#Article 1: Oscar Temaru (261 words)


E taata poritita no Pōrīnetia farāni ò Oscar Manutahi Temaru. Ua faaèraa òhipa òna no te faaìteraa faufaa, e hinarao ia i te tiàmāraa no te fenua Pōrīnetia farāni. Ua riro òna ei Peretiteni no Pōrīnetia farāni e 5 taime, e hitu matahiti te maoro : 14 no tiunu - 22 âtopa 2004 ; 3 no māti - 26 titema 2006 ; 13 no tetepa 2007 - 23 no fepuare 2008 ; 11 fepuare - 24 novema 2009 e mai te 1 âperera 2011 mai ā. Ua maìtihia òna i te peretiteni no te Âpooraa Rahi, e piti taime : 29 no fepuare 2008 - 11 fepuare 2009 ; 9 no māti 2010 - 1 âperera 2011. Mai te matahiti 1983 mai ā, te tāvana òire òna no Faaà.

Ua fānauhia òna i Faaà, no Tahiti to na metua tāne e no Kukairani to na metua vahine, ua haapiiraa mai òna i te haapiiraa tuatahi i Notre-Dame des Anges i Faa'a e te Haapiiraa tuarua i te Lycée La Mennais i Papeete.

I te matahiti 1960, ua tomo ia i te nuu moana o Farāni. E toru matahiti ta na tāviniraa, ua tià atu i te tamaì no Areteria.

I te matahiti 1972, ua manuia òna i te hiòpoàraa no te rave òhipa i te faaìteraa faufaai Tahiti

Ua ère òna i te maìtiraa tāvana no Faaà i te matahiti 1977, i muri iho, ua haamau òna i ta na pupu poritita, te Front de libération de Polynésie, ua riro ia ei te Tāvini Huira’atira nō te Ao Mā’ohi-FLP i 1983.




#Article 2: Tahiti (508 words)


 ’O Tahiti, e fenua no Pōrīnetia farāni (te vaataata na te moana) ’oia, i te ’apato’a o te moana Pātitifā. No te  Motu Ni’a mata’i e te taa motu no te Tōtaiete ’oia. E piti tuhaa ’oia, Tahiti nui - te rahi a’e - e Tahiti iti, taahia e te ’ari’ari Taravao.

E 178 176 to na raatira e 1078 tm² te rahiraa, te rahi a’e pa’i no te tahi atu mau fenua no Pōrīnetia farāni ’oia.

Ua tāpa’o te ’aaamu no Tahiti e te tāpaeraa o te taata mai Auterōnetia mai, e piti tauatini matahiti i teie nei. 
I muri a’e, ia tae mai te Popaā, e tauturu te mau tauiraa rau e te Popaā i te Pomare mā no te rave i te hau i ni’a i te tāāto’araa o Tahiti e ta na tahi atu fenua. Mai te hōpe’a tenetere XVIII mai ā, ua ’aihu’arāauhia te fenua e te mau ’orometua. I te matahiti 1842, ua riro ’oia ei Hau tāmaru no Farāni, hou te hirohirouri ei hu’arāau, te mero o te Fenua Farāni no Oteania. I te ’āva’e tiurai no 1957, ua taui te i’oa Etablissement Français de l'Océanie - Fenua Farāni no Oteania ei Polynésie française - Pōrīnetia farāni.

Tei rōpū ò Tahiti i te  moana Pātitifā, e 4200 tm te ātea i apatoà no Vaihī, e 8000 tm te ātea no Tiri, e 5900 tm te ātea no Auterāria. E 15000 tm te ātea no te fenua Farāni.

E piti tuhaa to te fenua, tāàmuhia e te àriàri no Taravao, ò Tahiti nui e ò Tahiti iti.

ò Tahiti te motu rahi aè no Pōrīnetia farāni, e 1042 tm² to na rahi. Te maoro o taua fenua nei, e 60 tirometera, te âano rā, e 30 tirometera. E 190 tm to na fāito hāatiraa.

Ò Tahiti te fenua teitei aè o Pōrīnetia farāni.E 2241 metera te teitei o te mouà teitei aè, ò Orohena ia. Tē vai atoà ra te mouà Aorai (2066 m), te mouà Mārau () e te Tara o Mai'ao ().
No te mouà, e noho te pae rahi o te taata tahiti i tahatai.
E àti paetahi te fenua i te aau. E 33 ava i rotopu i te tairoto e i te moana. E 141 tm² te rahi o te tairoto.
E nehenehe ta mātou i hiò i Moorea mai Mahina mai e tae roa i Punaauia.
E rave rahi taata moorea tē rave i te òhipa i Papeete.

E piti ànotau : 

E taa ê te àhuāraì ia au i te pae o te fenua. E mea ua aè i te pae te farara te maraamu ai.

Aita e nanumiti no te âvaè, no te mahana rā. No reira, e pāhee noa ā te tai i te poìpoì roa e i te ahiahi, e pānunu te tai i tuìraa pō e i te avatea.

Tei roto te fenua i te ārea e tupu te mataì rorofaì ai. No reira, i te matahiti 2010, ua farara te mataì rorofaì ò Oli, e 200 tm/h to na tere.




#Article 3: Te Buka a Moromona (654 words)


Ua arata‘ihia o Iosepha Semita e te hoê ve‘a no te ra‘i mai o Moroni to’na i‘oa i te hoê aivi i reira te mau papaa parau auro i te huna-raa-hia no na tenetere e rave rahi. Te vaira i ni‘a i teie mau api auro te mau papa‘iraa a te mau peropheta o tei faaite i te auraa o te Atua e te mau taata o te fenua Amerika i tahito ra. Ua iriti o Iosepha Semita i te taato‘araa o te mau mea i ni‘a i teie nei mau papaa parau na roto i te mana o te Atua. Ua ite te mau peropheta o te Buka a Moromona i te misioni a te Faaora e ua haapii i Ta’na evanelia. I muri mai i To’na ti‘a-faahou-raa, ua fâ mai te Mesia i teie nei mau taata. Ua haapii ia ratou i Ta’na evanelia e ua faanahonaho i Ta’na Ekalesia. Ua faaite papû te Buka a Moromona e « Ei haapapûraa te reira i to te ao nei e e parau mau to te parau papa‘iraa mo‘a ra, e te faa∂ru mai nei te Atua i te taata e e parau atu ho‘i ia ratou ia rave i ta’na ohipa mo‘a i teie nei tau e i teie nei u‘i mai tei te mau anotau i mutaa ihora» (PHPF 20:11). 

Efaaiteraa papû te Buka a Moromona no te Atuaraa o te Mesia. E aaiteraa papû atoano te Faaho‘i-faahou-raa mai na roto i te Peropheta Iosepha Semita.

Ua parau te peresideni Ezra Taft Benson e, ua riro te Buka a Moromona ei ofa‘i fana i roto e toru tuhaa:

E ite tatou i roto i te Buka a Moromona te îraa o te mau parau haapiiraa i titauhia no to tatou ora. E ua haapiihia ma te ateate e te ohie ia nehenehe atoa te mau tamarii ia haapii i te mau rave‘a o te ora e o te faateiteiraa ».

iritihia te ofa‘i fana, mai te reira atoa te Ekalesia e amaha te reira oia’toa te parau mau o te Buka a Moromona. Ua ite papû te mau enemi o te Ekalesia i te reira. No reira ratou e ‘aro ai no te faahapa i te Buka a Moromona, no te mea ia haafaufaa-ore ana‘ehia te reira, oia’toa ïa te Peropheta Iosepha Semita. Oia’toa ïa ta tatou titauraa i te mau taviri o te autahu‘araa, i te heheuraa, e i te Ekalesia tei faaho‘ifaahou-hia mai. Tera râ, mai te mea e parau mau te Buka a
Moromona—e ua faaite papû milioni feia i teie nei e ua farii ratou i te faaiteraa a te Varua e e parau mau te reira— e mea ti‘a ïa i te hoê taata ia farii i te titauraa o te Faaho‘i-faahouraa mai e te mau mea’toa e apee mai i te reira»

Te hoê tumu rahi no te Buka a Moromona o te haapapûraa ïa i te mau taata atoa e, o Iesu te Mesia. E ite papû no te Mesia na roto i te haapapûraa i te huru mau o To’na oraraa, Ta’na misioni e To’na mana. E haapii mai i te parau haapiiraa mau no ni‘a i te taraehara—te niu o te opuaraa no te ora. Ua faahereherehia te mau papa‘iraa a te rahiraa o te feia o tei ite mata i te Mesia i roto i te Buka a Moromona. Ua ite te taea‘e o Iareda, Nephi, e o Iakoba i te Mesia hou to’na fanauraa. Ua ite mata Moromona e o Moroni i te Mesia tei Ti‘a-faahou mai. Hau atu â, tei reira atoa te naho‘a rahi a rave ai e a poro ai te Faaora i rotopu i te Ati Nephi. Te feia aita roa i haro‘aro‘a e aore râ, aita roa’tu i ite no ni‘a i te Faaora, e ite ratou Ia’na na roto i te tai‘oraa, te feruri hohonuraa, e te pureraa no ni‘a i te Buka a Moromona.




#Article 4: Atua (193 words)


O te Atua to tatou Metua i te Ao ra. E mau tamarii tatou Na’na. E tino i‘o To’na e te ivi o tei faahanahanahia e o tei maitai roa. Ua here oia ia tatou. E oto Oia ia mauiui tatou e e oaoa ia rave tatou i te maitai. Te hinaaro nei Oia ia aparau ia tatou, e e nehenehe tatou e aparau Ia’na na roto i te pure papû mau.

Te hoê rave‘a faufaa roa no to te Atua faaiteraa i To’na here no tatou e mea na roto ïa i te piiraa i te mau peropheta, o tei mau i te autahu‘araa—te mana i horo‘ahia i te taata no te ohiparaa i roto i te i‘oa o te Atua no te ora o Ta’na mau tamarii. Ua haapiihia te mau
peropheta i te evanelia a Iesu Mesia na roto i te heheuraa. E na ratou ïa e haapii atu i te evanelia ia vetahi ê ma te faaite papû e o Iesu Mesia te Faaora e te Ora. E itehia te mau haapiiraa a te mau peropheta i roto i te mau buka mo‘a e parauhia te mau papa‘iraa mo‘a.




#Article 5: Iosepha Semita (257 words)


Te faaea ra Iosepha Semita i te mau Hau Amui no Marite, o te reira paha ïa te fenua tei fana‘o i te ti‘amâraa no te pae faaroo i taua tau ra. E tau atoa no te imiraa i te haapa‘oraa mau i te pae hiti‘a-o-te râ o te mau Hau Amui no Marite. E mau melo faaroo to to’na utuafare e ua imi tamau i te parau-mau. E rave rahi râ mau orometua te parau ra e, tei ia ratou te parau-mau. Ua hinaaro Iosepha « ia ite e, o tei hea ra i rotopu i taua mau haapa‘oraa atoa ra te haapa‘oraa mau».

Ua haere Iosepha i roto e rave rahi mau faaroo area râ, ua fifi roa to’na mana‘o e teihea râ ta’na Ekalesia e amui atu.

A imi ai Iosepha i te parau-mau i rotopu i te mau faaroo ≥ê, ua imi oia i te arata‘iraa i roto i te Bibilia. Teie ta’na i tai‘o, « Te ere ra râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horo‘a hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te pato‘i ore ; e e horo‘ahia mai ta’na »(Iakobo 1:5). Na teie irava i horo‘a i te opuaraa ia Iosepha ia ani i te Atua i te mea o ta’na e rave. I te hoê mahana nehenehe no te tau mahanahana o te matahiti 1820, ua haere oia i roto i te hoê uru raau e ua tuturi no te pure. Teie ta’na faataaraa:




#Article 6: Te Varua Maitai (179 words)


Te Varua Maitai o oia te melo toru o te Atuaraa. E varua Oia aita To’na e tino ‘i‘o e te ivi. O Oia te Faaa‘o, o ta te Faaora i fafau e e haapii Oia i Ta’na mau p¥p¥ i te mau mea’toa e e faaite faahou mai ho‘i ia ratou i te mau parau atoa Ta’na i parau mai ia ratou ra.

Te haapapûraa o ta te feia imi aau tae e farii hou te bapetizoraa e
tae mai ïa na roto i te mana o te Varua Maitai». E horo‘a te reira i te hoê iteraa papû no Iesu Mesia e no ta’na ohipa e no te ohipa a ta’na
mau tavini i ni‘a i te fenua nei. E faaite papû te Varua Maitai i te parau mau. E ite te mau taata atoa e e parau mau te Buka a Moromona na roto i te mana o te Varua Maitai. « E na roto i te mana o te Varua Maitai e ite ai outou i te parau mau i te mau mea atoa ra».





#Article 8: Jeux du Pacifique (2045 words)


Te mau hauti no Patifita (-matamua-i te hautiraa no Patifita) o te hoe ia tatauraa tuaro o te tavini nei ei transposition no te mau hautiraa Olympic i nia i te faito o te motu no Patifita. Ua itehia teie mau hauti na roto i te tomite Olympic a te ao nei.

Ua fanauhia oia i rapae i te hoe faaotiraa no te amuiraa no Patifita i Rabaul i no Papua New Guinea i te 1959 e i te matamua 1963 i roto i te mau Hau Amui no Patifita i te fenua Marite, ua-matamua-te mau hauti no te pae Apatoa i te hoe opuaraa no te puai o te mau mana o te mau hau amui Oia ia, i te mau hautiraa matamua tei faatupuhia i Suva i te matahiti 1963, aita hoe ae o te 12 tuhaa fenua i riro ei mea tiama. Tera ra, i te tahi mau taime iti, i roto i te matahiti 1970, ua tupu te tahi o teie tuhaa fenua i te i e te tahi atoa mau ture, no reira, ua faaatea e te metropolises i te mau titi no teie ohipa tuaro.

Ua taui te Hebrides api i to ratou ioa i Vanuatu e te tiamaraa i te avae 1980. Hoe a huru to te mau vahi atoa (mai te tuhaa fenua Farani o te Taratoni api, no te taata i te fenua Farani e aore ra, Wallis e Futuna) e nehenehe te reira ia parade e ia farii i te hoe himene taa e atu i to ratou faito no te guardianship (no reira, mai te mea e, te Aramea i te pae tooa o te ra tonoraa taata, e riro ia ei mau taeae no te fenua farani, tei roto tona iho parades e reva).

Ua pee te mau hauti matamua i irregular taime e tae roatu i te mau hauti o te 1971. Mai taua taime ra, ua hauti ratou i te mau matahiti e maha. Mai te 1981, te tahi atu mau hauti, ua pii te i te mau hautiraa e aore ra te te farani, e ua hauti atoa e 4 matahiti i rotopu e piti na hauti no Patifita (mai te tau toetoe Olympics). Te mau hauti matamua e piihia no te mau hautiraa no Patifita eiaha ra i te pae apatoa, e riro ia te reira i Nouméa, New Taratoni, i te avae 2011.

Mai te mau Olympiads, ua riro te mau hautiraa no Patifita ei tino faatereraa, te apooraa hauti no te pae Apatoa (JJPS), renamed i te hora 2005 ei apooraa hauti na te mau melo no Patifita, tei hamanihia i te i e faahohoa ra i te faito o te taata tataitahi e aore ra, i te pae tataitahi). Ua riro teie apooraa ei hopoia rahi roa no te faatupu i te mau ture o te tatauraa, te haapapuraa e, te vai ra te mau hautiraa tano, te maitiraa i te fenua e i te tapea i te mau tuaro o te hinaaro e o te ore e hauti i te mau hauti.

Ua faatiahia te ceremonial o te apooraa no te mau hautiraa tataitahi, e te toea e tae noatu i te oroa hopea i reira e faaitehia ai i roto i te tomite no te mau hautiraa i muri nei.

Ua faaterehia te mau hautiraa aratai, te mau amended e te mau parau e vai ra i roto i te apooraa hautiraa, i teie nei te ahuru ma toru. Oia mau, mai to ratou poieteraa i te matahiti 1963, e rave rahi mau faatanoraa tei titauhia ia ravehia, i roto ihoa ra i te aua no te tuaro vaqaqacotaki, i roto i te tuatiraa, e mea pinepine te tauiuiraa o te tahi atu mau hautiraa no te tuaro (Olympic hautiraa, Mediterranean hautiraa Ua titauhia atoa ia faatano i te logistically i nia i te mau fenua e te mau mau politita o te tuhaa fenua.

Te tapuraa o te mau hauti, ua faataa-e-hia, mai te Olympic o te oroa, i te pu matamua e te hoe competitor no te mau fenua tei patahia e te reva tei na o e, e mea tia ia tatou ia rave i te tuhaa i roto i te mau hautiraa no Patifita (matahiti) i roto i te hoe varua tuaro parau Te ravehia nei te reira na roto i te tapuraa i muri nei na roto i te hoe tuhaa o te mau fenua e rave rahi: te faaite nei matou i te hoe tia faatere i te mau hauti no Patifita i te fare (matahiti) i roto i te hoe sportsmanship papu, te iteraa i te mau ture o te aratai ia ratou e o te hinaaro i te rave i te reira no te

I te avae tiurai 2014, ua faaoti te mau tomite Olympic no te fenua Oceania no te faatia i te reo e te Niu Terani no te tatau i te taime matamua i te hautiraa no Patifita i te mau hauti no te mau hautiraa o 2015 te fenua Patifita. Excluded e tae roa mai i teie nei no te matau i ta ratou mau domination teimaha, ua anihia i na fenua e piti ia tatau i roto i te weightlifting, faahoro popo sevens, tae kwon rave e fano ohipa, i reira te tahi atu mau fenua e Patifita e tuati ai i te reira.

Mau i te mau Hau Amui no no Micronesia: hoe Repupirita i te mau Hau Amui no Marite

Te mau motu no te fenua Marshall: e mea tuati te Repupirita i te mau Hau Amui no Marite

Palau: e mea tuati te Repupirita i te mau Hau Amui no Marite

Les Îles Gilbert et Ellice ont participé aux premières éditions, avant de se scinder pour devenir Kiribati et Tuvalu.

Mai te mau aratai api (ua faaamuhia i te 14 no me 2006 e amended i te 30 no atopa, 2008), ua rave matamua i 2011 te mau hautiraa no te fenua Patifita, e ua riro te reira ei faito no te ohipa tuaro i roto i te mau hautiraa tataitahi. 

I rotopu i te reira, e 12 faahepo tuaro (te vai ra 5 i mua):

S'y ajoutent au maximum 16 sports optionnels laissés au choix du pays organisateur au sein d'une liste de 28 disciplines différentes (37 auparavant), dont certaines ne sont pas reconnus comme sports olympiques, à condition qu'au moins six pays participants s'inscrivent à chacune des activités choisies. Les disciplines optionnelles comprennent :

No te 13raa i te mau hautiraa no Patifita, tei faatupuhia i Samoa i te 2007, te tabula no te mau tuaro i maitihia e to ratou vahine:

Te tuaro: 100m. 200m. 400m. 800m. 1, 500m. 5, 000m. 10, 000m, tere e aore ra, ia au i te afaraa o te tere, 20km a haere atu, 400m hurdles, i-100m e 4-400m., jumps jumps, raau, Ripene menema no te mau ohipa a te taata iho. No te mau ohipa atoa a te taata, tei ia tatou nei te steeplechase, te 110m hurdles e te decathlon o te nehenehe e monohia e te octathlon. No te ohipa a te mau vahine, tei ia tatou nei te 100m hurdles e te heptathlon;

Badminton: te mau tamahine, Gentlemen e huare tournaments;

Tairi popo: te pupu no te mau vahine e te tournaments;

Te popo: te pupu no te mau vahine e te tournaments;

Volleyball pae tahatai: te pupu o te tane e te vahine tournaments;

Popo i nia i te aihere: te pupu no te feia api e te mau vahine tournaments;

Haavare motomoto peretane: te mau piha haapiiraa teimaha atoa tei itehia e te mau Amateur haavare motomoto, te mau ohipa atoa na te ao atoa nei;

Cricket: te pupu no te mau vahine e te tournaments o te tane;

Bodybuilding: te taata tournaments o te tane e te vahine;

Tuaro puai: te taata tournaments o te tane e te vahine;

Tueraa popo: te vai ra te mau vahine, te tatauraa o te taata;

Popo: te taata tatauraa o te tane e te vahine;

Weightlifting: te taata tournaments o te tane e te vahine;

Hockey no te aua: te pupu no te mau vahine e te tournaments o te tane;

Judo: te mau mau pupu a te taata nei;

Te mea au: te mau ohipa a te tane e a te vahine. Tayo ay 5sa 0m. 100m. 200m. 400m. 800m (no te mau tiai) e te 1, 500m (no gentlemen) freestyle, 50m, 100m e 200m breaststroke, 50m. 100m. 200m. backstroke, 5m e 0m 100, 200butterfly 200400e 100 pehe, 4-200m , te vai ra te pape matara (5km) e e piti na ohipa faahepo ore: hopu (haamahutaraa e turi) e te pape polo;

Netball: pupu no te mau vahine tatauraa;

Faahoro popo sevens: pupu no te mau tane tatauraa;

Squash: te pupu no te mau vahine e te tournaments o te tane;

Faaheeraa: te taata tatauraa o te tane e te vahine;

Taekwondo: te pupu no te mau vahine e te tournaments o te tane;

Tennis: te mau vahine e te otahi tournaments a te feia api, te mau vahine, e te huare doubles tournaments;

Tennis no te airaamaa: te pupu tatauraa e te mau vahine e te mau vahine e te doubles o te taata iho

Archery: te taata tournaments o te tane e te vahine;

I tuaro: te taata iho e te mau vahine tatauraa;

Haaputapu i te faahoro popo: te pupu a te mau vahine e te tournaments o te tane;

Triathlon: te hororaa a te taata iho e te mau vahine;

Va'a: nunaa taata i rotopu i te tane e te vahine crews;

Fano: ang mga lalaki at mga babae, Hobie mai mimi 16, naka at windsurfing tatauraa (te mea teimaha, te maramarama e te tuhaa o te mau vahine);

Volleyball: pupu no te mau vahine e no tournaments.




#Article 9: Baskin-Robbins (128 words)


Baskin-Robbins o te hoe ia fifi na te ao atoa nei no pape paari ice cream parlors. Ua franchises te reira i roto hau atu i te 30 fenua. I rapae i te mau vahi 5800, ua niuhia te reira i te mau Hau Amui no Marite. Ua haamauhia te reira i te matahiti 1953 na roto i te merger o na pape paari ice cream Ventures o Burt Baskin e Irv Robbins, tei riro na ei mau taeae. Na mua ae i te merger, ua piihia na pape paari ice cream Ventures e piti Burt pape paari ice cream fare toa e Snowbird pape paari ice cream. Snowbird pape paari ice cream e 21 flavors i taua taime ra, tei haamauruuruhia ei buka e te api parau.




#Total Article count: 9
#Total Word count: 4834