ko e siokālafi o e puleanga fakatui o tonga i oseania pe pasifiki tafaaki tongahihifo ki he tongahihifo o haamoa ki he hihifo o niuē ki he tongahahake o uvea mo futuna ki he hahake o fisi mei he ngaahi kāungafonua mamao ange ki he tokelau o anetātika ki he tonga o hauaii ki he tokelauhahake o nuusila ko nukualofa i he motu lahi taha km e ko tongatapu oku i ai a e ngaahi motu e oku nofo kakai i he oku nau vahevahe i he ngaahi pupunga e fā i he laine mei he tonga ki he tokelau oku i ai a e ongo faahinga ko hono mafana lahi taha i he faahitau mafana tisema ēpeleli ko e c ko e c i he faahitau momoko mē novema oku tupu a hono mafana mei he c ki he c pea a hono uha mei he milimita e i he tau ki he milimita e kapau te ke folau mei he motu tonga ki he motu tokelau hauhau o e ea avalisi ko tongá pe ko e pule anga fakatu i o tongá ko ha otu motu oku tu u i he moana pasifiki tonga a ia oku kātoi ai ha motu e vahevahe i ha konga tahi ko hono ēlia ko e kilomita tapafā e i he moana pasifiki tongá ko e motu fakakātoa e oku lolotonga nofo i oku iloa a tonga ko e otu motu angaofa koeuhi ko e anga ofa a e kakai tongá ki he kaivai pilitānia ko kapiteni semisi kuki lolotonga ene a ahi ki tongá ni kā i he lau a tokiukamea william mariner nae feinga e kau houeiki ke fakapoongi a kuki ka nae ikai ke nau lototaha ki ha fokotuutuu oku toe iloa a tongá ni koe uhi ko e fonua pē ia he pasifiki kuo te eki ai ke hoko ko ha kolonia ki ha toe fonua kehe oku pehē na e i ai falukunga kakai lea faka ositolinisia oku nau kau ki he lapita cultural complex naa nau a u o nofo i a tongá ni fakafuofua ki he km oku kei hoko hono fakatotolo i a e ta u totonu na e fuofua nofo i ai a tongá ni oku ikai ke fu u lahi a e ilo ki he anga o e nofo o e kakai tonga i ono ahó koe uhi ko e ikai i ai ha fa ahinga founga tohi a e kakai tongá ke lekooti ai e hisitōlia a e fonua ko e lahi taha o e me a oku tau ilo he taimí ni ko e ngaahi talanoa tukufakaholo pē ia na e lava ke tau fanongo o ilo ai e hisitōlia o e fonua ko e fuofua fetaulaki a e kakai tongá mo e kakai papālangi na e hoko ia i ha a ahi mai a e vaka mei tenima ake ko e eendracht i he ta u i he au ko ē ki he senituli na e iloa e tu i tonga he loto pasifiki mei niuē haamoa vahe hahake o fisi lotuma uvea mo futuna niu kaletōnia ki tikopia o talanoa ai e kau fakatotolo e ni ihi ki ha emipaea tonga i he teautau ki he na e lahi hake ai e ngaahi tau fakalotofonua i he fonua ko e vaha a taimi eni na e lahi ai e a ahi a e kau papālangi o kamata meí he ongo folau mei holani ko william schouten mo jacob le maire naá na a ahi ki niuatoputapu he abel jasoon tasman i he na á ne a ahi ki tongatapu mo haapai na e toki hoko ki ai ha kau kaivai iloa mei eulope o hangē ko kapiteni semisi kuki tautahi a pilitānia he ta u mo e alessandro malaspina tautahi a sepeni he ta u fuofua ha u a e kakai fakamafola lotu mei lonitoni he ta u pea mo e tangata fakamafola lotu mei he siasi metotisi faka uēsiliana ko rev walter lawry i he tau hake mai ai misinale ko misa tomasi i hihifo mo hono kaunga fononga ko hutchinson i he tau na e hanga e he tangata loto feinga mo tufunga lea ko tāufa āhau o fakataha i a tonga ki ha pule anga e taha na e uluaki fakanofo ia ki he huafa o e tui kanokupolú ka na e papitaiso ia i he hingoa ko e jiaoji george i he ta u i he ta u i he tokoni o misi peka na á ne fakahā i a tonga ko e pule anga fakatu i fakatau atāina i e kau hopoate tauhi fakatoputapu e lao pea mo hono fakangatangata e mafai a e kau hou eiki na e hoko a tongá ni ko ha pule anga malu i o pilitānia i ha talite ke lelei ange a e vā o e ongo fonua i he aho o mē koe uhi ko e feinga e he kau papālangi o e kuonga ko ia ke auhi a e tu i hono ua o e fonua na e hoko a tonga ko e fonua taha pē i he pasifiki kuo te eki ai ke li aki hono pule anga fakatu i oku hokohoko ta emotu a e laine o e ngaahi tu i o tonga mei ha fāmili pē e taha i he na e mafola ai ha mahaki tō ko e kalasi pē e taha o e fulū pea iku o mole ai e mo ui a e toko a ia ko e o e kakai i he taimi ko ia na e tuku e tu unga o tonga ko e pule anga malu i o pilitānia i he ta u makatu unga mei he fokotu utu u a kuini sālote tupou iii kimu a peá ne hala i he ta u na e kau a tonga ki he kominiueli o e ngaahi fonua i he ta u ko e tui siaosi tupou v mo ene fakataha tokoni mo e kapineti mo e falealea mo e ngaahi maau tauatāina nae kamata mei he konisitūtone o oku i ai ha kakai e taha kilu tupu oku tu u a e otu motu tonga i he faha i faka tonga o ha amoa pea i he vahe ua e tolu a e lōloa mei nu u sila ki hauai i oku vahevahe a e otu motu tonga ki he vahe e fā ko tongatapu ha apai vava u pea mo e ongo niua oku i tongatapu a e kolomu a ko nuku alofa oku fa ahinga e ua a e ū motu i tonga a ia ko e motu fa u e he feo pea mo e motu fa u he mo ungaafi ko e motua feituu i māmani i he longitute e au ki he hihifo pea mo e latitute e au ki he tonga he taimí ni oku tānaki ko e ongo teleki vakai ki he oku fakatau tolu a e fili fale alea a nuusilá ke filii ha kau fale alea mo ha puleanga foou oku hanga e he founga fili mmp o oange ha faingamālie pāloti e ua maa e taha filí ko e taha te ke fili ai maa e faahi fakapolitikale okú ke loto ke puleangá pea ko hono uá ko hoo fili pe pāloti maa e toko taha okú ke loto ke fakafofonga fale alea mei homou vāhenga filí electorate ko e tuasila ho nofoangá te ne fakapapaui a e feitu u vāhenga fili te ke kau ki aí oku i ai ha vāhenga fili lahi pea mo ha vāhenga fili mauli oku i ai ha lisi o e kau filí he vāhenga fili kotoa pē kapau okú ke tau pe lahi ange ai pea ngofua ke ke fili pea oku tuutuuni e he laó kuo pau ke ke lēsisita ke ke kau he filí kapau okú ke tau pea e ngofua pē ke ke lēsisita fakataimi ko hoo lēsisita pē pea kuo pau ke ke tokanga o fakapapaui oku tonu mau pē a e ngaahi fakamatala oku kau kia koe he lēsisitá ko e tokotaha pāloti kotoa pe oku ua ene foi fili e mau e he ngaahi paati ha ngaahi sea o fakatatau ki honau inasi e mau mei he fili paati ko e inasi ko eni o e ngaahi sea e uluaki fakafonu ia mei he kau fakafofonga vāhenga oku mālohi he fili pea toki fakakakato ia mei he kau kanititeiti oku tuu honau ngaahi hingoa i he lisi a e paati e mau e ha paati ha ngaahi sea o makatuunga i he lahi o e ngaahi fili paati i he paati ko ia o kapau te ne mau ha taha o e ongo mea ko eni oku ui a e meá ni ko e pe ko e tuunga oku pau ke i ai ha paati ke malava ai ke ne mau ha sea oku ikai faa hoko eni tukukehe pe kapau oku ke i ha vāhenga fili kapau oku ke i he api o e kau vaivai pe falemahaki e fekau e he ofisa tānaki fili ha tokotaha ke alu atu o mau mai hoo fili kapau oku ikai ke lava ke ke alu ki he feituu faianga fili koeuhi ko e puke vaivai e sino pe faingataaia fakaesino oku malava ke mau ha tokoni fakafetuutaki ki homou ofisa tānaki fili fakafeituu ke mau a e fetuutakianga te ke fili mei he mea e oku lava ke ke paanga top t ko e maka mo e pepa fefakatauaki ia ko e fakamatala o e akau paanga mo e tupuanga o e hingoa vakai ki he paanga akau ko e ngaahi lai paanga onopooni ko e fakahū ki tua ia o e tau mo e osi he hilifaki kalauni o siaosi tupou v ko honau lahi ko e milimita e x osi tuku a e ngāueaki o e paanga fakapilitānia ko e silini mo e peni i nae fakahū ki tua e he puleanga ni a e ngaahi lai sōvaleni sovereign pound fakatonga nae pulusi ia e he falepaaki thomas delarue limited i pilitānia nae fakafetuutaki a e sōvaleni ki he sōvaleni fakapilitānia nae liliu i nae fakafetuutaki ia ki he sōvaleni aositelēlia i he ngaahi tau nae liliu a e ngaahi fonua ki he founga fakamita a ia i nae too i tonga ni a e ngaahi sōvaleni mo e silini i ha sōvaleni e mo e peni i ha silini e pea nae hū a e paanga mo e seniti i he paanga e nae tatau a e seniti e ki he silini e taha a ia nae tatau foki a e sōvaleni e ki he paanga e naa nau asi a e ata o sālote tupou iii pea tāufaāhau tupou iv mei he nae i ai ha ngaahi lai i he kamata he oku fakahū a e ngaahi lai paanga e he pangikē fakafonua osi a e hilifaki kalauni o e tui tupou vi nae hū ki tua a e ngaahi maka foou pea too aupito a e maka motua kotoa ko e siasi mooni a sēsū true jesus church pe siasi a sēsū moonia true jesus church ko e siasi tauatāina nae fokotuu ia i beijing i siaina i he tau oku i ai haane takilotu e miliona pe ofi ki ai i he ngaahi fonua e ko e siasi ko e huli fakasiaina mei he lotu penitikosi fakakalisitiane nae hā mai lolotonga he kamataanga o e tauteau hono oku lotokehekehe a e siasi ki he tokotolutapu kae oku muimui ia a e akonaki ko sīsū hono huafa talu mei he mo hono fokotuu o e siasi eni i tonga ni e he kau muli mei esia hahake ko e akonaki tuunga e hongofulu o e siasi mataitohi maheioku ngāueaki e ngatu ki he teuteu fal i he otu motu polinisiá oku ngaohi a e ngatú mei he kili o e fuu hiapó ko ia oku ui ai he taimi e niihi ko e vala kilii akau oku ngāueaki e he kakai tongá a e ngatú ki he teuteu fale i honau ngaahi api pea pehē foki ki he ngaahi kātoanga o fakaaonga ki he teunga tauolunga faliki holoaki ki he meafakaeiki pe putu meaofa ki he mali pea mo kafuaki oku ngāueaki foki a e ngaahi fakatātā tukufakaholo mo makehe ki he kupesi oku nau vali aki e ngatu a e koka ko e kokaanga ngaohi o e ngatu oku faa fai pē ia e he kakai fefine o nau haohao ha fuu papa oku faa hokohoko a e fanga kii ngatu iiki ke hoko ko e ngatu lahi ko e anga hono teuteu o e kokaanga oku tatala e kili o e tutu hiapo o fohi e kili ki tua pea fakavai osi pea taaki e ike i ha tutua oku faa teuteui pe a e ngatu ke fakailongai e feituu takitaha oku kei tui pe e he kakai tonga honau vala pe teunga faka fonua oku vala tupenu e kakai tangata a ia oku hange ha piva o nono o meihonau kongaloto pea loloa o laka hifo honau tui oku tui e vala ko eni ki he ngaue mo e ngaahi feohi anga mahu inga oku i ai foki mo e ta ovala oku hange eni ha ki i fala si isi i oku ha i takai he kongaloto o nono o aki e kafa a ia oku fi aki e pulu i niu oku nau tui mo e sote oku kola i he ngaahi me a faka eiki mo e putu oku nau ta ovala aki a e ngaahi fala motu a pea teunga uli oku tui kofu pea vala tupenu mo e ta ovala a e kakai fefine o a u hifo ki honau tui oku teunga pehe ni a e kakai fefine ki he lotu mo e ngaahi feohi anga mahu inga hange ko e katoanga pe mali i he taimi oku hoko ai ha me afaka eiki pe putu oku na u kofu mo tupenu uli pea ta ovala lanu faka ahu pe ko e fala motu a ko hono hingoa tenetene maofanga hono kii liliu o maufanga koeuhi naa ne faia i hē i he tau pe ofi ki ai nae fekau ke alu a fīnau e tupoumoheofo naa ne hola ki osi a heene fakahifo pea nae hoko a e tokotaha ko vuna hako o vuna tuioetau kōvana mo nae pehē e alejandro malaspina mei sepeni kuo au ki neiafu he mē nae tali ia e he kōvana ko vuna i pouono nae ita aupito a fīnau mo hono foha fangupō nae talaofa e tukuaho ke liua a e hau o vuna kapau e tokoni mai ia e fīnau i nae hoko a tukuaho ki he kā nae ikai fakahifo a vuna nae pekia a fīnau uike siisii pē ki mui pekia i he lotomamahi nae hiki a e sauni kia fangupō ko ia ai nae tāmatei a tukuaho e tupouniua mo fangupō i epeleli hono hingoa faelei nae maeakafa ngininginiofolanga hono hingoa fakatenetene mo fakamanakoanga nae tāufaāhau nae mau a e hingoa tupou i heene fakanofo o e tui kanokupolu pea nae mau a e hingoa siaosi meia george iii tui o pilitānia osi ene papi fakakalisitiane oku toe a e huafa tenetene ko lopa aione pe lopa ukamea ngalingali mei he maea kafa i he lea fakatonga onoaho giniginiofolaga jiaoji tubou ko e aho mo e feituu o ene fāelei oku ikai iloa kā nae ikai he tisema ko e hisitolia i niuui i tongoleleka mahalo pe ofi ki koloua i tongatapu ka oku ikai fakapapau i ia ko e hako o e tokotolu niukapu mo nuku pea mo ngata oku ui ko e ulutolu i he taimi o ngata mo hono foha mo hono mokopuna foki oku teeki ui ia ko e tui kanokupolu hono hingoa fakanofo nae tui haamounga nae toe hano foha ikai oatu heni kae oku moui honau hako ko e ko hifo mo kaufoou ko tokoua kimoua ko e ongo ofefine o ahomee nae ikai hoko a vakalepuahio pe oku nounou ahio ki he tui kanokupolu hoko koeuhi naa ne fakafisi ki ai i he taimi ko ia ko e tui kanokupolu ko e hau pē teeki ha tui mooni a ia nae i ai a e fatongia mei he hau ki he tui he aho ni oku kei ikai ha fatongia ki he haa o naa ne taane mo e fineeiki mei haamoa neongo nae ngofua pē ia maa e nae hiki ki olunga pehē a e mana o e tui haatakalaua ko hono foha uluaki nae hoko ko e tui haatakalaua hoko ko e hoko niukapu nae hoko ia e heene eiki ko e kōvana o haapai ko e hoko nuku nae hoko ia ko e kōvana o hahake ko e vahe fonua lahi mo e koloaia pea ko e mui ngata nae hoko ia ko e kōvana o vahe hihifo pē sii mo e masiva nae matei e ha tokotaha e hoko a e hako o ngata ki he holongā tui mālohi taha oku hifo niukapu mo nuku he taimí ni oku na kau ki he mahalo pē ko nuku oku ikai hono foha ka ko e foha o hono tehina ko vaoloa ko hono huafa ko nuku ulutolu ko tauatevalu ko e uluaki valu ia o utulau ko hono huafa uluaki mata pea mo telea mahalo pē nae ikai ko e alo ia foha o e tui hoko tui kae ko ha sola mei uvea pe fisi ko ene ikui o tonga mo ene toa fakauvea e kamata he taimí ni nae lahi a e liliu i tonga fakatātā nae kamata a e nae langa e ia a e paepae o telea i lapaha nae mau e ia a e kalia lahi aupito mei uvea ko e lomipeau ko hono ohoana pele ko talafaiva ia lolotonga ena afifio ko telea mo talafaiva i euakafa nae hū ki loto ngāueaki a e fuu foui a lolomānaia pe lepuhā pea naa na toka ko talafaiva mo ia nae ita aupito a telea pea nae tala ange kia auka pe uka ke tā e ia a talafaiva ko e tā pe ko e tā ia nae pekia a e taahine oku toe hono faitoka i olunga o euakafa ko e sino mo e ngaahi mea kotoa pē o e tui tonga oku toputapu aupito oku ikai i ai ha kakai tonga oku lava ke ala ki ai ko ha tātatau mei tonga nae ikai lava kā ko fatafehi naa ne fiemau a e tātatau naa ne hāele atu ki manono i haamoa pea naa ne mau a e konga uluaki o hono tātatau ko tufunga tātatau mei haamoa ko ia foki nae puke koeuhi ene ala ki he tui tonga oku pupula hono sino pea naa ne mate nae toki hāele a fatafehi ki haamoa ki manuka he taimi ni ke fakakakato hono tātatau osi he ngāue nae puke foki a tufunga tātatau eni oku pupula hono sino pea naa ne mate mei he taimi ko ia nae tupu a e hingoa fakatenetene o fatafehi ko fakaua ki manuka ko e ngaahi kie hingoa oku manatui ki he hisitōlia eni ko valatauotuimanua vala tau o e tui manuka mo vaofumoolosega vā o ofu mo olosenga o ene tōfāanga ko e kii sila i he lotomālie o e kolosi oku pehē kuo telio eni i hon o o tesima sic ae tui toga ko sanualio laufilitoga kuo pekia ia y sic hono mou hufaki ia nae tala ange e tokiukamea ko e tamasii ia tau e pe ofi ki ai i he taimi o heene mavahe mei vavau i kuo taane a laufilitonga mo e kau fefine e tupu kā oku oatu heni e tokonima pē oku toe a hano ohoana mahuinga e taha ko sālote lupepauu kā nae ikai haana fānau ko luseane halaevalu mataaho ko e ofefine o e nae kohui a e ohoana mahuinga taha ko e moheofo kae nae ikai ha taupoou koeuhi a e kākā o tāufaāhau ko e niini o e toenga o e kau sinifu mo e fokonofo kinautolu ko e tui tonga fakaosi ia kae e fakanofo a hono foha i he hingoa nōpele ko e e siaosi tupou i kae nae fieoatu e laufilitonga a e mafai o e tui tonga ki hono ilamutu ko siaosi fatafehi toutaitokotaha mokopuna o ene fehuhu tupou veiongo mo e eiki kehekehe he aho nōvema naa ne papitaiso i he siasi katolika loma naa ne liliu hono huafa kia samuelio fatafehi laufilitonga ka oku tohi ko sanualio laufilitonga ko hono hingoa nonou nae fielakepa siosaia tamai o longolongo ko e uhinga oku tatau ia mo hono mokopuna ko e uhinga punake i he kupú ni nae fatu ia a e ngaahi fasi iloa fakatātā leihuni leihuni o pilolevu leipua o ahoeitu alai mo hono papai kukuvalu ka nau sikeiti i loto havelu ko e au atā a e ikai hano tatau ipulahi fungani ho sisi ko e fofonga nae tui mei he alafolau heavula satelaite o e painituuua oku vilo mo meleketu i he ngalu ea ko e au atā foi alamea pikipeavela ofa loto he ekiaki oku ngaholo fuifui lupe o e sia ko veiongo oku nau siu i pea mo o āutō he ngatae epu maopoopo hau ta eva hala koula o vahamamao ko hono huafa ko sinaitakala pē naa ne telio i he langi leka nae fuu māolunga hono uhinga nae ikai ha tokotaha i tonga e lava taane mo sinaitakala ko e tui tonga fefine uluaki monū nae i ai ha eiki mei fisi ko e tui lakeba ko tapuosi ia ko hono huafa fakanofo oku i tua o e founga fakatonga ko ia nae kamata a e hako o e ofefine taoketelele mo e ko ē mo e ngaahi haa kehe ko sinaitakalailangileka ko hono hoa ko tapuosi ko e tangata mei fisi ko hona api afioanga i mua nae tuu ia he feituu nae iloa ko talasiu pea oku i ai ai pe mo hona langi fakafāmili a ia ko nakulukilangi nae ui ko takipō ia ko e uhinga ene fāelei taimi nounou pē osi a e hala o siaosi tupou i fatu e sioape alo kaho maa ene ohoana ko muimui kaho afuhaamango ke ne oatu ia ki hono tuongaane kakala o tonga te u luva atu kulukona langakali heilala ngangatu motelolo mo e pua te u toe oatu ko sio kakala o ka ke folau ikai aupito te u ilo e au oku langa pea uhu a e ofa manatu vaivai a e sino mo e atamai ko mate te ne lava ke toe tatali te u ofa atu te u ofa pē te u ofa ke au ki he mate e lelei eku mate aku i he lose he eku moui mamahi pehē nae tala mai ko e foha ia o mataeletuapiko ko e fika ia ka naa ne moui tau e tupu ki mua mahalo pē ha aokātoa kehe a ia nae hoko ia ko e foha ohi o e tangata fisi mei lakeba oku ui ko tuisoso naa ne mali mo huiuha ko e ongo foha ko e ongo tuivakanō hoko ko mafana mo hafokamee hoko ko hafokamee ii hoko ko e tokotaha hoko ko fā ko hono hingoa mooni ko tuivakanō vaea mo mataele aokātoa ka osi ene papataiso i sēpitema nae liliu ia kia tuivakanō uiliami i he tala eni nae i ai a hono eiki oku ui foki ko tuvakanō a ia ko aokātoa eni nae ikai ko tuivakanō uluaki i he tala kehe ko hono ongo foha ko vaea mataele mo tēvita tuumotooa india officially the republic of india bhārata gaarājya is a country in south asia it is the seventh largest country by geographical area the second most populous country and the most populous liberal democracy in the world india has a coastline of over seven thousand kilometres bounded by the indian ocean on the south the arabian sea on the west and the bay of bengal on the east india borders pakistan to the west china nepal and bhutan to the north east and bangladesh and myanmar to the east in the indian ocean india is in the vicinity of sri lanka maldives and indonesia hiva kakala fatu e tēvita kavaefiafi i maa semisi ki hono ofa ta koā ni ne u mohe o misi oku ou i he mounga fekita mo e ofa ki moana a leva o tāfuua tala e he konisēnisi ava e matapā koula fakaamunoa a e loto ke u sei he fisi o e vunga ete siofia e atā manumaa ena oku puna o vainga he vao hingano pea foki mai o tuula i he veevee faifio luva mei he futu ko vuna kae ilo oku mānoa a e mapa ko mataiulua taumaiā ke u puna atu ke mamao too hake pea omi a vailahimoekaho o lī atu ki onemalama mo e fuu fā i he ano ko fakamooni e loto kuo fonu he ofa manako ko malinoa ko e kii motu ia i he tokelau o e taulanga nukualofa oku ui ko e motu malaia ko e uhi i fēpueli ko e minisitā polisi i he taimi ko ia nae tāmatei fakalao e ia a e toko ono ko tōpui aisea kaumoto lavuso naisa lātū mo fehoko i he fekau ia o siaosi tupou i koeuhi naa nau feinga tāmatei a shirley waldemar baker tatau mo e ngaahi motu kehekehe he onopooni oku keina ia e he ngaahi peau o e tahi pea oku tuai kae pau ene fakasiisii ange ko e falemaama nae tuu lōloa mei he matātahi tokelau i he teautau hono nae tō i he tahi i pe ofi ki ai ko e motu o eua ko hono hingoa faka tenetene ko fungafonua pe fakamalu o katea pe vai ko kahana ko e fonua motua taha o e kāungamotu ko e tukuikolo mei he tokelau ki tonga houma taanga ohonua tufuvai angahā pangai futu esia mataaho sapaata fataulua mua tongamamao petani haatua kolomaile ko e tukuikolo mo ha oku kau ki he vahenga euafoou pe eua niuafoou ko e toenga o e ngaahi kolo oku kau ki he vahenga euamotua ko e mounga māolunga taha funga teemoa mita e ko e ngaahi luo nae fai e maui matalanga a maui līangahuo a maui ko ūfia mo latā ko e ongo hingoa kinaua o e konga ao e ua i he langi tuotolu pe tuofā oku ngāueaki e he laā osi ene hopo i heene toi ke tala ia mo hono foha ko sisimatailaā ko e heliaki ia ki he ngaahi konga ao kotoa pe he mafoa a e ata asi i hahake pe ko e kaveinga ki he hahake fakatātā langi tuotolu langi tuofā nofo ai ūfia mo latā ko e langi kehe langi uha ne ne ūfia langi maa fuifui he taulanga puna o fetēleni mo e ata vainga he ūfia mo latā tui mei ai e maama kuo kau ulufonua a e laā pea hopo a ūfia mo latā ke mou tuē mo mavava ūfia to cover and latā clouded are the proper names of two clouds in the myth of sisimatailaā the son of the sun when sisimatailaā wanted to speak with his father he had to wait until the latter rose and then tell him about his intended marriage to fatafehi the s daughter before the sun rose too high for two days sisimatailaā failed as he fell asleep shortly before sunrise and when he awoke the sun was too high in the sky and could not retrace his daily path but the third morning he succeeded the sun saw him and pulled the clouds ūfia and latā to cover him and his son from the rest of the world so that they could speak in private poets use the names as a reference to clouds especially those in the morning along the eastern horion as such they can also serve as a navigational direction examples clouds are supposed to reside in the rd of th sky ko fatanalua foi lea motua ki he fata na ua ko e fata e ua ko e kii pupunga fetuu talatukufakahola ia oku konga ua ko fata olunga mo fataolalo o taki a e laine o e foi fetuu e fā mahalo pē oku tatau mo fātungaloa nae pehē oku ofi ia ki he olioni mo e sikipio foki ko e mea faingataa ia koeuhi oku meimei ongo feituu fehangahangai o e langi kinaua mahalo pē ko e pupunga ia o louulu o pelenaise coma berenices kae ko e pupunga sii mo e pongia nae kaveingaaki ia e he eikivaka tēvita fifita i heene folau ki fisi hili a e tukia a ene vaka ko e tuaikaepau i he ongo hakau teleki minerva reef he ko tapukitea tapu ki tea mahalo pe tapu ki atea ko e otua o e vā ko e fetuu ngingila ia ko e fetuu efiafi ko e palanite vēnusi oku ui ko fetuuaho i heene asi pongipongi nae pehē oku ne nofo i hahake he māhina e pea ne nofo i hihifo he māhina e ko e hingoa oku tatau mo ia ko tapuitea i he lea fakahaamoa kae oku kehe he fetuu pe palanite ko e talatupuá ni nae oatu e lesieli tongamohenoa sipela onopooni tokua ko e ongo pango ko tapu mei hahake ko kitea mei hihifo pea fanongo ai a kitea oku i ai a e pango i hahake pea mole ai o alu ki hahake o kumi ki ai pea au atu a e pango fefine ko kitea oku fai a e huo maala a e pango tangata ko tapu pea nofo leva he toumui maala o ui atu pango tangata hau ki heni pea tuku leva ene huo kae alu atu ona feiloaki pea na ō ki he api o tapu o fafanga ai a e fefine pea na nonofo ai o fai hono api nae faifai pea feitama a kitea pea lea ange kia tapu ke na ō mua ki hihifo ke fāele ai nae fānaui ena tamasii ko e tama tangata pea na alea ai ke hingoa pē kia te kinaua ko tapukitea pea lahi a e tamasii pea kehe ange ene pauu pea nae ikai te na momoi mau ha fiemālie i he ita a e houeiki mo e kakai i he pauu a e tamasii pea na alea ai ke lelei mua ke tāmatei ena tama ke alu o tuu pē mei langi ke na sio hake pē ki ai he kuo na matuaki fui heene anga pea na fai pea alu a tapukitea o tuu mei langi o talu ai eni ene tuu i langi ko e humu ko e konga ao fakapōpōuli i he kaniva ia ofi ki he pupunga o toloa oku ui ko e coalsack tangai malala i he lea fakapilitānia ko e fuo o e konga ao ni oku meimei tatau mo e fuo o e ika humu i he talatupua o e ongo maafu ko e humu ko e ika fekai ia kae ola e he ongo māhanga pea tuu i he langi mo toloa pea mo e ongo maafu kinaua kapau ikai i he langi oku toe kaumea ko e humu mo e toloa fakatātā i he kii fasi mafu humu mo e toloa tō ena hopa tō tō pea vaoa lele mai kulī fisi tali fanai hala he vae tau he ate talu ai pē ene auaukē ko e toloa ko e pupunga fetuu i he langi ia oku ui foki ko e kolose saute fāitaki mei he hingoa fakapilitānia southern cross crux kae i he atamai fakatonga oku asi a e ngaahi fetuu tatau mo e toloa oku puna i olunga i he talatupua o e ongo maafu ko e toloa ko e manupuna fekai ia kae ola e he ongo māhanga pea tuu i he langi mo e humu pea mo e ongo maafu kinaua i he talatupua e taha ko e toloa nae lavea hono kapakau i hihifo koeuhi hono lisingi maka e he ongo tangata ko e fetuu i hē oku ulo sii ange kapau ikai i he langi oku toe kaumea ko e humu mo e toloa ko e ongo maafu ko e ongo māhanga ia ko maafulele mo maafutoka ko maafulele ko e taoketelele ia osi ena ō ki he langi oku tuu a e ongo māhanga tatau mo e kii ongo sinoimea ulo vaivai meimei ha aafu pe kapukapu pe kohu ko ia a e uhinga o e foi lea maafu fakatataui mo e foi lea fakatahisi ko e māhu aafu he kapukapu mo e maafu he sinoimea i langi foki ko e fakafelavei o e maafu mo e eiki o vainī ko ha toki fau fananga pē ko e maafulele ko e nubecula maior i he lea fakalatina pe large magelhanic cloud lmc i he lea fakapilitānia ko e maafutoka ko nubecula minor pe small magelhanic cloud smc ia kae taimi e niihi oku fetongi kinaua oku i ai ha talatupua he ongo maafu mo e humu mo e toloa ko lofanga ko e motu ia tuu i he lotomālie o oku tuu i ai a e kolo ko lofanga kolo i he lotomālie o e motú ni ko e tofia ia o osi he ngaahi tau lahi i tongatapu lolotonga he tau nae foki a fīnau ulukālala ii i feletoa fangupō ki haapai pea ne ikuna a e kaungātau o tukuaho nae tauteai kinautolu angafakamamahi aupito ko e houeiki e niihi nae nonooa i he matatahi o lofanga ki he mate oku ui ko e kafavaka ia nae fai tatau a fīnau he osi he tau i ko e kōvana ia o vavau maa hono taokete ko fīnau ulukālala ii i feletoa fangupō ko ia mo fīnau naa ne tāmatei e kinaua a tukuaho i nae ita aupito a e foha o tukuaho ko tupoutoa neongo ene feangainga mo fīnau nae tali ia ki he aho o tāmatei ia a tupouniua nae tala a e hisitōlia kakato e tokiukamea nae fai ia a e pongia i māhinafekite i tongoleleka nae saiia a fīnau nae fiemau a e pule o vavau kia te ia kae nae i ai ha fefine ko toeumu naa ne hoko ko e hau o vavau tāufaāhau fīnau s older step brother was uite angry with his mother hoamofaleono and her then husband moimoiangahā about her having this child he ordered it to be abandoned on the reefs of vainī to put it in the strong currents to die this would have been at mataaho in the lagoon but that night fīnau alakihihifo daughter of kaufusitua kumāikuvalu maafu hoamofaleono s brother took the child away and brought it in safety to kolonga in the hands of moimoiangahā his brothers langitoutai and teehalakamu next brought it to fakakakai on haano they themselves stayed and died there but fīnau filimoeuli later returned to vainī to become the next the line since then known as maafu tuku i au lahi nevertheless it is also claimed that tāufaāhau knew and gave his blessing to the move to fakakakai so that he would have claims on the island faka kakai make more people indeed still today the southern part of haano is government estate rather than belonging to the original line of the ko e motu o niuafoou hingoa tenetene kaho mo vailahi pe motu kapa tincan island ko e ngaahi kolo ngaahi motu sii mo e vai sii ko e ngaahi tofia ko e moungaafi ia nae laku i mo e hā fua nae kamata a e ōfisi lī tohi i niuafoou i koeuhi oku i ai haane taulanga nae tukui a e maili i loto o e kapa pea nae kakau ha tangata mei he motu ki ha vaka meili o ave a e maili kia ai pea foki ko ia a e uhinga o e hingoa fakatenetene e taha osi a e ohofi anga i nae ngāueaki a e ngaahi pōpao nae hau a e kau saienisi ki he motu o vakai ki he mate a e laā kakato i he okatopa kei aho i amelika ko e sōtiaka lea fakapilitānia odiac ko e ngaahi pupunga fetuu tukufakaholo e i he langi oku takai i ai a e laā lolotonga he tau e taha ko e pupunga tangata too ngata ophiuchus oku ikai te ne kau ki he sōtiaka neongo he laka a e laā i ai i he lakalaka ko nailasikau ko e otua motua ia fatu e sālote tupou iii i he pe oku i ai ha kii hokohoko o e ngaahi pupunga fetuu kae oku ikai te nau kau e kinautolu kotoa ki he sōtiaka pei mou laka mai o mamata he teunga o e loto falevaka he otu pupunga e sōtiaka tuu tonu mālie e laā tuu kātoa mo e māhiná alotolu mo e tuingaika fineutuvai mo sipitangata meafua mo e tangatafana a maafulele mo e toloa a e humu mo e maafutoka takitaha tauhi hono hala ko e hā a e uhinga nae liliu e sālote a e taane utuvai ki he fine utuvai mahalo pē ko e tauatāina fakapunake fakafeangai he sipi tangata ko haano ko e motu lahi mo e mahuinga ia i he tokelau o ko hono hingoa fakatenetene ko e loto haangana ko e mahuinga taha ia o e ongo haangana ko uiha ko e taha ia oku i ai ha kolo e fā mei he tonga ki he tokelau ko pukotala mo e ngaahi feituu tokelau ange ko e tofia kinautolu o nae kamata mo nganatatafu ko e toenga ko e ngaahi feituu tonga a ia ko fakakakai ko e tofia o e puleanga o tonga nae kamata ia mo fīnau filimoeulie oku i ai ha sia motua mei he taimi o kauulufonua fekai oku ui toloke i muitoa ko e ngaahi tau fasi i he ulungāanga fakaniua niuafoou oku ikai ha taanga mo ene maau pe taimi kae ha mea lauloto fakatātā meia tokiukamea kae i he sipela onopooni mau nofonofo talanoa kia vavau tualiku pea pehē mai he tuunga fafine tau alu fononga ki liku ke mamata he hifo he laā tau fonongo ki he mapu he manu mo e tangi he lupe tau toli he kakala ki he hifoanga ki matoto tau nofonofo pea tau tufa he tatali mei likuone tau kaukau ki tahi pea tau lanu ki he vao aka mo tau takai he fango nanamu tau tui kakala mo tau fī he sī heetau toli mei matoto ka tuu ange kitautolu ki he hifoanga ki ana manu tau sio hifo mo taemanava ki he mamao he tahi ki lalo kuo mau loto manatu he fuu matangi kuo mapu ange mai mei he fuu toa ki tuku uta ki tafangafanga kuo te lotolahi he mamata he ngalu ki lalo fute ange noa ai he ke laiki he maka fefeka he mea ko ia kovi heetau nofo ni ki he nofo kia te kinautolu ki mua kuo efiafi tau alu ki mua fonongo kuo ongo mai he langi kuo nau ako he pō ula ke fai apō ki he malae ki taanea tau alu ki ai ikai te tau manatu ki heetau ulungāanga nofo lolotonga kuo teeki laiki he tau he tau fonua oiauē ko e mea fuu manavahē ko e tau vakai ange kuo vaoa he fonua pea kuo mate kovi he tuunga tangata kuo nofo noa ai pē houeiki ikai te nau faa tango tokotaha pē he māhina ki heenau feauaki oua naa tau manatunatu ko he loto kuo tau heetau fonua ko e fonua ko fisi nae omai he tau ki heetau fonua ko tonga pea kuo tau tupu leva ange ko kinautolu oua naa tau manatunatu tau mate apē apongipongi tau vala he sī kula pea tau nooaki he tapa he ngatu tau ai he fau he tau tui siale pea tau kahoa he huni ke fuu hā ange tau ngānongano fanongo ange he mavava he tuunga kāifonua kuo hili he ula pea kuo tufa he kaianga heetau kātoanga tau alu apongipongi ki mua ikai he holi mai he tuunga tangata kole ange tau tuinga kakala pea pehē ange heenau lapu mai he mea ko ia tae hoihoifua heetau tuunga fafine mei liku ikai he lelei heenau kili nganongano kuo tatau heenau nanamu mo e hifoanga ki mataloko mo vaipūua kuo te holi ke alu ki liku tau alu kitautolu apongipongi ko e mea fakamānako oku asi i lalo ko e hiva tatau i he sipela fakapilitānia nae ngāueaki e tokiukamea mow nofo nofo talanóa gia vavaoo tooa licoo bea behe my he toonga fafine tow aloo fononga gi licoo ger mamata he hifo he lá tow fonongo gi he maboo he manoo mo he tangi he loobe tow toli he cacala gi he hifoanga gi matawto tow nofo nofo bea tow tufa he tatali om me licoo one tow cowcow gi tahi bea tow lanoo gi he vaoo aca mo tow tak he fanga nanamoo tow tooi cacala mo tow fi he chi he tow toli me matawto ca tooange gitówtóloo gi he hifoanga gi ana manoo tow jio hifo mo tai manava gi he mamaoo he tahi gi lalo gooa mow loto manatoo he foo matangi gooa mabooange mai me he foo toa gi toogoo oota gi tafanga fanga gooa teloto lahi he mamata he gnaloo gi lalo footeange noa ai be ger lyigi he macca fefeca he mea coia covi he tau nofone gio he nofo giate ginówtóloo gi mooa gooa ifi afi tow aloo gi mooa fonongo gooa ongo my he langi gooa now aco he bo oola ger fy abó gi he malaí gi tanea tow aloo gi ai iky te tow manatoo gi he tow oolooagi nofo lolotonga gooa tegichi lyigi he tow he tow fonnooa oiaooe coe mea fucca manavahe co he tow vackyange gooa vaooa he fonnooa bew gooa mate covi he toonga tangata gooa nofo noa ai be ho egi ik te now fa tango toca taha be he mahina gi he now feaoo angi o ooa na tow manatoo natoo coheloto gooa tow he tow fonnooa co he fonnooa co fiji nai om he tow gi he tow fonnooa ko tonga bea gooa tow tooboo leva ange co ginówtóloo o ooa na tow manatoo natoo tow mate abe abongi bongi tow vale he chi coola bea tow nawagi he tapa he gnatoo tow y he fow he tow tooi jiale bea tow cahooa he hooni ger fucca hánge tow gnano gnano fonongo ange he mavava he toonga ky fonnooa gooa hili he oola be gooa toofa he genanga he tow catooanga tow aloo abongi bongi gi mooa ik he holi my he toonga tangata cawleange tow twinga cacala bea behe ange he now laboo my he mea coia tai óófooa he tow toonga fafine me licoo iky he lill he now gili gnagana gooa tattów he now nanamoo mo he hifoanga gi mataloco mo vybooa gooa te holi ger aloo gi licoo tow aloo gitowtoloo abongi bongi holonga is a small village in the eastern district of close to the lagoon it lays along the tāufaāhau road between malapo and alakifonua according to the popular story holonga originally got its name from the people of pea they escaped from their hometown after they lost the battle against nukualofa some pea people ranned as far to malapo and stayed there some ranned and settled at tatakamotonga when the rest of the people of pea still ran they got tired and weary they stopped turned and hid in the bush that place was named holonga holo means escaped and nga means stopped turned and hide in the bush ko kolovai ko e kolo lahi ia i he vahe hihifo o oku tuu i he hala hihifo kae oku ui hala mohuanga i he koló ni i he vahaa o haavakatolo mo āhau ko hono hingoa fakatenetene ko e taungapeka ia oku ongoongoa ia koeuhi ene taunga peka ko e kolo motua aupito ia he onoaho nae i ai ha kolotau nae ui ia ko pelukihehau pelu ki he hau koeuhi nae tau a e ngaahi toa maa e tui kanokupolu nae afio ofi ki ai i mui ene hiki ki kanokupolu ko e tofia ia o i he hihifo osi he hala totonu i he matāfonua oku tuu ko api ko liukava ko e api o ata ko e foha ia o e alo o tonga kae ko e api meaanga o e houeiki ata mooni ko e fakamuimui ko solomone ula nae tuu i loto kolo ofi ki he faitoka ko pouvalu i he tafaaki tokelau o e kolo nae tuu a e fuu koka ko e feituu afioanga o e oku pulia a e fuu akau lahi he taimí ni kae ene akau nae ngāueaki i he fetuu o e tāloni o e tui o tonga ko e fuu koka sii o e onopooni ko e huli o e koka motua ko kanokupolu ko e kolo lahi ia i he vahe hihifo o oku tuu i he hala hihifo i he vahaa o āhau mo haatafu ko hono hingoa fakatenetene ko e folaosi ia pe niu tuu tolu ko e folaosi ko e teunga mei he ngatu maa e kakai o kanokupolu pē i heenau faiva lakalaka oku ongoongoa a e ngaahi lakalaka mei he koló ni nae kamata i he kamataanga o e teautau hono e he tui sālote tupou iii koeuhi oku i heni nae kamata e ngata a e holongā hau foou ko e ko ia ai ko e kolo mo e api uta takatakai ko e tofia o e tui ko e konga fakatonga o e kolo ko e kolo kehe ia ko neiafu neiafu i tongatapu ko e tofia o ko e taha o hono ngaahi lakepa kae oku tui e he tokolahi ko neiafu ko e tuotua kolo pē o kanokupolu ko āhau ko e kolo lahi ia i he vahe hihifo o oku tuu i he hala hihifo i he vahaa o kolovai mo kanokupolu ko hono hingoa fakatenetene ko e ahi o ulakai ia ko e kolo mo hono takatakai ko e tofia ia o e puleanga o tonga mo ha kii konga i he tafaaki tonga ko e tofia o ko e taha o hono ngaahi lakepa ko e konga fakatokelau o e kolo ko e kolo kehe ia ko haakili kae oku tui e he kakai ko haakili ko e tuotua kolo pē o āhau nae faa ikuna e āhau a e pale uluaki i he ngaahi feauhi ko e kolo maamaa taha ko fungamisi ko e tuotua kolo o neiafu ia oku lahi ngaahi hotele taulanga mo e hā fua i ai maa e kau takimamata fakatātā ko e hotele palataisi fakatuapuleanga oku tuu i ai a e fale lotu lahi sangato sōsefo o e siasi katolika loma mo e fale ako ko e kolisi petelō sanele i he feituu māolunga taha o e ngaahi funga ofi ki he faitoka oku tuu ha kii maka fakamanatu ko e tangata fakasaienisi o e fetuu mei silovakia ko milan rastislav tefánik naa ne vakai ki he mate a e laā kakato i he epeleli ko tuanekivale ko e kolo i he tokelauhahake o e motu lahi o vavau oku ofi ia ki he matatahi fakaofoofa ko eneio ko e tofia o e puleanga o tonga ko palefau ko e eiki lahi ka nae ikai hoko ki ha ia ko e mea makehe ko matoto ko e feituu ia i he lotomālie o e vao ka oku ikai tupu ha fuu akau i ai ko e musie pē oku tokua ko e uhinga nae nofo i ai ha tēvolo ko tui matoto hono hingoa ko e kii maka i he tafaaki tokelau oku ui ko e kali a mototo ko matoto oku tuu i he matāliku hahake oku ui foki hopo a e māhina oku ongoongoa a e ngaahi hopo a e māhina kātoa i matoto oku tokua kapau e ikai te ke longolongo i he taimi hopo e pulia a e māhina i he aoaofia pea e ikai te ke lava sio ki heene hopo oku ua a e kolo ko kei pea mo tuanakivale ka kuo hoko pē he aho ni o ngāueaki a e tuanekivale ko tuanakivale pē oku iloa he aho ni ko tuanekivale oku tuu a kei ki he hihifo kae hahake a tuanakivale ko e hingoa o e kolo ni oku pehē e he talanoa ko e tupu mei he talatupua ko kei tokua ko e uluaki kolo he oku tuu ia o hanga ki he tonga ka oku au mai ki ai a e foi tafe lahi oku hau mei koloa pea nae pehe nae tuu i kei a e taulanga lelei koeuhi ko ene nonga o feunga mo e folau vakala o e aho ko ia nae tala mai tokua nae i ai a e uafu lelei mo e fale i he fanga ko eni oku iloa ko matatoa ko e eiki tauhi fonua ko balefau palefau ko e tehina o niukapu oku pehē e he talanoa na a na tupu hake i nualei tongatapu pea na hola mei ai i he vela a e kolo hono tutu e tukuaho pea na fononga holo ai pe o au mai ki tuanekivale nae mali a e ongo tangata mo e ongo ofefine o feteini fetuani ko e hingoa matāpule ia oku ngāueaki e he kāinga ko fetuani pea ne toki lahi hono fakanofo e palefau ene matua fai fatongia o hangē ko ia ko taupeaulo ko e taha o e ngaahi ngahau a palefau nae ne ngāueaki lolotonga a e tau fakafonua a e fonua ni he o au mai ki he ko makafilia ko tangi ke ua ko e tau hingoa ki he tahisi naa omi e lotu faka kalisitiane ki he kolo ni ko e feituu i he vaheope ki he fetaulakianga o e kāinga tuanekivale i māmani katoa ko e minisitā ako o tonga ko tēvita palefau oku hau mei heni ko e tuahivi fakamoungaafi o tonga ko e otu fonua mounga vela ia oku āluloa mei ata i he tongatongahihifo ki tafahi i he tokelautokelauhahake oku ne huufataha mo e kelimoana o tonga i he mamao o e kilomita e pe ofi ki ai oku ui foki ko e ngaope tofua tofua volcanic arc ko e ngaahi motu oku tuu i he tuahivi ko e ngaahi motu mo enau māolunga oku i lalo fukahi moana he taimí ni a ia oku toe ha hakau pē nae au i olunga a metis island ki he mita e i nae au a fonuafoou ki he mita e teau he taimi i niihi oku toe ha motu lahi e taha kae ikai tuu i he tuahivi tatau ko euafoou pe eua niuafouou ko e kolo lahi ia i loto eua nae hiki ki ai a e kakai mei niuafoou i osi he puna a e afi i ai kae ko e hingoa euafoou oku tātātaha haane ngāueaki oku ne ngaohiaki he kolo koeni mei he tokelau ki tonga kā oku lotokehekehe ko e kakai e taha mo e kakai e taha oku i fē a e kamataanga o e kolo e taha mo e ngataanga o e kolo e taha ko e kolo o pangai oku ikai kau ki he vahenga euamotua nae hiki foki a e ngaahi hingoa o enau kolo e he kakai niuafoou i heenau ō mai ki eua ko e tofia o e puleanga o tonga ko e kolomua o eua ko ohonua ia ko e kolo lahi taha o e motu oku tuu i he matāfonua takatakai he muivai o e vaitafe pē e taha i tonga ko e feituu o e taulanga ko nafanua i he kolo oku i ai ha ngaahi fale o e puleanga mo e pangikē mo e hā fua i loto kolo i he esi oku ui esi o tāone oku tuu i i ha fuu toa lahi oku ui ko taha kae afe ko e hingoa tenetene ia o e koló ni ko e tofia o e puleanga o tonga ko e ongo kii motu i he vahaa o mo tuu i he tuahivi fakamoungaafi o tonga ko hunga tonga i hahake ko hunga haapai i hihifo kae mahalo pē oku na fakafetongi ena lōloa takitaha ko e kilomita e ena mamao ko e kilomita e ko hunga tonga hono māolunga ko e mita e ko hunga haapai ko e mita e ko ongo motu ko e moungaafi kinaua ko e ngaahi toenga o e ngotoumu lahi e taha ko e feituu laku i mo nae tuu kilomita e ki he tonga o hunga tonga kae ko e puna a e afi fakamuimui i nae hoko mei ha feituu kilomita e taha tongatongahahake o hunga haapai hili he ngaahi mafuike lolotonga he uike i mua nae kamata laku he maasi mahalo pē ki he hihifo o hunga haapai nae tuku a e laku osi he uike e taha naa ne toe laku mei he vaeua o tisema ki he vaeua o sānuali ko tokū ko e motu ia i he tokelau ange kae oku ofi ki ofi ki he tuahivi fakamoungaafi o tonga ko e moungaafi ia nae puna a e afi fakamuimui i kā mahalo pē nae puputuu ia mo e fonualei moungaafi nae kamata nofo pē a e kakai i tokū i he teautau e hola e kinautolu mei haamea i tongatapu koeuhi nae kifā kinautolu i he tau mo e vahe hihifo i he taimi o ko mataeletuapiko ko honau houeiki o e ko tukutukuholoipangai mo ofahehokomaikaetau mo ha tokotaha ko talafaiva ko tokotaha o kinautolu mahalo pē ko ha talafaiva kehe ia mahalo pē nae i ai a e toko i tokū mo fonualei i osi a e maumaui o fonualei nae unu a e kakai e he kau misa ki he ngaahi siasi i vavau oku nofo a e konga lahi taha o honau hako i pangaimotu vavau mo utulei alu a e kakai oku lata ki ai a e fanga manupuna tahi lahi aupito oku i ai ha lea heliaki ko late ko e motu lahi ia taiamita kilomita e i he hihifo o tuu i he tuahivi fakamoungaafi o tonga ko e moungaafi ia nae puna a e afi i pea fakamuimui i hono māolunga ko e mita e nae ikai te ne laku i ko fonualei pē ia i mua ene au mai ki vavau ko e papālangi uluaki ia nae folau a don francisco antonio maurelle ki late i fēpueli osi ene aahi ki fonualei nae tali ia e he kakai kae nae ikai te ne mau ha inu vai monū ko hono au hoko ko vavau ia nae lahi sai ange oku ikai nofo ha tokotaha i late he taimi ni ko e hako o ene kakai nofo i hunga vavau he taimi ni oku pununga pē he taimí ni ko e kōkī kakā mei eua nae omi ki hē i oku toe ha faitā o late i he kupu o e home island ko tofua ko e motu lahi ia ko e moungaafi ia mo ha ngotoumu i loto ko e anovai i he tokelau o e vai oku tuu ha ngotuumu sii kae loloto mo ha afi taengata ko lofia ia oku tuu a e fonua i he hihifo o i he tuahivi fakamoungaafi o tonga hono māolunga o e mounga ko e mita e hono māolalo o e anovai ikai iloa nae vahevahe a e kelekele o e motu ki he kakai nae fokotuu e he puluanga a e ngaahi kolo e tolu kae ko e ngaahi kolo eni oku mahaloloto pē taimi e niihi oku ngāue ha kakai e pe pē kae nofo kinautolu i matuku pe kotu pe ko e hā motu o lulunga ko e ngāue heni ko e ngoue fakatupu kava ko kao ko e motu lahi ia ko e moungaafi ia oku tuu a e fonua i he hihifo o i he tuahivi fakamoungaafi o tonga hono māolunga o e mounga ko e mita e ko e māolunga taha i tonga neongo ia neongo hono ofi ki tofua oku mate a e ngotoumu o kao nae vahevahe a e kelekele o e motu ki he kakai nae fokotuu e he puluanga a e ngaahi kolo e ua kae ko e ongo kolo eni oku mahaloloto pē taimi e niihi oku ngāue ha kakai e pe pē kae nofo kinautolu i matuku pe kotu pe ko e hā motu o lulunga ko e ngāue heni ko e ngoue fakatupu kava ko koloa ko e motu i he hahake o e motu lahi o vavau kae ko e motu mo e kii motu i he vahaa ko uatoloa oku fehokohokotaki ki ai mo e lākanga ko e hūanga o e lākanga i he motu ko e feituu ia o e kii kolo ko holeva ko e kolo lahi mo e hingoa tatau ki he motu oku tuu i he hihifo koloa kolo s w ko e ngaahi toafa i he lākanga ko e feituu ia o e malaevakapuna foou e langa anai ko e tofia o e puleanga o tonga ko longomapu ko e kolo ia oku tuu i he tongahihifo o e motu lahi o vavau ko e tofia o ko e punake ko feke tutuila nae lōloa ene nofo i ai ko e fanga o longomapu ko e tuuanga ia o e papālangi uluaki nae folau ki vavau ko maurelle ia i fēpueli nae ui a e kōmakí ni e ia ko e puerto del refugio taulanga o e ungaanga osi he ilo a e fanga o neiafu lolo a halaevalu nae oatu a e hingoá ni ki ai nae hoko ki he puatalefusi he kuongá ni ko leimātua ko e kolo lahi ia oku tuu i he tokelau o e motu lahi o vavau ko e tofia o mo e ngaahi tofia o mo oku ofi oku iloa a e hala i loto leimātua ko e manga ono ia alu ki he oku pehē e he tokotaha ko e mānaia ko lepuhā nae nofo i heni kae ikai i tapana nae i ai ha taimi fuofuoloa nae osi pē a e meakai i leimātua a ia ko e kiki aho e taha nae i ai ha kiki foou i he falekoloa ko e ngaahi kapa pulu i he kapa lahi kilo e pāuni e nae fiefia aupito a e tokotaha pea nae tā e ia a e kapa ki heene mauamau nae i ai ha kiki i he hala ngaahi feituu kotoa pē ko e tauatea ia nae tala ange a e tangatá maa e kapa koeuhi nae ikai heni fuofuoloa mei he taimi ko ia ko e hingoa fakatenetene o leimātua ko e pāuni ono heliaki manga ono pea oku i ai ha tukutala foou taimi kotoa lolotonga a e ngaahi kātoanga ko e meaofa o leimātua ko e ngaahi kapa pulu ia oku tuu a vaimalō i he vahe hihifo o e motu lahi o vavau pea i he tafaaki fakahihifo o e hala fakakavakava ka e tuu mai a neiafu mei hono tafaaki fakahahake ko vaimalō oku kau ia i he kolo sii o e vahenga fonua hihifo o vavau i hono lau fakafonua o e kakai o e kolo ni fakamuimui i he naa nau kakato ki he toko nae toko a e kakai lalahi i he tau ki olunga pea na e toko a e fanau iiki ihe tau ki lalo oku feunga ae ngaahi api lesisita oku nofoi i he kolo ni mo e api e ko vaimalō na e toki fakahoko pe ia ko e kolo i he tofi fonua fakavahe kolo a e puleanga na e fakahoko i he ongo tau mo e fkkt v k fkf o kov i he ki mua ai ko vaimalō hono kotoa ko e api meaanga pe ia o e tama a finau fisi mo luseane ifangahihifo ko naufahu mapilitoa nae mali a naufahu mapilitoa mo tulukava o taoa o i ai e na tama ko e tamasii naa na fakahingoa ko avala ae tau i he pekia atu a naufahu mapilitoa nae hoko atu ho no nofoi o vaimalō e hono foha mo hona kainga nae mali a avalaaetau mo alilia funakitoutai o na fanaui a e toko fā ko tevita taofikaetau tapueluelu nae fakanofo ia e he ene afio siaosi tāufaāhau tupou ke hoko ia ko e fuofua ofisa kolo o neiafu kotoa nae hiki leva a tapueluelu mei vaimalō o nofo neiafu pea ne fakahingoa a hono mea anga i neiafu ko sailoame pea oku kei nofo tuku fakaholo pe ai a hono hako o au mai ki he kuonga ni ko lesieli afuhaapai nae mavahe mo ia mei vaimalō ko e ne takai fala ki he tama ko siaosi ulukivaiola tuita i he mavahe ko eni a e ongo tamaiki lalahi nae vahe ua leva e lavinia sialehaehae mo salesi mataeleohaamea a vaimalō nae mau e lavinia a e mata fanga ki tahi hono kotoa pea naa ne fakahingoa a hono api ko muileleu nae mau leva e salesi a e konga fakaloto fonua kotoa o vaimalō pea naa ne fakahingoa a hono api ko mohemolanga ko lavinia sialehaehae nae paa pea nae hala ia ha hako ko salesi mataele o haamea nae mali ia mo lavinia mei faleloa haapai o na fanaui a e tamasii pea na fakahingoa ia ko salesi kato ki mounga tuipulotu i he pekia atu pe a lavinia sialehaehae na e hiki atu leva a salesi kato ki mounga tuipulotu ia o ne nofoi a muileleu pea foaki e ia a mohemolanga ki he taha a hono kāinga ko e hako mo e kāinga kotoa eni o salesi mataele o haamea oku nau kei nofoi a vaimalō i he kuonga ni oku toe i ai foki mo e kāinga a e ne kui ko naufahu mapilitoa kuo nau mau api i vaimalō mei niuē fisi haamoa mo e otu solomone ko e hingoa fakatenetene o vaimalō ko funga mapitoa ko funga mapitoa ko e hingoa ia o e fuu maka lahi oku tuu i tahi mavahe sii pe mei he ngataanga fonua o muileleu na e fakahingoa e he tui ko siaosi tupou i ko e fakamanatu o naufahu mapilitoa ko vaimalō ko e tofia ia o e puleanga ko e ongo motu siisii ki he tongahihifo oku ui ko kolouta s w mo kolotahi s w ko e ongo motu ko e tafatofia o mo ko pangaimotu ko e motu lahi i vavau ia kae he taimi ni oku fehokotaki mo e vavau lahi in hahake ofi ki toula pea oku fehokotaki foki mo e utungake i hihifo ngāueaki e ongo lākanga ko pangaimotu foki ko e hingoa o e kolo lahi taha i he motu s w oku toe ha kii kolo e taha pē i he motú ni ko utulei ia ko e tofia o e kolo mo hono takatakai ko e tofia o e tui tatau ke ke mahalo mei he hingoa kae i he motu oku i ai foki ha ngaahi tofia o e puleanga o tonga pea mo pea mo pea mo ko kapa ko e motu lahi ia i he tonga o vavau oku tuu a e kolo e fā otea vakataumai oku pipiki mo falevai pea mo kapa kolo i he tongahahake s w ko e feituu o kapa kolo mo otea ko e tofia ia o e puleanga o tonga kaekehe ko e takatakaii o vakataumai mo falevai oku kau ki he tofia o ko hono hingoa fakatenetene ko e toa ko teisina ko e ana o e pekepeka i he tafaaki tokelau oku manakoa ia e he kau taki mamata sio ki he fanga pekepeka taimi e niihi i heene puna a e afi ko fonuafoou ko e konga fonua mooni oku tuu i he vahaa o mo tuu i he tuahivi fakamoungaafi o tonga kae osi a e laku oku kai a e fonua e he tahi pea oku vave ene puli i lalo fukahi moana ko e laku fakamuimui nae i he taimí ni ko e fonua hono lototo ko e mita e hifo mei he mita e i naá ne pulia i lalo fukahi moana i oku iloa foki ko falcon island koeuhi ko e kau papālangi nae sio ki ai uluaki ko e kauvaka o e hms falcon i mei he taimi ē ki he taimí ni nae asi mo pulia tuonima a e motu nae laku i ko fonualei ko e motu ia i he tokelau ange kae oku ofi ki tuu i he tuahivi fakamoungaafi o tonga ko e moungaafi ia nae puna a e afi fakamuimui i hono māolunga ko e mita e ko e laku lahi nae i sune nae laku ia lolotonga he māhina e niihi pea ufiufi aupito a vavau e he efuefu ko tokū mo late mo e moungaafi e taha mahalo pē nae ikai laku ka nae i ai ha ngaahi vaka nae hala e kinautolu i he motu totonu i mua ene au mai ki vavau ko e papālangi uluaki ia nae folau a don francisco antonio maurelle ki fonualei i fēpueli nae ui a e motu e ia ko e motu konaīī bitterness island koeuhi nae ikai te ne ilo ha inu vai i ai i he taimi ko ia nae nofo a e kakai i tokū pea naa nau folau ki fonualei ke ngoue pea nau nofo pē i ai koeuhi nae sai aupito a e kelekele nae langa e kinautolu a e fale lotu nae ngata kotoa ia i oku ikai toe ha tokotaha i fonualei he taimi ni ko nuapapu ko e motu ia i he tafaaki hihifo o e pupunga motu i he tonga o vavau mahalo pē i he taimi fuoloa nae taha ai mo vakaeitu oku tuu i ai a e ngaahi kolo e ua ko e lahi taha mo e hingoa tatau nuapapu kolo s w ko e kolo e taha ko matamaka ko e motu tae kau ki ai ko matamaka ko e tofia o e oku ongoonga ko ana uku i he matāfonua tokelau o e motu ko e hūanga o e aná ni oku i lalo fukahi moana nae laui e tokiukamea a ia oku iloa foki ko mariner s cave ko niutōua ko e kolo i he vahe hahake o matāfonua tokelau ko e kolo fakamui ia i he hala tāufaāhau osi afā ko hono hingoa fakatenetene ko e tuitui a tamale oku ofi ko e haamonga a maui oku tuu i he feituu ko heketā ala oku ngāueaki foki a e heliaki uasi laā pe makafaakinanga ko niutōua ko e afioanga ia o e ko momo mo ene kakai ko e haamenuuli nae tupu i he feituú ni a e fuu niu e ua ko e niu kula mo e niu tea nae tō i he luo e taha ko e tofia o e puleanga o tonga ko ko e eiki lahi ka nae ikai hoko ki ha ia oku iloa a e kalapu tonga o niutōua ko e tuitui a tamale kalapu a niutōua ko monūafe ko e kii motu ia ofi ki he taulanga o nukualofa i tongatapu i he vahaa o makahaa mo onevai i onoaho ko e motu ko e feituu eveevaanga ia o e kae he onopooni oku fakasiisii ange a e motu e he ngaahi afā mo e ngalu o e tahi oku mole ene oneone i he tahi nae fakavavevave ange a e keina i he tau lolotonga he nae puli aupito a e motu kakato oku toe pē ha afua oku mōmoa i he mamaha a e tahi ko e tofia o e puleanga o tonga ko pangaimotu ko e kii motu ia ofi ki he taulanga o nukualofa i tongatapu pea foki ofi ki makahaa i he tafaaki e taha o e ava piha ko e misa uluaki i tonga o e siasi katolika loma nae i heni i siulai e he epikopō ko soane patita pompallier jean baptiste pompallier ko e pātele sevelo chevron mo e felela ko atalo attale nae ō mai kinautolu mo e kakai o e soane patita vaimua lavelua i he vaka sancta maria mei uvea mai oku iloa a e motu e he kakai takimamata pea mo e taukei foki ko e tofia o e mo hono falealo ko pātangata ko e kolo taefakalao ia i he ngataanga o tongatapu i kō atu he popua ofi ki he motu o nukunukumotu ko e matāfonua tokelau hahake taha oku ui ko e houma hōleva oku tokolahi a e kakai oku nofo i ai kae oku ikai lēsisita honau api oku ikai fietuli kinautolu e he puleanga oku ofi foki ki he lianga veve o popua kae oku tāpuni ia he taimí ni osi a e fakaava o e lianga veve ko tapuhia ko e tofia o e puleanga o tonga i he onoaho koe feituu o pātangata mo popua ko e vao ia mo e ngaahi sia maa e houeiki a ia ko e tui tonga pau nae aahi ki ai a e eikivaka semisi kuki i heene folau o ko e hiko ko e faiva mei onoaho ko e hiva o e hiko pei langi mai pei langi mai langi mai he kuo longo kakai fuofua ka u moua pea u tō ki ana ua faifai pea u fepaki pea u tō ki fehivai ko pai ko ulu ko hateniti hatenata uanga pē a lama kōkī foi koli savaii a totofu le pupunu ki lelenga akumenga manatu ki manavanga foha ulu fetakinanga anaua a pulotu heki toto a e laā ko alu ā toka ki vanope ngānangana tatenima malu kapusi napahaka oioi maanaana fololonga fotatai pili ā ho vai mamao hai mamao tala mo tapenai io tulou io fe ai io ka malu tafuafi taputaane matangi ka hūla halaevalu tangi ho atu tangi ho ate he siale pili ko vai ko manu lele ko alakifonua pe oku nounou ko alaki pē ko e kii kolo ia i he vahe hahake o tafaaki fangauta i he hala tāufaāhau i he vahaa o holonga mo tatakamotonga ko hono tafa tokelau mo tatakamotonga oku tafe i ai a e vaitafe i lolofonua ko e funga tolopona lataanga kaukau o e nae ofi tuu a e ovava lahi ko e malumalu o fulilangi pe fala e tuipelehake oku pulia he taimí ni neongo a e tō o e kii fuu akau i lalo he fuu ovavá ni nae feiloaki a e eikivaka ko semisi kuki mo e tui tonga ko pau ko e tofia o ko hono kii fale meaanga i he matāfonua oku ui utumoteka ko tatakamotonga ko e kolo lahi ia i he vahe hahake o tafaaki fangauta i he hala tāufaāhau i he vahaa o alakifonua mo lapaha ko hono hingoa pauu ko kolosiale ia ko e fakataha o tatakamotonga mo lapaha oku ui ko mua ho hono hingoa pauu ko pakimoetoi pe kolokakala pe kolosalusalu pe koloveevee mo e hā fua i he onoaho i tatakamotonga nae nofo a e kau tamaioeiki mo e kaunanga o e houeiki naa nau mea i lapaha ko e tofia o ko hono kii fale meaanga i loto kolo ofi ki he lautohi oku ui ko uoleva nae vela i ko lapaha ko e kolo lahi ia i he vahe hahake o tafaaki fangauta i he hala tāufaāhau i he vahaa o tatakamotonga mo talasiu ko hono hingoa oku tupuanga taha mo labasa i fisi ko lapaha ko e kolomua o tonga he onoaho mo e kolomua o e vahe hahake he onopooni kae nae fakataha mo tatakamotonga pea oku na ui ko mua mo hono hingoa pauu ko pakimoetoi pe kolokakala pe kolosalusalu pe koloveevee mo e hā fua i he onoaho i lapaha nae afio a e pea nae mea a ene houeiki i taimi ki mui nae mea foki i ai a e kae nae toe pē maana a e matātahi o e fangauta ko ia ai oku ui a e houeiki o e tui tonga ko e pea ko e houeiki o e tui haatakalaua pea ki mui ange o e foki ko e oku lahi a e ngaahi otu langi i lapaha ko e tofia o oku lahi kau siasi katolika loma i lapaha koeuhi nae papitaiso i he siasi ko ia ko laufilitonga ko e tui tonga ko honau fale lotu ko falelotu sangato mikaele ia i he touliki tongahahake o e ā o e fale lotu ni oku tuu a e maka feo oku ui ko e levulevukefu nae tuu a e maka ni i he lotomālie o e matapā o e api o e tui tonga kā nae unu mei ai i he taimi fakahisitōlia kaekehe oku pehē e he kakai nae lī e māui a e maka mei eua ki hono tuuanga onopooni oku lahi kau siasi uesiliana tauatāina a tonga i tatakamotonga koeuhi ko honau eiki ko oku ne kau ki he kauhalalalo oku i ai ha fale lotu uesiliana e ua i he kolo ē ko talasiu ko e kolo ia i he vahe hahake o tafaaki fangauta i he hala tāufaāhau i he vahaa o lapaha mo e hala manga ua ki hoi mo kolonga kae nae fakataha ia mo lapaha i he onoaho ko talasiu mo ene kii vaitafe i lalofonua ko fangafeatu mo vai ko tālanga mo e vale ko e peito ia o e nae afifio i heni a e kau mo i mua enau hiki ki tungua ko e hingoa leva o honau api ko e api ko poulalahi pea oku kei tuku fakaholo mai ai pē a e laine ko ia o au mai ki he aho ni mo hono hako ki he kelekele aho e taha nae manako mau pē a e tui tonga ke fakahā ki poulalahi ki hono tuofefine ha fononga ki ai pea mo ave polopolo ki ai ko ia nae ui ai pe e tafaaki ko eni ko talasiu ko e hono uhinga ko e tala o ha fononga pe ha aahi ki he tui tonga oku i ai a e toenga o e kolotau lahi ko e tofia o ko haveluliku ko e kii kolo ia i he vahe hahake o tafaaki he hala liku i he hahake o tatakamotonga pea ofi ki fātumu oku tuu i ai i he matāfonua ko ene ana iloa ko e anahulu oku lahi a e fanga pekepekatea nofo i loto i loto kolo oku i ai a e ngaahi maka liku lahi e fā oku ui ko e makatolo a maui oku pehē nae lī a e ngaahi maka ni e maui mei eua ki heni i he taimi tatau nae keli e ia a anahulu vakai foki ki kalaau ko e tofia o tafaaki uta mo e puleanga o e tonga tafaaki liku o e hala ko fuaamotu oku ikai ko fuamotu ko e kolo ia i he vahe hahake o tafaaki he hala liku i he tonga o e motu ofi ki nakolo ki he hahake pea oku ofi foki ki pelehake i he tokelau ko hono hingoa fakatene ko vai ko latai pe hoosi tea koeuhi a e hoosi nae tō mei ai ki hono pekia ko siaosi u tukuaho pe maka a kiu koeuhi oku tuula a e fanga kiu i olunga o e ngaahi maka i he matātahi lolotonga he mamaha a e tahi pe fanga ko fēfē ho loto ko e malae vakapuna uluaki i tonga oku ui ko fuaamotu airport kae i he mooni oku tuu ia i pelehake oku i ai ha lautohi e ko e gps mo e fwps ko e tofia o ko e ofisa kolo ko kolo napaa ia ko milan rastislav tefánik ko e tangata fakafalealea mo tau mo saienisi o e fetuu mei silovakia fāelei siulai i koariská pekia mē i ivánka pri dunaji nae lahi ene folau i māmani naa ne hau ki tahisi i mē o fakaata ki he fetuu esiafi ko halley kae nae movete koeuhi he aoaofia osi ko ia naa ne folau ki nuusila pea ki i he aho o epeleli naa ne mamata ki he mate a e laa kakato i he tumuaki o fungamisi i he feituu oku toe he taimí ni a e kii maka fakamanatu naa monūia a tefánik he taimi ē koeuhi nae tafitonga a e langi nae ola aupito ene fakaata ki he laā fakasaienisi ko maufanga pe onoaho maofanga ko e kolo tuotua ia i he tafaaki hahake o nukualofa ko hono hingoa fakatenetene ko vai o moko ia ko e tupuanga o e hingoa ko e fanga nae mau e ha tui pe ha eiki mahalo pē ko fīnau ulukālala i i maofanga ko e konga o nukualofa lahi kae oku kehe a e feituú ni koeuhi ko e tofia ia o ko hono api meaanga oku tuu i he lotomālie ko siumafuauta kā ko e tofia oku lahi ange he kolo pē oku toe ha ngaahi kolo kehe kolo tuotua a nukualofa oku nau tuu i he tofiá ni i onoaho ko maufanga ko e kolo hūfanga ia fakatapui ki he kau otua ko e feituu maa e feiloaki fakamelino o e houeiki i he taimi tau ko e siasi o tonga tauatāina free church of tonga ko e taha o e ngaahi siasi i tonga nae fokotuu i e he kau palesiteni nae ikai te nau loto ki he fakataha i o e wesleyan mission mo e free church ki he siasi uesiliana tauatāina a tonga nae haei mei ai pea nae pehē e kinautolu ko e siasi tauatāina mooni a kinautolu nae kamata i he sānuali i he taimi tatau nae haei foki a e siasi o tonga pea nae pehē a e mea tatau e kinautolu ko ia ai ko e siasi o tonga tauatāina oku iloa foki ko e siasi o e palesiteni pea mo e siasi e taha oku ui ko e siasi o e houeiki osi he kau palesiteni papālangi fakamuimui ko e kau palesiteni lolotonga o e siasi ko rev semisi fonua ko enau akoanga ko tailulu i tongatapu haapai mo vavau ko masilamea ko e kii kolo ia i he vahe hihifo o oku tuu i he hala hihifo i he vahaa o teekiu pea mo e manga fā ofi ki foui ko hono hingoa fakatenetene ko vai ko lele a lulu ko e tofia ia o e puleanga o tonga ko e matāpule tauhi fonua i he koló ni ko ko hono hingoa fakatenetene ko veeloa ko e hingoa tauhi fonua ko eni oku fakanofo pē ia e pea oku kau a sikei i he kau nimatapu ko sikei ko e tehina faifatongia ia a lauaki ka i ai ha pouli kuo tō i he fonua pea ka ikai kē i tongá ni a lauaki ko sikei te ne fakahoko honau fatongia fakahaatufunga pea toki tokoni mai ai pē ki ai a e toenga o e kau haa tufunga ko e taimi foki nae pekia ai a e taahine alo ko fusipala tehina o sālote tupou iii ko sikei siale nae i olunga i he fatā fakataha mo e taahine mei hono fakahāele mei pālasi ki malaekula lēkoti a e ōfisi o e pālasi ko nukunuku ko e kolo lahi ia i he vahe hihifo o oku tuu i he hala hihifo i he vahaa o fatai mo teekiu ko e akoanga ako māolunga ko tupou lotoā nukunuku ko e tofia ia o ko e fuofua nofoanga eni o tuivakanō nae fili e tuisoso ko e eiki mei lakeba i he otu lau i fisi ke ohi hake ai a e tamasii ko e alo o e tuikanokupolu hono ko mataeletuapiko mo umukisia ko e ofefine o e tuihaatuunga nae foaki e he tui a e tamasii ohoko ia ko e uluaki tuivakanō ko e fakahounga eni e he tui e meaofa a tuisoso ko e kalia ko e uluaki hifofua ia ko e uluaki kolo nae iloa ko peka ko e kolo hono ua ko nukunuku ko e oneone lahi ko e fanga eni nae kamata ai a e lotu a tuivakanō mo hono kāinga nae keli ai mo e vaimāhanga ko e papitaisoanga o e kakai tui nae longomoui aupito a e lotu o malanga pongipongi mo efiafi i he sāpate mo e pulelulu pea kau mai ki ai mo e kāinga mei he sia ko veiongo mo e kakai lotu o masilamea mo matahau mo e ngaahi kolo ofi mai o nau fealuaki i he taimi tatau nae kei mālohi a e lotu mua pea pīkitai a kafoa ikahui ki he otua mua o e tau koeuhi ko e tokolahi a e ului nae langa leva e tuivakanō mo hono ongo foha ko vaea mataele mo tēvita tuumotooa a e uluaki falelotu i he vahenga hihifo o huufi he aokosi ko e fale nae fute e lōloa pe fute e maaukupu ko hono fakalahi tuotolu ia ke hao ki ai a e kakai nae ave a e lotu ki hule e ongo misinale ko watkins mo john hobbs nae liaki a e kolo ko peka i hono kapusi o tuivakanō kae hili a e tō a hule in nae foki mai a e nofo pea mo e lotu ki nukunuku i lotofonua o tuu a falelotu ko ia i he tuliki tonga nae langa a e kolo ko hule i he pe ofi ki he e tuivakanō viliami vaea mo mataele aokātoa ke hoko ko e maluanga o hono kāinga nae tuoua a e tō a e kolo uluaki i he ki he toa ko teukava mo e tau a kolovai i loto i he houa e kuo toe hamusi fakafoki e tuivakanō mo hono kāinga a e kolo oku tohi e tokiukamea ko e mateanga o teukava ko e ikai ke ne ilo a e fetapa fakapulipuli password a nukunuku i heene hola mei hule nae tali e tuivakanō aokātoa a e lotu i he pea papitaiso ki he hingoa ko e tuivakanō viliami neongo nae ikai loto ki ai ai a hono ngaahi tokoua o e neongo hono ngeia mo tuunga ko e fuofua nōpele eni naa ne lototo ke tuku ange a hono langilangi ka ne punou mo tali a sīsū kalaisi ko hono eiki mo fakamoui naa ne fakaafei a e kau misinale pea langa e hono ongo foha ko vaea mataele mo tēvita tuumotooa a e fuofua falelotu i he vahenga hihifo i he fanga ko peka o huufi i he o aokosi naa ne fakaata a e lotu mo e ngaahi kalasi aho ki hule pea papitaiso ai mo e tokolahi hono kāinga ko e kau kalisitiane nae tupu ai hono kāpusi ia e he haa havea lahi o fetongi ia e uhi ka kuo mafoa a e ata o e maama lahi ko hono kāinga nae tuu fakataha a tuivakanō mo aleamotua ko e o e aho ko ia kaeumaā a tāufaāhau tupou i nae fai a e feinga lahi ke hoko atu a e lotu i he kolo pea loto a uhi ki he kole a tāufaāhau ka nae tuu mālohi a kafoa ikahui te nau tau pe ki he mate nae kapa leva a tāufaāhau tau tahi mo e kāinga o tuivakanō nae lotu mo e kakai lotu mei he sia ko veiongo a hule pea tō ai a hono tehina ko siosaia lausii pea tupu ai hono fakaauha o e kolo i sānuali nae laka hake i he toko a e kau pekia pea tupu mei ai a e tafoki a e toenga o e fonua o tali a e lotu kalisitiane ko kalaau ko e kii kolo ia i he vahe hihifo o oku tuu i he hala liku i he vahaa o fāhefa hautu mo e manga fā ofi ki foui ko e ngaahi api uta tatatakai ko e tofia kinautolu o e puleanga o tonga kae ko e kolo ko e tofia ia o ko e taha o hono ngaahi lakepa ko e ngaahi hingoa kehe tsunami rock lea fakapalangi maka tolo a maui maka asiasi maka sioata vakai foki ki haveluliku ko e konga feo ia ko e kk kika kalami hono mamafa ko e maka fakamanatu ofi ki ai oku tala ange maka tolo a maui oku pehē e he talatupua a tonga ni ne ita a maui kisiksi i he fafangu ia e he moataane a ene eiki pea ne tuli ke tamatei nae hola e moa mei eua ki tongatapu ni ka naa ne tolo mai a e ngaahi fuu maka ke tamatei aki pea ko e maka ni a ia ko e lahi taha ia o e ngaahi maka te ne toki tamatei e moa maka o e peau kula oku tui a e kau fakatotolo ko e fuu maka feo eni a ia oku pehē ko e lahi taha ia i mamani i he ngaahi maka peau kula nae omi i he mita nai e mei he ngaahi hakau oku ne takatakai a tonga oku nau pehē ko e maka ni nae heka mai i he fuu peau kula fakalilifu i he meimei tau e laui afe kimua ko e hingoa o e feituu ko haamea kae oku ikai pau i fē pea mo anefē i he onoaho nae tui a loau naá ne mea pe afio i haamea mahalo pē ko haamoa ia a ia nae tatau pe lahi ange a e pule o loau i he pule o e i he kuonga e taha mahalo pē fakamuimui ange nae mea pē a e eiki ko loau i he vahe hihifo o ko e feituu ofi ki lakepa nafualu pea mo matangiake i he talatukufakaholo o e folau a kae nae folau e loau a hono kalia i he lepa i haamea i he onopooni nae i ai hano api ngoue a siaosi fīnau mīsini i he feituú ni a ia nae ui a hono foha e sālote tupou iii ko siaosi tangata o haamea ko haakame ko e kii kolo ia i he vahe hihifo o oku tuu i he hala liku i he vahaa o haalalo oku pipiki ki ai mo houma ko e tofia ia o oku ongoongoa a haakame ki heene ngaahi fuu toa a ia hono hingoa fakatenetene ko hala toa mui nae kamata tō a e ngaahi toa uluaki i e sione mataele ko e tamasii ako mei he fale ako uesiliana i nafualu oku ui siaatoutai he taimí ni nae pehē oku ui a e koló ni ko e haa a kame ko kame ko e tehina o kae pea naa na foha o loau o haamea kae oku ikai ilo ha tokotaha ko kame i he talatukufakaholo o e folau a kae ko haalalo ko e kii kolo ia i he vahe hihifo o oku tuu i he hala liku i he vahaa o utulau mo haakame oku pipiki ki ai kā ha tofia kehe ko e tofia ia o nae tanupou a e kolo e tupou ko e foha o ha e taha maa hono tuofefine ko mapuhengalu ko e ohoana o ha valu e taha ko hono hingoa tenetene ko peaumaa koeuhi a e ngaahi ngalu i he likutapu oku pehē te ke lava sio hoo pele i he afu ko e aho e taha ko ha ko takalaua i heene toutai naa ne ilo i he afu ha fefine talavou aupito ko ulukihelupe naa ne foki ki he matātahi ko fanga matakiata e lava ke ke mata ki ata i ai pea naa ne kumi mo kumi ki he fefine ko ia pea naa ne ilo ia i lapaha ko e tua ko vaelaveamata ko e tangata ongoongoa mei haalalo nau saimone punake ko kahoua ko e kii kolo ia i he lotomālie o e vahe hihifo o oku tuu mamamamao he hala kahoua ofi ki liahona pea mo kii mamao ange mei lomaiviti ko e tafaaki tokelau o e koló ni oku ui ko haafeva ki he fakatonga o liahona oku i ai ha kii kolo ko matangiake ko e tofia o ka i he tukufakaholo nae i ai ae ongo houeiki e tokoua ko lavaka mo vaea he aho ni ko kula ko e matāpule ia a ko ia oku fai fatongia i matangiake ko e sika a lāvaka tapukuhikuloa pea mo e sika a vaea kaukauloa a ia nae hunuki fakataha a e ongo siká ni a ia nae ngaohi loua a e ongo siká ni pea meí ke kaho ne hunuki a e ongo sika iloá ni i kahoua veifoa he matapā o hoamofaleono ko e fakailonga tapu ke uhia e ha taha kae oua kuo fakahifo a e alo pele o haa havea lahi ko e ongo foi tekeua oku iloa he hisitōlia o e fakahifo tamá ko kaukauloa pea mo tapukuhikuloa ko kinaua oku iloa i fualu ko kahoua ko e ongo siká ni ne iloa he malae sika o e funga matatoa a ia ko e sika a lāvaká nae nounou ka ko hono fakahikú ne lōloa tahá pea oku iloa koe fakatapuku ko e sika a vaeá ko e sika ne lōloa tahá ne iloa ko kaukauloa kuo iloa a e ongo siká ni he ahó ni ne kuó na fakatouola i loto tatau ko e fakamooni ia kuo tui a lāvaka pea kuini a vaea i he makatuunga i he kaikaiāfua a hoamofaleono one fakaamau pē ke inu ha totoi tangata heene tuituia pea kei manava a taufaāhau ko hoamofaleono ko e ofefine ia o maafu ko e ulu o nae au ene kaikaiāfua ke fekaui e hono tuongaane tangata ila valu a e taokete o hoamofaleono ke hokohokai a hono nima ke fakatafe mei ai a e toto ke inu a hoamofaleono nae fai a e manavahē koeuhi ko e kaikaiāfua a hoamofaleono pea mei ai nae omai ai e lāvaka pea mo vaea a hoamofaleono ki veifoa i fualu nae tānaki mai leva a e ngaahi ofefine o e kau haa havea lahi ke nau fakafeao kia hoamofaleono pea ui ai honau ngaahi tuunga fal ko haapele nae keli heni a honau vai pea ui pē ko e vai ko haapele ko e vai eni nae ngāueaki e hoamofaleono pea mo e ngaahi ofefine o haa havea lahi naa nau i fualu oku pehē nae huufi a e vai ko haapele i maasi oku fakapapaui ení he ko e mea mai a maafu ke huufi a e vai ko haapel mo e fāelei o moeakihīatu e fusipongi o fakahingoa ai e maafu a e tama a fusipongi ko moeakihīatu ko haateiho ko e kolo ia i he lotomālie o e vahe loto o oku tuu i he hala tāufaāhau i he vahaa o pea mo veitongo ko hono hingoa fakatenetene ko sila pelu ua ko e uhinga nae pelu a e mape fakapuleanga o tonga i he tetepu hahake o e kolo ofi ki ātele ko ene tuotua kolo s w ko e feituu foki ia oku kamata a e hala loto ki tokomololo mo e ngaahi feituu hihifo ange ko kolisi tonga oku tuu i ātele pea mo e faianga vainga lotofale ko ātele pea mo e lotoā o e univesiti o e pasifiki tonga ko e tofia o ko veitongo ko e kolo ia i he lotomālie o e vahe loto o oku tuu i he hala tāufaāhau i he vahaa o pea haateiho mo vainī ko ene tuotua kolo ko lotohaapai s w ko e konga hihifo o e koló ni kae oku ikai ilo e he tokolahi ko e hingoa tenetene ko fakamalusioata mo halafuoleva ia ko e uhinga o e lea veitongo oku pehē hono tala ko e fonua ne fakaofoofa hono kakai fefine pea nau toe sino lelei foki i he taimi ko ē ne hoko e ngaahi tau pea ne hola a e kakai e kii fonua ni o toi mei he tongo ne mea atu a nōpele ki he kakai ko eni kuo veia honau vae he ngāue a e tongo pea ko e uhinga ia e veitongo oku tolu a e kautaha soka i heni kau katoa ki he kautaha lahi o e tonga football association ko sc lotohaapai mo lotohaapai dragon mo veitongo fc nae fokotuu i mē a e senitā fakafonua akonekina pea nae langai ofi ki he kolo a e api ako soka foou e faá ko e tofia o e puleanga o tonga kā ko lotohaapai ko e tofia o ko pea ko e kolo ia i he lotomālie o e vahe loto o oku tuu i he hala tāufaāhau i he vahaa o tofoa mo haateiho pea oku i ai a e hala ki tokomololo ko hono hingoa tenetene ko vaikopuna ko e vaitafe i lolofonua pe niuvākai mei he tau o ko pea ko feituu mahuinga i he tau fakafonua nae kamata i nae langa a e kolotau e takai nae fakaosi o e hīteni ko e eiki o pea ko lāvaka nae tau e siaosi tupou i a e tau fakaosi o tongatapu i heni mei he maasi au ki he aokosi pea ne ikuna nae tautea lahi a pea e he mafi nae kaihaa hono tofia ko e tofiá ni ko e matāliku o e tui he taimí ni oku tuu i ai a e vila pea mo tufumāhina ko e tofia o ko e uluaki hingoa o e kii vaí ni ko ngasēsē nae toki liliu pē o ui ko e vai ko puná i he taimi nae faa tākele ai ae taahine ko sinaitakalailotunofo he fakatete a e kau fefine hoihoifuá ki he mānaia ko tungīmānaia oku pehē tokua nae ngaohi e he kau fefine a e pitú o fakafonuaki a e ngaahi foi pitú pea ai a e pitu e taha o tekeaki a e vaí o tākele ai a e taahine ko sinaitakalá pea i he vakai ko ia a e kakai ki he puna ko ia a e vaí pea mei he pitú naa nau pehē kuo puna a e vaí pea toki liliu ai pe o ui ko e vai ko puná ko e vai ko puná foki ko ha fakataipe ia o e vai ko soataní i he tohitapú oku ngāueaki a e vaí ni ke mulumulu ai a kinautolu oku i ai honau fokoutua kili hūfanga he fakatapú ko e vai eni nae fuofua papitaiso ai a fieotaanga a e kii fefine naa ne tali a e lotu katoliká i pea ni i he tau i he anga ko ia a e tuu a e kolotaú ko e vai ko puná ko e ulu ia o e pea lea pālangi bear ko e matapā ko nakaú ko e nima toohemá ia pea ko e nima toomataú ko nainusi oku pehē tokua e faingataa ki he filí he hūhangatonu mai i he ngaahi matapā e ko e hūanga pe ki he kolotaú mei fangautá ko e vai ko puná ka oka faifai pea ne fakakaukau ke ne hū mai i puna ko e nima hemá te nau kau nakau pe na na nusi nainusi a e filí ko e fuu niu eni ne i ai a e asiasi o e kolotaú ko e tangata asiasi ko teefoto ko hono fatongia ko e kaka he fuu niu vākai o fai mei ia hono fakasio o e fili ko teefoto naa ne fai fatongia ko e asiasi o au ki he taimi nae malolo ai a e kolotaú ka i ai ha fili oku fotu mai te ne fusi leva a e ngaahi maea e kou hai ki he toko ni oku fai fatongia mei lalo ko e taimi oku nau ongoi ai oku fusi a e maea oku nau ilo oku i ai ha fili oku hau ko e hingoa eni o e toko fai fatongiá ko pea te nau fakahoko ki he kau toa mo e kakai i he loto kolotau ke nau mateuteu ko e taha eni o e ngaahi matapā e o e fuofua kolotau a ia ko peá ko e matapā hūanga mei he faahi fakatokelau hahak ko e matapā eni mei fangauta ko e matapā fietaa eni nae tō tau ai a e kau toa o hangē ko kapiteni kaloká ko e matapaá ni foki oku pehē e faingataa ka hū ha fili mei tahi ka hū mai i he vaikopuná te na kau nakau pea na nusi nainusi a e fili a ia ko e ongo matapā taupotu eni ki he vaikopuná oku i ai foki a e tala o pehē tokua ko e fakatauhingoa eni ki he matapā o pulotu ko nakau ko pulotu ko e feituu ia nae tauhi ai laumālie o e houeiki kuo nau pekiá matapā ko papālangi pe ko napāvatu ko e taha eni a e ngaahi matapā e nae toe keli ko ia a e kolotau ko angó pea fakalahi maiaki a e ngaahi otu matapaá nae fuofua ui ko papālangi makatuunga ia he ko e matapā eni nae fuofua i ai a simi tēvoló ko e napāvatu ko hono uhinga fakafisi ko e malu pe maka ko e hingoa pē ia a e fisi nae leo i he matapaá ni hili a simi tēvoló kae foki mai a simi o taka holo pe he ngaahi mataapaá ko e kau fisi nae omi kinautolu he ko kinautolu naa nau fou e kalia o lāvaka a e tavahikená ko e matapā eni nae iloa ko nakita ko e fakatauhingoa eni e he kau toa fisi ne fakafolau mai ke nau kau hono malui a e kolotau i pea pea toe fou a e kalia o lāvaka ko e nakita i he lea fakafisi oku uhinga ia ki he lotoaki ke fakahoko ha mea pē pe ko hono fakahoko ha mea oku lotoaki mahalo o mei uhinga lelei pē eni ki hi lotoaki e he kau leo he matapā ki he kolotau ke nau taofi a kinautolu oku feinga ke ohofi a e kolotau ko e matapā eni tokua nae lahi taha ai a e mate ko e matapaá ni nae siisii pea nae angakehe mei he toenga o e ngaahi matapaá ko e matapā eni nae ngāueaki ki he fehūaki a e kakai ki he kolotaú fakaaho i he taimi tatau ko e hūanga ko ha ongo fuu niu e nae lī fakalava mei he kolotaú ni ke tafaaki ko ia a e taha he ko e ngataanga e kolotaú nae fakatafe ai e vaí pea fakatoka e kahó masila i lalo i he vaí ka ilo mei he kolotaú ko e tokotaha oku kaka mai he ongo foi niu hala fakakavakava oku ikai ko ha pea e viloho leva mei loto a e ongo foi niu pea tō ki he vai o mate ko e matapā eni nae i ai a tauatevalu mo ene ongo māhangá ko e matapā eni hono tolu o e fuofua kolotaú a pea a ia nae tuu i he fakatongahihifo o e kolotaú ko e matapā eni nae ngāueaki ki he fealuaki ki fualú nae tokolahi a e kau toa pea mo hono ngaahi haa mo e matakali i he kolotaú pea ko e tokonaki meatokoní nae fakahū mai ki he kolotaú i hōleva a ia ko hono uhinga ko e toki hō leva oka lafa honau fatongiá ko e taha foki eni a e ngaahi matapā nae toki fakalahi mai i hono langa ai a o angó o tuu fakatonga palāleli atu ki he matapā ko puna ki langí ko e matapā eni nae tuu ofi ki he ongo feleoko o tungīmānaia a tauvū ki maananga pea mo kaiavale pea nae i ai pē mo e sia i he vee matapā ko ení ko e sia ko kaiavale nae ngāueaki a e matapaá ni e kinautolu nae i he feleokó ko e matapā eni hono fā o e fuofua kolotaú a ia oku tuu i he fakatonga o e kolotaú ko hono uhingá ka i ai ha fili oku ne feinga ke hū ki he kolotaú oku pau ange a ene feingá ke puna ki langi o toki tō hifo ai ki he kolotaú i haane feinga ke hū hangatonu o fou i he matapaá i he malu ko ia a hone leohi pea mo e kau toa ne nau i he matapaá ni nae fakatau hingoa pē a e matapā ni ki he toa ko siale vailea nae leo i he matapāni pea i he mālōlō a vaileá ko e toa ko ia mei folaha ko mākivaka nae i he matapā nipea nae pehē ko e saieniti eni o e kolotaú ko tuaval ko e mau mei he tangata ni he naa ne fata lalo tokotaha mai pē a e tokonaki ki he kolotaú mei folahá pea ne malava pē heene fuu lahí o puna mei he kolotau ki he tuakolo o fakalaka i he vai nae keli he tua kolotaū ko e matapā eni i he tafaaki fakatonga hahake o e fuofua kolotau ko peá ko e makatuunga eni ia i he foi loloto i vai ko puná a ia ko e ngaahi fakatafe kotoa vai i he ngaahi tua kolotaú ne fakatafe kotoa ki puna ko ene hua mai ko ia a e tahí one omai a e ngaahi kinohaa kotoa mei he kolotaú ke fakatafe ki tahi lahi pea ko e foi loloto ko eni oku ne nusi a e ngaahi kinohaa ni i he taimi tatau oku fakahoa foki ene fietaa pea mo nakau i ha taimi e hū mai ai ha fili mei fangauta ko e huu ke ohofi a e kolotau te na kau nakau pea na nusi nainusi a e filí ko nomuka ko e motu lahi ia i he otu muomua a ia he tafaaki tonga o oku tuu i ai ha kolo mo hono hingoa tatau nomuka kolo s w ko e kolomua o e otu muomua ko e tofia ia o tatau mo e nomuka iki ko e ano lahi o nomuka oku ui ko ano ava mo hono mālave tonga ko mamaha oku taitai kinaua oku tuu a e ngaahi kii motu siisii i loto nae aahi a e motu e he eikivaka abel tasman i sānuali naa ne ui ia ko e motu rotterdam rotterdam ko e kolo lahi i hono fonua ko holani pea naa ne tala ange ko e hingoa tuufonua ko amamocka ia ko uiha ko e motu lahi mo e mahuinga ia i he tokelau o ko hono hingoa fakatenetene ko e ongo haangana ko haano ko e taha ia oku i ai ha kolo e ua ko e konga tokelau oku tuu ko uiha kolo i ai ko e tofia ia o ko e konga tonga oku tuu ko felemea i ai ko e tofia ia o e a ia ko e tui fefine oku mahuinga lahi ko uiha i he hisitōlia o tonga oku tuu i ai ko e nae faelei i uiha ko feke tutuila peni tutuila malupō tēvita moala kamitoni ulukilupetea ko soakai ko e toa lahi nae afio ia i felemea i he tau pe ofi ki ai ko e kui o henele maafuotuitonga mo e houeiki ko uoleva ko e motu lahi i he tokelau o pea oku lahi a e ngaahi api uta i ai he taimi ni kae oku ikai tuu a e kolo ko e uhinga nae ikai nofo pē a e kakai ko e feituu heilupe o e ia ko kauulufonua fekai nae nofo a e kakai tauhi mei lifuka pē pea ko matauvave i mei mua ko e kōvana nae i ai ha ngaahi sia e tupu ka oku toe ilo e pē nae lahi a e ngaahi lupe he taimi ko ia lolotonga enau lele mei haamoa ki i okatopa pea enau foki i maasi oku toe foki ha ngaahi sia i muitoa haano mo nukunamo ko e tofia o e puleanga o tonga pea mo e a ia ko e tui fefine ko lifuka ko e motu mahuinga taha ia i he tokelau o ko hono hingoa tenetene tatau mo haapai ko foi oneone oku tuu a e kolo e nima oku i ai ha lākanga ki foa i he houma tokelau pea oku lave te ke aa ki uoleva mei he houma tongahihifo lolotonga a e mamaha a e tahi ko e hakau mei uoleva ki he tokelau oku ui ko e hakau loa ko e tofia o e puleanga o tonga kā ko e takatakai o holopeka ko e tofia ia o oku toe foki ha ngaahi tofia fakatui pe fakafalealo ko ia ai tauakipulu pālasi mo leaaetohi i pangai niuakalo i holopeka mo e hā fua ko tongoleleka ko e tafaaki tonga hihifo oku ui foki ko hihifo o e kolo lahi o pangai haatou mo eni i he motu o lifuka i ko hono hingoa tenetene tatau mo haapai ko vai ko paluki mahalo pē ko pangai ko e kolomua kā ko tongoleleka ko e kolo ulungāanga taha ko e tofia ia o oku tuu heni a e fale fakataha ko toluafe ofi ki ai oku tuu ko e maka ko loupua ko e kii mamao ki he tonga nae tuu a e fale mahaki niuui nae liekina osi he mofuike o mē i he tafaaki hakake o e koló ni oku tuu a e lusaanga o velata kapau oku ikai i ai a e toto fakaeiki maa e tokotaha e lava ia o hoko a e tuunga fakaeiki osi hano fakanofo mo e hingoa fakaeiki pe fakanōpele kae hono māolunga a ia ko e eiki fakanofo oku toe siisii ange i he eiki fakatoto neongo heene mau mafai pule osi ene pongipongi te ne ngāueaki a e hingoa fakaeiki pē ko e tuunga fakaeiki pehē oku kau ki hoto hingoa pē oku lava huihui e he tokotaha pea nae tupu mei heete tamai eiki ko e tangata ko e fakahokohoko hingoa oku meimei tatau mo e kahoa kakala e lava huihuia a ia i he lea fakaheliaki ko e kakala oku ngāueaki maa e hingoa vakai foki ki he sino i eiki kapau oku i ai a a e tokotaha hano tuunga fakaeiki māolunga aupito koeuhi he toto fakatātā ko e tama ia o ha pe i onoaho oku ui ko e sino i eiki ko e mea siisii pē maana ko e fakanofo mo e hingoa fakaeiki pe fakanōpele mahalo pē oku ikai te ne fiemau ia mahalo pē naa ne oatu a e hingoa ki hano tehina kapau kuo mau ia mahalo pē e ikai te ne ngāueaki a e hingoa fakaeiki ko e tuunga fakaeiki pehē oku kau ki hoto sino oku ikai lava huihui e he tokotaha pea nae tupu mei heete faē fehuhu ko e fefine ko e fakahokohoko toto pe tama tuu he faē vakai foki ki he eiki fakanofo fisilaumāli was an estate holder in the area of pelehake but a chief of very low rank if a chief at all mataelehaamea the sent his daugher fusipala to marry him in this way mataelehaamea got a grateful vassal who could supply him with a lot of goods and fisilaumāli s offspring got a high rank not he himself as tongan custom dictates the child lekaumoana was the beginning of the line which grew out later to a very high ranking title the claim that the tuipelehake originated with talafale may have been an invention of that time to elevate the title even more ko haafeva ko e motu ia i lulunga a ia he tafaaki hihifo o oku tuu i he tafaaki tokelauhahake oku tuu heni a e ngaahi vaka lahi mei nukualofa ki lifuka pe foki oku tuu a e ngaahi kii motu i he takatakai ko oku tuu i ai a e kolo i hono tafaaki tokelauhihifo ko haafeva kolo s w ko e kolomua ia o lulunga ko hono hingoa tenetene ko kolo ngatata koeuhi ene fakaangina oku i ai a ene lautohi e taha oku i ai ha uafu i he matāfonua hihifo ko polutu ofi ki he esi motua ko falefakauō oku maumau a e uafú ni e he ngaahi afā meimei taimi kotoa pē fakatātā lolotonga a e afā lahi o nae ngoto a e vaka fakapuleanga ko e fangailifuka nae fakaongoongoa ia i he māimoa o sālote tupou iii ko e hiva afā o vaea vakai hifo ko e tofia ia o kae oku i ai a e tofia e taha o e tui i he lotomālie o e motu ko fakaosikato ko e pale maa e eiki o e motú ni meia tāufaāhau maa ene haofakii hono moui i he tau o velata oku ongoongoa a e kii vaitupu i hihifo ko matahiva ko e uhinga oku i ai a e faliki e i heene tuunga ko e vaitupu fakaotua ia i he tukufakaholo e fakafokia a e ngaahi manatu kapau te ke inu mei ai ko e angatuu o e vaka hmav ko bounty nae hoko i he takatakai i ne sikaahema fakahihifo loulouaa e matangi tō kolongatata ke fakauō o falala he fakaosikato iseisa ē kao mo tofua vilingia hoto kie tāua kuo hola a e fangailifuka tounoa e maka ko loupua pā a e ui mo e fie uō ofo a e fangafalikipako fine ke fakafanongo ui a e fangufangu i he pō fakamafola ki he vahamamao ko sioto salusalu manako ke talia a e angi naa tō ke meite sia ko veiongo ka fehui e he futu ko vuna pe ekea e he taungapeka tautavale pei ke tala he ko au ē ko e talatā ko e manusiu o uoleva ko sieku meakai ko e fā ou inu hahau mo kai laā mohenga i he fisi o e naua lēlea ē hoku ofa atu sia ko kafoa alo i talau tangi a e toatuuakitau he ko feofaaki a kakau fasi pē sila tuku ki manono he fangu malingi i vahaakolo ne ngangatu o alaha i he loto kae tupulaki ofa i he moto ka faingataa pe faingofua haapai tuu hoo taāimua ko tungua pe sani tungua ko e motu ia i lulunga a ia he tafaaki hihifo o oku tuu i he tafaaki tongahihifo o e pupungá ni oku i ai a e hakau e i he tokelau o tungua i he fua ki teaupa ko luti ko e uluaki ko hakau russell ko e hoko oku tuu i ai a e kolo i hono matāfonua hahake oku ui funga fāimata ko tungua kolo s w ko hono hingoa fakatenetene ko tainamu a paea ko e hingoa ia o ha feituu i he matātahi tokelau ko e tofia ia o kae oku i ai a e tofia e taha o e tui i he lotomālie o e motu ko alaloa oku uhinga oku sani a tungua ko e afioanga ia o e mo honau mounga mahalo pē i he kamataanga nae afio a e kau tamahā i lapaha kae koeuhi hono fakatouato nae māolunga lahi ange honau tuunga i he nae sai ange o nau afio i he feituu mamao tungua is the name of an island in the southwest of lulunga in the archipelago s w two reefs to the north in the direction of teaupa are called luti the nearest and russell reef its village tungua township is located along its eastshore named funga fāimata its nickname is tainamu a paea orphan s mosuito net strictly speaking the name of a place at the northern coast the island belongs to the estate of but there is also a royal estate in the centre named alaloa the reason tungua is also called sani tungua glorious tungua is becuse it was the residence of the the royal princesses and several are buried there in huge mounds if originally the princesses lived in lapaha then due to the fahu system their aristocratic rank was so high higher than that of the king himself that it interfered with the matters of state so it was better that they were far out of the way ko loau ko e hingoa ia o e kau tangata poto mo fai alunga nae asi mai i he hisitōlia o tonga ko e eiki lahi ia taimi e niihi mahalo pē ha tui ko e tui o haamea ko loau ko e eiki muli oku mahaloi ko e eiki lahi mei vaihi hawaii nae iloa ko lāau ko loau e taha nae moui i he taimi o e ko momo ko e tui o haamea ia nae i ai hono ongo ofefine ko nua mo hono tehina ko velenga nae mamana aupito a momo kia nua pea nae fietaane ko e tui lahi ko tuitātui nae hona alo ko loau e taha ko e matāpule lahi pē o ha tui tonga naa ne folau ki eueiki meimei naa ne kamata kai a kavaonau pea naa ne faufoou a e inu o e kava mo e tō ko lo au e taha naa ne mea i haamea i he vahe hihifo o naa ne tukufolau a hono kalia tūkufua ki he ngaahi fonua taeiloa mo mamao aupito vākai ki he talatukufakaholo o e folau a kae ko e vunga ko ha fuu akau fakatui ia mo e akau namu lelei aupito ko e kakala iloa ia oku auhamālie i tongá ni kae kei tupu i he kāungafonua mahalo pē ko e vunga i tongá ni nae tatau mo e fakakehei o fisi oku ikai pe siisii pē hano matalaiakau oku ikai ha kākunga ki tahisi pe hauaii pe ko e pōhutukawa i nuu sila pea oku ikai fuopotopoto hono lau oku lōloa mo e lanu kopa maa e lau mui tatau mo e heilala oku toe pē hono hingoa i he kupuilea heliaki ahi mo e vunga ko e siasi katolika loma roman catholic church of tonga ko e taha o e ngaahi siasi i tonga nae fokotuu e he kau pātele i he misa uluaki i siulai i lalo fetaanu i pangaimotu ko e epikopō o tonga mo niuē uluaki ko patelesio fīnau ia osi ene pekia talu mei he tau nae fakanofo a soane lilo foliaki hono ōfisi ko toutaimana i vaolōloa nae fakanofo a e epikopō foou epikopō leoleo co judor bishop ko soane patita paini mafi i okatopa pea nae hoko a e katinale he fēpueli ko enau akoanga ko apifoou i maufanga kolisi takuilau i lapaha kolisi petelō sanele i fungamisi montfort ako fakaengāue i popua sangata sōsefo ako fakapisinisi sesemani i fasi ahopanilolo i maufanga mo e hā fua ko honau ngaahi falelotu mahuinga taha ko e pasilika i loto nukualofa malia imakulata i maufanga falelotu lahi sangato sōsefo i fungamisi sangato mikaele i lapaha mo e hā fua ko e folau a kae ko e tala tukufakaholo mei tonga ko e taanga oku asi i heni kuo too mei he makasini a kolisi ngāueaki a e sipela onopooni ko e hingoa kae oku hoko ae i he lea fakahaamoa ko hono uhinga ko e tae vaka ne fau i haamea fai lā uta pea fakaheka he vaka ne hai uta ki he lepa he fonua koeni e fakahela takitaha ngaohi haane mea ke tau folau ki he puko lea tuku ka tau lelea tupa ē ka fotuaki ē ka fotuaki fai mai e tala a toutai kalo mai pē loau ikai ko e loi e tuunga toutai tau ave e kāingá ni ke tuku ki he tafatafaakilangi tupa pea uli hifo honau vaka pea hokosia e tahi tea pea mo e tahi fuofuanga mo e tahi pupulu nae tala tutuu ki tahi mo h eua ko e hā hoomou tangí na kā ikai ko honau kākā pea tau mole fua ai ā tupa fokihanga folau e fuu fā pea fihi ai honau fana longopoa mo kae e kaka ne na feohofi ki hono vaa pea na tekena ai o atā mole ai i he langi nae ava ko e potufonua o e vavā ko e moleanga ia o e vaka tupa longopoa mo kae ongo otua ha ongo siana ko ia e ula kuo mālie ena fakauta hau ta talia e tahi ka hua pea ta kakau ai ki taua takitaha kumi hano fonua tupa tō hake a kae ene kakau tūuta he motu ko kanivatu oku oneone ikai hakau oku toka e tofuaa e valu mo e neiufi apē e teau hoto fakapō he tō maumau naa mau kita e he kanivatu tupa mohe kae he vahaa tofuaa hau e manu ene siutaka taomia kae pea katakata toki i ai ha manu kāfakafa mau hifo maate muāvaka ke ilo e tonga e mea taha tupa teitei mafoa mai e ata tūtūfulu pea akaaka teitei puna pea kapakapa piki ai kae hono fatafata siu pē manu he loto moana kae tāupe e fuu tangata tepa hifo ki he oneone pata fakatō patū i akana pea alu ai ene uhu kava kia sinilau pea na takanga tupu ai hono matātangata kae nae ikai alofi ha kava tupa he ika a haamoa ne fafanga ko e longouli mo e tofuaa momoi ki vai kele ke tataka mau ai e haamoa o tafa pea omi ai a hono alanga pea ave o tau i fale fata ko e tama tō he mehekitanga too leva fakamaanga taha pea alu ai kuo feitama fānau hifo ko e māhanga ko tonga mo tunungatofuaa tupa nofo ai kae pea fiealu fai ene tala kia sinilau ke omai ha māhanga tatau ke u ai heka ange ai au ke tala ki tongatapu ko e taulua a sinilau ko e mea mālohi ange fau tupa fai ai e tala e sinilau tununga mo tonga ke mo fekau ave a kae ki tongatapu pea mo iloa mai foki au tutuu leva o tofusi atu omi e fuhi niu mo e fangu mo e fetaaki mo e takapau ho tuku mesini etau folau omia ke u alu atu tupa ko vavau ē teletele vaka haapai ē teletele vaka fotu tongatapu i taumua na tununga mo tonga ki he toafa kau alu ki haamea o tala oku ma omai mo e māhanga ko tonga mo tununga tofuaa tupa tūuta kae o kave kalanga osi mai haamea o mamata mou tānaki huo tō alanga fōfoa kofe pea aulala ke tau toho na atu hoku vaka tupa pea hao a tonga o tala nofo mai sinilau o fetapa tonga e ko maā a tununga mea mai koe ki hoku tua ne fele e tao mei olunga ikai ne taofia kimaua pea kuo moua ai tununga kae hao mai tonga ko e ula tupa nofo sinilau pea lāunga haamoa tānaki e otua pea tānaki ki hunga mo hunga pea mou langa kato ai mua a e polopola oku lōua pea fakakavei o tui ua fakalōloa ki mui mo mua pea tuku leva ko e fakahunga tupa pea mou fono i muifonua pea fua e fao mei eua pea fao ai a fangaleounga pea fao ai mo hihifo fua pea fakamui fao a napua pea hili ai kae i olunga pea toki o tuunga otua kae ngalo e nifo i loto mua tupa sinilau ko kimautolu eni oku mau omi a e tangatá ni tuu hake leva o fakafetai tuku ā hena kuo tō mai mou ō pea mou uhu mai oua ke aho pea tau fai ta nae hau ko ene lavaki tupa uua e moa fakaānau moa ko ē kā leo tatau mo e taulua a sinilau ta nae fai ene amuamu kā oku tokoto i alafolau pongipongi hake o vakai atu oku nofo sinilau mo e fau tupa matāpule koeni e vale osi foki ne u toka tala ange nai aku faē naa mamate tapu ange mo tongatapu mo kae ko e tua ena he vaka mamate oku keli hono luo i malae pea toki omi o fakataane kae fai ki ai e tūtūkape tupa omi he kumete o fakatasilo nofo ai tununga pea kio kā kuo ikai nai ono nifo pe ko e hā koā ke lilo toki fakamau oka melino kae kehe ko kae ke tuli sino tupa ko loau ko e eiki nae nofo i haamea pea naa ne fau ha vaka ke folau i hono lepa a e lepa ko ia oku kei ilonga ofi ki fatai kā nae lahi a e lau mo e manuki a e kakai ki ai pe ko e hā oku ikai ke toho ki tahi a e vaka he ko e folau i ha lepa ke hā pea ilo ki ai a loau o ne fekau ki hono kakai ke nau tokonaki ka nau folau o mamata ki he fuu puko oku lea mo e ngaahi mea fakaofo o pulotu pea nau fai pea i he kite mai a haapai mo vavau nae enginaki a e kau toutai ke nau afe he oku ikai tau a e vaka mo e folau mamao kae fakafisi pē a loau o nau fai atu faifai pea nau au ki he tahi mamaha pea hoko mo e tahi oku tē ai a e fuofuanga pea hili ia naa nau hoko ki he potu nae kau ki ai a e lau a onoaho o pehē tokua oku fatu a e tahi pea nau tuku ai a e lā o nau hopo o toho o au ki he fuu fā nae tuu i he ngataanga o māmani pea fihi a e fana i hono ululu pea hopo a e ongo siana ko kae mo longopoa o na pipiki i hono vaa pea ta nae ava a e langi i he potu ko ia pea i heena tekei mālohi a e vaka nae ngaunu atu ia o mole pea mole ai mo loau mo kainga pea pehē leva e he ongo siana ke na kakau oka hua a e tahi o takitaha kumi hano fonua pea na fai pea hili a e ngaahi aho nae hake a kae i he motu nae nofo ai a kanivatu ko e fuu manupuna nae fakaulia hono lahi nae tō a e mānava o e siana i heene vakai a e anga o e motú he kuo toka ai a e ngaahi fuu tofuaa e valu pea taefaalaua a e ngaahi fuu neiufi kā nae ikai ko ia naa ne lotosii ai kae telia a e kanivatu he ko e manu kai tangata ia kā ko e pō ko ia naa ne mohe i he vahaa o ha ongo tofuaa pea i he hau a e kanivatu naa ne toi i he lalo ika pea ne ongo naa ne ofo i he lahi o e fuu manupuna kā naa e katakata pē ko e hā kia te ia ko e mea ia ke e hau ai ki māmani ko ia ko e aho e taha i he kapakapa a e kanivatu ke puna naa ne hanga o piki i hono fatafata pea ikai tōkai ia e he fuu manu ko ia he nae hangē pē ko e kutufisi ene ongoi a e tangata ko ia nae ave holo a kae kā ne piki pē he ko e moana kā i heene vakai leva oku nau ofi i ha fonua naa ne tuku ange o ne tō hifo i haamoa i he potu oku ui ko akana pea ofa iate ia a e eiki o e potu ko sinilau pea na takaua pea kā ne loto a kae ke nofo ai pē pehē ne tuumālie kae hohaa a e siana ni ke foki ki tongatapu ke talanoa ia a e ngaahi mea kuo ne mamata ai pea nae ai a e ongo tofuaa a sinilau ko tonga mo tunungatofuaa ko e māhanga kinaua pea ne ongo ko e ika kā ko ena faē ko e fefine ko e kāinga o sinilau pea tala e sinilau ki he ongo ika ke omi o ave a kae ki tongatapu pea toki hau pea ne tuutuuni foki ke omi meaofa e he kakai haamoa ke oua naa foki mola a e tangata ni kuo aunofo kiate ia pea heka a kae ki he ongo ika o nau folau ki tonga kā ta nae ikai hounga ki he loto o kae a e ofa a sinilau o ne tuutuuni ke tāmatei a e ongo ika pea ko ia naa ne tala ke na fakaafe ki he potu nae toafa koeuhi ke na mahaia lolotonga ene tānaki a e kakai pea nau toki hifo ki ai o tai pea mate a sii tununga kae fai fakapotopoto a tonga o ne hao pea toki fekau e kae ke tafa a e ika kuo mau o ne tufa ki he houeiki o e ngaahi feituu o nau tao o kai pea faifai pea foki atu a tonga ki haamoa pea ofo a sinilau pē ko e hā oku ne tokotaha ai pea fakahā e tonga a e lapa nae fai mo e tuutāmaki a siono hoa pea naa mo ia naa ne mei moua hē nae hangē ha faletao a hono tua pea ita a sinilau o ne fakataha a e faahikehe o haamoa o ne fekau ke nau langa kato o alu o tānaki a e kinohaa o e ngaahi fonua naa nau kai a tununga pea tokanga lahi ke omi ai a kae pea nau fai o nau mau a e tangata ko ia oku kei mohe pea nau omi o tuku i he alafolau o sinilau pea uua e moa o ā ai a kae o ne pehē leva oku tatau tofu pē mo e leo o e moa a sinilau i haamoa a ia naa ne faa fanongo ki ai i mua o ne fakaamu ke toe aahi ki haamoa osi kuo ne i ai lea oku ne lau ai pē oku ne i tongatapu ka i he maa a e aho nae ai e kae ene fuu oho he ko sinilau e oku nofo mai i he matapa o e alafolau pea fakamamahui a e eiki ko ia o ne valoki a kae i heene taeofa o ne fakahā oku keli hono fonua he te ne mate pea nau toki omi ki malae pea fakataha a e kakai o nau totoivi a e kape ki ai pea nau toki tāmatei o tanu kae ngata ai leva a kae taehounga kā nae ikai ngata pehē a sii ika kuo ne kakai he nae omi a e fuu kumete o ai ki ai a e ngaahi konga kuo mau pea ilo ange nae kī hake a sii tununga kuo moui ko hono pango kuo ngalo hono nifo o loto mua he ne ave ia e kae ki he kā nae pehē e sinilau oku tatau ai pē pea kapau e ikai lahi ene fakamanga i ikai ilo e ha taha pea nau folau pē o au ki pea nau alu pē pea kite ai a haamoa pea nau alu pē pea nau folau folau pea hoko ki he tahi tea pea nau folau ai o toe au ki he tahi fuofuanga pea nau toe folau ai pea hoko ki he tahi pupulu pea nau hopo ai leva ki tahi o toho mo nau tangi ko e pehē mai pe e loau e ikai tuku etau folau he ko e hā oku mou tangi ai ikai ko hoomou kākā ai pē ke tau mole fua ai ā pea nau folau folau pea au ki he fuu fā ko e fuu fā ko e fokihangafolau pea fihia ai honau fana pea feohofi ai a e ongo siana he vaka ki he fuu fā o teke na ia a e vaka mo e fuu fā pea alu ai a e vaka tokua o hū i he langi nae ava pea ko honau mateanga ia kae moui ai a e ongo siana naa na hopo ki he fuu fā pea na alea ai ke na tatali oka hua mai a e tahi pea na toki kakau ai pe kakau ai a kae o tūuta i he motu nae nofo ai a e manu ko e kanivatu pea tūuta atu a kae oku tuku ai a e tofuaa e valu pea mohe ai a kae he vahaa tofuaa pea hau ai a e manu ene siutaka o tuu hono vae e taha ki he tofuaa e taha mo hono vae e taha ki he tofuaa e taha kae mohe o foohifo ia kae pea mohe pē a kae mo katakata heene iloi pea teitei mafoa mai e ata pe pea fanongo hake ai a kae kuo tutufulu a e manu pea teitei puna pea kapakapa pea ohofua leva a kae o pipiki i hono fatafata pea ko e siu pe a e manu i he loto moana kae tāupe pea kae i hono fatafata pea toki sio hifo a kae he oneone pea fakatopatu leva ki he oneone pea tuu hake ai tā ko haamoa pea ko akana ko e fonua nae fakatopatu ki ai pea alu ai leva ene ohu kava kia sinilau pea takanga aki leva e sinilau pea ko e ika a haamoa nae fafanga ko e longouli mo e tofuaa pea nau ave ai ki vaikee ke fakatakataka pea mau ai e he potu fonua e taha o tafa pea ave hono alanga o tautau i he falefata pea alu tu ai a e unoho o sinilau oku tautau a e alanga pea ohofua ai o folo pea alu ai kuo feitama pea faele ai o māhanga ko tonga mo tunungatofuaa pea nofo ai a kae o fie hau ki tonga ni pea tala ange ai e ia kia sinilau ke omai a e ongo tofuaa ke hau ai pea tala ange e sinilau ki he ongo tofuaa ke na omai o omi a kae ki tonga ni pea nainai ai a sinilau ki he ongo tofuaa mo tūuta pē ki tonga o omai ha fuhi niu mo ha fangu mo ha fetaaki mo ha takapau mo tuku mesini etau folau pea mo toki omai kau alu atu pea nau hoko mai ai ki tonga ni o taeofa a kae i he ongo tofuaa o fekau ki hono kāinga ke nau hifo o hoka pea mate ai a tununga kae hao a tonga pea alu atu ai a tonga ki haamoa oku nofo mai a sinilau pea fehui mai ai a sinilau kia tonga pē ko e fē ia a tununga pea tala ange e tonga ne haofia kimaua pea kuo mate ai a tununga pea nofo ai a sinilau o lāunga pea ne tānaki ai a e otua o haamoa o ne fekau ke nau hau pea tānaki ki hunga mo hunga pea ke nau nofo ai o langa kato pea nau toki hau o nofo i muifonua o fua fao mei eua pea fao ai a fangaleounga pea fao ai mo hihifo pea fakamuifao a napua pea toki hili a kae i olunga ko e kāsia ko e fuu akau lahi aupito ia oku ui foki ko e albiia saman pe albiia saman ko e saman ko e hingoa ia o e fuu akau eni i venisuela mo e takatakai ko ene potu fonua tupuanga kae mahalo pē ko e faahinga kehe ia kā oku tatau ene asi ko e albiia lebbeck pe acacia lebbeck ko ēsia tongahahake ko ene potu fonua tupuanga taimi e niihi oku ui a e akau eni ko acacia kae ko e ngaahi acacia mooni ko e kāinga ofi kehe o e mimosoideae ia ko ia ai a e uhinga o e hingoa fakatonga ko e ā kāsia pe ko e uhinga fakatonga oku kā sia e he akau ko e puko ko e fuu akau lahi aupito ia mahalo pē mita e i olunga kā oku ikai ha mea oku ke lava ngāueaki neongo taimi e niihi oku tupu pē ki he mita e i olunga pe ofi ki ai oku lahi ngaahi fuu i he matātahi oku ui ko e fotulona e yuncker kā naa ne fakafetongi kinaua ko e fotulona oku tupu foki i he matātahi kā oku kehe aupito ko e mea fakangalingalikehe oku i ai a e fetongi tatau i he ngaahi lea kehe oua e fakapuputuu mo e touhuni oku tatau a e asi o hona lou kae oku kehe ko e toenga ko e fuu lahi a e akaú ni i he taimi tukufakaholo nae lava lea a e ngaahi fuu puko vakai ki he folau a kae ko e akau i he saienisi o e moui ko e taha pē o e puleanga tui o e ngaahi meamoui e oku fakatefito ki he ngaahi lokiimoui oku lahi ko e ngaahi holisi o honau lokiimoui oku fefeka pē mo e mea ngeesi i loto oku faingataa o fakamatala totonu a e uhinga o e ngaahi akau kā ko e lahi taha o e ngaahi akau oku lanumata he chlorophyll ko e mea kemi oku lava puke a e ivi o e maama o e laā a ia ko e akau ko e tumuaki o e hai sēini meatokoni i māmani ko e fanga meamoui kehe taelokiimoui siemu vailasi mo e hā fua he onopooni oku ikai ngāueaki e he kau saienisi a e ongo mea ko e tengaiakau telefua mo e ufiufi i heenau fakafaafaahinga o e ngaahi meamoui oku pehē he onopooni oku toe a e ngaahi vahe e i he uluivahe o e akau tengaiakau ko e ngaahi ponga paame mo e akau fuasiliva mo e akau paini mo e akau sukau mo e akau matala oku sai pē ko e ongo mea tengaiakau telefua mo e ufiufi oku ngāueaki pē i he lea faingofua ko e monumanu i he saienisi o e moui ko e taha pē o e puleanga tui o e fanga meamoui e oku fakatefito ki he ngaahi lokiimoui oku lahi ko e ngaahi holisi o honau lokiimoui oku vaivai pē oku faingataa o fakamatala totonu a e uhinga o e ngaahi monumanu kā ko e lahi taha o e ngaahi monumanu oku ngaue mo mānava mo kai ko enau meakai ko e ngaahi akau ia monumanu kai louakau pe ko e fanga monumanu kehe monumanu kai kanomate oku sii kehe a e monumanu i he lea fakatonga tukufakaholo vakai i lalo ko e fanga meamoui kehe taelokiimoui siemu vailasi mo e hā fua oku i ai ha vahevahe faingofua ange oku fili e he kau saienisi e taha tānaki a e monumanu luo coelenterata ko e oma mo e monumanu potupotutatau ia ko e ngaahi māolunga vahe lahi vahe vahe sii oku kehe i he ngaahi manga vahevahe e niihi oku sii kae maau a e vahevahe o e ngaahi meamoui he onoaho ko e foi lea monumanu nae ikai ngāueaki he onoaho ka ko lea fakamanuki pē ko e akau tenga efuefu ko e akau ia oku ne fakafanau ngāueaki he tengaefuefu ko e vahe ia i he fakafaafaahinga fakasaienisi tatau mo hono tokoua ko e fanga akau tengaiakau ko e tracheophytes kinaua a ia oku i ai haane ngaahi kālava i loto maa e fetuku o e vai pe toi i he saienisi o e akau ko akau tengaefuefu oku ikai ha fakafaafaahinga e taha pē kā oku mavahevahe i he ngaahi vahe e ko honau hingoa i he lea fakalatina oku lotokehekehe a e kau saienisi ki he vahevahe totonu oku pehē e he tokoniihi ko e lycopodiophyta mo e psilotophyta mo e ophioglossophyta ko e konga pē haa pe fokotuunga o e pteridophyta ko e akau matala i he saienisi o e akau ko e taha pē o e vahe o e fanga meamoui e i he uluivahe ko akau tengaiakau spermatophytes kā ko e vahe iloa taha ko e ngaahi vahe e oku toe oku faingofua o fakapupungai kinautolu i he tengaiakau telefua gymnospermae ko e akau matala ko e taha pē ia i he pupunga o e tengaiakau ufiufi angiospermae oku lava o tānaki a e vahe ponga tenga pteridospermatophyta ki he tengaiakau telefua kā nae nau auhamālie aupito osi a e tau e miliona kuo hili pe ofi ki ai oku faa vahevahe a e ngaahi akau matala i he ongo haa ko e lautenga ko e lau e taha pe ua ia oku hū tua mei he tenga ko e ongo lau uluaki o e akau oku asi i he faitā ko e tupu o e lautengaitaha hema mo e lautengaiua matau kā oku toe a e ngaahi vahevahe kehe oku i ai ha ngaahi akau oku kehe enau anga e taha kā ikai kehe e taha a ia oku kei lotokehekehe a e kau saienisi ki he vahevahe totonu pea taimi e niihi oku nau fai ha ngaahi vahavahe foou oku pehē e he tokotaha oku tatau tonu ko e dicotyledones mo e magnoliopsida oku pehē e he toktaha oku meimei pē pea oku nau tānaki a e haa ko e eudicots pea mo e rosopsida ko e ponga paame cycadophyta i he saienisi o e akau ko e taha pē o e vahe o e fanga meamoui e i he uluivahe ko e akau tengaiakau spermatophytes oku ne kau ki he pupunga o e tengaiakau telefua gymnospermae tatau mo e ko e vahe fika hono ko e akau matala magnoliophyta ia ko e taha pē ia i he pupunga o e tengaiakau ufiufi angiospermae oku meimei tatau enau asi ki he fuu paame pe fuu niu pea oku meimei tatau foki ki he akau tengaefuefu ko e ponga mo e hā fua kā ko e pupunga oku kehe aupito oku tupu e taha pē o e fanga ponga paame i tongá ni ko e longolongo ko e akau sukau gnetophyta i he saienisi o e akau ko e taha pē o e vahe o e ngaahi meamoui e i he uluivahe ko e akau tengaiakau spermatophytes oku ne kau ki he pupunga o e tengaiakau telefua gymnospermae tatau mo ko e vahe fika hono ko e akau matala magnoliophyta ia ko e taha pē ia i he pupunga o e tengaiakau ufiufi angiospermae oku sii pē a e ngaahi faahinga i he vahe o e akau sukau kā oku i ai ha akau fakatāfuua fakatātā ko e welwitschia mirabilis i afelika vakai ki he faitā oku ikai tupu i tongá ni a e ngaahi akau sukau kā oku tupu a e faahinga e taha pē i fisi ko e sukau ko e akau paini pinophyta i he saienisi o e akau ko e taha pē o e vahe o e ngaahi meamoui e i he uluivahe ko e akau tengaiakau spermatophytes oku ne kau ki he pupunga o e tengaiakau telefua gymnospermae tatau mo e ko e vahe fika hono ko e akau matala magnoliophyta ia ko e taha pē ia i he pupunga o e tengaiakau ufiufi angiospermae oku lahi a e ngaahi faahinga i he vah ni ko e lahi taha oku ui ko e paini ko e ngaahi paini oku tupu i tongá ni oku kau ki he akau paini kā oku i ai ha ngaahi kāinga kehe ko e uhiuhi ko e akau paini foki kā ko e toa ko e akau kehe aupito ko e akau matala ia ko e foi lea pinophyta lea fakakālisi pe coniferae lea fakalatina pe conifer lea fakapilitānia ko e uhinga ko e fuesia fuotuu ia koeuhi ko e fakafuo ia o e mea oku tupu enau tengaiakau i loto taimi e niihi oku ui foki ko e ngaahi akau hui tuitui koeuhi oku asi enau lou tatau mo e hui oku siisii pē a e ngaahi akau paini i tongá ni ko e uhiuhi mo e ngaahi paini nae omi a ia ko e paini mo e kauli ko e mea moui mua i he saienisi o e moui ko e taha pē o e puleanga tui o e ngaahi meamoui e oku fakatefito ki he ngaahi lokiimoui oku lahi kā ko e otoota pē ia o e ngaahi meamoui oku ikai kau ki he akau monumanu mo e talingelinga a ia ko e ngaahi lokiimouitaha kehe neongo ko e ngaahi limutahi oku lahi honau lokiimoui ko e uhinga ko e otoota pē oku lotokehekehe aupito e he kau saienisi ko e fē meamoui oku kau ki ai ko enau vahevahe oku liliu taimi kotoa pē ko e fanga meamoui kehe taelokiimoui siemu vailasi mo e hā fua oku lahi aupito a e ngaahi faahinga i he puleanga tuí ni neongo ko e konga lahi taha oku siisii aupito oku asi pē i he mea fakaata efu ko e sii ngaahi faahinga mahuinga ange ko e limutahi ia lea fakapilitānia algae a ia ko e limutahi kulokula mo e melomelo pē oku kau ki he puleanga o e meamouimua taimi e niihi oku tupu e he kau saienisi a e puleange foou oku ui ko e chromalveolata pe chromista limutahi fakalanu pea mo e taimi e niihi oku ikai ko e huni kula ko e fuu akau ia mita e i olunga mo e matalaiakau iiki mo e kulokula oku meimei tatau ene asi mo e huni kā ko e faahinga akau kehe aupito ko e akau foou mo e omi ia kā oku manakoa i he ngaahi ngoue api kolo oku lahi hono ngaahi fuo mo e matalaiakau lanu kehekehe mahalo pē oku tatau ia mo e ixora chinensis pe ixora casei ko e fuu akau mo hono matalaiakau hinehina ko e huni tea oku i ai a e faahinga mo hono lauimatala loloa ange mo e lausii ange ko e ixora finlaysoniana wall ex g don ko e vaine fakafulutāmakiai hingoa taefakalakanga ko e fuu akau sii ia oku akau omi mei esia hahake oku fakaaoao aupito oku ne fakafulutāmakiai a e akau kehe ufiufi a e ngaahi pu uhila moe hā fua oku tatau ene asi mo e vaine kā ko e kāinga mo e fokotuunga kehe ko e kāinga o e kiukamipaá oku tatau mo e c cordifolia oku lava ke kai a e foi fua kei lanumata pe momoho i he kulokula aupito tatau mo e kiukamipā ko e tindora ia i he peito initia oku lahi ene tupu i kā teeki au ki e taimí ni ko e fuehina pe fuelalahi ipomoea ko e fuu akau sii mo e totolo ia oku lahi ene tupu i he matātahi tatau mo e ngaahi kehe kapau te ke fiesio ki hono matalaiakau e sai te ke alu i hengihengi oku ne matala i he pō taimi o e ulo māhina a ia hono hingoa lea fakapilitānia ko e matalaiakau lahi mo e hinehina ko e fuehina thunbergia ko e fuu akau sii foki ia oku sii ange hano matalaiakau kae oku lahi ene tupu he taimí ni i tongá ni ko e vao ia ko e akau omi pē ia oku foou hono hingoa oku teeki fakahingoai i he ngaahi kaungāfonua oku tatau a e fuelalahi mo e i tuba mo e convolvulus tuba mo e i grandiflora pea mo e i violacea kā oku pehē e he kau saienisi e taha ko e faahinga kehe ko e i violacea ko hono matalaiakau oku lanu fisiifekika ikai hinehina oku ui foki i violacea ko e pula kā oku i ai foki ha pula kehe ko e ikuipusi ko e fuu akau sii ia mo e ngaahi kii matalaiakau lanufekika oku tatau ene asi mo e hiku o e pusi ko e akau vao ia oku tatau mo e uraria lagopodoides mo e uraria lagopoides dc mo e hedysarum lagopodioides mo e hā fua kā oku i ai a e faahinga kehe ko e ikuipusi kulaahoaho hingoa taefakalakanga red hot cat s tail chenille plant oku lōloa ange mo e ahoaho ange mo e fakaofoofa ange hono hiku oku manakoa i he ngoue kakala oku ui ko e kalakalaāpusi e he tokotaha neongo ko e faahinga kehe mei he kāinga tatau pē ia ko e saienisi o e fakafaafaahinga a ia ko e fakafaafaahinga i he saienisi o e meamoui ko e ako ia o e vahevahe pe fokotuutuu o e ngaahi meamoui oku ui foki ko e tasonomia taxonomy nae kamata mo e carolus linnaeus i he teautau hono oku lahi a e ngaahi angafai ngāueaki e he kau saienisi e niihi kā oku faa sīpingaaki koeni ko e ngaahi hingoa mataitohi matatoa oku ngāueaki taimi kotoa pē ko e toenga oku sai ke too ko hoo faiteliha pē ke ngāueaki ko e emipaea oku lava ke te tānaki a e ngaahi tuunga fakalahi o fai ha fakafaafaahinga mata iiki ange ko e super i mua mo e sub pea mo e infra i mui fakatātā i he haa ko e kāinga ofi mo e faahinga oku tupu ki he hingoa kakato lōua o e meamoui oku tohi ia mataitohi mahei mo e mataitohi lahi i he mataitohi uluaki pē fakatātā homo sapiens vakai ki he ko e hongohongo pe nongonongo e taha ko e fuu akau sii ia mei he kāinga urticaceae tatau mo e salato oku ui foki ko e fleurya interrupta l chew ko e hongohongo e taha ko e fuu akau sii ia mei he kāinga acalypha lau kopa oku ui foki ko e acalypha boehmerioides mi oku tupu pē i mo e oku ikai pau oku i ai a e ngaahi akau e ua mo hona hingoa tatau pe nae puputuu a e kakai pea naa nau fetongi kinaua kakai tonga mo e kakai i he kaungāfonua foki pea mo e kau saienisi ko e kihikihi ko e fuu akau sii ia oku kihi ia oku i ai lahi ngaahi faahinga kehekehe mo e hingoa eni ko e kihikihí ni oku i ai ene ngeesitenga oku pipiki aupito ki he vala kotoa pē koeuhi a enau ngaahi kii fulufulu ko e kihikihí ni i tongá ni oku ikai i ai hano fulufulu i he kau mo e lou neongo oku i ai i muli ko e faahinga kehe ia ko tohi o yunker oku pehē ko e kihikihi ko e d triflorum ia mahalo pē nae hala ia kā oku i ai a e mea tatau i fisi konikoni ko e fiki kulamūmū hingoa taefakalakanga ko e fuu akau lahi ia au mita e i olunga nae omi mei kiupa nae ikai fuoloa neongo ko ia oku manakoa aupito ia e he kakai tonga i honau api ngoue koeuhi hono lahi matalaiakau kulamūmū meimei kulokula pea mo enau tangitangi meimei lolotonga he taimi kotoa ko e fuu akaú ni oku ikai hano ngaahi foi fua oku kehe mei he fiki pe fiki kai tokanga oku fakakonā a hano foi tenga a ia ko e hā e uhinga oku ui fiki ko e uhinga ko e fiki mo e fiki papālangi mo eni oku kau ki he kāinga ofi tatau ko e jatropha ko e mālōlō pe masikoka ko e fuu akau lahi ko hono kāinga ko e phyllanthaceae naa ne tupu mei he kāinga sii o e euphorbiaceae he onoaho ko e uhinga e taha phyllanthus ramiflorus oku tongi hono foi fua ko e faahinga kehe ko e glochidion concolor mll arg ko e akau lahi ia oku siisii ange oku pehē e he kau saienisi ka oku tatau ena asi ki he kakai oku tupu i eua mo pē a e g concolor oku tupu i tonga kotoa pē a e g ramiflorum ko yuncker oku ui ko e g ramiflorum ko e misikoka pe mālōlō ko churchward nae pehē ko e mālōlō ko e akau sii pē mo e matala engeenga ia pea oku ui ko e masikoka i pea oku i ai ha masikoka kehe vakai ki he ngaahi masi ko e mamaea ko e hingoa o e ngaahi fuu akau e niihi ia nae tohi e yuncker ko e mamea i he feituu e taha mo e mamae i he feituu e taha mo e mamaea i he feituu e taha mahalo pē ko e ngaahi akau koeni oku mamae kotoa kuo tupu mae koeuhi oku i ai ha mea hinehina anautolu ko e mamae oku i ai a hono foi fua sii mo tea ko e ongo mamaea ko e ngaahi fuu akau lahi oku i ai a hona ngaahi foi lau tea i lalo mo e lanumata i olunga ko e siasi o tonga church of tonga ko e taha o e ngaahi siasi i tonga nae fokotuu i e he kau takilotu nae ikai te nau loto ki he fakataha i o e wesleyan mission mo e free church ki he siasi uesiliana tauatāina a tonga pea oku ikai foki te nau loto ki he haei hoko ko siasi o tonga tauatāina nae kamata mooni i he tau hoko ko e ia kā mahalo pē ko e mea fakapolitikale pē ko e palesiteni foou ko e nōpele ko siaosi fīnau mīsini nae fiemau a e fekau maana pē koeuhi nae ikai te ne saiia kia sālote tupou iii ko e ulu o e siasi uesiliana ko ia ai ko e siasi o tonga oku iloa foki ko e siasi o e houeiki pe siasi tonga houeiki pea mo e siasi e taha oku ui ko e siasi o e palesiteni osi he mālōlo o siaosi fīnau mīsini i nae hoko palesiteni ko hono foha siaosi tangata o haamea neongo ko ko e tofia o ulukālala oku siisii pē a e siasi o tonga i hē ko e palesiteni lolotonga o e siasi ni ko rev dr tevita feke mafi ko e kote uliuli o e kau faifekau mahalo pē ko e mea foou ia i he ngaahi tau ka oku ākengamotua he taimí ni oku ikai i ai haane akoanga ko e monumanu unu lea fakalatina lea fakasaienisi ecdysooa ko e vahe lahi superphylum ia o e ngaahi monumanu oku unu kā oku ikai kau ki ai a e monumanu huitua oku unu fakatata a e monumanu ngaolo pe totolo oku fefeka aupito honau kili ko e ngeesi ia oku ikai te ne lava ke tupu taimi e niihi oku fōfoa a e kili pea oku ne tupu a e monumanu ki mua a e fakafefeka hano kili foou oku toe a e kili motua ko e ngeesi oku ngeesi faitā ngeesi o e hina oku kau ko e ngaahi vahe phyla ki he vahe lahí ni ko e monumanu filo siliva lea fakalatina lea fakasaienisi chordata ko e vahe phylum ia o e ngaahi monumanu kotoa oku i ai a hanau filo siliva pea mo hanau huitua kā ikai ko e kātoa oku vahevahei a e vah ni au ki he māolunga o e ngaahi haa classes oku pehē mo e ha ngaahi vahe pe haa kehe oku siisii enau mahuinga oku toe a e ngaahi vahevahe kehe oku manakoa e he kau saienisi e taha fakatātā ko e monumanu veefā ko e tama o e ika koponga uoua pea ikai ha tamai koeuhi nae tupu a e fanga monumanu veefā i he liliu fakalakalaka o e ngaahi faahinga mei he ika koponga uoua ko e ngaahi ika kaponga uoua sarcopterygii ko e pupunga o e ika mo e honau kaponga malohi meimei tatau mo e ngaahi vae oku siisii pē a e ngaahi ika kaponga uoua ko e ika iloa taha mahalo pē ko e coelacanth ko e lahi taha o e haa lahi ko e ngaahi ika huihui osteichthyes ko e ngaahi ika kaponga tala ia kā i he liliu fakalakalaka o e ngaahi faahinga ko e ngaahi ika eni ko e foi kupu mahuinga taha ia i he vahaa o e ngaahi meamoui i tahi ika mo e ngaahi meamoui i fonua monumanu veefā nae hoko ia tau e miliona kuo hili pe ofi ki ai fakatātā ko e faahinga o e gogonasus andrewsae asi i he faitā ko e fainā kula pe fainā faitoka ko e fuu akau sii ia tupu ofi ki tahi oku ikai teitei ha fainā haa tatau pē kae oku meimei tatau a e fuo o ena lou kā ko e mea makehe ko e lanu o e ngaahi lou o e akaú ni lanumata i olunga lanu fisiifekika i lalo oku ne lava ke tupu i he kelekele masivesiva a ia ko e oneone i he faitoka pe maka limu feo oku siisii pe hono matalaiakau oku ne toi i he kii tangai ofi ki he tuunga lou meimei tatau mo e tofe pe kii vaka ai a ko e hingoa lea fakapilitānia e taha boat lily pe moses in a boat ko e ngaahi uhinga fakasaienisi tatau tradescantia discolor rhoeo spathacea rhoeo discolor ko e veehokohoko lea fakalatina lea fakasaienisi arthropoda ko e vahe phylum ia o e ngaahi monumanu oku i ai hanau vae oku hokohoko pe vahevahei koeuhi oku fefeka honau kili kā oku nau fiengaue tatau pehē oku vahevahei honau sino konga e he kulupu e taha he taha mo e hā fua ko e vahe ia o e ngaahi faahinga lahi taha mahalo pe he katoa oku kau ko e ngaahi haa classis ki he vah ni mo e ha ngaahi vahe sii haa lahi mo e haa kehe oku i ai ha kau saienisi oku ikai te nau ilo a e monumanu paipa mānava pea oku nau fakafaahinga a e veelahi mo e veeono i he vahe sii pea too a e vahe lahi kaeumaā ko e fanga veelahi mahalo pē oku kau kinautolu ki he monumanu fingota ngeesi fefeka ko e siasi uēsiliana tauatāina o tonga faka pilitānia free wesleyan church of tonga ko e tefito i fungavaka ia o e lotu metotisi i tonga ko e lahi taha ia i he ngaahi fungavaka o e lotu i he fonua pea oku tu unga ai hono fa a ma uhala aki o pehē ko e siasi fakafonua ia ko hono tupu anga oku lau mei hono fakatū uta ki tonga a e lotu tahisi pe oku toe ange ko e lms kae pehē foki ki he ngāue fakamisinale a e kautaha ngāue uēsiliana metotisi a ia kuo tauhingoa ki ai a e siasi he ngaahi aho ni talu mei honio fakatū uta a e lotu ki he otu tonga mo e kaukaua a e fekau aki a e siasi mo fale lahi pea kuo hoko ai a e hou eiki mei he fale o tupou ko e kau lotufehu i tu ukimu a i he siasi na e kamata a e siasi uēsiliana tau atāina o tonga mei hono fakataha i o e siasi tau atāina o tonga faka pilitānia free church of tonga mo e siasi uēsiliana metotisi faka pilitānia wesleyan methodist church a ia na e kei fekau aki kakato mo e siasi metotisi o aositelēsia faka pilitānia methodist church of australasia i he te eki ke hokosia a e ngaahi maa imoa liukava a kingi siaosi tupou ii i he ta u na e ui a e siasi fakafonua ko e jiaji ueseliana tauataina o toga faka pilitānia free wesleyan church of toga pe ko e wesleyan free church of toga i he ta u na e mā anu a e maa imoa a e ta ahine ko kuini sālote tupou iii ke fakataha i a e siasi tau atāina a ia ne tanupou e he uluaki fā mo e siasi uēsiliana a ē na e takua e he kau tau atāina ko e jiaji fakaogo kae pango he na e holomomoko ena fekau aki he vakai ange na e kei laumālie lelei pē akinautolu na e kau ki he fu u fakatamaki o e vaa i ta u na e tupu a e fakatamaki mei he femotumotuhi a e vā o tupou na e tu unga lahi eni i he ngaahi fale i na e fai e misa peka ko e faifekau misinale mālōlō o e siasi uēsiliana mo palēmia lolotonga he taimi ko ia mo e konifelenisi o e siasi uēsiliana i niu saute uēlesi koe uhi ko e finangalo a ene afio ke tau atāina kakato a e lotu i tonga mei he mafai o e kau faifekau papālangi na e tu utu uni leva ki he kau uēsiliana kotoa pē i tonga ke nau tafuli mei he siasi uēsiliana kae hū o kau ki he siasi tau atāina o tonga na e kamata mo hono fakamamahi i o kinautolu na e kei nofo i he siasi uēsiliana pea kuo tupu mei he ngaahi a usia ni a hono fatu a e ngaahi himi uēsiliana iloa mo manakoa a ia kuo hoko ko e fakahā anga o e fekau aki fakalaumālie ani fungavaka kehekehe o e lotu i tonga ko e lanu teunga o e ngaahi akoanga ko e teunga lanupulū pe lanumoana ia ko e mohuku ko e hingoa fakatonga ki he ngaahi fuu akau mei he kāinga poaceae pe gramineae i he lea fakasaienisi oku i ai a e ngaahi faahinga e taha mano tupu i he kāingá ni oku nau kau ki he holongā poales tatau mo e kāinga o e pako kā tatau ai pē mo e grass i he lea fakapilitānia oku ikai tatau a e ngaahi mohuku kotoa pē ki he poaceae pea oku i ai ha poaceae oku ikai ha mohuku ko e fakatātā mahuinga taha ko e tō pe kaho pe pitu kofe oku nau kau ki he poaceae kā ikai ui ha mohuku i he lea fakatonga fakatupunga ko e mohuku ko ngaahi fuu akau kinautolu oku ngāueaki ki he kai maa e fanga monumanu a ia pulu hoosi kosi mo e hā fua oku lahi ene tupu i he kaikaianga lahi i uta ko e foi lea musie oku meimei tatau kā oku ne ngāueaki maa e ngaahi musie malae i he ngoue i kolo oku ngāueaki i heni ko e mohuku poaceae oku lava te ke pehē ko e mohuku mooni ko e ngaahi faahinga mohuku ko e faē a e mano hingoa taefakalakanga mei he lea fakapilitānia ko e fuu akau sii ia omi ki tongá ni mei he api ngoue i aositelēlia kā ko ene feituu tupuanga ko e afilika tonga ia ko e akau oku tupu mei he faahinga kehekehe e ua ko e faē a e afe mo e faē a e miliona vakai ki lalo ko hono uhinga tatau ko e bryophyllum daigremontianum delagoense fakangoue houghtonii pe mahalo pē ko hono hingoa totonu ko e b tubiflorum delagoense pier oku makehe aupito a e ngaahi fuu akau mei he kāinga o e bryophyllum pe kalanchoe oku nau tupu honau fānau ko e ngaahi kii fuu akau i olunga o honau lau oku ikai au ki he taha afe mano pe miliona kae toe lahi pea oku nau tō pea tupu i he fuu akau foou oku i ai hono matalaiakau kulokulamaama kā ko e taimi nounou pē pea oku ikai he tau kotoa fau e semisi iongi taanga sione tuifua tutoe fasi i maa e hilifaki kalauni o e ohoano o hona taoketelele nae finemui a lātūniua pea nae faiva tauolunga maa hono kāinga tokanga ki he ngaahi mataitohi uluaki o e veesi kotoa langa e māsila he ko atu ē he kuo matangi ka tau ake o tau tuula i he kolope he ko e mokoi o kuini sālote angi e matangi he fangatapú na fenifea he ahi pea mo e vunga toli hao sei he fakamaunga ke feiloaki he uafu ko vuna te u suipi he hai mo e kāsinga ke na āvea sioto uhinga he ko e mapa koula o e fahu siliva okú ne alaha he matanisiga uisa te u tala ke mou ilo a e fika tapu hotau aho he oku hā ia heeta moto a e tuku fonua a te u vilo pate ka mou matea sii kukuvalu mo e fātea ngataialupe he te u ekea ko hoku kakala tauleva nakita e ofa i he unaloto o ka akesiu e tavaketoto foi fāhina o haamoheofo he mausa o sia ko veiongo isa sii lose o pakingihami ne fihi he maile o lofanitani mona lisa o e huni tangitangi noo loto ko hoku saulavá ni unuaki e tala a haavavanga kau talanoa he langi ūmata oku taha kae afe a siono anga ko eku naati kaloni kakala ave eku ofa hē ki tonga hihifo o fakafeao he vahamamao pea luva ai mo hoku sino muimui folau o ka ke soko ne ko e aho ē o e fakamalinga i he kei hopo tonu a e kaveinga pea tau tuē i he hikuhikusila kae fakatē ai a polinisia ko e kiekie ko e konga ia o e vala fakatonga oku faa hai e he kau fefine i he taimi taefāinoa kā taimi e niihi oku tui foki e he tamasii ko e taovala ko honau vala fai fakalelei oku manakoa ange a e kiekie i he ngaahi aho mafana koeuhi oku vevela mo e kekeva a e taovala oku ofi ki he kiekie ko e sisi mo e manafau kā ko e sisi ko e teunga kakala pea ko e manafau ko e teunga ia maa e ngaahi faiva ko e kiekie ko e konga ia o e koloa fakafefine oku lahi a e ngaahi faahinga kiekie he ahó ni ko e pī kula pe piisi kula ka vakai ki he pī akau ki he meafihi mo e hingoa e ko e fuu akau lahi ia omi ki tongá ni taefuoloa mahalo pē e he kakai initia mei fisi ko e feituu tupunga o e pī kula ko afilika ia pea nae mafola ki initia oku tātātaha i tongá ni ka oku mafola oku lahi hono ngeesi tenga mo e tenga e fā pe ofi ki ai i loto oku sai ke kai osi haka oku fai a e dahl mā fakainitia mei ai i fisi vakai ki he pīkula maa e kii monumanu uu ko e lole ko e hingoa ia maa e ongo fuu akau sii oku manakoa kinaua i he api ngoue ko e lole e taha pe pekōnia ko e fuu akau omi ki tongá ni ko haane anga fakaofo ko e taepotupotumālie o e ngaahi lau oku lahi aupito a e ngaahi faahinga o e pekōnia mahalo pē ko e faahinga oku manakoa i he ngaahi ngoue tonga ko e b semperflorens ia ka oku ui ko e lole ko e faahinga kotoa pē ko e lole e taha pe lou ileila hingoa taefakalakanga ko e fuu akau omi ki tongá ni mei vanuatu oku faa ngāueaki he ā ko e ā ileila ko e mea taau ke tokangai hono lau ileila mo e lanumata kulokula pea mo e hinehina oku tatau pē ha faahinga kehe oku ikai pau a e kau saienisi mo e breynia nivosa roseo picta w bull small pea mo e phyllanthus nivosus w g sm ko e kāinga o e phyllanthaceae nae haei mei he euphorbiaceae oku taefuoloa oku potupotutatau ha mea pe ha pupunga o e ngaahi mea kapau oku tatau i he ngaahi fua e pe lahi ange mei heene lotomālie fakatātā ko e fetuu kapau oku tatau ia i he ngaahi fua kotoa oku ui ko e fuopotopoto oku potupotumālie ha ongo mea pe ha ongo konga o e mea e taha kapau oku tatau ko e hema mo e matau hangē ha sioata fakatātā ko e nima hema mo e nima matau i he ulungāanga fakatonga oku potupotumālie ha tokotaha kapau ko e tuunga o ene eiki pea mo e tuunga o ene fehuhu oku tatau ko e kakala ko e akau pe foi matala pe foi fua pe foi tenga ia ko e konga ia oku manongi pea oku i ai a e o ene tupu a ia ko e akau omi oku ikai i ai haane tupu tukufakaholo neongo ene manongi oku ikai ha kakala ia fakatātā kalonikakala ko e ngaahi kakala iloa pe kakala hingoa ko e ngaahi kakala kinautolu maa e houeiki ko e ngaahi kakala vale maa e kakai vakai foki ki he kahoa kakala oku i ai ha ngaahi sitepu e hongofulu oku kii kehekehe mei he kakai e taha ngaahi foi lea toe ko e nati mei he lea fakapilitānia nut ko e fuu akau faiteliha ia mo e tenga lahi mo fefeka aia ko e niu kelekele telie ai mo e hā fua kā ikai ko e niu kae umaā hake ko e fuu akau eni oku ikai hano hingoa totonu oku ui ko e nati ko e nati eni ko e fuu akau lahi ia omi mei aositelēlia hahake oku i ai a e faahinga e i he kāinga ofi oku i ai hona tenga lahi ki he ua pē ko ongo nati asi i lalo oku ikai hanau tenga ki he toenga pe oku kona onautolu ko e macadamia tetraphylla oku ui ko e nati foki oku kulokula hono matalaiakau taimi e niihi oku ngāueakii a e hingoá ni ki he pīnati ko e fehi muli hingoa taefakalakanga ko e fuu akau lahi ia omi ki tongá ni mei matakasikali a ia oku ikai i ai hano hingoa tuufonua oku ikai tatau mo e fehi mooni kā oku ui ko e fehi e he kakai tongan mahalo pē koeuhi oku tātātaha a e fehi mooni oku lahi aupito a e matalaifehimuli meimei tatau mo e ōhai lahi pe ha oketi pea oku i ai hano matalaiakau iiki pē ki he fehi mooni kā oku lahi aupito sm e a hona ngeesi tenga pea oku fefeka hona akau sai maa e tufunga oku mohe a e ngaahi lau lolotonga he pō ko e fangu ko e fuu akau sii mo totolo ia oku ui foki lea fakapikopiko ko e kalapasa i he onoaho ko e fangu mo e hina ongo fuu akau ko e fangu pe hina aianga pē kinaua a ia hona hingoa ko e fangu onopooni omi ki tongá ni ko e lagenaria ia sai ke kai kapau mata sai he aianga kapau moho motua mo mōmoa kā ko e fangu onoaho ko e benincasa ia oku fakatautalai e yuncker oku sai ke kai ka saisai pē he aianga oku loi hono hingoa fakapilitānia oku ikai ha meleni oku ikai melie oku ikai tupu i he taimi momoko faolaki pē ko e benincasa hispida var pruriens polynesian wax gourd oku fuopotopoto ange ikai lōloa hangē i he ata oku lahi a e ngāueaki o e fangu i he faiva fakahauaii ko e hula pea mo e aianga vai oku ui ko e hue tatau mo lapanui oku sii ange ia i polinisia hahake nae ngāueaki a e kofe ki he aianga vai i tahisi pea oku ikai aupito faiva mo e aianga vai i tongá ni mo e polinisia hihifo mahalo pē ko e fangu benincasa hispida o e polinisia hihifo oku ikai tatau mo e hue lagenaria siceraria o e polinisia hahake nae omi mei amelika tonga a e hue ka nae omi mei maleisia a e fangu oku fuoloa ange oku ngāueaki a e fangu ki he fangu lolo vakai foki ki he folau a kae ko e foi lea roro i tahisi mo otu motu kuki osi he au ki amelika tonga e he kau polinisia i t s naa nau foki ki api mei ai mo e ongo akau foou ko e kumala mo e hue ko ia ai nae ikai ilo a e hue i polinisia hihifo ko ia ai foki ilo oku sai ange a e hue ki he aianga nae pulia a e fangu mei he ngaahi feituu ē ko e situlōpeli pe situloapeli mei he lea fakapilitānia ko e fuu akau sii ia oku ikai sai ene tupu i tongá ni ka oku utai mai a hono ngaahi foi fua oku nau ifo kapau te ke ilo a e ngaahi foi situlōpeli i he maketi oku ikai pau ko e f vesca kinautolu oku faaliliu honau ngaahi kolomosome ko ia ai oku lahi a enau ngaahi fakakehei meimei pau ko e fragaria ananassa duchesne ex roier garden strawberry ia ko e akau nae tupu mei he ongo faahinga kehekehe ko e fragaria chiloensis l mill mo e fragaria virginiana mill ko e heletui fakasepeni hingoa taefakalakanga mei he lea fakapilitānia ko e fuu akau sii ia omi ki tongá ni oku ilo i he ngaahi ngoue e niihi pē oku ui foki ko e akau fuaimoa koeuhi oku tatau a e fuo mo hono lahi a e ngaahi foi fua mo ha fuaimoa ka oku ikai tatau mo e paingani ko e egg plant i he lea fakapilitania oku masila aupito a e hikuhiku a hono ngaahi lau kii lanupulū tatau mo ha heletui a ia ko hono hingoa oku meimei tatau mo e yucca aloifolia kā ko hono lau oku lanumata ange ki he kaveinga o e engeenga oku ikai au ki he lanupulū oku teeki ene omi ki tongá ni ko e kiu pe kiu vave ki he fakaehiehi maveuveu ko e manupuna oku asi fakatau i he sēpitema ki epeleli kā oku hāhāmolofia taimi e nihi oku ne fotu i he ngaahi matātahi oneone oku ne femouekina taimi kotoa pē ko e kiu siisi ange o e ngaahi kiu kotoa ko hono lahi ko e senitimita e i he taimi oku nau fakafānau ai oku nau nofo ofi ki he tokelau mamao o e āketika oku lahi ange a e uliuli o honau fulufulu i he taimi ē kā oku meimei hinehina lolotonga enau nofo i tongá ni ko e kiu foaunga pe kiu foaunga kula ki he fakaehiehi maveuveu ko e manupuna oku asi fakatau i he sēpitema ki epeleli kā oku hāhāmolofia ko hono nofoanga oku faa fai ko nuusila ia kā oku ne folau kilomita taha mano tupu ki siaina pea fakafānau i ai mo e ngaahi feituu in eulope mo e hā fua ko e folau lōloa taha o e faahinga manupuna kotoa o māmani ko hono lahi ko e senitimita e oku piko hake hono ngutu oku saisai pē hono fulufulu ka oku hoko hoihoifua aupito mo e kulokula i lalo i he taimi fakafānau hā i he faitā oku ui ko e kūaka i he lea fakamauli ko e kaleva pe kaleveleva ko e manupuna oku nofo pē i tongá ni i he taimi momoko epeleli ki okatopa ko e toenga o e tau oku nofo ia i nuusila pē pea oku ne fakafanau i ai ko e anga o fakafanau o e ngaahi cuculiformes ko e kainikavea kinautolu oku nau fakatō i he pununga o e manupuna kehe pea oku fehia kinautolu e he fanga manupuna sii oku ikai te ne fakafanau a e kaleva i tonga ni neongo oku fehia i ai e he fanga kii manupuna kehe ko hono lahi ko e senitimita e oku ui foki ko e urodynamis taitensis oku ui koekoeā i nuusila ko e pī pe pī kula ko e kii monumanu ia oku mamahi aupito ene nifo oku ikai ha nifo i he ngutu ka ko hono tole i mui oku uu ko hono hingoa mei he lea fakapilitānia ko e bee ko e inisēkite e taha meimei tatau ene hā ka oku fai hone a ia oku ui ko e hone i he lea fakatongá ko e mea fakatāfuua honau fale ko e pununga nae fai e kinautolu mei he pepa i he fuo o e ngaahi tapaono vakai ki he pī kula pe pī fisi maa e fuu akau mo hono ū pī ko e fanga inisēkite ko e haa e taha ia o e haa lahi ko e veeono hexapoda ko e ngaahi haa kehe oku nau kau ki ai ko e monumanu ka oku siisii pē a e ngaahi faahinga i he ngaahi haa mui e fā laungā ki he haa uluaki ko e fanga inisēkite mooni oku pehē e he kau saienisi e taha ko e ngaahi haa mui e fā asi i olunga ko e ngaahi haa sii ange kinautolu oku kau ki he inisēkite ko e pupunga ia o e taekapakau apterygota ko e inisēkite mooni oku nau kau ki he kapakau pterygota ko e ongo haa sii ia kā he taimí ni oku tui e he kau saienisi a e hiku fulufulu oku kau ki he inisēkite ha holongā lahi e taha neongo oku ikai i ai hanau kapakau aia ko e ngaahi inisēkite mooni kātoa oku ono honau vae mo e fā honau kapakau neongo nae mole e he fanga inisēkite e niihi a e kapakau e ua pe fā i he liliu fakalakalaka o e ngaahi faahinga ko honau hingoa mei he lea fakalatina ko e uhinga ia ko in sector a ia oku vahevahei honau sino i he konga e tolu ko e haa o e inisēkite pe haa sii o e inisēkite kapakau oku vahevahei i he ongo holongā lahi nae ikai vahevahei a e ngaahi faahinga o e inisēkite i he ulungāanga tonga onoaho ko e ngaahi lea nae ngāueaki e he kakai tonga oku nau kau ki he ngaahi faahinga o e inisēkite pe ha ngaahi veehokohoko kehe ko e ngaahi veehokohoko kehe ka oku ikai kau ki he veeono ko e tu ko e manupuna tuufonua i tongá ni ka nofo pē i he vao o e ngaahi motu mamao a ia ko fonualei moungaafi late mo hunga haapai pea oku ne nofo foki i he vao o haamoa fisi uvea mo futuna ka oku siisii pē oku meimei auhamālie oku faingataa ke te fievākai ki ai a ia ko hono uhinga e taha i he lea fakapilitānia shy grounddove lupekelekele mā ko e uhinga ko e gallicolumba stairii ko e sipelahalai ia a ia nae ngāueaki e he ofisi lītohi ko hono lahi ko e senitimita e ko e taha o e ngaahi lafu lahi ia ko e manupuná ni ko hono lahi ko e senitimita e kapakau sm e ko e manupuna lahi mo hono iku nonou oku ne nofo pea fakafānau i he taimi mafana tisema mo e hā fua i tasimani pe ofi ki ai i aositelēlia i he taimi o e fakanonou a e ngaahi aho oku ne lele ki he tokelau laka hake i he hihifo o e pasifiki ki he otu motu aleuti mo kamisatika lusia osi he taimi mafana sune mo e hā fua i hē oku ne lele ki kalifonia pea laka he pasifiki loto ki aositelēlia a ia oku ne ahia pē a e tuafanga o tongá ni lolotonga sēpitema ki nōvema ko e taha o e ngaahi lafu lahi ia ko e manupuná ni ko hono lahi ko e senitimita e kapakau sm e ko e manupuna lahi mo hono fulufulu lavilavi ka ko e ila tea i he kapakau oku ne nofo pea fakafānau i he taimi mafana tisema mo e hā fua i nuusila pe ofi ki ai pea oku ne folau i olunga o e pasifiki ki he tokelau mamao pea nofo i he āketika i sune mo e hā fua a ia oku ne ahia pē a e tuafanga o tongá ni tuoua he tau lolotonga maasi ki mē pe sēpitema ki nōvema ka oku lahi taha i he taimi maasi ki mē feangai he lafu ikunonou oku ui ko e tītī i he lea fakamauli ko e taha o e ngaahi lafu lahi ia ko e manupuná ni oku aahi e he fanga manupuna siisii i he potutahi fakatonga o tongá ni lolotonga siulai ki sēpitema ko hono lahi ko e senitimita e kapakau sm e oku ileila aupito hono fulufulu hinehina mo uliuli ko e cape ko e houma ia ko e houma amanaki lelei ko e feituu nae ilo ia e he kau pālangi taimi uluaki oku ne nofo i he potutahi o anetātika mo e ngaahi feituu tonga o māmani kotoa i he taimi momoko i ai oku ne folau ki he ngaahi fonua oku tokelau sii ange ko e tala tea ko e tala e taha ia oku hinehina ko e manupuna o e tuafanga i tongá ni oku ne fakafānau i he feituu kotoa pē ko hono lahi ko e senitimita e kapakau sm e oku ui foki ko e ekiaki koeuhi oku hinehina a hono fulufulu kotoa ka ko e hala ia ko e ekiaki mooni ko e kii manupuna hinehina o e tavake oku ui ko e manu o kū i hauaii oku ikai nofo pununga ka oku fakatō i olunga o e manga sii o ha fuu akau pea oku ikai mau a hono foi fua e he ngaahi kumā pe moko ko e fanga manupuna oku ui ko e tala oku nau kau ki he kāinga ofi o e sternae ka oku ikai lototaha e he kau saienisi mahalo pē ko e sternidae ko e kāinga fakamavahe mei he laridae pea oku ikai ha kāinga iiki oku falala ki ai ko e sterninae pea hoko mahalo pē oku ikai kau ngata pē a e sterna fanga tala oku tea mo lalahi ki ai ka oku tānakii foki a e ngaahi kāinga ofi o e gygis mo onychoprion mo procelsterna ngongo mo thalasseus fanga tala oku tomokosi honau tope mo e hā fua ko e ngaahi manupuna o e tahi ko kinautolu oku nau siu kotoa ko e fanga vee hongofulu decapoda ko e holongā ia mei he uo mooni oku a e ngaahi vae mooni o e uo mooni ka oku toe pē ki he ngaahi faahinga eni ko e toenga ko e ngaahi vae e ono i mua nae nau hoko a e kii nima oku nau tokoni i he mau meakai ko e monumanu kai kiki a kinautolu pea ave ki he ngutu oku lahi a e ngaahi faahinga nae hoko a e ongo vae i mua ki he nifo oku vahevahei a e veehongofulu i he holongā sii e ua ko e ula ko e faiva mei onoaho nae sio ki ai e he eikivaka semisi kuki oku ne ui he onopooni ko e faahi ula pe taemaau ko e fahaiula koeuhi oku faahi a e faiva i he kamataanga oku hū a e ongo pupunga kau fefine ki he funga faivaanga mei he hema mo e matau mo e taimi e niihi a e kulupu fakatolu mei mui ko e faiva fakafefine ia oku faiva tātātaha e he kau tamasii ko e ula ko e tupuanga o e tauolunga oku manakoa lahi a e tauolunga he taimí ni oku tātātaha ange a e ula oku mālie pe tuai ene haka mo e hiva oku siisii pē a e ngaue fakasino meimei kekeva a e haka oku kehe aupito a e tauatāina o e tauolunga oku tatau a e teunga mo e teunga tauolunga kā ko e teunga kulokula oku manakoa taha ko e ngaahi konga motua taha oku asi nae hau mei haamoa oiau sia langi ula i iē fai mai sia tauolunga io tulopa he iau moe io ē vasaleva iau moe io sina vai tava ā ē he iē ā ē sina vai tafe lou lonā io io he lou lonā tunotuna oe ale le sā manuia oe saualuma laulau tui vaea ē vaea lau mānaia ko e ngaahi konga mei he kamataanga o e teautau hono mahalo pē vili pusiaki mei lapaha tonga tonga ē tulituli faiva he tuli faiva ē pei kau mua pei kau mai ke tau kalofi kuo tau e langi tulituli faiva he tuli faiva ē tonga tonga ē tulituli faiva he tuli faiva ē ko e faiva ni ko hoto kakala o lau taanga pea fola haka tulituli faiva he tuli faiva ē tonga tonga ē tulituli faiva he tuli faiva ē kuo ke meai sioto founga fiemālie tuku ke u ula tulituli faiva he tuli faiva ē ko e māuluulu ko e taha ia o e ngaahi faiva tukufakaholo o tonga oku pehē ko e mau a e faiva māuluulu mei he otuhaka pea mo e māuluulu faka haamoa i he senituli oku tangutu fakataane e kau faiva hono kotoa tukukehe o kapau oku fuu tokolahi e kau māuluulu pea e tuu e toenga ki olunga o hangē o ka fai e ha apiako e māuluulu ki he tafaaki toohema pe toomatau o e kau faiva oku tuu ai e nafa pea tuu leva i mui a e kau hiva pe ko e langitua oku konga e ua a e māuluulu a ia ko e konga oku hivai pea mo e konga oku hakai fakalongolongo o hangē ko e otuhaka oku makatuunga e taanga o e māuluulu mei he katonga oku fai ai e māuluulu ko ia ko e haamonga a maui ko e maka tupua ongoongoa ia oku tuu i heketā a ia oku ofi ki he kolo niutōua i tongatapu nae langa e he ko tuitātui i he teautau hono pe ofi ki ai ko e hūanga ia ki hono lotoā pea ko e hala ki hono afioanga ko e maka faakinanga ko e langi heketā ko e langi fungavaka e tolu oku tuu i he lotoā oku ofi i afā ko e langi moungalafa maa e ofefine o tuitātui nae tui e he tui kuo mamao ko tāufaāhau tupou iv nae tatau a e haamonga mo e stonehenge i pilitānia a ia ko e mea mamata feituu tukufakaholo nae asi e he haamonga ko e ngaahi feituu hopoanga o e laā i he ngaahi aho lōloa taha nounou taha pea mo e pōtatau kā oku ikai aupito ha fakamooni ki ai ko e malaekula ko e malae ia i loto nukualofa kā nae hoko ki he telioanga i au ki he taimí ni oku tōfā a e ngaahi tui o e mo enau ohoana mo ha kakai fale alo e niihi ko e ngaahi tui o onoaho ko e mo oku nau tōfā i he ngaahi telioanga kehe ko e otu langi i lapaha malaeāloa i sopu malaelahi i uiha mo e hā fua ko e hingoa o e feituu ko e malae nae kulokula koeuhi nae ai a e teunga kulokula e he kakai kotoa pē o nukualofa lolotonga he kātoanga kula ko e aho kumi sōvaleni paanga ia maa e kolisi tonga i he tau i mua a e mamao o kuini sālote nae ngāueaki a e musie he tāpulu oku nau tōfā heni ko e st peter s college kolisi st peter aokalani ko e kolisi katolika ma a e tamaiki tangatá oku tu u i loto aokalani nu u sila ko e apiako katolika lahi taha eni i nu u silá na e fokotu u a e apiakó ni i he ta u e he kautaha felela ko e christian brothers ka i he ta u oku ikai te toe i ai ha taha o e kau mo ui fuakava e kau atu ki he faiako ko e tokolahi a e fānau oku ako he apiakó ni ko e toko mei he ngaahi matakali kehekehe i he mala e o e fekumi faka atamai oku oatu e he apiakó kiate kinautolu i honau ngaahi ta u faka osí a e ncea pe ko e setifikeiti fakapule anga ki he a usia fakaakó pea toe kau atu foki ki ai mo e sivi fakavaha a pule anga ko e cambridge cie ko petelō sanele lea fakafalanisē pierre chanel ko e pātele o e siasi katolika loma ia naa ne pekia he maletile pea naa ne hoko ki he sangato i sune e he tuitapu ko pius xii nae faelei a petelō i falanisē i he kolo la potire i siulai nae tāmatei ia e musumusu ko e toa ia o e tui o futuna ko niuliki i he kolo poi i he aho epeleli ko e sōkē eke i he lea fakafutuna ko e faiva lahi ia nae fai e he kakai futuna osi heene pekia pea ko e faiva mo e siasi katolika kotoa nae hau mei futuna mo uvea ki tonga i ko e ngaahi akoanga katolika e niihi i tonga oku ui kia te ia a ia ko e kolisi petelō sanele ko soane patito pompallier pe jean baptiste franois pompallier i he lea fakafalanisē ko e epikopō uluaki o polinisia ia kā naa ne nofo i aokalani nuusila pē ko e epikopō uluaki nofo i loto polinisia a ia ko uvea ko pierre bataillon ia naa ne faelei i lyon i falanisē he tisema pe pekia i puteaux ofi he pālesi he tisema ko ia mo e ngaahi faifekau malisi naa nau folau mei falanisē ki mangareva mo tahisi pea naa nau folau he okatopa ki tongá ni ka nae fakafisi heenau tūuta naa nau alu ki uvea pea ko pierre bataillon mo joseph xavier naa na tūuta ki ai he nōvema pea ko petelō sanele naa ne tūuta i futuna ko pompallier naa ne hoko atu ene folau ki lotuma fakafisi tūuta pea naa ne au ki senē osi a e kii mālōlō naa ne folau ki nuusila au ki ai i he sānuali pea nae fuoloa ene nofo i ai naa ne hoko epikopō i pea i heene motua naa ne foki ki falanisē i nae nofo a siosefa sāmita i he puleanga fakatahataha ameliká a ia mahalo ko e fonua pē ia e taha nae kei tauatāina fakalotu he taimi ko iá ko ha taimi longoaa ia i he ngaahi mea fakalotú i he fakahahake o e puleanga fakatahataha ameliká ko ha kakai lotu aupito hono fāmilí pea ne nau faa fekumi ki he mooní ka nae tokolahi ha kau faifekau ne nau tala kuo nau mau a e ongoongolelei oku mooní nae loto a siosefa ke ne iloi pe ko e fā a e siasi i he ngaahi siasí kotoa pē oku mooní siosefa smita hisitōlia ko e mateloi talatala lalahi hingoa taefakalakanga pe mateloi tahiti ko e fuu akau sii ia meimei tatau mo e mateloi ka oku lahi ange ene lōloa ki he mita e i olunga kapau taemaveu mo loa ange hono talatala masila ko e akau taefiemau aupito nae ohofi ia i he pasifiki tupuanga mei palāsili pea nae nofo i he kāungafonua kotoa tukukehe tongá ni nae hā i tonga i epeleli i he malae fangatongo i neiafu ka nae too a e ngaahi akau kotoa e he vaa kolonitini o e puleanga i he māhina hoko nae hā a e akau i he tau pe ofi ki ai i niuē ka nae meimei taakifuui ia he taimi ni koeuhi oku moui a e ū tenga lolotonga he tau e tupu oku pau e aahi e he kakai taakifuu a e ngaahi vahe nae tupu he akau i aioku fuoloa ko hono hingoa motua mimosa invisa mart ko e babai ko e fuu akau ia mei mikolonisia meimei tatau mo e kape oku ikai te ne tupu i tongá ni a ia oku ikai i ai hano hingoa i he lea fakatonga ko e babai ko e lea fakakilipasi ia oku ne tupu lelei i he ano oku tō a e babai e he kau kilipasi i he ngaahi kato fakalouniu mo e lou akau popo nae auhē a e babai kotoa i tarawa e he puke ka toe lahi i he ngaahi motu kehe oku te haka a e babai tatau mo e talo ka oku toe fefeka a e foha na e iai a e ongo matu a na a na nofo i eueiki ko fevanga pea mo fefafa pea na e iai ena uhiki ko kava onau ka koene hingoa totonu ko papamata hili ha ngaahi ta u a enau fononga fakafamili na e ha ele ange a e tu i tonga ki eueiki pea feinga e fevanga mo fefafa ke kumi ha ma u me atokoni ke foaki kihe tu i fekumi a fevanga kihe ene fu u ufi ke ta aki ke ngaahi e fefafa ha me akai ma ae tu i pea ne me ame a hifo kihe ene fu u ufi oku falala hake ai a e takafalu o e tu i pea toe hanu a fevanga he na e ikai ke toe iai ha me akai ke oange kihe tu i foki a fevanga kia fefafa pea na tangi he ikai ke iai ha me akai pea na to o e mo ui a kava onau ke hoko ia koe ma u me atokoni o e tu i na e fanongo hake ai ehe kau ha ele a e tu i tonga kihe ofa na e fai e fevanga pea mo fefafa pea folofola ange e tu i ke nau alu kia fevanga mo fefafa ke ta ofi ki naua i he me a atu a e tu i tonga kia fevanga mo fefafa folofola ehe tu i kia naua ke oua e fuke e umu kae hoko pe ia koe mala e toka anga a kava onau he koe ofa na e fai ehe ongomatu a koe mahino ia kihe tu i a e loto to oku fakaha ehe kakai ki he hau oku lahi a e ngaahi afioanga nofoanga o e tui i tongá ni oku i ai ha pālasi i he ngaahi otu motu kotoa pē a ia ka ko e pālasi mooni ko e pālasi i nukualofa kolomotua ia langa e tāufaāhau i i oku tapu aupito a e afioanga a ia oku lahi hono hingoa fakaheliaki ko e āmaka motua nae tapu aupito nae ikai ha tokotaha fakatootoa o tangutu i ai ka nae ikai tui ki ai a e tui i pea nae langa a e a taiamoni foou pea nae fakamālohiange a e ngaahi matapā i nae tui oku teeki feunga ia a ia ko e langa o e ā foou māolunga ange i he rev dr alifaleti malakai mone faelei sēpitema ko e tangataeiki palesiteni mālōlō ia o e siasi uesiliana tauatāina a tonga mei he ko e tangataeiki faifekau ni ko e foha ia o e faifekau misinale ko tevita tuikupulau mone o folaha tongatapu pea mo lātū faiva o kolomotua nae hilifakinima a alifaleti i he konifelenisi a e siasi uesiliana i he naa ne hoko foki ko e talekita o e potungāue evangelio a e siasi i he ngaahi tau lahi pea ne toe hoko foki ko e faifekau pule o e siasi i nuusila naa ne mali mo eita faletau a ia kuo ne pekia i he tau oku kei mo ui pē a alifaleti pea mo ene fānau e toko pea mo e fanga mokopuna ko malae ā loa ko e faitoka ia i sopu he matāfanga oku tokolahi a e houeiki oku toka i ai ko e houeiki oku tōfā oku nau tōfā i he telioanga ko e malaekula oku nau toka heni ko e faitoka he onopooni ko e konga pē ia o e malaeāloa o tuimala ko e feituu mooni oku kamata i he pālasi i hahake a ia ko e api ko talakaipau api houeiki mo e niukāsā api o mo e polataane api e konisela ko e nofoanga o e konisela pilitania pea osi i he faitoka i hihifo ko e ngaahi vahevahe e fā o e faitoka oku i ai honau hingoa foki ko e foha o e tangata ngāue ki he tui tonga i lapaha naá ne folau ki foa pea nofo i ai ko e houma tokelau taha ko houmatala ofi ki nukunamo oku iloa he taimi ni ko matātahi houmaleeia nae fau a e ao pe helu ia moo pau nae ikuna a tonga i he feauhi fakatau mo haamoa koeuhi nae lelei ange a e ao ki he ngaahi kie o haamoa oku ui a e aó ni ko e palatavake koeuhi nae ngāueaki a e ngaahi lavei tavake toto i he ao koeni nae tānaki a e kafo mo e ngaahi ngeesi elilivao oku ui ko e e tui fuiono naá ne hoko ko e helu uluaki ia ko siuta mo e kau fūnaki naa nau nofo i haapai ko e hako o halaevalu fonongavainga naa na nonofo pē i lapaha ko e otua o onoaho ia oku ui tēvolo e he kau misa kapau ene hā ki ha tangata ko fehuluni ko e fefine hoihoifua aupito kapau ene hā ki ha fefine ko e talavou ia tangata pe fefine osi a e fai nae mate a e maama kapau oku vākai a fehuluni ki he maama oku lotohē ia oku lava vete a fehuluni hono ulu i he helu o e louulu ko hono fale toputapu nae i ai i tuanuku pe āhau pe taleheu ngaahi feituu i nomuka pea mo aa ka nae ilo foki ia i tonga kotoa ko e sinaitakala ko e hingoa ia o e ngaahi akau mo honau matalaiakau hoihoifua ko e akau omi mei muli a ia ko e kalipea mo e amelika tonga nae ave ki tonga e he minisitā ngoue kamata tisema pea i he ngaahi māhina sii oku manakoa aupito e he kakai fefine i honau ngoue ko e uhinga o e hingoa sinaitakala ko e fefine alo ia ko sinaitakala tuimatamoana i fanakavakilangi tukuaho fakafānua oku lahi aupito a e ngaahi faahinga mo e faahinga tuifio ko e faahinga oku ilo lahi ange tonga explores farming potentials from inspired chinese agricultural systems ko e makahokovalu ko e esi pea oku tuu i he tualiku fakatokelau o uiha a ia oku hanga ki he liku hangavale oku lahi e ngaahi talanoa ki he uhinga mo e ngaahi tala o e makahokovalu ka e sai pe ke u hili atu ai leva e au ia eku kii fakamatala ni ke kamataaki koe mea mahino taha o e makahokovalu ko e anga hono ngaohi oku laui maka e valu a e ngaahi tafaaki kotoa e fā a ia ko e laui maka e fakakātoa o e makahokovalu oku hanga pē a e talanoa ki he tupuanga mo e hisitōlia o e makahokovalu ko ha toe mātanga i tonga o ikai taha pe he taumaiā ne hiki mo lekooti ne fanongonongo tokoto pē ko e kau polisi ko ha sino ia o e kakai kuo fakaivia e ha siteiti ke fakamalohii a e lao ke malui e moui tauatāina mo e koloa a e kakai pea taofi a e fai hia mo e faingataaia fakapuleanga oku kau i heenau ngaahi mālohi fakalao a hono puke pea mo e fakalao fakaaongai o e fakamālohi oku faa fakauhingai a e kau polisi ko e mavahe mei he ngaahi kautaha fakakautau mo kehe oku kau i hono malu i o e tu unga o e fita a muli neongo ia oku gendarmerie e ngaahi iuniti fakakautau i he tauhi fakapuleanga ko e ngaahi mālohi o e kau polisi oku meimei ke i ai ha ngaahi ngāue fakapuleanga oku fakapaanga o fakafou i he tukuhau ko e vaka ko ha vaingaue lahi ia oku ne folaua a e ngaahi moana o māmani mo e fetuku loloto kehe oku ne ave a e kau pāsese pe koloa pe poupoui ha ngaahi misiona makehe hangē ko e malui fakatotolo mo e toutai ko e fakahisitōlia ko ha vaka ko ha tukufolau o e vaka oku loli ngaahi fanā mo ha fanāheke kakato e tolu kuo hoko e ngaahi vaka ko ha tokoni mahuinga ki he hikifonua mo e fekafatauaki o e tangata kuo nau poupoui hono nofoi o e kau mo e fefakatauaki a e popula ka kuo nau toe ngaue fakafaifekau fakasaienisi fakafonua mo e ngaahi fiemau tokoni ofa fakaetangata hili e teautau nae tokoni lahi e ngaahi ngoue foou nae hau mei ai pea ki he ongo amelika i he eulope kaivai ki he tupulaki a e tokolahi o māmani oku fatongia aki e he ave a e vaka ke ave ai e konga lahi taha o māmani ko e vala ko e ngaahi koloa oku tui i he sino oku faa ngaohi a e teunga aki a e tupenu pe koloa tupenu ka oku kau i he taimi a e ngaahi kofu kuo ngaohi mei he kili o e monumanu pe ko ha ū laui nāunau manifi kehe kuo fakatahai oku fakangatangata pe a hono tui o e vala ki he kakai tangata pea ko e sipinga ia o e sosaieti kotoa pe o e tangata oku fakafalala e lahi mo e faahinga vala oku tui i he tuunga tangata pe fineofa faahinga sino fakasosiale mo e tuunga fakasiokalafi oku lahi e ngaahi taumua o e vala e lava pe ke hoko ko ha maluanga mei he ngaahi elemeniti faingataa ngaahi akau fakatupu o e uu a e inisekite tuutuukina hoku sino e ngaahi foi paanga akau talatala mo e ngāueaki hono teuteui ha faikehekehe i he kili mo e atakai e lava ke malui e he vala ha ngaahi tuunga momoko pe vela pea te nau lava o omi ha tauhisino tauhi e ngaahi nāunau maa mo e uli mei honau sino oku toe omi foki e he vala ha malui mei he ngaahi ulo laā fakamaumau oku hoko mau pe a e vala tui ko ha angamaheni fakasosiale pea e lava pe ke fakama e vala i mua he niihi kehe oku ikai tui a e vala i he kakai koeuhi ke lava o konga ko ia pea oku sio ki he fatafata pe usi ko e meangāue ko ha mea ia oku ngāueaki ke ausia a e tuunga e lava e ha taha o liliu a e taumua a e puleanga neongo oku fakaaongai e he monumanu lahi ha meangāue faingofua ki he ngāue ko e kakai pe oku nau fakaaongai e ū vaka maka meangāue i ha tau e laungeau o fakaaongai e ngaahi meangāue ke ngaohi aki ha mea kehe oku ui ko e meangāue pe meangāue a e lisi o ha ngaahi mea oku fiemau ke fakahoko ki ha ngaahi ngāue lahi a ia ko e konga o e meafai ko ha mea kelekele pe a e uli pea oku i ai ha ngaahi konga o e uli o ha matolu kelekele oku makakoloa aki a e konga lalahi oku toki fakahaai pe a e faikehekehe i he kelekele mo e mea a e faee i he ngaahi ulungāanga fakanātula pe fisiki fakaesino kemikale ko mo e hā fua ka oku ikai tonu hono fakamatalai o e fakamatala ko eni oku fau a e uli e he fakaongosia o e faee pea oku ikai tatau a hono ngaahi ulungāanga mo e faee ko e uli ko hano tuifio ia o ha koloa mo ha mea oku fau e he fakaongosia kehekehe pea oku i ai ha fefeka ngaahi kasa mo e viviku e fakatahai e fanga kii konga o e kelekele ke fau ha kelekele oku fonu he luo a ia oku i ai ha founga i he ngaahi feituu ko tali ke veteki huhua mo e ea kasa ko hono ola ko e meimei ke lau a e kelekele ko ha anga e tolu oku hoko ha foi makatuu ko ha mea oku hoko fakanatula pe ko ha kotoa a e makakoloa pe ko e mahuinga o e fakamaka oku fakakalakalasi ia e he mea oku ne ai e mahuinga ke kau ai hono fau o e kemikale mo e founga hono fau oku meimei ke vahei a e ngaahi maka ki ha ngaahi kulupu lalahi e tolu foi maka fakamakaafi ngaahi foi maka nae liliu mo ngaahi foi maka totoka oku fotunga e he maka a e kelekele fefeka o māmani ki he pakui oku fau a ngaahi fo i maka fakamakaafi i he taimi makavai mokomoko ai i he kelekele o māmami pe i he pa ha ngaahi mokomoko i he funga makamaka pe ko e apeteniko oku fau e ngaahi foi maka nae liliu i he taimi oku fakamoulaloai ai a e ngaahi maka kuo osi i ai ki he fuu mālohi lahi mo e māfana oku nau liliu ko ha mea oku hoko i he taimi oku fepaki ai konitineniti ngaahi peleti oku fau a e makamaka totoka e he pe fakamaka o e ngaahi totoka a ia oku fau aki a e fakaongosia ave mo e tuku hifo o e ngaahi maka kuo osi langa ko e māpele ko ha faahinga ia o ha maka oku fakamatalai i he tafaaki udden wentworth meafua o hangā ko e i ai ha kihii konga sii ko e milimita e o lahi ange i ha foi maka pea toe sii hifo i he teka maka oku fakauhingai e he ngaahi meafua kehe a e lahi o e māpele oku i he kii foi lea kehekehe ko ha foi maka ne ngaohi hulu ange o māpele oku ui ia ko ha maka fefiofi fakataha ko e kii maka māpele ko ha nāunau langa ia oku makatuunga i he māpele ko e akau koeni ko ha mea uluakauia oku ngaohi aki e akau e lava ke tupu ai mahuinga sii hangē ko e uluakau mo e akau iiki ko ha mea avaava kākālavā hili a e uluaki tupu a e akau mo e akau iiki oku kamata ke ngāue a e fau o e i he ngaahi aka o fakatupulaki ai a e uoua ki tua mo fokotuu ha ngaahi uooti akau mo e uluakau ko e papa ko e hingoa fakalūkufua ia ki hono fakatupulaki o e akau oku manifi pe i hono fau o e foi tiupi o kau ai a e akau mo e ngaahi selo ko e papa ko ha vaa oku i ai e vao pea oku ne ta ha fatongia lelei i he moui a e tangata fakatatau mo e natula o e akau oku fakaaongai ia i ha ngaahi founga kehekehe hange ko e penisini mo e ngaahi nāunau langa ko e akau ko ha mea oku selulose oku fakanatula pe hono fakatahatahai o e filo oku ne fakafepakii fefeka mo fakafepaki fefeka oku fakauhingai a e papa fakalūkufua ko e tupu fika ua e tefito o e akau saienisi fakafuofuai tekinolosia enisinia pea mo fika sfte stem i he lea fakapilitānia ko ha lea oku fakaaongai ki he kulupu ko eni mapulei kita oku faa fakaaongai a e foi lea ko eni i he taimi oku akoi ai a e tuutuuni fakaakatemika mo e nāunau fakalēsoni i he ngaahi apiako ke fakalakalaka e feauauhi i he saienisi mo e fakalakalaka o e tekinolosia oku ne uhinga ki he fakalakalaka a e tokotaha ngāue ngaahi hohaa ki he malu mo e ngaahi tuutuuni ki he hikifonua ko e houeiki fafine ko e ia o e kau ngāue u s ko hono fau e o e ngaahi konga mahuinga o e apple nae fakahoko e he kau fafine o e uk a e ngaahi ngāue e oku ngāue fakataha a e houeiki fafine i he puleanga fakatahataha amelika mo ha kau tangata i heenau ako pe ikai kau ki he tefito mo honau ngaahi hoa ko e pe fefine i he malae o e ako hangē ko eni mei he fakatahai e eulope i he kakai fefine oku nau fau a e o hono fakakatoa o e ngaahi mea fakasaienisi fakapisinisi mo e lao o e fakatotolo fika mo e kompiuta o e enisinia ngaohianga koloa mo e langa o e kau osi mei he moui lelei mo e uelofea ko e saienisi ko ha kautaha pau oku ne langaki hake mo fokotuutuu a e ilo i lava sivi ngaahi fakamatala mo e ngaahi fakamatala mo e ngaahi kikite fekauaki mo e univesi oku angamaheni aki hono vahevahe o e saienisi fakaonoponi ki he ngaahi kolo lalahi e tolu oku kau ai a e ngaahi mea fakasaienisi fakanatula e g moui kemi fisiki a ia oku nau ako ki natula a e ngaahi mea fakasaienisi fakasosiale e g ekonomika saikolosia a ia oku nau ako ai e fakafoituitui mo e sosaieti pea mo e saienisi hangē ko e fakauhinga fika saienisi o e ngaahi komipiuta a ia oku ne ako e ngaahi fakakaukau taemahino neongo ia oku i ai ha fetaemahinoaki i he ikai toe fakaaongai ha saienisi o e ngaahi mea fakasaienisi i he ikai ke nau fakafalala ki pau fakamooni oku fakamatalai a e tauteai oku ne fakaaongai a e ilo fakasaienisi ki ha ngaahi taumua oku aonga hange ko e enisinia mo faitoo o hange ko hono fakaaongai fakasaienisi oku makatuunga a e saienisi i he fakatotolo a ia oku angamaheni aki hono fakahoko i he fakaekatemika mo e ngaahi fakatotolo pea pehe ki he ngaahi kautaha fakapuleanga mo e ngaahi kautaha fakapuleanga kuo hanga e he ola lelei o e fakatotolo fakasaienisi o omi ki he emergence a e ngaahi tuutuuni ki he saienisi a ia oku ne feinga ke takiekina a e ngaue fakasaienisi aki hano fakamuomua hono fakatupulaki o ha koloa fakakomesiale meatau tokangai o e moui lelei mo malui o e atakai ko e fisiki a e malava ko ia e saienisi o e faahinga o e tangata fakamatala ko e vilitaki mo e ulungāanga i he fonua mo e taimi a ia te ne ako a e ngaahi kautaha o e ivi pea fakamalohii ko e fisiki ko e taha ia o e saienisi mahuinga taha pea ko hono tefitoi taumua ke mahino e founga ke ulungāanga aki a mamani ko e fisiki o e ngaahi tuuaki mei he ekonomika o eulope oku i ai a e saienisi o e moui i he ngaahi mea oku ikai ke kakato oku uhinga ia ke ako e mea fakalilifu o e tangata a ia ko e pehē ko ia pe e lava ke fakauhingai a ia fakamatalai pe fakafuofuai e he ngaahi lahi fakatuasino kae lava ke fokotuu a e ngaahi tefitoi mooni mo e tuutuuni oku nau pulei a e va o hono lahi mo ko enau kehekehe i fakafika fakakaukau pe oku lavai a e taumua ko eni i hono fakahoko i he ngaahi ngaue o e founga fakasaienisi a e taumua taupotu taha ke omi ha fokotuutuu mo ha fokotuutuu faingofua ki he fakalilifu oku fakauhingai e he ngaahi tefitoi mooni mo e tuutuuni fakatuasino fekauaki mo ha kalasi fakafuofuai o hā a e utangii moui lelei mo fakaesino a ia oku fokotuu e folau letiō ko e kalavite ko ha mea ia oku fakasino i he lahi pe ivi kau ai a e ngaahi palanite mo ngaahi fetuu oku omi kinautolu ki ha taha kehe i māmani ko e mamafa omi e ki he ngaahi mea fakatuasino mo e mahuinga o e māhina ke fakatupu a e ngaahi peau o e tahi nae tupu a e mālohi o e fakaofoofa i he uluaki mea fakakasa nae i he univēsi ke kamata ai fakatahai ko hono fokotuu o e fetuu ko hono fau o e ngaahi fetuu mo e fetuu ki he kulupu ki he laui piliona ko e fatongia ia o e kāingalotu mamafa taha o e univēsi heni ki hē oku ikai fakangatangata pe a e mafatukituki neongo kuo fakautuutu ene tuu laveangofua ki hono ngaahi nunua i he mālo e lelei māmani nauna nae fakaaongai ia ke foaki a e tefitoi koloa a e tangata o kau ai a e kaingalotu mo e ngaahi elemeniti kotoa pe nae fakatupu oku kehe ia mei he atamai o māmani a ia oku fakamatala ai ki he uhinga o e pisinisi fakatuasino pe a ia oku moui ai a e kakai mo fakafonu a māmani pea kehe mei he ngaahi palanite mo e mea fakaetuasino pe tua fisiki o māmani univesi ko e lea o e foi lea ko māmani oku toe uhinga pe ia ki he fakavahaa puleanga o ikai ha mahino ki he kau mai a e tapa kotoa o māmani ko e mamani ko e palanite ia hono tolu mei he laā oku iloa ko e ngaahi mea o e univēsi i he fakatatau ki he taimi mofi fakaatomi ko e ngaahi mauanga fakamooni kehe nae fokotuu ai e māmani a e tau e miliona kuo osi ko e ngaahi fetuutaki mamafa o māmani mo e ngaahi mea kehe tautautefito ki he laā mo e māhina ko e satelaite pe ia e taha i māmani ko e fetuu o māmani ko e laā i he kongaloto i he aho e oku iloa ha taimi ko e tau mooni i māmani ka i he taimi ni fetongitongi koeuhi tuo a e mamani oku meimei ke fuopotopoto e fotunga o māmani oku i ai ha fanga kii lafalafa i he ngaahi vaakau pea oku tupu takai ia i he ekueta koeuhi ko e vilo a māmani oku ngali tatau a māmani ki ha fuopotopoto fakalafalafa a ia hono taiamita fakaekueta oku lahi ange he kilomita e i he taimita fakapole neongo ko e fulihi oku sii hifo ia i he o e avalisi oku ofi ki māmani oku lau a e vahaataimi o e vilo a e mamani ki he laā a ia ko e aho o e ngaahi fetuu ko ha sekoni e oku uhinga ia ki he vahaa taimi sekoni a e polokalama fakavahaapuleanga ki iuniti pfi oku hoko kii loloa ange a e aho o māmani koeuhi hono fakatumotuma e he ngaahi tau mo e māhina ko e milisekoni e ki he aho ki he teautau explanatory supplement to the astronomical ephemeris london ko e kemi ko ha vahevahe ia o e saienisi fakanatula oku ne ako e faunga mo e koloa o e ngaahi mea kemikale pea mo e ngaahi toonga i he vahaa o e ngaahi koloa i hono fakalea e taha ako pe ko e ha e mea oku mahuinga a e faahinga fale oku fengāueaki a e ngaahi ulungāanga mo e ngaahi koloa oku mau pea mo hono liliu o e ngaahi fengaueaki mo e fakafeangai ki ha mea kehe i he tuunga o ene kaveinga oku i ai ha tuunga taukei o e kemi i he vahaa o e fisiki mo moui oku faa ui ia he taimi e niihi ko e saienisi o e mahuinga koeuhi he oku ne omi ha fakavae ki he mahino fakatouosi pea mo tauteai fakasaienisi i ha tuunga mahuinga ko e fakamalu ko ha pelu ia aoaofia oku ne poupoui a e papa pe ngaahi hui ngaohi mei he ukamea pea oku angamaheni aki ke ne kaka hake akau fakafofonga pe ko hono loloa oku fakataumua ke ne malui ha taha mei he uha pe maamala aa i he taimi oku malui ai e ha kii fakamalu hono taha mei he mama neongo oku ngali fetooaki a e ngaahi lea oku faa kehe hono fakaaongai o e ngaahi mea nae aoaofia oku ikai ke i ai ha ongo kii fakamalu e lava pe ke ngaohi a e fakamalu aoaofia aki ha tupenu pe milemila oku fakaaongai a e fakamalu i he a e ea fakahā o e faahinga o e ea ko ha fakailonga o e uha ko e uha ko e mea fakaofo o e natula oku tupu ia mei he mao i he ngaahi konga ao oku liliu o toe vai pea oku fakataha a e ū kii tulutā tupu ki he tulutā lahi pea nau tō ki lalo kapau oku momoko a e ea oku liliu a e mao ki he sinou pe uhamaka oku mooni ko e konga lahi o e uha fakaemāmanilahi oku ne kamata ene folau tatau mo e uhamaka lolotonga ene tō i he ngaahi feituu mafana ange oku vaia a e uhamaka pea toe hoko vai ko e uha ko e tupuanga mahuinga taha o e vai inu o māmani tatau ki he tangata mo e manu mo e akau kapau ikai ha uha ko e fonua oku mamate ia oku uhinga a e ko e ea ko e tuunga o e atakai a ia oku ne fakamatalai a e mafana pe momoko viviku pe momoa nonga pe tokakovi mahino pe aoaofia ko e konga lahi o e ikai ke a a e taha atakai fakalilifu amu ko e atimosifia talopiki i lalo pe atimosifia lōlahi oku uhinga a e ea ki he ea fakaaho mo e uha ka ko e atakai o e ea ko e foi lea ki he fakaavalisi o e ngaahi tuunga atimosifia i ha vahaa taimi loloa ko e taimi oku ngaue aki ai o ikai ke feunga ko e foi lea ko e ea oku mahino ko e uhinga ia ki he ea o māmani ko e vailasi kolona koviti ko e mahaki ne fakatupu mei he vailasi oku pipihi mei he tangata ki he tangata ko e vailasi oku ne fakatupu a e koviti ko e vailasi kolona foou kuo mafola ki he ngaahi fonua i mamani ko e ngaahi fakailonga o e koviti oku kau ai a e ikai ke i ai ha fakailonga ki he puke lahi oku lolotonga hala ha faitoo ke ne malui kita mei he koviti koe founga lelei taha keke malu ai ko hao fakaehiehi mei he vailasi oku ne fakatupu a e koviti nofo mau i api i he faingamalie kotoa pea ke fakaehiehi mei he ofi ki ha kakai kehe tui hao puloa tupenu oku ne ufiufi hoo ihu pea mo e ngutu i ha ngaahi feituu fakapuleanga fufulu mo holoholoi a e ngaahi feituu angamaheni oku te ala kiai fufulu hoo nima aki ha koa mo e vai ke au ki he sekoni e pe ko hao ngaueaki ha mea fufulu nima oku au o peseti e a e lahi o e olokaholo oku iai ngāueaki a e initaneti ki he fakatau meakai mo e faitoo sio ki he toketa pea mo fakakakato a e ngaahi ngāue fakapangikē i he taimi faingamālie ai okapau e fiemau ke ke alu tonu ki ai nofo va mamao mo ha taha pe aki e mita e pe lahi ange pea ke holoi hoo ngaahi koloa te ke ala ki ai ngāueaki a e tiliva mo e kaimauatu pea fakasiisii a e fetuutaki mata i he faingamālie kotoa pe nofo mau i api o kapau oku ke puke tukukehe kapau teke fiemau tokoni fakafalemahaki fakamamao mei hono ngāueaki a e tekisi pasi mo ha toe heka fevahevaheaki nofo mavahe mei he kakai kehe i hoo api ka e pehe foki ki ha monumanu oku ikai ke i ai ha faitoo totonu o e koviti ka e malava ke ke fekumi ki ha tokoni faka falemahaki ke fai ha tokoni ki hoo ngaahi fakailonga kapau te ke fiemau tokoni ta kimua oku malava ke puke a e taha kotoa i he koviti ko e kau vaivai mo e kakai oku iai haa nau mahaki tauhi oku nau malava ken au puke lahi mei he vailasi ni ko e lupe fololahi ko e manupuna tuufonua i tongá ni i eua ko e lupe eni nae lahi aupito senitimita e pe lahi ange nae nofo i he funga manga o e ngaahi akau nae kai pe folo a e ngaahi fua lalahi mango kuava ka oku ne auhe nae fuofuoloa hili a e tau e tupu a ia i he taimi nae hau a e kakai uluaki ki tonga mahalo pē nae saisai pē ene lava lele pea nae faingofua ene pō e he kakai fiekaia i he taimi nounou teautau e ua nae osi kaia a e lupe fakamuimui ko e ngaahi vainga pasifiki nae iloa kimua ko e ngaahi vainga pasifiki ko ha mea multisport ia oku fokotuutuu i he tau e fa kotoa pe o kau ai a e ngaahi puleanga o ousenia tuku kehe pe a aositelelia mo nuu sila nae hoko a e uluaki pulusingá i suva fisi i he hili a e mau a e fakakaukaú i he talu mei ai mo hono fakahoko ia i ha ngaahi kolo kehekehe i he konitinēniti o e ōsení i ha taimi e hongofulu mā nima nae lahi hake he tuo tahá hono mau e fisi kuamu niu kaletōnia haamoá pāpua niu kini mo tahiti a e ngaahi vaingá i ha ngaahi mea nae hoko a ia nae ohi mai ai e he honau hingoa lolotongá nae mau e fisi a e metali lahi tahá i he i he i he mo e nae fai ia e papua niu kini i he taimi naa ne fokotuutuu ai a e feauhi i he ngaahi pulusinga kehe kotoa pe kuo hoko a niu kaletōnia ko e fonua ke mau ai ha kimua lahi ange nae tuu hake a e fakakaukau ke talitali ha multisport mea nae hoko i he vahefonua i he lolotonga ha fakataha a e komiti pasifiki tonga a ia nae fokotuu ai e he fisi sahu kani a e ngaue nae ohi a e fakakaukau pea i ha fakataha nae fai i numea lolotonga a maasi a ia nae kau ai a e siteiti e nae ui a suva ko e kolomua o fisi ko e nofoanga o e uluaki pulusinga nae fokotuu a e kōmiti vainga pasifiki tongá i he ko ha kau sipoti e toko oku nau fakafofongai ha ngaahi puleanga e ko e siteiti tauatāina pē ia e taha a ia ko haamoá nae sivii ai e mētali ne foaki e he sipoti e o e fuofua sipoti a e pasifiki tongá nae liunga ua a e lahi o e sipoti i he numea neongo nae fetoaki a e lahi o e ngaahi fonua nae kau ki ai o kehekehe i he paaki takitaha kamata i he nae kamata a e ngaahi vainga i he tau e fa kotoa pe pea ikai ko e ua pe tolu kotoa pe o hange ko ia kimua i he pulusinga o e xii nae fokotuu i suva fisi nae fuofua fakaaongai ai ha polokalama foou nae kau ai ha sipoti e ko hanau tokolahi nae fekauaki mo e anga fakafonua o e oseni ikai ko ia pē ka nae fokotuu ha ngaahi tuuaki o toe lahi ange ai e tokanga a e kakai fisí i he ngaahi vainga fakaakó mo e ngaahi ngāue fakaako nae kau ai e ngaahi apiako kehekehe i he fonuá nae mavahe a e o e ngaahi vainga pasifiki tongá i apia haamoá mei he siteiti haamoá mo ha moua o e milioná ko ha mea nae ikai hoko i he pulusinga hono hokó a ia ko e fuofua tokotaha ia ke oua naa i ai a e tongá i he hingoá kimua i pooti molasipei nae kamata ke fai ha fakamahamahalo o pehe nae fetongi a e ngaahi vainga pasifiki e he ngaahi vainga o e ousenia ko ha mea tatau pe mo e tokotaha lolotonga ka ko e kau mai a aositelelia mo nuu sila ko e ongo fonua pe e ua oku ikai ke kau i he founga lolotonga faifai pea fakaafei a e delegations aositelelia mo nuu sila ke nau kau pe i he sipoti a ia nae pehe ai ko e ngaahi fonua o e pasifiki oku nau kau ki heenau ngaahi tuunga moui nae uesia e meá ni e he ngaahi tui fakalotu kehekehe tautautefito ki he ngaahi tui fakalotu faka kalisitian hangē ko ení nae hoko ha taha o e ngaahi palopalemá i he aho tokonaki fakaosí a ia nae tapui ai i fisi mo tonga ke fakahoko ha faahinga ekitivitī sipoti pē nae i ai ha fepakipaki e taha nae oatu aki ha vala i ha ngaahi sipoti pau hange ko e volipolo a e matatahi a ia oku hoko ai a e teunga fakaofisiale ko ha bikini a ia e liliu kimui ange ki ha vala oku molumalu ange nae ofi mai a e pulusinga o papeete ke faingataaia i he boycott o ha ngaahi puleanga lahi mei he ngaahi sivi o e ivi fakaatomi nae fakahoko e falanise i he vahefonua muli neongo nae faifai pea sivii a e ngaahi vainga nae fakautuutu e lahi o e ngaahi sipoti nae fai i he sipoti a e pasifikí talu mei he suva a ia nae i ai ha tauteai e i pueto moleipei nae fakahoko ai ha sipoti e o tatau pe mo hono hingoa i mua nae toa a e sipoti nae kau i he ngaahi vainga pasifiki kai kumā a potential successor of the tu i tonga was to be named after the previous tu i tonga died from his battle wounds however the male did not have any heir to the throne tapu osi s family then saw to it that they may take this title instead rather than discussing with the chiefs in mu a tapu osi s family and supporters had made the journey to the king s koka tree in hihifo to begin the ceremony the chiefs and their attendants of each village were present at the taumafakava kings kava ceremony however they were not pleased with tapu osi s ascension but were reluctant to act due to the civil unrest chief vaea of houma who is traditionally placed behind the tou a eiki in the alofi had grabbed a rat that came near the kumete bit its head off and and threw into the middle of the ha ofanga this act was seen as aggressive and challenged the legitimacy of tapuosi to assume the title although vaea s act was unprecedented and disrespectful to tapu osi no one in the ha ofanga was willing to confront chief vaea for this the ceremony was stopped and tonga did not have a tu i tonga until the younger brother ngata s uncle returned from battle in uvea chief vaea became a hero as he had helped shape the future line of tu i tonga and was presented with a kahoa sisi made of rat skulls thus came the name houma kai kuma 
