#Article 1: Siokālafi ʻo Tonga (185 words)


Ko e siokālafi ʻo e puleʻanga fakatuʻi ʻo Tonga

ʻI ʻOseania pe Pasifiki, tafaʻaki tongahihifo; ki he tongahihifo ʻo Haʻamoa, ki he hihifo ʻo Niuē, ki he tongahahake ʻo ʻUvea mo Futuna, ki he hahake ʻo Fisi. Mei he ngaahi kāungafonua mamaʻo ange: ki he tokelau ʻo ʻAnetātika, ki he tonga ʻo Hauaiʻi, ki he tokelauhahake ʻo Nuʻusila.

Ko Nukuʻalofa ʻi he motu lahi taha (km² ʻe 257) ko Tongatapu.

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi motu ʻe 169, ʻoku nofo kakai ʻi he 36. ʻOku nau vahevaheʻ ʻi he ngaahi pupunga ʻe fā, ʻi he laine mei he tonga ki he tokelau:

ʻOku ʻi ai ʻa e ongo faʻahinga:

Ko hono mafana lahi taha ʻi he faʻahitaʻu mafana (Tisema — ʻĒpeleli) ko e 32 °C; ko e 27° C ʻi he faʻahitaʻu momoko (Mē — Novema). ʻOku tupu ʻa hono mafana mei he 23 °C ki he 27 °C pea ʻa hono ʻuha mei he milimita ʻe 1700 ʻi he taʻu ki he milimita ʻe 2970, kapau te ke folau mei he motu tonga ki he motu tokelau. Hauhau ʻo e ʻea: ʻavalisi 80%.




#Article 2: Tonga (914 words)


 

Ko Tongá pe ko e Pule'anga Fakatu'i 'o Tongá ko ha 'otu motu 'oku tu'u 'i he Moana Pasifiki Tonga 'a ia 'oku kātoi ai ha motu 'e 176 vahevahe 'ʻi ha konga tahi ko hono 'ēlia ko e kilomita tapafā 'e 700,000 'i he Moana Pasifiki Tongá. Ko e motu fakakātoa 'e 52 'oku lolotonga nofo'i.

'Oku 'iloa 'a Tonga ko e ʻOtu Motu Angaʻofa koeʻuhi ko e anga'ofa 'a e kakai Tongá ki he kaivai Pilitānia ko Kapiteni Semisi Kuki lolotonga 'ene 'a'ahi ki Tongá ni, kā 'i he lau ʻa Tokiukamea (William Mariner), naʻe feinga e kau houʻeiki ke fakapoongi ʻa Kuki ka naʻe ʻikai ke nau lototaha ki ha fokotuʻutuʻu.

'Oku toe 'iloa 'a Tongá ni koe'uhi ko e fonua pē ia he Pasifiki kuo te'eki ai ke hoko ko ha kolonia ki ha toe fonua kehe.

'Oku pehē na'e 'i ai falukunga kakai lea faka-ʻOsitolinisia 'oku nau kau ki he 'Lapita Cultural Complex' naʻa nau a'u 'o nofo'i 'a Tongá ni fakafuofua ki he 1500-1000 KM. 'Oku kei hoko hono fakatotolo'i 'a e ta'u totonu na'e fuofua nofo'i ai 'a Tongá ni. 'Oku 'ikai ke fu'u lahi 'a e 'ilo ki he anga 'o e nofo 'o e kakai Tonga 'i 'ono'ahó koe'uhi ko e 'ikai 'i ai ha fa'ahinga founga tohi 'a e kakai Tongá ke lekooti ai e hisitōlia 'a e fonua. Ko e lahi taha 'o e me'a 'oku tau 'ilo he taimí ni ko e ngaahi talanoa tukufakaholo pē ia na'e lava ke tau fanongo 'o 'ilo ai e hisitōlia 'o e fonua. Ko e fuofua fetaulaki 'a e kakai Tongá mo e kakai papālangi na'e hoko ia 'i ha 'a'ahi mai 'a e vaka mei Tenima'ake ko e Eendracht 'i he ta'u 1616.

ʻI he aʻu ko ē ki he senituli 12, na'e 'iloa e Tu'i Tonga he loto Pasifiki- mei Niuē, Haʻamoa, vahe hahake ʻo Fisi, Lotuma, ʻUvea mo Futuna, Niu Kaletōnia ki Tikopia; ʻo talanoa ai e kau fakatotolo 'e ni'ihi ki ha 'Emipaea Tonga. 'I he teautaʻu 15 ki he 17, na'e lahi hake ai e ngaahi tau fakalotofonua 'i he fonua. Ko e vaha'a taimi 'eni na'e lahi ai e 'a'ahi 'a e kau papālangi ʻo kamata meí he ongo folau mei Holani ko William Schouten mo Jacob Le Maire (naʻá na 'a'ahi ki Niuatoputapu) he 1616, Abel Jaszoon Tasman 'i he 1643 (na'á ne 'a'ahi ki Tongatapu mo Haʻapai). Na'e toki hoko ki ai ha kau kaivai 'iloa mei ʻEulope 'o hangē ko Kapiteni Semisi Kuki (tautahi ʻa Pilitānia) he ta'u 1773, 1774 mo e 1777; Alessandro Malaspina (tautahi 'a Sepeni) he ta'u 1793; fuofua ha'u 'a e kakai fakamafola lotu mei Lonitoni he ta'u 1797, pea mo e tangata fakamafola lotu mei he Siasi Metotisi Faka-Uēsiliana ko Rev. Walter Lawry ʻi he taʻu 1822.1826 hake mai ai misinale ko misa Tomasi 'i Hihifo mo hono kaunga fononga ko hutchinson.

ʻI he taʻu 1845 na'e hanga 'e he tangata loto feinga mo tufunga lea ko Tāufa'āhau 'o fakataha'i 'a Tonga ki ha pule'anga 'e taha. Na'e 'uluaki fakanofo ia ki he huafa 'o e Tuʻi Kanokupolú ka na'e papitaiso ia 'i he hingoa ko e Jiaoji(George) 'i he ta'u 1831. 'I he ta'u 1875, 'i he tokoni ʻo Misi Peka, na'á ne fakahā'i 'a Tonga ko e pule'anga fakatu'i, fakatau'atāina'i e kau hopoate, tauhi fakatoputapu e lao pea mo hono fakangatangata e mafai 'a e kau hou'eiki.

Na'e hoko a Tongá ni ko ha Pule'anga Malu'i 'o Pilitānia 'i ha Talite ke lelei ange 'a e vā 'o e ongo fonua 'i he 'aho 18 'o Mē, 1900, koe'uhi ko e feinga 'e he kau papālangi 'o e kuonga ko ia ke 'auhi 'a e tu'i hono ua 'o e fonua. Na'e hoko 'a Tonga ko e fonua taha pē 'i he Pasifiki kuo te'eki ai ke li'aki hono Pule'anga Fakatu'i. 'Oku hokohoko ta'emotu 'a e laine 'o e ngaahi tu'i 'o Tonga mei ha fāmili pē 'e taha. 'I he 1918, na'e mafola ai ha mahaki tō ko e kalasi pē 'e taha ʻo e fulū, pea iku 'o mole ai e mo'ui 'a e toko 1,800 'a ia ko e 8% 'o e kakai 'i he taimi ko ia.

Na'e tuku e tu'unga 'o Tonga ko e pule'anga malu'i 'o Pilitānia 'i he ta'u 1970 makatu'unga mei he fokotu'utu'u 'a Kuini Sālote Tupou III kimu'a peá ne hala 'i he ta'u 1965. Na'e kau 'a Tonga ki he Kominiueli 'o e Ngaahi Fonua 'i he ta'u 1970. 

Ko e tuʻi (Siaosi Tupou V) mo ʻene fakataha tokoni mo e kapineti mo e falealea mo e ngaahi maau tauʻatāina. Naʻe kamata mei he konisitūtone ʻo 1875.

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe taha kilu tupu.

'Oku tu'u 'a e 'otu motu Tonga 'i he faha'i faka-tonga 'o Ha'amoa pea 'i he vahe ua 'e tolu 'a e lōloa mei Nu'u Sila ki Hauai'i. 'Oku vahevahe 'a e 'otu motu Tonga ki he vahe 'e fā ko: Tongatapu, Ha'apai, Vava'u pea mo e ongo Niua. 'Oku 'i Tongatapu 'a e kolomu'a ko Nuku'alofa. 'Oku fa'ahinga 'e ua 'a e 'ū motu 'i Tonga 'a ia ko e motu fa'u 'e he feo pea mo e motu fa'u he mo'ungaafi.
Ko e motuʻa feituʻu ʻi māmani ʻi he longitute ʻe 173° aʻu ki he 177° hihifo pea mo e latitute ʻe 15° aʻu ki he 23° tonga. He taimí ni ʻoku tānaki ko e Ongo Teleki.
Vakai ki he .




#Article 3: Founga fili fakafofonga fakanuʻusila (424 words)


ʻOku fakataʻu tolu ʻa e Fili Fale Alea ʻa Nuʻusilá ke filiʻi ha kau Fale Alea mo ha
Puleʻanga foʻou. ʻOku hanga ʻe he founga fili MMP ʻo
ʻoange ha faingamālie pāloti ʻe ua maʻa e taha filí. Ko e taha te ke fili ai maʻa e faʻahi fakapolitikale ʻokú ke loto ke puleʻangá pea ko hono uá ko hoʻo fili pe pāloti maʻa e
toko taha ʻokú ke loto ke Fakafofonga Fale Alea mei homou Vāhenga filí (electorate).
Ko e tuʻasila ho nofoʻangá te ne fakapapauʻi ʻa e feitu'u Vāhenga fili te ke kau ki aí.

ʻOku ʻi ai ha vāhenga fili lahi pea mo ha vāhenga fili Mauli. ʻOku ʻi ai ha lisi ʻo e kau
filí he vāhenga fili kotoa pē. Kapau ʻokú ke taʻu 18 pe lahi ange ai pea ngofua ke ke
fili, pea ʻoku tuʻutuʻuni ʻe he laó kuo pau ke ke lēsisita ke ke kau he filí. 

Kapau ʻokú ke taʻu 17 pea ʻe ngofua pē ke ke lēsisita fakataimi. Ko hoʻo lēsisita pē pea kuo pau ke ke tokanga ʻo fakapapauʻi ʻoku tonu maʻu pē ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku kau kia koe he lēsisitá.

Ko e tokotaha pāloti kotoa pe ʻoku ua ʻene foʻi fili.

ʻE maʻu ʻe he ngaahi paati ha ngaahi sea ʻo fakatatau ki honau ʻinasi e maʻu mei he fili paati. Ko e ʻinasi ko eni ʻo e ngaahi sea ʻe ʻuluaki fakafonu ia mei he kau fakafofonga vāhenga ʻoku mālohi he fili, pea toki fakakakato ia mei he kau kanititeiti ʻoku tuʻu honau ngaahi hingoa ʻi he lisi ʻa e paati.

ʻE maʻu ʻe ha paati ha ngaahi sea ʻo makatuʻunga ʻi he lahi ʻo e ngaahi fili paati ʻi he paati ko ia, ʻo kapau te ne maʻu ha taha ʻo e ongo meʻa ko ʻeni:

ʻOku ui ʻa e meʻá ni ko e pe ko e tuʻunga ʻoku pau ke ʻi ai ha paati ke malava ai ke ne
maʻu ha sea.

ʻOku ʻikai faʻa hoko eni, tukukehe pe kapau ʻoku ke ʻi ha vāhenga fili:

Kapau ʻoku ke ʻi he ʻapi ʻo e kau vaivai pe falemahaki ʻe fekau ʻe he ʻOfisa Tānaki Fili ha tokotaha ke ʻalu atu ʻo maʻu mai hoʻo fili. Kapau ʻoku ʻikai ke lava ke ke ʻalu ki he feituʻu faiʻanga fili koeʻuhi ko e puke, vaivai e sino pe faingataʻaʻia fakaesino, ʻoku malava ke maʻu ha tokoni. Fakafetuʻutaki ki homou ʻOfisa Tānaki Fili fakafeituʻu. Ke maʻu ʻa e fetuʻutakiʻanga.

Te ke fili mei he meʻa ʻe 4. ʻOku lava ke ke:




#Article 4: Paʻanga (284 words)


Paʻanga, TOP, T$, ko e maka mo e pepa fefakatauʻaki ia. Ko e fakamatala ʻo e ʻakau paʻanga mo e tupuʻanga ʻo e hingoa, vakai ki he paʻanga (ʻakau).

Ko e ngaahi laʻi paʻanga onopooni ko e fakahū ki tuʻa ia ʻo e taʻu 2008 mo e 2009, ʻosi he hilifaki kalauni ʻo Siaosi Tupou V. Ko honau lahi ko e milimita ʻe 150 x 70

ʻOsi tuku ʻa e ngāueʻaki ʻo e paʻanga fakapilitānia, ko e silini mo e peni ʻi 1921, naʻe fakahū ki tuʻa ʻe he puleʻanga ni ʻa e ngaahi laʻi sōvaleni (sovereign pound) fakatonga. Naʻe pulusi ia ʻe he falepaaki Thomas Delarue Limited ʻi Pilitānia. Naʻe fakafetuʻutaki ʻa e sōvaleni ki he sōvaleni fakapilitānia. Naʻe liliu ʻi 1936: naʻe fakafetuʻutaki ia ki he sōvaleni ʻAositelēlia. 

ʻI he ngaahi taʻu 1960 naʻe liliu ʻa e ngaahi fonua ki he founga fakamita, ʻa ia ʻi 1967 naʻe toʻo ʻi Tonga ni ʻa e ngaahi sōvaleni mo e silini (20 ʻi ha sōvaleni ʻe 1) mo e peni (12 ʻi ha silini ʻe 1), pea naʻe hū ʻa e paʻanga mo e seniti (100 ʻi he paʻanga ʻe 1). Naʻe tatau ʻa e seniti ʻe 10 ki he silini ʻe taha, ʻa ia naʻe tatau foki ʻa e sōvaleni ʻe 1 ki he paʻanga ʻe 2. Naʻa nau ʻasi ʻa e ʻata ʻo Sālote Tupou III, pea Tāufaʻāhau Tupou IV mei he 1974. Naʻe ʻi ai ha ngaahi laʻi ʻi he

Kamata he 1992, ʻoku fakahū ʻa e ngaahi laʻi paʻanga ʻe he pangikē fakafonua.

ʻOsi ʻa e hilifaki kalauni ʻo e tuʻi Tupou VI, naʻe hū ki tuʻa ʻa e ngaahi maka foʻou, pea toʻo ʻaupito ʻa e maka motuʻa kotoa.




#Article 5: Siasi moʻoni ʻa Sēsū (122 words)


Ko e Siasi moʻoni ʻa Sēsū ((True (Jesus Church)) pe Siasi ʻa Sēsū moʻonia ((True Jesus) church) ko e siasi tauʻatāina, naʻe fokotuʻu ia ʻi Beijing ʻi Siaina ʻi he taʻu 1917. ʻOku ʻi ai haʻane takilotu ʻe 1.5 miliona pe ofi ki ai ʻi he ngaahi fonua ʻe 40. Ko e siasi ko e huli fakasiaina mei he lotu Penitikosi fakakalisitiane naʻe hā mai lolotonga he kamataʻanga ʻo e taʻuteau hono 20. ʻOku lotokehekehe ʻa e siasi ki he Tokotolutapu, kae ʻoku muimui ia ʻa e akonaki ko Sīsū hono huafa. Talu mei he 2005 mo hono fokotuʻu ʻo e siasi ʻeni ʻi Tonga ni ʻe he kau muli mei ʻEsia hahake.

Ko e akonaki tuʻunga ʻe hongofulu ʻo e siasi:




#Article 6: Ngatu (185 words)


Mataʻitohi maheiʻOku ngāueʻaki e ngatu ki he teuteu falé 'i he ʻotu motu Polinisiá. ʻOku ngaohi ʻa e ngatú mei he kili 'o e fuʻu hiapó. Ko ia ʻoku ui ai he taimi ʻe niʻihi ko e vala-kiliʻi-ʻakau.

ʻOku ngāueʻaki ʻe he kakai Tongá ʻa e ngatú ki he teuteu fale ʻi honau ngaahi ʻapi pea pehē foki ki he ngaahi kātoanga ʻo fakaʻaonga ki he teunga tauʻolunga, faliki, holoʻaki ki he meʻafakaʻeiki pe putu, meʻaʻofa ki he mali pea mo kafuʻaki.

ʻOku ngāueʻaki foki ʻa e ngaahi fakatātā tukufakaholo mo makehe ki he kupesi. ʻOku nau vali ʻaki e ngatu ʻa e koka. Ko e kokaʻanga (ngaohi ʻo e ngatu) ʻoku faʻa fai pē ia ʻe he kakai fefine ʻo nau haʻohaʻo ha fuʻu papa. ʻOku faʻa hokohoko ʻa e fanga kiʻi ngatu iiki ke hoko ko e ngatu lahi.

Ko e anga hono teuteu ʻo e kokaʻanga, ʻoku tatala e kili ʻo e tutu (hiapo) ʻo fohi e kili ki tuʻa pea fakavai; ʻosi pea taʻaki e ike ʻi ha tutua. 'Oku faʻa teuteuʻi pe ʻa e ngatu ke fakaʻilongaʻi e feituʻu takitaha.




#Article 7: Vala fakatonga (173 words)


'Oku kei tui pe 'e he kakai Tonga honau vala pe teunga faka-fonua.

'Oku vala tupenu e kakai tangata 'a ia 'oku hange ha piva 'o nono'o meihonau kongaloto pea loloa 'o laka hifo honau tui.  'Oku tui e vala ko eni ki he ngaue mo e ngaahi feohi'anga mahu'inga.

'Oku 'i ai foki mo e ta'ovala.  'Oku hange eni ha ki'i fala si'isi'i'oku ha'i takai he kongaloto 'o nono'o 'aki e kafa, 'a ia 'oku fi'aki e pulu'i niu.  'Oku nau tui mo e sote 'oku kola.  'I he ngaahi me'a-faka'eiki mo e putu, 'oku nau ta'ovala aki 'a e ngaahi fala motu'a pea teunga'uli.

'Oku tui kofu pea vala tupenu mo e ta'ovala 'a e kakai fefine 'o a'u hifo ki honau tui.  'Oku teunga pehe ni 'a e kakai fefine ki he lotu mo e ngaahi feohi'anga mahu'inga hange ko e katoanga pe mali.  'I he taimi 'oku hoko ai ha me'afaka'eiki pe putu, 'oku na u kofu mo tupenu uli pea
ta'ovala lanu faka'ahu pe ko e fala motu'a.




#Article 8: Fīnau ʻUlukālala I ʻi Maʻofanga (156 words)


Ko hono hingoa tenetene (Maʻofanga, hono kiʻi liliu ʻo Maʻufanga), koeʻuhi naʻa ne faia ʻi hē.

ʻI he taʻu 1793 pe ofi ki ai, naʻe fekau ke ʻalu ʻa Fīnau ʻe Tupoumoheofo (naʻa ne hola ki  ʻosi ʻa heʻene fakahifo), pea naʻe hoko ʻa e tokotaha, ko Vuna (hako ʻo Vuna Tuʻiʻoetau), kōvana mo . Naʻe pehē ʻe Alejandro Malaspina mei Sepeni, (kuo aʻu ki Neiafu he 20 Mē 1793) naʻe tali ia ʻe he kōvana ko Vuna ʻi Pouono.

Naʻe ʻita ʻaupito ʻa Fīnau mo hono foha Fangupō. Naʻe talaʻofa ʻe Tukuʻaho ke liua ʻa e hau ʻo Vuna kapau ʻe tokoni mai ia ʻe Fīnau. ʻI 1797 naʻe hoko ʻa Tukuʻaho ki he , kā naʻe ʻikai fakahifo ʻa Vuna. Naʻe pekia ʻa Fīnau uike siʻisiʻi pē ki mui; pekia ʻi he lotomamahi?

Naʻe hiki ʻa e sauni kia Fangupō. Ko ia ai, naʻe tāmateʻi ʻa Tukuʻaho ʻe Tupouniua mo Fangupō ʻi ʻEpeleli 1799.




#Article 9: Siaosi Tupou I (104 words)


Hono hingoa faʻeleʻi naʻe Maeakafa Ngininginiofolanga. Hono hingoa fakatenetene mo fakamanakoʻanga naʻe Tāufaʻāhau. Naʻe maʻu ʻa e hingoa Tupou ʻi heʻene fakanofo ʻo e Tuʻi Kanokupolu. Pea naʻe maʻu ʻa e hingoa Siaosi (meia George III, tuʻi ʻo Pilitānia), ʻosi ʻene papi fakakalisitiane. ʻOku toe ʻa e huafa tenetene ko Lopa ʻaione pe Lopa ukamea (ngalingali mei he Maea-kafa). ʻI he lea fakatonga onoʻaho: ...Giniginiofolaga... Jiaoji Tubou.
Ko e ʻaho mo e feituʻu ʻo ʻene fāʻeleʻi ʻoku ʻikai ʻiloa. Kā naʻe ʻikai he 4 Tisema, ko e hisitolia ʻi Niuʻui ʻi Tongoleleka. Mahalo pe ofi ki Koloua ʻi Tongatapu ka 'oku 'ikai fakapapau'i ia.




#Article 10: Ngata (135 words)


Ko e hako ʻo e tokotolu, Niukapu mo Nuku pea mo Ngata ʻoku ui ko e ʻUlutolu. ʻI he taimi ʻo Ngata mo hono foha, mo hono mokopuna foki, ʻoku teʻeki ui ia ko e Tuʻi Kanokupolu. Hono hingoa fakanofo naʻe Tuʻi Haʻamoʻunga.

Naʻe toe hano foha, ʻikai ʻoatu heni, kae ʻoku moʻui honau hako ko e .

Ko Hifo mo Kaufoʻou, ko tokoua kimoua, ko e ongo ʻofefine ʻo ʻAhomeʻe.

Naʻe ʻikai hoko ʻa Vakalepuʻahio, (pe ʻoku nounou ʻAhio), ki he Tuʻi Kanokupolu hoko, koeʻuhi naʻa ne fakafisi ki ai. ʻI he taimi ko ia ko e Tuʻi Kanokupolu ko e hau pē, teʻeki ha tuʻi moʻoni, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e fatongia mei he hau ki he tuʻi. He ʻaho ni ʻoku kei ʻikai ha fatongia ki he haʻa ʻo .




#Article 11: Moʻungaʻotonga (157 words)


Naʻa ne taʻane mo e fineʻeiki mei Haʻamoa, neongo naʻe ngofua pē ia maʻa e . Naʻe hiki ki ʻolunga pehē ʻa e mana ʻo e Tuʻi Haʻatakalaua.

Ko hono foha ʻuluaki, naʻe hoko ko e Tuʻi Haʻatakalaua hoko. Ko e hoko, Niukapu, naʻe hoko ia ʻe heʻene ʻeiki ko e kōvana ʻo Haʻapai. Ko e hoko, Nuku, naʻe hoko ia ko e kōvana ʻo Hahake, ko e vahe fonua lahi mo e koloaʻia. Pea ko e mui, Ngata, naʻe hoko ia ko e kōvana ʻo vahe Hihifo pē, siʻi mo e masiva. Naʻe mateʻi ʻe ha tokotaha ʻe hoko ʻa e hako ʻo Ngata ki he holongā tuʻi mālohi taha? ʻOku hifo Niukapu mo Nuku he taimí ni, ʻoku na kau ki he .

Mahalo pē ko Nuku ʻoku ʻikai hono foha, ka ko e foha ʻo hono tehina, ko Vaoloa, ko hono huafa ko Nuku ʻUlutolu.

Ko Tauʻatevalu ko e ʻuluaki Valu ia ʻo ʻUtulau




#Article 12: ʻUluakimata I (159 words)


Ko hono huafa ʻUluaki-mata pea mo Teleʻa. Mahalo pē naʻe ʻikai ko e ʻalo ia, foha ʻo e tuʻi, hoko tuʻi, kae ko ha sola mei ʻUvea pe Fisi, ko ʻene ikuʻi ʻo Tonga mo ʻene toʻa fakaʻuvea ʻe 500. Kamata he taimí ni naʻe lahi ʻa e liliu ʻi Tonga, fakatātā naʻe kamata ʻa e .

Naʻe langa ʻe ia ʻa e Paepae ʻo Teleʻa ʻi Lapaha. Naʻe maʻu ʻe ia ʻa e kalia lahi ʻaupito mei ʻUvea, ko e Lomipeau.

Ko hono ʻohoana pele, ko Talafaiva ia. Lolotonga ʻena ʻafifio, ko Teleʻa mo Talafaiva ʻi ʻEuakafa, naʻe hū ki loto, ngāueʻaki ʻa e fuʻu foʻui ʻa Lolomānaʻia pe Lepuhā. Pea naʻa na toka ko Talafaiva mo ia. Naʻe ʻita ʻaupito ʻa Teleʻa, pea naʻe tala ange kia ʻAuka pe ʻUka ke tā ʻe ia ʻa Talafaiva. Ko e tā, pe ko e tā ia, naʻe pekia ʻa e taʻahine. ʻOku toe hono faʻitoka ʻi ʻolunga ʻo ʻEuakafa.




#Article 13: Fatafehi (165 words)


Ko e sino (mo e ngaahi meʻa kotoa pē) ʻo e Tuʻi Tonga ʻoku toputapu ʻaupito, ʻoku ʻikai ʻi ai ha kakai Tonga ʻoku lava ke ala ki ai. Ko ha tātatau mei Tonga naʻe ʻikai lava. Kā ko Fatafehi naʻa ne fiemaʻu ʻa e tātatau. Naʻa ne hāʻele atu ki Manono ʻi Haʻamoa pea naʻa ne maʻu ʻa e konga ʻuluaki ʻo hono tātatau. Ko tufunga tātatau mei Haʻamoa, ko ia foki, naʻe puke koeʻuhi ʻene ala ki he Tuʻi Tonga, ʻoku pupula hono sino, pea naʻa ne mate.

Naʻe toki hāʻele ʻa Fatafehi ki Haʻamoa, ki Manuka he taimi ni, ke fakakakato hono tātatau. ʻOsi he ngāue, naʻe puke foki ʻa tufunga tātatau ʻeni, ʻoku pupula hono sino, pea naʻa ne mate.

Mei he taimi ko ia, naʻe tupu ʻa e hingoa fakatenetene ʻo Fatafehi ko Fakaua-ki-Manuka. Ko e ngaahi kie hingoa ʻoku manatuʻi ki he hisitōlia ʻeni ko Valatauotuimanuʻa (Vala tau ʻo e Tuʻi Manuka) mo Vaofumoolosega (Vā ʻo Ofu mo Olosenga).




#Article 14: Sanualio Laufilitonga (226 words)


 ʻo ʻene tōfāʻanga. Ko e kiʻi sila ʻi he lotomālie ʻo e kolosi ʻoku pehē: KUO TELIO ENI I HON[O] 11 O TESIMA [sic] 1865 AE TUI TOGA KO SANUALIO LAUFILITOGA KUO PEKIA IA Y [sic] HONO 9. MOU HUFAKI IA

Naʻe tala ange ʻe Tokiukamea ko e tamasiʻi ia, taʻu ʻe 15 pe ofi ki ai ʻi he taimi ʻo heʻene mavahe mei Vavaʻu ʻi 1810.

Kuo taʻane ʻa Laufilitonga mo e kau fefine ʻe 18 tupu, kā ʻoku ʻoatu heni e tokonima pē. ʻOku toe ʻa hano ʻohoana mahuʻinga ʻe taha: ko Sālote Lupepauʻu, kā naʻe ʻikai haʻana fānau. Ko Luseane Halaevalu Mataʻaho, ko e ʻofefine ʻo e , naʻe kohuʻi ʻa e ʻohoana mahuʻinga taha, ko e moheofo. Kae naʻe ʻikai ha taupoʻou, koeʻuhi ʻa e kākā ʻo Tāufaʻāhau.

Ko e niʻini ʻo e toenga ʻo e kau sinifu mo e fokonofo kinautolu:

Ko e Tuʻi Tonga fakaʻosi ia, kae ʻe fakanofo ʻa hono foha ʻi he hingoa nōpele ko e  ʻe Siaosi Tupou I. Kae naʻe fieʻoatu ʻe Laufilitonga ʻa e mafai ʻo e Tuʻi Tonga ki hono ʻilamutu, ko Siaosi Fatafehi Toutaitokotaha (), (mokopuna ʻo ʻene fehuhu Tupou Veiongo mo e ʻeiki kehekehe).

He ʻaho 7 Nōvema 1851, naʻa ne papitaiso ʻi he siasi Katolika Loma, naʻa ne liliu hono huafa kia Samuelio Fatafehi Laufilitonga (ka ʻoku tohi ko Sanualio Laufilitonga).




#Article 17: Siosaia Tupou Aleamotuʻa (punake) (125 words)


Ko hono hingoa nonou naʻe: Fielakepa (Siosaia), tamai ʻo Longolongo, ko e ʻuhinga ʻoku tatau ia mo hono mokopuna.

Ko e ʻuhinga punake ʻi he kupú ni, naʻe fatu ia ʻa e ngaahi fasi ʻiloa, fakatātā: Leihuni, ~1960.

 Leihuni ʻo Pilolevu
 leipua ʻo ʻAhoʻeitu
 ʻAlai mo hono papai kukuvalu
 ka nau sikeiti ʻi loto Havelu
 ko e ʻau ʻatā ʻa e ʻikai hano tatau.
 
 Ipulahi fungani ho sisi ko e fofonga
 naʻe tui mei he Alafolau-heavula
 satelaite ʻo e Painituʻuua
 ʻoku vilo mo meleketu ʻi he ngalu ʻea
 ko e ʻau ʻatā foʻi alamea Pikipeavela.
 
 ʻOfa loto he ekiaki ʻoku ngaholo
 fuifui lupe ʻo e Sia-ko-Veiongo
 ʻoku nau siu ʻi  pea mo 
 ʻo āutō he ngatae epu Maʻopoʻopo
 haʻu ta ʻeva hala koula ʻo Vahamamaʻo.




#Article 18: Sinaitakalaʻilangileka (124 words)


Ko hono huafa ko Sinaitakala pē. Naʻa ne telio ʻi he langi Leka.
Naʻe fuʻu māʻolunga hono ʻuhinga, naʻe ʻikai ha tokotaha ʻi Tonga ʻe lava taʻane mo Sinaitakala, ko e Tuʻi Tonga Fefine ʻuluaki. Monū, naʻe ʻi ai ha ʻeiki mei Fisi, ko e Tui Lakeba, ko Tapuʻosi ia. Ko hono huafa fakanofo ʻoku ʻi tuʻa ʻo e founga fakatonga.

Ko ia, naʻe kamata ʻa e hako ʻo e  (ʻofefine taʻoketelele) mo e , ko ē: ,  mo e ngaahi haʻa kehe.

Ko Sinaitakalaʻilangileka ko hono hoa ko Tapuʻosi (ko e tangata mei Fisi) ko hona ʻapi ʻafioʻanga ʻi Muʻa naʻe tuʻu ia he feituʻu naʻe ʻiloa ko Talasiu, pea oku ʻi ai ai pe mo hona langi fakafāmili, ʻa ia ko Nakulukilangi.  





#Article 33: ʻAnaseini Takipō Afuhaʻamango (126 words)


Naʻe ui ko Takipō ia, ko e ʻuhinga ʻene fāʻeleʻi taimi nounou pē ʻosi ʻa e hala ʻo Siaosi Tupou I.

Fatu ʻe Sioape Alo Kaho ~1911 maʻa ʻene ʻohoana, ko Muimui Kaho (Afuhaʻamango) ke ne ʻoatu ia ki hono tuongaʻane.

 Kakala ʻo Tonga te u luva atu
 kulukona, langakali, heilala ngangatu
 motelolo mo e pua te u toe ʻoatu
 ko siʻo kakala ʻo ka ke folau.
 
 ʻIkai ʻaupito te u ʻilo ʻe au
 ʻoku langa pea uhu ʻa e ʻofa manatu
 vaivai ʻa e sino mo e ʻatamai
 ko mate te ne lava ke toe tatali
 
 Te u ʻofa atu, te u ʻofa pē
 te u ʻofa ke aʻu ki he mate
 ʻe lelei ʻeku mate ʻaku ʻi he lose
 he ʻeku moʻui mamahi pehē.





#Article 35: Uiliami ʻAokātoa Tuʻivakanō (137 words)


Naʻe tala mai ko e foha ia ʻo Mataeletuʻapiko, ko e  fika 3 ia. Ka naʻa ne moʻui taʻu ʻe 200 tupu ki muʻa. Mahalo pē ha ʻAokātoa kehe? ʻA ia naʻe hoko ia ko e foha ohi ʻo e tangata Fisi mei Lakeba ʻoku ui ko Tuʻisoso. Naʻa ne mali mo Huiʻuha, ko e ongo foha ko e ongo Tuʻivakanō hoko, ko Mafana mo Hafokameʻe. Hoko ko Hafokameʻe II, hoko ko e tokotaha, hoko ko Fā.

Ko hono hingoa moʻoni ko Tuʻivakanō Vaea-mo-Mataele-ʻAokātoa, ka ʻosi ʻene papataiso ʻi 19 Sēpitema 1829 naʻe liliu ia kia Tuʻivakanō Uiliami. ʻI he tala ʻeni naʻe ʻi ai ʻa hono ʻeiki (ʻoku ui foki ko Tuʻìvakanō), ʻa ia ko ʻAokātoa ʻeni naʻe ʻikai ko Tuʻivakanō ʻuluaki.

ʻI he tala kehe ko hono ongo foha ko Vaea Mataele mo Tēvita Tuʻumotoʻoa.




#Article 36: ʻInitia/en (101 words)


India, officially the Republic of India (Bhārata Gaṇarājya), is a country in South Asia. It is the seventh-largest country by geographical area, the second most populous country, and the most populous liberal democracy in the world. India has a coastline of over seven thousand kilometres, bounded by the Indian Ocean on the south, the Arabian Sea on the west, and the Bay of Bengal on the east. India borders Pakistan to the west;China, Nepal and Bhutan to the north-east; and Bangladesh and Myanmar to the east. In the Indian Ocean, India is in the vicinity of Sri Lanka, Maldives and Indonesia.




#Article 37: Sisilia Tupou-mo-Lakepa Kalaniuvalu (Tuʻitavake) (123 words)


Hiva kakala fatu ʻe Tēvita Kavaefiafi ʻi ~1930 maʻa Semisi ki hono ʻofa.
 Ta koā ni ne u mohe
 ʻo misi ʻoku ou ʻi he moʻunga
 fekita mo e ʻofa ki moana
 ʻa leva ʻo tāfuʻua
 tala ʻe he konisēnisi
 ava e matapā koula
 fakaʻamunoa ʻa e loto
 ke u sei he fisi ʻo e vunga.
 
 ʻEte siofia e ʻatā
 manumaʻa ʻena ʻoku puna
 ʻo vaʻinga he vao hingano
 pea foki mai ʻo tuʻula
 ʻi he veʻeveʻe faifio
 luva mei he Futu-ko-Vuna
 kae ʻilo ʻoku mānoa
 ʻa e Mapa-ko-Mataʻiʻulua.
 
 Taumaiā
 ke u puna atu ke mamaʻo
 toʻo hake pea ʻomi
 ʻa Vailahimoekaho
 ʻo lī atu ki ʻOnemalama
 mo e fuʻu fā ʻi he ano
 ko fakamoʻoni e loto
 kuo fonu he ʻofa manako.




#Article 38: Malinoa (124 words)


Ko Malinoa ko e kiʻi motu ia ʻi he tokelau ʻo e taulanga Nukuʻalofa.

ʻOku ui ko e motu malaʻia, ko e uhi ʻi 1 Fēpueli 1887, , ko e minisitā polisi ʻi he taimi ko ia, naʻe tāmateʻi fakalao ʻe ia ʻa e toko ono ko Tōpui, ʻAisea Kaumoto, Lavuso, Naisa, Lātū mo Fehoko. ʻI he fekau ia ʻo Siaosi Tupou I, koeʻuhi naʻa nau feinga tāmateʻi ʻa Shirley Waldemar Baker.

Tatau mo e ngaahi motu kehekehe, he onopooni ʻoku keina ia ʻe he ngaahi peau ʻo e tahi, pea ʻoku tuai kae pau ʻene fakasiʻisiʻi ange. Ko e falemaama naʻe tuʻu lōloa mei he matātahi tokelau ʻi he teautaʻu hono 20, naʻe tō ʻi he tahi ʻi 2010 pe ofi ki ai.



#Article 40: ʻEua (111 words)


Ko e motu ʻo ʻEua, ko hono hingoa faka-tenetene ko Fungafonua pe Fakamalu ʻo katea pe Vai ko Kahana. Ko e fonua motuʻa taha ʻo e kāungamotu.

Ko e tukuikolo mei he tokelau ki tonga: Houma, Taʻanga, ʻOhonua, Tufuvai, Angahā *, Pangai, Futu *, ʻEsia *, Mataʻaho *, Sapaʻata *, Fataʻulua *, Muʻa *, Tongamamaʻo *, Petani *, Haʻatuʻa, Kolomaile. Ko e tukuikolo mo ha (*) ʻoku kau ki he vahenga ʻEuafoʻou pe ʻEua-Niuafoʻou, ko e toenga ʻo e ngaahi kolo ʻoku kau ki he vahenga ʻEuamotuʻa.

Ko e  moʻunga māʻolunga taha: Funga Teʻemoa, mita ʻe 312.

Ko e ngaahi luo, naʻe fai ʻe Maui:
Matalanga ʻa Maui; Līʻangahuo ʻa Maui.




#Article 41: ʻŪfia mo Latā (128 words)


Ko ʻŪfia mo Latā, ko e ongo hingoa kinaua ʻo e konga ʻao ʻe ua ʻi he langi tuʻotolu pe tuʻofā.

ʻOku ngāueʻaki ʻe he laʻā, ʻosi ʻene hopo, ʻi heʻene toi ke tala ia mo hono foha, ko Sisimataʻilaʻā.

Ko e heliaki ia ki he ngaahi konga ʻao kotoa, pe he mafoa ʻa e ata ʻasi ʻi hahake, pe 
ko e kaveinga ki he hahake. Fakatātā:

 … Langi tuʻotolu langi tuʻofā
 nofo ai ʻŪfia mo Latā
 ko e langi kehe, langi ʻuha
 ne ne ʻūfia langi maʻa …
 
 Fuifui he taulanga
 puna ʻo fetēleni mo e ata
 vaʻinga he ʻŪfia mo Latā
 tui mei ai e maama …
 
 … Kuo kau ʻulufonua ʻa e laʻā
 pea hopo ʻa ʻŪfia mo Latā
 ke mou tuē mo mavava …




#Article 42: ʻŪfia mo Latā/en (167 words)


ʻŪfia (= to cover) and Latā (= clouded(?)) are the proper names of two clouds in the myth of Sisimataʻilaʻā, the son of the sun. When Sisimataʻilaʻā wanted to speak with his father, he had to wait until the latter rose and then tell him about his intended marriage to Fatafehi, the 's daughter before the sun rose too high. For two days Sisimataʻilaʻā failed as he fell asleep shortly before sunrise and when he awoke the sun was too high in the sky and could not retrace his daily path. But the third morning he succeeded. The sun saw him and pulled the clouds ʻŪfia and Latā to cover him and his son from the rest of the world so that they could speak in private.

Poets use the names as a reference to clouds, especially those in the morning along the eastern horizon. As such they can also serve as a navigational direction. Examples:

Clouds are supposed to reside in the 3rd of 4th sky.




#Article 43: Fatanalua (123 words)


Ko Fatanalua (foʻi lea motuʻa ki he: fata-na-ua, ko e fata ʻe ua) ko e kiʻi pupunga fetuʻu talatukufakahola ia. ʻOku konga ua, ko Fata-ʻolunga mo Fataʻolalo, ʻo taki ʻa e laine ʻo e foʻi fetuʻu ʻe fā. Mahalo pē ʻoku tatau mo Fātungaloa.

Naʻe pehē ʻoku ofi ia ki he ʻOlioni mo e Sikipio foki, (ko e meʻa faingataʻa ia koeʻuhi ʻoku meimei ongo feituʻu fehangahangai ʻo e langi kinaua). Mahalo pē ko e pupunga ia ʻo Louʻulu ʻo Pelenaise (Coma Berenices), kae ko e pupunga siʻi mo e pongia.

Naʻe kaveingaʻaki ia ʻe he ʻeikivaka Tēvita Fifita ʻi heʻene folau ki Fisi hili ʻa e tukia ʻa ʻene vaka, ko e Tuaikaepau ʻi he ongo hakau Teleki (Minerva reef) he 1962. 




#Article 44: Tapukitea (317 words)


Ko Tapukitea (tapu ki Tea, mahalo pe: tapu ki Atea, ko e ʻotua ʻo e vā) ko e fetuʻu ngingila ia, ko e fetuʻu efiafi, ko e palanite Vēnusi. ʻOku ui ko Fetuʻuʻaho ʻi heʻene ʻasi pongipongi. Naʻe pehē: ʻOku ne nofo ʻi hahake he māhina ʻe 6, pea ne nofo ʻi hihifo he māhina ʻe 6. Ko e hingoa ʻoku tatau mo ia ko Tapuʻitea ʻi he lea fakahaʻamoa (kae ʻoku kehe he fetuʻu pe palanite).

Ko e talatupuʻá ni, naʻe ʻoatu ʻe Lesieli Tongamohenoa (sipela onopooni).

Tokua ko e ongo pango, ko Tapu mei Hahake, ko Kitea mei Hihifo. Pea fanongo ai ʻa Kitea ʻoku ʻi ai ʻa e pango ʻi Hahake, pea mole ai ʻo ʻalu ki Hahake ʻo kumi ki ai. Pea aʻu atu ʻa e pango fefine ko Kitea, ʻoku fai ʻa e huo maʻala ʻa e pango tangata ko Tapu. Pea nofo leva he toumui maʻala ʻo ui atu: «Pango tangata haʻu ki heni». Pea tuku leva ʻene huo kae ʻalu atu ʻona feʻiloaki. Pea na ō ki he ʻapi ʻo Tapu, ʻo fafanga ai ʻa e fefine, pea na nonofo ai ʻo fai hono ʻapi. Naʻe faifai pea feitama ʻa Kitea pea lea ange kia Tapu ke na ō muʻa ki Hihifo ke fāʻele ai.

Naʻe fānauʻi ʻena tamasiʻi, ko e tama tangata, pea na alea ai ke hingoa pē kia te kinaua ko Tapukitea. Pea lahi ʻa e tamasiʻi, pea kehe ange ʻene pauʻu. Pea naʻe ʻikai te na momoi maʻu ha fiemālie ʻi he ʻita ʻa e houʻeiki mo e kakai ʻi he pauʻu ʻa e tamasiʻi. Pea na alea ai ke lelei muʻa ke tāmateʻi ʻena tama ke ʻalu ʻo tuʻu pē mei langi ke na sio hake pē ki ai, he kuo na matuaki fui heʻene anga. Pea na fai: pea ʻalu ʻa Tapukitea ʻo tuʻu mei langi, ʻo talu ai eni ʻene tuʻu ʻi langi.




#Article 46: Humu (langi) (129 words)


Ko e humu ko e konga ʻao fakapōpōʻuli ʻi he kaniva ia, ofi ki he pupunga ʻo Toloa. ʻOku ui ko e Coalsack (tangai malala) ʻi he lea fakapilitānia. Ko e fuo ʻo e konga ʻao ni ʻoku meimei tatau mo e fuo ʻo e ika humu.

ʻI he talatupuʻa ʻo e ongo Maʻafu ko e humu ko e ika fekai ia, kae ola ʻe he ongo māhanga, pea tuʻu ʻi he langi mo Toloa pea mo e ongo Maʻafu kinaua.

Kapau ʻikai ʻi he langi, ʻoku toe kaumeʻa ko e Humu mo e Toloa, fakatātā ʻi he kiʻi fasi mafu:
 Humu mo e Toloa
 tō ʻena hopa
 tō tō pea vaoa.
 Lele mai kulī Fisi
 tali fanaʻi
 hala he vaʻe
 tau he ʻate.
 Talu ai pē
 ʻene ʻauʻaukē.








#Article 48: Toloa (pupunga) (125 words)


Ko e Toloa ko e pupunga fetuʻu ʻi he langi ia. ʻOku ui foki ko e Kolose saute, fāʻitaki mei he hingoa fakapilitānia, Southern cross (Crux). Kae ʻi he ʻatamai fakatonga ʻoku ʻasi ʻa e ngaahi fetuʻu tatau mo e toloa ʻoku puna ʻi ʻolunga.

ʻI he talatupuʻa ʻo e ongo Maʻafu ko e toloa ko e manupuna fekai ia, kae ola ʻe he ongo māhanga, pea tuʻu ʻi he langi mo e Humu pea mo e ongo Maʻafu kinaua. ʻI he talatupuʻa ʻe taha, ko e Toloa, naʻe lavea hono kapakau ʻi hihifo koeʻuhi hono lisingi maka ʻe he Ongo tangata. Ko e fetuʻu ʻi hē ʻoku ulo siʻi ange.

Kapau ʻikai ʻi he langi, ʻoku toe kaumeʻa ko e Humu mo e Toloa.






#Article 50: Ongo Maʻafu (147 words)


Ko e ongo Maʻafu, ko e ongo māhanga ia, ko Maʻafulele mo Maʻafutoka. Ko Maʻafulele ko e taʻoketelele ia. ʻOsi ʻena ō ki he langi, ʻoku tuʻu ʻa e ongo māhanga tatau mo e kiʻi ongo sinoʻimeʻa ulo vaivai, meimei ha ʻaʻafu (pe kapukapu pe kohu). Ko ia ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea maʻafu, fakatatauʻi mo e foʻi lea fakatahisi ko e māhu (= ʻaʻafu he kapukapu mo e maʻafu he sinoʻimeʻa ʻi langi foki). Ko e fakafelaveʻi ʻo e maʻafu mo e ʻeiki ʻo Vainī ko ha toki faʻu fananga pē.

Ko e Maʻafulele ko e Nubecula maior ʻi he lea fakalatina pe Large magelhanic cloud (LMC) ʻi he lea fakapilitānia. Ko e Maʻafutoka ko Nubecula minor pe Small magelhanic cloud (SMC) ia. Kae taimi ʻe niʻihi ʻoku fetongi kinaua.

ʻOku ʻi ai ha talatupuʻa he ongo Maʻafu mo e Humu mo e Toloa.




#Article 52: Lofanga (104 words)


Ko Lofanga ko e motu ia, tuʻu ʻi he lotomālie ʻo .

ʻOku tuʻu ʻi ai ʻa e kolo, ko Lofanga (kolo), ʻi he lotomālie ʻo e motú ni.

Ko e tofiʻa ia ʻo .

ʻOsi he ngaahi tau lahi ʻi Tongatapu lolotonga he taʻu 1799, naʻe foki ʻa Fīnau ʻUlukālala II ʻi Feletoa (Fangupō) ki Haʻapai pea ne ikuna ʻa e kaungātau ʻo Tukuʻaho. Naʻe tauteaʻi kinautolu angafakamamahi ʻaupito. Ko e houʻeiki ʻe niʻihi naʻe nonoʻoa ʻi he matatahi ʻo Lofanga ki he mate. ʻOku ui ko e kafavaka ia. Naʻe fai tatau ʻa Fīnau ʻ he 1808 ʻosi he tau ʻi .




#Article 53: Tupouniua (103 words)


Ko e kōvana ia ʻo Vavaʻu maʻa hono taʻokete ko Fīnau ʻUlukālala II ʻi Feletoa (Fangupō).

Ko ia mo Fīnau, naʻa ne tāmateʻi ʻe kinaua ʻa Tukuʻaho ʻi 1799. Naʻe ʻita ʻaupito ʻa e foha ʻo Tukuʻaho, ko Tupoutoʻa. Neongo ʻene feangainga mo Fīnau, naʻe tali ia ki he ʻaho ʻo tāmateʻi ia ʻa Tupouniua. Naʻe tala ʻa e hisitōlia kakato ʻe Tokiukamea. Naʻe fai ia ʻa e pongia ʻi Māhinafekite ʻi Tongoleleka.

Naʻe saiʻia ʻa Fīnau, naʻe fiemaʻu ʻa e pule ʻo Vavaʻu kia te ia. Kae naʻe ʻi ai ha fefine, ko Toeʻumu, naʻa ne hoko ko e hau ʻo Vavaʻu.





#Article 55: Fīnau Filimoeʻulie/en (167 words)


Tāufaʻāhau, Fīnau's older (step)brother, was quite angry with his mother, Hoamofaleono and her then husband Moimoiʻangahā about her having this child. He ordered it to be abandoned on the reefs of Vainī, to put it in the strong currents, to die. This would have been at Mataʻaho, in the lagoon.

But that night Fīnau Alakihihifo, daughter of Kaufusituʻa Kumāikuvalu Maʻafu, (Hoamofaleono's brother?) took the child away and brought it in safety to Kolonga in the hands of Moimoiʻangahā. His brothers Langitoutai and Teʻehalakamu next brought it to Fakakakai on Haʻano. They themselves stayed and died there, but Fīnau Filimoeʻuli later returned to Vainī to become the next , the line since then known as Maʻafu-tuku-ʻi-ʻau-lahi.

Nevertheless, it is also claimed that Tāufaʻāhau knew and gave his blessing to the move to Fakakakai, so that he would have claims on the island; (Faka-kakai = make (more) people). Indeed still today the southern part of Haʻano is government estate rather than belonging to the original line of the .




#Article 56: Niuafoʻou (143 words)


Ko e motu ʻo Niuafoʻou.
Hingoa tenetene: Kaho mo Vailahi pe Motu kapa (Tincan island).

Ko e ngaahi kolo

Ngaahi motu siʻi mo e vai siʻi

Ko e ngaahi tofiʻa:

Ko e moʻungaafi ia, naʻe laku ʻi 1946, 1984, mo e hā fua.

Naʻe kamata ʻa e ʻōfisi lī tohi ʻi Niuafoʻou ʻi 1886. Koeʻuhi ʻoku ʻi ai haʻane taulanga, naʻe tukuʻi ʻa e maili ʻi loto ʻo e kapa, pea naʻe kakau ha tangata mei he motu ki ha vaka meili ʻo ʻave ʻa e maili kia ai, pea foki. Ko ia ʻa e ʻuhinga ʻo e hingoa fakatenetene ʻe taha. ʻOsi ʻa e ʻohofi ʻanga ʻi 1931, naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi pōpao.

Naʻe haʻu ʻa e kau saienisi ki he motu ʻo vakai ki he mate ʻa e laʻā kakato ʻi he 22 ʻOkatopa 1930 (kei ʻaho 21 ʻi ʻAmelika).




#Article 57: Sōtiaka (173 words)


Ko e sōtiaka (lea fakapilitānia: zodiac), ko e ngaahi pupunga fetuʻu tukufakaholo ʻe 12 ʻi he langi, ʻoku takai ʻi ai ʻa e laʻā lolotonga he taʻu ʻe taha.

Ko e pupunga Tangata-toʻo-ngata (Ophiuchus) ʻoku ʻikai te ne kau ki he sōtiaka, neongo he laka ʻa e laʻā ʻi ai.

ʻI he lakalaka ko Nailasikau (ko e ʻotua motuʻa ia), fatu ʻe Sālote Tupou III ʻi he 1931 pe 1932, ʻoku ʻi ai ha kiʻi hokohoko ʻo e ngaahi pupunga fetuʻu, kae ʻoku ʻikai te nau kau ʻe kinautolu kotoa ki he sōtiaka.
 ....
 Peʻi mou laka mai ʻo mamata
 he teunga ʻo e loto falevaka
 he ʻotu pupunga e sōtiaka
 tuʻu tonu mālie e laʻā
 tuʻu kātoa mo e māhiná
 ʻAlotolu mo e Tuingaika
 Fineʻutuvai mo Sipitangata
 Meʻafua mo e Tangatafana
 ʻa Maʻafulele mo e Toloa
 ʻa e Humu mo e Maʻafutoka
 takitaha tauhi hono hala.
 ....
Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe liliu ʻe Sālote ʻa e taʻane-ʻutuvai ki he fine-ʻutuvai? Mahalo pē ko e tauʻatāina fakapunake, fakafeangai he Sipi-tangata?






#Article 60: Haʻano (112 words)


Ko Haʻano ko e motu lahi mo e mahuʻinga ia ʻi he tokelau ʻo . Ko hono hingoa fakatenetene ko e Loto Haʻangana (ko e mahuʻinga taha ia ʻo e Ongo Haʻangana, ko ʻUiha ko e taha ia).

ʻOku ʻi ai ha kolo ʻe fā, mei he tonga ki he tokelau:

Ko Pukotala mo e ngaahi feituʻu tokelau ange ko e tofiʻa kinautolu ʻo , naʻe kamata mo Nganatatafu. Ko e toenga, ko e ngaahi feituʻu tonga, ʻa ia ko Fakakakai, ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga, naʻe kamata ia mo Fīnau Filimoeʻulie.

ʻOku ʻi ai ha sia motuʻa (mei he taimi ʻo Kauʻulufonua (fekai)), ʻoku ui Toloke ʻi Muitoa.




#Article 61: Tau fakaniua (838 words)


Ko e ngaahi tau (fasi) ʻi he ʻulungāanga fakaniua (Niuafoʻou). ʻOku ʻikai ha taʻanga mo ʻene maau pe taimi, kae ha meʻa lauloto.

Fakatātā (meia Tokiukamea, ~1800, kae ʻi he sipela onopooni):
 Mau nofonofo talanoa kia Vavaʻu Tuʻaliku pea pehē mai he tuʻunga fafine:
 
 Tau ʻalu fononga ki Liku ke mamata he hifo he laʻā,
 tau fonongo ki he mapu he manu mo e tangi he lupe,
 tau toli he kakala ki he hifoanga ki Matoto,
 tau nofonofo pea tau tufa he tatali mei Likuʻone,
 tau kaukau ki tahi pea tau lanu ki he Vao-aka mo tau takai he fango nanamu,
 tau tui kakala mo tau fī he sī heʻetau toli mei Matoto.
 Ka tuʻu ange kitautolu ki he hifoanga ki ʻAna Manu,
 tau sio hifo mo taʻemanava ki he mamaʻo he tahi ki lalo.
 Kuo mau loto manatu he fuʻu matangi kuo mapu ange mai
 mei he fuʻu toa ki tuku ʻuta ki tafangafanga.
 Kuo te lotolahi he mamata he ngalu ki lalo fute ange noa ai he ke laiki he maka fefeka.
 He meʻa ko ia kovi heʻetau nofo ni ki he nofo kia te kinautolu ki Muʻa.
 Kuo efiafi tau ʻalu ki Muʻa; fonongo! kuo ongo mai he langi,
 kuo nau ako he pō ula ke fai ʻapō ki he malaʻe ki Taʻanea?
 Tau ʻalu ki ai.
 
 ʻIkai te tau manatu ki heʻetau ʻulungāanga nofo lolotonga kuo teʻeki laiki he tau, he tau fonua.
 ʻOiauē, ko e meʻa fuʻu manavahē ko e tau.
 Vakai ange kuo vaoa he fonua pea kuo mate kovi he tuʻunga tangata.
 Kuo nofo noa ai pē houʻeiki ʻikai te nau faʻa tango tokotaha pē he māhina ki heʻenau feʻauaki.
 ʻOua naʻa tau manatunatu ko he loto kuo tau heʻetau fonua.
 Ko e fonua ko Fisi naʻe ʻomai he tau ki heʻetau fonua ko Tonga,
 pea kuo tau tupu leva ange ko kinautolu.
 ʻOua naʻa tau manatunatu, tau mate ʻapē ʻapongipongi.
 
 Tau vala he sī kula pea tau noʻoaki he tapa he ngatu,
 tau ʻai he fau he tau tui siale pea tau kahoa he huni ke fuʻu hā ange tau ngānongano.
 Fanongo ange he mavava he tuʻunga kāifonua.
 Kuo hili he ula, pea kuo tufa he kaiʻanga heʻetau kātoanga;
 tau ʻalu ʻapongipongi ki Muʻa.
 ʻIkai he holi mai he tuʻunga tangata kole ange tau tuinga kakala,
 pea pehē ange heʻenau lapu mai:
 He meʻa ko ia taʻe hoihoifua heʻetau tuʻunga fafine mei Liku,
 ʻikai he lelei heʻenau kili nganongano,
 kuo tatau heʻenau nanamu mo e hifoanga ki Mataloko mo Vaipūua.
 Kuo te holi ke ʻalu ki Liku, tau ʻalu kitautolu ʻapongipongi.
Ko e meʻa fakamānako ʻoku ʻasi ʻi lalo ko e hiva tatau ʻi he sipela fakapilitānia, naʻe ngāueʻaki ʻe Tokiukamea.
 Mow nofo-nofo talanóa gia Vavaoo Tooa Licoo bea behe my he toonga fafine:
 
 Tow aloo fononga gi Licoo ger mamata he hifo he láä:
 tow fonongo gi he maboo he manoo mo he tangi he loobe.
 tow toli he cacala gi he hifoanga gi Matawto,
 tow nofo-nofo bea tow tufa he tatali omý me Licoo one,
 tow cowcow gi tahi, bea tow lanoo gi he Vaoo Aca mo tow taký he fanga nanamoo;
 tow tooi cacala, mo tow fi he chi he tow toli me Matawto.
 Ca tooange gitówtóloo gi he hifoanga gi Ana Manoo,
 tow jio hifo mo tai manava gi he mamaoo he tahi gi lalo.
 Gooa mow loto manatoo, he foo matangi gooa mabooange mai
 me he foo toa gi toogoo oota gi tafanga-fanga.
 Gooa teloto lahi he mamata he gnaloo gi-lalo, footeange noa-ai be ger lyigi he macca fefeca.
 He mea coia covi he tau nofone gio he nofo giate ginówtóloo gi Mooa.
 Gooa ifi-afi, tow aloo gi Mooa: fonongo! gooa ongo my he langi:
 gooa now aco he bo-oola ger fy abó gi he Malaí gi Tanea?
 Tow aloo gi-ai.
 
 Iky te tow manatoo gi he tow oolooagi nofo, lolotonga gooa tegichi lyigi he tow, he tow fonnooa.
 Oiaooe! coe mea fucca-manavahe co he tow:
 Vackyange gooa vaooa he fonnooa bew gooa mate covi he toonga tangata.
 Gooa nofo noa ai be ho-egi iký te now fa tango toca-taha be he mahina gi he now feaoo-angi.
 O'ooa na tow manatoo-natoo: coheloto gooa tow he tow fonnooa.
 Co he fonnooa co Fiji nai omý he tow gi he tow fonnooa ko Tonga,
 bea gooa tow tooboo leva ange co ginówtóloo.
 O'ooa na tow manatoo-natoo, tow mate abe abongi-bongi.
 
 Tow vale he chi-coola bea tow nawagi he tapa he gnatoo,
 tow y he fow he tow tooi jiale, bea tow cahooa he hooni ger fucca-háänge tow gnano-gnano.
 Fonongo-ange he mavava he toonga ky fonnooa.
 Gooa hili he oola; be gooa toofa he genanga he tow catooanga;
 tow aloo abongi-bongi gi mooa.
 Iký he holi-my he toonga tangata cawleange tow twinga cacala,
 bea behe-ange he now laboo my:
 He-mea-coia tai óëóëfooa he tow toonga fafine me Licoo,
 iky he lillé he now gili gnagana
 gooa tattów he now nanamoo mo he hifoanga gi Mataloco mo Vybooa.
 Gooa te holi ger aloo gi Licoo, tow aloo gitowtoloo abongi-bongi.





#Article 63: Holonga (Tongatapu)/en (110 words)


Holonga is a small village in the eastern district of , close to the lagoon. It lays along the Tāufaʻāhau road between Malapo and ʻAlakifonua.

According to the popular story Holonga originally got its name from the people of Pea. They escaped from their hometown after they lost the battle against Nukuʻalofa. Some Pea people ranned as far to Malapo and stayed there, some ranned and settled at Tatakamotonga. When the rest of the people of Pea still ran, they got tired and weary. They stopped, turned and hid in the bush. That place was named Holonga. Holo means escaped and nga means stopped, turned and hide in the bush.




#Article 64: Kolovai (218 words)


Ko Kolovai ko e kolo lahi ia ʻi he vahe hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Hihifo (kae ʻoku ui Hala Mohuanga ʻi he koló ni), ʻi he vahaʻa ʻo Haʻavakatolo mo ʻĀhau. Ko hono hingoa fakatenetene ko e Taungapeka ia, ʻoku ongoongoa ia koeʻuhi ʻene taunga peka. Ko e kolo motuʻa ʻaupito ia, he onoʻaho naʻe ʻi ai ha kolotau, naʻe ui ia ko Pelukihehau (pelu ki he hau), koeʻuhi naʻe tau ʻa e ngaahi toʻa maʻa e Tuʻi Kanokupolu, naʻe afio ofi ki ai (ʻi mui ʻene hiki ki Kanokupolu). 

Ko e tofiʻa ia ʻo . ʻI he hihifo, ʻosi he Hala Totonu ʻi he matāfonua, ʻoku tuʻu ko ʻApi ko Liukava, ko e ʻapi ʻo Ata, ko e foha ia ʻo e ʻalo ʻo Tonga. Kae ko e ʻapi meʻaʻanga ʻo e houʻeiki Ata moʻoni (ko e fakamuimui ko Solomone Ula), naʻe tuʻu ʻi loto kolo, ʻofi ki he faʻitoka ko Pouvalu.

ʻI he tafaʻaki tokelau ʻo e kolo naʻe tuʻu ʻa e fuʻu koka, ko e feituʻu ʻafioʻanga ʻo e . ʻOku pulia ʻa e fuʻu ʻakau lahi he taimí ni, kae ʻene ʻakau naʻe ngāueʻaki ʻi he fetuʻu ʻo e tāloni ʻo e tuʻi ʻo Tonga. Ko e fuʻu koka siʻi ʻo e onopooni ko e huli ʻo e koka motuʻa.




#Article 65: Kanokupolu (160 words)


Ko Kanokupolu ko e kolo lahi ia ʻi he vahe hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Hihifo ʻi he vahaʻa ʻo ʻĀhau mo Haʻatafu. Ko hono hingoa fakatenetene ko e Folaʻosi ia, pe Niu tuʻu tolu.

Ko e folaʻosi ko e teunga mei he ngatu maʻa e kakai ʻo Kanokupolu pē ʻi heʻenau faiva lakalaka. ʻOku ongoongoa ʻa e ngaahi lakalaka mei he koló ni, naʻe kamata ʻi he kamataʻanga ʻo e teautaʻu hono 20 ʻe he tuʻi Sālote Tupou III. Koeʻuhi ʻoku ʻi heni naʻe kamata ʻe Ngata ʻa e holongā hau foʻou, ko e . Ko ia ai, ko e kolo mo e ʻapi ʻuta takatakai, ko e tofiʻa ʻo e tuʻi.

Ko e konga fakatonga ʻo e kolo, ko e kolo kehe ia ko Neiafu (Neiafu ʻi Tongatapu, ko e tofiʻa ʻo , ko e taha ʻo hono ngaahi Lakepa), kae  ʻoku tui ʻe he tokolahi ko Neiafu ko e tuʻotuʻa kolo pē ʻo Kanokupolu.




#Article 66: ʻĀhau (118 words)


Ko ʻĀhau ko e kolo lahi ia ʻi he vahe hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Hihifo ʻi he vahaʻa ʻo Kolovai mo Kanokupolu. Ko hono hingoa fakatenetene ko e Ahi ʻo Ulakai ia. Ko e kolo mo hono takatakai ko e tofiʻa ia ʻo e puleʻanga ʻo Tonga mo ha kiʻi konga ʻi he tafaʻaki tonga ko e tofiʻa ʻo , ko e taha ʻo hono ngaahi Lakepa.

Ko e konga fakatokelau ʻo e kolo, ko e kolo kehe ia ko Haʻakili, kae ʻoku tui ʻe he kakai ko Haʻakili ko e tuʻotuʻa kolo pē ʻo ʻĀhau.

Naʻe faʻa ʻikuna ʻe ʻĀhau ʻa e pale ʻuluaki ʻi he ngaahi feʻauhi ko e kolo maʻamaʻa taha.




#Article 67: Fungamisi (102 words)


Ko Fungamisi ko e tuʻotuʻa kolo ʻo Neiafu ia.

ʻOku lahi ngaahi hotele, taulanga mo e hā fua i ai maʻa e kau takimamata, fakatātā ko e Hotele palataisi fakatuʻapuleʻanga. ʻOku tuʻu ʻi ai ʻa e fale lotu lahi Sangato Sōsefo ʻo e siasi Katolika Loma, mo e fale ako ko e Kolisi Petelō Sanele.

ʻI he feituʻu māʻolunga taha ʻo e ngaahi funga, ofi ki he faʻitoka, ʻoku tuʻu ha kiʻi maka fakamanatu. Ko e tangata fakasaienisi ʻo e fetuʻu mei Silovakia ko Milan Rastislav Štefánik naʻa ne vakai ki he mate ʻa e laʻā kakato ʻi he 29 ʻEpeleli 1911.




#Article 68: Tuʻanekivale (477 words)


Ko Tuʻanekivale ko e kolo ʻi he tokelauhahake ʻo e motu lahi ʻo Vavaʻu.

ʻOku ofi ia ki he matatahi fakaʻofoʻofa ko ʻEneʻio.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga.  Ko Palefau ko e ʻeiki lahi, ka naʻe ʻikai hoko ki ha  ia.

Ko e meʻa makehe ko Matoto. Ko e feituʻu ia ʻi he lotomālie ʻo e vao, ka ʻoku ʻikai tupu ha fuʻu ʻakau ʻi ai, ko e musie pē. ʻOku tokua ko e ʻuhinga naʻe nofo ʻi ai ha tēvolo ko Tuʻi Matoto hono hingoa. Ko e kiʻi maka ʻi he tafaʻaki tokelau ʻoku ui ko e kali ʻa Mototo.

Ko Matoto ʻoku tuʻu ʻi he matāliku hahake, ʻoku ui foki Hopo ʻa e māhina. ʻOku ongoongoa ʻa e ngaahi hopo ʻa e māhina kātoa ʻi Matoto. ʻOku tokua kapau ʻe ʻikai te ke longolongo ʻi he taimi hopo, ʻe pulia ʻa e māhina ʻi he ʻaoʻaofia pea ʻe ʻikai te ke lava sio ki heʻene hopo.

ʻOku ua ʻa e kolo, ko Kei pea mo Tuʻanakivale ka kuo hoko pē he ʻaho ni ʻo ngāueʻaki ‘a e Tuʻanekivale.

Ko Tuʻanakivale pē ʻoku ʻiloa he ʻaho ni ko Tuʻanekivale. ʻOku tuʻu ʻa Kei ki he hihifo kae hahake ʻa Tuʻanakivale.

Ko e hingoa ‘o e kolo ni ʻoku pehē ʻe he talanoa ko e tupu mei he talatupuʻa .

Ko Kei tokua ko e ʻuluaki kolo he ʻoku tuʻu ia ʻo hanga ki he Tonga ka ‘oku aʻu mai ki ai ‘a e foʻi tafe lahi ʻoku haʻu mei koloa pea naʻe pehe naʻe tuʻu ʻi Kei ʻa e taulanga lelei koeʻuhi ko ʻene nonga ʻo feʻunga mo e folau vakala ʻo e ‘aho ko ia. Naʻe tala mai tokua naʻe ʻi ai ʻa e uafu lelei mo e fale ʻi he fanga ko eni ʻoku ʻiloa ko Matatoa.

Ko e ʻeiki tauhi fonua ko Balefau (Palefau) ko e tehina ʻo Niukapu. ʻOku pehē ‘e he talanoa na’a na tupu hake ʻi Nualei, Tongatapu, pea na hola mei ai ʻi he vela ‘a e kolo hono tutu e Tukuʻaho. Pea na fononga holo ai pe ‘o aʻu mai ki Tuʻanekivale. Naʻe mali ʻa e ongo tangata mo e ongo ʻofefine ʻo Feteini (Fetuani).

Ko e hingoa matāpule ia ʻoku ngāueʻaki ‘e he kāinga ko Fetuani pea ne toki lahi hono fakanofo ʻe Palefau ʻene matuʻa fai fatongia ʻo hangē ko ia ko Taupeaʻulo, ko e taha ʻo e ngaahi ngahau ʻa Palefau naʻe ne ngāueʻaki lolotonga ʻa e tau fakafonua ʻa e fonua ni he 1797 ʻo aʻu mai ki he 1852, ko Makafilia, ko Tangi-ke-ua, ko e tau hingoa ki he Tahisi naʻa ʻomi ʻe lotu Faka-Kalisitiane ki he kolo ni.

ko e feituʻu ʻi he vaheope ki he fetaulakiʻanga ʻo e kāinga Tuʻanekivale ʻi māmani katoa.

Ko e minisitā ako ʻo Tonga (2007— ), ko Tēvita Palefau, ʻoku haʻu mei heni.




#Article 69: Tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga (128 words)


Ko e tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga ko e ʻotu fonua moʻunga vela ia, ʻoku ʻāluloa mei ʻAta ʻi he tongatongahihifo ki Tafahi ʻi he tokelautokelauhahake. ʻOku ne huʻufataha mo e Kelimoana ʻo Tonga, ʻi he mamaʻo ʻo e kilomita ʻe 200 pe ofi ki ai. ʻOku ui foki ko e Ngaope Tofua (Tofua volcanic arc).

Ko e ngaahi motu ʻoku tuʻu ʻi he tuʻahivi:

Ko e ngaahi motu mo ʻenau māʻolunga  0, ʻoku ʻi lalo fukahi moana he taimí ni, ʻa ia ʻoku toe ha hakau pē. Naʻe aʻu ʻi ʻolunga ʻa Metis island ki he mita ʻe 43 ʻi 1995. Naʻe aʻu ʻa Fonuafoʻou ki he mita ʻe teau he taimi ʻi niʻihi.

ʻOku toe ha motu lahi ʻe taha, kae ʻikai tuʻu ʻi he tuʻahivi tatau.




#Article 70: ʻEuafoʻou (124 words)


Ko ʻEuafoʻou, pe ʻEua Niuafoʻuou, ko e kolo lahi ia ʻi loto ʻEua. Naʻe hiki ki ai ʻa e kakai mei Niuafoʻou ʻi 1946 ʻosi he puna ʻa e afi ʻi ai.

Kae ko e hingoa ʻEuafoʻou, ʻoku tātātaha haʻane ngāueʻaki. ʻOku ne ngaohiʻaki he kolo koʻeni (mei he tokelau ki tonga):

Kā ʻoku lotokehekehe ko e kakai ʻe taha mo e kakai ʻe taha ʻoku ʻi fē ʻa e kamataʻanga ʻo e kolo ʻe taha mo e ngataʻanga ʻo e kolo ʻe taha. Ko e kolo ʻo Pangai ʻoku ʻikai kau ki he vahenga ʻEuamotuʻa.

Naʻe hiki foki ʻa e ngaahi hingoa ʻo ʻenau kolo ʻe he kakai Niuafoʻou ʻi heʻenau ō mai ki ʻEua.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga.




#Article 71: ʻOhonua (101 words)


Ko e kolomuʻa ʻo ʻEua ko ʻOhonua ia, ko e kolo lahi taha ʻo e motu, ʻoku tuʻu ʻi he matāfonua, takatakaʻi he muivai ʻo e vaitafe pē ʻe taha ʻi Tonga. Ko e feituʻu ʻo e taulanga ko Nafanua.

ʻI he kolo, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fale ʻo e puleʻanga, mo e pangikē mo e hā fua. ʻI loto kolo, ʻi he ʻesi ʻoku ui ʻEsi ʻo Tāone, ʻoku tuʻu ʻi i ha fuʻu toa lahi, ʻoku ui ko Taha kae afe. Ko e hingoa tenetene ia ʻo e koló ni.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga.




#Article 72: Hunga (Haʻapai) (175 words)


Ko e ongo kiʻi motu ʻi he vahaʻa ʻo  mo , tuʻu ʻi he tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga. Ko Hunga Tonga ʻi hahake, ko Hunga Haʻapai ʻi hihifo, kae mahalo pē ʻoku na fakafetongi. ʻEna lōloa takitaha ko e kilomita ʻe 2, ʻena mamaʻo ko e kilomita ʻe 4. Ko Hunga Tonga hono māʻolunga ko e mita ʻe 149, ko Hunga Haʻapai ko e mita ʻe 128.

Ko ongo motu ko e moʻungaafi kinaua, ko e ngaahi toenga ʻo e ngotoʻumu lahi ʻe taha. Ko e feituʻu laku ʻi 1912 mo 1937 naʻe tuʻu kilomita ʻe 3.0 ki he tonga ʻo Hunga Tonga. Kae ko e puna ʻa e afi fakamuimui ʻi 1988, naʻe hoko mei ha feituʻu kilomita ʻe taha tongatongahahake ʻo Hunga Haʻapai.

Hili he ngaahi mafuike lolotonga he uike ʻi muʻa, naʻe kamata laku he 16 Maʻasi 2009, mahalo pē ki he hihifo ʻo Hunga Haʻapai. Naʻe tuku ʻa e laku ʻosi he uike ʻe taha.

Naʻa ne toe laku mei he vaeua ʻo Tisema 2014 ki he vaeua ʻo Sānuali 2015.




#Article 73: Tokū (179 words)


Ko Tokū ko e motu ia, ʻi he tokelau ange kae ʻoku ofi ki , ofi ki he tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga. Ko e moʻungaafi ia, naʻe puna ʻa e afi fakamuimui ʻi 1846, kā mahalo pē naʻe puputuʻu ia mo e Fonualei (moʻungaafi).

Naʻe kamata nofo pē ʻa e kakai ʻi Tokū ʻi he teautaʻu ʻe 17, hola ʻe kinautolu mei Haʻamea (ʻi Tongatapu) koeʻuhi naʻe kifā kinautolu ʻi he tau mo e vahe hihifo ʻi he taimi ʻo  ko Mataeletuʻapiko. Ko honau houʻeiki ʻo e : ko Tukutukuholoipangai, mo ʻOfahehokomaikaetau, mo ha tokotaha. Ko Talafaiva ko tokotaha ʻo kinautolu (mahalo pē ko ha Talafaiva kehe ia).

Mahalo pē naʻe ʻi ai ʻa e toko-200 ʻi Tokū mo Fonualei ʻi 1846. ʻOsi ʻa e maumauʻi ʻo Fonualei, naʻe ʻunu ʻa e kakai ʻe he kau misa ki he ngaahi siasi ʻi Vavaʻu. ʻOku nofo ʻa e konga lahi taha ʻo honau hako ʻi Pangaimotu (Vavaʻu) mo ʻUtulei.

ʻAlu ʻa e kakai, ʻoku lata ki ai ʻa e fanga manupuna tahi lahi ʻaupito. ʻOku ʻi ai ha lea heliaki: 




#Article 74: Late (166 words)


Ko Late ko e motu lahi ia (taiamita: kilomita ʻe 6), ʻi he hihifo ʻo , tuʻu ʻi he tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga. Ko e moʻungaafi ia, naʻe puna ʻa e afi ʻi 1790 pea fakamuimui ʻi 1854. Hono māʻolunga ko ʻe mita ʻe 540. Naʻe ʻikai te ne laku ʻi 1854, ko Fonualei pē ia.

ʻI muʻa ʻene aʻu mai ki Vavaʻu, ko e papālangi ʻuluaki ia, naʻe folau ʻa Don Francisco Antonio Maurelle ki Late ʻi Fēpueli 1781, ʻosi ʻene ʻaʻahi ki Fonualei. Naʻe tali ia ʻe he kakai, kae naʻe ʻikai te ne maʻu ha inu vai. Monū, ko hono aʻu hoko, ko Vavaʻu ia, naʻe lahi sai ange.

ʻOku ʻikai nofo ha tokotaha ʻi Late he taimi ni. Ko e hako ʻo ʻene kakai nofo ʻi Hunga (Vavaʻu) he taimi ni.

ʻOku pununga pē he taimí ni ko e kōkī (kakā) mei ʻEua, naʻe ʻomi ki hē ʻi 1994.

ʻOku toe ha faitā ʻo Late ʻi he kupu ʻo e Home Island.




#Article 75: Tofua (137 words)


Ko Tofua ko e motu lahi ia, ko e moʻungaafi ia mo ha ngotoʻumu ʻi loto, ko e anovai. ʻI he tokelau ʻo e vai, ʻoku tuʻu ha ngotuʻumu siʻi kae loloto mo ha afi taʻengata: ko Lofia ia.
ʻOku tuʻu ʻa e fonua ʻi he hihifo ʻo  ʻi he tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga. Hono māʻolunga ʻo e moʻunga: ko ʻe mita ʻe 515. Hono māʻolalo ʻo e anovai: ʻikai ʻiloa.

Naʻe vahevahe ʻa e kelekele ʻo e motu ki he kakai. Naʻe fokotuʻu ʻe he puluʻanga ʻa e ngaahi kolo ʻe tolu:

Kae ko e ngaahi kolo eni, ʻoku mahaloloto pē. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ngāue ha kakai ʻe 20 pe 50 pē, kae nofo kinautolu ʻi Matuku pe Kotu pe ko e hā motu ʻo Lulunga. Ko e ngāue heni ko e ngoue fakatupu kava.




#Article 76: Kao (122 words)


Ko Kao ko e motu lahi ia, ko e moʻungaafi ia. ʻOku tuʻu ʻa e fonua ʻi he hihifo ʻo  ʻi he tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga. Hono māʻolunga ʻo e moʻunga: ko ʻe mita ʻe 1046, ko e māʻolunga taha ʻi Tonga. Neongo ia, neongo hono ofi ki Tofua, ʻoku mate ʻa e ngotoʻumu ʻo Kao.

Naʻe vahevahe ʻa e kelekele ʻo e motu ki he kakai. Naʻe fokotuʻu ʻe he puluʻanga ʻa e ngaahi kolo ʻe ua:

Kae ko e ongo kolo eni, ʻoku mahaloloto pē. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ngāue ha kakai ʻe 20 pe 50 pē, kae nofo kinautolu ʻi Matuku pe Kotu pe ko e hā motu ʻo Lulunga. Ko e ngāue heni ko e ngoue fakatupu kava.





#Article 78: Koloa (Vavaʻu) (101 words)


Ko Koloa ko e motu ʻi he hahake ʻo e motu lahi ʻo Vavaʻu, kae ko e motu, mo e kiʻi motu ʻi he vahaʻa, ko Uatoloa, ʻoku fehokohokotaki ki ai mo e lākanga. Ko e hūʻanga ʻo e lākanga ʻi he motu, ko e feituʻu ia ʻo e kiʻi kolo ko Holeva. Ko e kolo lahi mo e hingoa tatau ki he motu, ʻoku tuʻu ʻi he hihifo: Koloa (kolo) 18°642 S 173°937 W

Ko e ngaahi toafa ʻi he lākanga, ko e feituʻu ia ʻo e malaʻevakapuna foʻou, ʻe langa ʻanai.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga.




#Article 79: Longomapu (101 words)


Ko Longomapu ko e kolo ia ʻoku tuʻu ʻi he tongahihifo ʻo e motu lahi ʻo Vavaʻu.

Ko e tofiʻa ʻo .

Ko e punake ko Feke Tutuila naʻe lōloa ʻene nofo ʻi ai.

Ko e fanga ʻo Longomapu, ko e tuʻuanga ia ʻo e papālangi ʻuluaki naʻe folau ki Vavaʻu, ko Maurelle ia ʻi Fēpueli 1781. Naʻe ui ʻa e kōmakí ni ʻe ia ko e Puerto del refugio (taulanga ʻo e ungaʻanga). ʻOsi he ʻilo ʻa e fanga ʻo Neiafu, (Lolo ʻa Halaevalu), naʻe ʻoatu ʻa e hingoá ni ki ai, naʻe hoko ki he Puatalefusi he kuongá ni.




#Article 80: Leimātuʻa (201 words)


Ko Leimātuʻa ko e kolo lahi ia ʻoku tuʻu ʻi he tokelau ʻo e motu lahi ʻo Vavaʻu.

Ko e tofiʻa ʻo , mo e ngaahi tofiʻa ʻo  mo  ʻoku ofi.

ʻOku ʻiloa ʻa e hala ʻi loto Leimātuʻa, ko e manga ono ia, ʻalu ki he

ʻOku pehē ʻe he tokotaha ko e mānaʻia ko Lepuhā naʻe nofo ʻi heni kae ʻikai ʻi Tapana.

Naʻe ʻi ai ha taimi fuofuoloa naʻe ʻosi pē ʻa e meʻakai ʻi Leimātua, ʻa ia ko e kiki. ʻAho ʻe taha naʻe ʻi ai ha kiki foʻou ʻi he falekoloa, ko e ngaahi kapa pulu ʻi he kapa lahi, kilo ʻe 3 (pāuni ʻe 6). Naʻe fiefia ʻaupito ʻa e tokotaha pea naʻe tā ʻe ia ʻa e kapa ki heʻene mauamau. Naʻe ʻi ai ha kiki ʻi he hala, ngaahi feituʻu kotoa pē. Ko e tauatea ia, naʻe tala ange ʻa e tangatá, maʻa e kapa koeʻuhi naʻe ʻikai heni fuofuoloa.

Mei he taimi ko ia, ko e hingoa fakatenetene ʻo Leimātua ko e pāuni ono (heliaki: manga ono), pea ʻoku ʻi ai ha tukutala foʻou. Taimi kotoa lolotonga ʻa e ngaahi kātoanga, ko e meʻaʻofa ʻo Leimātuʻa ko e ngaahi kapa pulu ia.




#Article 81: Vaimalō (596 words)


ʻOku tuʻu ʻa Vaimalō ʻi he Vahe Hihifo ʻo e motu lahi ʻo Vavaʻu pea ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e Hala Fakakavakava ka e tuʻu mai ʻa Neiafu mei hono tafaʻaki fakahahake.

Ko Vaimalō ʻoku kau ia ʻi he kolo siʻi ʻo e Vahenga Fonua Hihifo ʻo Vavaʻu. ʻI hono lau fakafonua ʻo e kakai ʻo e kolo ni fakamuimui ʻi he 2005 naʻa nau kakato ki he toko 187; naʻe toko 119 ʻa e kakai lalahi ʻi he taʻu 18 ki ʻolunga pea na ʻe toko 68 ʻa e fanau iiki ʻihe taʻu 17 ki lalo. ʻOku feʻunga ʻae ngaahi ʻapi lesisita ʻoku nofoʻi ʻi he kolo ni mo e ʻapi 'e 32.

Ko Vaimalō na 'e toki fakahoko pe ia ko e Kolo ʻi he tofi fonua Fakavahe Kolo ʻa e Puleʻanga na ʻe fakahoko ʻi he ongo taʻu 1881 mo e 1914 (Fkkt: V.K.FkF.-ʻO.Kov.,1881,1914). ʻI he ki muʻa ai ko Vaimalō hono kotoa, ko e ʻApi meʻaʻanga pe ia ʻo e tama ʻa Finau Fisi mo Luseane ʻIfangahihifo ko Naufahu Mapilitoa. Naʻe mali ʻa Naufahu Mapilitoa mo Tulukava ʻo Taoa ʻo ʻi ai ʻe na tama, ko e tamasiʻi naʻa na fakahingoa ko Avala-ʻae-tau. ʻI he pekia atu ʻa Naufahu Mapilitoa naʻe hoko atu ho no nofoʻi ʻo Vaimalō ʻe hono foha mo hona kainga.

Naʻe mali ʻa Avalaʻaetau mo ʻAlilia Funakitoutai ʻo na fanauʻi ʻa e toko fā;

Ko Tevita Taʻofikaetau Tapueluelu naʻe fakanofo ia ʻe he ʻEne ʻAfio Siaosi Tāufaʻāhau Tupou 1 ke hoko ia ko e fuofua ʻOfisa Kolo ʻo Neiafu kotoa. Naʻe hiki leva ʻa Tapueluelu mei Vaimalō ʻo nofo Neiafu pea ne fakahingoa ʻa hono meʻa ʻanga ʻi Neiafu ko Sailoame pea ʻoku kei nofo tuku fakaholo pe ai ʻa hono hako ʻo aʻu mai ki he kuonga ni. Ko Lesieli Afuhaʻapai naʻe mavahe mo ia mei Vaimalō ko 'e ne takai fala ki he tama ko Siaosi ʻUlukivaiola Tuita. 

ʻI he mavahe ko ʻeni ʻa e ongo tamaiki lalahi, naʻe vahe ua leva ʻe Lavinia Sialehaehae mo Salesi Mataeleʻohaʻamea ʻa Vaimalō. Naʻe maʻu ʻe Lavinia ʻa e mata fanga ki tahi hono kotoa pea naʻa ne fakahingoa ʻa hono ʻapi ko Muileleu. Naʻe maʻu leva ʻe Salesi ʻa e konga fakaloto fonua kotoa ʻo Vaimalō, pea naʻa ne fakahingoa ʻa hono ʻapi ko Mohemolanga. Ko Lavinia Sialehaehae naʻe paʻa pea naʻe hala ia ha hako. Ko Salesi Mataele-ʻo-Haʻamea naʻe mali ia mo Lavinia mei Faleloa, Haʻapai, ʻo na fanauʻi ʻa e tamasiʻi pea na fakahingoa ia ko Salesi Kato-ki-moʻunga Tuʻipulotu. ʻI he pekia atu pe ʻa Lavinia Sialehaehae, na ʻe hiki atu leva ʻa Salesi Kato-ki-moʻunga Tuʻipulotu ia ʻo ne nofoʻi ʻa Muileleu, pea foaki ʻe ia ʻa Mohemolanga ki he taha ʻa hono kāinga. Ko e hako mo e kāinga kotoa ʻeni ʻo Salesi Mataele-ʻo-Haʻamea ʻoku nau kei nofoʻi ʻa Vaimalō ʻi he kuonga ni. ʻOku toe ʻi ai foki mo e kāinga ʻa ʻe ne Kui ko Naufahu Mapilitoa kuo nau maʻu ʻapi ʻi Vaimalō mei Niuē, Fisi, Haʻamoa, mo e ʻotu Solomone.

Ko e hingoa fakatenetene ʻo Vaimalō ko Funga Mapitoa. Ko Funga Mapitoa ko e hingoa ia ʻo e fuʻu maka lahi ʻoku tuʻu ʻi tahi mavahe siʻi pe mei he ngataʻanga fonua ʻo Muileleu na ʻe fakahingoa ʻe he tuʻi ko Siaosi Tupou I ko e fakamanatu ʻo Naufahu Mapilitoa.

Ko Vaimalō ko e tofiʻa ia ʻo e Puleʻanga. Ko e ongo motu siʻisiʻi ki he tongahihifo ʻoku ui ko Koloʻuta (18.637° S 174.009° W) mo Kolotahi (18.638° S 174.011° W). Ko e ongo motu ko e tafatofiʻa ʻo  mo .




#Article 82: Pangaimotu (Vavaʻu) (116 words)


Ko Pangaimotu ko e motu lahi ʻi Vavaʻu ia, kae he taimi ni ʻoku fehokotaki mo e Vavaʻu lahi in hahake, ofi ki Toula, pea ʻoku fehokotaki foki mo e ʻUtungake ʻi hihifo, ngāueʻaki e ongo lākanga.

Ko Pangaimotu foki ko e hingoa ʻo e kolo lahi taha ʻi he motu (18.683° S 173.998° W).

ʻOku toe ha kiʻi kolo ʻe taha pē ʻi he motú ni, ko ʻUtulei ia.

Ko e tofiʻa ʻo e kolo mo hono takatakaʻi, ko e tofiʻa ʻo e tuʻi (tatau ke ke mahalo mei he hingoa). Kae ʻi he motu, ʻoku ʻi ai foki ha ngaahi tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga, pea mo , pea mo  pea mo .




#Article 83: Kapa (100 words)


Ko Kapa ko e motu lahi ia ʻi he tonga ʻo Vavaʻu. ʻOku tuʻu ʻa e kolo ʻe fā: ʻOtea, Vakataumai ʻoku pipiki mo Falevai, pea mo Kapa (kolo) ʻi he tongahahake (18.719° S 174.024° W).

Ko e feituʻu ʻo Kapa (kolo) mo ʻOtea, ko e tofiʻa ia ʻo e puleʻanga ʻo Tonga, kaekehe ko e takatakaiʻi ʻo Vakataumai mo Falevai ʻoku kau ki he tofiʻa ʻo . Ko hono hingoa fakatenetene ko e Toa ko Teisina.

Ko e ʻana ʻo e pekepeka ʻi he tafaʻaki tokelau, ʻoku manakoa ia ʻe he kau taki mamata, sio ki he fanga pekepeka.




#Article 84: Fonuafoʻou (Haʻapai) (137 words)


Taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene puna ʻa e afi, ko Fonuafoʻou ko e konga fonua moʻoni. ʻOku tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo  mo , tuʻu ʻi he tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga.

Kae ʻosi ʻa e laku, ʻoku kai ʻa e fonua ʻe he tahi, pea ʻoku vave ʻene puli ʻi lalo fukahi moana. Ko e laku fakamuimui naʻe ʻi 1936; he taimí ni ko e fonua, hono lototo ko e mita ʻe 17 (hifo mei he mita ʻe 150 ʻi 1933). Naʻá ne pulia ʻi lalo fukahi moana ʻi 1949.

ʻOku ʻiloa foki ko Falcon island, koeʻuhi ko e kau papālangi naʻe sio ki ai ʻuluaki ko e kauvaka ʻo e HMS Falcon ʻi 1865. Mei he taimi ē ki he taimí ni naʻe ʻasi mo pulia tuʻonima ʻa e motu. Naʻe laku ʻi 1885, 1927, 1933.




#Article 85: Fonualei (moʻungaafi) (199 words)


Ko Fonualei ko e motu ia, ʻi he tokelau ange kae ʻoku ofi ki , tuʻu ʻi he tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga. Ko e moʻungaafi ia, naʻe puna ʻa e afi fakamuimui ʻi 2001. Hono māʻolunga ko ʻe mita ʻe 180. Ko e laku lahi naʻe ʻi Sune 1846, naʻe laku ia lolotonga he māhina ʻe niʻihi pea ʻufiʻufi ʻaupito ʻa Vavaʻu ʻe he efuefu. Ko Tokū, mo Late mo e moʻungaafi ʻe taha, mahalo pē naʻe ʻikai laku, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi vaka naʻe hala ʻe kinautolu ʻi he motu totonu.

ʻI muʻa ʻene aʻu mai ki Vavaʻu, ko e papālangi ʻuluaki ia, naʻe folau ʻa Don Francisco Antonio Maurelle ki Fonualei ʻi Fēpueli 1781. Naʻe ui ʻa e motu ʻe ia ko e Motu konaʻīʻī (Bitterness island) koeʻuhi naʻe ʻikai te ne ʻilo ha inu vai ʻi ai.

ʻI he taimi ko ia, naʻe nofo ʻa e kakai ʻi Tokū, pea naʻa nau folau ki Fonualei ke ngoue. Pea nau nofo pē ʻi ai, koeʻuhi naʻe sai ʻaupito ʻa e kelekele. Naʻe langa ʻe kinautolu ʻa e fale lotu. Naʻe ngata kotoa ia ʻi 1846, ʻoku ʻikai toe ha tokotaha ʻi Fonualei he taimi ni.




#Article 86: Nuapapu (111 words)


Ko Nuapapu ko e motu ia ʻi he tafaʻaki hihifo ʻo e pupunga motu ʻi he tonga ʻo Vavaʻu. Mahalo pē ʻi he taimi fuoloa naʻe taha ai mo Vakaʻeitu.

ʻOku tuʻu ʻi ai ʻa e ngaahi kolo ʻe ua, ko e lahi taha mo e hingoa tatau: Nuapapu (kolo) (18.699° S 174.074° W). Ko e kolo ʻe taha ko Matamaka.

Ko e motu, taʻe kau ki ai ko Matamaka, ko e tofiʻa ʻo e .

ʻOku ongoonga ko ʻAna-uku ʻi he matāfonua tokelau ʻo e motu. Ko e hūʻanga ʻo e ʻaná ni ʻoku ʻi lalo fukahi moana. Naʻe lauʻi ʻe Tokiukamea, ʻa ia ʻoku ʻiloa foki ko Mariner's cave.




#Article 87: Niutōua (137 words)


Ko Niutōua ko e kolo ʻi he vahe hahake ʻo , matāfonua tokelau. Ko e kolo fakamui ia ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻosi Afā. Ko hono hingoa fakatenetene ko e Tuitui ʻa Tamale. 

ʻOku ofi ko e Haʻamonga ʻa Maui, ʻoku tuʻu ʻi he feituʻu ko Heketā. Ala ʻoku ngāueʻaki foki ʻa e heliaki: Uasi laʻā pe Makafaakinanga.

Ko Niutōua ko e ʻafioʻanga ia ʻo e  ko Momo, mo ʻene kakai, ko e Haʻamenuʻuli. Naʻe tupu ʻi he feituʻú ni ʻa e fuʻu niu ʻe ua, ko e niu kula mo e niu tea, naʻe tō ʻi he luo ʻe taha.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga. Ko  ko e ʻeiki lahi, ka naʻe ʻikai hoko ki ha  ia.

ʻOku ʻiloa ʻa e kalapu Tonga ʻo Niutōua: Ko e tuitui ʻa Tamale kalapu ʻa Niutōua.




#Article 88: Monūafe (102 words)


Ko Monūafe ko e kiʻi motu ia ofi ki he taulanga ʻo Nukuʻalofa ʻi Tongatapu, ʻi he vahaʻa ʻo Makahaʻa mo ʻOnevai.

ʻI onoʻaho ko e motu ko e feituʻu ʻeveʻevaʻanga ia ʻo e . Kae he onopooni ʻoku fakasiʻisiʻi ange ʻa e motu ʻe he ngaahi afā mo e ngalu ʻo e tahi. ʻOku mole ʻene ʻoneʻone ʻi he tahi.

Naʻe fakavavevave ange ʻa e keina ʻi he taʻu 2009. Lolotonga he 2012, naʻe puli ʻaupito ʻa e motu kakato. ʻOku toe pē ha afua, ʻoku mōmoa ʻi he mamaha ʻa e tahi.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga.




#Article 89: Pangaimotu (Tongatapu) (111 words)


Ko Pangaimotu ko e kiʻi motu ia ofi ki he taulanga ʻo Nukuʻalofa ʻi Tongatapu, pea foki ofi ki Makahaʻa ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ava Piha.

Ko e misa ʻuluaki ʻi Tonga ʻo e Siasi Katolika Loma naʻe ʻi heni ʻi 2 Siulai 1842 ʻe he ʻepikopō ko Soane Patita Pompallier (Jean Baptiste Pompallier), ko e pātele Sevelo (Chevron) mo e felela ko ʻAtalo (Attale), naʻe ō mai kinautolu mo e kakai ʻo e , (Soane-Patita Vaimua Lavelua) ʻi he vaka Sancta Maria mei ʻUvea mai.

ʻOku ʻiloa ʻa e motu ʻe he kakai takimamata pea mo e taukei foki.

Ko e tofiʻa ʻo e  mo hono faleʻalo.




#Article 90: Pātangata (131 words)


Ko Pātangata ko e kolo taʻefakalao ia ʻi he ngataʻanga ʻo Tongatapu  ʻi kō atu he Popua, ofi ki he motu ʻo Nukunukumotu. Ko e matāfonua tokelau-hahake taha ʻoku ui ko e houma Hōleva.

ʻOku tokolahi ʻa e kakai ʻoku nofo ʻi ai, kae ʻoku ʻikai lēsisita honau ʻapi. ʻOku ʻikai fietuli kinautolu ʻe he puleʻanga.

ʻOku ofi foki ki he liʻanga veve ʻo Popua, kae ʻoku tāpuni ia he taimí ni, ʻosi ʻa e fakaava ʻo e liʻanga veve ko Tapuhia.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga.

ʻI he onoʻaho koe feituʻu ʻo Pātangata mo Popua ko e vao ia mo e ngaahi sia maʻa e houʻeiki, ʻa ia ko e Tuʻi Tonga  Pau. Naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa e ʻeikivaka Semisi Kuki ʻi heʻene folau ʻo 1777.




#Article 91: Hiko (134 words)


Ko e hiko, ko e faiva mei onoʻaho.

Ko e hiva ʻo e hiko.

 Peʻi langi mai, peʻi langi mai,
 langi mai he kuo longo kakai.

 Fuofua ka u moʻua pea u tō ki ʻana ua
 faifai pea u fepaki pea u tō ki fehivai
 ko pai ko ʻulu ko hateniti
 hatenata ʻuanga pē ʻa lama kōkī
 foʻi koli Savaiʻi ʻa totofu le pupunu
 ki lelenga ʻakumenga manatu
 ki Manavanga foha ʻulu fetakinanga
 'Anaua ʻa Pulotu heki toto ʻa e laʻā.

 Ko ʻalu ā toka ki vanope ngānangana tatenima
 malu kapusi napahaka ʻoiʻoi maʻanaʻana
 fololonga fotatai pili ā ho vai mamaʻo hai
 mamaʻo tala mo tapenai, ʻio tulou, ʻio fe ai
 ʻio ka malu tafuafi taputaʻane
 matangi ka hūla Halaevalu tangi ho ʻatu
 tangi ho ʻate he siale
 pili ko vai ko manu lele.




#Article 92: ʻAlakifonua (120 words)


Ko ʻAlakifonua (pe ʻoku nounou ko ʻAlaki pē) ko e kiʻi kolo ia ʻi he vahe hahake ʻo , tafaʻaki fangaʻuta ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻi he vahaʻa ʻo Holonga mo Tatakamotonga.

Ko hono tafa tokelau (mo Tatakamotonga) ʻoku tafe ʻi ai ʻa e vaitafe ʻi lolofonua ko e (Funga) Tolopona, lataʻanga kaukau ʻo e . Naʻe ofi tuʻu ʻa e ʻovava lahi, ko e Malumalu ʻo Fulilangi (pe Fala-e-Tuʻipelehake; ʻoku pulia he taimí ni, neongo ʻa e tō ʻo e kiʻi fuʻu ʻakau). ʻI lalo he fuʻu ʻovavá ni naʻe feʻiloaki ʻa e ʻeikivaka ko Semisi Kuki mo e Tuʻi Tonga ko Pau.

Ko e tofiʻa ʻo . Ko hono kiʻi fale meʻaʻanga ʻi he matāfonua ʻoku ui ʻUtumoteka.




#Article 93: Tatakamotonga (107 words)


Ko Tatakamotonga ko e kolo lahi ia ʻi he vahe hahake ʻo , tafaʻaki fangaʻuta ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻi he vahaʻa ʻo ʻAlakifonua mo Lapaha. Ko hono hingoa pauʻu ko Kolosiale ia. Ko e fakataha ʻo Tatakamotonga mo Lapaha ʻoku ui ko Muʻa, ho hono hingoa pauʻu ko Pakimoetoʻi pe Kolokakala pe Kolosalusalu pe Koloveʻeveʻe mo e hā fua.

ʻI he onoʻaho ʻi Tatakamotonga naʻe nofo ʻa e kau tamaioʻeiki mo e kaunanga ʻo e houʻeiki, naʻa nau meʻa ʻi Lapaha.

Ko e tofiʻa ʻo . Ko hono kiʻi fale meʻaʻanga ʻi loto kolo (ofi ki he lautohi) ʻoku ui ko Uoleva (naʻe vela ʻi 2004).




#Article 94: Lapaha (303 words)


Ko Lapaha ko e kolo lahi ia ʻi he vahe hahake ʻo , tafaʻaki fangaʻuta ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻi he vahaʻa ʻo Tatakamotonga mo Talasiu. Ko hono hingoa ʻoku tupuʻanga taha mo Labasa ʻi Fisi.
Ko Lapaha ko e kolomuʻa ʻo Tonga he onoʻaho mo e kolomuʻa ʻo e vahe hahake he onopooni, kae naʻe fakataha mo Tatakamotonga pea ʻoku na ui ko Muʻa, mo hono hingoa pauʻu ko Pakimoetoʻi pe Kolokakala pe Kolosalusalu pe Koloveʻeveʻe mo e hā fua.

ʻI he onoʻaho ʻi Lapaha naʻe ʻafio ʻa e  pea naʻe meʻa ʻa ʻene houʻeiki. ʻI taimi ki mui (~1470) naʻe meʻa foki ʻi ai ʻa e , kae naʻe toe pē maʻana ʻa e matātahi ʻo e fangaʻuta. Ko ia ai ʻoku ui ʻa e houʻeiki ʻo e Tuʻi Tonga ko e  pea ko e houʻeiki ʻo e Tuʻi Haʻatakalaua pea ki mui ange (~1600) ʻo e  foki ko e .

ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻotu langi ʻi Lapaha.

Ko e tofiʻa ʻo .

ʻOku lahi kau Siasi Katolika Loma ʻi Lapaha, koeʻuhi naʻe papitaiso ʻi he siasi ko ia ko Laufilitonga, ko e Tuʻi Tonga. Ko honau fale lotu ko falelotu Sangato Mikaele ia.

ʻI he touliki tongahahake ʻo e ʻā ʻo e fale lotu ni, ʻoku tuʻu ʻa e maka feo ʻoku ui ko e Levulevukefu. Naʻe tuʻu ʻa e maka ni ʻi he lotomālie ʻo e matapā ʻo e ʻapi ʻo e Tuʻi Tonga, kā naʻe ʻunu mei ai ʻi he taimi fakahisitōlia. Kaekehe ʻoku pehē ʻe he kakai naʻe lī ʻe Māui ʻa e maka mei ʻEua ki hono tuʻuʻanga onopooni.

ʻOku lahi kau Siasi Uesiliana tauʻatāina ʻa Tonga ʻi Tatakamotonga, koeʻuhi ko honau ʻeiki ko , ʻoku ne kau ki he kauhalalalo. ʻOku ʻi ai ha fale lotu uesiliana ʻe ua ʻi he kolo ē.




#Article 95: Talasiu (184 words)


Ko Talasiu ko e kolo ia ʻi he vahe hahake ʻo , tafaʻaki fangaʻuta ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻi he vahaʻa ʻo Lapaha mo e hala manga ua ki Hoi mo Kolonga, kae naʻe fakataha ia mo Lapaha.

ʻI he onoʻaho ko Talasiu, mo ʻene kiʻi vaitafe ʻi lalofonua, ko Fangafeʻatu mo Vai-ko-Tālanga-mo-e-vale ko e peito ia ʻo e . Naʻe ʻafifio ʻi heni ʻa e kau  mo  (ʻi muʻa ʻenau hiki ki Tungua). Ko e hingoa leva ʻo honau ʻapi ko e ʻApi ko Poulalahi pea ʻoku kei tuku fakaholo mai ai pē ʻa e laine ko ia ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni mo hono hako ki he kelekele.

ʻAho ʻe taha naʻe manako maʻu pē ʻa e Tuʻi Tonga ke fakahā ki Poulalahi ki hono tuofefine ha fononga ki ai pea mo ʻave polopolo ki ai. Ko ia naʻe ui ai pe e tafaʻaki ko ʻeni ko Talasiu ko e hono ʻuhinga ko e tala ʻo ha fononga pe ha ʻaʻahi ki he Tuʻi Tonga.

ʻOku ʻi ai ʻa e toenga ʻo e kolotau lahi.

Ko e tofiʻa ʻo .




#Article 96: Haveluliku (116 words)


Ko Haveluliku ko e kiʻi kolo ia ʻi he vahe hahake ʻo , tafaʻaki he Hala Liku ʻi he hahake ʻo Tatakamotonga pea ofi ki Fātumu.

ʻOku tuʻu ʻi ai ʻi he matāfonua ko ʻene ʻana ʻiloa, ko e ʻAnahulu, ʻoku lahi ʻa e fanga pekepekatea nofo ʻi loto.

ʻI loto kolo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi maka (liku) lahi ʻe fā, ʻoku ui ko e makatolo ʻa Maui. ʻOku pehē naʻe lī ʻa e ngaahi maka ni ʻe Maui mei ʻEua ki heni, ʻi he taimi tatau naʻe keli ʻe ia ʻa ʻAnahulu. Vakai foki ki Kalaʻau.

Ko e tofiʻa ʻo  (tafaʻaki ʻuta), mo e puleʻanga ʻo e Tonga (tafaʻaki liku ʻo e hala).




#Article 97: Fuaʻamotu (Tongatapu) (146 words)


Ko Fuaʻamotu (ʻoku ʻikai ko Fuʻamotu) ko e kolo ia ʻi he vahe hahake ʻo , tafaʻaki he Hala Liku ʻi he tonga ʻo e motu, ofi ki Nakolo ki he hahake, pea ʻoku ofi foki ki Pelehake ʻi he tokelau.

Ko hono hingoa fakatene ko Vai ko Latai pe Hoosi tea, koeʻuhi ʻa e hoosi naʻe tō mei ai ki hono pekia ko Siaosi U. Tukuʻaho, pe Maka ʻa kiu, koeʻuhi ʻoku tuʻula ʻa e fanga kiu ʻi ʻolunga ʻo e ngaahi maka ʻi he matātahi lolotonga he mamaha ʻa e tahi, pe Fanga ko fēfē ho loto.

Ko e malaʻe vakapuna ʻuluaki ʻi Tonga, ʻoku ui ko Fuaʻamotu airport, kae ʻi he moʻoni ʻoku tuʻu ia ʻi Pelehake.

ʻOku ʻi ai ha lautohi ʻe 2, ko e GPS mo e FWPS.

Ko e tofiʻa ʻo . Ko e ʻofisa kolo ko Kolo Napaʻa ia.




#Article 98: Milan Rastislav Štefánik (128 words)


Ko Milan Rastislav Štefánik ko e tangata fakafalealea mo tau mo saienisi ʻo e fetuʻu, mei Silovakia. Fāʻeleʻi: 21 Siulai 1880 ʻi Košariská — pekia 4 Mē 1919 ʻi Ivánka pri Dunaji.

Naʻe lahi ʻene folau ʻi māmani. Naʻa ne haʻu ki Tahisi ʻi Mē 1910 ʻo fakaʻata ki he fetuʻu esiafi ko Halley, kae naʻe movete koeʻuhi he ʻaoʻaofia. ʻOsi ko ia naʻa ne folau ki Nuʻusila pea ki . ʻI he ʻaho ʻo 29 ʻEpeleli 1911 naʻa ne mamata ki he mate ʻa e laʻa kakato ʻi he tumuʻaki ʻo Fungamisi, ʻi he feituʻu ʻoku toe he taimí ni ʻa e kiʻi maka fakamanatu. Naʻa monūʻia ʻa Štefánik he taimi ē koeʻuhi naʻe tafitonga ʻa e langi, naʻe ola ʻaupito ʻene fakaʻata ki he laʻā fakasaienisi.




#Article 99: Maʻufanga (136 words)


Ko Maʻufanga (pe onoʻaho: Maʻofanga) ko e kolo tuʻotuʻa ia ʻi he tafaʻaki hahake ʻo Nukuʻalofa. Ko hono hingoa fakatenetene ko Vai ʻo moko ia. Ko e tupuʻanga ʻo e hingoa: ko e fanga naʻe maʻu ʻe ha tuʻi pe ha ʻeiki, mahalo pē ko Fīnau ʻUlukālala I ʻi Maʻofanga.

Ko e konga ʻo Nukuʻalofa lahi, kae ʻoku kehe ʻa e feituʻú ni, koeʻuhi ko e tofiʻa ia ʻo . Ko hono ʻapi meʻaʻanga ʻoku tuʻu ʻi he lotomālie, ko Siumafuaʻuta. Kā ko e tofiʻa ʻoku lahi ange he kolo pē, ʻoku toe ha ngaahi kolo kehe, kolo tuʻotuʻa ʻa Nukuʻalofa, ʻoku nau tuʻu ʻi he tofiʻá ni.

ʻI onoʻaho ko Maʻufanga ko e kolo hūfanga ia, fakatapui ki he kau ʻotua, ko e feituʻu maʻa e feʻiloaki fakamelino ʻo e houʻeiki ʻi he taimi tau.




#Article 100: Siasi ʻo Tonga tauʻatāina (156 words)


Ko e Siasi ʻo Tonga tauʻatāina, (Free church of Tonga), ko e taha ʻo e ngaahi siasi ʻi Tonga.

Naʻe fokotuʻu ʻi 1928 ʻe he kau palesiteni naʻe ʻikai te nau loto ki he fakataha ʻi 1924 ʻo e Wesleyan mission  mo e Free church ki he Siasi Uesiliana tauʻatāina ʻa Tonga. Naʻe haeʻi mei ai, pea naʻe pehē ʻe kinautolu, ko e Siasi tauʻatāina moʻoni ʻa kinautolu, naʻe kamata ʻi he 6 Sānuali 1885. ʻI he taimi tatau naʻe haeʻi foki ʻa e Siasi ʻo Tonga, pea naʻe pehē ʻa e meʻa tatau ʻe kinautolu. Ko ia ai, ko e Siasi ʻo Tonga tauʻatāina ʻoku ʻiloa foki ko e Siasi ʻo e palesiteni, pea mo e siasi ʻe taha ʻoku ui ko e Siasi ʻo e houʻeiki.

ʻOsi he kau palesiteni papālangi fakamuimui, ko e kau palesiteni lolotonga `o e Siasi ko Rev Semisi Fonua.

Ko ʻenau akoʻanga: ko Tailulu (ʻi Tongatapu, Haʻapai mo Vavaʻu).




#Article 101: Masilamea (188 words)


Ko Masilamea ko e kiʻi kolo ia ʻi he vahe hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Hihifo ʻi he vahaʻa ʻo Teʻekiu pea mo e manga fā ofi ki Foʻui. Ko hono hingoa fakatenetene ko Vai ko lele ʻa lulu.

Ko e tofiʻa ia ʻo e puleʻanga ʻo Tonga.

Ko e matāpule tauhi fonua ʻi he koló ni ko . Ko hono hingoa fakatenetene ko Veʻeloʻa. Ko e hingoa tauhi fonua ko ʻeni, ʻoku fakanofo pē ia ʻe . Pea ʻoku kau ʻa Sikei ʻi he kau Nimatapu (). Ko Sikei, ko e tehina faifatongia ia ʻa Lauaki. Ka ʻi ai ha poʻuli kuo tō ʻi he fonua, pea ka ʻikai kē ʻi Tongá ni ʻa Lauaki, ko Sikei te ne fakahoko honau fatongia fakahaʻatufunga pea toki tokoni mai ai pē ki ai ʻa e toenga ʻo e kau Haʻa Tufunga.

Ko e taimi foki naʻe pekia ai ʻa e taʻahine ʻalo ko Fusipala (tehina ʻo Sālote Tupou III) ko Sikei (Siale) naʻe ʻi ʻolunga ʻi he fatā fakataha mo e taʻahine, mei hono fakahāʻele mei pālasi ki Malaʻekula.

Lēkoti ʻa e ʻōfisi ʻo e pālasi.




#Article 102: Nukunuku (744 words)


Ko Nukunuku ko e kolo lahi ia ʻi he vahe hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Hihifo ʻi he vahaʻa ʻo Fatai mo Teʻekiu.

Ko e akoʻanga: Ako māʻolunga ko Tupou, lotoʻā Nukunuku.

Ko e tofiʻa ia ʻo .

Ko e fuofua nofoʻanga ʻeni ʻo Tuʻivakanō, naʻe fili ʻe Tuʻisoso ko ʻe ʻeiki mei Lakeba ʻi he ʻotu Lau ʻi Fisi ke ohi hake ai ʻa e tamasiʻi ko e ʻalo ʻo e Tuʻikanokupolu hono 3 ko Mataeletuʻapiko mo ʻUmukisia ko e ʻofefine ʻo e Tuʻihaʻatuʻunga. Naʻe foaki ʻe he tuʻi ʻa e tamasiʻi ʻohoko ia ko e ʻuluaki Tuʻivakanō. Ko e fakahounga ʻeniʻ e he tuʻi e meʻaʻofa ʻa Tuʻisoso ko e kalia ko e ʻuluaki Hifofua ia. Ko e ʻuluaki kolo naʻe ʻiloa ko Peka. Ko e kolo hono ua ko Nukunuku, ko e ʻoneʻone lahi.

Ko e fanga ʻeni naʻe kamata ai ʻa e lotu ʻa Tuʻivakanō mo hono kāinga. Naʻe keli ai mo e Vaimāhanga ko e papitaisoʻanga ʻo e kakai tui. Naʻe longomoʻui ʻaupito ʻa e lotu, o malanga pongipongi mo efiafi ʻi he Sāpate mo e Pulelulu pea kau mai ki ai mo e kāinga mei he Sia-ko-Veiongo mo e kakai lotu ʻo Masilamea mo Matahau mo e ngaahi kolo ofi mai, ʻo nau feʻaluʻaki.

ʻI he taimi tatau, naʻe kei mālohi ʻa e lotu muʻa pea pīkitai ʻa Kafoa (Ikahui) ki he ʻotua muʻa ʻo e tau. Koeʻuhi ko e tokolahi ʻa e ului naʻe langa leva ʻe Tuʻivakanō mo hono ongo foha ko Vaea Mataele mo Tēvita Tuʻumotoʻoa ʻa e ʻuluaki falelotu ʻi he vahenga Hihifo ʻo huufi he 20 ʻAokosi 1835. Ko e fale naʻe fute ʻe 102 lōloa pe fute ʻe 36 maaukupu, ko hono fakalahi tuʻotolu ia ke hao ki ai ʻa e kakai. Naʻe ʻave ʻa e lotu ki Hule ʻe ongo misinale ko Watkins mo John Hobbs.

Naʻe liʻaki ʻa e kolo ko Peka ʻi hono kapusi ʻo Tuʻivakanō kae hili ʻa e tō ʻa Hule in 1837, naʻe foki mai ʻa e nofo pea mo e lotu ki Nukunuku ʻi lotofonua ʻo tuʻu ʻa falelotu ko ia ʻi he tuliki tonga.

Naʻe langa ʻa e kolo ko Hule ʻi he, pe ofi ki he 1797 ʻe Tuʻivakanō Viliami (Vaea mo Mataele ʻAokātoa) ke hoko ko e maluʻanga ʻo hono kāinga. Naʻe tuʻoua ʻa e tō ʻa e kolo: ʻuluaki ʻi he 1808 ki he toʻa ko Teukava mo e tau ʻa Kolovai ʻi loto ʻi he houa ʻe 12 kuo toe hamusi fakafoki ʻe Tuʻivakanō mo hono kāinga ʻa e kolo. ʻOku tohi ʻe Tokiukamea ko e mateʻanga ʻo Teukava ko e ʻikai ke ne ʻilo ʻa e fetapa fakapulipuli (password) ʻa Nukunuku ʻi heʻene hola mei Hule.

Naʻe tali ʻe Tuʻivakanō ʻAokātoa ʻa e lotu ʻi he 1829 pea papitaiso ki he hingoa ko e Tuʻivakanō Viliami, neongo naʻe ʻikai loto ki ai ʻai ʻa hono ngaahi tokoua ʻo e . Neongo hono ngeia mo tuʻunga, ko e fuofua nōpele ʻeni naʻa ne lototo ke tuku ange ʻa hono langilangi ka ne punou mo tali ʻa Sīsū Kalaisi ko hono ʻeiki mo fakamoʻui. Naʻa ne fakaafeʻi ʻa e kau misinale pea langa ʻe hono ongo foha ko Vaea Mataele mo Tēvita Tuʻumotoʻoa ʻa e fuofua falelotu ʻi he vahenga Hihifo ʻi he fanga ko Peka ʻo huufi ʻi he 20 ʻo ʻAokosi 1835. Naʻa ne fakaʻata ʻa e lotu mo e ngaahi kalasi ʻaho ki Hule pea papitaiso ai mo e tokolahi hono kāinga ko e kau kalisitiane. Naʻe tupu ai hono kāpusi ia ʻe he Haʻa Havea Lahi, ʻo fetongi ia ʻe Uhi, ka kuo mafoa ʻa e ata ʻo e maama lahi ko hono kāinga.

Naʻe tuʻu fakataha ʻa Tuʻivakanō mo Aleamotuʻa ko e  ʻo e ʻaho ko ia kaeʻumaʻā ʻa Tāufaʻāhau (Tupou I). Naʻe fai ʻa e feinga lahi ke hoko atu ʻa e lotu ʻi he kolo pea loto ʻa Uhi ki he kole ʻa Tāufaʻāhau ka naʻe tuʻu mālohi ʻa Kafoa (Ikahui) te nau tau pe ki he mate. Naʻe kapa leva ʻa Tāufaʻāhau, Tau tahi mo e kāinga ʻo Tuʻivakanō naʻe lotu mo e kakai lotu mei he Sia-ko-Veiongo ʻa Hule pea tō ai ʻa hono tehina ko Siosaia Lausiʻi, pea tupu ai hono fakaʻauha ʻo e kolo ʻi Sānuali 1837. Naʻe laka hake ʻi he toko 300 ʻa e kau pekia pea tupu mei ai ʻa e tafoki ʻa e toenga ʻo e fonua ʻo tali ʻa e lotu kalisitiane.




#Article 103: Kalaʻau (259 words)


Ko Kalaʻau ko e kiʻi kolo ia ʻi he vahe hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Liku ʻi he vahaʻa ʻo Fāhefa  Haʻutu mo e manga fā ofi ki Foʻui.

Ko e ngaahi ʻapi ʻuta tatatakai ko e tofiʻa kinautolu ʻo e puleʻanga ʻo Tonga, kae ko e kolo, ko e tofiʻa ia ʻo , ko e taha ʻo hono ngaahi Lakepa. 

Ko e ngaahi hingoa kehe: Tsunami rock (lea fakapalangi). Maka tolo ʻa Maui, Maka asiasi, Maka sioʻata. Vakai foki ki Haveluliku. Ko e konga feo ia, ko e 1.6 Kk (kika kalami) hono mamafa. Ko e maka fakamanatu ofi ki ai ʻoku tala ange:

 Maka tolo ʻa Maui
 ʻOku pehē ʻe he talatupuʻa ʻa Tonga ni, ne ʻita ʻa Maui Kisiksi ʻi he fafangu ia ʻe he moataʻane ʻa ʻene ʻEiki pea ne tuli ke tamateʻi. Naʻe hola e moa mei ʻEua ki Tongatapu ni ka naʻa ne tolo mai ʻa e ngaahi fuʻu maka ke tamateʻi ʻaki, pea ko e maka ni ʻa ia ko e lahi taha ia ʻo e ngaahi maka, te ne toki tamateʻi e moa.
 Maka ʻo e peau kula
 ʻOku tui ʻa e kau fakatotolo ko e fuʻu maka feo eni, ʻa ia ʻoku pehē ko e lahi taha ia ʻi mamani ʻi he ngaahi maka peau kula naʻe omi ʻi he mita nai ʻe 100 mei he ngaahi hakau ʻoku ne takatakai ʻa Tonga. ʻOku nau pehē ko e maka ni naʻe heka mai ʻi he fuʻu peau kula fakalilifu ʻi he meimei taʻu ʻe laui afe kimuʻa.




#Article 104: Haʻamea (140 words)


Ko e hingoa ʻo e feituʻu, ko Haʻamea, kae ʻoku ʻikai pau ʻi fē pea mo ʻanefē.

ʻI he onoʻaho, naʻe tuʻi ʻa Loʻau, naʻá ne meʻa pe ʻafio ʻi Haʻamea. Mahalo pē ko Haʻamoa ia, ʻa ia naʻe tatau pe lahi ange ʻa e pule ʻo Loʻau ʻi he pule ʻo e .

ʻI he kuonga ʻe taha, mahalo pē fakamuimui ange, naʻe meʻa pē ʻa e ʻeiki ko Loʻau ʻi he vahe hihifo ʻo , ko e feituʻu ofi ki Lakepa, Nafualu pea mo Matangiake. ʻI he talatukufakaholo ʻo e folau ʻa Kae naʻe folau ʻe Loʻau ʻa hono kalia ʻi he lepa ʻi Haʻamea.

ʻI he onopooni naʻe ʻi ai hano ʻapi ngoue ʻa  (Siaosi Fīnau Mīsini) ʻi he feituʻú ni, ʻa ia naʻe ui ʻa hono foha ʻe Sālote Tupou III ko Siaosi Tangata ʻo Haʻamea.
 




#Article 105: Haʻakame (128 words)


Ko Haʻakame ko e kiʻi kolo ia ʻi he vahe hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Liku ʻi he vahaʻa ʻo Haʻalalo (ʻoku pipiki ki ai) mo Houma.

Ko e tofiʻa ia ʻo .

ʻOku ongoongoa ʻa Haʻakame ki heʻene ngaahi fuʻu toa, ʻa ia hono hingoa fakatenetene ko Hala toa mui. Naʻe kamata tō ʻa e ngaahi toa ʻuluaki ʻi 1868 ʻe Sione Mataele, ko e tamasiʻi ako mei he fale ako Uesiliana ʻi Nafualu, (ʻoku ʻui Siaʻatoutai he taimí ni).

Naʻe pehē ʻoku ui ʻa e koló ni ko e haʻa ʻa Kame. Ko Kame ko e tehina ʻo Kae, pea naʻa na foha ʻo Loʻau ʻo Haʻamea. Kae ʻoku ʻikai ʻilo ha tokotaha ko Kame ʻi he talatukufakaholo ʻo e folau ʻa Kae.




#Article 106: Haʻalalo (167 words)


Ko Haʻalalo ko e kiʻi kolo ia ʻi he vahe hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Liku ʻi he vahaʻa ʻo ʻUtulau mo Haʻakame (ʻoku pipiki ki ai, kā ha tofiʻa kehe).

Ko e tofiʻa ia ʻo .

Naʻe tanupou ʻa e kolo ʻe Tupou, ko e foha ʻo ha  ʻe taha, maʻa hono tuofefine ko Mapuhengalu, ko e ohoana ʻo ha Valu ʻe taha.

Ko hono hingoa tenetene ko Peaumaʻa, koeʻuhi ʻa e ngaahi ngalu ʻi he likutapu. ʻOku pehē te ke lava sio hoʻo pele ʻi he afu. Ko e ʻaho ʻe taha ko ha , ko Takalaua ʻi heʻene toutai, naʻa ne ʻilo ʻi he afu ha fefine talavou ʻaupito, ko ʻUlukihelupe. Naʻa ne foki ki he matātahi, ko Fanga Matakiʻata (ʻe lava ke ke mata ki ʻAta ʻi ai), pea naʻa ne kumi mo kumi ki he fefine ko ia. Pea naʻa ne ʻilo ia ʻi Lapaha, ko e tuʻa, ko Vaʻelaveamata.

Ko e tangata ongoongoa mei Haʻalalo: Nau Saimone, punake.




#Article 107: Kahoua (481 words)


Ko Kahoua ko e kiʻi kolo ia ʻi he lotomālie ʻo e vahe hihifo ʻo . ʻOku tuʻu mamamamaʻo he Hala Kahoua ofi ki Liahona, pea mo kiʻi mamaʻo ange mei Lomaiviti. Ko e tafaʻaki tokelau ʻo e koló ni ʻoku ui ko Haʻafeva. Ki he fakatonga ʻo Liahona, ʻoku ʻi ai ha kiʻi kolo ko Matangiake.

Ko e tofiʻa ʻo .

Ka ʻi he tukufakaholo naʻe ʻi ai ʻae ongo houʻeiki ʻe tokoua, ko Lavaka mo Vaea. He ʻaho ni, Ko Kula, ko e matāpule ia 'a , ko ia 'oku fai fatongia 'i Matangiake.

Ko e sika ʻa Lāvaka (Tapukuhikuloa) pea mo e sika ʻa Vaea (Kaukauloa) ʻa ia naʻe hunuki fakataha ʻa e ongo siká ni ʻa ia naʻe ngaohi loua ʻa e ongo siká ni pea meí ke Kaho. Ne hunuki ʻa e ongo sika ʻiloá ni ʻi Kahoua [Veifoa] he matapā ʻo Hoamofaleono. Ko e fakaʻilonga tapu ke ʻuhia ʻe ha taha kae ʻoua kuo fakahifo ʻa e ʻalo pele ʻo Haʻa Havea Lahi. Ko e ongo foʻi tekeua ʻoku ʻiloa he hisitōlia ʻo e fakahifo tamá ko Kaukauloa pea mo Tapukuhikuloa. Ko kinaua ʻoku ʻiloa ʻi Fualu ko Kahoua. Ko e ongo siká ni ne ʻiloa he malaʻe sika ʻo e Funga Matatoa ʻa ia ko e sika ʻa Lāvaká naʻe nounou ka ko hono fakahikú ne lōloa tahá pea ʻoku ʻiloa koe Fakatapuku. Ko e sika ʻa Vaeá ko e sika ne lōloa tahá ne ʻiloa ko Kaukauloa.

Kuo ʻiloa ʻa e ongo siká ni he ʻahó ni ne kuó na fakatouola ʻi loto tatau, ko e fakamoʻoni ia kuo Tuʻi ʻa Lāvaka pea Kuini ʻa Vaea.

ʻI he 1797, makatuʻunga ʻi he kaikaiʻāfua ʻa Hoamofaleono ʻone fakaʻamau pē ke inu ha totoʻi tangata heʻene tuʻituʻia pea kei manava ʻa Taufaʻāhau. Ko Hoamofaleono ko e ʻofefine ia ʻo Maʻafu ko e ʻulu ʻo . Naʻe aʻu ʻene kaikaiʻāfua ke fekauʻi ʻe hono tuongaʻane Tangata-ʻIla-Valu ʻa e taʻokete ʻo Hoamofaleono ke hokohokaʻi ʻa hono nima ke fakatafe mei ai ʻa e toto ke inu a Hoamofaleono.

Naʻe fai ʻa e manavahē koeʻuhi ko e kaikaiʻāfua ʻa Hoamofaleono pea mei ai naʻe ʻomai ai ʻe Lāvaka pea mo Vaea ʻa Hoamofaleono ki Veifoa ʻi Fualu. Naʻe tānaki mai leva ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo e kau Haʻa Havea Lahi ke nau fakafeʻao kia Hoamofaleono pea ui ai honau ngaahi tuʻunga falé ko Haʻapele. Naʻe keli heni ʻa honau vai pea ui pē ko e Vai ko Haʻapele. Ko e vai ʻeni naʻe ngāueʻaki ʻe Hoamofaleono pea mo e ngaahi ʻofefine ʻo Haʻa Havea Lahi naʻa nau ʻi Fualu.

ʻOku pehē naʻe huufi ʻa e Vai ko Haʻapele ʻi Maʻasi 1797, ʻoku fakapapauʻi ʻení he ko e meʻa mai ʻa Maʻafu ke huufi ʻa e Vai ko Haʻapelé mo e fāʻeleʻi ʻo Moeakihīʻatu ʻe Fusipongi ʻo fakahingoa ai ʻe Maʻafu ʻa e tama ʻa Fusipongi ko Moeakihīʻatu.




#Article 108: Haʻateiho (115 words)


Ko Haʻateiho ko e kolo ia ʻi he lotomālie ʻo e vahe loto ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻi he vahaʻa ʻo Pea mo Veitongo. Ko hono hingoa fakatenetene ko Sila pelu ua, ko e ʻuhinga naʻe pelu ʻa e mape fakapuleʻanga ʻo Tonga ʻi he tetepu hahake ʻo e kolo, ofi ki ʻĀtele, ko ʻene tuʻotuʻa kolo (21.183° S 175.225° W). Ko e feituʻu foki ia ʻoku kamata ʻa e Hala Loto ki Tokomololo mo e ngaahi feituʻu hihifo ange.

Ko Kolisi Tonga ʻoku tuʻu ʻi ʻĀtele, pea mo e Faiʻanga vaʻinga lotofale ko ʻĀtele pea mo e lotoʻā ʻo e ʻUnivesiti ʻo e Pasifiki tonga.

Ko e tofiʻa ʻo .




#Article 109: Veitongo (210 words)


Ko Veitongo ko e kolo ia ʻi he lotomālie ʻo e vahe loto ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻi he vahaʻa ʻo Pea Haʻateiho mo Vainī. Ko ʻene tuʻotuʻa kolo, ko Lotohaʻapai (21.186° S 175.215° W) ko e konga hihifo ʻo e koló ni, kaʻe ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he tokolahi. Ko e hingoa tenetene ko Fakamalusioʻata mo Halafuoleva ia.

Ko e ʻuhinga ʻo e lea Veitongo, ʻoku pehē hono tala ko e fonua ne fakaʻofoʻofa hono kakai fefine pea nau toe sino lelei foki. ʻI he taimi ko ē ne hoko e ngaahi tau pea ne hola ʻa e kakai e kiʻi fonua ni ʻo toi mei he tongo. Ne meʻa atu ʻa nōpele  ki he kakai ko eni: «Kuo Veia honau vaʻe he ngāue ʻa e tongo». Pea ko e ʻuhinga ia e Veitongo. 

ʻOku tolu ʻa e kautaha soka ʻi heni, kau katoa (2003) ki he kautaha lahi ʻo e Tonga Football Association: ko SC Lotohaʻapai mo Lotohaʻapai Dragon mo Veitongo FC. Naʻe fokotuʻu ʻi 21 Mē 2002 ʻa e senitā fakafonua akonekina, pea naʻe langaʻi, ofi ki he kolo, ʻa e ʻapi ako soka foʻou ʻe faá.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga, kā ko Lotohaʻapai ko e tofiʻa ʻo .




#Article 110: Pea (1519 words)


Ko Pea ko e kolo ia ʻi he lotomālie ʻo e vahe loto ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻi he vahaʻa ʻo Tofoa mo Haʻateiho, pea ʻoku ʻi ai ʻa e hala ki Tokomololo. Ko hono hingoa tenetene ko Vaikopuna (ko e vaitafe ʻi lolofonua) pe Niuvākai (mei he tau ʻo 1852). Ko Pea ko feituʻu mahuʻinga ʻi he tau fakafonua naʻe kamata ʻi 1799. Naʻe langa ʻa e kolotau ʻe Takai.

Naʻe fakaʻosi ʻo e hīteni, ko e ʻeiki ʻo Pea, ko Lāvaka. Naʻe tau ʻe Siaosi Tupou I ʻa e tau fakaʻosi ʻo Tongatapu ʻi heni mei he 23 Maʻasi aʻu ki he 17 ʻAokosi 1852, pea ne ikuna. Naʻe tautea lahi ʻa Pea ʻe he mafi: naʻe kaihaʻa hono tofiʻa. Ko e tofiʻá ni ko e matāliku ʻo e tuʻi he taimí ni, ʻoku tuʻu ʻi ai ʻa e Vila pea mo Tufumāhina

Ko e tofiʻa ʻo .

Ko e ʻuluaki hingoa ʻo e kiʻi vaí ni ko Ngasēsē naʻe toki liliu pē ʻo ui ko e Vai-ko-puná ʻi he taimi naʻe faʻa tākele ai ʻae taʻahine ko Sinaitakalaʻilotunofo he fakatete ʻa e kau fefine hoihoifuá ki he mānaʻia ko Tungīmānaʻia. ʻOku pehē tokua naʻe ngaohi ʻe he kau fefine ʻa e pitú ʻo fakafonuʻaki ʻa e ngaahi foʻi pitú pea ʻai ʻa e pitu ʻe taha ʻo tekeʻaki ʻa e vaí ʻo tākele ai ʻa e taʻahine ko Sinaitakalá. Pea ʻi he vakai ko ia ʻa e kakai ki he puna ko ia ʻa e vaí pea
mei he pitú naʻa nau pehē kuo puna ʻa e vaí pea toki liliu ai pe ʻo ui ko e Vai-ko-puná.

Ko e Vai-ko-puná foki ko ha fakataipe ia ʻo e vai ko Soataní ʻi he tohitapú. ʻOku ngāueʻaki ʻa e vaí ni ke mulumulu ai ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai honau fokoutua kili hūfanga he fakatapú. Ko e vai ʻeni naʻe fuofua papitaiso ai ʻa Fieotaʻanga ʻa e kiʻi fefine naʻa ne tali ʻa e lotu katoliká ʻi Pea ni ʻi he taʻu 1842.

ʻI he anga ko ia ʻa e tuʻu ʻa e kolotaú ko e Vai-ko-puná ko e ʻulu ia ʻo e pea (lea pālangi: bear). Ko e matapā ko Nakaú ko e nima toʻohemá ia pea ko e nima toʻomataú ko Nainusi. ʻOku pehē tokua ʻe faingataʻa ki he filí he hūhangatonu mai ʻi he ngaahi matapā ʻe 9 ko e hūʻanga pe ki he kolotaú mei Fangaʻutá ko e Vai-ko-puná ka ʻoka faifai pea ne fakakaukau ke ne hū mai ʻi Puna, ko e nima hemá te nau kau [Nakau] pe na na nusi [Nainusi] ʻa e filí.

Ko e fuʻu niu ʻeni ne ʻi ai ʻa e asiasi ʻo e kolotaú. Ko e tangata asiasi, ko Teʻefoto. Ko hono fatongia ko e kaka he fuʻu niu vākai ʻo fai mei ia hono fakasio  ʻo e fili. Ko Teʻefoto naʻa ne fai fatongia ko e asiasi ʻo aʻu ki he taimi naʻe malolo ai ʻa e kolotaú.

Ka ʻi ai ha fili ʻoku fotu mai, te ne fusi leva ʻa e ngaahi maea ʻe 3 kou haʻi ki he toko3 ni ʻoku fai fatongia mei lalo. Ko e taimi ʻoku nau ʻongoʻi ai ʻoku fusi ʻa e maea, ʻoku nau ʻilo ʻoku ʻi ai ha fili ʻoku haʻu. Ko e hingoa ʻeni ʻo e toko3 fai fatongiá ko:

Pea te nau fakahoko ki he kau toʻa mo e kakai ʻi he loto kolotau ke nau mateuteu.

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi matapā ʻe 4 ʻo e fuofua kolotau ʻa ia ko Peá. Ko e matapā hūʻanga mei he faʻahi fakatokelau hahaké. Ko e matapā ʻeni mei Fangaʻuta. Ko e matapā fietaʻa ʻeni naʻe tō tau ai ʻa e kau toʻa ʻo hangē ko Kapiteni Kaloká. Ko e matapaá ni foki ʻoku pehē ʻe faingataʻa ka hū ha fili mei tahi. Ka hū mai ʻi he Vaikopuná te na kau [Nakau] pea na nusi [Nainusi] ʻa e fili ʻa ia ko e ongo matapā taupotu ʻeni ki he Vaikopuná. ʻOku ʻi ai foki ʻa e tala ʻo pehē tokua ko e fakatauhingoa ʻeni ki he matapā ʻo Pulotu ko Nakau. Ko Pulotu ko e feituʻu ia naʻe tauhi ai laumālie ʻo e houʻeiki kuo nau pekiá.

Matapā ko Papālangi pe ko Napāvatu: Ko e taha ʻeni ʻa e ngaahi matapā ʻe 5 naʻe toe keli ko ia ʻa e kolotau ko Angó pea fakalahi maiʻaki ʻa e ngaahi ʻotu matapaá. Naʻe fuofua ui ko Papālangi makatuʻunga ia he ko e matapā ʻeni naʻe fuofua ʻi ai ʻa Simi Tēvoló. Ko e Napāvatu ko hono ʻuhinga fakafisi ko e malu pe maka. Ko e hingoa pē ia ʻa e Fisi naʻe leʻo ʻi he matapaá ni hili ʻa Simi Tēvoló kae foki mai ʻa Simi ʻo taka holo pe he ngaahi mataapaá. Ko e kau Fisi naʻe ʻomi kinautolu he ko kinautolu naʻa nau foʻu ʻe kalia ʻo Lāvaka, ʻa e Tavahikená.

Ko e matapā ʻeni naʻe ʻiloa ko Nakita. Ko e fakatauhingoa ʻeni ʻe he kau toʻa Fisi ne fakafolau mai ke nau kau hono maluʻi ʻa e kolotau ʻi Pea, pea toe foʻu ʻa e kalia ʻo Lāvaka. Ko e nakita ʻi he lea fakafisi ʻoku ʻuhinga ia ki he lotoʻaki ke fakahoko ha meʻa pē, pe ko hono fakahoko ha meʻa ʻoku lotoʻaki. Mahalo ʻo mei ʻuhinga lelei pē eni ki hi lotoʻaki ʻe he kau leʻo he matapā ki he kolotau ke nau taʻofi ʻa kinautolu ʻoku feinga ke ʻohofi ʻa e kolotau.

Ko e matapā ʻeni tokua naʻe lahi taha ai ʻa e mate. Ko e matapaá ni naʻe siʻisiʻi pea naʻe angakehe mei he toenga ʻo e ngaahi matapaá. Ko e matapā ʻeni naʻe ngāueʻaki ki he fehūʻaki ʻa e kakai ki he kolotaú fakaʻaho. ʻI he taimi tatau ko e hūʻanga ko ha ongo fuʻu niu ʻe 2 naʻe lī fakalava mei he kolotaú ni ke tafaʻaki ko ia ʻa e taha he ko e ngataʻanga e kolotaú naʻe fakatafe ai e vaí pea fakatoka e kahó masila ʻi lalo ʻi he vaí. Ka ʻilo mei he kolotaú ko e tokotaha ʻoku kaka mai he ongo foʻi niu (hala fakakavakava) ʻoku ʻikai ko ha Pea ʻe viloho leva mei loto ʻa e ongo foʻi niu pea tō ki he vai ʻo mate. Ko e matapā ʻeni naʻe ʻi ai ʻa Tauʻatevalu mo ʻene ongo māhangá.

Ko e matapā ʻeni hono tolu ʻo e fuofua kolotaú ʻa Pea ʻa ia naʻe tuʻu ʻi he fakatongahihifo ʻo e kolotaú. Ko e matapā ʻeni naʻe ngāueʻaki ki he feʻaluʻaki ki Fualú. Naʻe tokolahi ʻa e kau toʻa pea mo hono ngaahi haʻa mo e matakali ʻi he kolotaú pea ko e tokonaki meʻatokoní naʻe fakahū mai ki he kolotaú ʻi Hōleva ʻa ia ko hono ʻuhinga ko e toki hō leva ʻoka lafa honau fatongiá.

Ko e taha foki ʻeni ʻa e ngaahi matapā naʻe toki fakalahi mai ʻi hono langa ai a ʻo Angó ʻo tuʻu fakatonga palāleli atu ki he matapā ko Puna-ki-langí. Ko e matapā ʻeni naʻe tuʻu ofi ki he ongo feleoko ʻo Tungīmānaʻia-ʻa-Tauvū-ki-Maʻananga pea mo Kaiʻavale, pea naʻe ʻi ai pē mo e sia ʻi he veʻe matapā ko ʻení ko e Sia-ko-Kaiaʻvale. Naʻe ngāueʻaki ʻa e matapaá ni ʻe kinautolu naʻe ʻi he feleokó.

Ko e matapā ʻeni hono fā ʻo e fuofua kolotaú ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he fakatonga ʻo e kolotaú. Ko hono ʻuhingá ka ʻi ai ha fili ʻoku ne feinga ke hū ki he kolotaú ʻoku pau ange ʻa ʻene feingá ke puna ki langi ʻo toki tō hifo ai ki he kolotaú ʻi haʻane feinga ke hū hangatonu ʻo fou ʻi he matapaá ʻi he malu ko ia ʻa hone leʻohi pea mo e kau toʻa ne nau ʻi he matapaá ni.

Naʻe fakatau hingoa pē ʻa e matapā ni ki he toʻa ko Siale Vailea naʻe leʻo ʻi he matapā ni pea ʻi he mālōlō ʻa Vaileá ko e toʻa ko ia mei Folaha ko Mākivaka naʻe ʻi he matapā nipea naʻe pehē ko e saieniti ʻeni ʻo e kolotaú. Ko Tuʻavalé ko e maʻu mei he tangata ni he naʻa ne fata lalo tokotaha mai pē ʻa e tokonaki ki he kolotaú mei Folahá pea ne malava pē heʻene fuʻu lahí ʻo puna mei he kolotau ki he tuʻakolo ʻo fakalaka ʻi he vai naʻe keli he tuʻa kolotaū.

Ko e matapā ʻeni ʻi he tafaʻaki fakatonga-hahake ʻo e fuofua kolotau ko Peá. Ko e makatuʻunga ʻeni ia ʻi he foʻi loloto ʻi Vai-ko-puná ʻa ia ko e ngaahi fakatafe kotoa (vai) ʻi he ngaahi tuʻa kolotaú ne fakatafe kotoa ki Puna. Ko ʻene huʻa mai ko ia ʻa e tahí ʻone ʻomai ʻa e ngaahi kinohaʻa kotoa mei he kolotaú ke fakatafe ki tahi lahi pea ko e foʻi loloto ko ʻeni ʻoku ne nusi ʻa e ngaahi kinohaʻa ni. ʻI he taimi tatau ʻoku fakahoa foki ʻene fietaʻa pea mo Nakau ʻi ha taimi ʻe hū mai ai ha fili mei Fangaʻuta ko e huʻu ke ʻohofi ʻa e kolotau te na kau (Nakau) pea na nusi (Nainusi) ʻa e filí.




#Article 111: Nomuka (126 words)


Ko Nomuka ko e motu lahi ia ʻi he ʻOtu muʻomuʻa, ʻa ia he tafaʻaki tonga ʻo .

ʻOku tuʻu ʻi ai ha kolo mo hono hingoa tatau, Nomuka (kolo), 20.257° S 174.797° W, ko e kolomuʻa ʻo e ʻOtu muʻomuʻa.

Ko e tofiʻa ia ʻo , tatau mo e Nomuka iki.

Ko e ano lahi ʻo Nomuka, ʻoku ui ko Ano ava, mo hono mālave tonga ko Mamaha, ʻoku taitai kinaua. ʻOku tuʻu ʻa e ngaahi kiʻi motu siʻisiʻi ʻi loto:

Naʻe ʻaʻahi ʻa e motu ʻe he ʻeikivaka Abel Tasman ʻi 24 Sānuali 1643. Naʻa ne ui ia ko e motu Rotterdam, (Rotterdam, ko e kolo lahi ʻi hono fonua ko Holani), pea naʻa ne tala ange ko e hingoa tuʻufonua ko Amamocka ia.




#Article 112: ʻUiha (135 words)


Ko ʻUiha ko e motu lahi mo e mahuʻinga ia ʻi he tokelau ʻo . Ko hono hingoa fakatenetene ko e Ongo Haʻangana, (ko Haʻano ko e taha ia).

ʻOku ʻi ai ha kolo ʻe ua:

Ko e konga tokelau, ʻoku tuʻu ko ʻUiha (kolo) ʻi ai, ko e tofiʻa ia ʻo , ko e konga tonga, ʻoku tuʻu ko Felemea ʻi ai, ko e tofiʻa ia ʻo e , ʻa ia ko e tuʻi fefine.

ʻOku mahuʻinga lahi ko ʻUiha ʻi he hisitōlia ʻo Tonga. ʻOku tuʻu ʻi ai ko e:

Naʻe faʻelei ʻi ʻUiha: ko Feke Tutuila; Peni Tutuʻila Malupō; Tēvita Moala Kamitoni; ʻUlukilupetea.

Ko Soakai ko e toʻa lahi, naʻe ʻafio ia ʻi Felemea ʻi he taʻu 1800 pe ofi ki ai (ko e kui ʻo Henele Maʻafuʻotuʻitonga mo e houʻeiki ).




#Article 113: Uoleva (137 words)


Ko Uoleva ko e motu lahi ʻi he tokelau ʻo , pea ʻoku lahi ʻa e ngaahi ʻapi ʻuta ʻi ai he taimi ni, kae ʻoku ʻikai tuʻu ʻa e kolo. Ko e ʻuhinga naʻe ʻikai nofo pē ʻa e kakai, ko e feituʻu heilupe ʻo e  ia, ko Kauʻulufonua (fekai). Naʻe nofo ʻa e kakai tauhi mei Lifuka pē, pea ko Mataʻuvave I mei Muʻa ko e kōvana.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi sia ʻe 30 tupu, ka ʻoku toe ʻilo ʻe 7 pē.

Naʻe lahi ʻa e ngaahi lupe he taimi ko ia lolotonga ʻenau lele mei Haʻamoa ki  ʻi ʻOkatopa pea ʻenau foki ʻi Maʻasi. ʻOku toe foki ha ngaahi sia ʻi Muitoa (Haʻano) mo Nukunamo.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga pea mo e , ʻa ia ko e Tuʻi fefine.




#Article 114: Lifuka (119 words)


Ko Lifuka ko e motu mahuʻinga taha ia ʻi he tokelau ʻo . Ko hono hingoa tenetene (tatau mo Haʻapai) ko Foʻi ʻoneʻone.

ʻOku tuʻu ʻa e kolo ʻe nima:

ʻOku ʻi ai ha lākanga ki Foa ʻi he houma tokelau, pea ʻoku lave te ke aʻa ki Uoleva mei he houma tongahihifo lolotonga ʻa e mamaha ʻa e tahi. Ko e hakau mei Uoleva ki he tokelau ʻoku ui ko e Hakau loa.

Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga, kā ko e takatakai ʻo Holopeka ko e tofiʻa ia ʻo . ʻOku toe foki ha ngaahi tofiʻa fakatuʻi pe fakafaleʻalo, ko ia ai: Tauʻakipulu (pālasi) mo Leaʻaetohi ʻi Pangai, Niuʻakalo ʻi Holopeka, mo e hā fua.




#Article 115: Tongoleleka (114 words)


Ko Tongoleleka ko e tafaʻaki tonga-hihifo (ʻoku ui foki ko Hihifo) ʻo e kolo lahi ʻo Pangai, Haʻatoʻu mo ʻeni, ʻi he motu ʻo Lifuka ʻi . Ko hono hingoa tenetene (tatau mo Haʻapai) ko Vai ko Paluki. Mahalo pē ko Pangai ko e kolomuʻa, kā ko Tongoleleka ko e kolo ʻulungāanga taha.

Ko e tofiʻa ia ʻo , ʻoku tuʻu heni ʻa e fale fakataha ko Toluafe, ofi ki ai ʻoku tuʻu ko e Maka-ko-Loupua. Ko e kiʻi mamaʻo ki he tonga, naʻe tuʻu ʻa e fale mahaki Niuʻui (naʻe liʻekina ʻosi he mofuike ʻo 4 Mē 2006). ʻI he tafaʻaki hakake ʻo e koló ni ʻoku tuʻu ʻa e lusaʻanga ʻo Velata.




#Article 116: ʻEiki fakanofo (125 words)


Kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e toto fakaʻeiki maʻa e tokotaha, ʻe lava ia ʻo hoko ʻa e tuʻunga fakaʻeiki ʻosi hano fakanofo mo e hingoa fakaʻeiki pe fakanōpele. Kae hono māʻolunga, ʻa ia ko e ʻeiki fakanofo, ʻoku toe siʻisiʻi ange ʻi he ʻeiki fakatoto, neongo heʻene maʻu mafai (pule). ʻOsi ʻene pongipongi, te ne ngāueʻaki ʻa e hingoa fakaʻeiki pē.

Ko e tuʻunga fakaʻeiki pehē ʻoku kau ki hoto hingoa pē, ʻoku lava huʻihuʻi ʻe he tokotaha, pea naʻe tupu mei heʻete tamai (ʻeiki): ko e tangata ko e fakahokohoko hingoa.

ʻOku meimei tatau mo e kahoa kakala, ʻe lava huʻihuʻia. ʻA ia ʻi he lea fakaheliaki ko e kakala ʻoku ngāueʻaki maʻa e hingoa.

Vakai foki ki he Sino ʻi ʻeiki.








#Article 119: Sino ʻi ʻeiki (124 words)


Kapau ʻoku ʻi ai a ʻa e tokotaha hano tuʻunga fakaʻeiki māʻolunga ʻaupito koeʻuhi he toto, fakatātā ko e tama ia ʻo ha  pe  ʻi onoʻaho, ʻoku ui ko e sino ʻi ʻeiki. Ko e meʻa siʻisiʻi pē maʻana ko e fakanofo mo e hingoa fakaʻeiki pe fakanōpele, mahalo pē ʻoku ʻikai te ne fiemaʻu ia, mahalo pē naʻa ne ʻoatu ʻa e hingoa ki hano tehina. Kapau kuo maʻu ia, mahalo pē ʻe ʻikai te ne ngāueʻaki ʻa e hingoa fakaʻeiki.

Ko e tuʻunga fakaʻeiki pehē ʻoku kau ki hoto sino, ʻoku ʻikai lava huʻihuʻi ʻe he tokotaha, pea naʻe tupu mei heʻete faʻē (fehuhu): ko e fefine ko e fakahokohoko toto, pe: tama tuʻu he faʻē.

Vakai foki ki he ʻEiki fakanofo.







#Article 121: Lekaumoana/en (104 words)


Fisilaumāli was an estate holder in the area of Pelehake, but a chief of very low rank, if a chief at all. Mataelehaʻamea, the , sent his daugher Fusipala to marry him. In this way Mataelehaʻamea got a grateful vassal, who could supply him with a lot of goods. And Fisilaumāli's offspring got a high rank, (not he himself, as Tongan custom dictates) The child, Lekaumoana, was the beginning of the  line, which grew out later to a very high ranking title. The claim that the Tuʻipelehake originated with Talafale may have been an invention of that time to elevate the title even more.






#Article 123: Haʻafeva (427 words)


Ko Haʻafeva ko e motu ia ʻi Lulunga, ʻa ia he tafaʻaki hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he tafaʻaki tokelauhahake. ʻOku tuʻu heni ʻa e ngaahi vaka lahi mei Nukuʻalofa ki Lifuka pe foki.

ʻOku tuʻu ʻa e ngaahi kiʻi motu ʻi he takatakai, ko:

ʻOku tuʻu ʻi ai ʻa e kolo ʻi hono tafaʻaki tokelauhihifo, ko Haʻafeva (kolo), 19.952° S 174.706° W. Ko e kolomuʻa ia ʻo Lulunga. Ko hono hingoa tenetene ko Kolo ngatata, koeʻuhi ʻene fakaangina.

ʻOku ʻi ai ʻa ʻene lautohi ʻe taha. ʻOku ʻi ai ha uafu ʻi he matāfonua hihifo, ko Polutu, ofi ki he ʻesi motuʻa, ko Falefakauō. ʻOku maumau ʻa e uafú ni ʻe he ngaahi afā meimei taimi kotoa pē. Fakatātā lolotonga ʻa e afā lahi ʻo 1961, naʻe ngoto ʻa e vaka fakapuleʻanga, ko e Fangaʻilifuka. Naʻe fakaongoongoa ia ʻi he māʻimoa ʻo Sālote Tupou III, ko e Hiva afā ʻo Vaea (vakai hifo). 

Ko e tofiʻa ia ʻo , kae ʻoku ʻi ai ʻa e tofiʻa ʻe taha ʻo e tuʻi ʻi he lotomālie ʻo e motu, ko Fakaʻosikato. Ko e pale maʻa e ʻeiki ʻo e motú ni meia Tāufaʻāhau maʻa ʻene haofakiʻi hono moʻui ʻi he tau ʻo Velata.

ʻOku ongoongoa ʻa e kiʻi vaitupu ʻi hihifo, ko Matahiva (ko e ʻuhinga ʻoku ʻi ai ʻa e faliki ʻe 9 ʻi heʻene tuʻunga). Ko e vaitupu fakaʻotua ia ʻi he tukufakaholo, ʻe fakafokia ʻa e ngaahi manatu kapau te ke inu mei ai.

Ko e angatuʻu ʻo e vaka HMAV ko Bounty, naʻe hoko ʻi he takatakai ʻi 1789.

 Ne sikaʻahema fakahihifo
 loulouaʻa e matangi tō
 Kolongatata ke fakauō
 ʻo falala he Fakaʻosikato
 ʻiseʻisa ē Kao mo Tofua
 vilingia hoto kie tāua
 kuo hola ʻa e Fangaʻilifuka
 tounoa e Maka-ko-Loupua.
 
 Pā ʻa e ui mo e fie uō
 ofo ʻa e Fangafalikipako
 fine  ke fakafanongo
 ui ʻa e fangufangu ʻi he pō
 fakamafola ki he vahamamaʻo
 ko siʻoto salusalu manako
 ke talia ʻa e angi naʻa tō
 ke meʻite Sia-ko-Veiongo.
 
 Ka fehuʻi ʻe he Futu-ko-Vuna
 pe ʻekea ʻe he Taungapeka
 Tautavale peʻi ke tala
 he ko au ē ko e talatā
 ko e manusiu ʻo Uoleva
 ko siʻeku meʻakai ko e fā
 ʻou inu hahau mo kai laʻā
 mohenga ʻi he fisi ʻo e naua.
 
 Lēlea  ē, hoku ʻofa atu
 Sia-ko-Kafoa, Alo-i-Talau
 tangi ʻa e Toatuʻuakitau 
 he ko feofaaki a kakau
 fasi pē sila tuku ki Manono
 he fangu malingi ʻi Vahaʻakolo
 ne ngangatu ʻo alaha ʻi he loto
 kae tupulaki ofa i he moto
 ka faingataʻa pe faingofua
 Haʻapai tuʻu hoʻo taāimuʻa.




#Article 124: Tungua (175 words)


Ko Tungua, pe Sani Tungua, ko e motu ia ʻi Lulunga, ʻa ia he tafaʻaki hihifo ʻo . ʻOku tuʻu ʻi he tafaʻaki tongahihifo ʻo e pupungá ni. ʻOku ʻi ai ʻa e hakau ʻe 2 ʻi he tokelau ʻo Tungua, ʻi he fua ki Teaupa. Ko Luti ko e ʻuluaki, ko Hakau Russell ko e hoko.

ʻOku tuʻu ʻi ai ʻa e kolo ʻi hono matāfonua hahake (ʻoku ui Funga Fāʻimata), ko Tungua (kolo), 20.018° S 174.759° W. Ko hono hingoa fakatenetene ko Tainamu ʻa Paea (ko e hingoa ia ʻo ha feituʻu ʻi he matātahi tokelau).

Ko e tofiʻa ia ʻo , kae ʻoku ʻi ai ʻa e tofiʻa ʻe taha ʻo e tuʻi ʻi he lotomālie ʻo e motu, ko ʻAlaloa.

ʻOku ʻuhinga ʻoku sani ʻa Tungua ko e ʻafioʻanga ia ʻo e  mo honau moʻunga. Mahalo pē ʻi he kamataʻanga naʻe ʻafio ʻa e kau tamahā ʻi Lapaha, kae koeʻuhi hono fakatouato, naʻe māʻolunga lahi ange honau tuʻunga ʻi he , naʻe sai ange ʻo nau ʻafio ʻi he feituʻu mamaʻo.




#Article 125: Tungua/en (165 words)


Tungua is the name of an island in the southwest of Lulunga in the  archipelago; 20°016 S, 174°764 W. Two reefs to the north, in the direction of Teaupa are called Luti (the nearest) and Russell reef.

Its village, Tungua (township) is located along its eastshore, named Funga Fāʻimata. Its nickname is Tainamu ʻa Paea (Orphan's mosquito net), strictly speaking the name of a place at the northern coast.

The island belongs to the estate of , but there is also a royal estate in the centre, named ʻAlaloa.

The reason Tungua is also called Sani Tungua (glorious Tungua) is becuse it was the residence of the , the royal princesses, and several are buried there in huge mounds. If originally the princesses lived in Lapaha, then due to the fahu system their aristocratic rank was so high, higher than that of the  king himself, that it interfered with the matters of state, so it was better that they were far out of the way.






#Article 127: Loʻau (185 words)


Ko Loʻau ko e hingoa ia ʻo e kau tangata poto mo fai-ʻalunga, naʻe ʻasi mai ʻi he hisitōlia ʻo Tonga. Ko e ʻeiki lahi ia, taimi ʻe niʻihi, mahalo pē ha tuʻi, ko e tuʻi ʻo Haʻamea.

Ko Loʻau ko e ʻeiki muli. ʻOku mahaloʻi ko e ʻeiki lahi mei Vaihi (Hawaiʻi) naʻe ʻiloa ko Lāʻau.  

Ko Loʻau ʻe taha naʻe moʻui ʻi he taimi ʻo e  ko Momo. Ko e tuʻi ʻo Haʻamea ia. Naʻe ʻi ai hono ongo ʻofefine, ko Nua mo hono tehina ko Velenga. Naʻe mamana ʻaupito ʻa Momo kia Nua, pea naʻe fietaʻane. Ko e tuʻi lahi, ko Tuʻitātui naʻe hona ʻalo.

Ko Loʻau ʻe taha, ko e matāpule lahi pē ʻo ha Tuʻi Tonga. Naʻa ne folau ki ʻEueiki, meimei naʻa ne kamata kai ʻa Kavaʻonau. Pea naʻa ne faʻufoʻou ʻa e inu ʻo e kava mo e tō.

Ko Lo'au ʻe taha, naʻa ne meʻa ʻi Haʻamea ʻi he vahe hihifo ʻo . Naʻa ne tukufolau ʻa hono kalia, tūkufua ki he ngaahi fonua taʻeiloa mo mamaʻo ʻaupito. (Vākai ki he talatukufakaholo ʻo e folau ʻa Kae.)




#Article 128: Vunga (101 words)


Ko e vunga ko ha fuʻu ʻakau fakatuʻi ia, mo e ʻakau namu lelei ʻaupito. Ko e kakala ʻiloa ia.

ʻOku ʻauhamālie ʻi Tongá ni, kae kei tupu ʻi he kāungafonua. Mahalo pē ko e vunga ʻi Tongá ni naʻe tatau mo e fakakeheʻi ʻo Fisi: ʻoku ʻikai, pe siʻisiʻi pē hano matalaʻiʻakau, ʻoku ʻikai ha kākunga ki Tahisi pe Hauaiʻi pe ko e pōhutukawa ʻi Nuʻu Sila; pea ʻoku ʻikai fuopotopoto hono lau, ʻoku lōloa mo e lanu kopa maʻa e lau mui (tatau mo e heilala).

ʻOku toe pē hono hingoa ʻi he kupuʻilea heliaki: ahi mo e vunga.




#Article 129: Siasi Katolika Loma (163 words)


Ko e Siasi Katolika Loma, (Roman catholic church of Tonga), ko e taha ʻo e ngaahi siasi ʻi Tonga.

Naʻe fokotuʻu ʻe he kau pātele ʻi he misa ʻuluaki ʻi 1 Siulai 1842 ʻi lalo fetaʻanu ʻi Pangaimotu.

Ko e ʻepikopō ʻo Tonga mo Niuē ʻuluaki ko Patelesio Fīnau ia. ʻOsi ʻene pekia, talu mei he taʻu naʻe fakanofo ʻa Soane Lilo Foliaki, hono ʻōfisi ko Toutaimana ʻi Vaolōloa.

Naʻe fakanofo ʻa e ʻepikopō foʻou (ʻepikopō leʻoleʻo, co-judor bishop), ko Soane Patita Paini Mafi ʻi 4 ʻOkatopa 2007, pea naʻe hoko ʻa e katinale he 14 Fēpueli 2015

Ko ʻenau akoʻanga: ko ʻApifoʻou ʻi Maʻufanga, Kolisi Takuilau ʻi Lapaha, Kolisi Petelō Sanele ʻi Fungamisi, Montfort ako fakaengāue ʻi Popua, Sangata Sōsefo ako fakapisinisi (Sesemani) ʻi Fasi, ʻAhopanilolo ʻi Maʻufanga mo e hā fua.

Ko honau ngaahi falelotu mahuʻinga taha: ko e Pasilika ʻi loto Nukuʻalofa, Malia ʻImakulata ʻi Maʻufanga (falelotu lahi), Sangato Sōsefo ʻi Fungamisi, Sangato Mikaele ʻi Lapaha mo e hā fua.




#Article 131: Folau ʻa Kae (2679 words)


Ko e folau ʻa Kae ko e tala tukufakaholo mei Tonga. Ko e taʻanga ʻoku ʻasi ʻi heni kuo toʻo mei he Makasini ʻa kolisi, 3, 1876 (ngāueʻaki ʻa e sipela onopooni). Ko e hingoa Kae ʻoku hoko ʻAe ʻi he lea fakahaʻamoa, ko hono ʻuhinga ko e taʻe.

 Vaka ne faʻu ʻi Haʻamea,
 fai lā ʻuta pea fakaheka;
 he vaka ne haʻi ʻuta ki he lepa.
 «He fonua koʻeni ʻe fakahela,
 takitaha ngaohi haʻane meʻa
 ke tau folau ki he puko lea,
 tuku  ka tau lelea.»
 Tupa!
 
  ē ka fotuaki,
  ē ka fotuaki,
 fai mai e tala ʻa toutai.
 Kalo mai pē Loʻau: «ʻIkai,
 ko e loi e tuʻunga toutai,
 tau ʻave e kāingá ni,
 ke tuku ki he tafatafaʻakilangi.»
 Tupa!
 
 Pea ʻuli hifo honau vaka,
 pea hokosia e tahi tea,
 pea mo e tahi fuofuanga,
 mo e tahi pupulu naʻe tala.
 «Tutuʻu ki tahi mo [h]eua.
 Ko e hā hoʻomou tangí na?
 Kā ʻikai ko honau kākā
 pea tau mole fua ai ā.»
 Tupa!
 
 Fokihanga folau e fuʻu fā
 pea fihi ai honau fana.
 Longopoa mo Kae e kaka
 ne na feʻohofi ki hono vaʻa,
 pea na tekena ai ʻo ʻatā.
 Mole ai ʻi he langi naʻe ava
 ko e potufonua ʻo e vavā.
 Ko e moleʻanga ia ʻo e vaka.
 Tupa!
 
 Longopoa mo Kae, ongo ʻotua,
 ha ongo siana ko ia e ula,
 kuo mālie ʻena fakaʻuta.
 «Haʻu ta talia e tahi ka huʻa,
 pea ta kakau ai ki taua
 takitaha kumi hano fonua.»
 Tupa!
 
 Tō hake ʻa Kae ʻene kakau,
 tūʻuta he motu ko Kanivatu,
 ʻoku ʻoneʻone ʻikai hakau.
 ʻOku toka e tofuaʻa ʻe valu
 mo e neiufi ʻapē ʻe teau.
 «Hoto fakapō, he tō maumau,
 naʻa maʻu kita ʻe he Kanivatu.»
 Tupa!
 
 Mohe Kae he vahaʻa tofuaʻa,
 haʻu e manu ʻene siutaka.
 Taʻomia Kae pea katakata:
 «Toki ʻi ai ha manu kāfakafa,
 maʻu hifo maʻate muʻāvaka
 ke ʻilo e Tonga e meʻa taha.»
 Tupa!
 
 Teitei mafoa mai e ata
 tūtūfulu pea ʻakaʻaka,
 teitei puna pea kapakapa.
 Piki ai Kae hono fatafata,
 siu pē manu he loto moana.
 Kae tāupe e fuʻu tangata,
 tepa hifo ki he ʻoneʻone pata,
 fakatō patū ʻi ʻAkana.
 Pea ʻalu ai ʻene uhu kava
 kia Sinilau, pea na takanga,
 tupu ai hono matātangata.
 Kae naʻe ʻikai alofi ha kava.
 Tupa!
 
 He ika ʻa Haʻamoa ne fafanga,
 ko e longoʻuli mo e tofuaʻa,
 momoʻi ki vai kele ke tataka.
 Maʻu ai ʻe Haʻamoa ʻo tafa,
 pea ʻomi ai ʻa hono alanga,
 pea ʻave ʻo tau ʻi fale fata.
 Ko e tama tō he mehekitanga
 toʻo leva fakamaʻanga taha,
 pea ʻalu ai kuo feitama;
 fānau hifo ko e māhanga,
 ko Tonga mo Tunungatofuaʻa.
 Tupa!
 
 Nofo ai Kae pea fieʻalu,
 fai ʻene tala kia Sinilau:
 «Ke ʻomai ha māhanga tatau
 ke u ai heka ange ai au,
 ke tala ki Tongatapu,
 ko e taulua ʻa Sinilau
 ko e meʻa mālohi ange fau.»
 Tupa!
 
 Fai ai e tala ʻe Sinilau:
 «Tununga mo Tonga, ke mo fekau;
 ʻave ʻa Kae ki Tongatapu
 pea mo ʻiloa mai foki au.
 Tutuʻu leva ʻo tofusi atu.
 ʻOmi e fuhi niu mo e fangu
 mo e fetaʻaki mo e takapau,
 ho tuku mesini ʻetau folau,
 ʻomia ke u ʻalu atu.»
 Tupa!
 
 Ko Vavaʻu ē, teletele vaka;
 Haʻapai ē, teletele vaka;
 fotu Tongatapu ʻi taumuʻa na:
 «Tununga mo Tonga, ki he toafa,
 kau ʻalu ki Haʻamea ʻo tala
 ʻoku ma ʻomai mo e māhanga,
 ko Tonga mo Tununga-tofuaʻa.»
 Tupa!
 
 Tūʻuta Kae ʻo kave kalanga:
 «ʻOsi mai Haʻamea, ʻo mamata
 mou tānaki huo tō alanga,
 fōfoa kofe pea aulala,
 ke tau toho na atu hoku vaka.»
 Tupa!
 
 Pea hao ʻa Tonga ʻo tala
 nofo mai Sinilau ʻo fetapa,
 «Tonga e, ko maʻā ʻa Tununga?»
 «Meʻa mai koe ki hoku tuʻa;
 ne fele ʻe tao mei ʻolunga.
 ʻIkai ne taofia kimaua?
 Pea kuo moʻua ai Tununga,
 kae hao mai Tonga ko e ula»
 Tupa!
 
 Nofo Sinilau pea lāunga:
 «Haʻamoa, tānaki e ʻotua,
 pea tānaki ki Hunga mo Hunga,
 pea mou langa kato ai muʻa,
 ʻa e polopola oku lōua,
 pea fakakavei ʻo tui ua,
 fakalōloa ki mui mo muʻa,
 pea tuku leva ko e fakahunga»
 Tupa!
 
 «Pea mou fono i Muifonua,
 pea fua e faʻo mei ʻEua,
 pea faʻo ai a Fangaleʻounga,
 pea faʻo ai mo Hihifo fua,
 pea fakamui faʻo ʻa Napua,
 pea hili ai Kae ʻi ʻolunga.»
 Pea toki ʻo tuʻunga ʻotua,
 kae ngalo e nifo i loto-Muʻa.
 Tupa!
 
 «Sinilau, ko kimautolu eni;
 ʻoku mau ʻomi ʻa e tangatá ni.»
 Tuʻu hake leva o fakafetaʻi.
 «Tuku ā hena kuo tō mai,
 mou ō pea mou uhu mai; 
 ʻOua ke ʻaho pea tau fai
 ta naʻe haʻu ko ʻene lavaki.»
 Tupa!
 
 ʻUʻua e moa - fakaʻānau.
 «Moa ko ē kā leo tatau
 mo e taulua a Sinilau.»
 Ta naʻe fai ʻene ʻamuʻamu,
 kā ʻoku tokoto ʻi alafolau.
 Pongipongi hake ʻo vakai atu
 ʻoku nofo Sinilau mo e fau.
 Tupa!
 
 «Matāpule koʻeni e vale,
 ʻosi foki ne u toka tala ange
 nai ʻaku faʻē naʻa mamate.
 Tapu ange mo Tongatapu mo Kae,
 ko e tuʻa ʻena he vaka mamate.
 ʻOku keli hono luo i malaʻe.»
 Pea toki ʻomi ʻo fakataʻane, 
 kae fai ki ai e tūtūkape.
 Tupa!
 
 ʻOmi he kumete ʻo fakatasilo,
 nofo ai Tununga pea kio
 kā kuo ʻikai nai ono nifo.
 «Pe ko e hā koā ke lilo!
 Toki fakamau ʻoka melino,
 kae kehe ko Kae ke tuli sino.»
 Tupa! 

Ko Loʻau ko e eiki naʻe nofo i Haʻamea, pea naʻa ne faʻu ha vaka ke folau ʻi hono lepa, ʻa e lepa ko ia ʻoku kei ʻilonga ofi ki Fatai. Kā naʻe lahi ʻa e lau mo e manuki ʻa e kakai ki ai, pe ko e hā ʻoku ikai ke toho ki tahi ʻa e vaka. «He ko e folau ʻi ha lepa ke hā?»

Pea ʻilo ki ai ʻa Loʻau ʻo ne fekau ki hono kakai ke nau tokonaki ka nau folau ʻo mamata ki he fuʻu puko ʻoku lea mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻo Pulotu. Pea nau fai; pea ʻi he kite mai a Haʻapai mo Vavaʻu, naʻe enginaki ʻa e kau toutai ke nau afe, he ʻoku ʻikai tau ʻa e vaka mo e folau mamaʻo. Kae fakafisi pē ʻa Loau ʻo nau fai atu.
 
Faifai pea nau aʻu ki he tahi mamaha, pea hoko mo e tahi ʻoku tē ai ʻa e fuofuanga. Pea hili ia naʻa nau hoko ki he potu naʻe kau ki ai ʻa e lau ʻa onoʻaho, ʻo pehē, tokua, ʻoku fatu ʻa e tahi. Pea nau tuku ai ʻa e lā ʻo nau hopo ʻo toho ʻo aʻu ki he fuʻu fā naʻe tuʻu ʻi he ngataʻanga ʻo māmani. Pea fihi ʻa e fana ʻi hono ʻululu, pea hopo ʻa e ongo siana ko Kae mo Longopoa, ʻo na pipiki ʻi hono vaʻa. Pea ta naʻe ʻava ʻa e langi ʻi he potu ko ia, pea ʻi heʻena tekeʻi mālohi ʻa e vaka naʻe ngaunu atu ia ʻo mole, pea mole ai mo Loʻau mo kainga. 

Pea pehē leva ʻe he ongo siana ke na kakau ʻoka hua ʻa e tahi, ʻo takitaha kumi hano fonua. Pea na fai, pea hili ʻa e ngaahi ʻaho naʻe hake ʻa Kae ʻi he motu naʻe nofo ai ʻa Kanivatu, ko e fuʻu manupuna naʻe fakaʻulia hono lahi. Naʻe tō ʻa e mānava ʻo e siana ʻi heʻene vakai ʻa e anga ʻo e motú, he kuo toka ai ʻa e ngaahi fuʻu tofuaʻa  ʻe valu pea taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi fuʻu neiufi. Kā naʻe ʻikai ko ia naʻa ne lotosiʻi ai, kae telia ʻa e Kanivatu, he ko e manu kai tangata ia. Kā ko e pō ko ia naʻa ne mohe ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo tofuaʻa, pea ʻi he haʻu ʻa e Kanivatu naʻa ne toi i he lalo ika, pea ne ongo naʻa ne ofo i he lahi ʻo e fuʻu manupuna, kā naʻa e katakata pē, ko e hā kia te ia ko e meʻa ia ke ʻe haʻ1u ai ki māmani. Ko ia ko e ʻaho ʻe taha ʻi he kapakapa ʻa e Kanivatu ke puna naʻa ne hanga ʻo piki ʻi hono fatafata, pea ʻikai tōkai ia ʻe he fuʻu manu ko ia. He naʻe hangē pē ko e kutufisi ʻene ongoʻi ʻa e tangata. Ko ia naʻe ʻave holo ʻa Kae kā ne piki pē he ko e moana, kā ʻi heʻene vakai leva ʻoku nau ofi ʻi ha fonua naʻa ne tuku ange ʻo ne tō hifo ʻi Haʻamoa i he potu ʻoku ui ko ʻAkana.

Pea ʻofa ʻiate ia ʻa e eiki ʻo e potu, ko Sinilau, pea na takaua, pea kā ne loto ʻa Kae ke nofo ai pē pehē ne tuʻumālie. Kae hohaʻa ʻa e siana ni ke foki ki Tongatapu ke talanoa ia ʻa e ngaahi meʻa kuo ne mamata ai. Pea naʻe ai ʻa e ongo tofuaʻa ʻa Sinilau, ko Tonga mo Tunungatofuaʻa; ko e māhanga kinaua pea ne ongo ko e ika kā ko ʻena faʻē ko e fefine ko e kāinga ʻo Sinilau. Pea tala ʻe Sinilau ki he ongo ika ke ʻomi ʻo ave ʻa Kae ki Tongatapu, pea toki haʻu. Pea ne tuʻutuʻuni foki ke ʻomi meʻaʻofa ʻe he kakai Haʻamoa, ke ʻoua naʻa foki mola ʻa e tangata ni kuo aunofo kiate ia. Pea heka ʻa Kae ki he ongo ika ʻo nau folau ki Tonga.

Kā ta naʻe ʻikai hounga ki he loto ʻo Kae ʻa e ʻofa ʻa Sinilau, ʻo ne tuʻutuʻuni ke tāmateʻi ʻa e ongo ika. Pea ko ia naʻa ne tala ke na fakaafe ki he potu naʻe toafa, koeʻuhi ke na mahaia lolotonga ʻene tānaki ʻa e kakai. Pea nau toki hifo ki ai ʻo tai, pea mate a siʻi Tununga, kae fai fakapotopoto a Tonga ʻo ne hao. Pea toki fekau ʻe Kae ke tafa ʻa e ika kuo maʻu, ʻo ne tufa ki he houʻeiki ʻo e ngaahi feituʻu ʻo nau tao ʻo kai. 

Pea faifai pea foki atu ʻa Tonga ki Haʻamoa, pea ofo ʻa Sinilau pē ko e hā ʻoku ne tokotaha ai. Pea fakahā ʻe Tonga ʻa e lapa naʻe fai mo e tuʻutāmaki ʻa siono hoa; pea naʻa mo ia naʻa ne mei moʻua, hē naʻe hangē ha faletao a hono tuʻa. Pea ʻita ʻa Sinilau ʻo ne fakataha ʻa e faʻahikehe ʻo Haʻamoa, ʻo ne fekau ke nau langa kato ʻo ʻalu ʻo tānaki ʻa e kinohaʻa ʻo e ngaahi fonua naʻa nau kai ʻa Tununga, pea tokanga lahi ke ʻomi ai ʻa Kae. Pea nau fai, ʻo nau maʻu ʻa e tangata ko ia ʻoku kei mohe, pea nau ʻomi ʻo tuku ʻi he alafolau ʻo Sinilau.

Pea ʻuʻua e moa ʻo ʻā ai ʻa Kae, ʻo ne pehē leva: «ʻOku tatau tofu pē mo e leo ʻo e moa ʻa Sinilau ʻi Haʻamoa,» ʻa ia naʻa ne faʻa fanongo ki ai ʻi muʻa, ʻo ne fakaʻamu ke toe ʻaʻahi ki Haʻamoa ʻosi kuo ne ʻi ai; lea ʻoku ne lau ai pē ʻoku ne ʻi Tongatapu. Ka ʻi he maʻa ʻa e aho naʻe ai ʻe Kae ʻene fuʻu oho, he ko Sinilau e ʻoku nofo mai ʻi he matapa ʻo e alafolau.
 
Pea fakamamahui ʻa e eiki ko ia ʻo ne valoki ʻa Kae ʻi heʻene taʻeʻofa; ʻo ne fakahā ʻoku keli hono fonua he te ne mate. Pea nau toki ʻomi ki malaʻe, pea fakataha ʻa e kakai ʻo nau totoivi ʻa e kape ki ai, pea nau toki tāmateʻi ʻo tanu. Kae ngata ai leva ʻa Kae taʻehounga. Kā naʻe ʻikai ngata pehē ʻa siʻi ika kuo ne kakai he naʻe ʻomi ʻa e fuʻu kumete ʻo ʻai ki ai ʻa e ngaahi konga kuo maʻu, pea ʻilo ange naʻe kī hake ʻa siʻi Tununga kuo moʻui. Ko hono pango kuo ngalo hono nifo ʻo loto Muʻa he ne ʻave ia ʻe Kae ki he ; kā naʻe pehē ʻe Sinilau ʻoku tatau ai pē, pea kapau ʻe ʻikai lahi ʻene fakamanga ʻi ʻikai ʻilo ʻe ha taha.

Pea nau folau pē ʻo aʻu ki , pea nau ʻalu pē, pea kite ai ʻa Haʻamoa, pea nau ʻalu pē, pea nau folau folau pea hoko ki he tahi tea; pea nau folau ai, ʻo toe aʻu ki he tahi fuofuanga, pea nau toe folau ai pea hoko ki he tahi pupulu, pea nau hopo ai leva ki tahi ʻo toho mo nau tangi. Ko e pehē mai pe ʻe Loʻau: «ʻE ʻikai tuku ʻetau folau, he ko e hā ʻoku mou tangi ai? ʻIkai ko hoʻomou kākā ai pē ke tau mole fua ai ā?»
 
Pea nau folau, folau, pea aʻu ki he fuʻu fā, ko e fuʻu fā ko e fokihangafolau; pea fihia ai honau fana, pea feohofi ai ʻa e ongo siana he vaka ki he fuʻu fā ʻo teke na ia ʻa e vaka mo e fuʻu fā, pea ʻalu ai ʻa e vaka tokua, ʻo hū ʻi he langi naʻe ʻava, pea ko honau mateanga ia kae moʻui ai ʻa e ongo siana naʻa na hopo ki he fuʻu fā. Pea na alea ai ke na tatali ʻoka huʻa mai ʻa e tahi pea na toki kakau ai.
 
Pe kakau ai ʻa Kae ʻo tūʻuta ʻi he motu naʻe nofo ai ʻa e manu ko e Kanivatu. Pea tūʻuta atu ʻa Kae ʻoku tuku ai ʻa e tofuaʻa ʻe valu, pea mohe ai ʻa Kae he vahaʻa tofuaʻa. Pea haʻu ai ʻa e manu ʻene siutaka ʻo tuʻu hono vaʻe ʻe taha ki he tofuaʻa ʻe taha mo hono vaʻe ʻe taha ki he tofuaʻa ʻe taha, kae mohe ʻo foʻohifo ia Kae. Pea mohe pē ʻa Kae mo katakata heʻene ʻiloʻi, pea teitei mafoa mai e ata pe pea fanongo hake ai ʻa Kae kuo tutufulu ʻa e manu pea teitei puna, pea kapakapa. Pea ʻohofua leva ʻa Kae ʻo pipiki ʻi hono fatafata, pea ko e siu pe ʻa e manu ʻi he loto moana, kae tāupe pea Kae ʻi hono fatafata. Pea toki sio hifo ʻa Kae he ʻoneʻone pea fakatopatu leva ki he ʻoneʻone. Pea tuʻu hake ai tā ko Haʻamoa pea ko ʻAkana ko e fonua naʻe fakatopatu ki ai. Pea ʻalu ai leva ʻene ohu kava kia Sinilau, pea takanga ʻaki leva ʻe Sinilau.

Pea ko e ika ʻa Haʻamoa naʻe fafanga ko e longoʻuli mo e tofuaʻa, pea nau ʻave ai ki vaike1e ke fakatakataka, pea maʻu ai ʻe he potu fonʻua e taha ʻo tafa, pea ʻave hono alanga ʻo tautau i he falefata. Pea ʻalu tu ai ʻa e ʻunoho ʻo Sinilau ʻoku tautau ʻa e alanga pea ʻohofua ai ʻo folo pea ʻalu ai kuo feitama, pea faʻele ai ʻo māhanga ko Tonga mo Tunungatofuaʻa.

Pea nofo ai a Kae ʻo fie haʻu ki Tonga ni, pea tala ange ai ʻe ia kia Sinilau ke ʻomai ʻa e ongo tofuaʻa ke haʻu ai. Pea tala ange ʻe Sinilau ki he ongo tofuaʻa ke na ʻomai ʻo ʻomi ʻa Kae ki Tonga ni. Pea naʻinaʻi ai ʻa Sinilau ki he ongo tofuaʻa: «Mo tūʻuta pē ki Tonga ʻo ʻomai ha fuhi niu mo ha fangu mo ha fetaʻaki mo ha takapau. Mo tuku mesini ʻetau folau pea mo toki ʻomai kau ʻalu atu.»

Pea nau hoko mai ai ki Tonga ni ʻo taʻeʻofa ʻa Kae ʻi he ongo tofuaʻa ʻo fekau ki hono kāinga ke nau hifo ʻo hoka; pea mate ai ʻa Tununga, kae hao a Tonga. Pea ʻalu atu ai ʻa Tonga ki Haʻamoa ʻoku nofo mai ʻa Sinilau, pea fehuʻi mai ai ʻa Sinilau kia Tonga pē ko e fē ia ʻa Tununga, pea tala ange ʻe Tonga ne haofia kimaua pea kuo mate ai ʻa Tununga.

Pea nofo ai a Sinilau ʻo lāunga, pea ne tānaki ai ʻa e ʻotua ʻo Haʻamoa, ʻo ne fekau ke nau haʻu pea tānaki ki Hunga mo Hunga, pea ke nau nofo ai ʻo langa kato, pea nau toki haʻu ʻo nofo ʻi Muifonua ʻo fua faʻo mei ʻEua, pea faʻo ai ʻa Fangaleʻounga, pea faʻo ai mo Hihifo, pea fakamuifaʻo a Napua, pea toki hili a Kae ʻi ʻolunga. 




#Article 132: Kāsia (118 words)


Ko e kāsia ko e fuʻu ʻakau lahi ʻaupito ia. ʻOku ui foki ko e Albizzia saman pe Albizia saman, ko e saman ko e hingoa ia ʻo e fuʻu ʻakau ʻeni ʻi Venisuela mo e takatakai, ko ʻene potu fonua tupuʻanga.

Kae mahalo pē ko e faʻahinga kehe ia, (kā ʻoku tatau ʻene ʻasi) ko e Albizzia lebbeck pe Acacia lebbeck. Ko ʻĒsia tongahahake ko ʻene potu fonua tupuʻanga.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ui ʻa e ʻakau ʻeni ko acacia, kae ko e ngaahi acacia moʻoni ko e kāinga-ofi kehe ʻo e mimosoideae ia. Ko ia ai ʻa e ʻuhinga ʻo e hingoa fakatonga, ko e (ʻā)kāsia? Pe ko e ʻuhinga fakatonga, ʻoku kā(sia) ʻe he ʻakau?




#Article 133: Puko (138 words)


Ko e puko ko e fuʻu ʻakau lahi ʻaupito ia, mahalo pē mita ʻe 20 ʻi ʻolunga, kā ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ke lava ngāueʻaki. Neongo, taimi ʻe niʻihi ʻoku tupu pē ki he mita ʻe 2 ʻi ʻolunga pe ofi ki ai. ʻOku lahi ngaahi fuʻu ʻi he matātahi.

ʻOku ui ko e fotulona ʻe Yuncker, kā naʻa ne fakafetongi kinaua. Ko e fotulona ʻoku tupu foki ʻi he matātahi, kā ʻoku kehe ʻaupito. Ko e meʻa fakangalingalikehe ʻoku ʻi ai ʻa e fetongi tatau ʻi he ngaahi lea kehe.

ʻOua ʻe fakapuputuʻu mo e touhuni, ʻoku tatau ʻa e ʻasi ʻo hona lou, kae ʻoku kehe ko e toenga. Ko e fuʻu lahi ʻa e ʻakaú ni.

ʻI he taimi tukufakaholo naʻe lava lea ʻa e ngaahi fuʻu puko. Vakai ki he folau ʻa Kae.




#Article 134: ʻAkau (201 words)


Ko e ʻakau ʻi he saienisi ʻo e moʻui ko e taha pē ʻo e puleʻanga tuʻi ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻe 4 ʻoku fakatefito ki he ngaahi lokiʻimoʻui ʻoku lahi. Ko e ngaahi holisi ʻo honau lokiʻimoʻui ʻoku fefeka pē mo e meʻa ngeʻesi ʻi loto. ʻOku faingataʻa ʻo fakamatala totonu ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi ʻakau. Kā ko e lahi taha ʻo e ngaahi ʻakau ʻoku lanumata he chlorophyll, ko e meʻa kemi ʻoku lava puke ʻa e ivi ʻo e maama ʻo e laʻā. ʻA ia ko e ʻakau ko e tumuʻaki ʻo e haʻi sēini meʻatokoni ʻi māmani.

Ko e fanga meʻamoʻui kehe (taʻelokiʻimoʻui): siemu, vailasi, mo e hā fua

He onopooni ʻoku ʻikai ngāueʻaki ʻe he kau saienisi ʻa e ongo meʻa ko e tengaʻiʻakau telefua mo e ʻufiʻufi ʻi heʻenau fakafaʻafaʻahinga ʻo e ngaahi meʻamoʻui. ʻOku pehē: he onopooni ʻoku toe ʻa e ngaahi vahe ʻe 5 ʻi he ʻuluʻivahe ʻo e ʻakau tengaʻiʻakau, ko e ngaahi ponga paame mo e ʻakau fuasiliva mo e ʻakau paini mo e ʻakau sukau mo e ʻakau matala. ʻOku sai pē ko e ongo meʻa tengaʻiʻakau telefua mo e ʻufiʻufi ʻoku ngāueʻaki pē ʻi he lea faingofua.




#Article 135: Monumanu (190 words)


Ko e monumanu ʻi he saienisi ʻo e moʻui ko e taha pē ʻo e puleʻanga tuʻi ʻo e fanga meʻamoʻui ʻe 4 ʻoku fakatefito ki he ngaahi lokiʻimoʻui ʻoku lahi. Ko e ngaahi holisi ʻo honau lokiʻimoʻui ʻoku vaivai pē. ʻOku faingataʻa ʻo fakamatala totonu ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi monumanu. Kā ko e lahi taha ʻo e ngaahi monumanu ʻoku ngaue mo mānava mo kai. Ko ʻenau meʻakai ko e ngaahi ʻakau ia (monumanu kai louʻakau) pe ko e fanga monumanu kehe (monumanu kai kanomate).

ʻOku siʻi kehe ʻa e monumanu ʻi he lea fakatonga tukufakaholo — vakai ʻi lalo.

Ko e fanga meʻamoʻui kehe (taʻelokiʻimoʻui): siemu, vailasi, mo e hā fua

ʻOku ʻi ai ha vahevahe faingofua ange, ʻoku fili ʻe he kau saienisi ʻe taha:

Tānaki ʻa e monumanu luo (coelenterata): ko e oma mo e monumanu potupotutatau ia.

Ko e ngaahi māʻolunga (vahe lahi, vahe, vahe siʻi) ʻoku kehe ʻi he ngaahi manga vahevahe ʻe niʻihi

ʻOku siʻi kae maau ʻa e vahevahe ʻo e ngaahi meʻamoʻui he onoʻaho:

Ko e foʻi lea monumanu naʻe ʻikai ngāueʻaki he onoʻaho, ka ko lea fakamanuki pē.




#Article 137: ʻakau tengaefuefu (119 words)


Ko e ʻakau tenga-efuefu ko e ʻakau ia ʻoku ne fakafanau ngāueʻaki he tengaefuefu. Ko e vahe ia ʻi he fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi, tatau mo hono tokoua, ko e fanga ʻakau tengaʻiʻakau. Ko e tracheophytes kinaua, ʻa ia ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi kālava ʻi loto maʻa e fetuku ʻo e vai pe toʻi.

ʻI he saienisi ʻo e ʻakau ko ʻakau tengaefuefu ʻoku ʻikai ha fakafaʻafaʻahinga ʻe taha pē, kā ʻoku mavahevahe ʻi he ngaahi vahe ʻe 5. Ko honau hingoa ʻi he lea fakalatina:

ʻOku lotokehekehe ʻa e kau saienisi ki he vahevahe totonu. ʻOku pehē ʻe he tokoniʻihi ko e lycopodiophyta mo e psilotophyta mo e ophioglossophyta ko e konga pē (haʻa pe fokotuʻunga) ʻo e pteridophyta.




#Article 138: ʻakau matala (242 words)


Ko e ʻakau matala ʻi he saienisi ʻo e ʻakau ko e taha pē ʻo e vahe ʻo e fanga meʻamoʻui ʻe 5 ʻi he ʻuluʻivahe ko ʻakau tengaʻiʻakau (spermatophytes). Kā ko e vahe ʻiloa taha.

Ko e ngaahi vahe ʻe 4 ʻoku toe: 

ʻOku faingofua ʻo fakapupungaʻi kinautolu ʻi he tengaʻiʻakau telefua (gymnospermae). Ko e ʻakau matala ko e taha pē ia ʻi he pupunga ʻo e tengaʻiʻakau ʻufiʻufi (angiospermae).

ʻOku lava ʻo tānaki ʻa e vahe ponga tenga (pteridospermatophyta) ki he tengaʻiʻakau telefua, kā naʻe nau ʻauhamālie ʻaupito ʻosi ʻa e taʻu ʻe 400 miliona kuo hili pe ofi ki ai.

ʻOku faʻa vahevahe ʻa e ngaahi ʻakau matala ʻi he ongo haʻa:

Ko e lautenga ko e lau ʻe taha pe ua ia ʻoku hū tuʻa mei he tenga, ko e (ongo) lau ʻuluaki ʻo e ʻakau. ʻOku ʻasi ʻi he faitā ko e tupu ʻo e lautengaʻitaha (hema) mo e lautengaʻiua (mataʻu). Kā ʻoku toe ʻa e ngaahi vahevahe kehe:

ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻakau ʻoku kehe ʻenau anga ʻe taha kā ʻikai kehe ʻe taha, ʻa ia ʻoku kei lotokehekehe ʻa e kau saienisi ki he vahevahe totonu, pea taimi e niʻihi ʻoku nau fai ha ngaahi vahavahe foʻou. ʻOku pehē ʻe he tokotaha ʻoku tatau tonu ko e dicotyledones mo e magnoliopsida, ʻoku pehē ʻ e he toktaha ʻoku meimei pē. Pea ʻoku nau tānaki ʻa e haʻa ko e eudicots pea mo e rosopsida.




#Article 139: Ponga paame (122 words)


Ko e ponga paame (cycadophyta) ʻi he saienisi ʻo e ʻakau ko e taha pē ʻo e vahe ʻo e fanga meʻamoʻui ʻe 5 ʻi he ʻuluʻivahe ko e ʻakau tengaʻiʻakau (spermatophytes). ʻOku ne kau ki he pupunga ʻo e tengaʻiʻakau telefua (gymnospermae), tatau mo e:

Ko e vahe fika hono 5 ko e ʻakau matala (magnoliophyta) ia, ko e taha pē ia ʻi he pupunga ʻo e tengaʻiʻakau ʻufiʻufi (angiospermae).

ʻOku meimei tatau ʻenau ʻasi ki he fuʻu paame pe fuʻu niu pea ʻoku meimei tatau foki ki he ʻakau tengaefuefu (ko e ponga mo e hā fua), kā ko e pupunga ʻoku kehe ʻaupito.

ʻOku tupu ʻe taha pē ʻo e fanga ponga paame ʻi Tongá ni, ko e longolongo.




#Article 140: ʻakau sukau (127 words)


Ko e ʻakau sukau (gnetophyta) ʻi he saienisi ʻo e ʻakau ko e taha pē ʻo e vahe ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻe 5 ʻi he ʻuluʻivahe ko e ʻakau tengaʻiʻakau (spermatophytes). ʻOku ne kau ki he pupunga ʻo e tengaʻiʻakau telefua (gymnospermae), tatau mo 

Ko e vahe fika hono 5 ko e ʻakau matala (magnoliophyta) ia, ko e taha pē ia ʻi he pupunga ʻo e tengaʻiʻakau ʻufiʻufi (angiospermae).

ʻOku siʻi pē ʻa e ngaahi faʻahinga ʻi he vahe ʻo e ʻakau sukau, kā ʻoku ʻi ai ha ʻakau fakatāfuʻua, fakatātā ko e Welwitschia mirabilis ʻi ʻAfelika (vakai ki he faitā).

ʻOku ʻikai tupu ʻi Tongá ni ʻa e ngaahi ʻakau sukau, kā ʻoku tupu ʻa e faʻahinga ʻe taha pē ʻi Fisi, ko e sukau.




#Article 141: ʻakau paini (220 words)


Ko e ʻakau paini (pinophyta) ʻi he saienisi ʻo e ʻakau ko e taha pē ʻo e vahe ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻe 5 ʻi he ʻuluʻivahe ko e ʻakau tengaʻiʻakau (spermatophytes). ʻOku ne kau ki he pupunga ʻo e tengaʻiʻakau telefua (gymnospermae), tatau mo e:

Ko e vahe fika hono 5 ko e ʻakau matala (magnoliophyta) ia, ko e taha pē ia ʻi he pupunga ʻo e tengaʻiʻakau ʻufiʻufi (angiospermae).

ʻOku lahi ʻa e ngaahi faʻahinga ʻi he vahé ni, ko e lahi taha ʻoku ui ko e paini. Ko e ngaahi paini ʻoku tupu ʻi Tongá ni ʻoku kau ki he ʻakau paini, kā ʻoku ʻi ai ha ngaahi kāinga kehe. Ko e uhiuhi ko e ʻakau paini foki. Kā ko e toa ko e ʻakau kehe ʻaupito, ko e ʻakau matala ia.

Ko e foʻi lea pinophyta (lea fakakālisi) pe coniferae (lea fakalatina) pe conifer (lea fakapilitānia) ko e ʻuhinga ko e fuesia fuotuʻu ia, koeʻuhi ko e fakafuo ia ʻo e meʻa ʻoku tupu ʻenau tengaʻiʻakau ʻi loto. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ui foki ko e ngaahi ʻakau hui-tuitui, koeʻuhi ʻoku ʻasi ʻenau lou tatau mo e hui.

ʻOku siʻisiʻi pē ʻa e ngaahi ʻakau paini ʻi Tongá ni. Ko e uhiuhi mo e ngaahi paini naʻe ʻomi, ʻa ia ko e paini mo e kauli.




#Article 142: Meʻamoʻuimuʻa (200 words)


Ko e meʻa-moʻui-muʻa ʻi he saienisi ʻo e moʻui ko e taha pē ʻo e puleʻanga tuʻi ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻe 4 ʻoku fakatefito ki he ngaahi lokiʻimoʻui ʻoku lahi. Kā ko e ʻotoʻota pē ia ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻoku ʻikai kau ki he ʻakau, monumanu mo e talingelinga. ʻA ia, ko e ngaahi lokiʻimoʻuitaha kehe, neongo ko e ngaahi limutahi ʻoku lahi honau lokiʻimoʻui. Ko e ʻuhinga ko e ʻotoʻota pē, ʻoku lotokehekehe ʻaupito ʻe he kau saienisi ko e fē meʻamoʻui ʻoku kau ki ai. Ko ʻenau vahevahe ʻoku liliu taimi kotoa pē.

Ko e fanga meʻamoʻui kehe (taʻelokiʻimoʻui): siemu, vailasi, mo e hā fua

ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi faʻahinga ʻi he puleʻanga tuʻí ni, neongo ko e konga lahi taha ʻoku siʻisiʻi ʻaupito, ʻoku ʻasi pē ʻi he meʻa fakaʻata efu. Ko e siʻi ngaahi faʻahinga mahuʻinga ange, ko e limutahi ia (lea fakapilitānia: algae):

ʻA ia, ko e limutahi kulokula mo e melomelo pē ʻoku kau ki he puleʻanga ʻo e meʻamoʻuimuʻa. Taimi ʻe niʻihi ʻoku tupu ʻe he kau saienisi ʻa e puleʻange foʻou, ʻoku ui ko e chromalveolata pe chromista (limutahi fakalanu), pea mo e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai.




#Article 145: Huni kula (110 words)


Ko e huni kula ko e fuʻu ʻakau ia, mita ʻe 2 ʻi olunga, mo e matalaʻiʻakau iiki mo e kulokula. ʻOku meimei tatau ʻene ʻasi mo e huni, kā ko e faʻahinga ʻakau kehe ʻaupito. Ko e ʻakau foʻou mo e ʻomi ia, kā ʻoku manakoa ʻi he ngaahi ngoue ʻapi kolo. ʻOku lahi hono ngaahi fuo mo e matalaʻiʻakau lanu kehekehe.

Mahalo pē ʻoku tatau ia mo e Ixora chinensis pe Ixora casei.

Ko e fuʻu ʻakau mo hono matalaʻiʻakau hinehina, ko e huni tea, ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga mo hono lauʻimatala loloa ange mo e lausiʻi ange,  ko e Ixora finlaysoniana Wall. ex G. Don.




#Article 146: Vaine fakafulutāmakiaʻi (105 words)


Ko e vaine fakafulutāmakiaʻi (hingoa taʻefakalakanga) ko e fuʻu ʻakau siʻi ia. ʻOku ʻakau ʻomi mei ʻEsia hahake, ʻoku fakaaoao ʻaupito, ʻoku ne fakafulutāmakiaʻi ʻa e ʻakau kehe, ʻufiʻufi ʻa e ngaahi pu ʻuhila moe hā fua. ʻOku tatau ʻene ʻasi mo e vaine, kā ko e kāinga mo e fokotuʻunga kehe, ko e kāinga ʻo e kiukamipaá. ʻOku tatau mo e C. cordifolia.

ʻOku lava ke kai ʻa e foʻi fua (kei lanumata pe momoho ʻi he kulokula ʻaupito), tatau mo e kiukamipā. Ko e tindora ia ʻi he peito ʻInitia.

ʻOku lahi ʻene tupu ʻi , kā teʻeki aʻu ki  e taimí ni.




#Article 147: Fuehina (175 words)


Ko e fuehina pe fuelalahi (Ipomoea) ko e fuʻu ʻakau siʻi mo e totolo ia. ʻOku lahi ʻene tupu ʻi he matātahi. Tatau mo e ngaahi kehe, kapau te ke fiesio ki hono matalaʻiʻakau, ʻe sai te ke ʻalu ʻi hengihengi, ʻoku ne matala ʻi he pō (taimi ʻo e ulo māhina, ʻa ia hono hingoa lea fakapilitānia). Ko e matalaʻiʻakau lahi mo e hinehina.

Ko e fuehina (Thunbergia) ko e fuʻu ʻakau siʻi foki ia, ʻoku siʻi ange hano matalaʻiʻakau, kae ʻoku lahi ʻene tupu he taimí ni ʻi Tongá ni, ko e vao ia. Ko e ʻakau ʻomi pē ia, ʻoku foʻou hono hingoa, ʻoku teʻeki fakahingoaʻi ʻi he ngaahi kaungāfonua.

ʻOku tatau ʻa e fuelalahi mo e I. tuba, mo e Convolvulus tuba, mo e I. grandiflora, pea mo e I. violacea. Kā ʻoku pehē ʻe he kau saienisi ʻe taha ko e faʻahinga kehe ko e I. violacea, (ko hono matalaʻiʻakau ʻoku lanu-fisiʻifekika, ʻikai hinehina). ʻOku ui foki (I. violacea) ko e pula (kā ʻoku ʻi ai foki ha pula kehe).




#Article 148: Ikuʻipusi (105 words)


Ko e ikuʻipusi ko e fuʻu ʻakau siʻi ia mo e ngaahi kiʻi matalaʻiʻakau lanufekika, ʻoku tatau ʻene ʻasi mo e hiku ʻo e pusi. Ko e ʻakau vao ia. ʻOku tatau mo e Uraria lagopodoides mo e Uraria lagopoides DC. mo e Hedysarum lagopodioides mo e hā fua.

Kā ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga kehe, ko e ikuʻipusi kulaʻahoʻaho (hingoa taʻefakalakanga) [red-hot cat's-tail, chenille plant]. ʻOku lōloa ange mo e ʻahoʻaho ange mo e fakaʻofoʻofa ange hono hiku. ʻOku manakoa ʻi he ngoue kakala. ʻOku ui ko e kalakalaʻāpusi ʻe he tokotaha, neongo ko e faʻahinga kehe mei he kāinga tatau pē ia.




#Article 149: Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi (166 words)


Ko e saienisi ʻo e fakafaʻafaʻahinga, ʻa ia ko e fakafaʻafaʻahinga ʻi he saienisi ʻo e meʻamoʻui, ko e ako ia ʻo e vahevahe pe fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻamoʻui. ʻOku ui foki ko e tasonomia (taxonomy).

Naʻe kamata mo e Carolus Linnaeus (1707–1778) ʻi he teautaʻu hono 18.

ʻOku lahi ʻa e ngaahi angafai ngāueʻaki ʻe he kau saienisi ʻe niʻihi, kā ʻoku faʻa sīpingaʻaki koʻeni:

Ko e ngaahi hingoa mataʻitohi matatoʻa ʻoku ngāueʻaki taimi kotoa pē, ko e toenga ʻoku sai ke toʻo.

Ko hoʻo faʻiteliha pē ke ngāueʻaki ko e ʻemipaea:

ʻOku lava ke te tānaki ʻa e ngaahi tuʻunga fakalahi ʻo fai ha fakafaʻafaʻahinga mata iiki ange. Ko e super ʻi muʻa, mo e sub pea mo e infra ʻi mui. Fakatātā ʻi he haʻa:

Ko e kāinga ofi mo e faʻahinga ʻoku tupu ki he hingoa kakato lōua ʻo e meʻamoʻui. ʻOku tohi ia mataʻitohi mahei mo e mataʻitohi lahi ʻi he mataʻitohi ʻuluaki pē. Fakatātā: Homo sapiens.

Vakai ki he 




#Article 150: Hongohongo (105 words)


Ko e hongohongo (pe nongonongo ?) ʻe taha ko e fuʻu ʻakau siʻi ia mei he kāinga Urticaceae, tatau mo e salato. ʻOku ui foki ko e Fleurya interrupta (L.) Chew.

Ko e hongohongo ʻe taha ko e fuʻu ʻakau siʻi ia mei he kāinga Acalypha (lau kopa). ʻOku ui foki ko e Acalypha boehmerioides Miq. ʻOku tupu pē ʻi  mo e .

ʻOku ʻikai pau, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻakau ʻe ua mo hona hingoa tatau, pe naʻe puputuʻu ʻa e kakai pea naʻa nau fetongi kinaua? Kakai Tonga, mo e kakai ʻi he kaungāfonua foki, pea mo e kau saienisi ?




#Article 151: Kihikihi (ngeʻesitenga pipiki) (106 words)


Ko e kihikihi ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, ʻoku kihi ia. ʻOku ʻi ai lahi ngaahi faʻahinga kehekehe mo e hingoa ʻeni. Ko e kihikihí ni ʻoku ʻi ai ʻene ngeʻesitenga ʻoku pipiki ʻaupito ki he vala kotoa pē, koeʻuhi ʻa ʻenau ngaahi kiʻi fulufulu.

Ko e kihikihí ni ʻi Tongá ni ʻoku ʻikai ʻi ai hano fulufulu ʻi he kau mo e lou, neongo ʻoku ʻi ai ʻi muli. Ko e faʻahinga kehe ia?

Ko tohi ʻo Yunker ʻoku pehē ko e kihikihi ko e D. triflorum ia. Mahalo pē naʻe hala ia? Kā ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa tatau ʻi Fisi: konikoni.




#Article 152: Fiki kulamūmū (114 words)


Ko e fiki kulamūmū (hingoa taʻefakalakanga) ko e fuʻu ʻakau lahi ia, aʻu mita ʻe 6 ʻi olunga. Naʻe ʻomi mei Kiupa, naʻe ʻikai fuoloa. Neongo ko ia ʻoku manakoa ʻaupito ia ʻe he kakai Tonga ʻi honau ʻapi ngoue, koeʻuhi hono lahi matalaʻiʻakau kulamūmū, meimei kulokula, pea mo ʻenau tangitangi meimei lolotonga he taimi kotoa.

Ko e fuʻu ʻakaú ni, ʻoku ʻikai hano ngaahi foʻi fua, ʻoku kehe mei he fiki pe fiki kai. (tokanga: ʻoku fakakonā ʻa hano foʻi tenga). ʻA ia ko e hā e ʻuhinga ʻoku ui fiki? Ko e ʻuhinga ko e fiki mo e fiki papālangi mo ʻeni ʻoku kau ki he kāinga ofi tatau: ko e Jatropha.




#Article 153: Mālōlō (141 words)


Ko e mālōlō pe masikoka ko e fuʻu ʻakau lahi. Ko hono kāinga, ko e Phyllanthaceae, naʻa ne tupu mei he kāinga siʻi ʻo e Euphorbiaceae he onoʻaho. Ko e ʻuhinga ʻe taha: Phyllanthus ramiflorus. ʻOku tongi hono foʻi fua.

Ko e faʻahinga kehe ko e Glochidion concolor Müll.Arg., ko e ʻakau lahi ia ʻoku siʻisiʻi ange, ʻoku pehē ʻe he kau saienisi. Ka ʻoku tatau ʻena ʻasi ki he kakai. ʻOku tupu ʻi ʻEua mo  pē ʻa e G. concolor, ʻoku tupu ʻi Tonga kotoa pē ʻa e G. ramiflorum.

Ko Yuncker ʻoku ui ko e G. ramiflorum ko e misikoka pe mālōlō.

Ko Churchward naʻe pehē ko e mālōlō ko e ʻakau siʻi pē mo e matala engeenga ia, pea ʻoku ui ko e masikoka ʻi . Pea ʻoku ʻi ai ha masikoka kehe, (vakai ki he ngaahi masi).




#Article 154: Mamaea (102 words)


Ko e mamaea ko e hingoa ʻo e ngaahi fuʻu ʻakau ʻe niʻihi ia. Naʻe tohi ʻe Yuncker ko e mamea ʻi he feituʻu ʻe taha mo e mamae ʻi he feituʻu ʻe taha mo e mamaea ʻi he feituʻu ʻe taha. Mahalo pē ko e ngaahi ʻakau koʻeni ʻoku mamae kotoa, kuo tupu mae, koeʻuhi ʻoku ʻi ai ha meʻa hinehina ʻanautolu. Ko e mamae ʻoku ʻi ai ʻa hono foʻi fua siʻi mo tea. Ko e ongo mamaea, ko e ngaahi fuʻu ʻakau lahi, ʻoku ʻi ai ʻa hona ngaahi foʻi lau, tea ʻi lalo mo e lanumata ʻi olunga.




#Article 155: Siasi ʻo Tonga (238 words)


Ko e Siasi ʻo Tonga, (Church of Tonga), ko e taha ʻo e ngaahi siasi ʻi Tonga.

Naʻe fokotuʻu ʻi 1928 ʻe he kau takilotu naʻe ʻikai te nau loto ki he fakataha ʻi 1924 ʻo e Wesleyan mission  mo e Free church ki he Siasi Uesiliana tauʻatāina ʻa Tonga, pea ʻoku ʻikai foki te nau loto ki he haeʻi hoko, ko Siasi ʻo Tonga tauʻatāina. Naʻe kamata moʻoni ʻi he taʻu hoko, ko e 1929 ia.

Kā mahalo pē ko e meʻa fakapolitikale pē. Ko e palesiteni foʻou, ko e nōpele , ko Siaosi Fīnau Mīsini naʻe fiemaʻu ʻa e fekau maʻana pē, koeʻuhi naʻe ʻikai te ne saiʻia kia Sālote Tupou III, ko e ʻulu ʻo e Siasi Uesiliana. Ko ia ai ko e Siasi ʻo Tonga ʻoku ʻiloa foki ko e Siasi ʻo e houʻeiki pe Siasi Tonga houʻeiki, pea mo e siasi ʻe taha ʻoku ui ko e Siasi ʻo e palesiteni.

ʻOsi he mālōlo ʻo Siaosi Fīnau Mīsini ʻi 1938, naʻe hoko palesiteni ko hono foha Siaosi Tangata ʻo Haʻamea. Neongo ko  ko e tofiʻa ʻo ʻUlukālala, ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e Siasi ʻo Tonga ʻi hē. Ko e Palesiteni Lolotonga `o e Siasi ni ko Rev Dr Tevita Feke Mafi.

Ko e kote ʻuliʻuli ʻo e kau faifekau mahalo pē ko e meʻa foʻou ia ʻi he ngaahi taʻu 1900, ka ʻoku ākengamotuʻa he taimí ni.

ʻOku ʻikai ʻi ai haʻane akoʻanga.





#Article 158: Monumanu unu (108 words)


Ko e monumanu unu (lea fakalatina (lea fakasaienisi): ecdysozoa) ko e vahe lahi (superphylum) ia ʻo e ngaahi monumanu ʻoku unu (kā ʻoku ʻikai kau ki ai ʻa e monumanu huituʻa ʻoku unu, fakatata ʻa e monumanu ngaolo pe totolo ). ʻOku fefeka ʻaupito honau kili, ko e ngeʻesi ia. ʻOku ʻikai te ne lava ke tupu. Taimi ʻe niʻihi ʻoku fōfoa ʻa e kili, pea ʻoku ne tupu ʻa e monumanu ki muʻa ʻa e fakafefeka hano kili foʻou. ʻOku toe ʻa e kili motuʻa, ko e ngeʻesi ʻoku ngeʻesi (faitā: ngeʻesi ʻo e hina).

ʻOku kau ko e ngaahi vahe (phyla) ki he vahe lahí ni:




#Article 159: Monumanu filo siliva (118 words)


Ko e monumanu filo siliva (lea fakalatina (lea fakasaienisi): chordata) ko e vahe (phylum) ia ʻo e ngaahi monumanu kotoa ʻoku ʻi ai ʻa hanau filo siliva, pea mo hanau huituʻa kā ʻikai ko e kātoa.

ʻOku vahevaheʻi ʻa e vahé ni aʻu ki he māʻolunga ʻo e ngaahi haʻa (classes) ʻoku pehē:

mo e ha ngaahi vahe pe haʻa kehe ʻoku siʻisiʻi ʻenau mahuʻinga.

ʻOku toe ʻa e ngaahi vahevahe kehe, ʻoku manakoa ʻe he kau saienisi ʻe taha. Fakatātā: ko e monumanu veʻefā ko e tama ʻo e ika koponga uoua pea ʻikai ha tamai, koeʻuhi naʻe tupu ʻa e fanga monumanu veʻefā ʻi he liliu fakalakalaka ʻo e ngaahi faʻahinga mei he ika koponga uoua.




#Article 160: Ika kaponga uoua (128 words)


Ko e ngaahi ika kaponga uoua (sarcopterygii) ko e pupunga ʻo e ika mo e honau kaponga malohi, meimei tatau mo e ngaahi vaʻe.

ʻOku siʻisiʻi pē ʻa e ngaahi ika kaponga uoua, ko e ika ʻiloa taha mahalo pē ko e Coelacanth. Ko e lahi taha ʻo e haʻa lahi, ko e ngaahi ika huihui (osteichthyes) ko e ngaahi ika kaponga tala ia.

Kā ʻi he liliu fakalakalaka ʻo e ngaahi faʻahinga ko e ngaahi ika ʻeni ko e foʻi kupu mahuʻinga taha ia ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻi tahi (ika) mo e ngaahi meʻamoʻui ʻi fonua (monumanu veʻefā). Naʻe hoko ia taʻu ʻe 400 miliona kuo hili pe ofi ki ai. Fakatātā ko e faʻahinga ʻo e Gogonasus andrewsae (ʻasi ʻi he faitā).




#Article 161: Fainā kula (132 words)


Ko e fainā kula pe fainā faʻitoka ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, tupu ʻofi ki tahi. ʻOku ʻikai teitei ha fainā (haʻa tatau pē), kae ʻoku meimei tatau ʻa e fuo ʻo ʻena lou. Kā ko e meʻa makehe ko e lanu ʻo e ngaahi lou ʻo e ʻakaú ni: lanumata ʻi ʻolunga, lanu fisiʻifekika ʻi lalo.

ʻOku ne lava ke tupu ʻi he kelekele masivesiva, ʻa ia ko e ʻoneʻone (ʻi he faʻitoka), pe maka limu (feo).

ʻOku siʻisiʻi pe hono matalaʻiʻakau, ʻoku ne toi ʻi he kiʻi tangai ofi ki he tuʻunga lou. Meimei tatau mo e tofe pe kiʻi vaka, ʻai a ko e hingoa lea fakapilitānia ʻe taha: boat lily pe Moses in a boat. Ko e ngaahi ʻuhinga fakasaienisi tatau: Tradescantia discolor, Rhoeo spathacea, Rhoeo discolor.




#Article 162: Veʻehokohoko (145 words)


Ko e veʻehokohoko (lea fakalatina (lea fakasaienisi): arthropoda) ko e vahe (phylum) ia ʻo e ngaahi monumanu ʻoku ʻi ai hanau vaʻe ʻoku hokohoko pe vahevaheʻi. Koeʻuhi ʻoku fefeka honau kili, kā ʻoku nau fiengaue. Tatau pehē, ʻoku vahevaheʻi honau sino, konga ʻe 2 he kulupu ʻe taha, 3 he taha, mo e hā fua.

Ko e vahe ia ʻo e ngaahi faʻahinga lahi taha, mahalo pe 80% he katoa.

ʻOku kau ko e ngaahi haʻa (classis) ki he vahé ni:

mo e ha ngaahi vahe siʻi, haʻa lahi mo e haʻa kehe.

ʻOku ʻi ai ha kau saienisi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e monumanu paipa mānava pea ʻoku nau fakafaʻahinga ʻa e veʻelahi mo e veʻeono ʻi he vahe siʻi, pea toʻo ʻa e vahe lahi. Kaeʻumaʻā ko e fanga veʻelahi mahalo pē ʻoku kau kinautolu ki he monumanu fingota ngeʻesi fefeka'.




#Article 163: Siasi Uesiliana tauʻatāina ʻa Tonga (482 words)


Ko e Siasi Uēsiliana Tauʻatāina ʻo Tonga (Faka-Pilitānia: Free Wesleyan Church of Tonga), ko e tefito'i fungavaka ia 'o e Lotu Metotisi 'i Tonga. Ko e lahi taha ia ʻi he ngaahi fungavaka 'o e Lotu 'i he fonua, pea 'oku tu'unga ai hono fa'a ma'uhala'aki 'o pehē ko e siasi fakafonua ia. Ko hono tupu'anga 'oku lau mei hono fakatū'uta ki Tonga 'a e Lotu Tahisi, pe 'oku toe ange ko e LMS, kae pehē foki ki he ngāue fakamisinale 'a e Kautaha Ngāue Uēsiliana Metotisi, 'a ia kuo tauhingoa ki ai 'a e Siasi he ngaahi 'aho ni. Talu mei honio fakatū'uta 'a e Lotu ki he 'Otu Tonga mo e kaukaua 'a e fekau'aki 'a e Siasi mo Fale Lahi, pea kuo hoko ai 'a e hou'eiki mei he Fale 'o Tupou ko e kau lotufehu'i tu'ukimu'a 'i he Siasi.

Na'e kamata 'a e Siasi Uēsiliana Tau'atāina 'o Tonga mei hono fakataha'i 'o e Siasi Tau'atāina 'o Tonga (Faka-Pilitānia: Free Church of Tonga) mo e Siasi Uēsiliana Metotisi (Faka-Pilitānia: Wesleyan Methodist Church) 'a ia na'e kei fekau'aki kakato mo e Siasi Metotisi 'o 'Aositelēsia (Faka-Pilitānia: Methodist Church of Australasia). 'I he te'eki ke hokosia 'a e ngaahi maa'imoa liukava 'a Kingi Siaosi Tupou II 'i he ta'u 1898, na'e ui 'a e siasi fakafonua ko e Jiaji Ueseliana Tauataina o Toga (Faka-Pilitānia: Free Wesleyan Church of Toga, pe ko e Wesleyan Free Church of Toga).

'I he ta'u 1924, na'e mā'anu 'a e maa'imoa 'a e Ta'ahine ko Kuini Sālote Tupou III ke fakataha'i 'a e Siasi Tau'atāina, 'a ia ne tanupou 'e he 'Uluaki Fā, mo e Siasi Uēsiliana ('a ē na'e takua 'e he Kau Tau'atāina ko e Jiaji Fakaogo). Kae pango he na'e holomomoko 'ena fekau'aki, he vakai ange na'e kei laumālie lelei pē 'akinautolu na'e kau ki he fu'u Fakatamaki 'o e vaa'i ta'u 1885-1887.

Na'e tupu 'a e Fakatamaki mei he femotumotuhi 'a e vā 'o Tupou (na'e tu'unga lahi eni 'i he ngaahi fale'i na'e fai 'e Misa Peka, ko e faifekau misinale mālōlō 'o e Siasi Uēsiliana mo Palēmia-lolotonga he taimi ko ia) mo e Konifelenisi 'o e Siasi Uēsiliana 'i Niu Saute Uēlesi, koe'uhi ko e finangalo 'a 'Ene 'Afio ke tau'atāina kakato 'a e Lotu 'i Tonga mei he mafai 'o e kau faifekau papālangi. Na'e tu'utu'uni leva ki he Kau Uēsiliana kotoa pē 'i Tonga ke nau tafuli mei he Siasi Uēsiliana kae hū 'o kau ki he Siasi Tau'atāina 'o Tonga. Na'e kamata mo hono fakamamahi'i 'o kinautolu na'e kei nofo 'i he Siasi Uēsiliana, pea kuo tupu mei he ngaahi a'usia ni 'a hono fatu 'a e ngaahi himi Uēsiliana 'iloa mo manakoa 'a ia kuo hoko ko e fakahā'anga 'o e fekau'aki fakalaumālie 'ani fungavaka kehekehe 'o e Lotu 'i Tonga.

Ko e lanu teunga ʻo e ngaahi akoʻanga, ko e teunga lanupulū pe lanumoana ia.




#Article 164: Mohuku (194 words)


Ko e mohuku ko e hingoa fakatonga ki he ngaahi fuʻu ʻakau mei he kāinga poaceae pe gramineae ʻi he lea fakasaienisi. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻahinga ʻe taha mano tupu ʻi he kāingá ni. ʻOku nau kau ki he holongā poales, tatau mo e kāinga ʻo e pako.

Kā tatau ai pē mo e grass ʻi he lea fakapilitānia ʻoku ʻikai tatau ʻa e ngaahi mohuku kotoa pē ki he poaceae, pea ʻoku ʻi ai ha poaceae ʻoku ʻikai ha mohuku. Ko e fakatātā mahuʻinga taha: ko e tō pe kaho pe pitu (kofe) ʻoku nau kau ki he poaceae, kā ʻikai ui ha mohuku.

ʻI he lea fakatonga fakatupunga ko e mohuku ko ngaahi fuʻu ʻakau kinautolu ʻoku ngāueʻaki ki he kai maʻa e fanga monumanu, ʻa ia pulu, hoosi, kosi, mo e hā fua. ʻOku lahi ʻene tupu ʻi he kaikaiʻanga lahi ʻi ʻuta.

Ko e foʻi lea musie, ʻoku meimei tatau, kā ʻoku ne ngāueʻaki maʻa e ngaahi musie (malaʻe) ʻi he ngoue ʻi kolo.

ʻOku ngāueʻaki ʻi heni ko e mohuku = poaceae, ʻoku lava te ke pehē: ko e mohuku moʻoni.

Ko e ngaahi faʻahinga mohuku:




#Article 165: Faʻēʻaemano (164 words)


Ko e faʻē ʻa e mano (hingoa taʻefakalakanga, mei he lea fakapilitānia) ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, ʻomi ki Tongá ni mei he ʻapi ngoue ʻi ʻAositelēlia, kā ko ʻene feituʻu tupuʻanga ko e ʻAfilika tonga ia. Ko e ʻakau ʻoku tupu mei he faʻahinga kehekehe ʻe ua, ko e faʻē ʻa e ʻafe mo e faʻē ʻa e miliona (vakai ki lalo). Ko hono ʻuhinga tatau ko e Bryophyllum daigremontianum × delagoense, fakangoue Houghtonii.

Pe mahalo pē ko hono hingoa totonu ko e B. tubiflorum × delagoense. (PIER)

ʻOku makehe ʻaupito ʻa e ngaahi fuʻu ʻakau mei he kāinga ʻo e Bryophyllum pe Kalanchoe. ʻOku nau tupu honau fānau, ko e ngaahi kiʻi fuʻu ʻakau, ʻi ʻolunga ʻo honau lau. ʻOku ʻikai aʻu ki he taha ʻafe, mano, pe miliona, kae toe lahi. Pea ʻoku nau tō, pea tupu ʻi he fuʻu ʻakau foʻou. ʻOku ʻi ai hono matalaʻiʻakau kulokulamaama, kā ko e taimi nounou pē, pea ʻoku ʻikai he taʻu kotoa.




#Article 166: ʻAmelia Lātūniua Taumoepeau-Tupou (ʻAhomeʻe) (277 words)


Faʻu ʻe Semisi ʻIongi (taʻanga)  Sione Tuʻifua Tutoe (fasi) ʻi 1967 maʻa e hilifaki kalauni ʻo e ʻohoano ʻo hona  taʻoketelele. Naʻe finemui ʻa Lātūniua pea naʻe faiva tauʻolunga maʻa hono kāinga. Tokanga ki he ngaahi mataʻitohi ʻuluaki ʻo e veesi kotoa.

 Langa e māsila he ko ʻatu ē
 he kuo matangi ka tau ake
 ʻo tau tuʻula ʻi he kolope
 he ko e mokoi ʻo Kuini Sālote.
 
 Angi e matangi he Fangatapú na
 fenifea he ahi pea mo e vunga
 toli hao sei he fakamaʻunga
 ke feʻiloaki he Uafu-ko-Vuna.
 
 Te u suipi he hai mo e kāsinga
 ke na ʻāvea siʻoto ʻuhinga
 he ko e mapa koula ʻo e fahu siliva
 ʻokú ne ʻalaha he matanisiga.
 
 Uisa te u tala ke mou ʻilo
 ʻa e fika tapu hotau ʻaho
 he ʻoku hā ia heʻeta moto
 ʻa e tuku fonua ʻa .
 
 Te u vilo pate ka mou matea
 siʻi kukuvalu mo e fātea
 Ngataialupe he te u ʻekea
 ko hoku kakala tauleva.
 
 Nakita e ʻofa ʻi he ʻunaloto
 ʻo ka akesiu e tavaketoto
 foʻi fāhina ʻo Haʻamoheofo
 he mausa ʻo Sia-ko-Veiongo.
 
 ʻIsa siʻi lose ʻo Pakingihami
 ne fihi he maile ʻo Lofanitani
 Mona Lisa ʻo e huni tangitangi
 noʻo loto ko hoku saulavá ni.
 
 ʻUnuaki e tala ʻa haʻavavanga
 kau talanoa he langi ʻūmata
 ʻoku taha kae afe ʻa siʻono anga
 ko ʻeku naʻati kaloni kakala.
 
 ʻAve ʻeku ʻofa hē ki tonga hihifo
 ʻo fakafeʻao he vahamamaʻo
 pea luva ai mo hoku sino
 muimui folau ʻo ka ke soko.
 
 Ne ko e ʻaho ē ʻo e fakamalinga
 ʻi he kei hopo tonu ʻa e kaveinga
 pea tau tuē ʻi he hikuhikusila
 kae fakatē ai a Polinisia.





#Article 168: Kiekie (112 words)


Ko e kiekie ko e konga ia ʻo e vala fakatonga, ʻoku faʻa haʻi ʻe he kau fefine ʻi he taimi taʻefāinoa, kā taimi ʻe niʻihi ʻoku tui foki ʻe he tamasiʻi, (ko e taʻovala) ko honau vala fai fakalelei). ʻOku manakoa ange ʻa e kiekie ʻi he ngaahi ʻaho mafana, koeʻuhi ʻoku vevela mo e kekeva ʻa e taʻovala.

ʻOku ofi ki he kiekie ko e sisi mo e manafau. Kā ko e sisi ko e teunga kakala, pea ko e manafau ko e teunga ia maʻa e ngaahi faiva.

Ko e kiekie ko e konga ia ʻo e koloa (fakafefine).

ʻOku lahi ʻa e ngaahi faʻahinga kiekie he ʻahó ni:

  




#Article 169: Pī kula (105 words)


Ko e pī kula (pe piisi kula, ka vakai ki he pī (ʻakau) ki he meʻafihi mo e hingoa eé) ko e fuʻu ʻakau lahi ia, ʻomi ki Tongá ni taʻefuoloa, mahalo pē ʻe he kakai ʻInitia mei Fisi. Ko e feituʻu tupunga ʻo e pī kula ko ʻAfilika ia, pea naʻe mafola ki ʻInitia. ʻOku tātātaha ʻi Tongá ni, ka ʻoku mafola. ʻOku lahi hono ngeʻesi tenga, mo e tenga ʻe fā (pe ofi ki ai) ʻi loto. ʻOku sai ke kai ʻosi haka. ʻOku fai ʻa e dahl (mā fakaʻinitia) mei ai ʻi Fisi. 

Vakai ki he pīkula maʻa e kiʻi monumanu uʻu.




#Article 170: Lole (171 words)


Ko e lole ko e hingoa ia maʻa e ongo fuʻu ʻakau siʻi. ʻOku manakoa kinaua ʻi he ʻapi ngoue.

Ko e lole ʻe taha pe pekōnia ko e fuʻu ʻakau ʻomi ki Tongá ni. Ko haʻane anga fakaofo ko e taʻepotupotumālie ʻo e ngaahi lau. ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo e pekōnia, mahalo pē ko e faʻahinga ʻoku manakoa ʻi he ngaahi ngoue Tonga ko e B. semperflorens ia, ka ʻoku ui ko e 'lole' ko e faʻahinga kotoa pē.

Ko e lole ʻe taha pe lou ʻileʻila (hingoa taʻefakalakanga) ko e fuʻu ʻakau ʻomi ki Tongá ni mei Vanuatu. ʻOku faʻa ngāueʻaki he ʻā, ko e ʻā ʻileʻila. Ko e meʻa taau ke tokangaʻi hono lau ʻileʻila mo e lanumata, kulokula pea mo e hinehina.

ʻOku tatau (pē ha faʻahinga kehe, ʻoku ʻikai pau ʻa e kau saienisi) mo e Breynia nivosa 'Roseo-picta'  (W. Bull) Small, pea mo e Phyllanthus nivosus W.G. Sm. Ko e kāinga ʻo e Phyllanthaceae naʻe haeʻi mei he Euphorbiaceae ʻoku taʻefuoloa.




#Article 171: Potupotutatau (103 words)


ʻOku potupotutatau ha meʻa (pe ha pupunga ʻo e ngaahi meʻa) kapau ʻoku tatau ʻi he ngaahi fua ʻe 2 pe lahi ange mei heʻene lotomālie. Fakatātā ko e fetuʻu. 

Kapau ʻoku tatau ia ʻi he ngaahi fua kotoa, ʻoku ui ko e fuopotopoto.

ʻOku potupotumālie ha ongo meʻa (pe ha ongo konga ʻo e meʻa ʻe taha) kapau ʻoku tatau ko e hema mo e mataʻu hangē ha sioʻata. Fakatātā ko e nima hema mo e nima mataʻu.

ʻI he ʻulungāanga fakatonga ʻoku potupotumālie ha tokotaha kapau ko e tuʻunga ʻo ʻene ʻeiki pea mo e tuʻunga ʻo ʻene fehuhu ʻoku tatau.




#Article 172: Kakala (104 words)


Ko e kakala ko e ʻakau pe foʻi matala pe foʻi fua pe foʻi tenga ia, ko e konga ia ʻoku manongi. Pea ʻoku ʻi ai ʻa e  ʻo ʻene tupu. ʻA ia ko e ʻakau ʻomi, ʻoku ʻikai ʻi ai haʻane tupu tukufakaholo, neongo ʻene manongi, ʻoku ʻikai ha kakala ia (fakatātā: kalonikakala).

Ko e ngaahi kakala ʻiloa pe kakala hingoa ko e ngaahi kakala kinautolu maʻa e houʻeiki. Ko e ngaahi kakala vale maʻa e kakai. Vakai foki ki he kahoa kakala.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi sitepu ʻe hongofulu

ʻOku kiʻi kehekehe mei he kakai ʻe taha

Ngaahi foʻi lea toe








#Article 174: Nati (133 words)


Ko e nati (mei he lea fakapilitānia: nut) ko e fuʻu ʻakau faʻiteliha ia mo e tenga lahi mo fefeka, ʻaia ko e niu kelekele, telie, ʻai, mo e hā fua, kā ʻikai ko e niu. Kae ʻumaʻā hake ko e fuʻu ʻakau ʻeni, ʻoku ʻikai hano hingoa totonu, ʻoku ui ko e nati.

Ko e nati ʻeni ko e fuʻu ʻakau lahi ia, ʻomi mei ʻAositelēlia hahake. ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻe 8 ʻi he kāinga ofi, ʻoku ʻi ai hona tenga lahi ki he ua pē, (ko  ongo nati ʻasi ʻi lalo), ʻoku ʻikai hanau tenga ki he toenga pe ʻoku kona ʻonautolu. Ko e Macadamia tetraphylla ʻoku ui ko e nati foki, ʻoku kulokula hono matalaʻiʻakau. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ngāueʻakiʻi ʻa e hingoá ni ki he pīnati.




#Article 175: Fehimuli (109 words)


Ko e fehi muli (hingoa taʻefakalakanga) ko e fuʻu ʻakau lahi ia, ʻomi ki Tongá ni mei Matakasikali, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻi ai hano hingoa tuʻufonua. ʻOku ʻikai tatau mo e fehi moʻoni, kā ʻoku ui ko e fehi ʻe he kakai Tongan, mahalo pē koeʻuhi ʻoku tātātaha ʻa e fehi moʻoni.

ʻOku lahi ʻaupito ʻa e matalaʻifehimuli, meimei tatau mo e ʻōhai lahi pe ha ʻoketi, pea ʻoku ʻi ai hano matalaʻiʻakau iiki pē ki he fehi moʻoni. Kā ʻoku lahi ʻaupito (sm ʻe 20) ʻa hona ngeʻesi tenga, pea ʻoku fefeka hona ʻakau, sai maʻa e tufunga.

ʻOku mohe ʻa e ngaahi lau lolotonga he pō.




#Article 177: Fangu (329 words)


Ko e fangu ko e fuʻu ʻakau siʻi mo totolo ia. ʻOku ui foki, lea fakapikopiko, ko e kalapasa. ʻI he onoʻaho ko e fangu mo e hina (ongo fuʻu ʻakau) ko e fangu pe hina (ʻaiʻanga) pē kinaua, ʻa ia hona hingoa.
Ko e fangu onopooni, ʻomi ki Tongá ni ko e Lagenaria ia, sai ke kai kapau mata, sai he ʻaiʻanga kapau moho, motuʻa mo mōmoa. Kā ko e fangu onoʻaho, ko e Benincasa ia (ʻoku fakatautalaʻi ʻe Yuncker), ʻoku sai ke kai, ka saisai pē he ʻaiʻanga. ʻOku loi hono hingoa fakapilitānia: ʻoku ʻikai ha meleni, ʻoku ʻikai melie, ʻoku ʻikai tupu ʻi he taimi momoko (faʻolaki pē).

Ko e Benincasa hispida var. pruriens (Polynesian wax gourd) ʻoku fuopotopoto ange, ʻikai lōloa hangē ʻi he ʻata.

ʻOku lahi ʻa e ngāueʻaki ʻo e fangu ʻi he faiva fakahauaiʻi, ko e hula, pea mo e ʻaiʻanga vai, ʻoku ui ko e hue. Tatau mo Lapanui. ʻOku siʻi ange ia ʻi Polinisia hahake. Naʻe ngāueʻaki ʻa e kofe ki he ʻaiʻanga vai ʻi Tahisi. Pea ʻoku ʻikai ʻaupito (faiva mo e ʻaiʻanga vai) ʻi Tongá ni mo e Polinisia hihifo.

Mahalo pē ko e «fangu» (Benincasa hispida) ʻo e Polinisia hihifo ʻoku ʻikai tatau mo e «hue» (Lagenaria siceraria) ʻo e Polinisia hahake. Naʻe ʻomi mei ʻAmelika tonga ʻa e «hue», ka naʻe ʻomi mei Maleisia ʻa e «fangu» ʻoku fuoloa ange. ʻOku ngāueʻaki ʻa e fangu ki he fangu lolo (vakai foki ki he folau ʻa Kae), ko e foʻi lea «roro» ʻi Tahisi mo ʻOtu motu Kuki.

ʻOsi he aʻu ki ʻAmelika tonga ʻe he kau Polinisia ʻi 500 – 1000 T.S., naʻa nau foki ki ʻapi mei ai mo e ongo ʻakau foʻou: ko e kumala mo e «hue». Ko ia ai, naʻe ʻikai ʻilo ʻa e «hue» ʻi Polinisia hihifo. Ko ia ai foki, ʻilo ʻoku sai ange ʻa e «hue» ki he ʻaiʻanga, naʻe pulia ʻa e fangu mei he ngaahi feituʻu ē.




#Article 178: Situlōpeli (103 words)


Ko e situlōpeli (pe situloapeli) (mei he lea fakapilitānia) ko e fuʻu ʻakau siʻi ia. ʻOku ʻikai sai ʻene tupu ʻi Tongá ni, ka ʻoku utaʻi mai ʻa hono ngaahi foʻi fua; ʻoku nau ifo.

Kapau te ke ʻilo ʻa e ngaahi foʻi situlōpeli ʻi he maketi, ʻoku ʻikai pau ko e F. vesca kinautolu. ʻOku faʻaliliu honau ngaahi kolomosome, ko ia ai ʻoku lahi ʻa ʻenau ngaahi fakakeheʻi. Meimei pau ko e Fragaria × ananassa Duchesne ex Rozier {garden strawberry} ia, ko e ʻakau naʻe tupu mei he ongo faʻahinga kehekehe, ko e Fragaria chiloensis (L.) Mill. mo e Fragaria virginiana Mill.




#Article 179: Heletui fakasepeni (122 words)


Ko e heletui fakasepeni (hingoa taʻefakalakanga, mei he lea fakapilitānia) ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, ʻomi ki Tongá ni, ʻoku ʻilo ʻi he ngaahi ngoue ʻe niʻihi pē. ʻOku ui foki ko e ʻakau fuaʻimoa koeʻuhi ʻoku tatau ʻa e fuo mo hono lahi ʻa e ngaahi foʻi fua mo ha fuaʻimoa. Ka ʻoku ʻikai tatau mo e paingani, ko e egg plant ʻi he lea fakapilitania.

ʻOku masila ʻaupito ʻa e hikuhiku ʻa hono ngaahi lau (kiʻi lanupulū), tatau mo ha heletui, ʻa ia ko hono hingoa.

ʻOku meimei tatau mo e Yucca aloifolia, kā ko hono lau ʻoku lanumata ange (ki he kaveinga ʻo e engeenga), ʻoku ʻikai aʻu ki he lanupulū. ʻOku teʻeki ʻene ʻomi ki Tongá ni.




#Article 180: Kiu vave (101 words)


Ko e kiu (pe kiu vave ki he fakaʻehiʻehi maveuveu) ko e manupuna ʻoku ʻasi fakataʻu ʻi he Sēpitema ki ʻEpeleli, kā ʻoku hāhāmolofia. Taimi ʻ e niʻhi ʻoku ne fotu ʻi he ngaahi matātahi ʻoneʻone, ʻoku ne femoʻuekina taimi kotoa pē. Ko e kiu siʻisʻi ange ʻo e ngaahi kiu kotoa. Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 20.

ʻI he taimi ʻoku nau fakafānau ai, ʻoku nau nofo ofi ki he tokelau mamaʻo ʻo e ʻĀketika. ʻOku lahi ange ʻa e ʻuliʻuli ʻo honau fulufulu ʻi he taimi ē, kā ʻoku meimei hinehina lolotonga ʻenau nofo ʻi Tongá ni.




#Article 181: Kiu foaʻunga kula (116 words)


Ko e kiu foaʻunga (pe kiu foaʻunga kula ki he fakaʻehiʻehi maveuveu) ko e manupuna ʻoku ʻasi fakataʻu ʻi he Sēpitema ki ʻEpeleli, kā ʻoku hāhāmolofia. Ko hono nofoʻanga ʻoku faʻa fai, ko Nuʻusila ia. Kā ʻoku ne folau kilomita taha mano tupu ki Siaina pea fakafānau ʻi ai (mo e ngaahi feituʻu in ʻEulope mo e hā fua). Ko e folau lōloa taha ʻo e faʻahinga manupuna kotoa ʻo māmani.

Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 39. ʻOku piko hake hono ngutu. ʻOku saisai pē hono fulufulu, ka ʻoku hoko hoihoifua ʻaupito mo e kulokula ʻi lalo ʻi he taimi fakafānau (hā ʻi he faitā).

ʻOku ui ko e kūaka ʻi he lea fakamauli.




#Article 182: Kaleva (113 words)


Ko e kaleva pe kaleveleva ko e manupuna ʻoku nofo pē ʻi Tongá ni, ʻi he taimi momoko (ʻEpeleli ki ʻOkatopa. Ko e toenga ʻo e taʻu ʻoku nofo ia ʻi Nuʻusila pē pea ʻoku ne fakafanau ʻi ai. Ko e anga ʻo fakafanau ʻo e ngaahi cuculiformes ko e kainikavea kinautolu. ʻOku nau fakatō ʻi he pununga ʻo e manupuna kehe. Pea ʻoku fehiʻa kinautolu ʻe he fanga manupuna siʻi. ʻOku ʻikai te ne fakafanau ʻa e kaleva ʻi Tonga ni, neongo ʻoku fehiʻa ʻi ai ʻe he fanga kiʻi manupuna kehe.

Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 40. ʻOku ui foki ko e Urodynamis taitensis. ʻOku ui koekoeā ʻi Nuʻusila.




#Article 183: Pīkula (104 words)


Ko e pī pe pī kula ko e kiʻi monumanu ia. ʻOku mamahi ʻaupito ʻene nifo (ʻoku ʻikai ha nifo ʻi he ngutu, ka ko hono tole ʻi mui ʻoku uʻu.) Ko hono hingoa mei he lea fakapilitānia ko e bee, ko e ʻinisēkite ʻe taha meimei tatau ʻene hā, ka ʻoku fai hone, ʻa ia ʻoku ui ko e hone ʻi he lea fakatongá.

Ko e meʻa fakatāfuʻua honau fale, ko e pununga. Naʻe fai ʻe kinautolu mei he pepa ʻi he fuo ʻo e ngaahi tapaono.

Vakai ki he pī kula (pe pī fisi) maʻa e fuʻu ʻakau mo hono ʻū pī.




#Article 184: ʻinisēkite (279 words)


Ko e fanga ʻinisēkite ko e haʻa ʻe taha ia ʻo e haʻa lahi ko e veʻeono (hexapoda). Ko e ngaahi haʻa kehe ʻoku nau kau ki ai, ko e monumanu:

ka ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e ngaahi faʻahinga ʻi he ngaahi haʻa mui ʻe fā laungā ki he haʻa ʻuluaki, ko e fanga ʻinisēkite moʻoni.

ʻOku pehē ʻe he kau saienisi ʻe taha, ko e ngaahi haʻa mui ʻe fā ʻasi ʻi ʻolunga, ko e ngaahi haʻa siʻi ange kinautolu ʻoku kau ki he ʻinisēkite. Ko e pupunga ia ʻo e taʻekapakau (apterygota), ko e ʻinisēkite moʻoni ʻoku nau kau ki he kapakau (pterygota); ko e ongo haʻa siʻi ia.

Kā he taimí ni, ʻoku tui ʻe he kau saienisi ʻa e hiku fulufulu, ʻoku kau ki he ʻinisēkite, ha holongā lahi ʻe taha, neongo ʻoku ʻikai ʻi ai hanau kapakau.

ʻAia ko e ngaahi ʻinisēkite moʻoni kātoa ʻoku ono honau vaʻe mo e fā honau kapakau, neongo naʻe mole ʻe he fanga ʻinisēkite ʻe niʻihi ʻa e kapakau ʻe ua pe fā ʻi he liliu fakalakalaka ʻo e ngaahi faʻahinga. Ko honau hingoa mei he lea fakalatina, ko e ʻuhinga ia ko in sector, ʻa ia ʻoku vahevaheʻi honau sino ʻi he konga ʻe tolu.

Ko e haʻa ʻo e ʻinisēkite (pe haʻa siʻi ʻo e ʻinisēkite kapakau), ʻoku vahevaheʻi ʻi he ongo holongā lahi:

Naʻe ʻikai vahevaheʻi ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo e ʻinisēkite ʻi he ʻulungāanga Tonga onoʻaho. Ko e ngaahi lea naʻe ngāueʻaki ʻe he kakai Tonga, ʻoku nau kau ki he ngaahi faʻahinga ʻo e ʻinisēkite pe ha ngaahi veʻehokohoko kehe:

ko e ngaahi veʻehokohoko kehe, ka ʻoku ʻikai kau ki he veʻeono.




#Article 185: Tu (100 words)


Ko e tu ko e manupuna tuʻufonua ʻi Tongá ni, ka nofo pē ʻi he vao ʻo e ngaahi motu mamaʻo, ʻa ia ko Fonualei (moʻungaafi), Late, mo Hunga (Haʻapai). Pea ʻoku ne nofo foki ʻi he vao ʻo Haʻamoa, Fisi, ʻUvea mo Futuna, ka ʻoku siʻisiʻi pē, ʻoku meimei ʻauhamālie.

ʻOku faingataʻa ke te fievākai ki ai, ʻa ia ko hono ʻuhinga ʻe taha ʻi he lea fakapilitānia shy grounddove (lupekelekele mā). Ko e ʻuhinga ko e Gallicolumba stairii ko e sipelahalaʻi ia (ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻofisi lītohi). Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 26.




#Article 186: Lafu ikunonou (126 words)


Ko e taha ʻo e ngaahi lafu lahi ia, ko e manupuná ni. Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 42, kapakau sm ʻe 98. Ko e manupuna lahi mo hono iku nonou.

ʻOku ne nofo pea fakafānau ʻi he taimi mafana (Tisema mo e hā fua) ʻi Tasimani pe ofi ki ai ʻi ʻAositelēlia. ʻI he taimi ʻo e fakanonou ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku ne lele ki he tokelau, laka hake ʻi he hihifo ʻo e pasifiki ki he ʻotu motu Aleuti mo Kamisatika (Lusia). ʻOsi he taimi mafana (Sune mo e hā fua) ʻi hē, ʻoku ne lele ki Kalifonia pea laka he pasifiki loto ki ʻAositelēlia. ʻA ia ʻoku ne ʻahia pē ʻa e tuʻafanga ʻo Tongá ni lolotonga Sēpitema ki Nōvema. 




#Article 187: Lafu lavilavi (131 words)


Ko e taha ʻo e ngaahi lafu lahi ia, ko e manupuná ni. Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 44, kapakau sm ʻe 105. Ko e manupuna lahi mo hono fulufulu lavilavi (ka ko e ʻila tea ʻi he kapakau).

ʻOku ne nofo pea fakafānau ʻi he taimi mafana (Tisema mo e hā fua) ʻi Nuʻusila pe ofi ki ai, pea ʻoku ne folau ʻi ʻolunga ʻo e pasifiki ki he tokelau mamaʻo, pea nofo ʻi he ʻĀketika ʻi Sune mo e hā fua. ʻA ia ʻoku ne ʻahia pē ʻa e tuʻafanga ʻo Tongá ni tuʻoua he taʻu: lolotonga Maʻasi ki Mē pe Sēpitema ki Nōvema. Ka ʻoku lahi taha ʻi he taimi Maʻasi ki Mē (feangai he lafu ikunonou).

ʻOku ui ko e tītī ʻi he lea fakamauli




#Article 188: Lafu houma (108 words)


Ko e taha ʻo e ngaahi lafu lahi ia, ko e manupuná ni. ʻOku ʻaʻahi ʻe he fanga manupuna siʻisiʻi ʻi he potutahi fakatonga ʻo Tongá ni lolotonga Siulai ki Sēpitema. Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 39, kapakau sm ʻe 86. ʻOku ʻileʻila ʻaupito hono fulufulu: hinehina mo ʻuliʻuli.

Ko e cape ko e houma ia, ko e Houma ʻamanaki lelei, ko e feituʻu naʻe ʻilo ia ʻe he kau pālangi taimi ʻuluaki. ʻOku ne nofo ʻi he potutahi ʻo ʻAnetātika mo e ngaahi feituʻu tonga ʻo māmani kotoa. ʻI he taimi momoko ʻi ai, ʻoku ne folau ki he ngaahi fonua ʻoku tokelau siʻi ange.




#Article 189: Tala tea (109 words)


Ko e tala tea ko e tala ʻe taha ia, ʻoku hinehina. Ko e manupuna ʻo e tuʻafanga ʻi Tongá ni, ʻoku ne fakafānau ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 30, kapakau sm ʻe 78.

ʻOku ui foki ko e ekiaki, koeʻuhi ʻoku hinehina ʻa hono fulufulu kotoa. Ka ko e hala ia, ko e ekiaki moʻoni ko e kiʻi manupuna hinehina ʻo e tavake.

ʻOku ui ko e manu-o-Kū ʻi Hauaiʻi.

ʻOku ʻikai nofo pununga ka ʻoku fakatō ʻi ʻolunga ʻo e manga siʻi ʻo ha fuʻu ʻakau, pea ʻoku ʻikai maʻu ʻa hono foʻi fua ʻe he ngaahi kumā pe moko.




#Article 190: Tala (134 words)


Ko e fanga manupuna ʻoku ui ko e tala ʻoku nau kau ki he kāinga ofi ʻo e sternae. Ka ʻoku ʻikai lototaha ʻe he kau saienisi. Mahalo pē ko e sternidae ko e kāinga fakamavahe mei he laridae, pea ʻoku ʻikai ha kāinga iiki ʻoku falala ki ai, ko e sterninae. Pea hoko mahalo pē ʻoku ʻikai kau ngata pē ʻa e sterna (fanga tala ʻoku tea mo lalahi) ki ai, ka ʻoku tānakiʻi foki ʻa e ngaahi kāinga ofi ʻo e gygis mo onychoprion mo procelsterna (ngongo) mo thalasseus (fanga tala ʻoku tomokosi honau tope) mo e hā fua.

Ko e ngaahi manupuna ʻo e tahi ko kinautolu, ʻoku nau siu kotoa.





#Article 191: Veʻehongofulu (100 words)


Ko e fanga veʻe hongofulu (decapoda), ko e holongā ia mei he ʻuo moʻoni. ʻOku 16 ʻa e ngaahi vaʻe moʻoni ʻo e ʻuo moʻoni, ka ʻoku toe pē 10 ki he ngaahi faʻahinga ʻeni. Ko e toenga, ko e ngaahi vaʻe ʻe ono ʻi muʻa, naʻe nau hoko ʻa e kiʻi 'nima', ʻoku nau tokoni ʻi he maʻu meʻakai (ko e monumanu kai kiki ʻa kinautolu) pea ʻave ki he ngutu. ʻOku lahi ʻa e ngaahi faʻahinga naʻe hoko ʻa e ongo vaʻe ʻi muʻa ki he nifo.

ʻOku vahevaheʻi ʻa e veʻehongofulu ʻi he holongā siʻi ʻe ua:




#Article 192: Ula (316 words)


Ko e ula, ko e faiva mei onoʻaho, naʻe sio ki ai ʻe he ʻeikivaka Semisi Kuki. ʻOku ne ui he onopooni ko e faʻahi ula, pe taʻemaau ko e fahaʻiula, koeʻuhi ʻoku faʻahi ʻa e faiva: ʻi he kamataʻanga ʻoku hū ʻa e ongo pupunga kau fefine ki he funga faivaʻanga mei he hema mo e mataʻu, (mo e taimi ʻe niʻihi ʻa e kulupu fakatolu mei mui). Ko e faiva fakafefine ia, ʻoku faiva tātātaha ʻe he kau tamasiʻi.

Ko e ula ko e tupuʻanga ʻo e tauʻolunga. ʻOku manakoa lahi ʻa e tauʻolunga he taimí ni, ʻoku tātātaha ange ʻa e ula. ʻOku mālie pe tuai ʻene haka mo e hiva, ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e ngaue fakasino, meimei kekeva ʻa e haka. ʻOku kehe ʻaupito ʻa e tauʻatāina ʻo e tauʻolunga.

ʻOku tatau ʻa e teunga mo e teunga tauʻolunga, kā ko e teunga kulokula ʻoku manakoa taha.

Ko e ngaahi konga motuʻa taha, ʻoku ʻasi naʻe haʻu mei Haʻamoa
 ʻOiau, siʻa langi ula; ʻi ʻiē
 fai mai siʻa tauʻolunga. ʻio!
 
 Tulopa he ʻiau moe; ʻio ē!
 vasaleva ʻiau moe; ʻio!
 
 Sina vai tava ʻā ē
 he ʻiē, ʻā ē.
 
 Sina vai tafe loʻu lonā.
 ʻio, ʻio, he loʻu lonā.
 
 Tunotuna ʻoe Ale-le-sā,
 manuia ʻoe saualuma.
 
 Laulau tuʻi Vaea ē,
 Vaea lau mānaʻia.

Ko e ngaahi konga mei he kamataʻanga ʻo e teautaʻu hono 20, mahalo pē Vili Pusiaki mei Lapaha

 Tonga, Tonga ē,
 tulituli faiva, he tuli faiva ē
 peʻi kau muʻa peʻi kau mai
 ke tau kalofi kuo tau e langi
 tulituli faiva, he tuli faiva ē.
 
 Tonga, Tonga ē,
 tulituli faiva, he tuli faiva ē
 ko e faiva ni ko hoto kakala
 ʻo lau taʻanga pea fola haka
 tulituli faiva, he tuli faiva ē.
 
 Tonga, Tonga ē,
 tulituli faiva, he tuli faiva ē
 kuo ke meaʻi siʻoto founga
 fiemālie tuku ke u ula
 tulituli faiva, he tuli faiva ē.




#Article 193: Māʻuluʻulu (140 words)


Ko e māʻuluʻulu ko e taha ia ʻo e ngaahi faiva tukufakaholo ʻo Tonga. ʻOku pehē ko e maʻu ʻa e faiva māʻuluʻulu mei he ʻotuhaka pea mo e māʻuluʻulu faka-Haʻamoa ʻi he senituli 19.

ʻOku tangutu fakataʻane e kau faiva hono kotoa tukukehe ʻo kapau ʻoku fuʻu tokolahi e kau māʻuluʻulu pea ʻe tuʻu e toenga ki ʻolunga ʻo hangē ʻo ka fai ʻe ha ʻapiako e māʻuluʻulu. Ki he tafaʻaki toʻohema pe toʻomataʻu ʻo e kau faiva ʻoku tuʻu ai e nafa pea tuʻu leva ʻi mui ʻa e kau hiva pe ko e langituʻa. 

ʻOku konga ʻe ua ʻa e māʻuluʻulu ʻa ia ko e konga ʻoku hivaʻi pea mo e konga ʻoku hakaʻi fakalongolongo ʻo hangē ko e ʻotuhaka. ʻOku makatuʻunga e taʻanga ʻo e māʻuluʻulu mei he katonga ʻoku fai ai e māʻuluʻulu ko ia.




#Article 194: Haʻamonga ʻa Maui (maka tupuʻa) (148 words)


Ko e Haʻamonga ʻa Maui ko e maka tupuʻa ongoongoa ia, ʻoku tuʻu ʻi Heketā, ʻa ia ʻoku ofi ki he kolo Niutōua ʻi Tongatapu.

Naʻe langa ʻe he  ko Tuʻitātui, ʻi he teautaʻu hono 13 pe ofi ki ai. Ko e hūʻanga ia ki hono lotoʻā, pea ko e hala ki hono ʻafioʻanga ko e Maka faakinanga.

Ko e Langi Heketā ko e langi fungavaka ʻe tolu, ʻoku tuʻu ʻi he lotoʻā. ʻOku ofi, ʻi Afā ko e langi Moʻungalafa, maʻa e ʻofefine ʻo Tuʻitātui.

Naʻe tui ʻe he tuʻi kuo mamaʻo, ko Tāufaʻāhau Tupou IV, naʻe tatau ʻa e Haʻamonga mo e Stonehenge ʻi Pilitānia, ʻa ia ko e meʻa mamata feituʻu tukufakaholo. Naʻe ʻasi ʻe he Haʻamonga ko e ngaahi feituʻu hopoʻanga ʻo e laʻā ʻi he ngaahi ʻaho lōloa taha, nounou taha pea mo e pōtatau. Kā ʻoku ʻikai ʻaupito ha fakamoʻoni ki ai.




#Article 195: Malaʻekula (138 words)


Ko e Malaʻekula ko e malaʻe ia ʻi loto Nukuʻalofa, kā naʻe hoko ki he telioʻanga ʻi 1893 aʻu ki he taimí ni.

ʻOku tōfā ʻa e ngaahi tuʻi ʻo e  mo ʻenau ʻohoana mo ha kakai fale ʻalo ʻe niʻihi. Ko e ngaahi tuʻi ʻo onoʻaho, ko e  mo , ʻoku nau tōfā ʻi he ngaahi telioʻanga kehe: ko e ʻotu langi ʻi Lapaha, Malaʻeʻāloa ʻi Sopu, Malaʻelahi ʻi ʻUiha mo e hā fua.

Ko e hingoa ʻo e feituʻu: ko e malaʻe naʻe kulokula, koeʻuhi naʻe ʻai ʻa e teunga kulokula ʻe he kakai kotoa pē ʻo Nukuʻalofa lolotonga he kātoanga kula, ko e ʻaho kumi sōvaleni (paʻanga) ia maʻa e Kolisi Tonga ʻi he taʻu 1885.

ʻI muʻa ʻa e mamaʻo ʻo kuini Sālote, naʻe ngāueʻaki ʻa e musie he tāpulu.

ʻOku nau tōfā heni:




#Article 196: St Peter's College, Auckland (143 words)


Ko e St Peter’s College (Kolisi St Peter), ‘Aokalani, ko e Kolisi Katolika ma‘a e tamaiki tangatá ‘oku tu‘u ‘i loto ‘Aokalani, Nu‘u Sila. Ko e ‘apiako Katolika lahi taha eni ‘i Nu‘u Silá. Na‘e fokotu‘u ‘a e ‘apiakó ni ‘i he ta‘u 1939 ‘e he kautaha felela ko e Christian Brothers, ka ‘i he ta‘u 2008 ‘oku ‘ikai te toe ‘i ai ha taha ‘o e kau mo‘ui fuakava ‘e kau atu ki he faiako. Ko e tokolahi ‘a e fānau ‘oku ako he apiakó ni ko e toko 1200 mei he ngaahi matakali kehekehe. ‘I he mala‘e ‘o e fekumi faka’atamai ‘oku ‘oatu ‘e he ‘apiakó kiate kinautolu ‘i honau ngaahi ta‘u faka’osí ‘a e NCEA pe ko e Setifikeiti fakapule‘anga ki he A‘usia Fakaakó, pea toe kau atu foki ki ai mo e Sivi Fakavaha‘a Pule‘anga ko e Cambridge (CIE).




#Article 197: Petelō Sanele (141 words)


Ko Petelō Sanele (lea fakafalanisē: Pierre Chanel), ko e pātele ʻo e Siasi Katolika Loma ia. Naʻa ne pekia he maletile, pea naʻa ne hoko ki he sangato ʻi 12 Sune 1954 ʻe he tuʻitapu ko Pius XII.

Naʻe faʻeleʻi ʻa Petelō ʻi Falanisē ʻi he kolo La Potière ʻi 12 Siulai 1803, naʻe tāmateʻi ia ʻe Musumusu, ko e toʻa ia ʻo e tuʻi ʻo Futuna ko Niuliki, ʻi he kolo Poi ʻi he ʻaho 28 ʻEpeleli 1841.

Ko e sōkē (eke ʻi he lea fakafutuna) ko e faiva lahi ia, naʻe fai ʻe he kakai Futuna ʻosi heʻene pekia, pea ko e faiva mo e siasi katolika kotoa naʻe haʻu mei Futuna mo ʻUvea ki Tonga ʻi 1842.

Ko e ngaahi akoʻanga katolika ʻe niʻihi ʻi Tonga ʻoku ui kia te ia, ʻa ia ko e Kolisi Petelō Sanele.




#Article 198: Soane Patito Pompallier (188 words)


Ko Soane Patito Pompallier (pe Jean Baptiste François Pompallier ʻi he lea fakafalanisē) ko e ʻepikopō ʻuluaki ʻo Polinisia ia. (Kā naʻa ne nofo ʻi ʻAokalani, Nuʻusila pē. Ko e ʻepikopō ʻuluaki nofo ʻi loto Polinisia, ʻa ia ko ʻUvea, ko Pierre Bataillon ia.)

Naʻa ne faʻeleʻi ʻi Lyon ʻi Falanisē he 11 Tisema 1802, pe pekia ʻi Puteaux ofi he Pālesi he 21 Tisema 1871.

Ko ia mo e ngaahi faifekau Malisi, naʻa nau folau mei Falanisē ki Mangareva mo Tahisi. Pea naʻa nau folau he 5 ʻOkatopa 1837 ki Tongá ni, ka naʻe fakafisi heʻenau tūʻuta. Naʻa nau ʻalu ki ʻUvea, pea ko Pierre Bataillon mo Joseph Xavier naʻa na tūʻuta ki ai he 1 Nōvema 1837, pea ko Petelō Sanele, naʻa ne tūʻuta ʻi Futuna. Ko Pompallier naʻa ne hoko atu ʻene folau ki Lotuma (fakafisi tūʻuta), pea naʻa ne aʻu ki Senē.

ʻOsi ʻa e kiʻi mālōlō naʻa ne folau ki Nuʻusila, aʻu ki ai ʻi he 10 Sānuali 1838. Pea naʻe fuoloa ʻene nofo ʻi ai. Naʻa ne hoko ʻepikopō ʻi 1848, pea ʻi heʻene motuʻa, naʻa ne foki ki Falanisē ʻi 1868




#Article 199: Siosefa Sāmita (106 words)


Naʻe nofo ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Puleʻanga fakatahataha ʻAmeliká, ʻa ia mahalo ko e fonua pē ia ʻe taha naʻe kei tauʻatāina fakalotu he taimi ko iá. Ko ha taimi longoaʻa ia ʻi he ngaahi meʻa fakalotú, ʻi he fakahahake ʻo e Puleʻanga fakatahataha ʻAmeliká. Ko ha kakai lotu ʻaupito hono fāmilí pea ne nau faʻa fekumi ki he moʻoní. Ka naʻe tokolahi ha kau faifekau ne nau tala kuo nau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻoku moʻoní. Naʻe loto ʻa Siosefa ke ne “ʻiloʻi pe ko e fā ʻa e siasi ʻi he ngaahi siasí kotoa pē ʻoku moʻoní,” (Siosefa Sãmita - Hisitōlia 1: 18).




#Article 200: Mateloi talatalalalahi (160 words)


Ko e mateloi talatala lalahi (hingoa taʻefakalakanga) pe mateloi tahiti ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, meimei tatau mo e mateloi, ka ʻoku lahi ange ʻene lōloa, (ki he mita ʻe 2 ʻi ʻolunga kapau taʻemaveu), mo loa ange hono talatala masila. Ko e ʻakau taʻefiemaʻu ʻaupito. Naʻe ʻohofi ia ʻi he Pasifiki (tupuʻanga mei Palāsili) pea naʻe nofo ʻi he kāungafonua kotoa, tukukehe Tongá ni. Naʻe hā ʻi Tonga ʻi ʻEpeleli 2009 ʻi he malaʻe Fangatongo ʻi Neiafu, ka naʻe toʻo ʻa e ngaahi ʻakau kotoa ʻe he vaʻa kolonitini ʻo e puleʻanga ʻi he māhina hoko.

Naʻe hā ʻa e ʻakau ʻi he taʻu 2000 pe ofi ki ai ʻi Niuē, ka naʻe meimei taʻakifuʻuʻi ia he taimi ni. Koeʻuhi ʻoku moʻui ʻa e ʻū tenga lolotonga he taʻu ʻe 20 tupu, ʻoku pau ʻe ʻaʻahi ʻe he kakai taʻakifuʻu ʻa e ngaahi vahe naʻe tupu he ʻakau ʻi aiʻoku fuoloa.

Ko hono hingoa motuʻa: Mimosa invisa MART.




#Article 201: Babai (105 words)


Ko e babai ko e fuʻu ʻakau ia mei Mikolonisia, meimei tatau mo e kape. ʻOku ʻikai te ne tupu ʻi Tongá ni, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻi ai hano hingoa ʻi he lea fakatonga; ko e babai ko e lea fakakilipasi ia.

ʻOku ne tupu lelei ʻi he ano. ʻOku tō ʻa e babai ʻe he kau Kilipasi ʻi he ngaahi kato fakalouniu mo e lou ʻakau popo. Naʻe ʻauhē ʻa e babai kotoa ʻi Tarawa ʻe he puke, ka toe lahi ʻi he ngaahi motu kehe.

ʻOku te haka ʻa e babai tatau mo e talo, ka ʻoku toe fefeka ʻa e foha.




#Article 202: Kavaʻonau (234 words)


Na'e iai 'a e ongo matu'a na'a na nofo 'i 'Eueiki ko Fevanga pea mo Fefafa pea na'e iai ena uhiki ko Kava'onau ka koene hingoa totonu ko Papamata. Hili ha ngaahi ta'u 'a enau fononga fakafamili na'e ha'ele ange 'a e Tu'i Tonga ki 'Eueiki pea feinga 'e Fevanga mo Fefafa ke kumi ha ma'u me'atokoni ke foaki kihe Tu'i. Fekumi 'a Fevanga kihe ene fu'u ufi ke ta'aki ke ngaahi 'e Fefafa ha me'akai ma'ae Tu'i pea ne me'ame'a hifo kihe ene fu'u ufi oku falala hake ai 'a e takafalu 'o e Tu'i pea toe hanu 'a Fevanga he na'e ikai ke toe iai ha me'akai ke oange kihe Tu'i. Foki 'a Fevanga kia Fefafa pea na tangi he ikai ke iai ha me'akai pea na to'o e mo'ui 'a Kava'onau ke hoko ia koe ma'u me'atokoni 'o e Tu'i. Na'e fanongo hake ai ehe kau ha'ele 'a e Tu'i Tonga kihe ofa na'e fai 'e Fevanga pea mo Fefafa, pea folofola ange e Tu'i ke nau alu kia Fevanga mo Fefafa ke ta'ofi ki naua. 'I he me'a atu 'a e Tu'i Tonga kia Fevanga mo Fefafa, folofola ehe Tu'i kia naua ke oua 'e fuke 'e umu kae hoko pe ia koe mala'e toka'anga 'a Kava'onau he koe ofa na'e fai ehe ongomatu'a koe mahino ia kihe Tu'i 'a e loto to oku fakaha ehe kakai ki he Hau. 




#Article 203: Pālasi (122 words)


ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻafioʻanga (nofoʻanga ʻo e tuʻi) ʻi Tongá ni, ʻoku ʻi ai ha pālasi ʻi he ngaahi ʻotu motu kotoa pē. ʻA ia:

Ka ko e pālasi moʻoni, ko e pālasi ʻi Nukuʻalofa (Kolomotuʻa) ia, langa ʻe Tāufaʻāhau I ʻi 1867.
ʻOku tapu ʻaupito ʻa e ʻafioʻanga, ʻa ia ʻoku lahi hono hingoa fakaheliaki:

Ko e ʻāmaka motuʻa naʻe tapu ʻaupito, naʻe ʻikai ha tokotaha fakatoʻotoʻa ʻo tangutu ʻi ai. Ka naʻe ʻikai tui ki ai ʻa e tuʻi ʻi 1990, pea naʻe langa ʻa e ʻa taiamoni foʻou. Pea naʻe fakamālohiange ʻa e ngaahi matapā ʻi 2000. Naʻe tui ʻoku teʻeki feʻunga ia, ʻa ia ko e langa ʻo e ʻā foʻou, māʻolunga ange, ʻi he 2010.




#Article 204: ʻAlifaleti Malakai Mone (131 words)


Rev Dr ʻAlifaleti Malakai Mone
(Faʻeleʻi 12 Sēpitema 1938)

Ko e Tangataʻeiki Palesiteni Mālōlō ia ʻo e Siasi Uesiliana tauʻatāina ʻa Tonga mei he 1998-2009. Ko e Tangataʻeiki Faifekau ni ko e foha ia ʻo e Faifekau Misinale ko Tevita Tuʻikupulau Mone ʻo Folaha Tongatapu pea mo Lātū Faiva ʻo Kolomotuʻa. Naʻe Hilifakinima ʻa ʻAlifaleti ʻi he Konifelenisi ʻa e Siasi Uesiliana ʻi he 1977. Naʻa ne hoko foki ko e Talekita `o e Potungāue ʻEvangelio ʻa e Siasi ʻi he ngaahi taʻu lahi. Pea ne toe hoko foki ko e Faifekau Pule ʻo e Siasi ʻi Nuʻusila. 

Naʻa ne mali mo ʻEita Faletau ʻa ia kuo ne pekia ʻi he taʻu 2000. ʻOku kei mo`ui pē ʻa ʻAlifaleti pea mo ʻene fānau ʻe toko 3 pea mo e fanga mokopuna.




#Article 205: Malaʻeʻāloa (115 words)


Ko Malaʻe ʻā loa ko e faʻitoka ia ʻi Sopu, he matāfanga. ʻOku tokolahi ʻa e houʻeiki ʻoku toka ʻi ai (ko e houʻeiki ʻoku tōfā, ʻoku nau tōfā ʻi he telioʻanga ko e Malaʻekula).

ʻOku nau toka heni:

Ko e faʻitoka he onopooni ko e konga pē ia ʻo e Malaʻeʻāloa ʻo Tuʻimala. Ko e feituʻu moʻoni ʻoku kamata ʻi he pālasi ʻi hahake, ʻa ia ko e ʻapi ko Talakaipau (ʻapi houʻeiki), mo e Niukāsā (ʻapi ʻo ), mo e Polataʻane (ʻApi e konisela, ko e nofoʻanga ʻo e konisela Pilitania), pea ʻosi ʻi he faʻitoka ʻi hihifo.

Ko e ngaahi vahevahe ʻe fā ʻo e faʻitoka ʻoku ʻi ai honau hingoa foki:




#Article 206: Havea Hikuleʻo Helu (142 words)


Ko e foha ʻo e tangata ngāue ki he Tuʻi Tonga ʻi Lapaha. Naʻá ne folau ki Foa pea nofo ʻi ai, ko e houma tokelau taha ko Houmatala, ofi ki Nukunamo. (ʻOku ʻiloa he taimi ni ko matātahi Houmaleʻeia). Naʻe faʻu ʻa e ao (pe helu) ia moʻo Pau. Naʻe ikuna ʻa Tonga ʻi he feʻauhi fakataʻu mo Haʻamoa koeʻuhi naʻe lelei ange ʻa e ao ki he ngaahi kie ʻo Haʻamoa.
ʻOku ui ʻa e aó ni ko e palatavake koeʻuhi naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi laveʻi-tavake toto ʻi he ao koʻeni. Naʻe tānaki ʻa e kafo mo e ngaahi ngeʻesi ʻelilivao ʻoku ui ko e ʻE Tuʻi Fuiono. Naʻá ne hoko ko e Helu ʻuluaki ia.

Ko Siuta mo e kau Fūnaki naʻa nau nofo ʻi Haʻapai; ko e hako ʻo Halaevalu Fonongavaʻinga naʻa na nonofo pē ʻi Lapaha.




#Article 207: Fehuluni (100 words)


Ko e ʻotua ʻo onoʻaho ia (ʻoku ui tēvolo ʻe he kau misa). Kapau ʻene hā ki ha tangata, ko Fehuluni ko e fefine hoihoifua ʻaupito. Kapau ʻene hā ki ha fefine, ko e talavou ia. Tangata pe fefine, ʻosi ʻa e fai, naʻe mate ʻa e maama. Kapau ʻoku vākai ʻa Fehuluni ki he maama, ʻoku lotohē ia. ʻOku lava vete ʻa Fehuluni hono ʻulu ʻi he helu ʻo e louʻulu.

Ko hono fale toputapu naʻe ʻi ai ʻi Tuʻanuku pe ʻĀhau pe Taleheu (ngaahi feituʻu ʻi Nomuka) pea mo Aʻa, ka naʻe ʻilo foki ia ʻi Tonga kotoa.




#Article 208: Sinaitakala (103 words)


Ko e sinaitakala ko e hingoa ia ʻo e ngaahi ʻakau mo honau matalaʻiʻakau hoihoifua. Ko e ʻakau ʻomi mei muli, ʻa ia ko e Kalipea mo e ʻAmelika tonga. Naʻe ʻave ki Tonga ʻe he minisitā ngoue kamata Tisema 2013, pea ʻi he ngaahi māhina siʻi, oku manakoa ʻaupito ʻe he kakai fefine ʻi honau ngoue. Ko e ʻuhinga ʻo e hingoa 'Sinaitakala' ko e fefine alo ia, ko Sinaitakala Tuʻimatamoana ʻi Fanakavakilangi Tukuʻaho (Fakafānua)

ʻOku lahi aupito ʻa e ngaahi faʻahinga mo e faʻahinga tuifio. Ko e faʻahinga ʻoku ʻilo lahi ange:

 Tonga explores farming potentials from inspired Chinese agricultural systems




#Article 209: Makahokovalu (faʻitoka) (128 words)


Ko e MAKAHOKOVALU ko e ʻesi, pea ʻoku tuʻu ʻi he tuʻaliku fakatokelau 'o 'Uiha. ʻA ia ʻoku hanga ki he Liku Hangavale. ʻOku lahi e ngaahi talanoa ki he ʻuhinga mo e ngaahi tala ʻo e Makahokovalu, ka e sai pe ke u hili atu ai leva ʻe au ia ʻeku kiʻi fakamatala ni ke kamataʻaki!

Koe meʻa mahino taha ʻo e Makahokovalu, ko e anga hono ngaohi. ʻOku lauʻi maka ʻe valu 'a e ngaahi tafaʻaki kotoa ʻe fā, ʻa ia ko e lauʻi maka ʻe 32 fakakātoa ʻo e Makahokovalu.

ʻOku hanga pē ʻa e talanoa ki he tupuʻanga mo e hisitōlia ʻo e Makahokovalu ko ha toe mātanga ʻi Tonga ʻo ʻikai taha pe. He taumaiā ne hiki mo lekooti- ne fanongonongo tokoto pē.







#Article 211: Polisi (125 words)


Ko e kau polisi ko ha sino ia ʻo e kakai kuo fakaivia ʻe ha siteiti ke fakamalohiʻi 'a e lao, ke maluʻi e moʻui, tauʻatāina mo e koloa ʻa e kakai, pea taʻofi ʻa e fai hia mo e faingataʻaʻia fakapuleʻanga. ʻOku kau ʻi heʻenau ngaahi mālohi fakalao ʻa hono puke pea mo e fakalao fakaʻaongaʻi ʻo e fakamālohi. 
ʻOku faʻa fakaʻuhingaʻi 'a e kau polisi ko e mavahe mei he ngaahi kautaha fakakautau mo kehe ʻoku kau ʻi hono malu'i 'o e tu'unga 'o e fita'a muli; Neongo ia, 'oku gendarmerie e ngaahi 'iuniti fakakautau 'i he tauhi fakapuleʻanga. Ko e ngaahi mālohi ʻo e kau polisi ʻoku meimei ke ʻi ai ha ngaahi ngāue fakapuleʻanga, ʻoku fakapaʻanga ʻo fakafou ʻi he tukuhau.




#Article 212: Vaka (164 words)


Ko e vaka ko ha vaingaue lahi ia ʻoku ne folaua ʻa e ngaahi moana ʻo māmani mo e fetuku loloto kehe, ʻoku ne ʻave ʻa e kau pāsese pe koloa, pe poupouʻi ha ngaahi misiona makehe, hangē ko e maluʻi, fakatotolo mo e toutai. Ko e fakahisitōlia, ko ha vaka ko ha tukufolau ʻo e vaka ʻoku loli ngaahi fanā mo ha fanāheke kakato ʻe tolu. 

Kuo hoko e ngaahi vaka ko ha tokoni mahuʻinga ki he hikifonua mo e fekafatauʻaki ʻo e tangata. Kuo nau poupouʻi hono nofoʻi ʻo e kau mo e fefakatauʻaki ʻa e popula, ka kuo nau toe ngaue fakafaifekau fakasaienisi, fakafonua, mo e ngaahi fiemaʻu tokoni ʻofa fakaetangata. Hili e teautaʻu 15, naʻe tokoni lahi e ngaahi ngoue foʻou naʻe haʻu mei ai pea ki he ongo ʻAmelika ʻi he ʻEulope kaivai ki he tupulaki ʻa e tokolahi ʻo māmani. ʻOku fatongia ʻaki ʻe he ʻave ʻa e vaka ke ʻave ai e konga lahi taha ʻo māmani.




#Article 213: Vala (250 words)


Ko e vala ko e ngaahi koloa ʻoku tui ʻi he sino. ʻOku faʻa ngaohi ʻa e teunga ʻaki ʻa e tupenu pe koloa tupenu ka ʻoku kau ʻi he taimi ʻa e ngaahi kofu kuo ngaohi mei he kili ʻo e monumanu pe ko ha ʻū lauʻi nāunau manifi kehe kuo fakatahaʻi. ʻOku fakangatangata pe ʻa hono tui ʻo e vala ki he kakai tangata pea ko e sipinga ia ʻo e sosaieti kotoa pe ʻo e tangata. ʻOku fakafalala e lahi mo e faʻahinga vala ʻoku tui ʻi he tuʻunga tangata pe fineʻofa, faʻahinga sino, fakasosiale, mo e tuʻunga fakasiokalafi. 

ʻOku lahi e ngaahi taumuʻa ʻo e vala: ʻe lava pe ke hoko ko ha maluʻanga mei he ngaahi ʻelemeniti, faingataʻa, ngaahi ʻakau, fakatupu ʻo e uʻu ʻa e ʻinisekite, tuʻutuʻukina hoku sino e ngaahi foʻi paʻanga, ʻakau talatala mo e ngāueʻaki hono teuteuʻi ha faikehekehe ʻi he kili mo e ʻatakai. ʻE lava ke maluʻi ʻe he vala ha ngaahi tuʻunga momoko pe vela, pea te nau lava ʻo ʻomi ha tauhisino, tauhi e ngaahi nāunau maʻa mo e ʻuli mei honau sino. ʻOku toe ʻomi foki ʻe he vala ha maluʻi mei he ngaahi ulo laʻā fakamaumau.

ʻOku hoko maʻu pe ʻa e vala tui ko ha angamaheni fakasosiale, pea ʻe lava pe ke fakama e vala ʻi muʻa he niʻihi kehe. ʻOku ʻikai tui ʻa e vala ʻi he kakai koeʻuhi ke lava ʻo konga ko ia, pea ʻoku sio ki he fatafata pe ʻusi.




#Article 214: Meʻangāue (100 words)


Ko e meʻangāue ʻ ko ha meʻa ia ʻoku ngāueʻaki ke aʻusia ʻa e tuʻunga ʻe lava e ha taha ʻo liliu ʻa e taumuʻa ʻa e puleʻanga. Neongo ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he monumanu lahi ha meʻangāue faingofua ki he ngāue, ko e kakai pe, ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ʻū vaka maka meʻangāue ʻi ha taʻu ʻe laungeau, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻangāue ke ngaohi ʻaki ha meʻa kehe. ʻOku ui ko e meʻangāue pe meʻangāue ʻa e lisi ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke fakahoko ki ha ngaahi ngāue lahi ʻa ia ko e konga ʻo e meʻafai.




#Article 215: Kelekele (175 words)


Ko ha meʻa kelekele pe ʻa e ʻuli, pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi konga ʻo e ʻuli ʻo ha matolu kelekele, ʻoku makakoloa ʻaki ʻa e konga lalahi. ʻOku toki fakahaaʻi pe ʻa e faikehekehe ʻi he kelekele mo e meʻa ʻa e faʻee ʻi he ngaahi ʻulungāanga fakanātula pe fisiki, fakaesino, kemikale, ko, mo e hā fua. Ka ʻoku ʻikai tonu hono fakamatalaʻi ʻo e fakamatala ko ʻeni: ʻOku faʻu ʻa e ʻuli ʻe he fakaongosia ʻo e faʻee, pea ʻoku ʻikai tatau ʻa hono ngaahi ʻulungāanga mo e faʻee.
Ko e ʻuli ko hano tuifio ia ʻo ha koloa mo ha meʻa ʻoku faʻu ʻe he fakaongosia kehekehe, pea ʻoku ʻi ai ha fefeka, ngaahi kasa mo e viviku. ʻE fakatahaʻi e fanga kiʻi konga ʻo e kelekele ke faʻu ha kelekele ʻoku fonu he luo, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha founga ʻi he ngaahi feituʻu ko tali ke veteki (huhuʻa) mo e ʻea (kasa). Ko hono ola, ko e meimei ke lau ʻa e kelekele ko ha anga ʻe tolu.




#Article 216: Makatuʻu (207 words)


ʻOku hoko ha foʻi makatuʻu ko ha meʻa ʻoku hoko fakanatula pe ko ha kotoa 'a e makakoloa pe ko e mahuʻinga 'o e fakamaka. 'Oku fakakalakalasi ia ʻe he meʻa ʻoku ne ʻai e mahuʻinga ke kau ai, hono faʻu ʻo e kemikale mo e founga hono faʻu. 'Oku meimei ke vaheʻi ʻa e ngaahi maka ki ha ngaahi kulupu lalahi ʻe tolu: foʻi maka fakamakaafi, ngaahi foʻi maka naʻe liliu, mo ngaahi foʻi maka totoka. ʻOku fotunga ʻe he maka ʻa e kelekele fefeka ʻo māmani, ki he pakuʻi.

ʻOku faʻu ʻa ngaahi fo'i maka fakamakaafi ʻi he taimi makavai mokomoko ai ʻi he kelekele ʻo māmami pe ʻi he pa ha ngaahi mokomoko ʻi he funga makamaka pe ko e 'apeteniko [?]. 'Oku faʻu e ngaahi foʻi maka naʻe liliu ʻi he taimi ʻoku fakamoʻulaloaʻi ai ʻa e ngaahi maka kuo ʻosi ʻi ai ki he fuʻu mālohi lahi mo e māfana ʻoku nau liliu — ko ha meʻa ʻoku hoko, ʻi he taimi ʻoku fepaki ai konitineniti ngaahi peleti. ʻOku faʻu ʻa e makamaka totoka ʻe he pe fakamaka ʻo e ngaahi totoka, ʻa ia ʻoku faʻu ʻaki ʻa e fakaongosia, ʻave, mo e tuku hifo ʻo e ngaahi maka kuo ʻosi langa.




#Article 217: Māpele (102 words)


Ko e māpele ko ha  faʻahinga ia ʻo ha maka ʻoku fakamatalaʻi ʻi he tafaʻaki Udden–Wentworth meʻafua ʻo hangā ko e ʻi ai ha kihiʻi konga siʻi (ko e milimita ʻe 64 – 256), ʻo lahi ange ʻi ha foʻi maka pea toe siʻi hifo ʻi he teka maka. ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he ngaahi meʻafua kehe ʻa e lahi ʻo e māpele ʻoku ʻi he kiʻi foʻi lea kehekehe. Ko ha foʻi maka ne ngaohi hulu ange ʻo māpele ʻoku ui ia ko ha maka fefiofi fakataha. Ko e kiʻi maka māpele ko ha nāunau langa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he māpele.




#Article 218: ʻAkau (langa) (196 words)


Ko e ʻakau koʻeni ko ha meʻa ʻuluʻakauʻia ʻoku ngaohi ʻaki e ʻakau ʻe lava ke tupu ai mahuʻinga siʻi, hangē ko e ʻuluʻakau mo e ʻakau iiki. Ko ha meʻa avaava, kākālavā. Hili ʻa e ʻuluaki tupu ʻa e ʻakau mo e ʻakau iiki, ʻoku kamata ke ngāue ʻa e faʻu ʻo e ʻi he ngaahi aka, ʻo fakatupulaki ai ʻa e uoua ki tuʻa mo fokotuʻu ha ngaahi uooti ʻakau mo e ʻuluʻakau. Ko e papa ko e hingoa fakalūkufua ia ki hono fakatupulaki ʻo e ʻakau ʻoku manifi pe ʻi hono faʻu ʻo e foʻi tiupi, ʻo kau ai ʻa e ʻakau mo e ngaahi selo.

Ko e papa ko ha vaʻa ʻoku ʻi ai e vao pea ʻoku ne ta ha fatongia lelei ʻi he moʻui ʻa e tangata. Fakatatau mo e natula ʻo e ʻakau, ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻi ha ngaahi founga kehekehe, hange ko e penisini mo e ngaahi nāunau langa. Ko e ʻakau ko ha meʻa ʻoku selulose ʻoku fakanatula pe hono fakatahatahaʻi ʻo e filo (ʻoku ne fakafepakiʻi fefeka) mo (fakafepaki fefeka). ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e papa fakalūkufua ko e tupu fika ua e tefito ʻo e ʻakau.




#Article 219: STEM (229 words)


Saienisi, Fakafuofuaʻi, Tekinolosia, ʻenisinia pea mo fika (SFTE (STEM ʻi he lea fakapilitānia)), ko ha lea ʻoku fakaʻaongaʻi ki he kulupu ko ʻeni mapuleʻi kita. ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea ko ʻeni ʻi he taimi ʻoku akoʻi ai ʻa e tuʻutuʻuni fakaʻakatemika mo e nāunau fakalēsoni ʻi he ngaahi ʻapiako ke fakalakalaka e feʻauʻauhi ʻi he saienisi mo e fakalakalaka ʻo e tekinolosia. ʻOku ne ʻuhinga ki he fakalakalaka ʻa e tokotaha ngāue, ngaahi hohaʻa ki he malu mo e ngaahi tuʻutuʻuni ki he hikifonua.

Ko e houʻeiki fafine ko e 47% ia ʻo e kau ngāue U.S. ko hono faʻu e 24% ʻo e ngaahi konga mahuʻinga ʻo e Apple. Naʻe fakahoko ʻe he kau fafine ʻo e UK ʻa e ngaahi ngāue ʻe 13 (2014). ʻOku ngāue fakataha ʻa e houʻeiki fafine ʻi he Puleʻanga fakatahataha ʻAmelika mo ha kau tangata ʻi heʻenau ako pe ʻikai kau ki he tefito mo honau ngaahi hoa.

Ko e pe fefine ʻi he malaʻe ʻo e ako. Hangē ko ʻeni, mei he fakatahaʻi ʻe ʻEulope ʻi he 2012 kakai fefine ʻoku nau faʻu ʻa e 47.3% ʻo hono fakakatoa, 51% ʻo e ngaahi meʻa fakasaienisi, fakapisinisi mo e lao, 42% ʻo e fakatotolo, fika mo e kompiuta, 28% ʻo e ʻenisinia, ngaohiʻanga koloa mo e langa, 59% ʻo e kau ʻosi mei he Moʻui lelei mo e uelofea.




#Article 220: Saienisi (256 words)


Ko e saienisi ko ha kautaha pau ʻoku ne langaki hake mo fokotuʻutuʻu ʻa e ʻilo ʻi lava-sivi ngaahi fakamatala mo e ngaahi fakamatala mo e ngaahi kikite fekauʻaki mo e ʻunivesi.

ʻOku angamaheni ʻaki hono vahevahe ʻo e saienisi fakaonoponi ki he ngaahi kolo lalahi ʻe tolu ʻoku kau ai ʻa e ngaahi meʻa fakasaienisi fakanatula (e.g., moʻui, kemi, fisiki), ʻa ia ʻoku nau ako ki natula; ʻa e ngaahi meʻa fakasaienisi fakasosiale (e.g., ʻekonomika, saikolosia), ʻa ia ʻoku nau ako ai e fakafoʻituitui mo e sosaieti; pea mo e saienisi (hangē ko e fakaʻuhinga, fika, saienisi ʻo e ngaahi komipiuta), ʻa ia ʻoku ne ako e ngaahi fakakaukau taʻemahino. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha fetaʻemahinoʻaki ʻi he ʻikai toe fakaʻaongaʻi ha saienisi ʻo e ngaahi meʻa fakasaienisi ʻi he ʻikai ke nau fakafalala ki pau fakamoʻoni. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e tauteaʻi ʻoku ne fakaʻaongaʻi ʻa e ʻilo fakasaienisi ki ha ngaahi taumuʻa ʻoku ʻaonga, hange ko e ʻenisinia mo faitoʻo, ʻo hange ko hono fakaʻaongaʻi fakasaienisi.

ʻOku makatuʻunga ʻa e saienisi ʻi he fakatotolo, ʻa ia ʻoku angamaheni ʻaki hono fakahoko ʻi he fakaʻekatemika mo e ngaahi fakatotolo pea pehe ki he ngaahi kautaha fakapuleʻanga mo e ngaahi kautaha fakapuleʻanga. Kuo hanga ʻe he ola lelei ʻo e fakatotolo fakasaienisi ʻo ʻomi ki he emergence ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ki he saienisi, ʻa ia ʻoku ne feinga ke takiekina ʻa e ngaue fakasaienisi ʻaki hano fakamuʻomuʻa hono fakatupulaki ʻo ha koloa fakakomesiale, meʻatau, tokangaʻi ʻo e moʻui lelei, mo maluʻi ʻo e ʻatakai.




#Article 221: Fisiki (226 words)


Ko e fisiki a e malava ko ia e saienisi ʻo e faʻahinga ʻo e tangata fakamatala, ko e vilitaki mo e ʻulungāanga ʻi he fonua mo e taimi, ʻa ia te ne ako ʻa e ngaahi kautaha ʻo e ivi pea fakamalohiʻi. Ko e fisiki ko e taha ia ʻo e saienisi mahuʻinga taha, pea ko hono tefitoʻi taumuʻa ke mahino e founga ke ʻulungāanga ʻaki ʻa mamani.

Ko e fisiki ʻo e ngaahi tuʻuaki mei he ʻekonomika ʻo ʻEulope ʻoku ʻi ai ʻa e saienisi ʻo e moʻui ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke kakato. 
ʻOku ʻuhinga ia ke ako e meʻa fakalilifu ʻo e tangata, ʻa ia ko e pehē, ko ia pe ʻe lava ke fakaʻuhingaʻi, ʻa ia, fakamatalaʻi pe fakafuofuaʻi, ʻe he ngaahi lahi fakatuʻasino, kae lava ke fokotuʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tuʻutuʻuni ʻoku nau puleʻi ʻa e va ʻo hono lahi mo ko ʻenau kehekehe, ʻi fakafika fakakaukau pe. ʻOku lavaʻi ʻa e taumuʻa ko ʻeni ʻi hono fakahoko ʻi he ngaahi ngaue ʻo e founga fakasaienisi, ʻa e taumuʻa taupotu taha ke ʻomi ha fokotuʻutuʻu mo ha fokotuʻutuʻu faingofua, ki he fakalilifu.

ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tuʻutuʻuni fakatuʻasino fekauʻaki mo ha kalasi fakafuofuaʻi ʻo hā ʻa e ʻutangiʻi, moʻui lelei mo fakaesino ʻa ia ʻoku fokotuʻu ʻe folau letiō.




#Article 222: Kalavite (137 words)


Ko e kalavite ko ha meʻa ia ʻoku fakasino ʻi he lahi pe ivi — kau ai ʻa e ngaahi palanite, mo ngaahi fetuʻu — ʻoku ʻomi kinautolu ki ha taha kehe. I māmani, ko e mamafa ʻomi e ki he ngaahi meʻa fakatuʻasino, mo e mahuʻinga ʻo e māhina ke fakatupu ʻa e ngaahi peau ʻo e tahi. Naʻe tupu ʻa e mālohi ʻo e fakaʻofoʻofa ʻi he ʻuluaki meʻa fakakasa naʻe ʻi he ʻunivēsi ke kamata ai fakatahaʻi, ko hono fokotuʻu ʻo e fetuʻu ko hono faʻu ʻo e ngaahi fetuʻu — mo e fetuʻu ki he kulupu ki he laui piliona — ko e fatongia ia ʻo e kāingalotu mamafa taha ʻo e ʻunivēsi heni ki hē. ʻOku ʻikai fakangatangata pe ʻa e mafatukituki, neongo kuo fakautuutu ʻene tuʻu laveangofua ki hono ngaahi nunuʻa.




#Article 223: Māmani (113 words)


ʻI he mālo e lelei māmani nauna naʻe fakaʻaongaʻi ia ke foaki ʻa e tefitoʻi koloa ʻa e tangata ʻo kau ai ʻa e kaingalotu mo e ngaahi ʻelemeniti kotoa pe naʻe fakatupu; ʻOku kehe ia mei he ʻatamai ʻo māmani ʻa ia ʻoku fakamatala ai ki he ʻuhinga ʻo e pisinisi fakatuʻasino pe, ʻa ia ʻoku moʻui ai ʻa e kakai mo fakafonu ʻa māmani pea kehe mei he ngaahi palanite mo e meʻa fakaetuʻasino pe tuʻa-fisiki ʻo māmani ʻunivesi.

Ko e lea ʻo e foʻi lea ko māmani ʻoku toe ʻuhinga pe ia ki he fakavahaʻa puleʻanga, ʻo ʻikai ha mahino ki he kau mai ʻa e tapa kotoa ʻo māmani. 




#Article 224: Māmani (palanite) (276 words)


Ko e mamani ko e palanite ia hono tolu mei he laʻā ʻoku ʻiloa ko e ngaahi meʻa ʻo e ʻunivēsi ʻi he . Fakatatau ki he taimi mofi fakaʻatomi ko e ngaahi maʻuʻanga fakamoʻoni kehe, naʻe fokotuʻu ai ʻe māmani ʻa e taʻu ʻe 4600 miliona kuo ʻosi. Ko e ngaahi fetuʻutaki mamafa ʻo māmani mo e ngaahi meʻa kehe, tautautefito ki he laʻā mo e māhina, ko e satelaite pe ia ʻe taha ʻi māmani. Ko e fetuʻu ʻo māmani ko e laʻā ʻi he kongaloto ʻi he [ʻaho] ʻe 365.265, ʻoku ʻiloa ha taimi ko e taʻu moʻoni ʻi māmani. Ka ʻi he taimi ni, fetongitongi koeʻuhi tuʻo 366.265 ʻa e mamani.

ʻOku meimei ke fuopotopoto e fotunga ʻo māmani. ʻOku ʻi ai ha fanga kiʻi lafalafa ʻi he ngaahi vaʻakau pea ʻoku tupu takai ia ʻi he ʻekueta koeʻuhi ko e vilo ʻa māmani. ʻOku ngali tatau ʻa māmani ki ha fuopotopoto fakalafalafa, ʻa ia hono taiamita fakaʻekueta ʻoku lahi ange he kilomita ʻe 43 ʻi he taimita fakapole, neongo ko e fulihi ʻoku siʻi hifo ia ʻi he 1% ʻo e ʻavalisi ʻoku ofi ki māmani.

ʻOku lau ʻa e vahaʻataimi ʻo e vilo ʻa e mamani ki he laʻā — ʻa ia ko e ʻaho ʻo e ngaahi fetuʻu — ko ha sekoni ʻe 86,400 ʻoku ʻuhinga ia ki he vahaʻa taimi 86,400.0025 (sekoni ʻa e Polokalama fakavahaʻapuleʻanga ki ʻiuniti (PFI)). ʻOku hoko kiʻi loloa ange ʻa e ʻaho ʻo māmani koeʻuhi hono fakatumotuma ʻe he ngaahi tau mo e māhina, ko e milisekoni ʻe 2 ki he ʻaho ki he teautaʻu.

Explanatory supplement to the astronomical ephemeris; London 1961




#Article 225: Kemi (137 words)


Ko e kemi ko ha vahevahe ia ʻo e saienisi fakanatula ʻoku ne ako e faʻunga mo e koloa ʻo e ngaahi meʻa kemikale pea mo e ngaahi toʻonga ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi koloa. ʻI hono fakalea ʻe taha, ako pe ko e ha e meʻa ʻoku mahuʻinga, ʻa e faʻahinga fale ʻoku fengāueʻaki, ʻa e ngaahi ʻulungāanga mo e ngaahi koloa ʻoku maʻu, pea mo hono liliu ʻo e ngaahi fengaueʻaki mo e fakafeangai ki ha meʻa kehe.

ʻI he tuʻunga ʻo ʻene kaveinga, ʻoku ʻi ai ha tuʻunga taukei ʻo e kemi ʻi he vahaʻa ʻo e fisiki mo moʻui. ʻOku faʻa ui ia he taimi ʻe niʻihi ko e saienisi ʻo e mahuʻinga koeʻuhi he ʻoku ne ʻomi ha fakavaʻe ki he mahino fakatouʻosi pea mo tauteaʻi fakasaienisi ʻi ha tuʻunga mahuʻinga.




#Article 226: Fakamalu (127 words)


Ko e fakamalu ko ha pelu ia ʻAoʻaofia ʻoku ne poupouʻi ʻa e papa pe ngaahi hui ngaohi mei he ukamea, pea ʻoku angamaheni ʻaki ke ne kaka hake ʻakau, fakafofonga, pe ko hono loloa. ʻOku fakataumuʻa ke ne maluʻi ha taha mei he ʻuha pe maamala'aa. ʻI he taimi ʻoku maluʻi ai ʻe ha kiʻi fakamalu hono taha mei he mama, neongo ʻoku ngali fetoʻoaki ʻa e ngaahi lea. ʻOku faʻa kehe hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻa naʻe ʻaoʻaofia; ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ongo kiʻi fakamalu. ʻE lava pe ke ngaohi ʻa e fakamalu ʻaoʻaofia ʻaki ha tupenu pe milemila.

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e fakamalu ʻi he ʻa e ʻea fakahā ʻo e faʻahinga ʻo e ʻea ko ha fakaʻilonga ʻo e ʻuha.




#Article 227: ʻuha (131 words)


Ko e uha ko e meʻa fakaofo ʻo e natula. ʻOku tupu ia mei he mao ʻi he ngaahi konga ʻao ʻoku liliu ʻo toe vai. Pea ʻoku fakataha ʻa e ʻū kiʻi tulutā, tupu ki he tulutā lahi, pea nau tō ki lalo. Kapau ʻoku momoko ʻa e ea, ʻoku liliu ʻa e mao ki he sinou pe ʻuhamaka. ʻOku moʻoni ko e konga lahi ʻo e ʻuha fakaemāmanilahi ʻoku ne kamata ʻene folau tatau mo e ʻuhamaka. Lolotonga ʻene tō ʻi he ngaahi feituʻu mafana ange, ʻoku vaia ʻa e ʻuhamaka pea toe hoko vai.

Ko e ʻuha ko e tupuʻanga mahuʻinga taha ʻo e vai inu ʻo māmani, tatau ki he tangata mo e manu mo e ʻakau. Kapau ʻikai ha ʻuha, ko e fonua ʻoku mamate ia.




#Article 228: ʻEa (121 words)


ʻOku ʻuhinga ʻa e ko e ʻEa ko e tuʻunga ʻo e ʻatakai, ʻa ia ʻoku ne fakamatalaʻi ʻa e mafana pe momoko, viviku pe momoa, nonga pe tokakovi, mahino pe ʻaoʻaofia. Ko e konga lahi ʻo e ʻikai ke ʻa ʻa e taha ʻatakai fakalilifu ʻamu, ko e ʻatimosifia talopiki, ʻi lalo pe ʻatimosifia lōlahi.

ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻea ki he ʻea fakaʻaho mo e ʻuha, ka ko e ʻatakai ʻo e ʻea ko e foʻi lea ki he fakaʻavalisi ʻo e ngaahi tuʻunga ʻatimosifia ʻi ha vahaʻa taimi loloa. Ko e taimi ʻoku ngaue ʻaki ai ʻo ʻikai ke feʻunga, ko e foʻi lea ko e ʻea ʻoku mahino ko e ʻuhinga ia ki he ʻea ʻo māmani.




#Article 229: KOVITI-19 (378 words)


Ko e vailasi kolona (KOVITI-19) ko e mahaki ne fakatupu mei he vailasi ʻoku pipihi mei he tangata ki he tangata. Ko e vailasi ʻoku ne fakatupu ʻa e KOVITI-19 ko e vailasi kolona foʻou kuo mafola ki he ngaahi fonua ʻi mamani. Ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo e KOVITI-19 ʻoku kau ai ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha fakaʻilonga ki he puke lahi.

ʻOku lolotonga hala ha faitoʻo ke ne maluʻi kita mei he KOVITI-19 Koe founga lelei taha keke malu ai ko haʻo fakaʻehiʻehi mei he vailasi ʻoku ne fakatupu ʻa e KOVITI-19. Nofo maʻu ʻi ʻapi ʻi he faingamalie kotoa pea ke fakaʻehiʻehi mei he ofi ki ha kakai kehe. Tui haʻo puloa tupenu ʻoku ne ʻufiʻufi hoʻo ʻihu pea mo e ngutu ʻi ha ngaahi feituʻu fakapuleʻanga. Fufulu mo holoholoʻi ʻa e ngaahi feituʻu angamaheni ʻoku te ala kiai. Fufulu hoʻo nima ʻaki ha koa mo e vai ke ʻaʻu ki he sekoni ʻe 20, pe ko haʻo ngaueʻaki ha meʻa fufulu nima ʻoku aʻu ʻo peseti ʻe 60 ʻa e lahi ʻo e olokaholo ʻoku ʻiai.

Ngāueʻaki ʻa e initaneti ki he fakatau meʻakai mo e faitoʻo, sio ki he toketa, pea mo fakakakato ʻa e ngaahi ngāue fakapangikē ʻi he taimi faingamālie ai. ʻOkapau ʻe fiemaʻu ke ke ʻalu tonu ki ai, nofo va mamaʻo mo ha taha pe ʻaki e mita ʻe 2 pe lahi ange pea ke holoʻi hoʻo ngaahi koloa te ke ala ki ai. Ngāueʻaki ʻa e tiliva mo e kaimaʻuatu, pea fakasiʻisiʻi ʻa e fetuʻutaki mata ʻi he faingamālie kotoa pe.

Nofo maʻu ʻi ʻapi ʻo kapau ʻoku ke puke, tukukehe kapau teke fiemaʻu tokoni fakafalemahaki. Fakamamaʻo mei hono ngāueʻaki ʻa e tekisi, pasi mo ha toe heka fevahevaheʻaki. Nofo mavahe mei he kakai kehe ʻi hoʻo ʻapi ka e pehe foki ki ha monumanu. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha faitoʻo totonu ʻo e KOVITI-19, ka ʻe malava ke ke fekumi ki ha tokoni faka-falemahaki ke fai ha tokoni ki hoʻo ngaahi fakaʻilonga. Kapau te ke fiemaʻu tokoni, ta kimuʻa.

ʻOku malava ke puke ʻa e taha kotoa ʻi he KOVITI-19. Ko e kau vaivai mo e kakai ʻoku ʻiai haʻa nau mahaki tauhi ʻoku nau malava ken au puke lahi mei he vailasi ni.




#Article 230: Lupe fololahi (104 words)


Ko e lupe fololahi ko e manupuna tuʻufonua ʻi Tongá ni (ʻi ʻEua). Ko e lupe ʻeni naʻe lahi ʻaupito, senitimita ʻe 60 pe lahi ange. Naʻe nofo ʻi he funga manga ʻo e ngaahi ʻakau, naʻe kai pe folo ʻa e ngaahi fua lalahi (mango, kuava,…)

Ka ʻoku ne ʻauhe naʻe fuofuoloa, hili ʻa e taʻu ʻe 2500 tupu, ʻa ia ʻi he taimi naʻe haʻu ʻa e kakai ʻuluaki ki Tonga.  Mahalo pē naʻe saisai pē ʻene lava lele, pea naʻe faingofua ʻene pō ʻe he kakai fiekaia. ʻI he taimi nounou (teautaʻu ʻe ua) naʻe ʻosi kaia ʻa e lupe fakamuimui.




#Article 231: Ngaahi vaʻinga Pasifiki (831 words)


Ko e ngaahi vaʻinga Pasifiki (naʻe ʻiloa kimuʻa ko e ngaahi vaʻinga Pasifiki) ko ha meʻa multisport ia ʻoku fokotuʻutuʻu ʻi he taʻu ʻe fa kotoa pe ʻo kau ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo ʻOusenia, tuku kehe pe ʻa ʻAositelelia mo Nuʻu Sila.

Naʻe hoko ʻa e ʻuluaki pulusingá ʻi Suva, Fisi ʻi he 1963 hili ʻa e maʻu ʻa e fakakaukaú ʻi he 1959. Talu mei ai mo hono fakahoko ia ʻi ha ngaahi kolo kehekehe ʻi he konitinēniti ʻo e ʻōsení ʻi ha taimi ʻe hongofulu mā nima. Naʻe lahi hake he tuʻo tahá hono maʻu ʻe Fisi, Kuamu, Niu Kaletōnia, Haʻamoá, Pāpua Niu Kini mo Tahiti ʻa e ngaahi vaʻingá ʻi ha ngaahi meʻa naʻe hoko, ʻa ia naʻe ohi mai ai ʻe he 2011 honau hingoa lolotongá.

Naʻe maʻu ʻe Fisi ʻa e metali lahi tahá ʻi he 1963 ʻi he 1963. ʻI he 1991 mo e 2015 naʻe fai ia ʻe Papua Niu Kini ʻi he taimi naʻa ne fokotuʻutuʻu ai ʻa e feʻauhi. ʻI he ngaahi pulusinga kehe kotoa pe, kuo hoko ʻa Niu Kaletōnia ko e fonua ke maʻu ai ha kimuʻa lahi ange.

Naʻe tuʻu hake ʻa e fakakaukau ke talitali ha multisport meʻa naʻe hoko ʻi he vahefonua ʻi he 1959 lolotonga ha fakataha ʻa e komiti Pasifiki Tonga ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ʻe he Fisi Sahu Kani ʻa e ngaue. Naʻe ohi ʻa e fakakaukau pea ʻi ha fakataha naʻe fai ʻi Numea lolotonga ʻa Maʻasi 1961, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e siteiti ʻe 11, naʻe ui ʻa Suva, ko e kolomuʻa ʻo Fisi, ko e nofoʻanga ʻo e ʻuluaki pulusinga. Naʻe fokotuʻu ʻa e Kōmiti Vaʻinga Pasifiki Tongá ʻi he 1962.

ko ha kau sipoti ʻe toko 646 ʻoku nau fakafofongaʻi ha ngaahi puleʻanga ʻe 13, ko e siteiti tauʻatāina pē ia ʻe taha ʻa ia ko Haʻamoá, naʻe siviʻi ai e ʻmētali ne foaki ʻe he sipoti ʻe 10 ʻo e fuofua Sipoti ʻa e Pasifiki Tongá. Naʻe liunga ua ʻa e lahi ʻo e sipoti ʻi he Numea 1966, neongo naʻe fetoʻaki ʻa e lahi ʻo e ngaahi fonua naʻe kau ki ai, ʻo kehekehe ʻi he paaki takitaha. Kamata ʻi he 1971 naʻe kamata ʻa e ngaahi vaʻinga ʻi he taʻu ʻe fa kotoa pe pea ʻikai ko e ua pe tolu kotoa pe ʻo hange ko ia kimuʻa.

ʻI he pulusinga ʻo e XII, naʻe fokotuʻu ʻi Suva, Fisi, naʻe fuofua fakaʻaongaʻi ai ha polokalama foʻou naʻe kau ai ha sipoti ʻe 32, ko hanau tokolahi naʻe fekauʻaki mo e anga fakafonua ʻo e ʻoseni. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe fokotuʻu ha ngaahi tuʻuaki ʻo toe lahi ange ai e tokanga ʻa e kakai Fisí ʻi he ngaahi vaʻinga fakaakó mo e ngaahi ngāue fakaako naʻe kau ai e ngaahi ʻapiako kehekehe ʻi he fonuá.

Naʻe mavahe ʻa e 2007 ʻo e Ngaahi Vaʻinga Pasifiki Tongá ʻi ʻApia, Haʻamoá, mei he siteiti Haʻamoá mo ha moʻua ʻo e $92 milioná, ko ha meʻa naʻe ʻikai hoko ʻi he pulusinga hono hokó, ʻa ia ko e fuofua tokotaha ia ke ʻoua naʻa ʻi ai ʻa e tongá ʻi he hingoá.

Kimuʻa ʻi pooti Molasipei 2015, naʻe kamata ke fai ha fakamahamahalo ʻo pehe naʻe fetongi ʻa e ngaahi vaʻinga Pasifiki ʻe he ngaahi vaʻinga ʻo e ʻOusenia, ko ha meʻa tatau pe mo e tokotaha lolotonga ka ko e kau mai ʻa ʻAositelelia mo Nuʻu Sila, ko e ongo fonua pe ʻe ua ʻoku ʻikai ke kau ʻi he founga lolotonga. Faifai, pea fakaafeʻi ʻa e delegations ʻAositelelia mo Nuʻu Sila ke nau kau pe ʻi he sipoti ʻa ia naʻe pehe ai ko e ngaahi fonua ʻo e Pasifiki ʻoku nau kau ki heʻenau ngaahi tuʻunga moʻui.

Naʻe uesia e meʻá ni ʻe he ngaahi tui fakalotu kehekehe, tautautefito ki he ngaahi tui fakalotu faka-Kalisitiané. Hangē ko ʻení, naʻe hoko ha taha ʻo e ngaahi palopalemá ʻi he ʻaho Tokonaki fakaʻosí, ʻa ia naʻe tapui ai ʻi Fisi mo Tonga ke fakahoko ha faʻahinga ʻekitivitī sipoti pē. Naʻe ʻi ai ha fepakipaki ʻe taha naʻe ʻoatu ʻaki ha vala ʻi ha ngaahi sipoti pau, hange ko e volipolo ʻa e matatahi, ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa e teunga fakaʻofisiale ko ha bikini, ʻa ia ʻe liliu kimui ange ki ha vala ʻoku molumalu ange.

Naʻe ofi mai ʻa e pulusinga 1995 ʻo Papeete ke faingataʻaʻia ʻi he boycott ʻo ha ngaahi puleʻanga lahi mei he ngaahi sivi ʻo e ivi fakaʻatomi naʻe fakahoko ʻe Falanise ʻi he vahefonua muli, neongo naʻe faifai pea siviʻi ʻa e ngaahi vaʻinga.

Naʻe fakautuutu e lahi ʻo e ngaahi sipoti naʻe fai ʻi he Sipoti ʻa e Pasifikí talu mei he Suva 1963, ʻa ia naʻe ʻi ai ha tauteaʻi ʻe 10. ʻI Pueto Moleipei 2015, naʻe fakahoko ai ha sipoti ʻe 28, ʻo tatau pe mo hono hingoa ʻi muʻa. Naʻe toʻa ʻa e sipoti naʻe kau ʻi he ngaahi vaʻinga Pasifiki 2015.




#Article 232: Houma (Tongatapu)/en (239 words)


Kai Kumā

A potential successor of the Tu'i Tonga was to be named after the previous Tu'i Tonga died from his battle wounds,however the male did not have any heir to the throne. Tapu'osi's family then saw to it that they may take this title instead rather than discussing with the chiefs in Mu'a. Tapu'osi's family and supporters had made the journey to the King's Koka tree in Hihifo to begin the ceremony.

The chiefs and their attendants of each village were present at the Taumafakava (kings kava ceremony) however, they were not pleased with Tapu'osi's ascension but were reluctant to act due to the civil unrest. Chief Vaea of Houma who is traditionally placed behind the Tou'a Eiki in the Alofi had grabbed a rat that came near the Kumete, bit its head off and and threw into the middle of the ha'ofanga. This act was seen as aggressive and challenged the legitimacy of Tapuosi to assume the title, although Vaea's act was unprecedented and disrespectful to Tapu'osi no one in the Ha'ofanga was willing to confront chief Vaea. For this the ceremony was stopped and Tonga did not have a Tu'i Tonga until the younger brother (Ngata's uncle) returned from battle in ʻUvea. Chief Vaea became a hero as he had helped shape the future line of Tu'i Tonga and was presented with a kahoa sisi made of rat skulls. Thus came the name, Houma kai kuma.






#Total Article count: 233
#Total Word count: 52041