#Article 1: Lia-tetun (320 words)


Tetun (iha portugés: tétum; iha inglés: Tetum) ne'e lian nasionál no ko-ofisiál Timór Lorosa'e nian. Lian ida-ne'e nia hun mai husi austronézia no hatama mos liafuan barak husi lian portugés no lian malaio. 

   
Tetun foufoun loos mak tetun-terik, Timór oan sira ko'alia tiha ona lian ne'e uluk kedas ona antes portugés sira to'o. Tan iha tempu ne'ebá haree katak presiza duni lian ida ne'ebé hotu-hotu hatene atu bele fila-liman, ka fa'an-sasán.

 
Portugés sira to'o mai (iha) Timór, kahur tan liafuan portugés balun ho mós malaio balun, tan ne'e tetun fila an tiha sai nu'udar tetun-prasa ka tetun-dili (tanba ko'alia liu iha Dili). 

Husi kedas sékulu XIX, jezuita sira iha Soibada tradús tiha parte balu husi Bíblia ba tetun. Iha tinan 1913, governador kolónia nian koko hatama tetun ba hanorin iha Timór, so iha de'it tinan 1981 maka igreja foti lian ne'e ba uza iha liturjia, maibé iha tinan 1960 igreja foti ona lian ne'e hodi halo katesismu lian tetun. 

Mais lia-portugés maka sai nafatin lian ofisiál iha Timór Portugés, tetun hanesan de'it lian ida ne'ebé Timór oan hotu bele ko'alia no hatama mos liafuan barak husi portugés. Kuandu, Indonézia invade no okupa Timór Lorosa'e iha 1975, Timór sai tiha provínsia 27 ba Indonézia no la hatan ko'alia tan ona portugés. Mais igreja katólika, foti tiha tetun hanesan lian liturjia nian no la hili tok bahasa indonesia ida. Tan ne'e lian tetun sai tiha hanesan pilar ida ba identidade nasionál ho kulturál Timór nian.

Agora ne'e daudaun, tetun maka lian ida ne'ebé ema ko'alia barak liu iha Timór Lorosa'e. Tetun-prasa ka tetun-dili hatama mos liafuan barak husi rai seluk mas ohin loron, lian ida-ne'e mak ema uza liu tanba kuaze ema Timór oan barak ko'alia lian ne'e. Tetun ida-ne'e duni mak sai mós hanesan lian ofisiál Timór nian. 

Iha mós linguista barak ne’ebé hakerek livru oioin kona-ba tetun, no husi sira iha na’in-rua ne’ebé importante liu: Geoffrey Hull ho Benjamim Corte-Real.




#Article 2: Timor-Leste (3682 words)


Timor-Leste hanesan nasaun ida ne'ebé moris ikus liu iha mundo rai klaran, tur iha fatin sorin Timur iha Rain Timór, iha sorin ida hetan rai Timór nian rohan hanesan Oe-Kusi (Oe-Kusi Ambenu), iha fali lolon sorin nian kotuk mak Ataúru, nune'e mos iha rain ki'ik oan balu ne'ebé tur iha lolon sorin Timur nian ne'ebá. Rai Timór iha fronteira ho rai seluk mesak ida deit, mak rai Indonézia nian sorin ne'ebé tutan malu ho iha sorin loro-monu ne'ebé fahe malu ho sorin loro-sa'e, iha mos rai sorin nebe tutan malu ho Oe-Kusi. Maibé iha mos fonteira iha tasi ne'ebé ketak malu ho Austrália, Tasi Timór iha kanosan sorin. Dili mak sidade boot liu hotu no hanesan sidade inan ba Timór.

Uluk hanaran Timór-Portugés, tanba rai ne'e Portugál mak ukun to'o tinan 1975, to'o bainhira Indonézia hadau ka halo invazaun. Maibé sai Portugál nian rain ne'ebé la hamerik ketak to'o tinan 1999. Ne'ebé mos sai hanesan provínsia ba rua-nulu resin hitu (27ª) ho naran Timor-Timur. Ema Timór sira hamutuk porsentu ualunulu (80%) mak hili ba ukun an iha referendu ne'ebé Nasoins Unidas hala'o.

Lian ne'ebé ema Timor-Leste barak hatene koalia mak tetun.

Iha tinan ikus hirak liu ba, povu Timór-Leste hetan rezultadu impresivu partikularmente iha dezenvolvimentu sosiál no politikál. Ida ne'e largamente tamba sira nia esforsu rasik. Sira moris nafatin durante rejime kolonial, ultrapasa okupasaun tinan 24, no sai independente hafoin lori sofrimentu fenomenal no halo sakrifisiu bo'ot tebetebes.

Maibé dezenvolvimentu ekonomia la'o neneik liu. Timór-Leste maka nasaun ne'ebé kiak liu hotu iha rejiaun, ho rendimentu per kapita $ 370 kada tinan. No agora kiak liu tan: haktuir dada fila ema ONU no kolaboradores tulun nain sira, ekonomia kontinua diminui nafatin.

Nia ohin estadu membru CPLP nian.

Ver também: Lista administrativu Timór Lorosa'e nian

Konstituisaun (Lei-Inan) husi tinan 2002 regula ezersísiu podér polítiku nian. Xefe estadu nian ne'e Prezidente Repúblika, Francisco Guterres. Xefe governu nian - Primeiru-Ministru Timór Lorosa'e nian, Taur Matan Ruak. Parlamentu Timor-Leste nian ne'e Parlamentu Nasionál. Xefe Parlamentu Arão Noé da Costa Amaral.

Loron bot iha istória:

Pasu husi progresu jeral ne'e maka evidensia indikadores dezenvolvimentu umanu iha Timór-Leste – iha ne'ebé, maske komesa diak ona, sei do'ok los husi hirak ne'ebé iha nasaun seluk iha rejiaun ne'e. Esperansa moris nian badak, nivel edukasaun ne'e badak no proporsaun a'as husi populasaun moris iha liña pobreza nia okos.

Estandarte saúde ne'e sei badak tebetebes. Esperansa moris nian iha 2004 nia estimasaun maka tinan 55,5 de'it – tinan 54,0 ba mane no 56,6 ba feto. Povu Timor-Leste nian vulneravel nafatin ba moras respiratoria no tee-been no mos malaria, dengue, TB no lepra.

Sira seidauk hasoru epidemia HIV/SIDA ne'ebé maka'as, mas ema balun hatene kona ba ameasas ne'ebé buat ne'e iha, no ema ituan deit maka hatene oin sa atu prevene. Povu terus tanba saúde ladi'ak, iha parte balu tanba sira seidauk hetan asesu diretamente ba servisu saúde. Be no saneamentu mós menus: metade husi populasaun laiha asesu ba bee ne'ebé sira hemu ho seguru, no 60% laiha saneamentu adekuada.

Iha ambiente saúde ne'ebé perigozu, labarik sira partikularmente esposta: husi kada labarik moris 1.000, serka de labarik 90 maka mate molok halo tinan ida. Sira ne'e vitima husi moras tempu labarik nian ne'ebé maka komun liu, inklui diareia no infeksaun respiratoria aguda; liu husi metade labarik sira iha tinan rua nia okos maka nunka hetan imunizasaun.

Estandarte edukasaun mós ladi'ak. Iha 2004, taxa alfabetizasaun adultu nian 50,1% de'it – 56,3% ba mane no 43,9% ba feto. Situasaun ne'e sei di'ak liu tan bainhira labarik barak liu tan maka eskola. Mas labarik barak liu maka la tama: entre 10% no 30% husi labarik tinan iha eskola primaria maka la iha eskola – partikularmente sira ne'ebé husi familia ne'ebé kiak liu. Maske sira rejista, alunus sira iha tendesia atu halo ne'e tarde no depois tenke repete aula fali ka sai; menus husi metade labarik sira ne'ebé maka tama eskola primaria, kompleta edukasaun tinan nen.

Iha mos edukasaun oituan tebe-tebes ba labarik sira ne'ebé maka nia tinan seidauk to'o atu eskola: serka de 2% de'it husi labarik iha tinan lima nia okos maka tama ba eskola pre-primaria ka infantariu ruma. Iha parte seluk husi eskala tinan nia rohan, adultu ituan de'it maka tuir aula alfabetizasaun, karik buat ne'e organiza husi Governu ka ONG sira.

Pasu neneik husi progresu iha saúde no edukasaun, rejista tiha ona iha indise dezenvolvimentu umanu (IDU) Timór-Leste nian. IDU sa'e tiha ona durante 1990 depois tu'un iha 1999 nudar rezultadu husi destrusaun fenomenal no dislokasaun durante periodu referendum. Depois nia hahu'u sa'e fila fali, mas IDU Timór-Leste nian sei badak liu nafatin entre nasaun sira iha ASEAN.

IDU badak Timor-Leste nian ne'e koresponde ba nivel a'as husi rendimentu kiak nian. Liña rendimentu kiak ne'e fiksu iha $0,55 per kapita kada loron. Iha 2001 proporsaun husi populasaun ho rendimentu ida ne'e nia okos serka iha 40% - ki'ik ituan liu de'it duke iha tinan uluk hirak liu ba.

Rendimentu kiak ne'e rejista liu tan iha areas rurais (46%) duke areas urbanas (26%). Maibé iha mós kontradisaun entre areas urbanas diferentes: ki'ik liu iha Dili no Baukau (14%) no a'as liu iha fatin seluk.

Ema ne'ebé kiak liu maka sira ne'ebé menus edukasaun no sira serbisu barak liu maka iha area agrikultura. Faluk no oan kiak husi rezistensia, veteranu no antigu soldadu labarik sira mós, inklui sira ne'ebé maka kiak liu. Espesialmente labarik sira ne'e maka disvantajen no vulneravel – ida husi sanulu – ne'ebé maka lakon parenti ida ka liu.

Buat ida atu sukat luan liu tan kakiak maka indice pobreza umanu (IPU) ne'ebé maka konsisti husi medida kompostu privasaun ne'ebé kombina probabilidade husi sobrevivensia to'o tinan 40, analfabetizmu, proporsaun labarik hirak ne'ebé nia todan menus no proporsaun husi sira ne'ebé maka falta asesu ba bee mos. Desde 2001, Timor-Leste nia IPU aumenta, mas ituan de'it; progresu iha sobrevivensia no alfabetizasaun hanesan taka deit deteriorasaun estandarte moris nian.

Estandarte saúde mós resultadu husi falta ai-han. Uma kain rurais barak maka falta ai-han durante fulan ne'ebé susar husi Novembru to'o Fevereiru. Agora dadaun ne'e 64% husi populasaun sira sofre inseguransa alimentar.

Inseguransa ai-han ne'e iha parte balun tamba nivel badak husi produsaun aihan – konsekuensia ida husi rai ne'ebé ladiak no jeralmente tanba teknolojia nivel badak, aumenta tan ho fallansa kolleita ne'ebé a'as, antes no depois de kolleta. Problema seluk tan maka distribusaun: agrikultor barak maka ladun iha kapasidade armazenamentu no hatene katak susar atu lori sira nia produtus ba merkadu.

Feto iha Timor-Leste sofre diskriminasaun boot – iha uma-laran, ka serbisu-fatin no iha komunidade. Labarik feto sira barak liu maka sai husi eskola duke labarik mane no kuaze dois tersus husi feto sira iha tinan 15-60 maka analfabeta (la hatenen le no hakerek), kompara ho menus husi metade mane sira nian. Feto mos sofre diskriminasaun iha serbisu fatin, sira ladun serbisu iha forsa traballu formal sira hetan pagamentu ituan liu duke mane.

Feto agora iha asesu liu ba informasaun kona ba reprodusaun mas barak maka ladun hetan asesu nafatin ba servisu planeamentu familiar. Nudar rezultadu, feto Timor-Leste iha tendensia atu iha taxa fertilidade a'as no barak maka mate wainhira hahoris – taxa mortalidade materna ne'e to'o 800 per 100.000 hahoris.

Amplitude diskriminasaun hasoru feto maka evidenti iha indice dezenvolvimentu relasiona ho jeneru (IDJ). Ne'e hatudu inkrementu ituan desde 2001, maior parte tamba rendimentu feto nian sa'e, maske ne'e iha pontu balun bele taka dezempeño ladiak iha edukasaun.

Preokupasaun seriu ida tan maka violensia bazeada ba jeneru. Feto kontinua nafatin sai subjetu ba violensia domestika, asediu seksual iha serbisu fatin, violasaun no formas maustratus seluk tan no abuzu seksual. Serka de metade husi feto sira sofre formas violensia balun iha sira nia relasoens intimas.

Obstaklu signifikativa ida atu hasa'e nivel dezenvolvimentu umanu maka estadu husi infrastrutura nasaun nian. Timor-Leste iha rede razoavel ida husi estradas prinsipais mas estradas sekundarias no tersiarias ne'e menus dezenvolvidus no durante tempu udan atu tama ba suku barak ne'e ladiak.

Fornesimentu eletrisidade mos la hanesan. Servisu ne'e razoavel diak iha areas urbanas, kobre uma kain 92% iha Dili no Baukau, mas ne'e kobre deit 10% uma kain iha rurais: lolo'os ne'e iha tinan hirak liu ba proporsaun husi rezidentes rurais ne'ebé maka hetan kobertura eletrisidade atualmente diminui. Ema hirak ne'ebé hela iha sentrus urbanas prinsipais nia liur mos hetan servisu telekomunikasaun ne'ebé limitadu tebe-tebes.

Ema Timor barak maka depende ba estadu husi ambiente natural. Infelizmenti, buat ne'e sai a'at lalais liu tan. Agrikultura tesi no sunu, aumenta tan ho tesi ai ne'e la sustentavel iha dekadas no ahi han ailaran esposta tiha rai, no be sulin maka'as dasa tiha rai bokur. Buat ne'e sai a'at liu tan ho buka ai ba sunu: fonte enerjia prinsipal ba rezidentes rurais sira. Buat ne'e mos perigozu ba ema nia saude: sunu ai la ho efisienti iha dapur ne'ebé ventilasaun ladiak ne'e, maka faktor signifikativa ida ba moras respiratoriu.

Karik Timor-Leste hakarak hamenus nivel kakiak, nia sei persiza kresimentu ekonomia sustentavel. Kresimentu husi buat ruma ne'e sei susar atu komprende; ekonomia kontinua diminui nafatin haktuir dadafila tiha ema ONU nian. Saida maka sei persiza iha aban bain rua, nu entantu, ne'e la'os kresimentu husi buat ruma ida, mas kresimentu pro-kiak ne'ebé ekitativu no kria empregu sufisiente ba forsa traballu Timor-Leste nian ne'ebé maka aumenta tan. Ne'e mos persiza atu sustentavel, no la esplora rekursus naturais barak liu tan – no mos bazea ba aktividades ne'ebé bele ajuda atu hasa'e kultura no identidade nasional.

Kresimentu tengki hahu'u ho agrikultura, ne'ebé maka fo serbisu ba serka de kuartu tolu husi forsa traballu. Agrikultor barak liu maka moris ho kultura subsistensia, fo serbisu ba membrus familia iha parsela rai kikoan ida. Media husi propriedade rai ne'e serka de 1,2 hektares. Agora ne'e produtividade ne'e badak: output kada traballador ne'e ki'ik liu un desimu duke sira ne'ebé iha industria no servisu, no nudar rezultadu ida, agrikultura ne'e hamosu deit un kintu husi PIB.

Produtividade badak ne'e bele mai husi klima ne'ebé la favoravel, rai bokur ne'ebé ladiak, no ladun iha estrada no infrastrutura seluk tan. Mas iha numerus balun husi restrisoens seluk ba dezenvolvimentu agrikultura. Jeralmente agrikultor sira falta input no makinaria, no mos jestaun no kompetensia seluk tan ne'ebé maka bele halo sira foti vantajen husi nivel teknolojia ne'ebé a'as liu. Sira mos infrenta restrisoens finanseiras: sira laiha asesu diretamente ba kreditu, no mezmu sira lakohi investe tamba sira laiha garantia titular ba sira nia rai.

Timor-Leste persiza atu dezenvolve sektor agrikultura dinamiku ne'ebé maka la'os hamosu deit rendimentu barak liu tan ba agrikultor sira, mas mos kria oportunidade ba empregu iha sektor seluk. To'o agora polítika Governu atu alkansa buat ne'e konsentra tiha ona ba fornese infrastrutura no servisus sosiais, mas oferese deit servisus ekonomikus limitadus ho espektativa katak sektor privadu sei muda atu taka koak. Mas, sektor privadu ne'e sei iha faze embrionaria, tamba ne'e maka Governu sei persiza nafatin atu toma lideransa mezmu ba servisu ekonómiku sira.

Dalan ba oin ne'e provavelmente bazea ba kombinasaun husi opsaun ida ka liu husi opsaun báziku ha'at tuir mai ne'e:

Kualker balansu iha provizaun, Timor-Leste urjentemente persiza estratejia ne'ebé maka klaru ba dezenvolvimentu rural pro-kiak. Ne'e mos sei persiza investimentu publiku bo'ot liu tan no mos kordenasaun diak liu tan ho administrasaun, tamba responsabilidade ba dezenvolvimentu rural ne'e fahe ba ministeriu no ajensia balun.

Prioridade ida imediata liu maka tengki hadi'a servisu kreditu. Opsaun ida maka hari'i Banku Dezenvolvimentu Rural, nune'e mos fo korajen liu tan ba banku komersial sira atu fo imprestimu.

Reforma agraria mos tengki liga ba buat ne'e, atu distribui fila fali propriedade agrikultura no atu fo titulu propriedade nian atu uza nudar garantia. Mos importante hotu atu hari'i kooperativas produtus no merkadoria barak liu tan, no mos kooperativas transportes atu liga areas produsaun prinsipal ho merkadu konsumu ne'ebé importante liu. Ho asesu diak liu tan ba merkadu, agrikultores sira bele diversifika produsaun husi manu domestika no manu tolun no investe barak liu tan iha hakiak animal nian.

Sektor peskas mos bele diversifika hodi habo'ot tan aktividade peskas nian ba espesies ne'ebé moris iha tasi klean.

Nudar pais independenti ne'ebé foun liu, Timór-Leste hahu'u ODM ne'e tarde. Iha mundu tinan atu hahu'u objetivu hirak ne'e maka 1990. Maibé tinan 1990 ne'e la propriu ba Timor-Leste, ne'ebé maka foin hetan independensia hafoin tinan sanulu ba oin. Tinan ne'ebé maka propriu atu hahu'u maka 2001. Ne'e signifika katak emves de hamenus kiak ba metade entre 1990-2015, Timór-Leste nian objetivu atu hamenus kiak to'o serka de un tersu entre 2001 no 2015. Maski ho ajustamentu hanesan ne'e, Timor-Leste infrenta dezafiu bo'ot.

Relatoriu Dezenvolvimentu Umanu Global ba 2003 hatama Timór-Leste ba lista prioridade ne'ebe prioridade a'as liu iha 59 paizes ne'ebe maka persiza asoens urjenti atu alkansa ODM.

Investimentu hira maka Timór-Leste persiza atu bele alkansa ODM? Ne'e susar atu halo estimasaun tamba paiz ne'e iha dadus ne'ebe ituan tebe-tebes liu husi estudus empirikus balun ne'ebe maka bele sujere kona ba impaktu husi investimentu oinsa deit maka sei persiza. Mas, posivel atu hetan ideias balun kona ba saida maka persiza atu hare'e uluk ba saida maka nia bele halo atu alkansa objetivu pobreza nian, no depois kusta hira maka persiza para atu fornese servisu publiku ne'ebe efektivu.

Rekerimentu baziku atu alkansa objetivu pobreza maka kresimentu ekonomiku. Mas ne'e importante katak kresimentu ne'e la'os halo balansu ho aumenta disigualdade. Ne'e bele halo ilustrasaun ida ho senario diferente tolu: kresimentu pro-kiak ne'ebe estandarte atu sukat disigualdade, koefisiente Gini, tu'un 0,5% pur anu; kresimentu netral iha ne'ebe koefisiente Gini nafatin hela deit; no kresimentu anti-kiak iha ne'ebe koefisiente Gini sa'e 0,5% pur anu. Se kresimentu ne'e netral, no laiha mudansa iha koefisiente Gini, maka atu hamenus kiak to un tersu husi taxa kresimentu anual ne'e serka de 4%. Se kresimentu ne'e pro-kiak, maka taxa ne'e persiza deit husi 3% to'o 4%. Mas se buat ne'e anti-kiak, nia persiza iha 5%. Investimentu hira maka persiza atu alkansa nivel kresimentu nesesariu?

Tuir senário kresimentu pro-kiak, média total husi investimentu anual, públiku no privadu, sei persiza $ 48 milloens; tuir senário netral nian, $ 55 milloens; no tuir senário anti-kiak média ne'ebe persiza maka $ 65 milloens.

Kalkulasaun ne'e nesesariamente sujestivu, mas ne'e subliña importánsia atu tuir estratéjia kresimentu ne'ebe maka la lo'os ba kiak sira. Kustu atu alkansa ODM restantes alkansa objetivu pobreza nian rasik ne'e tengki kontribui mos atu alkansa ODM sira seluk. Mas atu alkansa objetivu sira seluk hotu mos presiza investimentu espesifiku iha sektores sira hanesan edukasaun, saude, fornesimentu be no saneamentu. Estimasaun kona ba hira maka persiza ne'e sei depende ba hipoteses barak no marjen ne'e bele bo'ot ituan – husi $ 63 milloens to $ 137 milloens pur anu. Tuir hipotese ne'ebe maka plausivel liu, media ne'e maka $ 63 pur anu.

Bazeadu ba exersisiu rua ne'e, ba probreza no setores tolu ne'e, total kustu anual ba tinan 12 ba oin mai atu alkansa ODM nia marjen husi $ 122 milloens tuir sirkunstánsia ne'ebe maka favoravel liu, to'o $ 203 milloens pur anu ba menus favoravel. Ne'e hatudu katak prinsipalmente posivel atu alkansa objetivu hirak ne'e tamba figura favoravel ne'e atu hanesan ho nivel agora nian, $ 125 pur anu.

Fundus ba investimentu sei mai husi ne'ebe? Maske investimentu privadu tengki iha parte importante atu estimula dezenvolvimentu ekonómiku, ba tinan sanulu oin mai, pelu menus fontes husi fundu barak liu maka mai husi despeza publiku. Orsamentu preliminar ba 2004-2005 indika katak rekerimentu total ba despeza públiku ba tinan ha'at oin mai maka $ 983 milloens. Reseitas internas, inklui hirak ne'ebe husi Tasi Timór, sei taka liu husi metade ne'e, husik hela koak iha fiskal liu husi periodu ne'e, liu husi $ 480 milloens, ka média serka de $ 120 tinan ida-ida.

Desde ne'e maka, iha estimasaun seluk ne'ebe maka sujere katak defisit badak ne'e nudar rezultadu husi ko'a despezas no aumenta iha reseitas, partikularmente husi mina. Mas sei iha falta nafatin ba rekursu signifikativa. Oin sa maka bele taka falta ne'e? ODM dawalu ne'e enfaze katak alkansa objetivus hirak ne'e la'ós de'it nasional mas responsabilidade globál hotu. Timór-Leste, hanesan mos nasan ho rendimentu kikoan sira seluk, tenke depende ba apoiu husi parseiru dezenvolvimentu, inklui doador bilaterál, organizasaun internasionál sira, fundasaun privadu no públiku, no ONG internasionál sira.

Despezas hotu-hotu ne'e tengki foka ba setores prioridades ne'ebe maka bele ajuda kiak sira. To'o ohin loron Timór-Leste iha repertoriu diak ida: Fundu Konsolidadu ba Timór-Leste (CFET), pur izemplu aloka serka de 35% husi total ba saude no edukasaun. Mas iha preokupasaun kona ba distribuisaun investimentu ba nasaun tomak. Agora ne'e parte bo'ot husi despezas CFET nian kontinua nafatin ba Dili; un tersu husi total despeza públiku no un kintu husi bens no servisus maka ba munisípiu sira. Tamba ne'e maka Governu sei buka tuir dalan atu muda rekursu sira no autoridade atu halo desizaun ba munisípiu sira.

Timór-Leste iha liña oin husi partisipasaun popular. Husi períodu rezisténsia mai oin, nia institusoens nasionál sira mantein tiha ona parseria serbisu ne'ebe metin ho povu – evidenti, pur izemplu iha prosesu konsultasaun masa ne'ebe maka lori ba Vizaun Nasionál ba preparasaun Planu Dezenvolvimentu Nasionál nian.

Laiha falta de rezolusaun polítika iha leten atu fo korajen ba partisipasaun. Dezafius maka atu asegura katak povu husi nasaun tomak iha oportunidade atu hetan vantajen husi oportunidades hirak ne'e. Fundazaun baze ba parseria sira ne'e tenke institusoens nasionais sira ne'ebe ke diak. Timór-Leste hahu'u diak tiha ona iha estabelesimentu institusoens bázikus husi administrasaun públiku, maske barak maka sei persiza atu reforsa tan iha tinan barak oin mai. Iha mos isforsu agora atu hari'i institusoens foun.

Atu alkansa ODM persiza polítika nasionál ne'ebe efetivu, mas serbisu barak liu maka tenke halo iha nivel lokál no liu-liu iha áreas rurais. Timór-Leste seidauk desentraliza to'o iha pontu balun. Konstituisaun desidi tiha ona vizaun nesesária husi governu desentralizadu, mas poder sei nafatin iha sentrál. Desentralizasaun foti formas barak husi dekonsentrasaun.

Prinsipalmente, dekonsentralizasaun tenke halo servisus efisienti liu tan ho husik sira atu adota besik liu tan tuir nesesidades lokál nian. Mas hare'e ba pesoál no rekursu ne'ebe ituan ne'e, ne'e sei han tempu tinan sanulu ka liu tan atu implementa desentralizasaun ho efetivu liu tan. Mas iha tinan primeiru sira ne'e governu tenke foka ba desentraliza prestasaun servisu nian – karik ho organiza husi sentrál ka ho hari'i repartisaun departamentu nasional nian iha sentrus rejionais balun. Hafoin, wainhira rekursu, no pesoal kualifikadu iha ona, governu bele transfere autoridade ba korpu lokál sira gradualmente.

Desentralizasaun persiza atu hare'e mos ba dimensaun politika sira, inklui estrutura poder lokal nian. Maka ho transfere responsabilidade no rekursus vertikalmente husi sentral ba governu rejional no lokal, governu sei persiza atu haburas rede horizontál sira ne'ebé maka bele halo governu rejionál no lokál atu halo ligasaun ho aktor naun-estatál sira.

Entre sira ne'ebe maka importante liu maka organizasaun naun governamental sira, ne'ebe nia numerus liu 400 iha rai-Timor-Leste. ONG nasional, iha balun maka ligadu ba Igreja Katolika, ne'ebe maka aktivu ona iha area barak inklui edukasaun, saude, projetus be no saneamentu, peskiza no advokasia no mos direitus umanus no dezenvolvimentu. Adisionalmente, liu un kuartu husi ONG sira ne'e maka internasional – dala barak konsentra ba hari'i kapasidade liu husi edukasaun no formasaun, no mos servisu saude no dezenvolvimentu komunidade nian.

Kooperativa sira mos iha fatin importante. Familia agrikultura subsistensia sira iha tina ona kultura kooperasaun liu husi redi organizasaun agrikultora sira nian, no potensial husi kooperativa foun sira ne'e nudar evidensia husi susesu Cooperativa Café Timor nian.

Media mós bele kontribui, la'os deit nudar fontes informasoens no edukasun publika iha area hanesan neba kona ba agrikultura, saude no saneamentu, mas servi mos nudar asu guarda publiku nian ne'ebe maka loke sai korupsaun no mos direitus umanus no abuzus sira seluk tan.

Institusoens hirak ne'e hotu-hotu sei iha papel importante iha dezenvolvimentu futuru Timor-Leste nian. Mas sira iha frakeza ne'ebe komun – falta ema kualifikadu. Prioridade ida ne'ebe maka urjenti liu ba Timor-Leste maka tengki hasa'e nivel edukasaun nian, kualifikasaun no kapasidade- karik iha servisu publiku, iha ONG no sosiedade sivil, ka iha sektor privadu.

Governu iha planu atu mantein nafatin numerus husi funsionariu publikus permanente to'o 17.200, ne'e rezolve ona iha kazu balun ho rezultadu lo'os: polisia no forsa defeza iha ona ema no ekipamentus to'o nivel razoavel. Mas iha fatin seluk ema seidauk to'o. Pur izemplu, traballadores ekstensaun agrikola ne'e iha ituan lo'os. No pratikamente planu investimentu setores hotu-hotu governu nian subliña katak falta ema kualifikadu. Seriu hanesan mos maka falta kapasidade husi ema ne'ebé maka serbisu: kualidade ema nian ne'e variavel tebe-tebes no barak maka persiza formasaun kontinuada.

Kompetensia balun ne'ebé falta ne'e bele taka ho kontribusaun husi organizasaun sosiedade sivil nian, mas sira mos falta ema kualifikadu. Governu mos tengki bele fo kontratu sai aktividade sira balun ba sektor privadu, mas iha ne'e mos oportunidades limitadu tebe-tebes tamba setor privadu ne'e sei kikoan nafatin.

Entretantu, tengki halo prioridade atu halo efisienti liu tan pesoal governu no konsultór estranjeiru sira – asuntu ida ne'ebe departamentu governu barak maka tenke enfrenta. Ema la persiza deit atu dezenvolve sira nia kompetensia mas persiza oportunidade atu uza no aplika buat ne'e. Tamba ne'e maka governu persiza atu fo atensaun didiak ba ambiente serbisu ba funsionáriu publiku sira – inklui promosaun oportunidade no estrutura insentivu sira atu asegura katak funsionáriu iha motivasaun atu dezenvolve sira nia kompeténsia.

Timor-Leste sobrevive periodu traumatiku husi ninia istoria. Nia povu hatudu reziliénsia no determinasaun extraordinaria atu mantein nia destinu iha sira nia liman rasik. Agora sira iha prosesu atu forma destinu ne'e, halo desizaun vitál sira barak ne'ebe maka sei determina kursu pais nian ba tinan sanulu oin mai.

Iha ne'e, sira tenke bele atu depende ba sira nia kolega barak husi rai li'ur, karik iha termu forma efektivu husi dezenvolvimentu kooperasaun, ka bele hetan asesu justu ba sira nia rekursu naturál rasik. Mas maioria husi luta ne'e sei besik liu ba uma, hanesan ema Timor sira halo tranzisaun difikuldade ida husi sosiedade ne'ebé forsa liur maka domina no adultera ba bazeadu ba pais nia tradisaun sosiál no realidade ekonómika sira. Sira iha sira nia vizaun rasik husi ne'ebe maka sira hakarak atu ba, husi nasaun ne'ebe maka sira hakarak atu sai nudar. Mas realiza katak vizaun ne'e sei naruk no kna'ar ne'ebe susar no desizaun doloroza barak maka hein iha oin.




#Article 3: Kultura timór (347 words)


Hosi lorosa’e to’o loromonu, hosi tasi feto to’o tasi mane, ita bele haré oin sa timoroan moris, oin sa hadulur malu, oin sa sira tau neon metin ba matebian sira. Ita bele haninu mos oin sa sira moris tuir lisan hafoli, oin sa sira hana’i matebian, oin sa ema hotu, iha knua laran, mesa maluk de’it, mesa naan de’it.

Iha Rai Timor, hosi rai ida ba rai ida, ita bele rona ida-idak nia lia, ita bele haninu rai ida-idak nia liasan.

Iha Rai Timor ita bele rona lia barak, maibé sanulu resin lima maka hatán ema barak, hodi moris tuir lisan sel-seluk.

Timoroan, nu’u uai-uain, hatene ko’alia lia rua:

Ita bele hetan lia barak, lisan barak, maibé tuir lisan barlake, tuir ukur matebian timoroan hotu simu malu nu’u abut ida de’it, bein ida de’it …

Lisan barlake hametin uma kain ida ho knua seluk; matebian sira la tuur iha fatin seluk, maibé matebian hadulur ho maluk iha knua laran, tan ne’e ema ida la leet iha nia knua, ema ida la leet iha reinu seluk.

Timoroan hotu fiar iha lulik bein ida – maromak – ne’e be ita sei hana’i, sei hamulak hodi bele hetan di’ak, bele moris dame.

Iha knua laran sei harii Uma Lulik atu haloot sasán lulik no lima-rohan bein siran. Lulik na’in e dato lulik maka sei tau liman ba Uma Lulik hodi halo ukur tuir lisan atu kuda rai e sal rai. Sira de’it maka bele tama iha Uma Lulik.

Timoroan sira fiar katak amtebian sira la bá fatin seluk, maibé tuur hela iha foho lulik e fatin lulik.

Matebian ho ema hotu ne’e be sei moris, hadulur hela malu, tan ne’e timoroan fiar katak ida-idak moris tuir karik matebian nia rohan, nia moris sei la kotu. Tan ne’e molok há’e sei moris, ida-diak sei halo di’ak, sei tau liman atu ema seluk hetan rahun di’ak.

Timoroan fiar katak atu hetan rahun di’ak, sei moris tuir dalan maromak. Tan ne’e molok halo knar boot ruma, knua tomak sei hamutuk hasa’e ukur atu husu matebian sira nia tulun, atu hetan maromak nia kmanek.
   

   




#Article 4: Jogo do Pau (1008 words)


Jogo do Pau ne’e sistema baku-malu ho ai-dona tuir lisan Portugál nian, ita bele dehan ne'e arte marsiál portugeza ida.

Iha sosiedade barak ema haree surik hanesan kilat ida ne’ebé lulik, no dato asuwa’in sira de’it maka bele kaer. Ema ki’ik labele kaer surik, no tanba ne’e sira dezenvolve sistema oioin hodi bele defende an ka baku-malu ho liman mamuk de’it ka ferramenta loroloron nian. Sé maka koñese istória kona-ba oinsá maka karate mosu iha Okinawa (no liafuan “karaté” katak “liman mamuk” iha lia-japonés) mós hatene katak sistema ne’e mosu hamutuk ho kobudo, ne’ebé inklui téknika hodi uza taha, ai-dona, ferramenta halo ho ai hodi baku hare, nsst... Ho ferramenta no téknika hirak-ne’e maka to’os-na’in ka peska-na’in bele hasoru, bainhira presiza, samurai kbiit-boot ne’ebé okupa sira-nia rain no uza katana-samurai ka diman no surik seluk funu nian. Iha Portugál mós povu ki’ik hamosu sistema ida hodi baku malu uza ai-dona ne’ebé bibi-atan no to’os-na’in toman lori ba fatin hotu-hotu, to’o tinan balu liubá. Ema koñese sistema ida-ne’e ho naran Jogo do Pau, ne’ebé liafuan “jogu” iha-ne’e la katak “halimar” maibé “téknika ida” ka “oinsá atu bele uza didi’ak ai-dona”.

Iha sékulu XX nia laran, iha Portugál tomak, maibé liuliu iha Norte, sei akontese beibeik ema baku malu ho ai-dona iha basar no iha festa Santu sira-nian. Dala ruma aldeia ida hasoru aldeia seluk, dala ruma mós ema ida hasoru ema ida, dala ruma ema ida mesak hasoru ema barak. Iha tempu ne’ebá iha “puxador” barak (liafuan ida-ne’e ema uza hodi bolu jogadór sira husi Norte) no mós “varredor de feiras” sira (ema sira-ne’e mesak jogadór naran-boot ne’ebé lemo rai bá basar no festa oioin atu provoka jogadór sira seluk, no, bainhira manán, hatudu katak sira maka di’ak liu hotu). Mestre Monteiro, ema husi rejiaun Fafe, haktuir katak kuandu nia aman sei klosan iha aldeia rua ne’ebé Domingu-Domingu bá misa iha kapela ida de’it, i mane ida-idak, kaben-na’in no klosan, lori nia ai-dona, tuir sira-nia tradisaun, no tanba ne’e bainhira sira hakne’ak iha misa laran ema haree ai-dona hotu-hotu hamriik loos, aas liu fali sira-nia ulun. Serimónia hotu tiha, iha rai mamuk ne’ebé besik, foin-sa’e sira hosi aldeia rua ne’e toman haksesuk malu, tanba buat oioin ne’ebé lavale (soe piada ba feto-raan husi aldeia seluk, mane ruma laran-moras tanba feto ne’ebé nia gosta la’o fali ho mane seluk, istori-malu tanba de’it ema seluk hasees bee-dalan husi sira-nia natar) no sira rezolve problema ho baku-malu uza ai-dona. Maibé keta hanoin katak sira baku malu arbiru de’it la tuir regra. Sira tuir kódigu étiku ne’ebé bandu lutadór sira baku mane ne’ebé la lori ai-dona, ka mane ne’ebé monu tiha ba rai. Pratikante sira sei konta istória antiga oioin, hanesan porezemplu ida kona-ba mane ida naran Manilha, ne’ebé, bainhira ema na’in-tolu ataka nia iha dalan, hasoru sira to’o manán no hasai tiha sira-nia ai-dona hosi sira-nia liman no hafoin soe tiha nia ai-dona rasik ba rai. No istória seluk kona-ba jogadór ida be joga perigu loos, husi rai-Portu, ne’ebé naran Carvalho no serbisu fa’an karau, ne’ebé iha basar loron 26 nian iha rai-Anjeja, besik Aveiru, bele tahan mesak de’it hasoru grupu ida ne’ebé ataka nia, to’o nia sidi no monu ba rai. Iha momentu ne’ebá ninia adversáriu ne’ebé joga di’ak liu sira seluk haksoit ba nia sorin, prontu atu defende nia, no hateten ba nia kolega sira katak sé maka hakarak baku ema barani ne’e tenke hasoru nia uluk. Iha literatura ita mós bele hetan istória barak kona-ba jogudupau, porezemplu iha livru hosi hakerek-na’in hanesan Aquilino Ribeiro i Miguel Torga. Hahú husi dékada 30 jogo do pau komesa lakon. Iha razaun oioin: hahalok autoridade polísia sira, ne’ebé, hodi hadook ema baku malu to’o raan fakar, bandu ema uza ai-dona iha fatin basar nian; mane barak emigra ba sidade ka ba rai-li’ur; ema barak komesa uza kilat-ahi baibain, no buat ne’e halo ema la presiza ona haka’as an atu aprende téknika durante tempu barak hodi defende an ho ai-dona. 

Iha Lizboa, sira pratika ona jogo do pau, hahú husi sékulu XIX, ho nia estilu rasik, ne’ebé dezenvolve iha kintál sira iha kapitál no iha klibur hanesan Ateneu Comercial de Lisboa i Real Ginásio, ne’ebé hafoin sai Ginásio Clube Português. Klibur sira-ne’e agora ne’e daudaun sei hanorin hela. Eskola boot rua mosu, ho téknika no situasaun sosiál no istórika la hanesan: Eskola Norte nian no Eskola Lizboa nian (ne’ebé mós pratika iha Ribatejo i Estremadura). Ida-ne’e dezenvolve téknika foun barak no komesa ladún fó importánsia ba luta hasoru adversáriu barak.

Durante jogo do pau nia istória iha mestre barak maka sai naran-boot iha rejiaun oioin iha Portugál. Ita bele temi balu: Mestre António Nunes Caçador, Mestre Frederico Hopffer, Mestre Júlio Hopffer, Mestre Joaquim Baú, Mestre Calado Campos no nia oan, Mestre Chula, Mestre Custódio Neves, Mestre Pedro Ferreira, Mestre Elias Gameiro, Mestre Nuno Russo, Mestre Manuel Monteiro, nsst... Mestre Pedro Ferreira (mr. 26 fulan-Marsu 1915 – mt. 24 fulan-Setembru 1996) nia naran boot tebetebes tanba nia halo dezenvolvimentu tékniku kapás liu, tau hamutuk Eskola Norte nian no Eskola Lizboa nian, ne’ebé nia hatene didi’ak. Mestre barak ne’ebé agora hanorin hela, uluk sira mós Mestre Ferreira nia eskolante. Nia kontinua pratika jogo do pau iha nia moris tomak, no jogadór sira seluk sei konsidera nia nu’udar jogadór di’ak tebetebes to’o nia mate. Nia maka Mestre iha Ateneu Comercial de Lisboa, to’o loron ikus nia entrega responsabilidade ida-ne’e ba Mestre Manuel Monteiro, ninia saseluk. 

Jogo do Pau ne’e hahú prosesu hodi organiza an iha nivel nasionál bainhira Mestre Pedro Ferreira dada jogadór sira atu harii klibur ida, iha 1977, ho naran Associação Portuguesa de Jogo do Pau. Eskola no klibur oioin agora ne’e daudaun organiza sira-nia an iha estrutura ida naran Federação Portuguesa de Jogo do Pau ne’ebé maka reprezenta sira. Nu’udar sasin ba kualidade téknika sistema ida-ne’e nian, ita bele hateten katak iha kampeonatu-nakloke ba luta ho ai naruk ne’ebé realiza iha Fransa iha dékada 80, ho partisipasaun husi sistema baku-malu husi Japaun, Vietname, Fransa, no nasaun seluseluk tan, jogadór portugés sira maka sai kampeaun absolutu no sira manán kombate hotu-hotu ne’ebé sira hola parte.




#Article 5: Fafe (151 words)


Fafe ne'e sidade portugeza ida iha Munisípiu Braga, Rejiaun Norte no subrejiaun Ave, ho mahorik maizomenus 15 300.

Sidade ne'e sede ba munisípiu ho área 218,87 km² no mahorik 52 757 (2001), ne'ebé fahe ba fregezia (atu hanesan suku) 36. Munisípiu ne'e iha baliza iha norte ho munisípiu Póvoa de Lanhoso no Vieira do Minho, iha lorosa'e ho Cabeceiras de Basto i Celorico de Basto, iha súl ho Felgueiras no iha loromonu ho Guimarães. Rio Vizela (mota) liu husi ne'ebá.

To'o 1840 konsellu ne'e naran Montelongo ka Monte Longo.

Fregezia (suku) sira iha Fafe maka ne'e: Aboim, Agrela, Antime, Ardegão, Armil, Arnozela, Cepães, Estorãos, Fafe (fregezia), Fareja, Felgueiras, Fornelos, Freitas, Golães, Gontim, Medelo, Monte, Moreira do Rei, Passos, Pedraído, Queimadela, Quinchães, Regadas, Revelhe, Ribeiros, Santa Cristina de Arões, São Clemente de Silvares, São Gens, São Martinho de Silvares, São Romão de Arões, Seidões, Serafão, Travassós, Várzea Cova, Vila Cova no Vinhós.




#Article 6: Matemátika (116 words)


Mai ita sura iha lian tetun. 

Tetun hanesan lian ida nebe buka hela nia ilas lolos atu bele hatudu an hanesan lian moderno ida, labele dunik sees an husi hatama no simu liafuan foun tekniku nian husi lian seluk hanesan portugés, indonéziu, no sst. Maibe ita mos bele laran haksolok tamba kona ba sura numeru sira, ita nian lian tetun, hahu husi ita nia beialan sira, hetan no hamosu tiha ona sura nebe ema rai timor nian rasik. Tuir mai ita bele hatudu nee ho hahuu sura husi mamuk too atus, rihun, no tokon.

Sura matemátika baibain nian, hatene uluk matemátika nia símbulu:

Ohin loron mak nee lai, ita sei hahuu fila fali iha loron seluk.




#Article 7: Literatura timór (1750 words)


Molok portugés sira to'o mai Timór, bainhira sékulu XVI hahú, povu sira seluk mai ona vizita ita-nia tasi-ibun hodi sosa ai-kameli, liuliu ema-xina, ema-malaiu no ema-java. Tanba povu sira Timor nian iha tempu ne'ebá seidauk hatene hakerek, malae sira-ne'e maka komesa hakerek apontamentu balu kona-ba illa ne'e no ema rain-na'in.

Maibé portugés sira maka hahú hela metin iha-ne’e, liuliu amu-lulik katóliku sira, sékulu balu molok okupasaun koloniál loloos tama iha rain ne’e. Neineik-neineik mosu monografia, livru-memórias, disionáriu, livru ho orasaun iha lian oioin Timór nian, husi hakerek-na’in hanesan amu-lulik, militár, administradór, ema lemo-rai no deportadu sira.

Ida ne’ebé famozu liu maka A ilha Verde e Vermelha de Timor, husi Alberto Osório de Castro, ne’ebé publika dala uluk iha revista Seara Nova, iha fulan-Juñu 1928. Ne’e livru kona-ba viajen, la hanesan baibain, hakerek ho proza poétika, nakonu ho informasaun barak kona-ba illa ne’e, nia natureza no nia emar.

Livru ki’ikoan husi Paulo Braga, A Ilha dos Homens Nus (1936), dada ita-nia atensaun tanba hakerek-na’in hatudu Ataúru haree husi nia matan idealista: sosiedade tradisionál libertária ida, laiha esplorasaun husi mane ba mane, ne’ebé ema halo de’it domin-livre.

Otas kolonializmu nian halo mosu mós fiksaun oin ida ne’ebé agora ne’e daudaun ita hanaran literatura koloniál, ne’ebé tuir definisaun klásika husi Pires Laranjeira maka ida ne’ebé hakerek no publika, kuaze hotu-hotu, husi portugés sira ne’ebé fila fali ba Portugál, uza pontudevista husi ezotizmu, evazionizmu, hatún rasa sira seluk (hanesan ema-metan), fó-apoiu ba ideia no prátika kolonialista, ne’ebé haree ba mundu no ba situasaun oioin liuhosi malae-mutin sira-nia matan, no personajen importante liu mós malae-mutin hotu, balu kolonu balu ema lemo-rai, no, bainhira ema-metan tama iha istória, narradór haree liu de’it ba sira, hatudu sira nu’udar buat ida estranu, folklóriku, fuik, no la konsidera sira nu’udar ema ho kultura rasik, ho sira-nia psikolojia, sentimentus no kakutak.

Iha Timór, reprezentante di’ak ida husi jéneru ida-ne’e maka Caiúru, husi Grácio Ribeiro (1939). Novela ho estilu autobiográfiku, konta aventura oioin husi joven komunista ida ne’ebé hetan deportasaun mai Timór tanba halo atividade polítika hasoru rejime faxista iha Portugál, ne’ebé iha-ne’e hala’o istória-domin ida ho nia nona naran Caiúru. Maski nia hatudu simpatia ba ema ne’ebé hetan kondenasaun ba serbisu todan no ba revoltozu sira husi Manufahi, no nia sente orgullu tanba nia la baku nia mainatu sira, la hanesan nia kamarada sira ne’ebé toman baku kriadu, maibé nia situasaun di’ak liu nu’udar ema-mutin halo nia haluha nia ideolojia polítika, no nia mós komesa halo hanesan na’i-boot ida ne’ebé bele deside kona-ba ema ki’ik rain-na’in nia vida. Livru ida-ne’e dokumentu sosiolójiku interesante tebes, ne’ebé hatudu aspetu oioin husi sosiedade iha tempu ne’ebá, porezemplu oinsá maka nia sosa nona ida – ne’ebé nia folin baratu liu duké kuda ida ne’ebé nia mós sosa.

Nona sira sai hanesan asuntu ne’ebé mosu beibeik iha literatura hakerek husi ema-metrópole sira, kala tanba nona sira banesan parte husi sosiedade iha-ne’e ke sira hakbesik liután, no feto-raan hirak-ne’e sai hanesan janela ba mundu Timór nian ba sira-nia la'en malae. Grácio Ribeiro sei hakerek tan kona-ba deportadu sira-nia moris iha romanse ida ne’ebé nia sei publika ikusmai: Deportados (1972).

Tama ona ba korrente literatura pós-koloniál, ho krítika maka’as ba kolonializmu nia hahalok aat, ami temi Corpo colonial husi Joana Ruas (1981), romanse femininu loos, ke konta dalan Alitia nian, alferes milisianu nia feen be tuir nia la’en mai Timór, kolónia ne’ebé dook to’o ema barak haluha tiha, fatin ne’ebé funu koloniál la to’o no militár sira-nia inimigu boot maka tédiu de’it (katak sira baruk tanba sira la iha buat ida hodi halo no sira-nia moris loroloron nian maten hela). Ita bele hateten katak ne’e livru ida susar atu lee, ne’ebé interrompe beibeik nia istória ho monólogu filozófiku naruk ka diálogu ne’ebé la hanesan realidade kona-ba kestaun ezistensiál oioin, maibé hatudu mós quadru interesante ida kona-ba tropa sira-nia feen ke hela iha illa ne’e sha Azia no Oseania nia klaran no mós kona-ba kondisaun feto nian. Ne’e mós romanse ida kona-ba lakon neon, traisaun no moris ne’ebé la haksolok no la kompletu. Nia istória ko’alia kona-ba oinsá maka protagonista hakbesik ba Manucodiata, feto-raan prostituta timoroan ne’ebé Alitia nia la’en bá beibeik ho nia, no livru ne’e mós hatudu situasaun foun ida iha relasaun husi metropolitanu sira ho feto balu iha-ne’e.

Livru ida ne'ebé kontráriu loos ba literatura koloniál maka Uma deusa no inferno de Timor, husi Francisco A. Gomes (1980). Livru ida-ne’e tama ba estilu ida ne’ebé ita bele hanaran literatura arrependimentu nian, buka de’it atu hatún buat hotu ne’ebé Portugál nian no iha mós personajen timoroan barak (liuliu feto) revolusionáriu ho ema barak mak tuir sira, maibé anakróniku (katak la tuir realidade tebes otas ne’ebá nian), inventa de’it no la haree ba situasaun istórika no sosiál loloos iha tempu ne’ebé nia asaun la’o.

Kaer fila fali asuntu uluk, ita hetan A nona do Pinto Brás (Novela Timorense) (1992), Filipe Ferreira maka asina livru ne’e.

Tuirmai ita haksoit tama ba mundu poezia nian, agora husi hakerek-na’in timoroan sira. Husi sira-ne’e ida ne’ebé importante liu maka Fernando Sylvan karik. Ne’e naran literáriu husi Abílio Leopoldo Motta-Ferreira. Maski nia bá hela metin iha Portugál bainhira sei labarik, nia laran nunka hadook husi nia rain-inan, ne’ebé sai beibeik asuntu ba nia poezia, hamutuk ho tema universál liu hanesan hahi’i domin ka feto ne’ebé nia hadomi. Intelektuál badinas, durante tinan barak nia laran nia sai Prezidente Sociedade da Língua Portuguesa nian. Nia knaar poétiku kuaze hotu-hotu tau hamutuk iha livru A Voz Fagueira de Oan Tímor (1993).

Fernando Sylvan ne’e inklui mós iha koletánea husi poeta timoroan sira Enterrem meu coração no Ramelau (1982), ne’ebé publika iha Luanda, Angola, husi União de Escritores Angolanos, hamutuk ho José Alexandre Gusmão, Jorge Lautén, no sira balu tan ne’ebé hakerek ladún kapás, no tempu halo ita haluha sira-nia naran.

Kazu rua iha poezia Timór nian ne’ebé reprezenta loos literatura ne’ebé tama ba ideolojia polítika ruma nia laran maka Borja da Costa (inklui mós iha koletánea UEA nian), iha karuk revolusionária, no mós Jorge Barros Duarte, iha “kuanan” reasionária.

Ami temi tiha ona José Alexandre Gusmão, ne’ebé ema konese liu ho naran Xanana Gusmão, agora ne’e daudaun Primeiru Ministru, publika iha 1998 Mar Meu – Poemas e pinturas, ne’ebé hakerek bainhira nia dadur hela. Hakerek-na’in husi Mosambike Mia Couto dehan iha lia-maklokek: N'o iha página hirak-ne’e ha’u konfirma: Liuhosi mane ida nia liman maka hakerek Timór. Livru ida Xanana Gusmão nian la hanesan livru baibain. Liuhosi ninia letra ita sente katakpovu ida tomak, nasaun ida, maka ko’alia. Iha-ne’ebá la’ós de’it poezia maibé iha mós epopeia povu ida nian, eroízmu ne’ebé ita hakarak koko, utopia ne’ebé ita hakarak atu sai ita-nian.

João Aparício mós naran ida ne’ebé ita labele haluha, ho livru-poezia rua ne’ebé publika tiha ona husi Editorial Caminho, A janela de Timor no Uma casa e duas vacas. Ida tan, ho pseudónimu Kay Shaly Rakmabean, publika husi Real Associação de Braga, ho títulu Versos do Oprimido (1995).

Liutiha Masakre iha Santa Krús, Abé Barreto aproveita nia prezensa iha Kanadá ho programa troka-malu ba estudante universitáriu sira, no nia husu azilu polítiku, depois nia sai kantór-intervensaun hamutuk ho ativista kanadianu Aloz MacDonald. Abé Barreto publika iha Olanda iha 1995 Menari Mengelilingi Planet Bumi (Dansa hale’u Planeta Terra), poezia ho lia-indonézia, no iha 1996, iha Austrália, Come with me singing in a choir (Mai ho ha’u kanta iha koru ida).

Iha mós hakerek-na’in foin-sa’e timoroan seluk tan ne’ebé hato’o sira-nia sentimentus liuhosi poezia, balu publika tiha ona livru, balu ho poema namkari iha jornál no boletin oioin. Ami temi ema na’in-rua: Crisódio Araújo no Celso Oliveira.

Poeta ida ne’ebé, maski nia ema-Portugál, hakbesik loos ba Timór no ba timoroan sira, nia hakerek kapás tebetebes, maka Ruy Cinatti. Poeta, agrónomu, antropólogu, botániku, ninia knaar belar no ema barak koiiese ona, inklui livru hirak-ne’e: Não Somos Deste Mundo (1941), Poemas Escolhidos (1951), O Livro do Nómada Meu Amigo (1966), Sete Septetos (1967), Borda d’Agua (1970), Uma Sequência Timorense (1970), Cravo Singular (1974), Timor – Amor (1974), O A Fazer, Faz-se (1976), Poemas (1981), Manhã Imensa (1982) no Um Cancioneiro para Timor (1996).

Hakerek-na’in timoroan ladún barak hala’o knaar hakerek romanse. Ponte Pedrinha, pseudónimu literáriu Henrique Borges nian, hakerek Andanças de um Timorense, ne’ebé publika iha 1998. Poeta mosambikanu José Craveirinha hakerek iha lia-maklokek: Tristeza boot katak hananu kmanek hanesan ne’e hamosu testu natoon ida-ne’e. Natoon no umilde maibé sinseru loos. Sinseru no Boot!”. Epizódiu importante iha estrutura haktuir nian ne’e bainhira kazál joven Kotená no Kêti-Kia la respeita lisan antigu ema-ataúru sira-nian, tuir lisan ida-ne’e noiva iha kalan-kaben la hamutuk ho nia noivu maibé toba fali ho nia noivu nia tiu.

Iha pozisaun aas liu, ita hetan Luís Cardoso, autór timoroan ne’ebé hakerek kapás liu hotu, publika tiha ona romanse tolu, aleinde kolabora iha jornál no revista oioin.

Sees dala ida tan husi área livru timoroan sira nian, iha livru rua ne’ebé ita tenke temi iha-ne'e, no ita bele hanaran nu’udar “literatura-denúnsia”.

Saksi Mata (Sasin-Matan), istória-ki’ik lubun ida ne’ebé akontese iha tempu be Indonézia sei hanehan ita-nia rain, hakerek husi Seno Gumira Ajidarma, hakerek-na’in importante tebetebes iha jerasaun ikusliu literatura Indonézia nian. Ajidarma publika uluk istória-ki’ik hirak-ne’e iha jornál oioin iha rain ne’ebá, liutiha boot sira hasai nia husi ninia serbisu iha revista Jakarta Jakarta tanba nia fó-sai notísias kona-ba Masakre iha Santa Krús (iha 12 Novembru 1991). Editora ki’ikoan, Bentang Budaya, maka publika edisaun dahuluk nu’udar livru iha tinan 1994 nia laran. Timor Aid atu publika livru ida-ne’e iha lia-tetun.

Livru ida tan ne’ebé dada ita-nia atensaun maka A redundância da coragem husi Timothy Mo, ne’ebé publika orijinalmente iha lia-inglés iha 1991. Autór ne’e nia inan ema-Inglaterra no nia aman ema-Kantaun iha Xina. Nia konsege konta loloos kona-ba sociedade Timór nian iha tempu ikusliu iha administrasaun portugeza, depois oinsá maka durante tinan balu populasaun barak hela iha foho no funu iha ai-laran hasoru invazór, no tuirmai kona-ba vida ba sira ne’ebé rende ka bapa sira kaptura. Buat hirak ne’e hotu haktuir husi narradór Adoph Ng nia lian ne’ebé uza beibeik lia-soen; nia ema-Xina timoroan, omoseksuál no mane husi mundu boot iha li’ur ne’ebé sente nafatin nu’udar malaik ida iha nia rain tanba nia aman haruka nia bá estuda iha universidade iha Toronto, iha Kanadá.

Literatura ne’ebé hakerek husi timoroan sira baibain uza de’it lia-portugés, uitoan de’it maka lae. Sira haree katak rezisténsia, identidade no nasionalidade mós liuhosi lia-portugés. Ami fiar katak jerasaun agora ne’e daudaun, ne’ebé hahú ona atu kore an husi presaun kulturál ne’ebé hetan durante tinan barak bainhira tenke dekór de’it Pancasila ho lia-indonézia, sei hamosu la kleur mós literatura foun ida buras iha lia-tetun.




#Article 8: Revolusaun Kravu nian (769 words)


Durante besik tinan limanulu nia laran Portugál moris iha ditadura nia okos. Iha tinan 1926 nia laran militar sira, ne’ebé Costa Gomes maka ukun, hala’o golpe de Estado ida. La dun kleur António de Oliveira Salazar maka sai Ulun-Boot. Rejime foun ne’e bandu partidu polítiku sira, hala’o sensura ba livru ho jornál ne’ebé hakerek kona-ba buat hotu ne’ebé la kona sira-nia laran. Sira mós hatama ema ne’ebé ativista hasoru sira-nia rejime ba dadur, no halo deportasaun barak ba kolónia oioin. Porezemplu hanesan Manuel Carrascalão (maun-alin Carrascalão sira-nia aman), Arsénio José Filipe (Ramos Horta nia abó-mane) ho Francisco Horta (Ramos Horta nia aman), ne’ebé deportadu tiha mai Timór. Bainhira Funu Mundiál Daruak hotu tiha rejime ditadura sira iha rain seluk komesa lakon ho nasaun foun hahú mosu husi eks-kolónia. Maibé iha otas ne’ebá Portugál rain ida be kiak, atrazadu, no la iha buat ida ne’ebé muda.

Iha tinan 1961 nia laran funu hahú iha Angola. Tuirmai iha rain Mosambike ho Giné-Bisau mós mosu movimentu ne’ebé hasoru kolonializmu ho kilat. Salazar haruka soldadu barak atu bá funu iha Áfrika, ninia rejime sei la fó ukun-rasik an. Iha Portugál ema barak komesa sai ba li’ur, ba rain hanesan Fransa no Alemaña, balu halai husi funu, balu bá buka atu hala’o moris seluk tanba sira ki’ak. Estudante barabarak halo manifestasaun no sira mós organiza an atu hasoru faxizmu. Polísia rejime nian, naran P.I.D.E., hafuhu, hadadur no tortura ema. Sira uza métodu hanesan tortura dukur nian: polísia sira hakilar, halo tarutu no baku ema dadur bainhira sira atu toba dukur; iha loron hirak nia laran ema ne’e komesa la tahan ona no sira sei hatán kuandu polísia litik sira. Iha ativista barak iha dadur-fatin hanesan Caxias ho Peniche iha Portugál, no kampu-konsentrasaun ida iha Kabu Verde naran Tarrafál. Liberdade imprensa seidauk iha. Iha tinan 1961 governu bandu Jornal do Fundão durante fulan neen nia laran tanba jornál ne’e fó-hatene katak hakerek-na’in ida husi Angola naran Luandino Vieira foin manán Prémiu Boot husi Sociedade Portuguesa de Escritores (Klibur Hakerek-Na’in Portugés sira nian). Maski Luandino Vieira hakerek kapás, nia dadur hela tanba nia hakarak nia rain atu sai independente.

Iha tinan 1968 Salazar hetan asidente ida, no ulun-boot rejime nian hili ema seluk atu ukun Portugál, maibé sira la dehan ba nia no – to’o nia mate iha 1970 – nia moras hela maibé nia sei hanoin nia maka kontinua Presidente do Conselho. Mane ne’ebé foin sai na’i-ulun naran Marcello Caetano, no povu portugés espera nia atu muda buat barak no lori nasaun ba demokrasia. Sira bolu tempu ne’e Primavera Marcelista (hasara Primavera de Praga, bainhira ema Xekoslovákia buka atu lakon ditadura komunista ne’ebé Uniaun Soviétika maka ukun), maibé la kleur ema haree katak uitoan de’it mak la hanesan uluk.

Militár sira baruk funu iha Áfrika no sira hatene ona katak dalan atu remata funu la’ós militár maibé polítiku de’it. Kapitaun balu halibur malu iha klandestinidade atu prepara golpe de Estado hasoru rejime ditadura. Iha loron 25 fulan Abríl 1974, kalan boot liu uitoan tuku 24, rádiu ida tau múzika naran Grândola Vila Morena, ne’ebé José Afonso mak hananu, hanesan sinál ba kuartél militar iha rain oioin iha Portugál nia laran, atu sai ba dalan atu hatún governu. Iha Lizboa tanke-gerra liu hakat sidade no balu para iha fatin ida naran Terreiro do Paço, ne’ebé iha ministériu oioin. Militár sira ne’e, kapitaun Salgueiro Maia mak ukun, no nia aten brani bainhira militár seluk to’o atu hasoru golpe de Estado ne’e no nia halo ema la raan-fakar no militár sira ne’ebé foin to’o mós hili atu hamutuk ho revolusionáriu sira. Depois nia maka hahú tesi lia kona-ba oin-sá maka Marcello Caetano bele rende an, iha Kuartél Carmo nian. Señora ida ne’ebé fa’an ai-funan iha dalan komesa tau ai-funan-kravu iha kilat sira-nia kanu, no hafoin soldadu barak mós tuir nia. Tanba ne’e maka mundu tomak bolu revolusaun portugés ne’e nu’udar Revolução dos Cravos (Revolusaun Kravu nian). 25 de Abril ne’e, ema sei hanoin ba nafatin hanesan revolusaun ida ne’ebé hala’o iha dame nia laran no hanesan loron ida ne’ebé loke odamatan ba liberdade no demokrasia iha Portugál.

Husi deskrisaun sira ne’ebé kapás liu hotu kona-ba loron-25 fulan-Abríl, ida maka ida-ne’ebé ita bele hetan iha romanse Alexandra Alpha husi José Cardoso Pires, ne’ebé ami inklui parte ida iha-ne’e: 

Sidade ne’e mosu nakonu no naroman daudaun. Ami hetan koluna militár sira-ne’ebé nabilan iha loro laran; no povu tuir kedas, povu barak, barak to’o la bele tama iha ami-nia matan, ema lubun wa’in ne’ebé sai husi nakukun laran, sai husi tinan limanulu ne’ebé nakonu de’it ho mate no haraik an, halai hela la hatene loos ba ne’ebé maibé konserteza ba LIBERDADE!




#Article 9: Benjamim de Araújo e Côrte-Real (342 words)


Moris iha 1961, no agora Profesór Doutór ona, Benjamim de Araújo e Côrte-Real halo parte ba jerasaun ne’ebé boot iha okupasaun indonézia nia laran.   

Nia uluk estuda iha Externato de São José, ne’ebé hanesan símbolu boot ida rezisténsia kulturál nian hasoru invazór, husi fulan-Agostu 1979 to’o Jullu 1984, no depois hanorin Kímika i Jeografia iha-ne’ebá, to’o nia arranka ba Salatiga, iha Java, iha fulan-Agostu 1985, hodi bá estuda iha Universidade Satya Wacana, no iha-ne’ebá nia sai profesór lia-inglés nian ho teze ida kona-ba fonolojia be kompara lia-tetun no lia-inglés.   

Fila fali mai Timór Lorosa'e, nia hanorin iha Departamentu Lia-Inglés iha Universitas Timor Timur, molok atu arranka ba Austrália, iha Jullu 1992, atu bá tuir kursu mestradu kona-ba Linguístika Aplikada. Liutiha mestradu nia hahú kedas kursu doutoramentu Linguístika nian iha Macquarie University iha Sídnei, no remata iha 1998 ho ninia disertasaun naran Mambai and its verbal art genres – A cultural reflection of Suro-Ainaro, East Timor, kona-ba lia-na’in manbae sira-nia arte. Nia fila ba hanorin iha UNTIM, no iha fulan-Marsu 1999 nia iha Macquarie University dala ida tan ba halalok akadémiku.   

Buat hotu-hotu ne’ebé akontese iha otas referendu nian obriga nia família – nia oan-feto dahuluk foin moris – hein iha Austrália, no iha Marsu 2000 maka sira fila fali mai. Iha Novembru tinan ne’ebá, nia mós hola parte nu’udar dosente iha universidade foun Timór nian: Universidade Nacional Timor Lorosa'e.   

Iha fulan-Jullu 2001 nia simu nomeasaun nu’udar diretór Institutu Nasionál Linguístika nian, ne’ebé Governu mak harii, no iha Setembru universidade hili nia iha eleisaun atu sai Reitór UNTL nian. Iha INL no UNTL nia oin nia haka’as an atu hala’o ba oin polítika linguístika ida be tau neon metin ba kultura no identidade nasionál Timór Lorosa'e nian, liuhosi promove lian ofisiál rua, lia-portugés no lia-tetun, kontra ema balu ne’ebé prontu atu soe identidade ne’e no tuir de’it interese raili’ur nian. 

Nia hakerek materiál oioin atu dezenvolve lia-tetun, nia mós profesór, tradutór, no ema hotu-hotu konsidera katak nia sei kontinua nu’udar lian ida ne’ebé importante tebetebes iha futuru kultura nian iha nasaun foun ida-ne’e.   




#Article 10: Kapoeira (836 words)


Kapoeira (iha portugés: capoeira) ne’e sistema tradisionál baku-malu nian ne’ebé mosu iha Brazíl, husi atan afrikanu hirak-ne’ebé portugés sira lori ba ne’ebá atu serbisu iha fazenda (to’os boot). Treinu hala’o akompaña ho múzika husi instrumentu tradisionál, hanesan berimbau (hanesan kakeit boot halo ho rama ida ne’ebé nia talin estika loos no depois baku ho ai badak ida atu halo nia keit) no atabaque (tambór aas) no hanesan ne’e sai fasil liu tan atu subar treinu ne’e iha atividade oioin festa nian ne’ebé atan sira halo iha sira-nia fatin iha senzala (hela-fatin atan sira-nian).

Bainhira atan ida halai-sai husi ninia na’in, ema kasadór profisionál ne’ebé duni nia naran capitães-do-mato (kapitaun ai-laran nian) no sira kaer kilat. Dala barak kapoeira maka buat ida de’it ne’ebé atan be halai tiha ona bele uza hodi defende nia an. Baibain sira hasoru malu iha fatin ne’ebé iha du’ut badak iha ai-laran, ne’ebé ho lian tupi-guaraní naran caá-puêra – matenek-na’in balu hanoin katak ne’e maka orijen husi arte ida-ne’e nia naran.

Sira ne’ebé konsege duni halai halibur an iha aldeia sira naran quilombo (kilombu) ne’ebé iha lutu ba inimigu sira atu la bele tama. Sira harii knua hirak-ne’e iha fatin ne’ebé izoladu no susar atu to’o ba iha ne’ebá. 

Kilombu importante liu hotu maka Palmares ne’ebé iha momentu ida ema rihun sanulu hela metin iha ne’ebá no reziste durante maizomenus tinan neenulu hasoru autoridade sira ne’ebé hakarak invade fatin ida-ne’e. Zumbi maka sira-nia xefe naran-boot liu hotu. Bainhira Brazíl bandu tiha eskravatura (ema labele ona iha tan atan) no komesa haruka ema mutin mai husi rain sira hanesan Portugál, España no Itália atu serbisu iha to’os, ema metan barak tenke bá buka moris iha sidade oioin. 

Iha ne’ebá sira barak la hetan serbisu no hahú sai bandidu ka vadiu. Kapoeira sai sidade nian ona no ema mutin sira balu mós komesa hatene ona, iha kota hanesan Riudejaneiru, Salvadór-Bahia no Resife, maibé públiku hahú haree kapoeira nu’udar hahalok bandidu no vadiu sira-nian de’it, hafoin lei oioin mosu atu bandu nia.

Parese katak iha tempu ne’ebá maka komesa mosu navalla (tudik koi hasan-rahun nian) bainhira sira baku malu, nu’udar influénsia husi capoeirista fadista portugés sira. Iha otas ne’ebá mós setór rasista balu husi elite Brazíl nian hakilar hasoru influénsia husi kultura afrikana ba uzus i kostumes, no sira hakarak sira-nia rain atu namutin. Liutiha maizomenus tinan limanulu iha klandestinidade nia laran, ne’ebé ema sira só bele aprende capoeira iha dalan subar no iha kintál, hafoin Manuel dos Reis Machado, ne’ebé ema bolu Mestre Bimba, halo ezibisaun atu hatudu capoeira ba Getúlio Vargas, iha momentu ne’ebá nia mak prezidente Brazíl nian, no ida-ne’e maka komesa sai otas foun ba capoeira. Akademia oioin hahú mosu ba públiku atu bele aprende jogu ne’e. Ema sira ne’ebé importante liu iha faze ida-ne’e maka Vicente Ferreira Pastinha (Mestre Pastinha), ne’ebé hanorin estilu “Angola”, tradisionál liu, no Mestre Bimba be ita temi tiha ona, ne’ebé inventa estilu ho buat foun oioin ke nia hanaran “Rejionál”.

Husi tempu ne’ebá to’o agora ne’e daudaun capoeira liu tiha ona dalan naruk ida. Agora ema barak treina capoeira iha mundu tomak, husi Portugál to’o Timór-Leste, husi Estadus Unidus (Estadu Naklibur Sira Amérika Nian) to’o Noruega, husi Austrália to’o Indonézia (iha eskola balu iha Jogejakarta no mós iha rejiaun Jakarta). Pratikante barak tama tanba treinu ne’e rame, jeitu no haksolok, la iha dixiplina maka’as ne’ebé ita hetan baibain iha arte marsiál sira husi Lorosa’e. Nu’udar hakerek-na’in brazileiru naran-boot Jorge Amado dehan ne’e “luta kapás liu iha mundu tomak, tanba ne’e mós dansa ida”.

Iha capoeira téknika sira hahú husi ginga (jinga), la’ós husi pozisaun para-iha-fatin típiku husi karaté, taekwondo, pencak silat, wushu kung fu, nsst...; ginga ne’e hanesan movimentu oioin isin nian ne’ebé la para no iha intensaun hodi buka dalan atu ataka ka muda kedas ba defeza, ne’ebé dala barak liu maka halo esquiva, katak sees an husi golpe. Iha roda kapoeira nia klaran capoeirista sira koko hodi joga hasoru malu, roda ne’e halo husi tokadór sira ne’ebé toka instrumentu oioin husi Áfrika no hananu, aleinde kompañeiru sira seluk ne’ebé basa liman no kanta refraun iha koru.

Liafuan kantiga nian kona-ba asuntu hanesan: arte ida-ne’e no ninia Istória, mestre boot husi tempu pasadu no prezente, moris nu’udar atan iha otas eskravidaun nian, i fiar sarani no fiar ba candomblé (ne’ebé kahur relijiaun tradisionál husi Áfrika ho katolisizmu, atu hanesan lisan Timór ne’ebé kahur rituál sira Kreda nian no tradisaun jentia bei’ala sira-nian). Sira toka ho ritmu oioin ba jogu ho jeitu oioin, balu neineik balu lailais.

Capoeira sai tiha ona, la’ós de’it buat kultura nian, maibé desportu nasionál Brazíl nian, no mestre sira husi rain ne’ebá halo nia sai internasionál liu tan, liuhosi hanorin iha jináziu sofistikadu (no karun) iha kapitál husi nasaun barak. Alunu sira aprende kanta – iha lia-portugés – “Capoeira é prá homi, / mininu e mulhé...” (kapoeira ne’e ba mane, ba labarik no ba feto...). Iha-ne’e, iha Timór Lorosa'e, kapoeira hahú ho militár sira husi PKF Brazíl nian no agora kontinua ho grupu ida ne’ebé fó treinu iha Jináziu (GMT).




#Article 11: Geoffrey Hull (849 words)


   
Geoffrey Hull ne’e linguístika-na’in ida ne’ebé importante tebetebes ba Istória dezenvolvimentu tetun nian.   

Hori uluk iha Istória umanidade nian sempre iha lian oioin ne’ebé aas liu duké sira seluk tan, ne’e beibeik tanba razaun polítika ka militár nian. Lian sira-ne’ebé sira-nia makdalen hela iha dominasaun ka kolonizasaun okos la hetan biban atu buras no sai modernu (ho lian barak ne’e akontese durante atus wa’in nia laran), liuliu ba lian hirak-ne’ebé sira-nia ko’alia-na’in seidauk iha tradisaun hakerek nian. Ne’e akontese la’ós de’it iha Mundu Datoluk, maibé mós ho lian ne’ebé ukun-na’in balu hanehan iha Europa.   

Situasaun ida-ne’e hahú nakfila ba lian barak iha sékulu XIX, ba dalen barak tan ne’e mosu de’it depoizde otas ukun-rasik an nian iha rain oioin, liutiha Funu Mundiál Daruak. Iha kazu barak liu, esforsu ba estudu, padronizasaun no dezenvolvimentu ba lian ida iha ema uitoan ka ema ida de’it ne’ebé maka sai matadalan, intelektuál ida ne’ebé matenek loos no badinas tebetebes. Nune’e, ita la bele haluha knaar fundamentál husi Koldo Mitxelena ba lia-euskara (ka lia-basku, iha España), husi Eliezer Ben Yehuda ba lia-ebraiku (Israél), husi Ivar Aasen no Knud Knudsen ba lia-noruegés, husi Johannes Aavik ba lia-estóniu, husi Taras Shevchenko ba lia-ukranianu... Hanesan de’it, importante tebes Geoffrey Hull nia knaar iha investigasaun no promosaun lia-tetun nian – no mós ba lian seluk Timór Lorosa’e nian. Linguístika-na’in duni – no ita uza liafuan ne’e ho nia arti kompletu no furak liu – Profesór Doutór Hull ne’e maka hanesan ema ne’ebé ita baibain hanaran jéniu (matenek-na’in) ida. Nia moris iha família ida ne’ebé raan-kahur ho ema husi fatin no lian oioin: husi Inglaterra, husi Eskósia, husi Itália, Malta no Fransa. Família inan nian mós hela iha rai-Ejitu durante jerasaun tolu. Bainhira nia sei labarik nia rona iha uma, aleinde lia-inglés, lia-italianu, lia-maltés, lia-fransés, lia-árabe no mós lia-gregu.

Ninia domin ba livru no linguístika mosu bainhira nia sei ki’ikoan, nia hahú aprende latín no españól kuandu nia sei adolexente, no mós portugés uitoan husi ema-Goa sira balu ne’ebé hela iha Sídnei. Iha Universidade Sídnei nian, nia estuda linguístika istórika no komparativa, no sai especialista kona-ba lian románika no séltika sira. Depois nia arranka ba Itália, atu hala’o investigasaun iha rai-laran ba nia teze-doutoramentu iha tinan 1982 kona-ba análize diakrónika dialetu galo-romanse sira-nian iha Itália Norte no iha kantaun Grisons iha rai-Suisa. Nia hanorin filolojia séltika no lian séltika moderna oioin (lia-gaéliku husi Irlanda, lia-galés husi rai-Gales, kórniku husi rai-Kornualla no lia-bretaun husi Fransa) iha Universidade Sídnei (1988-1992) no nia fó aula i halo konferénsia barak kona-ba lia-italianu, lia-fransés, lia-oksitanu (husi Fransa), latín medievál no dialektolojia lia-italianu nian iha Universidade australiana oioin (Melbourne, Latrobe, Wollongong). Nia iha sertifikadu-kualifikasaun nu’udar tradutór ba lia-fransés, lia-italianu, lia-españól, lia-portugés, lia-romenu, lia-maltés, lia-alemaun, lia-polaku, lia-ukranianu no lia-latín. Nia publika livru barak kona-ba lian hirak-ne’e, sei iha mós livru ida kona-ba istória husi reforma litúrjia nian iha Kreda Romana no Kreda Lorosa’e.   

Iha tinan 80 nian, bainhira Dom Martinho da Costa Lopes bá vizita Austrália, Geoffrey Hull hirus tebetebes tanba Primeiru Ministru husi ninia rain dehan katak Amu-Bispu ne’e bosok-teen. Ne’e tanba Amu-Bispu fó-hatene iha ne’ebá kona-ba hahalok aat husi okupante indonéziu, maibé Austrália belun di’ak ho Governu Indonézia nian. Geoffrey Hull deside atu investiga no publika kona-ba saida maka akontese duni iha Timór Lorosa'e. Tuirmai nia mós hakarak aprende tetun, ho tulun husi ema iha komunidade timoroan iha Austrália, no mós ho materiál balu ne’ebé iha ona no nia husu-empresta, hanesan disionáriu Rafael das Dores nian (1907) no tradusaun ba tetun husi Evanjellu Saun Markus nian. Tanba la iha materiál modernu ka livru atu hanorin lian ida-ne’e, nia, nu’udar linguista profisionál, rezolve atu hakerek manuál ida hodi hanorin lian ne’e ba malae sira. Husi ne’e mak mosu livru Mai kolia tetun, ne’ebé publika iha tinan 1993, ohin loron hetan tiha ona edisaun dahaat, no sai tiha ona nu’udar ferramenta ida ne’ebé estudante tetun hotu-hotu tenke uza. Bispu australianu ida konvida nia atu hola parte ba komisaun ida ne’ebé buka hatene kona-ba violasaun direitus umanus iha Timór, no tanba ne’e nia biban atu mai iha-ne’e dala rua durante okupasaun nia laran, iha 1994 no 1997, hamutuk ho Amu-Bispu australianu na’in-rua. Hori tinan 90 nian, nia hahú dedika ninia tempu no knaar akadémiku barak atu estuda lian sira Timór nian, no nia publika tiha ona disionáriu tetun-inglés ida, no ida seluk malaiu-tetun nian, ne’ebé serbisu hamutuk ho Toni Pollard, no hakerek mós testu fundamentál barak kona-ba linguístika Timór nian, aleinde livru pedagójiku oioin no deskrisaun mambae Suru nian, baikenu, galolen no waima’a nian. Iha tinan 1999 nia simu konvite husi Nasoins Unidas no Komisaun Eleitorál Austrália nian atu tradús dokumentu sira ba votasaun iha referendu independénsia nian, no iha fulan-Agostu 2000 nia maka ko’alia-na’in ne’ebé Xanana Gusmão konvida atu hato’o lian kona-ba “Identidade, Lian no Polítika Edukasionál” iha Kongresu Nasionál CNRT nian. Tanba nia defende maka’as lia-portugés nu’udar lian ofisiál, Embaixada Austrália nian, ne’ebé iha momentu ne’ebá simu nia nu’udar bainaka, tau nia naha iha odamatan. Nia hola parte iha ekipa linguista sira nian ne’ebé iha Institutu Nasionál Linguístika nian hala’o knaar ba padronizasaun tetun nian. Ninia serbisu ba lian sira Timór Lorosa’e nian importante tebetebes.   

 




#Article 12: Pepetela (170 words)


Pepetela, ka Artur Carlos Maurício Pestana dos Santos, moris iha 1941 iha Bengela (Angola), i agora nia autór koñesidu ho naran Pepetela. Nia sai tiha hakerek-na’in boot ida iha Angola no mós iha Luzofonia tomak nia laran.

Iha 1963 nia tama ba MPLA - Movimento Popular para a Libertação de Angola (ne’ebé luta ba ukun-rasik an Angola nian hasoru kolonializmu portugés) no nia mós hela beibeik iha Casa dos Estudantes do Império, iha Lizboa, iha 1960/1970.

Depois nia sei ko’alia kona-ba esperiénsia hirak-ne’e iha romanse hanesan Mayombe, As Aventuras de Ngunga ho A Geração da Utopia. Asuntu seluk tan ne’ebé mosu beibeik iha ninia knaar literáriu maka: harii identidade i Istória nia rain nian, susar oioin ne’ebé sira hetan bainhira sira-nia nasaun foin sai independente, problema hirak-ne’ebé mosu tanba funu sivíl ne’ebé haterus Angola durante tinan barak, no mós traisaun husi ukun-na’in balu ne’ebé soe tiha ideál ne’ebé sira defende uluk iha tempu funu nian no agora sai korruptu no buka de’it atu kaer metin ba sira-nia kadeira ukun nian.




#Article 13: Leandro i Leonardo (811 words)


Leandro i Leonardo sira-ne’e maun-alin kantadór husi Brazíl ne’ebé ema barak gosta rona iha Timor-Leste.

Iha tempu uluk iha família mukit ida, ne’ebé inklui señór Avelino Costa, Dona Carmen no sira-nia oan na’in-ualu. Labarik sira hahú sira-nia loron tuku haat dadeer, la’o ho sira-nia aman ba to’os hodi kuda tomate, serbisu atu manán osan ba sira-nia família. Iha sira-nia uma kiak sira han na’an fulan ida dalan ida de’it. Bainhira señór Avelino iha tempu livre nia hanorin nia oan sira toka viola. Istória ida-ne’e komesa iha fatin ida naran Goianópolis, iha foho Brazíl nian. Iha dékada 70, nia oan mane ida deside atu buka moris ho múzika no, bainhira nia sei adolexente, nia hola parte iha banda ida naran Os Dominantes, ne’ebé kanta, ladún ho susesu, kantiga sira ne’ebé ema toman rona iha otas ne’ebá husi Beatles, Roberto Carlos no Bee Gees iha diskoteka hirak ne’ebé feto aat de’it maka tama.

Labarik-mane ne’ebá naran José Luís Costa, moris iha loron-15 fulan-Agostu 1961, maibé ema barak koñese nia ho nia naran artístiku Leandro. Emival Eterno Costa, ne’ebé moris iha loron-25 fulan-Jullu 1963 no mehi atu sai jogadór futeból, kontinua serbisu nu’udar to’os-na’in, to’o nia komprende katak tuir dalan ne’e nia sei la bá dook no nia rezolve atu halibur ho nia maun. Agora ema hotu-hotu koñese ho naran Leonardo. Primeiru sira buka moris loroloron nian liuhosi serbisu oioin ne’ebé mosu: iha merkadu, iha farmásia, iha fatin fase roupa... Loron ida Emival rona motorista ida konta katak nia feen foin hahoris oan-kaduak no sira atu tau naran Leandro i Leonardo. Maun-alin José Luís no Emival haree ne’e nu’udar sinál sorte ba sira no sira deside atu uza naran rua ne’e nu’udar naran artístiku ba dupla múzika sertaneja nian ne’ebé sira foin hahú. Sira komesa toka iha diskoteka ida besik Goiânia ne’ebé ema ladún di’ak maka toman tama, no kalan baibain hotu ho ema baku malu no sona malu. Husi ne’e sira laó ba oin neineik, sira ba toka iha fatin oioin iha sidade ki’ik barak, iha basar, iha espozisaun kona-ba agroindústria no iha sirku, maibé kontinua susar atu bele grava sira-nia múzika. Iha 1983 sira grava sira-nia LP dahuluk ho sira-nia osan rasik. LP ne’e ladún hetan susesu maibé hamosu oportunidade atu grava sira-nia disku profisionál primeiru. Depois sira hetan susesu barak, ho múzika hanesan Contradições (Kontradisaun sira), Entre Tapas e Beijos (Entre basa ho re’in), Pense em Mim (Hanoin ha’u), Não Aprendi a Dizer Adeus (Ha’u la aprende dehan Adeus), Paz na Cama (Dame iha kama), Sonho por Sonho (Mehi ba mehi), Temporal de Amor (Anin-fuik no udan-boot domin nian)...

Sira grava disku barak, sira hola parte iha programa televizaun, sira lemo rai no hetan osan barak hodi kanta iha sidade boot sira iha Brazíl no iha nasaun seluk, sira hananu serbisu lisuk ho dupla sertaneja rua tan, Chitãozinho  Xororó no Zezé di Camargo  Luciano, hodi hamosu espetákulu Amigos, sira nia susesu la hotu... Loron ida sira na’in-rua peska hela ho sira-nia belun ida, no Leandro sente moras maka’as iha ninia kotuk. Halo tiha teste oioin iha sira-nia rain no iha Estadus Unidus, ezame sira hatudu katak nia moras ho kankru oin ida ne’ebé raru iha ninia pulmaun kuanan. Iha loron-23 fulan-Juñu 1998 Leandro mate. Nia alin kontinua nafatin nia karreira mesak, no dupla foun, ho ida-idak nia oan, Tiago no Pedro, komesa mós la’o ona iha mundu espetákulu nian...

Ne’e maka istória, maizomenus, ne’ebé pájina barak fan sira-nian konta iha Internet. Maibé iha mós pájina hirak ne’ebé haktuir istória seluk, kona-ba múzika sertaneja no oinsá maka múzika ne’e hadook husi nia abut liuliu ba beibeik, hahú iha dékada 70, to’o agora ema barak hanaran nia múzika breganeja (ne’e fenómenu atu hanesan ho múzika pimba nian iha Portugál). Ema wa’in mós koñese muzika ne’e ho naran caipira, ne’ebé nia orijen husi folklore husi rain sira iha Brazíl nia laran ne’ebé dook husi sidade boot no ema barak iha-ne’ebá kiak. Uluk, dala barak sira hananu kona-ba ema rurál no karau-atan sira-nia moris, no mós kona-ba istória hirak ne’ebé ema toman konta bainhira tuur hale’u ahi iha kalan.

Públiku barak hahú koñese múzika ne’e liuhosi kantadór naran-boot hanesan Cornélio Pires, Angelino de Oliveira, Raul Torres, João Pacífico, Serrinha, Cascatinha i Inhana, Tião Carreiro, Sérgio Reis, no Léo Canhoto i Robertinho. Sira ikus ne’e komesa movimentu atu hakbesik ba múzika oin seluk hanesan country norte-amerikanu, múzika romántika populár brazileira no mós rock.

Iha dékada 80 no 90 tendénsia kontinua ba diresaun atu hadook husi sira-nia lisan no abut no buka de’it jeitu ne’ebé komersiál liu tan, katak ne’ebé fa’an di’ak liu, bolu públiku barak liu tan, no kanta agora só kona-ba asuntu ne’ebé ema hotu-hotu bele gosta, hanesan domin, paixaun sira, siúmes, fahe malu, hadomi ema ne’ebé la hadomi ita. Iha faze foun ida-ne’e mosu dupla naran-boot oioin hanesan Leandro  Leonardo, Chitãozinho  Xororó, Chrystian  Ralf, Zezé di Camargo  Luciano, João Paulo  Daniel no Rionegro  Solimões.




#Article 14: Astronomia (242 words)


Astronomia (estudu kona fitun), tuir nia etimolojia, katak lei fitun nian (husi grego: άστρο + νόμος), siénsia nebé envolve observasaun no esplikasaun konabá eventus nebé akontese liur husi Rai no nia atmosfera. Estuda hun², evolusaun no nia propriedades físikas no kímikas objetus hotu-hotu nebé bele haré iha lalehan (no hela iha Rai sorin bá), hanesan prosesus hotu-hotu nebé envolve sira. Observasoens astronómikas laós relevantes deit ba astronomia, maibé fó mós informasoens esensiais atu verifika teorias fundamentais físika nian, hanesan teoria konabá relatividade jeral.

Durante sékulu 20 nia sorin, astronomia fahe bá astrometria, mekánika seleste no astrofízika. Husi nain tolu ne, astrofízika manan proeminensia, hanesan bele haré iha departamentus no institutus universitárius envolvidus iha peskiza astronómika nia naran: sira antigu liu mak la muda hanesan departamentus no institutus astronomia, maibé sira foun né atu sés ba hatama mós astrofízika iha nia naran, dala ruma inklui lia fuan astronomia, atu fó liu kbit ba sira nia peskiza. Além diso, peskiza astrofízika, li-liu iha astrofízika teórika, bele halao ho ema nebé iha formasaun fízika ka matemátika, maibé la hó formasaun espesífika iha astronomia.

Astronomia né, ida husi siénsia uitoan nebé amadores sira iha papel ativu, li-liu iha deskoberta no monitorizasaun ba fenómenus temporárius. Astronomia labele konfunde ho astrolojia, pseudosiénsia ida la lós nebé tenta lé (haré/sik) ema ida nia destinu, haré tuir dalan objetus astronómikus. Maski kampu rua né halisuk hun ida deit, sira sel-seluk; astronomia haisin métodu sientífiku, enkuantu astrolojia la iha bazes sientífikas.




#Article 15: Lian timór (1301 words)


Tuir Konstituisaun País nian, tetun lian nasionál Timór-Leste, nia hun mai husi malaio-polinézia no influénsia maka'as husi lian portugés, ne'ebé halisuk estatutu lian ofisiál. Iha tan lian sanulu resin lima iha Timór Lorosa'e: lian atauru, baikenu, bakais (welaun), bunak (mgai, gai, marae), kawaimina, fataluku (fatalukunu), galolen, habun, idalaka, makuva (makuwa, lovaia), makalero, makasae, manbae (mambae, mambai), kemak (ema) no tokodede.

Ba lian indonézia no ba inglés fo de'it nia estatu hanesan lian serbisu nian, ne'ebé uza iha administrasaun públiku hamutuk ho lian ofisiál sira, bainhira presiza, tuir artigu 159.º Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste.

Tamba fluksus migratórius populasaun xina nian iha mós komunidade ki'ik mak ko'alia mandarin, kantonés no hakka.

Povu papua mak hela uluk liu iha illa Timor, iha tinan 7000 a.C., no povus austronézikus, besibesik tinan 2000 a.C., maibé uluk liu, povu sira seluk tama husi Ázia no Austrália nia leet no mós husi arkipélagu sira iha Pasífiku. Diversidade geográfika ilha nian, funu rai laran entre povus, integrasaun sub-grupus ba grupus étniko-linguístikus seluseluk, hamosu diversidade kulturál no linguístika iha territóriu, ne'ebé ohin loron, susar tebetebes bele identifika no haketak ba territóriu, grupus étnikus ketaketak. Grupu ida de'it, ohin loron, bele ko'alia to’o lian seluseluk, nune'e mós lian ida hanesan bele sai forma de expresaun ba grupus étnikus balun. Karik ita atende de'it bá karakterístikas linguístikas povus nian, saun rekoñesíveis besik grupus prinsipais 20 iha Timór Lorosa'e no dialetus ho númeru reduzidu liu.

Lian² timorense barak liu mak tama ba família austronézia, ka malaio-polinézia, foi difundida karik tamba okupasaun proto-malaia husi Insulíndia no ilhas husi Pasífiku. Lian² sira seluk hanesan bunak, fataluku no makasae iha nia abut parese husi lian² papua.

Nesesidade atu komunika entre povus, liu-liu ho fim atu troka sasan komérsiu nian, fó origem, iha tempu naruk, ba eleisaun lian² frankas. Husi dalan ida né mak hatene konabá tetun nia habelar an, lian hun Belus sira nian, divulgada tamba nia konkista iha sorin loro sa'e ilha Timor.

Naturalmente, evolusaun linguistika no okupasoens sel-seluk iha territóriu provoka lian² balun nia lakon, tamba hetan absorsaun husi lian bot sira seluk nia expresaun ka haki’ik tiha ba minorias sirkunskritas. Husi sékulu XX nia klaran to’o ohin loron, lian² timor nian sei mantein nafatin persentajem ema nebé koalia hanesan ka hatudu tendénsia ida atu haki’ik, hanesan kasu tokodede no kemak. Tetun deit mak hatudu tendénsia atu sae, hatene katak, inkusive populasaun atual 23% deit mak konsidera hanesan lian ba dala uluk, populasaun liu 80% mak uza nia hanesan nia lian ba-mai nian.

Iha termus territoriais, hasai tiha tetun, nebé namkari iha área luan maibé deskontínua, lian² Timór-Leste nian iha expresaun ida makás iha ilha nia laran. Iha Oe-Kussi Ambenu komunikasaun prinsipal liu mak baikenu, lian hun atoni sira nian, povu Timór indonéziu nian, bele haré nia kontinuidade linguístika tambá enklave nia haketak an. Maski nuné persentagem signifikativa populasaun mak koalia tetun.
  
Junto à fronteira com a Indonésia, a situação é de heterogeneidade. No sul, em Kovalima, predomina o tétum, e no interior, em Bobonaro, o kemak e o bunak misturam-se.

Diversidade linguístika ida né, homogeneidade linguístika husi Likisá, Dili no husi zona interior iha foho halo nakfera. Iha Likisá, populasaun tomak koalia tokodede no iha Dili lian franka manan, hanesan meiu komunikasaun. Iha foho, manbae mak afirma an hanesan lian prinsipál, hodi habelar an to’o kosta sul territóriu nian, liu kona munisípius Ainaru no Manufahi. To’o ohin loron, lian inan manbae sei koalia iha territóriu tomak, representa grupus étnikus sel-seluk.

Iha munisípiu Manatuto, koalia idioma hat iha nebá namkari iha áreas demarkadas: iha norte koalia galolen, iha klaran koalia habun no iha sul koalia tetun. Maski persentualmente, galolen laós husi dialetus prinsipais país nian, nia iha importánsia balun ba Timór-Leste, tamba Igreja adota tiha ona iha munisípiu nebá, tamba né, hametin tiha ona iha gramátikas no disionárius.

Iha munisípius Baukau no Vikeke, makasae sei manán nafatin hanesan forma espresaun, maski la korresponde ba grupu étniku ida de'it, komunika ba malu mós ho tetun iha munisípius ne'ebé liu bá loron monu.

Naran Ponta Leste (Lorosa'e Rohan) fataluku mak domina hotu, maibé iha nia kosta súl no nia fronteira ho Vikeke, iha mós lian seluseluk no nia expresaun ki’ik.

Oras ne'e daudaun, tetun maka lian ne'ebé ema ko'alia barakliu iha Timor-Leste, tanba kleur tiha ona sai língua franca ba grupu sira hotu. Realidade ne'e nu'udar rezultadu husi Istória Timor-Leste nian hori uluk. Tetun ne'e lian ida be hola parte iha família linguístika austronézika. Família linguístiku ne'e nia abut, tinan rihun hira liubá, iha Formoza no mós Xina kontinentál súl karik, maibé depois halekar ba área luan husi Formoza to'o Zelándia Foun no husi Madagáskar to'o nusa sira iha Oseanu Pasífiku nia klaran.

O primeiro tétum, o tétum-térique, já se havia estabelecido como língua franca antes da chegada dos portugueses, aparentemente em consequência da conquista da parte oriental da ilha pelo império dos Belos e da necessidade de um instrumento de comunicação comum para as trocas comerciais. Com a chegada dos portugueses à ilha, o tétum apodera-se de vocábulos portugueses e malaios e integra-os no seu léxico, tornando-se uma língua crioula e simplificada – nasce o tétum-praça.

Muito embora, em finais do século XIX, os jesuítas de Soibada tenham já traduzido para tétum parte da Bíblia e, em 1913, o governador da colónia tenha tentado introduzir o tétum no sistema educativo timorense, é apenas em 1981 que a Igreja adopta esta língua na liturgia.

Apesar do tétum-praça possuir variações regionais e sociais, hoje o seu uso é alargado porque é compreendido por quase toda a população timorense. É este tétum-praça que foi adoptado como língua oficial com a designação de Tétum Oficial.

Durante o domínio português, quer na administração, quer no sistema de ensino, era usada exclusivamente a língua portuguesa, embora coexistindo, no dia-a-dia, com o tétum e com outras línguas. O português influenciou profundamente o tétum, especialmente o dialecto falado em Díli, conhecido como tétum-praça, que constitui actualmente a versão oficial da língua e a que se ensina nas escolas.

Com a anexação do território pela Indonésia, o uso do português foi proibido, impondo-se o bahasa da Indonésia, língua até então desconhecida no território. Durante 24 anos, toda uma geração de timorenses cresceu e foi educada nesta língua. O português sobreviveu, no entanto, como língua de resistência, usada pela Fretilin e pelas outras organizações da resistência nas suas comunicações internas e no contacto com o exterior. Este uso do português, muito mais do que do tétum, conferiu-lhe uma enorme carga simbólica.

Com o termo da ocupação e a independência de Timor-Leste em 20 de Maio de 2002, as novas autoridades do país fizeram questão de recuperar o idioma da antiga potência administrante. A Constituição reconhece ao português o estatuto de língua oficial ao lado do tétum.

Para os timorenses mais idosos, o bahasa é negativamente conotado com o regime repressivo de Suharto mas, por outro lado, muitos jovens têm-se mostrado adversos à reintrodução do português, visto como língua colonial, um pouco como os indonésios vêem o holandês. No entanto, enquanto a língua e a cultura holandesas tiveram reduzida influência na Indonésia, as culturas portuguesa e timorense interligaram-se ao longo dos séculos, nomeadamente através de casamentos mistos, criando-se uma afectividade em relação ao português em Timor-Leste que nunca existiu com o holandês na Indonésia. Um bom exemplo da aceitação popular do português é o facto de 70% dos apelidos e 98% dos nomes próprios dos timorenses serem, ainda hoje, portugueses.

Os dirigentes timorenses têm clara noção que foi graças à colonização dos portugueses que Timor-Leste (com o enclave de Oecussi-Ambeno e a ilha de Ataúro) criou uma identidade própria e se diferenciou da outra metade da ilha e das restantes milhares de ilhas que compõem o arquipélago indonésio.

Contando com a colaboração activa de Portugal e do Brasil, o português tem vindo progressivamente a recuperar terreno, sendo que actualmente cerca de 25% dos timorenses falam português.




#Article 16: ASEAN (1100 words)


ASEAN - Asosiasaun ba Nasaun Sudeste Aziátiku -- nian moris iha tinan 1967 liu husi xamada ida maka naran Deklarasaun Bankoke, nebe asina iha loron 8 fulan Agostu tinan ida neba liu husi paíz fundador na'in lima maka hanesan (Filipinas, Indonézia, Malázia, Singapura no Tailândia).

Mosu tiha hafoin luta ba poder iha Indonézia (1965-1966) no iha plena faze ba intensifikasaun funu Vietname nian, ASEAN mosu tan hanesan aliansa polítika ida ba Komunizmu (liu husi konstituisaun ida kordaun sanitáriu haleu Vietname tomak) duké hanesan asosiasaun ida ho pretensaun ekonómika. Maibé, Deklarasaun ne'e la husik atu subliña katak husi nia objetivu prinsipál ida hakarak hamoris lalais nia ekonomia rai neba nian liu husi kooperasaun ho paíz sira seluk.

Hahú iha tinan 1977, maka preokupasaun ekonómika sira ne'e komesa manan importánsia bo'ot ho asinatura, iha loron 24 fulan Fevereiru tinan ida ne'e, husi PTA - Preferential Trade Agreement. Ne'e pretende sai hanesan instrumentu fundamentál husi aumentu ba troka komersiál sira ho paiz organizasaun nian. Maibé, ida ne'e la pretende atu tuir pasu husi bo'ot integrasaun ekonómika nian nebe maka mai hanesan trilladu, ho ida ne'e, Komunidade Ekonómika Europeia - CEE (agora daun-daun hakoak nasaun na'in sia).

Instrumentu prinsipál ba implementasaun PTA nian, maka hanesan prátika tarifa aduaneira preferénsia ho paiz aderente ho fim hodi aumenta komérsiu internasional intra-asosiasaun. Maski asosiasaun PTA nian, paíz nebe konkorente liu ho sira maka komplementár, mantein polítika defeza husi nia merkadu nasionál. Tanba ne'e, impaktu ba akordu ne'e sai limitadu.

Iha tinan 1992 presiza hein tan hodi haré pasu ida tuir mai, desidi di'ak liu tan ho sentidu ba aumentu efektivu koperasaun ekonómika rejionál nian, ho asesu nebe fásil liu ba merkadu husi paíz sira seluk. De faktu, iha Simeira Singapura nian, iha fulan Janeiru tinan neba nian, membru ASEAN sira (nain ne'en, tau tan ho Brunei Darusalám iha tinan 1984) desidi hodi halao ASEAN Free Trade Association (AFTA) ho prazu tinan 15 hahu iha loron 1 fulan Janeiru tinan 1993. Ne'e hanesan iha programa ona katak AFTA sei hahu ho efetivu iha fulan Janeiru tinan 2008, hahu husi data nebe taxa alfandegária sira iha troka komersial ho membru paiz nian tenki reduz ba intervalo ida husi 0 (zero) to'o porsentu 5 (5%) Eskema ida nebe bolu ho naran Common Efective Preferential Tariff (CEPT). Kondisaun esensiál maka hanesan produtu atu troka kumpri xamada regra de origem ho pelo menus porsentu 40 (40%). Ne'e hanesan pelo menus porsentu 40 (40%) husi produtu nia folin tenki iha origen ho paiz ASEAN nian.

Iha tinan 1995 desidi hodi antisipa iha tinan 5 nia laran (iha tinan 2003 no laos iha tinan 2008) hodi hatama iha vigor akordu nebe estabelese tiha ona. Maibé, paiz nebe maka sei adere tarde liu ba ASEAN (Vietname iha tinan 1995, Laos ho Birmánia iha tinan 1997 no Kamboja iha tinan 1999) iha tinan 10 nia laran atu nune'e paiz sira seluk adota tarifa aduaneira desidi ho koletiva tebes ba troka intra-ASEAN nian.

Maske husi nia objetivu prinsipál sai hanesan eliminasau kresente husi direitu alfandegáriu ba komérsiu hotu-hotu ho paiz Asosiasaun nian, rekoñese katak laos posivel hodi realiza maski paiz sira iha posibilidade hodi adapta nia ekonomia nasional ba konkorrénsia externa (rai liur) nia moris.

Nune'e, de faktu estabelese ona lista produtu nian tolu kona ba sensibilidade husi setor produtivu idak-idak iha kontestu ba ekonomia reziaun nian:

Implementasaun husi eskema ida ne'e, destinadu hodi aumenta liu tan troka ho paiz rejiaun neba nian nebe produs sira nia ai-fuan. De faktu, troka hirak ne'e sei aumenta husi osan dólar amerikanu biliaun 44 iha tinan 1993 ba biliaun 95 (liu tan dobru) iha tinan 2000, hatudu husi taxa kresimentu anual nian besik porsentu 12 (12%). Resultadu ne'e hanesan katak komérsiu intra-ASEAN nebe hatudu iha tinan 2000 besik porsentu 23 (23%) husi komérsiu internasional rejiaun nian.

Maibé valor/folin ne'e konsidera ona modestu husi observadór balu, maka justifika situasaun ne'e hanesan faktu husi estrutura produtiva husi paiz oin-oin sai konkorrénsia liu tan du ke komplementar. Komplementaridade ho ekonomia nebe maka iha, no entantu, mai aumenta ba buat nebe maka fundamentál ona papel nebe maka halao ona husi empreza estranjeira (rai-liur) nian (ezemplu, hanesan ema Japaun sira) lokaliza ona iha rejiaun paiz oin-oin.

Husi ne'e rezulta katak komérsiu internasional paiz ASEAN nian kontinua dezenvolve nafatin liu-liu ho paiz eksterior (rai-liur) nian ba Asosiasaun.

La kontente ho rezultadu ne'e, no benefisiandu ho tempu nebe lao – nebe kontribui hodi diminui (hatun) sentimentu rekuza nian husi integrasaun ekonómika bo'ot ida prefere liu ba fomentu simples ida husi komérsiu livre maka iha karákter prosesu hotu-hotu – paiz ASEAN sira desidi ona iha fulan Setembru tinan 2003 iha simeira Phnom Penh (Kamboja) nian, hodi aprova aprofundamentu grau integrasaun ekonómika ho sira duni liu husi konstituisaun Komunidade Ekonómika ASEAN nia. Hanesan ida nebe refere ona iha komunikadu konjuntu nebe divulga ona, ida maka hanesan AEC, ASEAN (iha tinan 2020) oin mai merkadu ida no baze produtiva únika ida, karakteriza ona husi sirkulasaun livre merkadoria nian, servisu, investimentu no servisu espesializadu hanesan liberdade bo'ot ida husi sirkulasaun kapitál nian.

No Timór-Leste? Oinsa atu artikula buat nebe mosu oras ne'e iha ita nia rai laran, ho ekonomia ida maka sei fraku tebes-tebes iha fatin hotu-hotu, ho movimentu kresente integrasaun ekonómika rejional ida ne'e. Timór-Leste bele hela iha ninin iha prosesu ida ne'e? Buat nebe los maka hanesan susar tebes-tebes hodi hanoin iha Timór-Leste izoladu ida husi rejiaun restu nebe maka besik naturalmente insere/hatama...

Maibé, karik buat ne'e los, maka pergunta sira tuir mai hanesan, pelo menus rua: bainhira realiza integrasaun? Ho kondisaun oin sa? Nota katak resposta ba questaun hirak ne'e laos independenti ho nia.

Kona ba pergunta ida uluk, sei hare hanesan quetaun ida laos deit ekonómika maibé mos ho polítika, klaru saida maka sei sai ba autoridade timoroan sira (no sira nia kontraparte husi paiz ASEAN nian) hodi difini kalendariu nebe maka diak liu maibé iha perspektiva ekonómika ida maka tenki previlejia adesaun ida ba médiu-longo prazu.

Kona ba pergunta rua tuir fali, no hatene ona katak ho integrasaun Timór-Leste nian iha ASEAN sei obriga ba redusaun taxa alfandegária no ba liberalizasaun ida husi importasaun tenki uza mekanismu ASEAN nian rasik nebe dehan ona iha leten, temporariamente hodi limita ambos husi efeitu modu nian hodi permit/hatan katak choke kona ba konta públika (redusaun husi reseita aduaneira nian) atu labele bo'ot liu no produtor nasionál sira (ka, diak liu, sira balu) laos deit manan kapasidade nebe presiza hodi rezisti importasaun ba produtu nebe baratu husi paiz sira seluk ASEAN nian maibé, mos ikus mai kapasidade hodi produs, mesak ka iha asosiasaun nia laran ho investor rai-liur nian, hodi halo luan tan fatin ekonomiku nebe maka ASEAN hari hela.

 




#Article 17: Doit Timór-Leste nian (860 words)


Osan nasionál Timór-Leste nian mak dólar Estadu Naklibur Sira Amérika nian, nebe maka bele aseita iha pagamentu ka sosa sasan hanesan mos osan besi ka osan tahan ne’be mak hasai husi sistema monetáriu rai ida neba.    
  
Mai be, mai husi kedas iha 10 Novembru 2003 Autoridade Bankária no Pagamentus Timór-Leste nian (ABP) hasai tiha ona ba iha sirkulasaun osan besi naran centavos -- sentavus -- ne’be so bele uza iha rai laran.    

Horik kedas otas luta ba libertasaun ita-nia rain nian, katak horik kedas Konferénsia iha Melbourne, Austrália (1998) ne’ebé CNRT mak promove, mosu ona hanoin atu halo no fó-sai Timór-Leste ne’ebé independente nia osan rasik. Otas ne’ebá ema hanoin kona-ba halo osan rasik (moeda própria; currency), no la’ós halo de’it doit (moedas metálicas; coins) ne’ebé ita atu halo dadaun.   
   
Lalika lai hasai kedas ona oras ne’e moeda rasik Timór-Leste nian -- ne’ebé iha naran rasik, osan surat-tahan rasik no folin rasik, hodi troka ho moeda rai seluk nian.   
 
Doit ne’ebé atu fó-sai agora ne’e, la’o tuir lei, liuhosi Regulamentu 2001/30 UNTAET nian ne’ebé dehan-sai katak Autoridade Bankária no Pagamentus Timór-Leste nian (ABP), ne’ebé regulamentu ne’e duni mak harii, bele fó-sai osan-besi, naran centavos, ne’ebé sei iha uzu legál (iha Timór-Leste) hamutuk ho dollar Amérika nian. ABP sei troka doit centavos ho dollar amerikanu no vise-versa ho folin centavos 100 Timór-Leste nian ho dollar amerikanu 1, ne’e katak, centavo 1 vale cent 1 husi dólar amerikanu.   
  
Governu Repúblika Demokrática Timór-Leste nian no Autoridade Bankária no Pagamentus Timór-Leste nian hakotu-lia atu fó-sai doit rasik, knaar ne’ebé monu ba ABP nia kbaas.   
  
Desizaun ida-ne’e la teri-netik ita atu uza nafatin dólar amerikanu nu’udar osan (moeda) ofisiál Timór-Leste nian (liuliu osan surat-tahan sira), no hatuba ba hanoin oinoin: di’akliu no la susar atu uza bainhira ita soi doit ne’ebé hatudu nia valór ho númeru; buka atu fó dalan seluk atu lalika uza demais osan dólar surat-tahan ho folin dólar ida –- ketahalobá aat lalais; buka atu hametin soberania nasaun foun no nurak ne’e; no Estadu bele hetan funan finanseiru ruma.   
  
Liutiha prosesu konsulta ho empreza internasionál badaen halo doit nian, no mós ho Governu Timór-Leste nian, lia-kotu tun atu Imprensa Nacional-Casa de Moeda, Portugal nian, bele halo ona doit ne’e. Empreza ne’e mak halolon presu di’akliu, nune’e mós dezeñu be furakliu, hodi nune’e – tuir kontratu ne’ebé asina iha loron 20 fulan Maiu tinan 2003, iha Lizboa –, soi direitu atu komersializa kolesaun ne’ebé nia sei habahat.   
   
Fulan Novembru tinan 2003, sei bahat no fó-sai atu sirkula doit hamutuk tokon 16 (16 milloens), ho valór centavos 1, 5, 10, 25 no 50.   
   

   
Doit sira-nia oin hatudu valór idaidak nian (ho númeru boot atu ema bele lee), kaibauk ida no, iha rohan, dezeñu lafaek nian ne’ebé mosu iha tais sira.   
   
   
   

Doit centavo 1 (ho kór osan-mutin, iha besi-asu nikel, ho diámetru 17 mm, ho mahar 2,15 mm no todan 3,1 grama), hatudu nautilus pompilius, molusku ka ida-ne’ebé moris iha metru 600 iha tasi laran. Ita uza ilas ne’e iha doit atu fó-hanoin katak ita presiza kuidadu didi’ak riku-soi tasilaran ita-nia rain nian, riku-soi prinsipál ida iha Timór-Leste. Doit 1 cent amerikanu nian sukat 19 mm, bootliu uitoan doit 1 centavo Timór-Leste nian.   
    
   
Doit 5 centavos (kór osan-mutin nian, halo ho besi-asu no nikel, ho diámetru sukat 18,75 mm, ho mahar 2,15 mm, no todan 4,1 g) reprezenta hare (oryza sativa). Ne’e atu fóhanoin katak ita sei buka haburas ai-hán ba Timór-oan tomak, liuliu sira be kiak liu -- sá tán sira ne’e mak lubun boot iha railaran. Doit 5 cents amerikanu (nickel) sukat 21,2 mm, ne’e duni boot liu uitoan 5 centavos Timór-Leste nian.   
    
   
Doit 10 centavos (kór osan-mutin nian, halo ho besi-asu no nikel, ho diámetru 20,75 mm, mahar 2,15 mm no todan 5,2 g) reprezenta manu raina’in, baibain tau tara hodi futu. Ne’e atu hahi’i kultura Timor nian, nune’e mós determinasaun povu Timor iha luta ba independénsia. Manu mós tama iha F-FDTL – Falintil-Forças de Defesa de Timor-Leste nia tadak, nune’e, hatudu mós omenajen ba ema hotu ne’ebé luta iha kombate ba liberdade ba ita-nia rain. Doit ida-ne’e bootliu fali 10 cents Amérika nian (dime), sura resin besik 3 mm.   
   
   
Doit 25 centavos (kór osan-mean nian, iha nikel mahar, diámetru 21,25 mm, mahar 2,3 mm, no todan 5,58 g) hatudu beiru-oan tiha ikan nian ida. Ne’e atu fó-hanoin katak ita sei uza ita-nia riku-soin tasi nian ho kuidadu atu bele husik mós ba ita-nia bei-oan sira abanbainrua nian. Nune’e mós, loke-matan ba ai-hán oinoin ne’ebé ita-nia povu bele han atu hetan isin di’ak. Doit 25 cents Amérika nian bootliu uitoan fali 25 centavos.   
   
   
Ikusliu, doit 50 centavos (haree pájina kotuk; iha kór osan-mean nian, iha nikel mahar, ho diámetru 25 mm, mahar 1,9 mm, no todan 6,5 g) reprezenta riku-soi makaas ita-nia rain nian, kafé (coffea arabica). Ne’e atu hatudu momoos funan ne’ebé to’os-na’in no nasaun bele hetan bainhira esporta produtu ne’e. Ne’e mós atu hateke aas ba 75% Timór-oan sira ne’ebé moris iha zona rurál no barakliu mak moris husi agrikultura. Nia boot atu hanesan ho doit quarter Amérika nian, no ita bele uza nia envezde osan surattahan dólar amerikanu 1 (USD 1), ne’ebé bele aat lalais tan ita uza demais.




#Article 18: Indonézia (577 words)


Repúblika Indonézia maka rai boot iha Ázia Sudeste no Austrália leet. Nia rai ne'ebé iha populasaun boot liu hotu dahaat iha mundu, ho mós populasaun musulmana boot liu hotu.

Iha sékulu VII e XIV leet, reinu indu no budista oioin iha Sumatra no Java maibé iha sékulu XII ema Árabe lori mai Izlaun, sé sai relijiaun dominante iha nusa barak arkipélagu nian.

Bainhira europeu sira to'o iha tinan 1511, Afonso de Albuquerque invade as Nusa Maluku sira, komesa domina reinu ne'ebe , iha ninia vontade atu monopoliza komérsiu tempar nian. Iistória kolonizasaun olandeza da Indonésia komesa ho ekspedisaun Cornelis de Houtman nian. Iha sékulu XVII, holandés hakiak Kompañia Olandeza Índia Orientál, ne'ebé ukun kolónia Índia Orientál Olandeza sira. 

Iha Funu Mundiál Daruak laran, rai-Olanda, ne'bé iha okupasaun alemaun okos, lakon ninia kolónia ba japoneés sira. Ho ikus funu nian, iha tinan 1945 líder nasionalista Sukarno, sé serbisu ho japonés sira, deklara independéncia Indonézia, maibé Aliadu sira (Estadus Unidus, Reinu Unidu no Austrália) apoia o exérsitu olandés iha ninia funu atu hetan fali ninia kolónia. Funu ba independénsia, naran Revolusaun Nasionál Indonézia, tahan tinan 4, no hanehan hosi komunidade internasionál haka'as rai-Olanda atu rekoñese repúblika foun.

Iha dékada 1950 no 60, Sukarno adota polítika sosialista no hahú konfrontasaun militár ho rai-Malásia. Partidu Komunista Indonézia partidu komunista boot liu hotu iha Ázia liutiha Xina. Iha tinan 1965, Jeneral Suharto kaer poder iha golpedestadu. Ema barak, hanesan komunista sira, mate iha masakre. Suharto hakiak rejime autoritáriu no militár ne'ebé naran Orde Baru (Ordén Foun) no bandu partidu opozisaun. 

Iha tinan 1975, militár Indonézia invade Timór Lorosa'e, no tinan 1976, Jakarta deklara territóriu ninia provínsia daruanuluhituk, maibé Nasoens Unidas rekoñese nafatin rai-Portugál nu'udar ukun-na'in Timór Lorosa'e nian. Iha tinan 1997, Indonézia hasoru krize ekonómika boot liu, ho manifestasaun kontra o rejime Suharto, sé kasu an nu'udar Prezidente. Ninia Vise-Prezidente, B. J. Habibie sai Prezidente foun, no hahú prosesu demokratizasaun, no ukun rasik an ba Timór Lorosa'e. Habibie lakon eleisaun prezidensiál iha tinan 1999 ba Megawati Sukarnoputri, oan feto Sukarno nian, maibé partidu polítiku Megawati nian lakohi nia nu'udar kandidatu, no tau Abdurrahman Wahid iha fatin ninian. Megawati ikusmai sai Prezidente iha tinan 2001. Iha tinan 2004, Susilo Bambang Yudhoyono manan eleisaun prezidensiál, ne'ebé eleisaun direta uluk iha istória Indonézia nian.

Repúblika Indonézia nian iha sistema presidensiál governu nian. Prezidente maka xefe estadu no mós governu nian. Oras ne'e, ema maka hili-vota Prezidente ba mandatu tinan 5 iha eleisaun direta, hamutuk ho Vise-Prezidente. 
 
Legizlatura Indonézia nian Majelis Permusyawaratan Rakyat (MPR) ka Asembleia Konsultiva Populár, ne'ebé nakfahe iha kámara rua: Dewan Perwakilan Rakyat (DPR) ka Konsellu Reprezentativu Povu nian, no Dewan Perwakilan Daerah (DPD) ou Konsellu Reprezentante Regionál. 

Rai-Indonézia daudaun nakfahe provínsia 34. Provínsia 3, Aceh, Yogyakarta, no territóriu da sidade kapitál nian, Jakarta iha estatutu Daerah Istimewa (territoriu espesiál) nian. Provínsia ida-ida nakfahe iha em munisípiu sira, por sua vez, nakfahe iha sub-munisípiu no munisípiu sira.

Provínsia sira: 

Rai-Indonésia arkipélagu boot liu hotu iha mundu raiklaran, ho 18 nusa 108. Nusa prinsipál sira Java, Sumatra, Bornéu. 

Nusa sira iha Oseanu Pasífiku nian Oseanu Índiku leet. Tasi Filipinas no Tasi Sulawesi hela iha nordeste, ho Tasi Andaman iha norueste. Arafura no Timor iha tasi-mane. Java, Savu, Banda, Seram no Maluku nian maka tasi seluk.

Rai-Indonésia iha fronteira rai ho Malázia (iha Bornéu) ho Timór Lorosa'e, no Papua Guiné Foun, no fronteira tasi ho Filipinas, Malázia, Singapura, Palau, Austrália no Índia. Indonézia nia fatin iha Ázia no Oseánia leet, halo rai nasaun ida transkontinentál.




#Article 19: Austrália (324 words)


Rai Austrália (naran ofisiál Komunidade Austrália nian) maka rai boot liuhotu Oseania nian, ne'ebé okupa nusa Austrália hotu nian no nusa oioin viziñu, hanesan Tazmánia. Kontinente-nusa, hela iha Oseanu Índiku, ba tasi-mane no loromonu, Tasi Timór, Tasi Arafura e Estreitu Torres, a norte, e Tasi Ahu-Ruin no Tasi Tazmánia, ba lorosa'e. Rai mós iha fronteira tasi ho Indonézia, Timór Lorosa'e no Papua Giné Foun, ba tasi-feto, no ho territóriu fransés da Kaledónia Foun, ba lorosa'e, no Zelándia Foun ba sudeste
. Kapitál: Kamberra.

Rai-Austrália halo parte kontinente foun liuhotu mundu nian - a Oseania. Maske aboríjene hela iha rai liuduké tinan 40 000, nia sékulu rua ikus de'it ne'ebé ema europeu hahú ninia kolonizasaun. 

Europeu sira la tau kontinente ne'ebá iha sira-nia mapa mundu leten. Portugés no olandés sira nunka fó konsiderasaun ida ba kolonizasaun Austrália nian, maibé iha tinan 1770, espedisaun sientífika ida hosi Kapitaun britániku James Cook komesa esplorasaun no kolonizasaun kontinente nian. 

Britániku sira hakiak sira-nia kolónia uluk iha rai-Austrália tinan 1788, ne'ebé naran Gales Foun Súl (New South Wales). Gales Foun Súl ne'e nakfahe iha kolónia seluk, hanesan Queensland, Vitória no Tazmánia. Parte seluk Austrália nian nakfahe iha kolónia Austrália Loromonu no Austrália Tasi-Mane.

Iha tinan 1901, kolónia neen iha rai-Austrália naklibur nu'udar federasaun naran Komunidade Austrália nian (Commonwealth of Australia).

Rai-Austrália monarkia konstitusionál ho rejime parlamentarista.
Liurai-feto Reinu Naklibur nian, Isabel II, mós Liurai-feto Austrália nian. Governadór jerál reprezenta Liurai-feto , maibé ema barak iha rai apoia repúblika ida, ho Prezidente australianu nu'udar xefe estadu Austrália nian. 

Primeiru ministru maka xefe governu Austrália nian. Nia líder partidu ka koalizaun boot liuhotu iha Kámara Reprezentante sira nian, kámara kraik Parlamentu federál nian. Senadu maka kámara leten. Iha Senadu, estadu ida-ida iha númeru hanesan de'it senadór sira nian, maibé iha Kámara Reprezentante sira nian, estadu boot liu iha deputadu sira liu duké estadu ki'ik liu.

Rai-Austrália Austrália federasaun nakfahe iha estadu neen no territóriu rua (Territóriu Kapitál Australianu no Territóriu Tasi-Feto).




#Article 20: Autoridade Bankária no Pagamentus Timór-Leste nian (329 words)


Autoridade Bankária no Pagamentus Timór-Leste nian/Banku Sentrál (ABP) iha banati ida kleaán baá regulasaun sistema monetáriu ho finanseiru rai ida ho hanoin atu hametin estabilidade ekonómika ho finanseira nebeé deit hodi garante dezenvolvimentu ekonomia ida nebeé fó beran ba populasaun Timór Lorosa'e oan tomak, fó biban ba ema hotu atu hakaás aán, lais liu mak karik bele sustenta aán, husi beran dezenvolvimentu emar liu, karik kiak ida wuituan.    

Iha hanoin ida neé, katak ABP halaó hela funsaun ke dala barak munu ba entidade ruma ho tipu ida neé, liu-liu ba implementasaun ou atu halaó polítika monetária ho kambiál lolos ho hakarak tuan ida, atu bele iha rezultadu oin-oin nia laran, hodi hametin estabilidade sasan nia folin. Iha prátika, dala ruma, funsaun sira neé uituan liu wainhira iha faktu katak rai ida laiha osan rasik, uza hanesan osan nasionál mak dólar amerikanu uluk iha tinan 2000. ABP tuku tiha ona osan besi Timór-Leste nian rasik nebe bele sura hamutuk iha dólar amerikanu nia let.    

ABP ne’e mai husi Central Payments Office (CPO) -- gabinete sentral pagamentus nian --, Aministrasaun UNTAET mak hahú, nebe mak halao administrasaun ba Timór-Leste kedas iha Outubru 1999 toó 20 de Maiu 2002. ABP uluk hahú iha 30 de Novembru 2001.    

Tuir regulamentu ne’be mak hamosu, tuir lolos Knu’a ida ne’e dirije a’as liu husi konsellu administrasaun ida neb’e mak hari husi elementu emar na’in hitu i mos governadór mak presidi, maibe gestaun oras ne’e hala’o husi diretór jeral ida, ikus liu knar ida ne’e Sr. Abraão de Vasconselos maka halo’o.    

Ikus ne’e diresaun husi ABP ida ne’e,hala’o husi konsellu administrasaun kiik oan ida presidi husi diretór jeral hamutuk ho diretór sira husi departamentu prinsipál rua husi banku sentrál ida, mak supervisaun sistema finanseiru ho pagamentus nian.    

ABP hetan belun boot/diak ho banku sentrál sira iha rejiaun nebe Timór-Leste iha nia Let, hanesan mos ho rai sira nebe ninia emar husi rai sira neb’e husi Komunidade Rai neb’e Koa’lia lia-Portugés (CPLP), nebe Timór-Leste hanesan elementu ikus.   

 




#Article 21: Aileu (munisípiu) (542 words)


Aileu mak sai hanesan Rai Husar ba Munisípiu hotu-hotu iha Timór Lorosa'e. Aileu mai husi liafuan rua Tetun ho Mambae, Ai mai husi liafuan tetun no Leu mai husi liafuan Mambae katak Haleu.

Tanba Ai abut ida sai husi rai molik oan ida iha suco liurai iha avo sira nia tempo e tempo rai diak sai hanesan kadeira rotan ida hatur hela iha rai molik oan nee, iha tempo neba avo sira buka tuir Ai abut nia hun la hetan nee duni avo sira hasai ai abut nia naran aileu no distrito aileu hodi ai abut nia naran. Maske iha tempo 1999 Ai abut nee ema sunu tia, nee duni iha tempo Timor Ukun aan ona, lia nain sira husi uma lisan Bartai nebe mak hanesan nain ba rai nebe maka mosu ai abut nee halo hikas fali ai abut nee ho simente ho nia objetivu labele halakon istoria kona ba rai aileu. Nomos fatin ne sai hanesan nafintorismo ida iha suco liurai distrito Aileu.

Jeografikamente Aileu ho nia rai luan 676.02 km² husi Aikurus baliza ho Munisípiu Manatutu to’o Hoholau baliza ho Munisípiu Ermera, no husi tasi mane Liquitura baliza ho postu administrativu Maubise (munisípiu Ainaru) ba to’o kotolau baliza ho Munisípiu Dili. No a’as husi tasi mai to’o Aileu mak hanesan ± 350–1500 m.

Nune’e mos Munisípiu Aileu hadulas husi Munisípiu Ermera, Ainaru, Manufahi, Manatutu no munisípiu Dili. Munisípiu Aileu rasik iha postu administrativu ha’at mak Aileu Vila, Remesiu, Lekidoe no Laulara; no total suku iha munisípiu Aileu hamutuk 31 no Aldeia iha 135.

Istorikamente Aileu hatu’ur an iha Rai-klaran, iha klean no Foho Hadulas, ne’ebé popularmente hanaran Rai Husar. Istoria tradisional haktuir ema Aileu ho originalidade no karater Timor ne’ebé nonok hodi rona, la buka problema, prontu simu ema seluk nia idea, maibe iha prinsipiu rasik. Tradisionalmente beiala sira kre fatuk lulik no ai lulik mak kuñesidu ho uma lulik Hohulu ho Raimansu, maibe antes ida ne’e ba dala uluk inan ho aman hanaran Hurai, tanba tuir tempu Hurai-Tartihi, Seloi-Hautana, Hautbos-Dailor iha klean ida hamutuk hodi foti Hohulu ho Raimansu sae ba iha foho leten Udubau Letebaun hodi lolo liman ba Lorosa’e no Loromonu, Tasi Feto no Tasi Mane iha rai Timor.

Naran Aileu mosu ho istoria husi ai ida moris husi rai iha aldeia Bandeirahun atual suco Liurai ne’ebé ai ne sae mai nakdulas an hanesan kaliík talin kleuk ba-mai sai hanesan kadeira ida hodi fo’o ba ema tu’ur. Nune’e mos istoria beala sira ai ne’e reflete ba ema nia husar talin, liu husi talin ema nian mak bele hatene ema nia fuan, aten ho sira seluk tan; Nune’e naran Aileu signifika Ai Mak Kleuk. Sorin seluk antes kolonialismu Portuquesa tama Timor, Aileu iha ona estrutura tradisional hodi kaer ukun no bandu ho estrutura mak mai husi Don (Amo) – Liurai, Dato no Knua/Reino katak ukun tuir kustume ka tradisaun mai husi lulik.

Nune’e mos total populasaun tuir sensus uma kain 2011 Aileu ho nia total numeru populasaun hamutuk iha 46,569 no fahe ba mane iha 24,061 no feto iha 22,507.

Aileu iha nia Lingua rua maka hanesan: Tetum no Mamba'e.

Aileu Hanesan Munisípiu nebe mak famozu ho modo, Quando ema temi Aileu ema sempre hanoin to naran ida  Aileu Modo Metan 

ASTI ho naran bo'ot iha Aileu




#Article 22: Bobonaru (101 words)


Bobonaru (iha lia-portugés Bobonaro) mak sai sidade ho suku iha Timór Lorosa'e nian.
Distrito Bobonaru nia kapital mak Maliana, iha Subdistrito Neen, mak hanesan: Bobonaru, Maliana, Atabae, Lolo-Toe, Kailaku i Balibó. Populasaun 1532 (iha tinan 2010). Área 12,49 km².

Suku Atu-Aben iha aldeia rua mak hanesan: Lactil, Lesigatal und Tuluata.

Iha Distrito ne'e poblasaun sira koalia lian barak hanesan kemak, bunak, tetun terik, bekais no lian seluk tan.

Iha distrito Bobonaru Vicente da Silva Guterres iha fatin barak mak sei mamuk hela, rai balun povo sira uza halo natar i sai hanesan fatin nebe mak bele produto Fós iha rai laran.




#Article 23: Manufahi (931 words)


Manufahi mak sai munisípiu inan ba Timór Lorosa'e.

Rai Manufahi hanesan munisipio ida ne'ebe hola parte iha nasaun ki'ik no Rai doben Timor Lorosa'e Ida ne'e. Municipio Manufahi hanesan, Municipio ne'ebe haleu ho foho sira no iha parte sorin balu ba nia  hola parte iha Tasi mane ne'ebe Fronteira ho Municipio Manatuto nian. 
Manufahi hanesan komunidade Timor Timur. Manufahi ninia kapital mak Administrasaun Same. Nia luan 1,323 km², manufahi nia Kapital mak Same. 
Maibe agora naram ida manu fahi no maun fahe ne'e sei iha hela konfujaun nia laran tamba ema balu bolu manufahi maibe balun fali dehan maun fahe. 
Hanaran dehan  manufahi tamba, historia hateten , iha tempo ne'eba iha rai Manufahi ne'e existe ita nia avo beialan sira mak hela iha fatin ne'eba no iha tempo ne'eba sira mos hakiak animal manu no fahi, maibe to iha loron ida iha funu bot iha rain wekeke funu entre avo beialan sira ho malae sira, entaun iha tempu ne'eba avo beialam sira husi rai manufahi sai tomak no husik deit mak Animal Manu no Fahi, iha loron ne'e rai manufahi laiha ema idak mak hela iha tempo ne’eba,  iha deit mak  Animal sira ne'e. Ho ida ne'e mak ema hodi bolu rai manufahi ne'e.

Municipio Manufahi kompostu husi posto Administrasaun 4 ne'ebe mak hanesan tuir mai ne'e:

Populasaun sira iha Municipio Manufahi geralmente aktivo iha area rua: Economista no Religiosa.
Iha parte Economista maka hanesan: Agricultuor no Pescador. 
Iha parte Religiao maka hanesan: Iha parte vida Relogiosa nian aktivo liu tanba iha religiaun oi-oin mos iha Rai Manufahi alem de Katolika, iha mos Protestante,Geova,Assembleia de deus, no Islam. 
Linguagem Materna ne'ebe uza iha Municipio Manufahi.
Geralmente uza Mambae, bunak, no iha Komunidade balu koalia kemak hanesanema husi Bobonaro sira ne'ebe hela iha Same, no Komunidade sira ne'ebe hela iha parte Tasi mane nian ne'e sira Koalia Tetun-Terik.

Fatin Historico no Paizagem sira mak hanesa: 
Foho kablaki, Pousada Antigo portugues nian, Estatua Dom Boaventura, gruta ne'ebe hanaran Fatuk Maromak, no ho fatin ne'ebe kapas no furak liu tan ne'ebe hau seidauk to'o ba. 

Fatin Historico no Paizagem furak ne'ebe existe iha Rai Manufahi. Fatin Historico no Paizagem sira mak hanesa: Foho kablaki, Pousada Antigo portugues nian, Estatua Dom Boaventura, gruta ne'ebe hanaran Fatuk Maromak, no ho fatin ne'ebe kapas no furak liu tan ne'ebe hau seidauk to'o ba. 

Hori-uluk, hori-wain malae mutin sira to'o iha Timor atu kontratu ai-kameli, osan-mean, osan-mutin, Wani-wen no buat seluk tan. Ikus mai tama mos iha rai Timor, amu lulik sira hosi orden Dominikana. Iha kedan tinan rihun ida atus neen, neennulu resin, liurai sira hosi umakain Hornai no Costa, liurai sira ne'e mai husi Oe-cusse. 

Hato'o nanis katak rai Timor ba Timor-oan sira ne'ebe iha rai ne'e nia-laran.Ne'e duni sira hanoin atu duni sai malae. no amo lulik sira. Iha tinan rihun ida atus nia laran, reinu sira tomak hosi LORO TOBA hanesan Lolotoe, Camnasa, Cailaku lamak hitu (Bobonaro) hamri'ik hodi funu hasoru governu portugues sira 
iha fali tinan rihun ida atus ualo, sianulu-resin-haat, iha reinu Manufahi. Liurai duarte da costa sotto mayor halo funu hasoru malae sira, liu-liu hasoru emaboot ka governador Jose Celestinu da silva. Iha tempo ne'ebe liurai Don Duarte mate iha tinan rihun ida atus sia nia mate tamba afeta moras. Dato sira no povo Manufahi hili fali Don Boaventura sotto mayor da Costa atu truka nia aman mate bian lori rota hanesa. n Don no Coronel (koronel). Liurai Don Boaventura ukun nia povu,maibe nia laranla kontenti tan ho hahalok balun ne'ebe mak ladun diak: Hanesan selun impostu maka'as no la simu injustisa balun hosi ukun-nain sira. 
Iha fulan Dezembru tinan rihun ida atus sia sianulu-resin-ida, Don boaventura revolta kontra malae mutin, liurai balun. hamutuk ho nia. Iha Timor-laran, Liurai seluk hamutuk ho malae mutin hodi funu hasoru Don Boaventura. Tan ne'e Timor oan sira halo funu hasoru malu, tanba kbi'it laiha laiha ona, tropas hosi gorvernu manan duni funu ida ne'e. Sira kaer Don Boaventura lori ba dadur iha kalabosu iha Dili. Malae sira lori korenti bo'ot maka kesi iha Don Boaventu ra, kastigu nia, iha tempu ne'eba liurai sira rai Timor laran tomak lori osan-mean lafatik-lafatik, hodi fo malae sira hod i kore sai korenti ne'ebe kesi iha nia liman no ain. Maibe malae sira lakohi simu riku-soin sira ne'ebe namkari iha rai Ti mor nia laran hodi troka ho Don Boaventura, sira hakarak oho duni Don Boaventura hodi ukun rai Timor ne'e. Iha loron 18 fu lan-julho tinan 1913, governu hatun Don Boaventura husi nia ukun liurai no hasai tiha ninia patente koronel nian. Ita la h atene Don Boaventura mate sa tinan no iha ne'ebe los.Maibe, hahu tinan 1913, iha rai timor ema temi laran ema barak hahu t emi funu Manufahi. Maibe ho Esperito nasionalizmu ne'ebe mak bo'ot no ho tulun Nai Maromak nian, ita-nia liurai sira halo funu hasoru malae sira no hodi sai malae mutin sira iha tempu dahuluk ne'eba. 
ohin loron Timor Lorosa'e sai nasaun ida ke independensia ona ita la presija tan funu.Maibe, ba ita tomak, funu ne'ebe mak ita hasoru iha tempu agora nian mak, tenki kontinua funu hasoru bu'at at sira mak hanesan:hirus malu, odi maluno kont ra malu, no buat seluk tan hanesan:  Analfabetizmu, korupsaun; moris badiu nian, no morisa baruk ten nian nst. Husi Don Boaventura nia terus tomak atu hanorin ita tomak katak Dignidade povu Timor nian buat ida ke vale liu osan-me an no osan-mutin, vale liu ai-kameli no bani-ben. Ne'e duni, ita lalika explora ema seluk lalika oho ema seluk, maibe ita ne'e ida deit hodi harii no hamorin liu tan rai doben Nasaun Timor-Leste ne'e.




#Article 24: Sensu 2004 (1370 words)


Foin-lalais divulga rezultadu Resenseamentu Jeral Populasaun nian, ne’ebe koñese liu hanesan Sensu 2004.

Husi ida ne’e ita hatene ona katak iha data referensia realizasaun nian (11 de Jullo de 2004), Timoroan nain 924.642 (rihun atus sia rua nulu resin hat atus neen hat nulu resin rua) maka hela iha territóriu nasionál ne’e, ema-mane besik porsentu 50,6% (467.757) no ema-feto besik porsentu 49,4% (456.885). Predominánsia husi mane ba feto sira bain-bain ita verifika iha tinan nebe ki’ik liu maski labarik-mane sira maka moris liu labarik-feto sira. Hare’e husi klase tinan nian nebe maka avansa dau-daun, númeru husi seksu femininu nian tenki ultrapasa husi mane sira, no tanba ne’e, maka iha nasaun ne’ebe ema nia vida naruk liu maka normalmente feto sira du ke mane sira, ne’ebe mate sedu liu du ke feto sira.

Ezisténsia husi proporsaun ne’eba, entre ita hanesan primeiru indikadór katak populasaun iha ita nia nasaun hanesan iha média/klaran, kona-ba joven sira. Maski dadus kona ba grupu tuir tinan sei-dauk públika, informasaun dispersa konfirma katak númeru labarik-oan sira ho tinan 15 no kuran, sensivelmente hanesan hamutuk ho ema sira ne’ebe ho tinan 16 no liu tan. Ne’e hatudu katak, ita nia populasaun ho porsentu besik 48 to’o 50 (48-50%) iha tinan 16 kuran! Ne’e hanesan ulun-fatuk moras bo’ot ida ba naran kualker Ministru Edukasaun ida... No husi kualker Ministru Finansa ida, obriga-an hodi hetan rekursu ba kuantidade estudante nebe bo’ot (efetivu ka potensiál).

Karik ita determina rásio mane/feto husi munisípiu ida-idak, ita verifika katak nia hanesan husi 1,023 ba nivel nasionál, maka husi Lautein 0,962 (ema-mane rihun 28,2 no ema-feto rihun 29,3) no iha Aileu to’o 1,067 valor nebe kaman liu, signifika katak proporsiona iha fatin ne’ebe maka hetan ema-mane liu (rihun 19) du ke ema-feto (rihun 17,8).

Total populasaun ida ne’e agregada besik lar rihun 195, nebe fo dimensaun media ida husi lar ema nain 4,7 media ida maka todan-tebes nebe ultrapasa iha munisípiu 5: ho nia ema 5,5 husi lar ida maka hanesan rekordista, tuir mai husi Kovalima (ema nain 5,3), Manufahi (5,1), Likisá (5,0), no Ermera (ema nain 4,9 iha lar ida). Munisípiu sira nebe ho dimensaun ki’ik husi lar ida (4,3) maka hanesan Lautein no Vikeke.

Ita nota katak, balu hanoin iha numeru bo’ot oan sira nian, bain-bain hetan iha familia idak-idak, sira sei hanoin katak dadus hirak ne’e sei sub-avalia. Ita hanoin deit katak iha numeru ida maka apresiavel husi dimensaun familia ne’ebe ki’ik -- tanba ema sira ne’e moris mesak.

Rezultadu husi sensu ne’e dehan mos mai ita katak munisípiu Dili maka populasaun barak liu, ho 19% husi total populasaun tan-ba ninian besik ema rihun 168. Baukau ho ninian besik ema rihun 105 no Ermera ho ema rihun 103, ne’e hanesan Munisípiu nebe maka tuir numeru habitante sira nian. Munisípiu tolu nebe maka populasaun wituan liu maka hanesan Aileu, (ho nia populasaun rihun 37 equivale ba 4% husi total populasaun), Manatutu (rihun38,6) no Manufahi (rihun 44,2).

Karik ita pasa ba análize husi postu administrativu, ita verifika katak ida ne’ebe maka hetan ema barak liu oras ne’e dau-daun maka iha Dili; ita hare’e husi postu administrativu Dom Aleixo iha sidade laran ho ema rihun 58,5. Tuir mai husi postu administrativu Cristo-Rei ho nia populasaun (rihun 41,4) sei husi Dili tuir mai Baukau, husi sede munisípiu Baukau ho ema (rihun 41). Postu administrativu nebe ho nia populasaun nebe wituan maka hanesan Fatululik, iha Kovalima ho deit ema 1.893. Tuir mai iha Soibada, iha Manatutu, ho ema 2.926 no tuir fali Laleia mos iha Manatutu ho ema 3.188.

Númeru total populasaun tinan ne’e nian, reprezenta aumentu ida husi 23,7% iha relasaun ba Resenseamentu husi tinan 1990 iha tempu Indonézia nian, iha epoka ida maka moris iha ita nia Pais númeru apresiavel ida husi sira nebe moris iha Pais neba.

Tuir mai iha kraik ne’e, hatudu númeru oin-oin kona-ba populasaun Timór-Leste nian iha momentu no fontes oin-oin. Balu rezulta husi Sensu, no maioria sira seluk husi estimativa oin-oin feito ona iha tempu nebe naruk. Nia objetivu laos deit atu rejista elementu sira ne’e ba futuru, mai-be mos hodi subliña saida maka sai hanesan evidente husi númeru nebe maka refere ona ba époka ida liu-ka-kuran besik (2000 no 2001): husi disparidade estimativa nian, sinal evidente difikuldade nian hodi realiza tan-ba métodu, nebe dala-ruma la-dun apropriadu, utilizadu no husi kuidadu nebe maka ita tenki rodeia ho nia utilizasaun hodi halao/efetua komparasaun ne’ebe fo mai ita imajem evolusaun temporál ida husi populasaun iha ita nia paiz.

Husi difikuldade ida ne’eba, fo nota iha relatóriu Survey Suku Timór-Leste nian husi fulan Outubru 2001. Nia sei dehan klaru liu tan katak estimativa hirak ne’e efetiva ona, sira tenki rekore fila-fali ba númeru husi momentu/tempu ne’ebe diferente no ho grau serteza ida relativamente oin-seluk, buat hirak ne’e hotu hatudu katak bainhira ema hotu dehan halao’o tiha ona I sei halao’o hela, ne’e bele lori ba sala substánsia ida konaba estimativa iha nivel aldeia , suku no sub-munisípiu sira, fiar katak, agora dau-daun, sala ida ne’e sei sai ki’ik ba nivel munisípiu no paiz sira nian (númeru globál husi populasaun no membru husi seksu idak-idak). Mai-be husi sala ida tan maka la iha esperiéncia konaba métodu nebe maka tiha uza ona -- maski tenta ona hodi reduz/hatun marjen sala nian.

Para atu iha diskrepánsia entre realidade no estimativa nebe efetuada ona sei kontribui fatór oin-oin, husi sira hotu husi forma ne’ebe maka sira realiza ona -- ami reforsa ideia maka sei trata husi estimativa, no laos hanesan agora husi dadus rezultante husi servisu ida maka apuradu husi resenseamentu husi uma-ba-uma no, tan-ba ne’e sei presiza tan.

Ami sei hanoin difikuldade ruma maka hetan ona iha altura ne’ebe influénsia rezultadu final husi estimativa nebe efetuada ona:

Indikasaun hirak ne’e dala-ruma sai mos hanesan razaun sufisiente atu nune’e labele hola dadus estudu nian kona-ba suku ne’ebe realiza ona iha tinan 2001 ho grau konfiansa ne’ebe hanesan ho buat ne’ebe sei hetan husi Resenseamentu agora ne’e nian. Ne’e katak, husi nia lori ita hodi bolu atensaun ba presiza/nesesidade hodi evita atensaun -- maski komprensivel -- hodi kompara dadus husi Survey suku sira nian, sira ikus ne’e disponivel ho rezultadu husi Resenseamentu Populasaun nian.

Ita fiar katak sei lori ba salah ida maka bo’ot husi komparasaun hirak ne’e, maski dadus husi Survey hirak ne’e hanesan ita refere ona dala-ruma iha grau sala ida maka bo’t du-ke ida ne’ebe maka ita fiar iha momentu divulgasaun husi nia rezultadu no pior, iha nivel sala nian ne’ebe lahanesan husi munisípiu ba munisípiu.

Ilustrasaun ida ne’e maka hanesan faktu husi dadus Sensu 2004, iha ona kresimentu ida besik 40% husi populasaun Dili nian iha tinan tolu nia laran wainhira Baukau nian aumenta deit 3%. Tanba ne’e, kresimentu paiz nian ne’ebe la equilibriu iha perspetiva ida husi dezenvolvimentu rejionál sei sai bo’ot liu tan du-ke ida ne’ebe maka atu sai. Karik aumentu ne’e verifika ona de faktu, ita sei liu ezajero, dezastre tebes ida!

Karik taxa kresimentu natural populasaun nian besik 2,6% -- buat ne’ebe refere ona husi Key indicators of Developing Asia and Pacific Countries, ne’ebe oras ne’e dau-daun publika ona husi ADB-Asian Development Bank ba periodu ida entre tinan 1990 no 1995 --, nee’e signifika katak aumentu husi populasaun Baukau nian tuir lolo’os iha ona besik 8-9% iha tinan tolu ne’e nia laran. Kresimentu ki’ik ida husi ne’e tuir lolo’os bele iha fluxo migratóriu ida maka intensu liu, ne’ebe maka sei la ezisti, ka fenómeno ida seluk maka dala-ruma hanesan estima a’as liu, ida ne’e katak dadus kona ba Baukau estima a’as liu iha Survey 2001 ida uluk. Paralelamente, ita admiti katak tenki iha subavaliasaun ruma husi dadus ne’ebe relativu ba Dili nian iha tinan 2001. Ita nota katak estimativa ne’ebe la publika mai-be realiza ona iha okaziaun ne’ebe hare’e katak populasaun Dili nian tuir lolo’os ema besik rihun 130 ka rihun 140 no la’os 120 ne’ebe regista ona iha Survey. Atu sai hanesan ne’e, aumentu ida husi tinan 2001 to’o agora populasaun Dili nian tuir lolo’os 20% ka masimu 30% deit.

Valor hirak ne’e sei a’as nafatin nebe’e lenon ba situasaun ida ke hamosu fiar bainhira hare uluk, iha ema barak maka tun mai sidade iha tinan ikus mai hodi buka futuru foun ida maka sira husik hela sira nia knua, maioria husi zona rural sira rekuza hodi fila hikas.




#Article 25: Portu (109 words)


Portu (iha lia-portugés Porto) sidade daruak ne'e rai-Portugál nian, 300 km norte kapitál rai nian, Lizboa, ninin kuana mota-inan Douru.

Portu munisípiu naran rasik ulun, hatama hela Regiaun Norte Portugál nian. Kapitál uluk provínsia Douru Litoral nian.

Ho municípiu viziñu sira:

konstitui Boot Área Metropolitana Portu nian katak tau tan besik tokon 1 rihun 800 abitante sira no ida área 1.574 km².

Municípiu Portu nian -- ne'ebé korresponde nu'u ne'e duni iha sidade konstituidu hosi fregezia sira 15:

Hatama ida rejiaun ho boot atividade komersiál no industriál, porezemplu setor sira teistil, sapatu, mobiliáriu no osan-mean, Portu mós fatin privilejiadu gastronomia portugeza nian no kazu notável konvivénsia tradisaun no modernidade.




#Article 26: Entomolojia (122 words)


Matéria ida iha grupu Zoolojia nia laran nebe buka matenek no fihir sientífiku kona ba kutun sira.Liafuan Entomolojia mosu husi liafuan rua iha lian grego, liafuan entomon (‘kutun’) no liafuan λογος, -logy (‘estuda’ ka ‘siénsia’).

Biar ita hetan matenek kona ba kutun sira iha kultura hotu hotu iha mundu tomak, matenek nebe ita nia mamoris sira hanorin ba ita sientista sira hahú metodo sientifico kutun sira iha sékulo sanulu resin neen deit.

Iha lian tetum terik ita bele hetan lia luruk boot kona ba kutun sira, nune’e kutun sira importante tebtebes ba Timor oan. Ita nia abo sira no sira nia bei ala hadalan lian kona ba kutun sira tamba kutun sira importante tebtebes. Balu hada’et moras hanesan bee-doko (malaria) no dengue.




#Article 27: Meda (299 words)


Meda ne'e balada Timór nian (naran sientífiku Phalanger orientalis) ne'ebé fó ezemplu ida kapaz tebetebes ba ita ema tanba meda sira kaer sira nia oan iha kohe ida to'o sira bele moris mesak. Ema matenek harabat balada hanesan meda iha lubun ida naran marsupiál.

Ema matenek sira Hanoin katak meda uluklai mosu iha rai Giné Foun (Nowak, 1999). Tuir sira, meda mosu iha Timor-Leste tinan barak liu ba, wainhira ema préistóriku sira husi Giné Foun deskobre nusa Timór. Akontesimentu ida ne'e hanesan akontesimentu iha nusa seluk iha regiaun Austrolázia nian (Nowak, 1999).

Meda timor nian moris iha ai-laran, no fatin ho ai badak barak (Nowak, 1999), maibé ita bele hetan meda sira iha natar besik ai-laran karik tanba iha natar sira bele hetan hahan barabarak (Flannery, 1995).

Hanesan balada sira seluk iha lubun phalangeridae normalmente meda sira todan kg 2.1, meda-inan sira nia todan menus uitoan (Grizmek, 1990). Sira uza nia ikun molik atu tesi no ajuda sa’e husi fatim ida ba fatim seluk. Meda sira nia ikun bele sai boot (liu 30 cm) ka kiik (la kona 25 cm), (Grizmek, 1990). Meda aman nia ikun mutin maibe inam sira mutin ikun rohan deit. Aman nia kulit bain bain kór mahaluk. Inam sira nia kulit bela sai kór kafé. Kulit iha kabum bele sai mutin ka mahaluk naroman (Nowak, 1999). Iha Aman sira it abele hetan glândula ida iha hirus-matan (Flannery, 1995). Sira nia liman-fuan hotu hotu la hanesan, balu sai boot balu kiik. Liman-fuan hotu hotu iha liman kukun boot.Ita bele hetan susuk haat iha meda inam sira nia kohe nia laran (Nowak, 1999). Sira hotu hotu iha matan boot no nehan kanino sira naruk Sira uza sira nia nehan atu tetak hahan (Flannery, 1995).

Sira gosta han ai tahan, ai-fuan, fini no ai-funan (Grizmek, 1990; Flannery 1995).




#Article 28: España (174 words)


España (iha españól: España) maka monarkia (Reino de España) iha sudoeste Europa nian ho populasaun aprosimadamente tokon 44.

Rai-España iha fronteira

Nusa Baleares, nusa Kanárias no enklave sira Seuta no Melilla -- iha Marrokus, iha kontinente afrikanu - nian mós parte rai-España nian.

Lia-español lian ofisiál España nian. Mós ko'alia lia-katalaun (iha Kataluña, Komunidade Valensianu no Baleares), lia-galegu - lian maluk portugés -(iha Galiza) no lia-basku (iha Rai-Basku no Navarra).

Madrid sidade kapitál rai-España nian. Seluk sidade sira: Barselona, Valénsia no Sevilla.

Nia ohin estadu membru Uniaun Europeia no OTAN nian.

Hori Konstituisaun españól 1978 nian España nafahe iha 17 Komunidade Autónoma no rua sidade autónoma Seuta nian no Melilla nian, maka ne'e goza estatutu intermediáriu entre munisípiu no Komunidade. 17 komunidade autónoma nian, haat (Galiza, Rai-basku, Andaluzia no Kataluña) goza kondisaun nasionalidade istóriku nian narrekoñese iha konstituisaun, hamutuk ho Estatutu autonomia nian, maka reverte iha liu forsa no kapasidade desizaun nian no soberania nian ho respeitu ba seluk komunidade.

Komunidades nafahe sei iha 50 provínsia. Eis lista Komunidade nian no sidade autónomu nian:




#Article 29: Marí Alkatiri (1306 words)


Marí Bim Amude Alkatiri moris iha loron 26 Novembru 1949, iha Dili, Timór Lorosa'e (Primeiru-Ministru Timór Lorosa'e nian iha tinan 2002-2006). Nia boot iha Dili hamutuk ho nia maun-alin no feton sira nain sanulu.
   

Marí Alkatiri remata nia eskola primária no sekundária iha Dili. Nia sai husi Dili iha 1970 hodi kontinua nia estudu no halo hotu nia kursu iha universidade nian iha Angola no Mosambike. Nia graduado hanesan enjiñeiro-jeógrafo iha Eskola Jeografia Angola nian depois graduado iha Lei iha Universidade Eduardo Mondlane, Maputo, Mosambike husi 1992-1998. Nia hanorin iha universidade ida ne'e kona ba Lei Internasionál Publiku no Lei Konstitusionál, no servisu nudar konsultór senior legál nian iha eskritóriu advogadu privadu iha Maputo, Mosambike husi 1992-1998. Nia uluk konsultór kona ba Lei Internasionál Públika no Lei Konstitusionál ba Parlamentu Mosambike husi 1995-1998, no membru ba grupo ne'ebe hakerek (draft) reforma lejislativa kona ba empreza privada iha Mosambike. Dr. Alkatiri hahu halo nia programa PhD kona ba Lei Konsuetudináriu ne'ebe relasiona ho Lei Formál Pozitiva maibe nia kursu ne'e interrompe tiha tamba nia fila hikas mai Timór Lorosa'e iha loron 13 Outubro 1999.

Molok nia sai ba Angola, Marí Alkatiri sai ativu iha luta ba independénsia iha fulan Janeiru 1970 hodi hari'i grupu klandestinu ba sidadaun Timór Lorosa'e nian ho naran Movimentu Libertasaun ba Timór-Leste. So nia deit mak moris ba membru grupu ida ne'e. Liu tiha Revolusaun iha Portugal, iha loron 25 Abril 1974 ne'ebe loke ambiente polítiku ne'ebe livre no bele hamoris partidu polítiku no organizasaun sira iha Timór Lorosa'e.
   
Iha loron 20 Maiu 1974, Marí Alkatiri sai hanesan fundadór Asosiasaun Sosiál Demokrata Timorense (ASDT). Assosiasaun ida ne'e foti Dr. Alkatiri sai adjuntu sekretáriu-jerál. Dezenvolvimentu polítiku desde 1974 mak determina hodi transforma ASDT (asosiasaun polítika ida) sai FRETILIN (frente polítika) iha loron 11 Setembru 1974. Marí Alkatiri sai hanesan membru fundadór FRETILIN no membru Komité Sentrál no sai frente adjuntu sekretáriu ba asuntus internasionais. Iha fulan Outubru 1975, Komité Sentrál foti Marí Alkatiri sai hanesan komisáriu polítika nasionál.
   
Atividades forsa militar Indonézia nian iha tinan 1975 hodi determina dezenvolvimentu polítika barak iha Timór Lorosa'e, inklui mos hari'i Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor-Leste, FALINTIL iha loron 20 Agostu 1975. Marí Alkatiri hamutuk hodi organiza FALINTIL no husi grupu ida ne'e ema nain rua deit mak sei moris.
   
Molok hahú invazaun no okupasaun iha Timór-Leste, FRETILIN foti Marí Alkatiri atu partisipa iha kampaña hodi mobiliza komunidade internasionál kontra hasoru invazaun bo'ot ne'e. Nia vizita ba nasaoens walu iha Áfrika hodi buka apoiu no fila mai hikas Timór-Leste iha 23 November 1975, hili Marí Alkatiri sai sefi komisaun ne'ebe hakerek Konstitusaun Timór Lorosa'e nian molok atu halo deklarasaun independénsia. FRETILIN deklara independénsia iha 28 Novembru 1975, no proklama tiha ona formasaun Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e nian. FRETILIN hili Marí Alkatiri sai Ministru Estadu no Plenipotensiáriu ba Asuntus Politiku nian.
   
Konsekuénsia direta invazaun no infiltrasaun militar Indonézia ne'ebe besik dadauk ona atu invade rai ida ne'e, Vise-Prezidente no Primeiru Ministru Timór Lorosa'e, Nicolau Lobato, husu ba Komité Sentrál FRETILIN nian hodi haruka delegasaun ida ba fatin hotu-hotu atu mobiliza komunidade internasionál hodi nune'e bele desvia planu invazaun nian. Marí Alkatiri mos membru ba delegasaun ida ne'e, no husik Timór Lorosa'e iha 4 Dezembru 1975 (loron tolu molok indonéziu halo invazaun). Lider Timór oan nain tolu inklui nia mak sai aviaun ikus liu ne'ebe sai husi Timór Lorosa'e molok invazaun. Nia hanesan sefi delegasaun FRETILIN nian iha liur ne'ebe hela iha Mozambique to'o iha 1999.
   

Esperiénsia ne'ebe Marí Alkatiri hetan dala uluk hanesan Xefe Delegasaun FRETILIN nian iha liur iha Dezembru 1975 iha Konsellu Seguransa Nasoens Unidas nian ne'ebe foti kedas rezolusaun ida ne'ebe kondena invazaun Indonézia iha Timór-Leste.
   
Iha 1977 hili Marí Alkatiri hanesan Ministru Relasaun Esterna nian ba Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e iha liur. Husi 1975 to'o 1982 Dr. Alkariri partisipa iha sesaun komisaun hotu-hotu ba dala hat iha ONU.
   
Iha 1982, Asembleia Jerál Nasoens Unidas nian adota rezolusaun ne'ebe Sekretário Jerál husu hodi hahu konsulta ho partidu hotu-hotu nia vizaun hodi buka oportunidade atu hetan desizaun ida hodi resolve problema Timór-Leste nian no halo relatóriu ba Asembleia Jerál (Rezolusaun 37/30 iha loron 23 Novembru 1982). Dr. Alkatiri partisipa iha konsulta hotu-hotu ne'ebe Sekretáriu Jerál ONU halao, no husi tinan 1983 ba oin no iha reuniaun hotu-hotu ne'ebe Komisaun Direitus Umanus ONU nian halo kona ba Timór Lorosa'e. Nia xefia delegasaun Timór Lorosa'e nian iha 1985 ba Konferénsia Movimentu Ministeral Naun-Aliñadu no internasionál seseluktan ne'ebe koalia kazu Timór Lorosa'e nian. Iha tinan 1990 liu mai, formatu ONU hodi suporte prosesu konsulta ne'ebe muda no hari'i enkontru trilateral entre ONU, Indonézia no Portugál (de jure ba poder administrativu ba Timór Lorosa'e). Dr. Alkatiri partisipa iha prosesu ida ne'e no mos ONU suporte no fasilita Diálogu Inklusiva Timor oan hotu ne'ebe halo iha 1995.
   
Iha 1994 halao kn'ar diplomátiku ne'ebe lori resisténsia nia reprezentante ba fatin hotu-hotu ne'ebe rekoñese hanesan komponentes tolu luta ba vizaun ida libertasaun (hamutuk ho forsas, no frente klandestina). Hili Dr. Alkatiri sai hanesan membru ida husi nain hat hodi halo koordenasaun ba Komisaun Frente Diplomátika.
   
Hanesan parte bo'ot ba ajustamentu hodi hahu rezisténsia iha tinan klaran 1980's, Resisténsia restrutura fali sira nia organizasaun ida ne'e sai hanesan Konvensaun Nasionál Timór-Leste iha Diáspora iha Abril 1998. Ida ne'e hari'i Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT) -- organizasaun umbrella ne'ebe organizasaun polítika timorense hotu-hotu ba independénsia. CNRT adota Magna Carta, dokumentu ida ne'ebe fo planu jerál ba futuru Timór Lorosa'e nian. Dokumentu ida ne'e aprezenta ba komunidade Internasionál hanesan vizaun Resisténsia ba futuru estadu foun Timór Lorosa'e nian. Dr. Aklatiri mak autor ba dokumentu ida ne'e. Iha konvensaun ida ne'e hili nia hanesan membru Komisaun Polítika Nasionál CNRT nian.
   

Iha Agostu 1999, prezidente CNRT Xanana Gusmão hili Marí Alkatiri hodi toma konta asuntu Tasi Timór nian husi parte rezisténsia nian. Ho nia planu, Akordo Tasi Timór - ikus mai, Tratadu Tasi Timór -- hetan susesu bo'ot halo negosiasaun ho Austrália, ne'ebe Timór Lorosa'e hetan parte 90/10 Liu husi Marí Alkatiri nia kna'ar, Timór Lorosa'e halao negosiasaun dezenvolvimentu Bayu-Undan ho Conoco Phillips, hanesan investidór bo'ot iha Tasi Timór nian, ne'ebe estimativa hodi fo segura biliaun 3 USD iha rendimentu liu ba tinan 17 too tinan 20 ba Timór Lorosa'e. Nia mos manten nafatin nia pozisaun kona ba fronteira tasi nian ne'ebe permanente. Permanente fronteira ne'ebe Dr. Alkatiri hare katak ne'e parte Timór Lorosa'e nia direitu ba auto-determinasaun, hanesan mos fronteira hodi defini territóriu ida ne'e. Importante liu, permanente fronteira sei fo asesu ba rekursu barak iha Tasi Timór nian, ne'eduni Timór Lorosa'e bele dezenvolve no hasoru dezafiu bo'ot no labele depende deit ba ajuda husi rai liur.
   
Dr. Alkatiri sai Vise-Koordenadór Konsellu Presidensiál FRETILIN nian husi Agostu 1998 to'o Abril 2001. Nia mos membru Konsellu Nasionál Konsultativu (CNC) Timór Lorosa'e nian iha 2000. Iha Setembru 2001 foti Dr. Alkatiri hanesan Xefe Ministru ba Segundo Governu Tranzisaun no Ministru ba Dezenvolvimentu no Meiu Ambiente ba Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e nian. Nia prezidente ba Komisaun ba Dezenvolvimentu no hakerek Planu Dezenvolvimentu Nasionál.
   
Marí Alkatiri nia lideransa, iha tinan rua restaurasaun independénsia Timór Lorosa'e sai membru Fundu Monetáriu Internasionál, Nasoens Unidas, Banku Mundiál no Banku Aziátiku Dezenvolvimentu. Timór-Leste no mos membru CPLP, komunidade ba país hirak ne'ebe koalia lian portugés. Timór Lorosa'e mos nia estatuto hanesan observadór ho Pacific Island Forum (PIF) no Asosiasaun País Sudoeste Aziátiku (ASEAN).
   
Marí Alkatiri halo polítika ne'ebe tranparénsia no responsabilidade iha nivel hotu-hotu iha governu. Nia inisiativa hodi halo programa Governasaun Aberta iha Janeiru 2003 ne'ebe ba munisípiu hotu-hotu iha Timór Lorosa'e ne'ebe hetan rezultadu pozitivu teb-tebes.
   
Dr. Alkatiri simu Prémiu Lifting up the world with a Oneness (hari'i mundu ho unidade - Prémiu Fuan Heart Award) iha marjem sessaun 58.ª iha Asembleia Jerál ONU nian iha Nova Iork iha Outubru 2003. Sira ne'ebe simu mos prémiu ida ne'e mak Nelson Mandela, Amo Papa Joaun Paulu II, Inan Tereza no Mohamed Ali.




#Article 30: Pátria (158 words)


Pátria mak sai inu nasionál ba Timór Lorosa'e. Afonso Redentor Araújo hakerek tiha kantiga iha tinan 1975 no Henrique Lopes hakerek tiha testu.

Pátria, Pátria, Timor-Leste, nossa Nação.
Glória ao povo e aos heróis da nossa libertação.
Pátria, Pátria, Timor-Leste, nossa Nação.
Glória ao povo e aos heróis da nossa libertação.
Vencemos o colonialismo, gritamos:
Abaixo o imperialismo.
Terra livre, povo livre,
Não, não, não à exploração.
Avante unidos firmes e decididos.
Na luta contra o imperialismo
O inimigo dos povos, até à vitória final.
Pelo caminho da revolução.

Pátria, Pátria, Timór-Leste, ita nia Nasaun.
Glória ba Povu no ba ita nia eróis libertasaun nasionál.
Pátria, Pátria, Timór-Leste, ita nia Nasaun.
Glória ba Povu no ba ita nia eróis libertasaun nasionál.
Ita manán hasoru kolonializmu, ita hakilar:
Hatuun imperializmu
Rai livre, Povu livre,
Lae,lae, lae ba explorasaun
Bá oin hamutuk, laran metin no barani
Halo funu hasoru imperializmu
inimigu Povu hotu-hotu nian, to’o vitória finál
liu dalan revolusaun.




#Article 31: Reinu Naklibur (119 words)


Reinu Naklibur (iha inglés: United Kingdom) maka rai Europa nian, ne'ebé nakfahe parte haat:Inglaterra; Eskósia; Gales (hamutuk Bretaña Boot) no Irlanda Norte. Nia iha fronteira ho rai seluk ida de'it, Irlanda (360 km).

Londres sidade kapitál no sidade boot liu hotu.

Sidade importante seluk:

Reinu Unidu monarkia konstitusionál ho sistema parlamentár. Liurai Feto maka xefe estadu nian, maibé Primeiru Ministru, daudaun David Cameron, maka xefe governu nian.

Parlamentu britániku iha kámara rua, Kámara Komún nian no Kámara Lord nian. Povu hili membru Kámara Komún nian iha eleisaun ba termu tinan lima, maibé governu maka hili membru Kámara Lord nian.

Primeiru Ministru líder partidu boot liu hotu iha Kámara Komún nian.

Nia ohin estadu membru Uniaun Europeia no OTAN nian.




#Article 32: Lista administrativu Timor-Leste nian (144 words)


 

Timor-Leste nakfahe aldeia 2233, suku 452, postu administrativu 65 ho munisípiu 13.

Kapitál: Aileu
Populasaun: 46.569
Rai-balun: 676,02 km²
ISO 3166-2: TL-AL

Kapitál: Ainaru
Populasaun: 62.171
Rai-balun: 869,79 km²
ISO 3166-2: TL-AN

Kapitál: Baukau
Populasaun: 117.348
Rai-balun: 1.507,95 km²
ISO 3166-2: TL-BA

Kapitál: Maliana
Populasaun: 96.709
Rai-balun: 1.380,82 km²
ISO 3166-2: TL-BO

Kapitál: Dili
Populasaun: 245.873
Rai-balun: 368,12 km²
ISO 3166-2: TL-DI

Kapitál: Gleno
Populasaun: 122.990
Rai-balun: 770,83 km²
ISO 3166-2: TL-ER

Kapitál: Suai
Populasaun: 62.465
Rai-balun: 1.206,66 km²
ISO 3166-2: TL-CO

Kapitál: Lospalos
Populasaun: 62.813
Rai-balun: 1.813,11 km²
ISO 3166-2: TL-LA

Kapitál: Likisá
Populasaun: 66.613
Rai-balun: 550,95 km²
ISO 3166-2: TL-LI

Kapitál: Manatutu
Populasaun: 44.906
Rai-balun: 1.785,96 km²
ISO 3166-2: TL-MT

Kapitál: Same
Populasaun: 51.090
Rai-balun: 1.326,60 km²
ISO 3166-2: TL-MF

Kapitál: Pante-Makasár (Pante Macassar)
Populasaun: 67.266
Rai-balun: 817,23 km²
ISO 3166-2: TL-OE

Kapitál: Vikeke
Populasaun: 73.581
Rai-balun: 1.880,39 km²
ISO 3166-2: TL-VI




#Article 33: Das Lied der Deutschen (152 words)


Lied der Deutschen (iha alemaun: Kantiga alemaun sira nian) mak sai inu nasionál ba Alemaña 1922-1933. 1933 to'o 1945 („Drittes Reich)“  de'ti balun uluk inu nasionál. 1945 to'o agora de'ti balun datoluk (Einigkeit und Recht und Freiheit) inu nasionál.

Deutschland, Deutschland über alles,
Über alles in der Welt,
Wenn es stets zu Schutz und Trutze
Brüderlich zusammenhält
Von der Maas bis an die Memel,
Von der Etsch bis an den Belt.

Deutschland, Deutschland über alles,
Über alles in der Welt!

Deutsche Frauen, deutsche Treue,
Deutscher Wein und deutscher Sang
Sollen in der Welt behalten
Ihren alten schönen Klang,
Uns zu edler Tat begeistern
Unser ganzes Leben lang.

Deutsche Frauen, deutsche Treue,
Deutscher Wein und deutscher Sang!

Einigkeit und Recht und Freiheit
Für das deutsche Vaterland!
Danach lasst uns alle streben
Brüderlich mit Herz und Hand!
Einigkeit und Recht und Freiheit
Sind des Glückes Unterpfand;

Blüh im Glanze dieses Glückes,
Blühe, deutsches Vaterland!




#Article 34: La Marseillaise (342 words)


La Marseillaise mak sai inu nasionál ba Fransa.

Allons enfants de la Patrie,
le jour de gloire est arrivé
Contre nous de la tyrannie
L'étendard sanglant est levé,
L'étendard sanglant est levé!
Entendez-vous dans les campagnes
Mugir ces féroces soldats!
Ils viennent jusque dans vos bras
Égorger vos fils et vos compagnes.

Aux armes citoyens,
Formez vos bataillons.
Marchons! Marchons!
Qu'un sang impur
Abreuve nos sillons

Que veut cette horde d'esclaves
De traîtres, de rois conjurés?
Pour qui ces ignobles entraves
Ces fers dès longtemps préparés
Ces fers dès longtemps préparés
Français, pour nous, Ah quel outrage
Quel transport il doit exciter!
C'est nous qu'on ose méditer
De rendre à l'antique esclavage

Quoi! Des cohortes étrangères
Feraient la loi dans nos foyers!
Quoi! Ces phalanges mercenaires
Terrasseraient nos fiers guerriers.
Terrasseraient nos fiers guerriers.
Grand Dieu! Par des mains enchaînées
Nos fronts, sous le joug, se ploieraient.
De vils despotes deviendraient
Les maîtres de nos destinées

Tremblez tyrans, et vous perfides
L'opprobe de tous les partis.
Tremblez, vos projets parricides
Vont enfin recevoir leur prix!
Vont enfin recevoir leur prix!
Tout est soldat pour vous combattre.
S'ils tombent nos jeunes héros,
La terre en produit de nouveaux
Contre vous, tous prêts à se battre

Français en guerriers magnanimes
Portez ou retenez vos coups.
Épargnez ces tristes victimes
A regrets s'armant contre nous!
A regrets s'armant contre nous!
Mais ce despote sanguinaire
Mais les complices de Bouillé
Tous les tigres qui sans pitié
Déchirent le sein de leur mère!

Amour Sacré de la Patrie
Conduis, soutiens nos braves vengeurs.
Liberté, Liberté chérie
Combats avec tes défenseurs
Combats avec tes défenseurs
Sous nos drapeaux, que la victoire
Accoure à tes mâles accents
Que tes ennemis expirants
Voient ton triomphe et nous, notre gloire

Nous entrerons dans la carrière
Quand nos aînés n'y seront plus
Nous y trouverons leur poussière
Et la trace de leur vertus!
Et la trace de leur vertus!
Bien moins jaloux de leur survivre
Que de partager leur cercueil.
Nous aurons le sublime orgueil
De les venger ou de les suivre




#Article 35: A Portuguesa (200 words)


A Portuguesa mak sai inu nasionál ba Portugál. Alfredo Keil hakerek tiha kantiga iha tinan 1890 no Henrique Lopes hakerek tiha testu.

Heróis do mar, Nobre povo
Nação valente e imortal
Levantai hoje de novo
O esplendor de Portugal

Entre as brumas da memória
Oh pátria ouve-se a voz
Dos teus egrégios avôs
Que há-de guiar-te à vitória

Às armas! Às armas!
Sobre a Terra, sobre o mar
Às armas! Às armas!
Pela Pátria lutar
Contra os canhões marchar, marchar.

Desfralda a invicta Bandeira,
À luz viva do teu céu!
Brade a Europa à terra inteira:
Portugal não pereceu
Beija o solo teu jucundo
O Oceano, a rugir d'amor,
E teu braço vencedor
Deu mundos novos ao Mundo!

Às armas, às armas!
Sobre a terra, sobre o mar,
Às armas, às armas!
Pela Pátria lutar
Contra os canhões marchar, marchar!

Saudai o Sol que desponta
Sobre um ridente porvir;
Seja o eco de uma afronta
O sinal do ressurgir.
Raios dessa aurora forte
São como beijos de mãe,
Que nos guardam, nos sustêm,
Contra as injúrias da sorte.

Às armas, às armas!
Sobre a terra, sobre o mar,
Às armas, às armas!
Pela Pátria lutar
Contra os canhões marchar, marchar!




#Article 36: Manuel Alegre (418 words)


Manuel Alegre de Melo Duarte moris iha 12 fulan-Maiu 1936 iha Ágeda, fatin ida iha Portugál norte. Bainhira nia foin-sa'e nia tama ba Universidade Koímbra nian. Koímbra ne’e maka sidade universitária naran boot liu hotu iha Portugál, universidade ne’e komesa kedas tinan atus hitu liubá. Iha-ne’ebá nia serbisu iha organizasaun barak, nia organiza no halimar teatru, nia ukun no hakerek iha jornál ho revista oioin eskolante sira nian, no nia nia sai aktivista pro-demokrasia ne’ebé importante. Iha otas ne’ebá Portugál sei ukun rain barak, maibé organizasaun oioin mosu tiha ona iha kolónia sira iha Áfrika atu ezije ukun-rasik an. Tanba ne’e funu foin hahú. Na’i-ulun faxista sira iha Lizboa komesa haruka soldadu barabarak atu luta hasoru organizasaun sira ne’e. Mane klosan sira hotu iha Portugál tenke tama ba tropa atu ba funu. Estadu mós bolu ativista sira, tanba ulun-boot sira fiar katak kuandu foin-sa'e sira ne’e funu iha Áfrika sira sei lakon sira-nia ideias. Iha tinan 1962 Manuel Alegre mós tenke tama ba soldadu no Estadu haruka nia ba rai-Angola. Iha rain ne’e nia koko atu organiza revolta militár ida hasoru ditadura no funu koloniál. P.I.D.E., hanesan Intel rejime faxista nian, haruka nia ba dadur-fatin ida naran S. Paulo de Luanda durante fulan neen nia laran. Iha kadeia laran nia koñese Luandino Vieira ho hakerek-na’in  sira seluk husi Angola. Bainhira nia sai tiha ona husi tropa, no fila fali ba Portugál, nia labele buka fatin atu hela tuir nia hakarak, tenke hela de’it iha fatin ne’ebé intel sira hatene. Iha tinan 1964 nia halai ba li’ur tanba rejime faxista atu kaer fali nia.
Iha li’ur ativista pro-demokrasia sira hili nia atu sai membru lider F.P.L.N. – Frente Patriótica de Libertação Nacional nian. Organizasaun ne’e, Jenerál Humberto Delgado maka ukun. Nia ema boot iha movimentu ne’ebé hasoru ditadura no uluk nia kandidatu ba eleisaun iha Portugál, maibé eleisaun ne’e la loos, rejime faxista maka kontrola rezultadu. Manuel Alegre hela iha Arjél (sidade-inan rai-Arjélia nian) durante tinan sanulu nia laran no nia serbisu maka’as iha rádiu rezisténsia nian, naran A voz da liberdade (Lian liberdade nian), ne’ebé ema bele rona iha Portugál nia laran. Liutiha Revolusaun Kravu nian iha 25 fulan-Abril 1974, ne’ebé remata tiha ditadura, nia ba fila fali ba Portugál, nia tama ba Partido Socialista no nia sai deputadu Asembleia Repúblika Portugál nian. To’o agora nia sei polítiku ema hotuhotu respeita.
Nia hakerek livru barabarak iha nia moris, livru poezia ho proza. Iha tempu ditadura nian kantór barak hananu ninia poema sira ne’ebé ko’alia kona-ba liberdade ho rezisténsia.




#Article 37: Ruy Cinatti (513 words)


Ruy Cinatti Vaz Monteiro Gomes moris iha loron 8 fulan Marsu 1915 iha Londres. Nia inan-aman ema Portugál, maibé nia inan mós iha bei-ala husi rai-Itália no rai-Makau. Nia sei joven bainhira nia hahú hakerek no publika poezia. Nia estuda hela iha Portugál, maibé nia iha mehi atu ba rain oioin ne’ebé dook no tropikál. Nia gosta liu lee livru husi hakerek-na’in nu’udar Júliu Verne, Wenceslau de Morais, Robert Lois Stevenson ka Alain Gerbault. Nia hili atu estuda agronomia tanba nia hakarak servisu iha uma li’ur, maibé nia gasta tinan barak to’o nia remata nia kursu. Iha tinan hirak ne’e nia laran Ruy Cinatti badinas iha atividade kulturál oioin.

Nia mai Timór ba dala uluk iha 27 fulan-Juñu 1946, nia hakfodak no fuan tuku-tuku tanba rain ida-ne’e kapás paramate. Nia sente ninia mehi sai tebes ona. Maibé nia mós laran-kraik tanba nia haree katak iha Funu Mundiál Daruak nia laran soldadu japonés sira sobu tiha kota no ai-laran, no ema terus no susar barabarak. Funu foin hotu, administrasaun portugés tama atu ukun fali Timór, no Ruy Cinatti mai serbisu nu’udar sekretáriu no xefe-gabinete ba governadór Timór nian, naran Óscar Ruas. Iha buat ruma maka nia halo bainhira nia to’o Dili ne’ebé importante duni ba nia an: nia buka no hadi’a Alain Gerbault nia rate iha Cemitério de Santa Cruz no mós nia maka asina surat-mate ne’ebé Embaixada Fransa nian iha Lizboa husu (Alain Gerbault ne’e hakerek-na’in fransés no ró-na’in aventureiru be Cinatti gosta lee kuandu nia sei foin-sa'e, i nia foin mate iha Timór molok invazaun japonés). Ruy Cinatti hadomi Timór liu ba beibeik no nia hakarak buka hatene kona-ba ai-hun sira, ema no seluk tan, maibé dala barak nia tenke servisu de’it ho surat iha eskritóriu nia laran. Maski nune’e nia hakerek kona-ba botánika i poezia. Nia mós toman ko’alia hasoru hahalok husi administrasaun portugés ne’ebé la di’ak.

Iha tinan 1948 nia laran nia ba fali ba Lizboa, no kontinua hekerek kona-ba ai-hun sira Timór nian. Nia fila fali mai Timór iha 1951, nu’udar xefe Servisu Agrikultura, no hela iha ne’e to’o 1955. Nia kontinua badinas no buka hatene buat barak husi Timór. Nia hamaluk an ho ema rai-na’in. Tinan balu liu tan nia hakerek poema kapás ida naran Propósito Inadiável, ne’ebé hatudu loos saida maka nia sente iha nia laran ba timoroan sira.

Hafoin nia ba estuda antropolojia iha rai-Oxford. Iha 1958 nia mai vizita dala ida tan atu hala’o investigasaun kona-ba arkitetura tuir Timór nia lisan, no durante tinan 1962 nia laran nia mós iha ne’e. Nia hemu-raan ho D. Armando Barreto, liurai Aiasa nian, no D. Adelino Ximenes, liurai Loree nian. Nia ligasaun ho Timór nia povu sai metin liu, ema mós hatudu ba nia buat lulik ne’ebé baibain sira la husik malae sira haree. Nia mai Timór dala ikus iha 1966 nia laran.

Ruy Cinatti hakerek livru barabarak iha nia moris nia laran, liuliu kona-ba Timór: ai-hun no ai-laran, kuda-rai, arkitetura, ema nia fiar no nia lisan, fotografia, poezia...

Nia mate iha fulan-Outubru 1986, iha Lizboa, tinan barak molok nia bele haree nia rain doben Timór hetan liberdade. 




#Article 38: José Afonso (1813 words)


José Afonso ne’e kantadór-autór portugés naran-boot tebes. Iha-ne’e iha Timór ema barak sei hanoin nafatin nia múzika sira ne’ebé toka iha rádiu iha tinan 74/75, seluseluk sei hanoin otas molok loron-25 fulan-Abríl, bainhira ofisiál milisianu sira (ne’ebé mai husi universidade no tenke tama ba tropa hasoru vontade sira-nian rasik) interpreta no fó-hatene José Afonso nia kantiga sira iha-ne’e.

Ita hotu hatene sé maka Iwan Fals, kantadór husi Indonézia ne’ebé uluk kritika beibeik ukun-na’in sira iha tempu ditadura Suharto nian. Maibé iha mundu luzófonu ita mós hetan kantadór barak ne’ebé uza sira-nia lian hasoru situasaun opresaun iha otas ne’ebé liberdade nu’udar mehi de’it ne’ebé sei dook. Durante tinan barak iha ezíliu iha li’ur poeta no kantadór timoroan Abé Barreto, hamutuk ho múziku no ativista kanadianu Aloz MacDonald, kanta kona-ba okupasaun indonézia, no sai portavós ba kauza autodeterminasaun iha konsertu ba ema barak ka iha palku ki’ikoan de’it, dala ruma iha fatin ladún kapás, dala balu kanta ba públiku ne’ebé solidáriu, dala balu ba ema ne’ebé la liga ba situasaun Timór nian, ka nein hakarak rona sira. Iha Giné-Bisau, molok  independénsia, José Carlos Schwarz ho nia grupu Cobiana Djazz foti no moderniza tradisaun muzikál Giné nian no denunsia kolonializmu, hanesan Rui Mingas husi Angola, no mós múziku husi rain luzófonu sira seluk iha Áfrika. Iha Portugál, bainhira ema sei hela iha ditadura okos, Salazar i Marcelo Caetano maka ukun, mosu kantadór barak ne’ebé fó sira-nia an ba hananu ne’ebé depois ema hanaran “canto de intervenção”. Ne’e katak múzika oin ida ne’ebé fó atensaun maka’as ba problema sosiál i polítiku sira no koko atu “fanun” ema ba nesesidade atu halo sosiedade nakfila an ka la’o ba oin. Dala barak vontade ne’e la’o hamutuk ho esforsu atu sees husi alienasaun kulturál, ne’ebé mosu tanba simu de’it modelu husi li’ur, dala barak ho kuakidade ladún di’ak, no nune’e kantadór-intervensaun sira buka atu hili saida maka di’ak atu simu no hasa’e fali abut múzika povu nian atu bele haburas múzika foun kapás husi ne’e. “Cantor de intervenção” naran-boot liu hotu, ne’ebé sai emblema ba múzika hanesan ne’e iha Portugál maka José Manuel Cerqueira Afonso dos Santos. 

José Afonso, ka Zeca Afonso, hanesan ne’e maka ema barak toman temi nia naran, moris iha Aveiru, Portugál, iha 2 fulan-Agostu tinan-1929, oan husi majistradu ida no mestra eskola primária nian ida, no bainhira nia sei labarik nia lemo rai beibeik, tanba nia aman nia servisu orsida ba fatin ida, orsida ba fatin seluk. Nia hela iha “Ultramar” (iha tempu ne’ebá ema toman uza liafuan ne’e hodi hanaran kolónia sira iha Áfrika), Belmonte, no depois Koimbra. Iha sidade ida-ne’e nia tuir eskola sekundária no universidade. Koimbra maka sidade Portugál nian ne’ebé iha tradisaun akadémika barak liu (hanesan Jogejakarta iha Indonézia), ho ninia universidade ne’ebé hahú tinan atus hitu liubá no jerasaun barak husi intelektuál portugés liu husi ne’ebá. Estudante sira dezenvolve iha sékulu barak nia laran regras lubun ida ne’ebé orienta sira-nia moris iha universidade, regras ne’ebé ema hanaran praxe, no mós múzika tipu ida ne’ebé fadu Koimbra nian. Sira baibain hatais farda ne’ebé inklui kapa i batina metan, no kanta kona-ba moris estudante nian, kona-ba domin no fahe malu, kona-ba kalan vadiu nian no hemu tua... Sira mós halo serenata ba feto-raan, ne’ebé rona sira iha janela. Serenata ne’e katak hananu ba feto ne’ebé sira hadomi. José Afonso hahú husi fadu tradisionál Koimbra. Depois nia lori nia múzika ba dalan seluseluk, liuhusi buka no kanta kantiga tradisionál povu nian no liuhusi hakerek liafuan no múzika ba kantiga foun, ne’ebé barak iha mensajen polítika (baibain labele diretu demais, tanba sensura tesi krítika ne’ebé sira halo hasoru rejime). 
Ne’ebá otas ne’ebé Koimbra hahú nakali ho hahalok kontestasaun nian. Zeca mós badinas iha atividade akadémika oioin. Iha tinan 1952 nia kandidatu iha lista ida husi “eskerda” ba Diresaun Associação Académica de Coimbra nian, nia mós publika testu balu iha revista estudante sira-nian naran Via Latina. Revista ida-ne’e sai mós fatin-hahú ba polémika ka haksesuk-malu boot ida, ne’ebé tau “eskerda” hasoru “direita”. Iha fulan-Abríl 1961 sira publika testu ida ho nia títulu “Carta a Uma Jovem Portuguesa” (Surat ba feto-raan portugeza ida), ne’ebé nia autór maka estudante Artur Jorge Marinha de Campos, maibé asina de’it ho A., no testu ne’e fó-sai ka kesar kona-ba situasaun hanesan dadur ka sulan ba feto estudante universitária sira hela ba, la hanesan vida livre sira-nia kolega mane nian. Iha Portugál otas ne’ebá nian, ne’ebé ema barak sei kaer metin ba katolisizmu konservadór ne’ebé sei atrazadu loos se ita kompara ho fatin seluk iha Europa, ema barak sei konsidera nafatin katak feto-raan sira tenke tama iha uma laran molok nakukun. “Carta” ne’e, agora daudaun ema hotu lee ninia testu hanesan buat ida líriku i inosente, maibé iha tempu ne’ebá halo eskándalu boot. Organizasaun sira husi “direita” konservadora halo atake maka’as hasoru revista no Associação Académica, no ida-ne’e kontribui tebes atu halibur estudante sira iha projetu “eskerda” nian oioin ne’ebé buka atu hatún rejime, no reasaun liutiha “Carta” ne’e mós ajuda atu fanun feto-raan sira-nia konxiénsia kona-ba sira-nia direitu nu’udar feto i nu’udar sidadaun. Estudante sira mós uza lisan ka uzus-i-kostumes hanesan praxe ne’ebé baibain konservadór loos, kaer metin ba tradisaun, hodi fó-sai lian hasoru rejime, no halo PIDE (Intel rejime nian) la hatene atu halo saida. Iha latada (korteju ka prosisaun tuir lurón iha sidade, hodi simu kaloiru sira bainhira tinan akadémiku hahú) iha tinan-1961 iha kaloiru balu ne’ebé lori kartás ne’ebé hakerek fraze hanesan porezemplu “O Salazar tem um cancro, coitado do cancro!” (Salazar hetan kankru, kasian kankru ne’e tanba nia hetan Salazar!).
José Afonso iha tempu ne’ebá buka hela atu hala’o ba oin, dala ida, ninia partisipasaun iha atividade kulturál barak ho ninia responsabilidade familiár no mós hasoru nesesidade ekonómika (buka moris). Nia estuda, nia serbisu nu’udar revizór iha jornál ida sidade ne’ebá nian, “Diário de Coimbra”, nia ba tuir servisu militár obrigatóriu (tropa) husi 1953 to’o 1955, tuirmai nia hanorin iha eskola no koléjiu iha fatin oioin iha Portugál, no depois, husi 1964 to’o 1967, iha Mosambike. Hafoin nia sei hetan espulsaun husi hanorin (katak boot sira duni-sai nia husi serbisu iha eskola) tanba nia hanoin polítiku. No nia mós tama ba dadur tanba razaun ida-ne’e. No nia kontinua nafatin hakerek múzika, grava no kanta. Nia toman dehan katak nia mestre sira iha múzika maka gitarrista Flávio Rodrigues, Roseira Boavida, Edmundo Bettencourt i José da Lata (kantadór populár ida husi fatin ida naran Piku), hanesan mós kantadeira sira iha ahi ne’ebé ema toman sunu iha festa Saun Joaun nian no Cristina de Matos Cortesão, ne’ebé empregada be hamoos estudante sira-nia uma balu naran “repúblicas” (“repúblicas” hirak-ne’e hanesan tradisaun antigu iha Koimbra no uma sira-ne’e nu’udar hela-fatin ba estudante Universidade nian, ne’ebé sira rasik mak kaer iha autojestaun, no mós hori uluk hori wain sira koñesidu tanba sira-nia karaterístika nu’udar ema ne’ebé la gosta hakru’uk, vadiu, hemudór, rebelde, no dala barak sira luta hasoru ukun-na’in sira). José Afonso buka atu hatene husi bee-matan eruditu (kultura aas) no mós husi bee-matan iha povu nia lisan. Lakleur mós kantadór sira husi jerasaun foun ne’ebé hahú mosu iha otas ne’ebá haree nia nu’udar mestre ida. Iha tinan-1969, iha tempu ne’ebé ema hanaran “Primavera Marcelista”, bainhira ditadura, ne’ebé agora Marcelo Caetano maka ukun, koko atu hatudu ilas liberalizasaun nian (hakarak povu atu hanoin katak liberdade komesa mosu daudaun ona), mosu programa ida ne’ebé halo Istória iha televizaun portugeza, naran “Zip-Zip”. Ne’e programa ne’ebé grava “ao vivo” kona-ba múzika no mós saida maka akontese hela iha mundu artístiku portugés iha tempu ne’ebá, ke mós hatudu beibeik kantadór-baladeiru intervensaun nian ne’ebé kanta iha momentu ne’ebá. Programa ne’e sira grava tiha no hafoin maka transmite ba públiku tele-espetadór maibé iha sesaun-gravasaun ida-idak iha makaer-sensura ne’ebé manda kona-ba saida maka bele ka labele sai ba públiku iha televizaun. Iha kantadór barak ne’ebé sira-nia atuasaun kuaze ema tesi tomak. Kuriozamente, sensura la fó autorizasaun nein dala ida ba Zeca Afonso atu bá programa ne’e, hanesan mós ho feto-poeta i lia-na’in Natália Correia. 
Ita labele haluha importánsia boot husi kantadór-intervensaun hodi fanun konxiénsia polítika ema barak nian iha Portugál iha tempu ne’ebá, hanesan mós hodi halo sosializasaun iha povu nia leet husi poezia husi hakerek-na’in hanesan Manuel Alegre, ne’ebé ninia “Trova do Vento que Passa” kanta husi Adriano Correia de Oliveira sai kurakuran Inu Opozisaun nian. Bainhira funu koloniál komesa tiha iha 1961 no rejime obriga universitáriu barak tama ba tropa hodi bá funu iha Áfrika, kantiga-kontestasaun mós tama ona ba kuartél sira, no ajuda atu prepara ambiente ne’ebé sei halo mosu 25 de Abril.

Momentu importante ida atu bele tetu-sukat fenómenu ida ne’e oinsá loos maka “Encontro da Canção Portuguesa” ne’ebé organiza husi Casa da Imprensa iha Coliseu dos Recreios iha Lizboa, iha 29 fulan-Marsu 1974. Espetákulu ida-ne’e, ne’ebé halibur kantadór naran-boot sira iha múzika-intervensaun, hetan susar oioin, ulun-boot sira bandu no fó-autorizasaun troka bá-mai durante tempu ne’ebé organizasaun hala’o ninia knaar, no só iha kalan konsertu nian ne’e duni maka hetan autorizasaun loloos maibé ho kantiga ne’ebé sensura ko’a tiha liafuan barak. Kantadór ida, Manuel Freire (famozu liuliu tanba nia kanta poema “Pedra Filosofal”, husi António Gedeão), fó-sai ba públiku ho lia-bones katak nia haluha kantiga sira-nia liafuan iha komboiu, no públiku ho ema rihun-rahun komprende nia mensajen no basa liman. GNR ho PIDE-DGS namkari iha fatin hotu-hotu. Zeca Afonso hetan autorizasaun husi sensura atu kanta kantiga rua de’it: “Milho Verde” i “Grândola Vila Morena”.
Kantiga ikus ne’e sei sai símbolu ida ne’ebé importante liu ba liberdade iha Portugál. Versaun dahuluk husi kantiga ne’e mosu iha tinan-1964 nu’udar omenajen ba Sociedade Fraternidade Operária Grandolense, klibur ida ema-ki’ik nian iha fatin ida naran Grándola iha rai-Alenteju iha Portugál súl. Primeiru iha estrofe haat, ne’ebé depois sai tolu de’it, maibé ikusliu, tanba sujestaun husi José Mário Branco, aumenta ba neen, hasara estrutura tradisionál “cante” (hananu tuir povu alentejanu nia lisan) nian.  Militár revoltozu sira ne’ebé prepara golpedestadu hodi hatún ditadura hili kantiga ida-ne’e atu tranzmite liuhosi rádiu nu’udar seña loloos ba sira-nia movimentu, ida-ne’ebé fó-sinál bainhira foin liu meianoite iha loron-25 Abríl 1974 ba sira atu arranka husi sira-nia kuartél oioin (seña preparatória uluk maka kantiga “E depois do adeus” ne’ebé Paulo de Carvalho maka kanta).  “Grândola Vila Morena” sai kuaze hanesan Inu “Revolução dos Cravos” nian.
Depoizde Portugál hetan liberdade, Zeca Afonso kontinua envolve iha projetu barak loos, iha múzika no iha polítika, liuliu ho organizasaun oioin “eskerda” no “eskerda radikál” nian. Iha tinan-1982 nia bá Mosambike no Prezidente Samora Machel simu nia ho onras hanesan fali ba xefe-Estadu ida. Nia grava disku balu liutiha 25 de Abril. Entretantu nia deskobre katak nia iha moras todan ida ne’ebé la bele kura (eskleroze laterál amiotrópika) ne’ebé estraga neineik múskulu sira hotu, no ikusliu nia mate iha ospitál sidade Setubal nian iha dadeer-saan iha loron-23 fulan-Fevereiru 1987. 
Loron ida nia dehan ba ema ida: “Bainhira ita hahú buka deskulpa oioin atu justifika ita-nia konformizmu (simu de’it aat ne’ebé mosu no la halo buat ida hasoru), entaun buat hotu-hotu fodidu ona...”




#Article 39: Jah-Era (1585 words)


Jah-Era ne’e maka banda ne’ebé hatama ritmu afrikanu no kantiga hanesan “África, mãe de Angola...” iha Timór, ritmu ne’ebé depois sai populár loos.

Buat hotu-hotu hahú iha tinan-1996, iha Perth, Austrália, bainhira Gil Madeira sai husi grupu Kumalá (ne’ebé iha lian ida rain-na’in Austrália nian (aboríjene sira) katak liafuan-hasé hanesan “Di’ak ka lae?” no nia harii grupu foun ho belun balu. Bainhira foin komesa sira mak ne’e: Phillip Irwin iha bateria, Gavin iha baixu, Ashi – ema-Gana – iha perkusaun, i Gil iha viola.

Primeiru sira buka hela kantadór ida, no Gil sai vokalista temporáriu atu bele komesa ensaia de’it. Banda nia naran dahuluk oin-seluk, maibé bainhira sira atu bá toka iha festivál ida ne’ebé atu selebra Bob Marley nia tinan mate nian, festivál ne’e nia organizasaun fó sujestaun ba sira atu troka naran ba buat ruma ne’ebé iha relasaun ho múzika reggae, no hanesan ne’e maka mosu naran Jah-Era, otas Jah nian (Jah ne’e hanesan maromak ida husi rai-Jamaika.

Afinál festivál ne’ebá depois la akontese, maibé sira kontinua nafatin ho naran ida-ne’e. Hafoin sira hetan konvite husi Jane Hazelby, husi rádiu ida ne’ebé toman toka múzika mundu nian (world music), atu mosu iha ninia programa. Ema halo entrevista ba sira e sira mós toka iha rádiu ne’e durante minutu ruanulu. Ema barak ne’ebé toman organiza festivál múzika étnika nian rona beibeik rádiu ida-ne’e, entaun momentu ne’e importante ba sira-nia grupu atu komesa sai famozu. Sira toka, no sira kontinua hakerek múzika orijinál oioin. Iha momentu ne’e Ashi tuir nia feen, ne’ebé profesora, ba fatin dook ne’ebé nia bá hela metin i hanorin iha-ne’ebá, tanba ne’e nia sai husi banda.

Arkitetu australianu ida naran Ian Weir sai nia saseluk iha perkusaun, no mós iha tempu ne’e duni São tama atu kanta. São ne’e koñesida liu nu’udar artista plástika timoroan ho nia naran Maria Madeira. Ema barak bolu sira hodi toka iha pub, festivál oioin, no iha rádiu... Entaun Gavin muda ba rai-Sydney no João Paulo Madeira tama atu toka baixu, hafoin Nídio Valadares mós tuir. Iha otas ne’ebé sira halo CD-Demo ida, ne’e hanesan hahalok obrigatóriu iha mundu múzika nian iha Austrália.

CD hirak-ne’e maka grupu sira bele haruka ba rádiu oioin i ema ne’ebé organiza konsertu, festivál, nst, nu’udar ezemplu ne’ebé hatudu múzika ne’ebé grupu toka baibain. Sira halo de’it kópia neen husi CD-Demo ida-ne’e, no sira inklui kantiga hirak-ne’ebé sira toman toka hanesan “Autocarro 45”, “Garina”, “Sofia Rosa”, “One love” i “Hot hot hot”. 

Versaun pirata husi CD-Demo ida-ne’e maka depois, liutiha tinan barak ona, sai CD famozu iha Timór tanba ema ruma ne’ebé hetan ezemplár ida halo kópia barak atu fa’an. Entretantu Grace Barbe (ema-Seixeles) mós tama nu’udar kantora. Phillip hetan asidente, nia ain aat ona halo ezersísiu atu sai di’ak fali, no nia la bele toka bateria. Baterista Aiden Dademahr (ema-Zimbábue) tama, Ian Weir manán bolsa-estudu atu bá Inglaterra no Phillip muda fali ba perkusaun. Sira komesa ensaia de’it sira-nia múzika orijinál, hodi prepara an atu grava sira-nia CD komersiál dahuluk.

Aiden, ne’ebé profesór matemátika nian, hetan serbisu i la iha ona tempu ba múzika, no Phillip sai di’ak fali i fila fali ba bateria. Iha fulan-Fevereiru 1999 sira grava sira-nia CD “O Herói”. Primeiru sira koko iha estúdiu ida naran Jewel Recording (uluk sira grava tiha sira-nia demo iha-ne’ebá) maibé depois sira deside atu grava iha Oracle Studios. Estúdiu ne’e nia na’in enjeñeiru-són ida naran David Trail, ho esperiénsia durante tinan 25 ona, ne’ebé mós pianista kapás ida ne’ebé depois toka iha kantiga ida iha CD, ida-ne’ebé naran “O herói”. Estúdiu ne’e dook, gasta oras haat atu to’o iha-ne’ebá ho karreta, maibé nia iha kuartu rasik ne’ebé bele aluga husi artista sira ne’ebé grava hela. Múzika ne’ebé Jah-Era grava orijinál hotu, ida de’it mak lae, ida ne’ebé naran “Timor Rap”, ne’ebé hanesan omenajen ba múzika populár Timór nian, iha estilu reggae. Entretantu Robert “Betinho” Filipe mós tama iha banda.

Iha loron-30 fulan-Agostu sira vota iha referendu iha Perth no iha loron tuir sira sa’e aviaun hodi bá toka iha Festivál Pérola (Sinju) nian, festivál naran-boot iha Brum (iha norte Austrália Loromonu nian), ne’ebé sei dura loron sanulu. Tanba sira to’o tarde, organizadór sira hirus, entaun sira bá rai de’it sira-nia sasán iha otél i sira bá kedas ba fatin atuasaun nian hodi halo teste-són atu toka iha kalan ne’ebá. Sira-nia atuasaun la’o di’ak, ema barak gosta, no, tanba iha problema ida ho banda prinsipál, organizadór sira sira husi Jah-Era atu sai saseluk, atu toka loroloron, dala ruma loron ida dala rua.

Rezultadu husi referendu sai no banda hotu-hotu ne’ebé liu husi palku leten fó parabéns ba nasaun foun, “ikusliu livre ona”. Sira okupadu tebetebes, ladún iha asesu ba televizaun, maibé ema ne’ebé sira koñese iha-ne’ebá komesa konta kona-ba situasaun susar iha Timór. Bainhira sira fila fali ba Perth, ema haktuir ba sira buat hotu-hotu ne’ebé akontese hela e sira hotu ba kedas halibur ho manifestasaun hasoru Indonézia nia hahalok aat. Entretantu refujiadu sira husi fatin UNAMET nian hetan evakuasaun ba Austrália. Servisu emigrasaun nian iha Perth husu ema na’in-tolu hodi sai durubasa ba ema timoroan ne’ebé foin to’o; Gil, ne’ebé halo tiha ona knaar ida-ne’e dala ruma, sai ida husi sira ne’ebé ema hili atu bá Darwin. Liutiha semana tolu ema Emigrasaun nian fahe refujiadu sira ba Perth, Sydney no Melbourne. Gil maka ida husi durubasa hirak ne’ebé sai ikus liu husi kampu-refujiadu iha Darwin tanba refujiadu na’in-haat tama iha ospitál tanba moras no nia durubasa ba sira.

Husi sira na’in-haat ne’e ida maka Verónica Gusmão, ne’ebé agora daudaun ninia feen. Depois, iha Perth, grupu kuaze tomak (Gil, São, João Paulo Madeira, Betinho no Grace) pasa sira-nia tempu iha kampu-refujiadu, hodi tulun sira iha-ne’ebá. Sira kansela tiha sira-nia atuasaun no sira serbisu iha organizasaun ba konsertu tolu ne’ebé iha objetivu atu buka osan atu fó ba refujiadu sira (refujiadu iha Perth maizomenus na’in-300). Liutiha fulan ne’e Austrália haruka refujiadu hirak-ne’e mai fali Timór.

João Paulo Madeira deside atu mai hela iha Timór-Leste. Depois Betinho no Gil mós tuir. Bainhira sira iha-ne’e ona sira seidauk hanoin atu toka. Gil hamenu komputadór ida husi EUA liuhusi nia belun amerikanu ida, hodi bele grava nia múzika rasik. Depois mosu Aurito Ximenes dehan katak iha kantora ida ne’ebé manán tiha konkursu ida no iha interese atu grava CD ida, nia hakarak hatene se Gil bele halo gravasaun ne’e. Kantora ida-ne’e naran Lili Ribeiro, ne’ebé depois sei sai hanesan fitun boot iha lalehan múzika pop nian iha Timór Lorosa’e.

Gil Madeira hatete katak nia prontu atu simu projetu ne’e, maibé tenkesér buat hotu-hotu ho formatu dijitál, ne’ebé modelu foun iha Timór iha tempu ne’ebá. Baibain múziku sira iha-ne’e uluk sempre toman halo sira-nia master gravasaun nian uza de’it kasete ka DAT. Lili i nia grupu grava kasete ida no lori hodi hatudu ba Gil, depois sira deside atu koko grava kantiga ida de’it iha estúdiu ho Gil atu bele haree se sira gosta nia rezultadu. Sira kontente ho produtu ne’e no sira deside atu grava duni CD tomak ida. Sira lori master dijitál, pioneiru, atu halo kópia barak iha Indonézia, i depois buat ne’ebé akontese famozu ona... CD “Hein Nafatin Ó” ne’e sai hanesan ida husi susesu boot liu hotu iha Timór nia laran. Susesu ne’e tanba razaun barak, no ita bele temi rua: kantora nia lian hanesan anju, maibé mós inovasaun (buat foun) barak ne’ebé CD ne’e hatudu, la hanesan ona modelu baibain iha Timór ho kantadór ida ho orgaun ida.

Aurito Ximenes, Gil Madeira, no belun seluk tan, ensaia “só tanba toka múzika halo sira haksolok, sira halo hanesan jam session”. Depois mosu Betinho Filipe dehan katak nia simu konvite ba sira atu toka iha restaurante australianu ida, naran “Roo Bar”. Sira na’in-tolu mak toka, ho bateria eletrónika ida, tanba iha otas ne’ebá iha Timór sira seidauk bele hetan baterista ida ne’ebé toman ona ba ritmu ho abut afrikana ne’ebé sira-nia grupu toka (merenge, kizomba, marabenta, reggae...).

Ba kalan ida-idak ne’ebé sira toka restaurante nia na’in selu sira dólar tolunulu de’it, maibé iha tempu ne’ebá sira toka atu halo múzika de’it, la’ós tanba osan. Sira-nia CD “O herói” naran-boot ona iha ne’e, kantiga “China Mulata” hanesan mega-hit ida, no ema hotu-hotu bolu sira “Jah-Era” ka “tokadór China Mulata nian”, tanba ne’e sira deside atu kontinua nafatin ho sira-nia naran. Entaun sira hahú toka iha festa kazamentu, depois São ho Phillip mai espesialmente husi Austrália ba grupu nia atuasaun iha Festa Ukun-Rasik An nian iha Tasitolu, iha loron-20 fulan-Maiu 2002. Sira kontinua toka iha sirkuitu festa kazamentu nian, iha restaurante... no ema barak mós hahú hasara sira ona.

Agora ne’e daudaun múzika afrikana sai buat normál ona iha Timór nia laran, no kuaze grupu hotu-hotu oras-ne’e toman ona kanta múzika hirak-ne’e. 

Jah-Era prepara an agora atu grava CD foun ida ho múzika orijinál, no sei inklui de’it kantiga povu nian ida ka kantiga ruma ne’ebé grava kleur ona husi múziku timoroan ruma i sai tiha ona parte husi memória koletiva ema hotu-hotu nian (maibé sira dehan katak iha kazu ida-ne’e sira sei husu autorizasaun husi autór). Ema ne’ebé hola parte iha banda agora maka ne’e: Gil Madeira, Aurito Ximenes, Betinho Filipe, Asoko Oliveira, Jimmy Madeira no Lala Saunoah.

Gil Madeira nia estúdiu kontinua nia atividade, no grava tiha ona CD barak hanesan porezemplu: CD husu grupu Nekaf Mese husi Oekusi, albun daruak husi Vital Reis ho nia grupu Bis Kota, VCD husi Valdo Belo, Zénia Matos no Kito Belo (Zeqval), ida husi Grupo Emanuel, husi Suai, albun husi Zénia Matos, Marcos ho Agio, CD husi Amu-lulik Adérito husi D. Bosco, ida husi Anati, nsst.




#Article 40: José Carlos Schwarz (1296 words)


José Carlos Schwarz (Bisau, 6 Dezembru 1949 – Havana, 27 Maiu 1977) ne’e kantadór naran-boot tebetebes husi Giné-Bisau.

Iha buat oioin ne’ebé hanesan iha Giné-Bisau no iha Timór Lorosa’e. Giné mós rain ida be ki’ik, kiak, ho etnia barak no lian oioin, ho portugés mak nu’udar lia-ofisiál no lian ida seluk nu’udar lia-franka ne’ebé uza ba komunikasaun husi etnia ida ba etnia seluk. Iha-ne’ebá krioulu-Giné maka sai lia-franka no iha-ne’e mak tetun-prasa. Iha buat balu tan ne’ebé hanesan, iha ne’ebá mós uluk iha tempu koloniál iha mundu rua (no agora sei iha) ne’ebé lahanesan: mundu sidade-inan nian no mundu munisípiu sira-nian. Iha dékada 60 nia rohan, hahú tinan 70, iha Dili iha grupu muzikál oioin, hanesan Os Cinco do Oriente, Os Lordes, Os Académicos, ne’ebé toman toka liuliu múzika sira iha lia-inglés ka sira ne’ebé mai husi Brazíl no iha tempu ne’ebá ema barak mak gosta; iha Bisau, iha otas ne’ebá, iha grupu hirak ne’ebé atu hanesan, Pérolas Negras, Os Náuticos, Juventude 71, Académicos, Capa Negra, Voz da Guiné, Os Apaches, Sweet Fenda... José Carlos Schwarz hola parte iha grupu sira-ne’e balu, molok atu hahú, iha tinan 1971 nia laran, grupu ida naran Cobiana Djazz, hamutuk ho Aliu Bari, Mamadu Bá, Samakê, Ducko Castro Fernandes, nsst... José Carlos no nia grupu foun sei halo revolusaun iha múzika Guné nian. Primeiru, tanba sira hili atu soe lia-portugés no lia-inglés, no kanta iha lia-krioulu Giné nian, lian komunikasaun povu ki’ik nian, kona-ba asuntu hanesan krítika sosiál no polítika, depois tanba sira fila ba lisan, buka atu halo múzika moderna ne’ebé iha nia abut ba tradisaun muzikál Giné nian. Iha otas ne’ebé ema sira fó-valór de’it ba buat ke mai husi li’ur, no múzika kabuverdiana rasik ne’ebé sira toman rona kuaze só morna no koladera (sira dehan katak funaná, hanesan mós ritmu sira rain-na’in Giné nian, maka múzika aat ema-metan jentiu lasivilizadu sira-nian, buat folin-laek) Cobiana Djazz ne’e ba hasa’e fali jéneru muzikál hanesan ngumbé no badju di tina, ne’ebé to’o tempu ne’ebá sira ne’ebé mai husi família burgeza sira husi “prasa” hakribit loos. Ngumbé mosu iha subúrbius (bairru hirak be hale’u Bisau), hela-fatin ba ema barak ne’ebé mai husi munisípiu sira, iha dékada 30, 40 no 50 nia laran, iha taberna sira (fatin ba serbisu-na’in sira atu halibur no hemu, han no kanta halimar bainhira sira sai husi serbisu-fatin). Liutiha masakre ne’ebé autoridade koloniál sira halo ba serbisu-na’in hirak ne’ebé halo hela greve iha Namon Pindjigití, iha 1959, autoridade bandu taberna atu loke depoizde tuku hitu, ba serbisu-na’in sira atu labele halibur iha-ne’ebá , no ida-ne’e kuaze halo ngumbé lakon. Importante tebetebes ba dezenvolvimentu husi estilu ne’ebé sei sai Cobiana Djazz nian maka hasoru-malu husi José Carlos, foin-sa’e prasa nian, no Aliu Bari, ne’ebé mai husi povu ki’ik no kiak nia leet iha bairru hale’u Bisau, no nia hatene téknika muzikál tradisionál sira. 

José Carlos Schwarz moris iha Bisau iha loron-6 fulan-Dezembru 1949, bei-oan husi aman husi mane-alemaun no feto-mandinga (etnia Giné nian) no bei-oan husi inan husi mane-pepél (etnia Giné nian) no feto kabuverdiana. Joven matenek, karismátiku ho  don naturál atu sai lider, ne’ebé toman lee hakerek-na’in sira husi negritude frankófona no afro-amerikanu sira, autoridade koloniál portugeza dala ida haruka nia ba Lizboa atu halo propaganda ba polítika foun “Giné di’ak liu” ne’ebé Spínola hala’o hela (nia koko atu halo populasaun sira hili atu hakbesik ba autoridade koloniál sira, emvezde uza de’it represaun brutu), maibé ikusmai José Carlos dehan nia sei la partisipa iha asaun ne’e, liutiha nia hetan doutrinasaun iha metrópole husi foin-sa’e sira PAIGC nian iha-ne’ebá. PAIGC – Partido Africano para a Independência da Guiné e Cabo Verde – ne’e maka organizasaun ne’ebé Amílcar Cabral hahú be funu ba ukun-rasik an Giné-Bisau no Kabuverde nian. Bainhira José Carlos fila fali ba Bisau PAIGC nia frente klandestina rekruta nia atu serbisu hodi halo konxiensializasaun ba povu kona-ba independénsia. Parese Ali Bari rasik maka rekruta nia. 

La kleur autoridade koloniál sira haree ba sira-nia múzika nia mensajen no haree mós katak ema barak gosta, no tanba ne’e PIDE komesa hafuhu Cobiana Djazz nia membru sira. Sira-nia kantiga ida ne’ebé famozu liu iha otas ne’ebé sira kanta hasoru kolonializmu maka Ke ki mininu na tchora (1972), ho liafuan husi José Carlos, kona-ba bombardeamentu husi aviaun ba aldeia sira no atake husi komandus afrikanus ne’ebé organiza husi kolonialista sira. 

Husi faze ida-ne’e iha mós kantiga Mindjeris di panu pretu (liafuan husi Armando Salvaterra, 1970), ne’ebé ko’alia kona-ba feen no inan sira ne’ebé lakon sira-nia la’en ka oan iha funu ba independénsia. 

Kantiga Mininu di kriason (liafuan husi José Carlos, 1973) mosu iha kalan ida de’it nia laran, durante espetákulu ida, no uza estilu muzikál husi etnia-balanta sira-nia lisan, naran kusundê. Nia konta istória husi “labarik hakiak”, krioulu ida (tuir signifikadu liafuan ne’e nian iha Timór), ne’ebé hetan terus no susar de’it husi ema sira ne’ebé tuir loloos tenke tau matan ba nia, to’o nia halai no bá halibur ho gerrilleiru sira ne’ebé funu ba ukun-rasik an atu bele luta hasoru injustisa. 
 
Membru sira ne’ebé importante liu iha Cobiana Djazz tenke tama ba tropa, autoridade sira iha tempu ne’ebá toman halo hanesan ne’e atu bele kontrola foin-sa’e ativista sira. José Carlos lee ho entuziazmu Frantz Fanon no Carlos Marighela, ema-Brazíl, no nia hanoin katak importante atu sai ativu liu iha luta hasoru interese koloniál sira. Nia bá kontra opiniaun diresaun PAIGC nian, no hamutuk ho nia belun sira, nia deside atu komesa frente gerrilla urbana nian iha kota Bisau rasik. Sira tau, ho jeitu ladún profisionál, bomba balu iha fatin oioin iha sidade laran. Lailais de’it autoridade sira deskobre, no nia, Ducko Castro Fernandes no Aliu Bari tama ba dadur. José Carlos hela iha kadeia husi loron-18 fulan-Maiu 1972 to’o loron-29 fulan-Abríl 1974, tempu kuaze hotu-hotu nia dadur iha izolamentu iha prizaun PIDE/DGS nian iha Bisau, no fulan tolu ho balun iha Ilha das Galinhas. Sira na’in-tolu hetan tortura aat oioin, no ne’e sai inspirasaun ba múzika Ora ke abri porta (1973), kona-ba oinsá maka ema-dadur sira sente fuan-taridu no ta’uk bainhira polísia atu lori nia ba sesaun interrogatóriu (litik) dala ida tan.  

Mininu puntan (Liberdadi) (1974) ne’e kona-ba labarik ida ne’ebé husu ba nia aman saida maka liberdade, no nia aman mós la bele hatán tanba nia rasik la hatene. 

Liutiha 25 de Abril, Cobiana Djazz nakfila ba grupu muzikál ofisiál iha nasaun foun Giné-Bisau. Sira kanta kona-ba buat oioin: hahi’i erói sira independénsia nian, dezafiu atu harii sira-nia nasaun foun, no duun boot sira ne’ebé, tanba sira maka ukun ona, haluha prinsípiu hirak ne’ebé uluk sira foti nu’udar importante iha tempu luta nia laran. Sira dedika kantiga balu ba emansipasaun feto nian no ba susar ne’ebé feto hasoru. Apili (1974) haktuir istória husi feto to’os-na’in ida, gerrilleiru ida nia feen iha tempu terus nian iha ai-laran, no depois nia la’en soe nia, bainhira independénsia to’o ona, tanba nia ema-boot ona no nia hakarak feto moderna husi sidade de’it. 

Iha Estadu foin-independente José Carlos Schwarz kaer knaar ofisiál oioin iha área kultura nian. Iha 1976 nia bá Kuba, atu sai Makaer Negósius iha Embaixada Giné-Bisau nian iha rain ne’ebá. Nia mate iha asidente aviaun ida iha viajen ba Avana, iha loron-27 fulan-Maiu 1977, bainhira, besik atu tun ba rai, aviaun xoka hasoru ai-riin eletrisidade nian. Husi pasajeiru na’in-59 no tripulante na’in-sia iha sobrevivente ida de’it. Artista nia mate-isin lori ba Bisau atu hakoi. Iha nia rate hakerek nia testu ida: N na nega bedju (Ha’u sei la sai katuas). Ema ladún koñese nia iha li’ur, maibé nia sei nafatin ídolu nasionál ida iha Giné-Bisau. 

Liafuan kantiga sira-nian iha dalen krioulu no informasaun barakliu iha testu ne’e ami hetan iha livru kapás tebetebes kona-ba artista ne’e: 

AUGEL, Moema Parente (1997) – Ora di kanta tchiga – José Carlos Schwarz e o Cobiana Djazz. Bissau, Instituto Nacional de Estudos e Pesquisa.




#Article 41: Munike (147 words)


Munike (iha alemaun: München) mak sai sidade inan ba Baviera Leten, inan ba Alemaña. Munike sidade kapitál rai-Baviera nian. Munike ne'ebé hatudu iha mota Isar.

Sidade neʼe nia naran mak mai husi prazu ferik lia-alemaun Munichen, ne'ebé signifika husi amlulik nian. Ida-neʼe mai husi amlulik orden Ordem de Santu Bentoe sira ne'ebé halai mosteiro ida ba fatin ne'ebé mak tuirmai, atu sai ba Boot Sidade nian Munike; tan neʼe, amlulik deskreve kona-ba sidade nia faru neʼe ba kilat. Uluk Munike mak temi iha 1158. 1255 husi sidade neʼe kadeira Baviera Duque (liurai uitoan).

Munike no rejiaun besik tomak mak karakteriza ho ida forte kresimentu ekonómiku, fatin ne ' ebé aas-tech industria no instituisaun sientífika, proporsaun dezempregu ne'ebé ki'ik no seluk ida ne'ebé forte ba povu. Sidade neʼe mak empreza ne'ebé boot ba fatin hanesan BMW, Siemens, MAN, Linde, Allianz, MunichRE no mós empreza ki'ik no médiu barak.




#Article 42: La Brabançonne (168 words)


La Brabançonne mak sai inu nasionál ba Béljika.

O Belgique, ô mère chérie,
A toi nos cœurs, à toi nos bras,
A toi notre sang, ô Patrie !
Nous le jurons tous, tu vivras !
Tu vivras toujours grande et belle
Et ton invincible unité
Aura pour devise immortelle :
Le Roi, la Loi, la Liberté ! (3×)

O dierbaar België
O heilig land der vaad'ren
Onze ziel en ons hart zijn u gewijd.
Aanvaard ons hart en het bloed van onze adren,
Wees ons doel in arbeid en in strijd.
Bloei, o land, in eendracht niet te breken;
Wees immer u zelf en ongeknecht,
Het woord getrouw, dat ge onbevreesd moogt spreken:
Voor Vorst, voor Vrijheid en voor Recht. (3×)

O liebes Land, o Belgiens Erde
dir unser Herz, dir unsere Hand
dir unser Blut, dem Heimatherde
wir schwören's dir, o Vaterland
So blühe froh in voller Schöne
zu der die Freiheit dich erzog
und fortan singen deine Söhne: 
Gesetz und König und die Freiheit hoch! (3×)




#Article 43: Miguel Torga (681 words)


 Miguel Torga, pseudónimu ka naran-literáriu Adolfo Correia Rocha nian. Nia moris iha São Martinho de Anta, konsellu Sabroza, iha Portugál norte-lorosa'e, iha 12 Agostu 1907, 11h00, no nia mate iha Koimbra, iha 17 Janeiru 1995. Nia ne'e ida husi hakerek-na'in boot liu iha literatura portugeza husi sékulu XX. 

Miguel Torga nia inan-aman ema ki'ik foho nian, to'os-na'in. Nia estuda iha semináriu durante tempu badak de'it, no depois nia bá buka moris iha Brazíl iha 1920, nu'udar emigrante, bainhira nia sei tinan 12. Nia bá serbisu iha-ne'ebá kuda no ku'u kafé iha ninia tiun nia fazenda. Ninia tiun haree katak nia matenek no selu nia eskola hodi estuda iha liseu, iha Leopoldina. Nia hatudu katak nia alunu matenek tebes. 

Iha 1925 nia fila fali ba Portugál. Iha 1927 mosu revista Presença no nia hola parte nu'udar kolaboradór dezde kedas revista ne'e hahú. Iha 1928 nia tama ba Fakuldade Medisina nian iha Universidade Koimbra nian no nia publika ninia livru dahuluk, naran Ansiedade, poezia nian. Nia kritika beibeik praxe no tradisaun akadémika sira, no nia bolu farda ba kapa i batina ho intensaun atu hatún roupa tradisionál estudante sira-nian ne'e, hanesan buat-hatais ba ema ne'ebé la hanoin ho sira-nia kakutak rasik no gosta hasara ema sira seluk hodi sai hanesan bibi-luhan ne'ebé tuir malu hela de'it. Maibé nia hadomi loos sidade Koimbra, no nia sei hala'o nia serbisu nu'udar médiku iha-ne'ebá hahú dezde 1939. Iha Koimbra mós nia hakerek nia livru kuaze hotuhotu. Iha 1933 nia remata nia formatura iha Medisina, ho tulun finanseiru husi ninia tiu husi Brazíl. Molok nia muda ba Koimbra, nia hahú serbisu nu'udar médiku iha área naran Trás-os-Montes, ninia moris-fatin, iha foho ne'ebé populasaun ki'ik iha-ne'ebá baibain moris iha susar nia laran. Área ne'e mós sai fatin ne'ebé nia hatudu no deskreve iha ninia livru barakliu.

Torga nia knaar-literáriu (ka obra) iha karater umanista: nia moris no boot iha foho Trás-os-Montes nian, iha to'os-na'in sira-nia leet, haree hela siklu Natureza nian ne'ebé la'o ba nafatin, no nia aprende katak ema ida-idak vale tebetebes, nu'udar kriadór no ajente ne'ebé halekar vida no Natureza. Se la iha ema karik, entaun sei mós la iha natar, to'os-uvas, sei la iha paizajen Mota Douru nian, nakonu ho to'os-uvas ne'ebé halo hanesan eskada, iha fatuk boot no toos foho nian, durante jerasaun barabarak ne'ebé ema serbisu iha-ne'ebá to'o knaar kmo'ok ne'e mosu. 

Ema sira-ne'e no ema sira-nia knaar halo Torga revolta kontra Divindade Tranxendente (Maromak) no fiar ba imanénsia: ba nia, ita tenke hahi'i maka umanidade, umanidade maka merese ita-nia hananu, ita-nia adorasaun. Nia poema ida dehan: hinos aos deuses, não/os homens é que merecem/que se lhes cante a virtude/bichos que cavam no chão/actuam como parecem/sem um disfarce que os mude (inu ba maromak sira, lae/ema sira maka merese/ita hananu sira-nia virtude/sira hanesan balada ne'ebé ke'e rai/sira halo ho sira-nia oin-tebes/laiha disfarse ne'ebé muda sira). 

Ba Miguel Torga, la iha maromak ida ne'ebé merese ita hahi'i nia: ho nia kondisaun nu'udar maromak ne'ebé bele halo buat hotu-hotu sai fasil ba nia atu iha virtude boot, no nu'udar buat sobrenaturál la susar ba nia atu hasoru Natureza – maibé ema, ne'ebé limitadu, finitu, rohan-badak, bele sai moras, bele hetan kiak, rahun-aat, mate, maibé maski hanesan ne'e bele kria ka hamosu buat kmo'ok, no bele hasoru Natureza, hanesan to'os-na'in foho Trás-os-Montes nian halo bainhira sira impoin sira-nia hakarak atu kuda rai kontra foho fuik toos. No kapasidade ne'e atu halo Natureza nakfila, maski ema ne'e iha limitasaun no susar barak, maka halo ema mortál ne'e sai buat-moris ne'ebé merese ita-nia hahi'i no ita-nia hananu. 

Ema barak konsidera nia hanesan karak-teen ida ne'ebé nia jeitu si'ak-teen no ladún fasil atu hakbesik ba nia, liuliu nia ladún gosta ranxu ho elite sira ne'ebé halo an, maibé nia mós serbisu saugate nu'udar médiku hodi simu ema kiak no mós ema povu ki'ik dehan katak nia ema laran-di'ak no ibun-midar. 

Nia simu Prémiu Camões bainhira prémiu ne'e mosu ba dala uluk. 

Ninia livru balu hetan tiha ona tradusaun ba lian oioin, balu ho lia-maklokek husi nia rasik: españól, fransés, inglés, alemaun, xinés, japonés, kroata, romenu, noruegés, sueku, olandés, búlgaru. 




#Article 44: Envelope mean (298 words)


Envelope mean (traditional 紅包, simplified 红包, pinyin hóng bāo) ne’e prezente osan ne’ebé ema fó iha Sosiedade xineza. Ema bolu naran ne’e tanba osan ne’e mai iha envelope mean nia laran. Ema-Xina dehan mós pung pao iha lian hakka (ne’ebé ema xina-timór ko’alia) lai si (利是, 利市 ka 利事) iha lian kantonense, no mós Ang Pao iha lian Fukien.

Ema-Xina fó envelope mean baibain iha akontesimentu social ka família nian hanesan kazamentu ka loron-boot hanesan Tinan Foun (no iha situasaun ne’e bele mós dehan iha mandarin yāsuì qián, ). Baibain ema mós uza envelope mean atu fó subornu ba polítiku sira iha Xina. Kór mean envelope nian hanesan símbolu rahun-di’ak nian no ema tau osan hira tuir númeru-sorte ruma (porezemplu númeru ruma ne’ebé iha 8 barak, tanba ualu ho lian xinés atu hanesan ho liafuan ba prosperidade).

Durante Tinan Foun, katuas no boot sira (sira be kaben-na’in ona) baibain fó pung pao ba labarik ka foin-sa’e ne’ebé mai vizita, no ida-ne’ebé simu dehan liafuan ruma atu hetan sorte.

Iha sosiedade xinés, valór osan nian hira ne’e buat ida importante no sosiedade haree di’ak kostume ida-ne’e tanba fó-biban ba ida-ne’ebé simu atu sukat-tetuk didi’ak nia relasaun sosiál ne’e metin (forte) ka lae.

Iha rain seluseluk iha Ásia mós iha lisan hanesan ne’e, kala tanba influénsia husi Xina. Iha Vietname, ema bolu envelope mean lì xì, atu hanesan ho liafuan kantonense, lai si. Iha Japaun, família fó prezente osan, ho naran otoshidama, ba labarik sira durante tempu Tinan Foun. Maibé iha Japaun no iha Koreia sira uza envelope mutin, ne’ebé hakerek naran husi ema ne’ebé sei simu. Iha Malázia, ema husi etnia malaiu simu prezente osan iha envelope modok ne’ebé iha dezeñu ka letra izlámiku durante Lebaran. Iha Tailándia, ema xina-tailandés uza envelope mean naran Ang Pow ka Tae Ea.




#Article 45: Lakluta (postu administrativu) (162 words)


Lakluta (port.: Lacluta) hanesan Postu administrativu ida husi Munisípiu Vikeke (Timór Lorosa'e), iha suku haat mak hanesan Ahik (Ahic), Dilor, Laline ho Uma Tolu. Populasaun 5.853 (2010). Área 416,54 km². Vila Lakluta maka kapitál postu administrativu nian. Administrador: José Andrade dos Santos.

Lakluta hanesan postu administrativu datolu ne’ebé nia rai luan liu iha munisípiu Vikeke molok postu administrativu Vikeke (Kabira-Oan) no postu administrativu Ossu. Túr iha parte oeste husi munisípiu Vikeke, ne’ebé Lakluta mós haketak rai ho postu administrativu Vikeke iha parte leste no sul, postu administrativu Vemasi, Laleia no Manatutu (suku Kribas) iha parte norte no ikus liu ho postu administrativu Barike (Natarbora) iha parte oeste. Lakluta hanesan postu administrativu ida ne’ebé maka izoladu liu postu administrativu sira seluk iha Timór Lorosa'e nia laran tomak tanba estrada ne’ebé liga ho Lakluta só úniku estrada ida deit maka husi Vikeke ba mai Lakluta.

Lian ne’ebé uza barak liu iha Lakluta maka Tetun terik, maibé mós iha lian seluk hanesan Midiki no habu.




#Article 46: Himno Nacional de la República de Colombia (338 words)


Himno Nacional de la República de Colombia mak sai inu nasionál ba Kolómbia.

En surcos de dolores
El bien germina ya.

derrama las auroras de su invencible luz.
La humanidad entera, que entre cadenas gime,
comprende las palabras del que murió en la cruz.

se baña en sangre de héroes la tierra de Colón.
Pero este gran principio: el rey no es soberano,
resuena, y los que sufren bendicen su pasión.

Del Orinoco el cauce se colma de despojos;
de sangre y llanto un río se mira allí correr.
En Bárbula no saben las almas ni los ojos,
si admiración o espanto sentir o padecer.

A orillas del caribe hambriento un pueblo lucha,
Horrores prefiriendo a pérfida salud.
Oh, sí, de Cartagena la abnegación es mucha,
y escombros de la muerte desprecia su virtud.

De Boyacá en los campos el genio de la gloria
con cada espiga un héroe invicto coronó.
Soldados sin coraza ganaron la victoria;
su varonil aliento de escudo les sirvió.

Bolívar cruza el Ande que riega dos océanos;
espadas cual centellas fulguran en Junín.
Centauros indomables descienden a los llanos,
y empieza a presentirse de la epopeya el fin.

La trompa victoriosa en Ayacucho truena;
y en cada triunfo crece su formidable son.
En su expansivo empuje la libertad se estrena,
del cielo americano formando un pabellón.

La virgen sus cabellos arranca en agonía
y de su amor viuda los cuelga del ciprés.
Lamenta su esperanza que cubre loza fría,
pero glorioso orgullo circunda su alba tez.

La patria así se forma Termópilas brotando;
constelación de cíclopes su noche iluminó.
La flor estremecida, mortal el viento hollando,
debajo los laureles seguridad buscó.

Mas no es completa gloria vencer en la batalla,
que el brazo que combate lo anima la verdad.
La independencia sola al gran clamor no acalla;
si el sol alumbra a todos, justicia es libertad.

Del hombre los derechos Nariño predicando,
el alma de la lucha profético enseñó.
Ricaurte en San Mateo en átomos volando,
deber antes que vida con llamas escribió.




#Article 47: Wikipédia (613 words)


Wikipédia - ida-ne'e ensiklopédia ida livre no gratuita, ho ida ne'e ema bain-bain hanesan ita maka halo.

العربية • Deutsch • English • Español • Français • Polski • Italiano • Nederlands • ガンからジョー • Português • Русский • Sinugboanong Binisaya • Svenska • Українська • Việt / 越南語 • Winaray • 中文

Acèh / بهسا اچيه • Alemannisch • አማርኛ • Aragonés • Kreyòl Ayisyen • বাংলা • Banyumasan • Башҡортса • Беларуская (Тарашкевіца) • भोजपुरी • Bikol Central • Boarisch • Bosanski • Brezhoneg • Буряад • Чӑвашла • Chavacano de Zamboanga • Corsu • Diné Bizaad • Emigliàn–Rumagnòl • Fiji Hindi / फ़िजी बात • Føroyskt • Frysk • Gaeilge • Gàidhlig • ગુજરાતી • Hak-kâ-fa / 客家話 • Hmoob • Hornjoserbsce • Ido • Ilokano • ইমার ঠার/বিষ্ণুপ্রিয়া মণিপুরী • Interlingua • Иронау • Íslenska • Jawa / ꦧꦱꦗꦮ • Kapampangan • ಕನ್ನಡ • Kurdî / كوردی • • کوردیی ناوەندی Кыргызча / qırğızça / اوزبیکچه • Мары • Kotava • Lëtzebuergesch • Limburgs • Malti • मैथिली • 古文 / 文言文 • മലയാളം • मराठी • مصرى • / Mäzeruni مازِرونی • მარგალური • Mìng-dĕ̤ng-ngṳ̄ / 閩東語 • Монгол • Молдовеняскэ • Nāhuatlahtōlli • नेपाल भाषा • नेपाली • Nordfriisk • Марий • ଓଡି଼ଆ • ਪੰਜਾਬੀ (ਗੁਰਮੁਖੀ) • پښتو • Piemontèis • Plattdüütsch • Ripoarisch • Runa Simi • संस्कृतम् • Саха Тыла • شاہ مکھی پنجابی (شاہ مکھی) • Scots • Sesotho sa Leboa • Сибирской говор • Sicilianu • سنڌي / सिनधि • Melayu sareng Buku / ᮘᮞ ᮞᮥᮔ᮪ᮓ • Kiswahili • Tarandíne • བོད་ཡིག • తెలుగు • Türkmençe / түркмен / تۆرکمنچه‎ • ᨅᨔ ᨕᨙᨁᨗ / Basa Ugi • Vèneto • Walon • 吳語 • ייִדיש • Yorùbá • Žemaitėška • 粵語 / 粤语 • ភាសាខ្មែរ • සිංහල

Адыгэбзэ • Аҧсуа • արեւմտահայերէն • अंगिका • Arpitan • ܐܬܘܪܝܐ • asụsụ bekee maọbụ asụsụ oyibo • Atikamekw • Avañe’ẽ • Авар • अवधी • Aymar • Ænglisc • Bali / ᬩᬲᬩᬮᬶ • Banjar • Bislama • црногорски / crnogorski • Vahcuengh / Vaƅcueŋƅ / 話僮 • Deitsch • Dolnoserbski • डोटेली • Эрзянь • Estremeñu • Ἑλληνική ἀρχαία • Eʋegbe • Furlan • Viti • Gaelg • Gagauz • Gĩkũyũ • گیلکی • 贛語 • ГӀалгӀай мотт • गोंयची कोंकणी / Gõychi Konknni • gwiyannen • Хальмг • Hausa / هَوُسَا • ʻŌlelo Hawaiʻi • Hulontalo • Interlingue • Iñupiak • Kalaallisut • كشميري • Kaszëbsczi • Kabɩyɛ • Kernuack / Kernewek / Kernewek / Kernowek • کهووار • Kinyarwanda • Kinaray-a • K’iche’ • Koyraboro Senni • Коми • Kongo • Krio • Dzhudezmo / לאדינו • Лакку • لکی • Ladin • Latgaļu • ພາສາລາວ • Лезги • Líguru • Lingála • līvõ kēļ • Livvinkarjala • Lingua franca nova • lojban • لۊری شومالی • Luganda • Saro Mandailing • Maaya t'aan • Reo Mā’ohi • Māori • ꯃꯩꯇꯩꯂꯣꯟ • Mirandés • Мокшень • Naoero • isiNdebele saseNyakatho • Nedersaksisch • Normaund / Nouormand / Normand • Novial • Oromoo • অসমীযা় • पाऴि • Pangasinán • Pangcah / 阿美族 • Papiamentu • Patois • Перем Коми • Pfälzisch • Picard • Къарачай–Малкъар • Qaraqalpaqsha • Qırımtatarca • Rumantsch • Runyankore • Русиньскый Язык • سرائیکی • Sakizaya / 撒奇莱雅 • Sámegiella • Sāmoa • ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ • Sardu • Seeltersk • ChiShona • Soomaaliga • Sranantongo • kerol seselwa • ၵႂၢမ်းတႆးယႂ် • Taqbaylit • Tayal / 泰雅 • Толыши • Tetun • Tok Pisin • faka Tonga • ತುಳು • chiTumbuka • Tsėhesenėstsestotse • ᏣᎳᎩ • Тыва дыл • Удмурт • Uyghur / ئۇيغۇرچه • Võro • Vepsän • West-Vlams • Wolof • Хакас • isiXhosa • Zeêuws • isiZulu • ދިވެހި




#Article 48: Natál (1782 words)


Natál ka Loron Natál ne'e loron-boot ne'ebé akontese tinan ida dala ida hodi selebra moris Jezús Kristu nian. Natál ne'e kahur festa sarani nian ne'ebé komemora kosok-oan Jezús mai iha mundu ho tradisaun no kostume seluseluk, liuliu festa jentiu tuan Invernu nian husi rain oioin iha Europa iha tempu antigu. Tradisaun Natál nian iha nasaun oioin inklui hatudu imajen ne'ebé reprezenta Kosok-Oan Jezús nia moris mai mundu, Ai-Natál, troka prezente no kartaun-Natál, no mós vizita husi Pai-Natál iha kalan Natál (ka véspera Natál). Iha tempu Natál ema baibain ko'alia beibeik kona-ba dame, fó laran ba malu, laran-luak no pasa tempu hamutuk ho família. 

Loron Natál monu iha dia-25 fulan-Dezembru. Iha dia-24 ema toman selebra véspera Natál ka kalan Natál. Kreda Apostólika Arménia selebra Natál iha dia-6 fulan-Janeiru, enkuantu Kreda Ortodoksa Lorosa'e sira (estilu Ortodoksu tuan) selebra Natál iha dia-7 fulan-Janeiru, ne'ebé data iha kalendáriu julianu ne'ebé korresponde ba dia-25 iha ita-nia kalendáriu. Dia-25 fulan-Dezembru nu'udar loron-moris ba Jezús ne'e tradisaun de'it, la'ós data-moris tebes. 

Iha nasaun barak iha mundu ema selebra Natál, tanba fiar sarani halekar iha país barak no mós tanba kultura osidentál mós naklekar liu ba beibeik no sai influénsia maka'as iha fatin hotu-hotu. Fatin barak mós iha sira-nia tradisaun Natál rasik. 

 

Festa Invernu nian ida maka festa importante liu iha tradisaun barak iha kultura oioin, no razaun ida maka iha Invernu ladún bele serbisu barak iha agrikultura. Iha tempu antigu Páskua maka festa importante liu hotu iha kalendáriu Kreda nian. Sira iha otas ne'ebá konsidera Natál ladún iha signifikadu importante, no Kreda Antigu kontra selebrasaun ba loron halo tinan husi membru Kreda nian. Importánsia Natál nian iha tempu modernu bele iha nia abut iha influénsia horiuluk husi lisan festa Invernu nian, inklui festa tradisionál antigu sira tuirmai ne'e: 

Iha otas Roma Antigu nian, festa Invernu nian ne'ebé famozu liu naran Saturnalia, ne'ebé populár iha Itália tomak. Saturnalia ne'e tempu ba ema atu halimar, han barak no halo festa, no la tuir regra formál ne'ebé iha. Festa ne'e mós inklui halo no fó prezente ki'ik (Saturnalia et Sigillaricia), inklui boneka ki'ikoan ba labarik no lilin ba ema-boot. Durante Saturnalia, ema adia sira-nia negósiu ka serbisu, no atan sira mós bele halimar. Ema wa'in hemu tua barak, joga maka'as, kanta iha fatin públiku, no la'o molik iha fatin públiku hanesan lurón. Loron hirak festa ne'e nian maka loron sira kapás liu hotu, tuir buat ne'ebé poeta latinu Catullus dehan. Saturnalia hahi'i maromak Saturnu no hahú iha dia-17 Dezembru. Festa ne'e neineik-neineik komesa sai naruk liután to'o períodu Republikanu ikus, bainhira festa dura loron hitu ona (17-23 Dezembru). Iha otas imperiál, Saturnalia habadak ba loron lima.

Romanu sira hala'o festa ida iha dia-25 Dezembru ho naran Dies Natalis Solis Invicti, loro ne'ebé sempre manán nia loron halo tinan nian. Bainhira uza títulu Sol Invictus ne'e fó biban atu adora maromak oioin loro nian dala ida de'it, inklui Elah-Gabal, maromak loro nian ida husi Síria; Sol, Imperadór Auréliu (AD 270-274) nia maromak ; no mós Mitras, maromak ida soldadu sira-nian ho orijen husi Pérsia. Imperadór Elagabalus (218-222) maka hamosu festa ne'e, ne'ebé sai naran-boot loos bainhira Auréliu maka ukun, no promove festa ne'e nu'udar loron-boot iha Impériu Romanu tomak nia laran.

Dia-25 Dezembru mós data Solstísiu Invernu nian, ne'ebá romanu sira hanaran bruma. Nune'e iha loron ida-ne'e Loro hatudu katak nia nunka lakon maski oras naroman nian menus. (Bainhira Júlio César hamosu Kalendáriu Julianu iha tinan 45 MK, dia-25 Dezembru maka maizumenus data solstísiu nian. Iha tempu modernu, solstísiu monu ba dia-21 ka 22 Dezembru.) Festa Sol Invictus ne'e iha razaun maka'as atu konsidera nu'udar responsavel ba data Natál nian, tuir Catholic Encyclopedia. Simbolizmu Loro nian populár iha hakerek-na'in Kristaun sira-nia leet iha tempu antigu  no sira haree Jezús nu'udar Loro Lia-Loos nian.

Fiar-Jentiu Eskandinávia nian no Inglaterra nian iha tempu antigu selebra festa invernu nian ida naran Yule iha fulan-Dezembru nia rohan to'o hahú Janeiru iha data ne'ebé hili tuir kalendáriu-fulan (lunár) ida. Bainhira Fiar-Sarani tama iha rain sira-ne'e no sira adota Kalendáriu Julianu, ema rain-na'in hahú selebra Yule iha dia-25 Dezembru atu bele korresponde ba festa Natál, iha loron ida de'it. Natál, festa ladún importante ba sarani sira kuandu Idade Média foin komesa, deve nia popularidade mós ba festa Yule ne'e. Selebrasaun durante loron sanulu-resin-rua ne'ebé akontese baibain iha Natál Idade Média nian bele mosu karik husi selebrasaun tradisionál antigu durante loron sanulu-resin-rua Yule nian. Lisan jentiu Yule nian kontinua hala'o to'o agora iha tradisaun ai-knotak Yule nian. Matenek-na'in balu dehan katak Sextus Julius Africanus temi data ida-ne'e iha livru Chronografiai, livru ida ne'ebé hakerek iha tinan 221 MK i agora lakon tiha ona maibé uluk importante ba sarani sira. Data ne'e afinál fulan sia liutiha data tradisionál Enkarnasaun nian (dia-25 Marsu), ne'ebé agora selebra nu'udar Festa Anunsiasaun nian. Data 25 Marsu mós konsidera data ekinósiu Veraun nian no data kriasaun Adaun nian. Ema-sarani antigu mós fiar katak dia-25 Marsu maka loron ne'ebé akontese krusifikasaun, bainhira ema prega Jezús iha krús. Hanoin sarani sira-nian katak konsepsaun Jezús nian akontese iha data hanesan data ne'ebé Nia mate iha krús tuir mós fiar Judeu sira-nian katak profeta sira-nia vida sempre durante tinan númeru tomak.

Bainhira sarani antigu komesa hanoin katak karik Jezús moris iha 25 Dezembru sira seidauk hanoin atu selebra festa iha data ne'e. Tertulianu la temi data ne'e nu'udar loron-boot ka loron-santu iha Kreda Sarani Ritu Afrikanu. Iha tinan 245, teólogu naran-boot Origen ko'alia kontra ideia hodi selebra loron-moris Jezús nian hanesan Nia sai fali liurai jentiu faraó ruma. Nia hateten katak maksalak de'it maka selebra sira-nia loron-moris, santu sira lae. 

Referénsia antigu liu hotu kona-ba selebrasaun Natál nian ne'ebé ema sei hetan maka iha Kalendáriu Filocalus nian, manuskritu ho iluminura ne'ebé kompila iha Roma iha tinan 354. Iha lorosa'e, entretantu, ema-sarani selebra loron-moris Jezús nian nu'udar parte husi Epifania (dia-6 Janeiru), maski loron-boot ne'e foka liu ba batizmu Jezús nian.

Festa Natál hetan promosaun maka'as iha lorosa'e nu'udar parte husi haberan Katolisizmu liutiha Imperadór pro-Arianizmu naran Fláviu Valente mate iha Batalla Adrianópolis nian iha tinan-378. Festa ne'e komesa selebra iha Konstantinopla iha tinan 379, iha Antiókia maizumenus iha 380, no iha Alexandria maizumenus iha 430. Natál sai kontroversu loos iha sékulu IV iha Konstantinopla, sidade ne'ebé iha ema barak tuir fiar Arianizmu. Festa Natál lakon depoizde Gregóriu husi Nazianzus rezigna husi ambispu iha tinan 381, masku depois hetan introdusaun fila fali liuhosi Joaun Krizóstomu maizumenus iha tinan 400.

Iha Idade Média antigu liu, iha Europa, Loron Natál ladún importante bainhira kompara ho Epifania, ne'ebé iha loromonu foka liu ba Liurai na'in-tolu. Natál la iha ninia liturjia rasik to'o sékulu IX. Maibé kalendáriu Medievál fó importánsia ba loron-boot oioin ne'ebé iha relasaun ho Natál. Loron haatnulu liutiha Natál iha misa lilin nian. Loron haatnulu molok Natál sai Loron haatnulu Saun Martiñu nian. (Loron hirak-ne'e simu naran ida-ne'e tanba hahú iha loron Saun Martiñu nian, dia-11 Novembru.) Iha Itália Medievál, tradisaun Saturnália kontinua selebra durante períodu ne'e, ne'ebé agora daudaun ema bolu naran Adventu. Karlus Magnu simu nia koroa liurai nian iha Loron Natál iha tinan 800 no Liurai William I husi Inglaterra simu nia koroa iha Loron Natál iha tinan 1066.

Bainhira Europa Norte mós sai sarani, Yule, sira-nia loron-boot Invernu nian, tau hamutuk ho Natál iha loron ida: dia-25 Dezembru. Iha sékulu XII, estilu fuik Saturnalia no Yule nian nakfila tiha ba Loron sanulu-resin-rua Natál nian (25 Dezembru - 5 Janeiru). Ema iha Inglaterra bolu kalan dia-5 Janeiru ho naran Twelfth Night, no ida-ne'e depois sai mós títulu ba pesa-teatru ida husi William Shakespeare.

Iha Idade Média Aas, Natál sai ona festa boot no kronista sira baibain konta oinsá maka ema-boot sira balu selebra loron-boot ne'e. Richard II husi Inglaterra halo festa boot Natál nian iha tinan 1377 ne'ebé sira oho no han karau ruanulu-resin-ualu no bibi-malae atus tolu.  Fahi-fuik Yule nian mós iha baibain iha festa Natál medievál. Kanta kantiga Natál nian ne'ebé iha lisan inglés sira-nian hanaran Christmas carol mós sai populár, no uluk la'ós de'it kanta maibé hamutuk ho dansa hotu. Grupu inklui ema ne'ebé vokalista no ema ne'ebé dansa hale'u nia ne'ebé mós hanesan koru. Hakerek-na'in oioin iha otas ne'ebá ko'alia kontra kanta sira-ne'e tanba sira konsidera ne'e kontra morál, no bele kontinua fali lisan antigu Saturnalia no Yule nian. Misrule — hemu to'o lanu, hola malu arbiru, joga no taru osan — mós aspetu importante festivál ne'e nian iha tempu ne'ebá. Iha Inglaterra, iha otas ne'ebá sira fó prezente ba malu iha Loron Tinan Foun nian.

Durante Reforma, Protestante sira kondena selebrasaun Natál nian nu'udar hahalok ladi'ak husi ema ne'ebé tuir Amu-papa no sasán Demóniu nian. Kreda Katóliku Romanu hatán liuhosi promove festa ne'e maka'as liután ho jeitu ne'ebé halai tan ba fiar-sarani. Liutiha vitória Parlamentu nian kontra Liurai Charles I durante Funu Sivíl Inglés, ukun-na'in Puritanu sira Inglaterra nian bandu Natál, iha 1647. Motín pro-Natál mosu iha sidade oioin, no durante semana balu amotinadu sira kontrola sidade-Canterbury, no enfeita sira-nia odamatan ho sasán tradisionál Natál nian no hakilar lia-menon hodi hahi'i liurai. Bainhira liurai ukun fila fali iha Inglaterra iha 1660 bandu para tiha, maibé amlulik sira, Kreda Anglikanu nian kontinua kontra selebrasaun Natál nian, uza argumentu hanesan protestante sira-nian.

Iha Amérika Koloniál, puritanu sira iha Inglaterra Foun la aprova Natál; sira bandu nia selebrasaun iha Boston, Massachusetts dezde 1659 to'o 1681. Iha otas hanesan mahorik sira iha Virjínia no Novaiorke selebra loron-boot ne'e ho liberdade. Ema barak ladún gosta Natál iha Estadus Unidus liutiha Revolusaun Amerikana, bainhira EUA sai independente husi Inglaterra, tanba iha tempu ne'ebá sira haree Natál nu'udar loron-boot inglés sira-nian. 

Iha tinan 1820, sektarizmu relijiozu komesa menus iha Inglaterra no hakerek-na'in sira hahú preokupa tanba festa Natál bele lakon. Sira imajina katak Natál tempu uluk nian ne'e períodu ne'ebé ema laran-kontente, no sira haka'as an atu ajuda halo loron ne'e sai boot fila fali. Livru Charles Dickens nian naran A Christmas Carol, ne'ebé publika iha 1843, iha influénsia maka'as atu inventa fali Natál nu'udar loron-boot ne'ebé promove família, laran-di'ak, laran-luak no domin ba malu envezde selebrasaun arbiru de'it.

Interese ba Natál sai maka'as fila fali iha Amérika iha 1820 liutiha istória-badan oioin husi Washington Irving ne'ebé mosu iha livru The Sketch Book of Geoffrey Crayon no Old Christmas, no mós Clement Clarke Moore nia poema iha 1822 naran A Visit From St. Nicholas. Istória sira Irving nian deskreve tradisaun oioin ne'ebé promove laran-di'ak no dame ne'ebé nia dehan katak nia haree tiha iha Inglaterra. Ema balu dehan katak Irving rasik maka inventa “tradisaun” ne'ebé nia haktuir, maibé lee-na'in sira iha Amérika gosta no hasara kostume sira-ne'e ho entuziazmu.  Imigrante alemaun barak ne'ebé ba buka moris iha EUA depois ajuda promove loron-boot ne'e tanba lori tradisaun sira Europa kontinentál nian ba nasaun ne'ebá. Natál sai Loron-Boot Ofisiál iha EUA iha 1870.




#Article 49: Bíblia (122 words)


Bíblia (iha lia indonezia: Alkitab) – ne'e kolesaun testu relijiozu sira nian husi Judaizmu no Kristianizmu no livru publikadu liu hotu iha mundu. Bíblia iha livru ki’ik iha laran, no relijiaun boot tolu (Kristianizmu, Judaizmu no Islam) hanoin katak Maromak inspira tiha ona ema sira-ne'ebé hakerek Bíblia.

Bíblia sarani iha parte boot rua: Testamentu tuan no Testamentu foun. Bíblia judeu (Tanakh) de'it iha Testamentu tuan.

Husi kedas sékulu XIX, jezuíta sira iha Soibada tradús tiha parte balu husi Bíblia ba tetun. Iha tinan 1913, governador kolónia nian koko hatama tetun ba hanorin iha Timór, so iha de'it tinan 1981 maka igreja foti lian ne'e ba uza iha liturjia, maibé iha tinan 1960 igreja foti ona lian ne'e hodi halo katesizmu lian tetun.




#Article 50: Naran natál nian iha lian barak (282 words)


Liafuan tetun Natál mai husi liafuan portugés Natal ne'ebé mai husi lia-latin no signifika moris-mai. Uluk povu Anglo-Saksaun bolu naran geol (Yule). ba Natál. Lia-Indonézia mós uza liafuan Natal ne’ebé sira simu husi navegadór portugés sira. Liafuan inglés Christmas ne’e kontrasaun ne’ebé katak Misa Natál nian. Liafuan modernu ne’e mosu husi ingles médiu Christemasse no inglés antigu Cristes mæsse, espresaun ne’ebé rejista ba dala uluk iha 1038.

Liafuan ne'ebé uza hodi temi Natál iha lian españól (navidad), fransés (noël), italianu (natale), no katalaun (nadal), hanesan mós portugés (natal), refere ba Natividade ka selebrasaun Jezús Moris-mai nian.

Liafuan inglés Christmas dala balu ema habadak ba Xmas, no abreviatura ne'e mós iha Istória naruk ida. Iha versaun dahuluk iha lian gregu husi Testamentu Foun, letra Χ (chi), maka letra primeiru iha liafuan Kristu (Χριστός). Hori sékulu XVI nia klaran letra Χ ne'e, ka letra X husi alfabetu latinu, ema uza nu'udar abreviatura ba Kristu.

La hanesan liafuan iha españól ka fransés ka italianu ka katalaun ka portugés, liafuan lia-alemaun nian, Weihnachten, signifika kalan lulik, enkuantu olandés sira bolu naran Kerstmis ka Kerst.

Iha tinan 1170 ema ida hakerek uluk Weihnachten: „diu gnâde diu anegengete sih an dirre naht: von diu heizet si diu wîhe naht.“ („Die Gnade (maromak nian) mai ba ami/ita iha kalan ne'e: nu'u ne'e naran kalan nian agora Weihnacht.“) (Lit.: J. Kelle 1858).

Parte uluk liafuan nian, weih bele mai ba weich = lulik (alemaun foun: heilig), gutisca weihs, alemaun tuan wîh, alemaun balu wîch.

Maibé mós parte daruak liafuan nian bele mai tuan tebetebes. Tacitus hakerek iha Germania, parte 11: nec dierum numerum, ut nos, sed noctium computant (sira la sura loron sira, hanesan ita, maibé sira sura kalan sira).




#Article 51: Aragaun (1121 words)


Aragaun (ho españól no ho aragonés Aragón, ho katalaun Aragó) maka komunidade autónomu España nian, no maka mai hori Reinu lakin Aragaun nian. Ohin Estatutu Autonomia nian governa nia, no tan desendénsia Reinu nian Aragaun nian, nia narrekoñese nasionalidade ai-knanoik-oan iha Estatutu Autonomia nian. Reinu Aragaun nian, ho Kondadu Barselona nian, ho Reinu Valénsia nian no ho Reinu Marjorka nian forma Koroa Aragaun nian ai-knanoik-oan ona.

Ina hela iha norte España nian. Aragaun iha fronteira ho komunidade autónomu Kastela-Manxa nian, Kastela no Leaun nian, Kataluña nian, no ho Komunidade Valénsia-ona, no ho Fransa. Tolu provínsia, Ueska nian, Teruél nian no Saragosa nian, forma ina. Sidade kapitál Saragosa. Iha norte provínsia nian Ueska nian (ho españól Huesca, ho aragonés Uesca,no ho katalaun Osca) no iha norte provínsia nian Saragosa nian (ho españól no ho aragonés Zaragoza, ho katalaun Saragossa) ema ruma ko’alia lia-aragonés. Iha lorosa’e komunidade nian, ema ruma ko’alia lia-katalaun.

Tolu unidade fiziográfiku bele naketak: Fohor-Pireneus, foho-leet Ebru nian no Sistema foho-oan Ibériku.

Mota pirenaiku sira, kaudalozu liután no ho enxentes iha époka derretimentu nian neve nian, iha dezakordu ho importante menus no rejime torrensiál nian Fohor-Ppepireneus sira nian no kordilleira Ibérika nian. Mota Ebru koletor boot sistema hotu ne’e nian. Kaudal klaran Ebru nian iha Saragosa metru kúbiku 243,9 hosi segundu, maibé iha enxentes maka’as hori Outubru ba Marsu.

Segundu Estatutu Autonomia nian Aragaun nian, instituisaun haat forsa polítiku nian Aragaun:

Alendisu, órgaun konsultivu rua: Kunsellu Ekonómiku no Sosiál Aragaun nian, no Komisaun Loos-oan Asesór.

Aragaun nafahe iha provínsia tolu:

Mós, Aragaun nafahe iha komarka 33:

Densidade inferiór tebetebes ba média españól, tanba, ba forsa ema-oan eskasu, ézodu rurál tradisionál tenke natau tan, ba li’ur rejiaun nian (maibé ne’ebé napara ba roha dékada nian hitunulu nian ona). Territóriu estensu nakokupa hosi nukleus ema-oan lae boot tebetebes, liuliu iha rejioens foho-oan. Saragosa, iha ninin Ebru nian, maka núkleu kota-oan boot, ne’ebé halubun 70,5% abitante nian rejiaun nian. Fora sidade kapitál provinsiál sira (Saragosa, Ueska no Teruél), munisípiu ruma lae atinje abitante 20.000; seluk munisípiu importante Calatayud, Ejea de los Caballeros, Monzón, Barbastro, Tarazona, Jaca, Fraga, Alcañiz, Caspe, Sabiñánigo, Andorra no Binéfar. Provínsia Saragosa nian mesamesak hatudu aumentu demográfiku notavel; Teruél-oan iha aumentu vejetativu negativu, no Ueska, ho aumentu vejetativu fraku, lae bele para desida populasaun nian produsidu hosi emigrasaun, ne’ebé prinsipalmente nadirije ba Saragosa, ba Barselona no ba sidade kapitál provinsiál oin-ida. Defatu, provínsia Teruél nian no Ueska nian iha populasaun liután iha 1900 ona, no diminuisaun kontinua, buat ne’ebé tau sira entre provínsias despovoadu liután España nian ona. Dinamizmu Saragosa nian halo ona katak populasaun absolutu Aragaun nian aumenta durante sékulo pasadu no aktuál ona, maski lae bele hakahik, liuliu iha dékadas tersu ikus nian sékulu XX nian, tendénsia momoos ba paralizasaun demográfiku (iha 1981-91 inkrementu populasaun nian halo 0,7% nian ona). Kontudu, partisipasaun Aragaun nian iha populasaun tomak españól durante tinan ne’e oin-ida sira tun ona: 5,70% iha 1860, 4,90% iha 1900, 4,38% iha 1930, 3,89% iha 1950, 3,22% iha 1981 no 3,08% iha 1991.

Iha foho-leet forrajen, beterraba masin-midar-oan, sereál, modo no ai-hun ai-fuan-oan nakultiva ho rendimentu aas. Fatin úmidu liután Fohor-Pireneus nian iha estensoens pastu nian no superfísie ai-laran-oan nian, hanesan mós, iha medida ki’ik liután, iha Sistema Ibériku. Iha terrenu maran (rejioens iha ain Fohor-Pireneus nian no Sistema Ibériku nian) kultivu viña nian, trigu nian no oliveira nian predomina. Viña domina iha Campo de Cariñena no oliveira iha Bajo Aragón, enkuantu trigu iha distribuisaun omojéneu liután. Iha sistemas regadiu nian, Kanál Imperiál Aragaun nian(Canal Imperial de Aragón) (ho km 90 lonjitude nian) salienta, ne’ebé rega ha 30.000 ninin loos Ebru nian, kanál Tauste nian (ho km 44), iha ninin karuk, kanál Aragaun nian no Kataluña nian, ne’ebé rega ha 40.000 iha komarka La Litera nian. Kanál foun Bárdenas nian (ho km 150 no ha 80.000), Los Monegros nian (ho ha 100.000) no Cinca nian, ne’ebé, hafoin regu nian ha 50.000 nian, fui bee sobrante ba kanál Los Monegros nian.

Hosi ganadaria, gadu bibi-malae-oan, até liubá uitoan importante liután, naforma hosi rebañus ne’ebé, iha rejime trasumánsia nian, hosi ba fatin foho-oan sira (hosi Fohor-Pireneus no hosi Sistema Ibériku) ba planuras. Ho regadius foun no ho inkrementu konsekuente produsaun forrajen-oan nian, rebañu estabuladu iha kinta industriál aumenta ona. Indústria mineira nabazea iha esplorasaun lignitu nian (iha Aliaga, iha Andorra, iha Montalbán no iha Utrillas) no besi nian (iha Ojos Negros. Rezervas gas naturál nian El Serrablo nian (iha Ueska) entre relevantes liután Europa nian. Industria naporaliza bázikamente iha sidade Saragosa nian no iha arredores (80% valor nian produsaun nian komunidade autónomu nian), iha ne’ebé instalasoens ba produsaun metalúrjiku, indústria transformadu metáliku nian, indústria ai-han-oan, indústria kímiku, indústria montajen nian karreta nian (instalasaun General Motors nian iha Figueruelas) no, ho grau ki’ik liután, indústria hatais-oan, indústria sapatu-oan, indústria konfesaun nian no kouru nian. Defatu, industrializasaun Aragaun-oan hahú tan aproveitamentu enerjia idroeléktriku nian, hanesan iha Sabiñánigo no iha Monzón (iha Ueska, ho indústria elektrokímiku no alumíniu nian.

Sentru boot atividade tersiariu Aragaun-oan nian maka Saragosa, ne’ebé sentraliza no artikula hosi servisu bankáriu, komersiál no finanseiru ba kulturál no universitáriu. Turizmu esperimenta inkrementu boot hori rohan tinan 60 sira nian iha foho-leet pirenaiku sira. Mós vias komunikasaun nian importante liután konverje ba sidade Saragosa nian, ne’ebé, alén aproveitamentu konfluénsia nian mota tolu nian (Ebru, Huerva no Gállego, okupa pozisaun estratéjiku iha komunikasoens entre Rai-basku no Kataluña, no entre ne’e no Madríd, no ne’ebé, mós, iha aeroportu internasionál (Valenzuela).

Reinu Aragaun nian, juntu ho Kondadu Barselona nian (Kataluña) forma Koroa Aragaun nian iha sékulo XII ona, maski uluk mós nia totalmente independente konserva institusoens hotu, foru no loos até Funu Susesaun Españól nian iha sékulo XVIII ona.

Ho kazamentu konde Ramón Berenguer IV nian (Kondadu nian Barselona nian) ho Petronila Aragaun nian (Reinu nian Aragaun nian) Koroa Aragaun nian naforma ona. Espansaun Koroa Aragaun-oan nian hahú ho konkista sidade nian Lérida nian, Tortoza nian, Reinu nian Majorka nian (iha nusa Baleares), Reinu nian Valénsia nian (maka hela ho korte própriu ona), Koroa nian Sisília nian, Minorka nian (iha nusa Baleares), Sardeña nian (nusa Itália-oan) ona. Até dahuluk dékadas sékulu XIV nian, Koroa iha ona apojeu maka hahú ona ho surjimentu katástrofe naturál nian, krise demográfiku nian, resesaun nian ekonomia katalaun nian, ho surjimentu tensaun sosiál nian no krise nian susesaun nian (Rei Martin I lae husik susesor nanaran ona). Iha 1443, hafoin konkista Reinu nian Nápoles nian krise naagrava ona. Iha 1469, Rei Fernando II Aragaun nian nakaza ho Isabel I (Raiña Kastela nian) ona. Kazamentu ne’e lori ona bá uniaun rua reinu nian no bá formasaun monarkia españól nian.

Hori 1978, Aragaun komunidade autónomu españól, maka iha tolu provínsia, Ueska nian, Teruél nian no Saragosa nian. Sidade kapitál Saragosa. Hori 2 agostu nian 1999 nian, Marcelino Iglesias Ricou prezidente Aragaun nian.




#Article 52: Lia-aragonés (106 words)


Lia-aragonés (luenga aragonesa) ka lia-navarro-aragonés maka lian romaniku nako'alia iha Aragaun hosi númeru impresizu ema nian 10.000 ka 30.000, liuliu iha komarka pirenaiku no prepirenaiku sira provínsia nian Ueska nian. Iha seluk komarkas Aragaun-oan iha ne'ebé lia-aragonés nako'alia ona, ohin sustratu no influénsia lia-aragonés nian sei perseptível iha lia-españól maka nako'alia iha ne'ebá, espesialmente iha aragonesizmus léksiku.

Denominasaun formál komún liu lian nian lia-aragonés, pois ho naran ne'é koñesidu lokalmente no internasionál.

Tradisaun filolójiku mós uza kompostu lia-navarro-aragonés, liuliu atu referénsia ba estádiu lian nian iha Otas Klaran, hanesan uzu seluk kompostus linguístiku-jeográfiku nian ba seluk lian romániku sira Península Ibérika nian hanesan lia-galaiku-portugés ka lia-astur-leonés.




#Article 53: Zacarias Albano da Costa (624 words)


Zacarias Albano da Costa, ne'ebé ema mós koñese ho naran Zacarias da Costa - dirijente polítiku timoroan. Nia partisipa iha reestruturasaun União Democrática Timorense nian iha rai-li'ur to'o ikusliu partidu ne'e hala'o Kongresu Estraordináriu Lizboa nian, iha fulan-Dezembru 1993. Iha eleisaun iha kongresu ida-ne'e nia simu knaar nu'udar vise-prezidente ida. Nia partisipa maka'as iha Frente Diplomátika, no nia serbí durante tinan barak nu'udar Reprezentante Rezisténsia Timór nian iha Uniaun Europeia, ho baze iha Bruxelas (Béljika). Liutiha referendu iha 1999, bainhira populasaun timoroan barakliu hili independénsia, nia sai fundadór ida ba partidu foun Partido Social Democrata.

Nu'udar Vise-Prezidente UDT nian, responsavel ba Relasaun Internasionál partidu nian, nia fó impulsu maka'as no dinámika foun ba partidu istóriku Timór nia ida-ne'e. Nu'udar elementu ativu, badinas no importante iha Comissão Coordenadora da Frente Diplomática (CCFD) nia, hanesan Ramos-Horta, la'o lemo rain barak hodi serbisu ba Rezisténsia Timór nian iha li'ur. Nia reprezenta Timor-Leste iha forun internasionál oioin, inklui Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian iha Nova Iorke, Komité Deskolonizasaun no Komisaun i Sub-Komisaun Direitus Umanus, iha Jenebra. Nia defende maka'as kauza autodeterminasaun ba Timór Lorosa'e iha semináriu rejionál sira iha Karaíbas kona-ba deskolonizasaun, ne'ebé nia partisipa iha Trinidad i Tobago, Santa Lucia i Antígua ho Barbuda no nia maka timoroan dahuluk (primeiru) ne'ebé simu estatutu quasi-diplomatico nu'udar reprezentante Timór Lorosa'e nian iha Forun ACP-Uniaun Europeia.

Nu'udar reprezentante Rezisténsia nian iha Bruxelas, nia dinamiza cauza Timór Lorosa'e nian iha sentru prinsipál Europa nian liuhosi serbisu diretu ho Instituisaun Europeia sira, inklui Komisaun Europeia no Parlamentu Europeu, instituisaun ne'ebé aprova rezolusaun oioin hodi kondena Indonézia. Iha Parlamentu Europeu nia hanesan lian povu Timór nian, hodi fó-sai ba malae sira kona-ba situasaun iha ita-nia rain, no nia sekretaria Inter-Grupo do Parlamento Europeu por Timor-Leste. Iha Bruxelas nia mós konsege halo Kámara Deputadu sira-nian husi Béljika aprova rezolusaun ida kona-ba Timor-Leste ne'ebé di'ak liu no kompletu liu hotu entre rezolusaun hirak-ne'ebé mosu husi Parlamentu oioin iha mundu molok Indepensénsia. 

Nia partisipa, ho konvite husi Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas Kofi Annan, iha halibur Intra-timoroan (dala tolu hotu) ne'ebé hala'o iha Áustria no nia mós hala'o serbisu maka'as nu'udar elementu ida iha Komisaun Polítika husi Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT), liuliu tulun maka'as Xanana Gusmão atu hala'o Congresso do CNRT, realiza iha fulan-Agostu 2000, iha Dili. Nia mós elementu importante iha definisaun ba estratéjia iha kampaña prezidensiál Xanana Gusmão nian, iha 2001, ne'ebé nia mós mandatáriu no ninia kaben, Milena Pires, hala'o knaar nu'udar diretora-kampaña Xanana Gusmão nian.

Nia harii, iha dia 20 fulan-Maiu 2000, Partido Social Democrata (PSD) Timór mian, hamutuk ho Eng. Mário Viegas Carrascalão i Leandro Isaac, no nia sai Sekretáriu Jerál dahuluk (primeiru) partidu ne'e nian to'o fulan-Juñu 2001. Nia mós primeiru Prezidente husi Congresso Nacional PSD nian no agora daudaun nia mós Prezidente husi Conselho Nacional partidu ida-ne'e nian.

Nia membru fundadór husi asosiasaun ka klibur no OLG (organizasaun la-governamentál) oioin iha Timór Lorosa'e, inklui knaar nu'udar Vise-Prezidente husi Krús Vermella Timor-Leste nian, Prezidente Asembleia Jerál husi Sporting Clube de Timor-Leste, Diretór husi OLG Fini Foun, fundadór no konselleiru husi Federasaun Aikido nian, Secretáriu husi Lions Clube de Timor-Leste no membru ba Conselho de Curadores da Fundação Lifau.

Profisionalmente, nia serbisu nu'udar konsultór durante tinan haat iha Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu (BAD ka ADB), no nia hala'o knaar nu'udar Konselleiru ba Setór Privadu iha Ajénsia Amerikana ba Dezenvolvimentu (USAID) to'o Dezembru 2006. Depois  nia dirije Timor Mega Tours, Ajénsia-Viajen no Operadór Turístiku boot liu hotu iha Timór Lorosa'e. Iha 30 Juñu 2007 nia tama ba Parlamentu Nasionál Timór Lorosa'e nian nu'udar Deputadu Partido Social Democrata (PSD) nian; nia sai Prezidente iha Grupu Parlamentár husi Partidu ida-ne'e. Tuirmai, iha Agostu 2007, nia simu knaar nu'udar Ministru Negósiu Estranjeiru iha IV Governu Konstitusionál, no agora nia hala'o knaar ida-ne'e to'o agostu 2012.




#Article 54: Saragosa (237 words)


Saragosa (ho lia-español no ho lia-aragonés Zaragoza; ho lia-katalaun Saragossa) ne'e sidade kapitál Aragaun nian no provínsia Saragosa nian. Nia iha komarka Saragosa nian iha mota Ebru (ho lia-español Gállego; no ho lia-aragonés Galligo; ho lia-katalaun Gállego) nia sorin no iha ibun mota Huerva (ho lia-español no ho lia-aragonés Ebro; ho lia-katalaun Ebre) no Gállego (ho lia-español Gállego; no ho lia-aragonés Galligo; ho lia-katalaun Gállego) iha sentru foho-leet boot hodi variedade boot paizajen sira-nian, hori rai-maran sira (hanesan Bardenas no Monegros) to'o ai-laran mahar sira, rai-tetuk sira, foho sira, etc...

Sidade Saragosa nian iha populasaun abitante 697 895 iha tinan 2018 no sidade ne'e sidade dalimak ho populasaun boot liu iha Estadu Españól. Ema sira estima katak rejiaun metropolitana Saragosa nian tiha populasaun abitante 783 763 iha tinan 2006. Munisípiu ne'e fatin rezidénsia 50 porsentu liu populasaun hotu Aragaun nian. Sidade ne'e lokalizadu ho altitude metru 199 iha nivel tasi nia leten, iha situasaun geográfiku esepsionál, tanba sidade ne'e fukun komunikasaun sira-nian iha sidade boot sira Madríd, Barselona, Valénsia, Bilbau no Toloza nia leet, sidade lima ne'e ho distánsia kilometru aprosimadamente 300 hosi Saragosa.

Sidade ne'e koñesidu natoon dunitán ninia folklore, ninia patrimóniu kulturál, ninia gastronomia lokál no ninia monumentu tolu prinsipál (Katedrál-Basílika Nosa Señora Pilár, Katedrál Saun Salvadór hosi Saragosa no Kadunan Aljafería nian).

Rabat Katedrál Saun Salvadór no Aljafería, iha edifísiu sira seluk sira-ne'ebé halo parte arte mudejar no portantu Patrimóniu Umanidade nian tuir UNESCO.




#Article 55: Aquilino Ribeiro (227 words)


Aquilino Gomes Ribeiro (moris iha Tabosa do Carregal, iha dia-13 fulan-Setembru 1885, mdash; mate iha Lizboa, iha dia-27 fulan-Maiu 1963) ne'e hakerek-na'in portugés.

Ema barak konsidera nia hola parte iha grupu husi romansista sira importante liu hotu iha primeira metade  sékulu XX nian. Nia hahú nia knaar iha 1907 ho folletín A Filha do Jardineiro no depois 1913 ho istória-badak sira iha Jardim das Tormentas no mós romanse A Via Sinuosa, 1918, no nia kontinua hakerek ho kualidade literária nivel aas iha ninia testu barakliu, ne'ebé nia publika beibeik ho susesu. Públiku no krítiku literáriu sira gosta loos nia livru sira. 

Iha Lizboa Tribunal Militar hala'o ninia julgamentu maski nia la iha, no fó-sai kondenasaun ba nia. 

Aquilino Ribeiro nia hakerek hanesan riku-soin nakonu ho liafuan murak barabarak ne'ebé inklui liafuan no espresaun idiomátika povu foho nian.

Maski nia hakerek kona-ba lisan no moris tradisionál, Aquilino hafoun beibeik nia estilu, no matenek-na'in sira susar atu halo klasifikasaun kona-ba ninia knaar-literáriu. 

Iha livru barak nia inklui episódiu oioin ne'ebé kahur imajinasaun ho realidade husi nia vida rasik: hamaluk ho ema foho, edukasaun iha semináriu, konspirasaun polítika, halai subar husi autoridade rejime nian, ezíliu.

Aquilino Ribeiro, nu'udar hakerek-na'in, la fasil atu enkuadra iha korrente literária husi ninia otas. Maibé la iha dúvida katak Aquilino iha fatin entre hakerek-na'in sira naran-boot liu hotu iha dalen portugés.

Istória-badak:

Romanse no novela:




#Article 56: Alice Vieira (126 words)


Alice Vieira (moris iha Lizboa, iha 1943) ne'e hakerek-na'in no jornalista portugeza. Nia remata ninia Lisensiatura kona-ba Filolojia Jermánika iha Faculdade de Letras iha Universidade de Lisboa, maibé hori uluk nia serbisu iha jornalizmu, kaer suplementu Juvenil no mós Catraio iha jornál portugés Diário de Notícias. Nia mós serbisu tiha ona iha programa oioin ba labarik iha televizaun no ema hotu-hotu konsidera nia nu'udar hakerek-na'in importante liu iha literatura ba labarik no foin-sa'e sira iha dalen portugés.

Ninia knaar-literáriu hetan tiha ona tradusaun ba lian barak, hanesan alemaun, búlgaru, basku, españól, galegu, fransés, úngaru, neerlandés, rusu no servo-kroata. Ninia kaben uluk naran Mário Castrim no nia mós jornalista no hakerek-na'in.

Iha 2005 nia hola parte nu'udar hakerek-na'in bainaka iha Basar-Livru ne'ebé Instituto Camões organiza iha Dili.




#Article 57: Linkin Park (1320 words)


Linkin Park ne´e grupu músiku nu metal ida husi Aquora Hills, California, Estadus Unidus. Sira troka naran dala hira, komesa husi Xero, Hybrid Theory to´o Linkin Park; agora. Naran Linkin Park ne´e sira hasara husi jardin ida iha Los Angeles, Lincoln Park. Maibé iha ema barak maka dehan naran Linkin´Park (Linking Park) o jardin nebe iha relasaun.

Molok Chester Bennington sai vokalista banda ne´e, Mark Wakefield sai vokalista tiha ona; maibé nia sai tiha atu sai manajer banda Taproot. Bassista Dave Farrel mos naton sai husi Linkin Park atu halao tur ho nia banda tuan, Tasty Snax maibé la kleur fila fali. personil nain 4 seluk nafatin iha Linkin Park to´o agora.

Linkin Park hasai ona album 3 maka tui mai: Hybrid Theory, Meteora ho Minutes to Midnight. Sira mos produce ona Live in Texas, Reanimation no Collision Course ho mos Hybrid Theory EP. Linkin Park mos suksesu liu ho haklekar sira nia kansaun hanesan Crawling, Numb, In the End, Somewhere I Belong no What I´ve Done.

Linkin Park ne´e komesa mosu husi soru mutu entre Mike Shinoda ho Brad Delson(gitarista linkin Park) iha klase 7. depois sira harii banda Xero. Brad mos tokador iha Relative Degree, ida husi nia personil mak Rob Bourdon (batarista Linkin Park) nebe hanesan kolega kuartu ho Brad. Mike, nebe foti sesaun Ilustrasaun iha Universidae Pasadane Art, hasoru malu ho Joseph Hahn (turntablis Linkin Park). Husi ne´e Dave Farrell ho Joseph Hahn hamutuk tama Xero.

Iha komesa sira foti Mark wakefield nudar vokalista depois troka tiha ho Chester Bennigton (vokalista tuan banda Grey Daze) to´o agora, Maibé Mike sempre sai emcee (rapper). Sorti ladiak, tan naran Xero grupo seluk uja tiha ona, ho laran todan sira troka tiha ba Hybrid Theory. Husi ne´e, Hybrid Theory halo akordo kontratu ho empresa gravasaun naran Warner Bros. Records depois de sira nia suksesu ho Hybrid Theory EP iha 1999 ho disko rehun ida .

Dala ida tan, sira tenke troka naran tamba naran Hybrid Theory atu hanesan ho naran grupu músiko Hybrid mai husi Wales. Tan ne´e sira hili naran Linkin Park. Naran ne´e Chester foti husi jardin ida iha Los Angeles, Lincoln Park. Atu bele loke nia website mesak, Chester troka nia liafuan sai Linkin Park. Depois de ida ne´e, sira konsege hola website linkinpark.com.

Linkin Park hasai sira nia album dahuluk, Hybrid Theory, iha loron 24 outubre 2000 ho singel dahuluk One Step Closer. Maibé, ida nebe famosu liu maka singel Crawling no In The End. Kansaun hirak ne´e halo Linkin Park sai famosu liu. Album ne´e faan liu 15 milaun disku. Linkin Park produse tan edisaun spesial husi Hybrid Theory, ho kansaun foun 2 High Voltage no My December. 

Linkin Park hasai tan album remix husi Hybrid Theory, Reanimation. Album ne´e mos hetan suksesu husi nia fa´an maisumenus kopia 10 milaun. Nia single, Pts.Of.Athrty, ladun popular hanesan singel iha Hybrid Theory, maibé konhesido oituan. Linkin Park, liu husi Mike Shinoda ho Joseph Hahn, mos dala ida serbisu hamutuk ho banda The executioners iha produsaun singel It's Goin' Down. Linkin Park mos harii sira nia grupo fans naran Linkin Park Underground, i komesa hala´o sira nia tour mesak ho naran Projekt Revolution, depois de ema invita hela deit sira ba festifal musik.

Loron 25 Maret 2003, Linkin Park hasai album daruak ho titulo Meteora. Naran ida ne´e sira foti husi naran templu ida iha Grecia. Album ne´e mos hetan suksesu depois de fa´an ho maisomenus kopia 11 milaun. Sira nia single ema gosta liu hanesan Somewhere I Belong, Numb, Faint, to´o Lying From You.

Meteora manan premiu barak. Hanesan premiu MTV kategoria Video Rock nebe diak liu ba kansaun Somewhere I Belong no Premiu Televidentes nia hili (Breaking The Habit). Linkin Park mos hetan premiu barak hanesan Premiu Músika Radio 2004, Premiu Artista Tinan ne´e no Premiu kansaun Tinan Ne´e ho kansaun Numb. Purtantu, album Meteora laiha suksesu album Hybrid Theory ne´e tama iha 3 mayor husi album sira nebe fa´an iha Estadus Unidos tinan 2003.
Linkin Park mos hala´o projetu Revolution Tour ba-2 mos okupa liu ho konsertu. Husi sira nia tempu ocupado ne´e, sira konsege , halo hotu sira nia grabasaun ba album konser ,Live In Texas, nebe kontiene kansaun bainhira Linkin Park halo konsertu iha Texas.

Ho MTV nia husu, Linkin Park serbisu hamutuk ho Jay Z iha album Collision Course. Materia album nee mak remix husi sira nia kansaun balun iha album Hybrid Theory ho Meteora ho tan kansaun sira Jay Z nian iha album Blueprint ho The Black Album. Album ida nee hasai iha 2004 no produce single 2, mak Numb / Encore nebe hetan premiu husi Grammy kategoria kansaun Rap diak liu no Kolaborasiaun Diak liu.

Iha tinan 2005, Linkin Park halo prioridade liu mak konsertu caridade. Sira ajuda vitima tsunami fulan Desembro 2004 iha konsertu ho hun Music For Relief. Linkin Park mos ajuda halibur osan ba vitima tufaun Katrina tinan 2004. Simultanea ho ida ne´e, Mike Shinoda halibur ho Fort Minor iha album The Rising Tied. Chester Bennington iha projetu mesak nebe hanaran Snow White Tan nebe too ikus famous ho naran Dead By Sunrise. Depois, Linkin Park ba Japaun tinan 2006 atu tuir festival musik populer iha neba, maka Summer Sonic.

Iha tinan 2006, sira komesa grava materia ba sira nia album foun Linkin Park, maka Minutes To Midnight. Barak mak kritika Linkin Park tamba sempre tarde iha nia publicasaun. Biar hanesan ne´e, Linkin Park garantia katak album loron 14 Mei 2007 merese atu halo koleksaun. Tuir Linkin Park, sira hanaran album foun ho Minutes To Midnight (minutus atu ba kalan boot) tamba iha isu nuklir iha mundo ne´e nebe bele halo aat mundo ne´e iha kalan boot.

Sira kria ona kansaun hamutuk 100 maibé 12 deit mak sira hatama ba album. Ema la fiar se album ida ne´e grava durante fulan 14. Iha album Minutes To Midnight, elementu musik nu metal ladun sai. Biar hanesan ne´e, ema nafatin gosta album nee, tamba album nee faan to´o 625 000 kopia iha fulan primero (rekor ida tinan 2007). Album studio ba datoluk nee produtu husi Mike Shinoda ho Rick Rubin, personil tuan Beastie Boys. Sira nia singel dahuluk mak, What I've Done, komesa ema hasai iha radio iha loron 2 de Abril 2007. Minutes To Midnight mos hetan fatin aas liu iha Billboard. Iha loron 20 Agosto 2007, Linkin Park hasais singel daruak, naran Bleed It Out. No, iha fulan Outubro, Linkin Park sei hasai tan singel Shadow of the Day.

Kansaun No Roads Left ita bele hameno liu husi iTunes. Nune´e mos Qwerty ita bele hetan iha EP ho títulu Linkin Park Underground v6.0.

Husi nia komesa, Linkin Park nia jéneru rock. Maibé depois ida nee tama DJ o turntablis ida naran Joe Hahn, nune´e Linkin Park troka nia jénero sai hip-hop. Maibé, iha album Hybrid Theory, Linkin Park troka fali nia jéneru ho nu metal no rapcore. Hanesan mos ho album Meteora, so deit Linkin Park aumenta oituan ho elementu elektronika.
Iha album Minutes To Midnight, buat hotu-hotu sira troka. Linkin Park hasai duni elementu nu metal ho spesifiku. Sai ninia truka, Linkin Park uja jéneru alternative rock. Nee hanesan esperimentu atu hanoin tan Linkin Park nia suksesu ho jéneru nu metal iha album antes. Maibé, esperimentu nee hetan suksesu duni.

Linkin Park ladun uja tekniku melodi gitar maibé fetik gitar. Ho seluk tan, rap husi Mike Shinoda mosu hela deit iha kansaun barak. Dalaruma Chester hakilar iha kansaun balun.
Dalaida tan, modifikasaun mosu iha album Minutes To Midnight. Linkin Park hakuran elemestu rap husi Mike. Nia rap iha deit kansaun 2 , mak Bleed It Out ho Hands Held High. Ho tan ida nee Chester nia vocal domina liu compara ho antes. Linkin Park mos toka suave liu.

Ida nee mak grupu fans Linkin Park nian nebe harii iha tinan 2001. Se hakarak tama LPU ita bele hetan merchandise spesial hanesan membro ba LPU. Hanesan faru kaus, asbak, livru, no album kiik (EP).

Membru Agora

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 




#Article 58: Noah (banda) (174 words)


Peterpan ne´e banda poprock ida husi Bandung, Indonesia nebe iha personil nain 6. Banda ne´e harii iha tinan 1997 nebe famosu ho nia kansaun Ada apa denganmu, Topeng no Kukatakan Dengan Indah. Husi primero banda nee hamriik ho personil sira: Ariel, Uki, Lukman, Reza, Andika no Indra.

Peterpan sai suksesu liu ho hetan 3 SCTV Awards. Sira mos simu MTV Asia Award tolu hanesan Artista Favoritu Indonesia iha Bankok iha loron 9 de Maio 2005. Iha momentu Indonesian AMI Awards 2005, Peterpan hetan títulu Banda Pop Alternatif nebe diak liu liu husi kansaun Kukatakan Dengan Indah.

Iha loron 4 novembru 2006, Andika ho Indra ofisialmente sai husi banda nee. Nain rua nee to´o ikus harii fali banda ida ho naran The Titans.

Depois de Andika ho Indra sai husi Peterpan, Lucky ho David mak  tama fali sira nia fatin. Ho formasaun ida nee Peterpan hasai Hari Cerah nudar sira nia album ba datoluk no ikus ho naran Peterpan. Ariel mos hatenik katak to´o ikus sira sei husik naran Peterpan atu troka ho naran seluk.




#Article 59: Tasi Mane (221 words)


Tasi Mane (Tasi Timór, Indonézia: Laut Timor, Portugés: Mar do Timór, Ingles: Timor Sea) ne'e tasi nebe mak haksanak husi Oseanu Índiku, no haketak ilha Timór ho Teritoriu Norte (Ingles: Northern Territory) nasaun Austrália nian. Ilha Timór ne’e fahe ba parte rua, husi parte lorosa’e hanaran Timór Lorosa'e ho ni-nia estadu mesak nebe mak hanaran mos República Democrática de Timór Leste iha lian Portugés. Husi parte Timór Loromonu sai hanesan provinsia ida husi Repúblika Indonézia ho naran Nusa Tenggara Timor iha lian Indonézia.

Tasi Mane nia luan 480km (300 milha) hanesan ne’e, no bele taka area atu besik 610,000 km². Iha Tasi Mane nia okos depósitu minarai no gas nebe mak barak tebes no agora dadaun ne’e estadu Timór Lorosa'e ho Austrália halo hela eksplorasaun hamutuk. Maski Tasi Mane ne’e situada entre ilha Timór no nasaun Austrália, minarai no gas sira iha ne’e la pertensi ba Indonézia tanba iha deit area entre Timór Lorosa'e no Austrália nian.

Durante tinan hirak nebe mak liu ona ba, estadu Timór Lorosa'e ho Austrália hasai argumentus nebe mak manas no kroat ba malu kona ba oinsa atu fahe mina rai no gas sira nebe mak depósitu iha Tasi Mane nia okos. Ha'hu husi fulan Dezembru 2006, estadu Timór Lorosa'e hetan lukru husi eksplorasaun mina rai no gas husi Tasi Mane atu besik US$80 miloens fulan-fulan.




#Article 60: Lospalos (193 words)


Lospalos (dala ruma ema hakerek sala Los Palos) ne'e sidade ida iha Timór Lorosa'e. Entre 248 km ba loro sa'e Dili, kapitál nasaun ne'e. Lospalos iha nia populasaun 12.743 no sai nu'udar kapitál ba postu administrativu Lospalos ho ba munisípiu Lautein.

Lospalos nu'udar sidade moris fatin guerileru ba independénsia Timór Lorosa'e, Nino Konis Santana (1957-1998).

Iha mundo internasionál, ema barak mak bolu sala sidade ne'e Los Palos, ne'ebé ema hanoin naran ne'e mai husi lia-españól. Ida tebes nian naran ne'e mai husi Lohoasupala, mak lian ida Fataluku, lian ne'ebé atu hanesan ho lian Papua. Naran ne'ebé loos lia-inglés, lia-portugés no Tetun, mak Lospalos.

Lospalos rai ida nebe'e historico teb-tebes ba ita timor oan tomak liu-liu ba municipio lautem sira.

Lospalos ne'e hanesan rai tetuk luan ida ne'ebe uluk bei-ala sira uja hodi halo to'os, tan ne'e mak lospalos ne'e nia signifika lospala, katak fatin to'os nian. iha tempu portugues malai sira temi lospala sai fali lospalos nee mak ohin loron ita uja hela naran ne'e.

Lospalos iha riku soin barak hanesan kami'i, nu'u no ai-kameli no seluk-seluk.

Lospalos nudar kapital ba Municipio Lautem nian, antigamente kapital municipio iha Lautem, posto adminisstrativu Lautem nian.




#Article 61: Los Monegros (224 words)


Los Monegros (ho aragonés; Os Monegros, no lia-katalaun; Els Monegres) komarka aragoneza ida nafahe hosi provínsia sira Ueska nian no Saragosa nian. Nia área ho klima semi-dezértiku ne'ebé terus seka krónika sira.

Serra Alcubierre nian kruza komarka hosi noroeste ba sudeste no alkansa ninia altura boot-boot iha foho Oscuro, ho 822 m. Klima semi-áridu ho udan uitoan no temperatura aas iha bailoro. Iha bee-lihun ki'ik, bee-lihun ki'ik meer no balza barak ne'ebé forma komplezu endorreiku importante liu iha Europa. Bee-lihun Sariñena nian no Playa nian destaka.

Sikat ninia patrimóniu artístiku Mosteiru Sigena nian no Konventu Kartuxu Las Fuentes nian destaka.

Nia limita iha norte ho Hoya de Huesca, iha este ho Somontano de Barbastro, ho Medio Cinca no ho Bajo Cinca, iha oeste ho Región de Zaragoza no iha sul ho Ribera Baja del Ebro no ho Bajo Aragón-Caspe.

Iha dezembru 2007 nian ema sira halo publiku katak iha Los Monegros ema sira sei konstrui ósiu nia makrokomplezu Gran Scala nian, ne'ebé ho parke temátiku no kazinu oin-oin sei ida ósiu nia sentru prinsipál sira hosi Europa.

Los Monegros soi ecosistema úniku iha Europa própriu liu estepe lorosa'e nian. Iha 1999 ema sira halo koñese Manifestu sientífiku ba Los Monegros (McM), assinadu hosi 500 sientista no investigadór liu ho rezultadu espésie enkontrada sira nian, ne'ebé ezije deklarasaun saan Los Monegros nian nu'udar zona protejida.




#Article 62: Fataluku (232 words)


Fataluku mak dalen nasionál ida ne’ebé uza nu'udár dalen ba loron-loron iha Munisípiu Lautein, no maioria ema Lospalos hatene ko'alia Fataluku.

Fataluku mak kultura ida ne’ebé oras-ne’e eziste iha rai-Lospalos. Populasaun uza lia-Fataluku nu’udár instrumentu komunikasaun ba loron-loron nian . Maibé mekanismu sira atu bele dezenvolve ita-nia lian rejionál hafoin nafunan.

Fataluku mai husi silaba Fata ho Luku Fata nia signifikadu dehan lo'os, tebes, klaru.Luku nia signifikadu dehan lian, kolia, hato'o,  (Fataca, Fataneceremu, Fatapai, imai-maisina ta'a).

Fataluku mak lia ida ne'ebe lo'os, klaru tuir ema Lospalos nia perspektiva, ba ema Fataluku oan sira lian Fataluku sai hanesan simbolu ba identidade kultural ema Lospalos nian.

Wainhira ema Fataluku oan sira hasoru malu iha ne'ebé deit sira sempre uja lian Fataluku hodi komunika ba malu, sira iha ne'ebé deit naturalmente uja lian Fataluku iha sira nia komunikasaun ba loro-loron nian entre sira,no ho komunidade Fataluku.

Ema matenek nain balun dehan katak Fataluku mai husi lian Papua, balu mos dehan katak Fataluku klasifika ba lian Austronesia, balun mos dehan katak Fataluku ne'e Non-Austronesian, iha ideas oi-oin deit kona-ba Fataluku.

to'o ohin loron seidauk klaru e nune mos atu identifika lolos katak Fataluku ne'e husi ne'ebé ita presija halo peskija sientífiku ida hodi hatudu ba ema hotu rejultadu ne'ebé los, la'os tur hodi hanoin deit ou rona husi ema seluk, ou mehi deit hodi hetete katak Fataluku mai husi Astronesia, lian Papuan no buat seluk tan.




#Article 63: Parlamentu Nasionál (134 words)


Parlamentu Nasionál (iha portugés: Parlamento Nacional de Timor-Leste) mak órgaun soberania Repúblika Timór-Leste nian ne’ebé reprezenta ema Timór-oan tomak, iha kbiit atu halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun polítika. (Konstituisaun, Artigu 92)

iha formasaun governu ka aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu nian, iha tempu
naruk liu loron neen-nulu, wainhira rona tiha ona partidu polítiku sira-ne’ebé hetan
kadeira iha Parlementu Nasionál, no rona Konsellu-Estadu, iha tempu ne’ebé laiha
kdasar jurídiku atu hala’o disolusaun. (Konstituisaun, Artigu 86 f)

Asembleia Konstituinte (hili iha tinan 2001) fila-an ba Parlamentu Nasionál bainhira Konstituisaun RDTL nian tama iha vigór iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002. Asembleia Konstituinte iha ona Deputadu na'in ualunulu-resin-ualu (88), tanba ne'e Parlamentu Nasionál mós iha Deputadu na’in ualunulu resin ualu, iha de’it mandatu dala uluk ne'e nia laran.

haree: Eleisaun parlamentar, Timór Lorosa'e 2012




#Article 64: Galaxy Band (108 words)


Galaxy Band hanesan banda múzika ida nebe agora dadaun famoso liu iha timor. Banda nee iha principiu harii iha Lospalos husi Meli Moko, Etson Caminha, Leo, Jalde Caminha no Osme iha tempo indonesia sei iha Timor; depois funu 1999 sira nain hira balun fahe malu tiha, maibe sira komesa hamoris fali banda nee iha 2002 mai leten ho integrante foun. Sira toka múzika hanesan reggae, Rock no dalaruma kahur ho rap nebe halo sira nia múzika unika liu iha timor no sira mos halo ona konsertu barak iha rai liur hanesan iha Australia, Indonesia no foin dadauk ba presenta konsertu iha Festival Música Do Mundo iha Coimbra Portugal.




#Article 65: Nino Konis Santana (407 words)


Nino Konis Santana (José Conisso António Santana, moris iha Vero, suku Tutuala, munisípiu Lautein, 12 Janeiru 1957 - mate iha Ainaru, 11 Marsu 1998) nudar komandante FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional de Timor Leste), grupu rezistensia Timor-Leste durante okupasaun Indonesia, fulan April 1993 to'o nia mate.

Konis Santana mai husi Vero, suku Tutuala. Santana halo nia estudu iha eskola Katólika no serbisu nudar mestri iha nia moris fatin Tutuala to'o Operasaun Seroja iha fulan Dezembru 1975.

Entre tinan 1974-1975, Konis Santana sai nudar xefi ba organizasaun mahasiswa Timor UNETIM nebe iha afiliasaun ho FRETILIN. Nudar membru ba komisaun ba votasaun jerál, nia prepara votasaun jerál iha ne'ebá hodi koko implementa iha Lospalos iha loron 13 Marzo 1975 no prepara independénsia rai kolonizadu ida-ne'e. Figuras FRETILIN barak mak sai nudar kandidatu. Iha loron 28 Novembru 1975, Repúblika Demokratika Timor Leste hamriik (Proklamasaun Independénsia). Liu loron hira de'it, Tentara Nasional Indonesia tun iha Timór Lorosa'e.

Konis Santana tama ai-laran hodi halo funu no nia sai nudar wakil Daerah Militer Lospalos. Nia husik tiha nia markas no nia kargu iha rejiaun Lospalos iha tinan 1981, no sai nudar membru ba grupu nebe lidera husi Xanana Gusmão. Iha tinan 1992, Konis Santana sai asistente politika Gusmão nian. Iha tinan 1990, Konis Santana tiru malu ho TNI, no hetan kanek iha nia kakorok, kelen, no ain. Iha tinan 1991, Konis Santana harii nia pos ou base iha Ermera, tamba iha palnu atu habelar funu toó loro-monu. Iha nee, nia harii kapela kiik-oan ida nebe deddika ba Nossa Senhora de Fátima. Tan Xanana TNI sira kaer nia iha fulan Novembro 1992, Ma'huno Bulerek Karathayano sa´e nudar komandante FALINTIL. Konis Santana tama nudar membru Komite Politika Militar. Iha fulan Abril 1993 Ma'huno mos TNI kaer no hadadur nia tan nee Konis Santana sa'e nudar komandante foun FALINTIL nian. Iha FRETILIN nia laran, Konis Santana nudar sekretáriu komité instruksaun.

Iha versaun balun dehan Konis Santana mate iha desastre ida iha ai-laran, momentu neba iha abu-abu barak no nia hetan desastre wainhira nia sae foho atu ba nia subar fatin. Maibe balun mos dehan nia mate tan moras. To´o nia mate mos iha nia kelen laran sei belit kilat musang nebe tinan 8 liu ba TNI sira tiru nia. Depois nia mate, kargu nudar Xefi Falintil fo ba Taur Matan Ruak. 

Parke Nasional Nino Konis Santana, sai nudar jardin nasional primeiru Timor-Leste nian nebe iha Tutuala, munisípiu Lautein hanaran tuir nia naran iha tinan 2007.




#Article 66: Forcas Defensa Timor Lorosa'e (3857 words)


Falintil-Forcas Defensa Timor Lorosa´e ka (F-FDTL, port.: Falintil-Forças de Defesa de Timor-Leste) ne forsas armadas nebe iha atu defende rai Timor Lorosa´e. F-FDTL harii iha Febreru 2001 no too agora iha ona batallaun infanteria rua nebe mak: Komponente Naval kik-oan ida no Unidade Suportasaun nian balun.

F-FDTL ninia knar primeiro mak proteje rai Timor lorosa´e husi atakasaun rai liur. Rai Timor mos iha seguridade ba rai laran, nebe mak halao husi Policia Nacional de Timor Leste ka (PNTL), maibé knaar ida ne dala ruma sira uza sala no indisiplina hodi lori konfrontasaun ho F-FDTL.

Problema F-FDTL nebe boot liu mosu iha 2006 kuando metade husi forsa ema duni sai. Dimisaun ida nee halo instusaun rua ne F-FDTL no PNTL atu besik rahun nunee governu foti kedas medidas invita forcas armadas nasaun liur hodi mai halo kalma situasaun.

Lei inan RDTL nian fo knar ba F-FDTL atu responsabiliza proteksaun rai Timor husi atakasaun rai liur nian. Lei inan dehan katak F-FDTL tenki garantia independensia nasaun nian, integridade territorial no libertasaun no seguridade ba povu i kontra agresaun saida deit nebe mai husi liur, ho respeitu ba orden konstitusional. Lei inan mos hateten katak F-FDTL tenki netral no tenki obedece ba orgaun kompetente kon respeitu ba ley konstitusional, no sei labele interviene iha aksaun politika. PNTL sira no Forca seguransa civil sira mak responsable ba seguransa rai laran nian.

Praktikamente knar F-FDTL no Policia National de Timor Leste (PNTL) ladun klaru, hodi ida ne mak resulta konfliktu entre orgaun rua ne.  Conversely, (Policia Nacional de Timor-Leste, PNTL) involve ona iha defeza ita nia rai ketan iha parte loro-monu. Konfliktu entre polisia i militar ne mosu tamba governu Timor faila atu hametin estabilidade rai laran. Tan ne iha Febreru 2010 Governu kria ona legislasaun atu define klaru liu tan knar ba orgaun rua ne iha Timor.

F-FDTL forma husi Movimentu Libertasaun Nasional Armada Guerrilia konyesidu ho FALINTIL (Forças Armadas de Libertação de Timor-Leste). Durante periodo antes de 1999 lider timorense balun, inclui presidente agora Presidente Timor Lorosa´e José Ramos-Horta, fo proposta katak iha futuru nasaun Timor Lorosa´e sei laiha nia forsa militar. Maibé ho violensia no destruksaun nebe mosu wainhira timor manan votasaun iha 1999 ano iha nesesidade atu fo servisu ba veteranus FALINTIL nian, ne mak obriga timor troka nia opiniaun no konsige harii duni nia forsas armadas militar nian. Ba dala uluk forsas armadas harii ho 5,000 personnel.

Iha 2000 klaran United Nations Transitional Administration in East Timor (UNTAET) invita tim ida husi King's College London atu lori estudu ida ba opsaun seguransa Timor Leste nian. Reportadu tim ne nian identifika opsaun tolu ba militar timorense ida. opsaun 1 Ne basadu ba FALINTIL nia preferensia ba relativo armada militar nebe barak no todan ho 3,000–5,000 personnel, Opsaun 2 forsas ida husi 1,500 regulares no 1,500 conscripts no Opsaunn 3 ne ba forsas ida ho 1,500 regulares no 1,500 reservista voluntario. Tim ba estudo recomenda Opsaunn 3 nudar opsaun ida diak liu ba seguridade Timor Lorosa´e nian no basea ba situasaun de nesesidade ekonomika rai nian. UNTAET simu rekomendasaun ne iha Septembro 2000 no forma base ba planu forsa defeza Timor Lorosa´e nian. Ema hotu-hotu iha rai Timor laran nebe uluk kontribui ba seguransa nasaun nian mos simu hotu proposta ne. The King's College report ne hetan kritika katak ho reporte ida ne, lori Timor Lorosa´e hodi establece forsas polisia nebe boot no ermadas militar nebe boot wainhira nasaun ne nia seguridade bele garantia deit ho forca ida kiik-oan ida paramilitar.

Kunadu Timor Lorosa´e nia desizaun atu forma forsas militar ne hetan kritika husi komentador balun, Governu Timor Lorosa´e ho razaun no fiar makaas katak forsa ne nesesario duni ba seguransa rai nian. Komentadores sira dehan katak nudar Timor Lorosa´e la halo aksaun ruma ba rai liur diak liu usa rekursu limitadu governu nian hodi hametin liutan PNTL nian. Nudar lider politika Timor Leste nian rekonyese katak sira la halo enfrentamientu ho liur, sira fiar katak ne nesesariu atu mantein kapasidade militar nian atu defende nasaun husi agresaun iha futuru. Establesimientu F-FDTL ne mos sai hanesan siginifikasaun efektivu husi integrasaun FALINTIL ba Timor Leste ida nebe independente.

FALINTIL ofisialmente sai F-FDTL 1 Febreru 2001. Membrus 650 primeiru de F-FDTL ne selektadu husi 1,736 aplikantes FALINTIL  no komesa treinamentu iha 29 Marsu. 1ra Batailaun FDTL  nian establese iha 29 Juniu 2001 no too metin liu tan iha 1 Dezembro. Membru barak liu husi battalaun ne mai husi ema lorosa´e. 2da Battalaun establese iha 2002 ho kader husi 1ra Battalaun no iha personel foun barak mak tinan 21 ba kraik nebe la participa ba luta independencia nian. . F-FDTL nia Komponente Naval Kiik ne harii iha Dezembro 2001.

F-FDTL komesa asume responsabilidade ba seguransa rai Timor nian nebe UN peacekeeping force komesa husik ona. Munisípiu Lauteinne sai primeira area nebe husik ba F-FDTL nia liman iha Juilu 2002. Depois ida ne F-FDTL kaer hotu reponsabilidade fseguridade externo nasaun nian iha 20 de Mayo 2004, al tantu forsa seguridade internasional balun sei iha Timor Leste too metade-2005. F-FDTL konduce nia primeira operasaun iha Janeiru 2003 wunidade armada ida bolu ba atu hapara aktividade kriminal nebe halo husimilisia loromonu iha munisípiu Ermera.
F-FDTL sufre ona nia moral nebe seriu liu no problema disiplina desde nia establesimentu. 

Tensaun manas entre F-FDTL no PNTL mos reduse efektividade serviso seguridade nasaun nian. Durante 2003 i 2004, membru husi polisia no F-FDTL enfrenta malu iha okasaun barak, no grupu soldado sira aataka estasaun polisia nian iha Setembru 2003 no Dezembru 2004.

Tensaun entre F-FDTL to´o nia tutun iha 2006. Iha Janeiru, 159 soldadu husi unidade boot F-FDTL reklama petisaun ida ba Prezidente Xanana Gusmão katak soldadus husi lorosa´e hetan tratamentu diak liu duke loromonu sira. 'petitioners' hetan deit resposta oituan tan ne sira husik sira nia markas semana tolu depois, husik hela sira nia kilat. sira halibur hamutuk ho soldadus seluk atus ba atus no iha 16 Marsu komandante F-FDTL's , Brigadier General Taur Matan Ruak, despide 594 soldados, nebe besik mitade forsa timor nian. Soldaus despedidus laos deit petisionarios sira, maibé inklui mos ofisial 200 nebe falta bebeik nebe sidauk fila fulan hira ona antes fulan Marsu 2006.

Krise ne hodi to´o violensia iha fin de Abril. iha 24 Abril, petitioner sira no ssira nia suporter balun halo demonstrasaun durante loron hat iha Palacio Do Governo nia oin iha Dili bolu atu halo establecimentu ba komisaun independente ida atu identifika sira nia keixas. violencia nakfera iha 28 Abril wainhira petisioner balun no gangs foinsae ataka Palacio Do Governo. PNTL sira la tahan atu hapara violensia tan ne Palacio ema sunu tiha. Depois ke violensia naklekar ba area seluk iha Dili Laran, Primeiru Ministru Mari Alkatiri husu F-FDTL nia tulun atu restaura situasaun. Tropa sira nebe laiha esperensia ba kontrola violensia hatun duni iha Dili iha 29 Abril no resulta ema nain tolu mak mate. Iha 3 de Mayo Major Alfredo Reinado, komandante unidade Polisia MilitarF-FDTL nian, no mayoria nia soldao inkluye Lt Gastão Salsinha husik sira nia pos nudar protesta ba ema civil nebe mate tan F-FDTL mak tiru.

Tiru malu mos mosu entre Forca de Seguridade Nasional nian ho arebelde no gang sira iha fin de May. Iha 23 Mayo Reinado ho nia grupu rebelde tiru personel F-FDTL no PNTL Fatu Ahi. Iha 24 Mayo personnel F-FDTL nebe besik sira nia Quarters-boot hetan ataka husi rebelde (offisial polisi), petitioner sira no civil armado. Ataka ne derotadu wainhira ro patrulla Componente Naval F-FDTL nian tiru atakantes sira. Durante krize ne relasaun entre F-FDTL and PNTL sai aat liu tan, iha 25 Mayo membrus F-FDTL ataka PNTL nia Quarters-boot, oho official polisia sin armas nain sia.

Ho resultado violencia nebe sai aat liu tan, hakaas an no husu forsa internasional iha 25 Mayo. Forsa Paz sira bkomesa to´o Dili loron tuir mai sira komesa restaura situasaun. um total ema nain 37 mak mate iha krize ne iha Apbil  Mayo no 155,000 husik sira nia uma. Nacoens Unidas hetan katak ministru sira defeza no interior no komandante F-FDTL entrega kilat ilegalnmente ba civil durante crisis no rekomenda kata sei halo juisio ba sira.

Krize 2006 husik F-FDTL rabat rai. The F-FDTL's strength fell from 1,435 in January 2006 to 715 in September and the proportion of westerners in the military fell from 65 percent to 28 percent. 

Iha 2004 komandante F-FDTL forma tim ida, nebe inkluye kontraktor internasional, atu harii dokumentu visaun estrategika largu plazo ba militar. Estudo ne suporta husi Governu Australian . Nia resultadu dokumentu Force 2020 halo kompletu iha 2006 no halo publika iha 2007. Dokumentu ne hateten  visaun 'aspirational'  ba dezenvolvimentu F-FDTL to´o 2020 e além de e é de estado equivalente a uma defesa white paper. Ida ne propose atu habelar militar atu besik 3,000  personnel regulariha medium term liu husi konskripsaun. ida ne mos tau longer-term goals hanesan establese komponente aereo no hola kilat modernu, hanesan anti-armour weapons, armoured personnel carriers and missile boats, iha 2020.

The Force 2020 plan ne hanesan ho Opsaun 1 iha the King's College report. The King's College study team rekomenda makas liu kontra estrukura forsa ida ne, labelling isto unaffordable e elevando preocupações em cima do impacto de conscrição em sociedade de Timorese Oriental e prontidão de exército. Tim ida ne kalkula kata se uza estrutura de força ida ne valeriam 2.6 a 3.3 percent do anuário de Timor Oriental Produto Doméstico Total e representaria um fardo pesado na economia de Timor Oriental. Moreover, the Force 2020 plano pode não ser realístico ou satisfatório como parece enfatizar expansão militar a contador ameaças externas em cima de gastar em outros serviços de governo e segurança interna e esboça idéias como o a longo prazo (~2075) development of space forces.

Mentras Force 2020 plan hetan controversial, Governo Timor atu adopta ida ne. Planu ne hetan kritika husi United Nations no Governu Australia no United States como unaffordable e mais das necessidades de Timor Oriental. Presidente José Ramos-Horta defende plano ida ne, porém, discutindo que sua adoção transformará o F-FDTL em uma força profissional capaz de defender a soberania de Timor Oriental e contribuir à estabilidade da nação.funcionários de defesa Timorese também deram ênfase a que  Força 2020  é um plano a longo prazo e não propõe adquirindo armas avançadas durante alguns anos. A partir de cedo 2008 o plano não tinha sido aprovado por parlamento mas planos estava sendo feito para sua implementação.

As repercussões da 2006 crise continuam sendo sentidas. No dia 11 2008 de fevereiro, um grupo de rebeldes conduzido por Alfredo Reinado attempted Oriental para matar ou seqüestrar o Presidente Ramos-Horta e Primeiro-ministro Gusmão. Embora Ramos-Horta e um dos guardas dele esteja mal ferido, estes ataques não tiveram foram matados êxito e Reinado e outro rebelde. Foram estabelecidos um F-FDTL em comum e comando de PNTL para procurar os rebeldes sobreviventes e o exército e polícia demonstrou um grau alto de cooperação durante esta operação. The joint Comand foi licenciado no dia 19 2008 de junho. Enquanto The Joint Comand contribuiu à rendição de muitos dos sócios de Reinado, foi alegado que os sócios do comando cometeram violações de direitos humanos. Iha 2008 de junho que o Governo ofereceu prover compensação financeira aos solicitantes que desejaram voltar a vida de civil. Esta oferta foi aceitada, e todos os solicitantes voltaram às casas deles/delas em agosto que ano.

A Constituição de estados de Timor Orientais que o Presidente é o xefe supremo da força de defesa e tem o poder para designar o xefe do F-FDTL e Chefe de Pessoal. O Council Oriental de Ministros e National Oriental é responsável para fundar o F-FDTL e fixar política relativo à segurança de Timor Oriental. Prime Minster Gusmão also serves as the current Minister of Defence and Security. A Superior Council for Defence and Security was also established in 2005 to advise the President on defence and security policy and legislation and the appointment and dismissal of senior military personnel. The council is chaired by the President and includes the Prime Minister, the defence, justice, interior and foreign affairs ministers, the heads of the F-FDTL and PNTL a national state security officer and three representatives from the national parliament. The council's role is not clear, however, and neither it nor the parliament served as a check against the decision to sack large numbers of F-FDTL personnel in 2006. A parliamentary committee also provides oversight of East Timor's security sector.

A small Ministry of Defence (which was renamed the Ministry of Defence and Security in 2007) was established in 2002 to provide civilian oversight of the F-FDTL. A lack of suitable staff for the Ministry and the close political relationship between senior F-FDTL officers and government figures rendered this oversight largely ineffectual and retarded the development of East Timor's defence policy up to at least 2004. The failure to institute effective civilian oversight of the F-FDTL also limited the extent to which foreign countries are willing to provide assistance to the F-FDTL and contributed to the 2006 crisis. As at early 2010 the Ministry of Defence and Security was organised into elements responsible for defence (including the F-FDTL) and  security (including the PNTL), each headed by their own Secretary of State. At this time the East Timorese Government was working to expand the Ministry's capacity with assistance from UNMIT, but continuing shortages of qualified staff limited the extent to which the Ministry could provide civilian oversight to the security sector.

O F-FDTL é organizado em um exército de dois batalhões de infantaria de luz, um componente naval e unidades apoiando. Estas unidades de apoio incluem a sede de força, uma unidade de apoio de logistic, uma unidade de comunicações e uma companhia de polícia militar. Timor oriental não tem um força aérea e o F-FDTL não opera nenhuma aeronave atualmente. O F-FDTL também opera o maior e mais sofisticado human rede em Timor Oriental, baseado na resistência clandestina que informa redes construída durante a ocupação indonésia,. In May 2008 the national parliament passed a law which places the F-FTDL's intelligence branch under the authority of the head of the National Information Service.

The F-FDTL has an authorised strength of 1,500 regular personnel and 1,500 reservists. It has never reached these totals as funding shortfalls have prevented the reserve component from being formed and the Army's two regular battalions have remained under-strength. While all the F-FDTL's personnel were initially FALINTIL veterans the force's composition has changed over time and few soldiers from the insurgency remain due to the force's narrow age requirement. After the F-FDTL's 1st Battalion was established in 2001 recruitment was opened to all East Timorese above the age of 18, including women. Few women have joined the F-FDTL, however, and as at February 2010 only seven percent of new recruits were female.

The land force of the F-FDTL consists of two light infantry battalions, each with an authorised strength of 600 personnel. The force was predominantly trained by the Australian and Portuguese militaries. Each battalion has three rifle companies, a support company and a headquarters company. Although the army is small, the guerrilla tactics employed by FALINTIL before the departure in 1999 of the Indonesian military were effective against overwhelming numbers and it has the potential to form a credible deterrent against invasion.

The US Embassy in Dili states that in 2009 the F-FDTL comprised 719 qualified soldiers and a further 579 in training. Of the 579 recruits under training it is planned that 150 will be allocated to the Naval Component.

The army's two battalions are located in separate bases. The 1st Battalion is based at Baucau, with a contingent in the seaside coastline village of Laga. The 2nd Battalion is stationed at the Nicolau Lobato Training Centre near Metinaro. Almost all of the 2nd Battalion's soldiers were dismissed during the 2006 crisis.

Logistics and service support is provided through Headquarters F-FDTL in Dili. There is also a military police unit that polices the F-FDTL and in addition performs traditional policing tasks, resulting in conflicting roles with the PNTL. The military police have also been responsible for presidential security since February 2007. The F-FDTL is planning to raise two engineer squadrons with a total of 125 personnel during 2010. 

The F-FDTL is armed only with small arms and does not have any crew-served weapons. The 2007 edition of Jane's Sentinel states that the F-FDTL has the following equipment in service: 1,560 M16 rifles and 75 M203 grenade launchers, 75 FN Minimi squad automatic weapons, 8 sniper rifles and 50 .45 M1911A1 pistols. A further 75 Minimis are to be ordered. The majority of the F-FDTL's weapons were donated by other countries.

The Naval Component of the F-FDTL was established in December 2001 when Portugal transferred two small Albatroz class patrol boats from the Portuguese Navy. Its establishment was not supported by the King's College study team, the UN or East Timor's other donor countries on the grounds that East Timor could not afford to operate a naval force. The role of the Naval Component is to conduct fishery and border protection patrols and ensure that the maritime line of communication to the Oecussi enclave remains open. As at June 2010 the Naval Component is equipped with four patrol boats. Under the Force 2020 plan the Naval Component may eventually be expanded to a light patrol force equipped with corvette-sized ships and landing craft.

The two Albatroz class patrol boats Oecussi and Atauro are each armed with a 20 mm Oerlikon cannon and two 12.7 mm machine guns and are based at Hera Harbour a few kilometres east of Dili. They were built in the early 1970s and were in the process of being decommissioned from the Portuguese Navy at the time they were offered to East Timor. The patrol boats' high operating costs are a significant constraint on the Naval Component. 

On 12 April 2008 East Timor signed a contract for two new Chinese-built 43 metre Type-62 class patrol boats. These ships will replace the Albatroz class ships and be used to protect East Timor's fisheries. The contract for the ships also involves 30 to 40 East Timorese personnel being trained in China. It has also been reported that East Timor's shore infrastructure will also be updated as part of the acquisition of the Type-62 class ships. The two new patrol boats arrived from China in June 2010 and were commissioned as the Jaco Class on the eleventh of the month. The craft have been named Jaco and Betano.

Reports on the Naval Component's strength are contradictory; while the 2009–2010 edition of Jane's Fighting Ships states that 150 personnel are under training, the 2010 edition of the IISS Military Balance lists the Naval Component's size as 82 personnel. The United States Embassy in Dili states that the Naval Component comprised 87 personnel at the end of 2009 and is to be expanded by a further 150.

East Timor Government budget papers show that the F-FDTL has been allocated funding of $US17.713 million for 2010, with additional funding being provided to the Ministry of Defence and Security and Secretariat of State for Defence. Despite this expenditure, East Timor is reliant on foreign aid to fund and equip the F-FDTL. The aid is provided in the form of military equipment, such as weapons and uniforms, and through the provision of training and assistance with logistics. No military production currently takes place in East Timor, though the country may eventually manufacture its own military uniforms. The King's College report estimated that a military of 1,500 regulars and 1,500 reservists would cost approximately one percent of East Timor's GDP and that this was the highest level of military expenditure the country could sustain.

Funding shortfalls have constrained the development of the F-FDTL. The government has been forced to postpone plans to form an independent company stationed in the Oecussi enclave and two reserve infantry battalions. These units formed an important part of the King's College report's Option 3 force structure and their absence may have impacted on East Timor's defence policy. The signing of agreements to purchase patrol boats from China and military equipment from Malaysia in 2008 may indicate that East Timor is increasing its defence budget in order to modernise the F-FDTL.

Foreign countries play a key role in supporting the F-FDTL and are providing security in East Timor until the Timorese security forces are ready to resume this responsibility. The United Nations Integrated Mission in Timor-Leste (UNMIT) is tasked with supporting the East Timorese government and security institutions, including the F-FDTL. UNMIT was established on 25 August 2006 and replaced the United Nations Office in Timor Leste (UNOTIL). As at 30 June 2010 UNMIT had a strength of 1,466 uniformed personnel, including 1,434 police and 32 military observers. These personnel were supported by 354 international civilians, 907 local civilian workers and 176 UN volunteers. UNMIT includes a Military Liaison Group which maintains teams in Dili, Baucau, Maliana, Suai, and Oecussi. These teams collect information on security issues for UNMIT and liaise with both the East Timorese Border Police and the Indonesian military in border districts.

UNMIT is supported by an Australian-led International Stabilisation Force (ISF). The ISF was deployed to East Timor in late May 2006 and currently includes units from the Australian Defence Force and the New Zealand Defence Force. The main element of the ISF is the ANZAC Battle Group, which has a strength of about 400 Australians and 150 New Zealanders as at August 2010.

The presence of UN police and Australian troops was a key issue in the 2007 East Timorese presidential election. The winning candidate, José Ramos-Horta, backed the presence of foreign forces and told rallies that he would like these forces to remain for at least five years. Most other candidates called for the UN and ISF to withdraw as soon as possible, arguing that their presence limits East Timor's sovereignty. Despite the differing views on how long the UN and ISF should remain in East Timor, all the parties regard the presence of foreign peacekeepers as being necessary until the F-FDTL and PNTL are ready to take responsibility for the country's security.

While the UN has historically been reluctant to engage with the F-FDTL, several bilateral donors have assisted the force's development. Australia has provided extensive training and logistical support to the F-FDTL since it was established, and currently provides advisors who are posted to the F-FDTL and Ministry of Defence and Security. Portugal also provides advisors and trains two naval officers each year in Portugal. China has provided US$1.8 million in aid to the F-FDTL since 2002 and agreed to build a new US$7 million headquarters for the force in late 2007. East Timor is one of Brazil's main destinations for aid and the Brazilian Army is responsible for training the F-FDTL's military police unit. The United States also provides a small amount of assistance to the F-FDTL through the State Department's International Military Education and Training Program. While Malaysia has provided training courses and financial and technical aid, this assistance was suspended after the 2006 crisis. Under current arrangements Portugal provides the F-FDTL with basic and advanced training while Australia and other nations provide training in specialized skills.




#Article 67: Polísia Nasionál Timór Lorosa'e (118 words)


Polísia Nasionál de Timor-Leste (PNTL) mak forsa polísia nasionál Timór Lorosa'e nian.

PNTL harii iha loron-27 fulan-Marsu 2000 husi administrasaun Nasaun Naklibur sira (ONU). Rekrutamentu komesa hala'o ona desde 2000, treinu báziku komesa iha 27 de Marsu, 2000, husi UNTAET. Iha 10 Agostu 2001, PNTL establese ofisiálmente, servisu hamutuk ho CivPol, Nasaun Naklibur sira-nia Civilian Police Force.

mai ita halo wikipedia 

PNTL ikusmai asume nia responsabildade ba nasaun tomak iha 10 Desembru 2003.

Agora dadaun iha unidade espesial tolu hamutuk ho PNTL: Unidade Polisia Reserva , formerly the Rapid Deployment Service; Unidade Patrulla Fronteira; no Unidade Intervensaun Rapida, ou UIR, nebe halo tuir modelo Guardia Nacional Republicana Portuges GNR nian, nebe serve iha Timor Leste antes ukun an.




#Article 68: FALINTIL (174 words)


Falintil-Forças da Defesa de Timor-Leste ou FALINTIL-FDTL ou F-FDTL mak Forsas Armadas Timor-Leste nian nebe moris husi FALINTIL (Forças Armadas de Libertação Nacional Timor-Leste) nebe hamriik iha 20 Agostu 1975, F-FDTL hamriik iha UNTAET nia tempu iha loron 1 Febreiru 2001.
FALINTIL iha tempu invasaun Indonesia konyesidu hanesan Frente Armadas ba Libertasaun Timor Leste hamutuk ho frente rua tan mak: Frente klandestina no Frente Diplomatika. Iha tempu neba FALINTIL fahe ba (região) hat.

Kuandu kostitusaun oficialmente halao iha 20 Mei 2002, forsas armadas ne troka nia naran sai FALINTIL-FDTL (F-FDTL) ho nia boot Mayor Jenderal Taur Matan Ruak (José Maria de Vasconcelhos) nebe mak uluk gerilleiru FALINTIL nian.

F-FDTL too agora foin iha batalaun infanteria forsas terreno rua nebe konsentra iha munisípiu Baucau no munisípiu Lautein, kompi ida forsas naval (componente naval) nebe konsentra iha Hera, Dili, antantu forsas aereo sidauk iha. Alende ida nee iha mos unidade ida Polisia Militer (PM).

Tuir artikulu 146, paret lima Konstitusaun jeralmente organiza knaar principal FALINTIL-FDTL nian nebe mak garantia independensia nasional, integridade teritorial no seguransa eksternu.




#Article 69: Ueska (provínsia) (142 words)


Ueska (iha españól: Huesca, iha aragonés; Uesca no iha katalaun; Osca) provínsia Norte hosi España nian ne'ebé halo rai-ketan hodi provínsia Lérida iha Lorosa'e (hosi komunidade autónoma Kataluña), hodi provínsia Saragosa iha Sul no hodi komunidade forál Navarra. Fohor-Pireneus haketak nia hosi Fránsia (hosi departamentu Alta Garona, balun departamentu Fohor-Pireneus Aas nian no balun departamentu Fohor-Pireneus Atlántiku) iha Norte. Ninia kapitál maka Ueska (iha españól: Huesca, iha aragonés; Uesca no iha katalaun; Osca).

Fohor-Pireneus nia tutun aas liu maka (Foho Anetu (ho españól, ho aragonés no katalaun; Aneto) no Foho Poséts (ho españól: Pico Posets, ho aragonés; Tuca Llardana no katalaun; Pic Pocets) iha provínsia ne'e. Iha ne'ebá mós Parke Nasionál Ordeza no Foho Perdidu nian (ho españól: Parque Nacional de Ordesa y Monte Perdido, ho aragonés; Parque Nazional d'Ordesa y d'as Tres Serols no katalaun; Parc Nacional d'Ordesa i Mont Perdut).




#Article 70: Eleisaun parlamentar, Timór Lorosa'e 2012 (151 words)


Eleisaun deputadu 65 Parlamentu Nasionál nian, iha loron 7 fulan-Jullu iha tinan 2012.

Tuir rezultadu provizorio, sei iha partidu haat (4) iha Parlamentu:

Partidu seluk la simu 3 % votu nian, nune'e sira la iha deputadu iha Parlamentu foun.

Rezultadu ofisiál sei publikadu iha loron 17 Jullu. Sesaun primeiru parlamentar komesa iha loron 8 fulan Agostu.

Maioria parlamentár maka deputadu 33. Agora bele forma governu husi partidu CNRT no FRETILIN, husi FRETILIN no PD, ka husi CRNT no PD. Partidu CNRT, PD ho Frenti-Mudansa mós bele forma governu husi partidu tolu.

Adjuntu sekretáriu geral PD, Samuel Mendonça, dehan PD seidauk iha planu konsulta ho CNRT. Nia mós dehan PD iha kriteriu ema ne’ebe independente labele kaer governu. Kuandu CNRT ho FRETILIN la aseita criteria PD nian, Samuel dehan, PD pronto sai opozisaun.

Tuir ONG La'o Hamutuk, idea governu unidade nasionál husi partidu boot liu hotu CRNT ho FRETILIN perigozu ba Demokrasia.




#Article 71: Governu (Timór Lorosa'e) (116 words)


Tuir artigu 103 Lei-Inan nian, Governu, órgaun soberanu ida-ne’ebé iha responsabilidade atu hala’o no ezekuta polítiku jerál nasaun nian no mós órgaun superiór Administrasaun Públika nian.

tuir artigu 104

Númeru ba dezignasaun no mós atribuisaun ministériu no Sekretária-Estadu nian sira Governu nia diploma lejizlativu define.

tuir artigu 105
Konsellu-Ministru sei hariik hosi Primeiru-Ministru, Vise Primeiru-Ministru, no Ministru sira. Vise-Ministru sira no Sekretáriu Estadu sira bele partisipa iha reuniaun Konsellu-Ministru nian, maibé sira la iha direitu ba votu.

Membru Governu siraseluk, Prezidente-Repúblika mak sei hili liu husi Xefe-Ministru nia proposta. (Lei-Inan, artigu 106)

VIII Governu Konstitusionál:

VII Governu Konstitusionál:

VI Governu Konstitusionál:

V Governu Konstitusionál:

IV Governu Konstitusionál: 

III Governu Konstitusionál:

II Governu Konstitusionál:

I Governu Konstitusionál:




#Article 72: Afaloicai (Bagia) (128 words)


Afaloicai hanesan suku ida nebee tama iha administrasaun postu administrativu Bagia, Munisípiu Baucau. Populasaun 1.106 (iha tinan 2015). Mane hamutuk 548 pessoas e feto hamutuk 558 pessoas.  Área 10,15 km².

Bazeia ba istoria nebee konta tuntan husi bei-ala sira katak Afaloicai kompostu husi liafuan rua mak hanesan tuir mai:

AFA (Makasae) katak fatuk e LOICAI katak husi ema ida naran Loicai. Uluk Loicai tuur iha fatin ida naran Buibela, nia mate depois derepenti deit sai fatuk. Entaun bei-ala sira kombina AFA ho LOICAI sai AFALOICAI.

Suku Afaloicai lokaliza iha foho Matebian nia huun. Fronteira ho suku Ossu-Huna, suku Afaloicai iha postu administrativu Watucarbau, suku Laisorolai Leten (postu administrativu Kelikai), suku Afaloicai iha postu administrativu Watulari e suku Babulu (postu administrativu Watulari).

Suku Afaloicai iha aldeia haat mak hanesan:




#Article 73: Bodohoo (165 words)


Bodohoo (port.: Bado-Ho'o) hanesan suku ida ne'ebe pertenese postu administrativu Vinilale, munisípiu Baukau. Totál populasaun hamutuk ema nain 2664, kompostu husi mane nain 1383 no feto 1281. Bodohoo okupa area 22,47 km² no fahe ba parte rua ne'ebe keta-ketak. Parte leste baliza ho suku Nahareka no Waibubu (postu administrativu Ossu, munisípiu Vikeke), parte oeste baliza ho suku Wailaha, parte norte baliza ho suku Uma Ana Ulu, no parte sul baliza ho suku Wataco.

Suku Bodohoo kompostu husi aldeia 5 mak hanesan Waibubu (Uaibobo), Waikana (Uaicana), Watubela Oli (Uatubela Oli), Wataula (Uataula) no Uma Ana Iku (Uma Ana Ico). Maizumenus 30% populasaun nian ko'alia lian Kawaimina (konsiste husi lian Mediki 23%, Kairui 2% no kuaze 5% Waimaha), 30% populasaun nian ko'alia lian Makasae no 10% populasaun ko'lia Tetún Prasa. Maioria populasaun trata sira nia vida nu'udar agrikultura ou halo to'os ka natar, produtu lokal mak hanesan hare, batar, feuk no seluseluk tan. Iha suku Bodohoo eziste bee manas iha aldeia Waikana ne'ebé bele atrai turista sira.




#Article 74: Bagia (postu administrativu) (630 words)


Bagia (iha lia-portugés: Baguia) postu administrativu ida iha munisípiu Baukau, Timór Lorosa'e nian. Populasaun mane hamutuk ema 6,560 e feto 6,402. Ho nune'e total populasaun 12,962 (2015). Entre total populasaun nee, idade husi 0-14 hamutuk ema 4750, idade 15-59 hamutuk ema 6728 e idade 60 ba leten hamutu 1484 

Fronteira postu administrativu Bagia tuir Jeografia, parte leste baliza ho munisípiu Lautein, parte oeste ho postu administrativu Kelikai, parte norte haketak ho postu administrativu Laga no parte sùl baliza ho munisípiu Vikeke. Área 213,99 km².

Postu administrativu Bagia iha suku sanulu (10) mak hanesan tuir mai nee Afaloicai, Alaua Kraik (Alawa Kraik), Alaua Leten (Alawa Leten), Defauassi (Defawasi), Haekoni (Hae Coni), Larisula, Lavateri, Ossu-Huna (Osso Huna) Samalari ho Uacala (Uakala).

Sentru ba rendimentu populasaun Bagia maka merkadu Bagia Vila nebee bazar iha loron Segunda no sesta. Liu husi bazar nee populasaun bele faan sira nia produtu oi-oin atu bele hatutan sira nia vida moris.

Komersio no negosiu maka loja kiik no kantina nebee faan sasan alimentar nebee limitadu ka uituan deit. Baibain sasan sira nee sosa iha Distrito Baukau Vila e balun husi produsaun povo nian.

Industria kiik iha postu administrativu refere mak dulas hare, dulas batar, halo kripik, homan luhu modelu oi-oin, halo tais, no fore-rai sona, fehuk sona, hudi sosa no sel-seluk tan.

Fatin nebee potensia ba Turizmu iha futuro mak hanesan Foho Matebian, too agora sedauk hetan rendementu husi parte Turismu tamba seidauk bele asesu estrada nebee diak.

Obras antigu mak hanesan rezidensia administrador postu administrativu, ofisiu postu administrativu, Igreja, no obra arkitetura portuguesa too dadaun barak mak sei utilize. nst.

Kondisaun Estrada Baucau ba Bagia aat liu no kareta ladùn halai ba Bagia. Iha tempu okupasaun Indonesia kuaze alkatraun atu tama too suku maibee alkatrasaun sira nee aat hotu ona, e estrada sai fali bee dalan iha tempu udan.  Nunee suku barak labele faan nia produtu lokal tanba iha preokupasaun oi-oin ba transporte, karreta boot deit mak bele tama, kareta mikrolet la tama.

Maske iha mota boot tolu nebee iha area suku Samalari, Larisula ho suku Haekoni nia ponte laiha kondisaun atu utuliza bá-mai bainhira udan boot, no mos iha impedementu ba labarik eskola sira lao bá- mai livre, no inan aman sempre iha prekupasaun bainhira oan ba eskola.

Populasaun iha postu administrativu Bagia barak mak seidauk hetan bee moos, bainhira presiza fase no haris tenke ba dook kilometro 4-7 mak foin hetan bee (tenke ba mota) suku nebee iha Bagia vila uitoan mak iha bee mos husi Matebian hun maibe iha difikuldades dala ruma mai semana ida dala ida ka dala rua deit iha tempu bailoron.

Suku iha postu administrativu Bagia kuaze hetan hotu ona eletrisidade maibe iha suku tolu mak sedauk hetan eletrisidade nia lakan mak hanesan suku Larisula, suku Defauassi, ho suku Uakala.

Meus ba komunikasaun iha postu administrativu Bagia kuaze iha hotu ona mak hanesan rede telefone, internet, no mos radiu ho televizaun.

Iha sub munisípiu Bagia mak hanesan hare, batar, fehuk- midar, ai-farina, koto, fehuk-roupa, repollu, kafé, mostarda, talas, kontas, lis- mean, lis- mutin, Kamii, nuu, hudi, haas, sabraka, jabua, kulu, kulu jaka, Ai-nanas no seluk- seluk tan

Animal sira nebee populasaun Bagia hakiak mak hanesan: Karau-Timor, karau-baka, kuda, bibi- timor, bibi- malae, manu, fahi no asu.

Parte edukasaun iha postu administrativu Baguia iha mudansa boot bainhira ita kompara ho tempu Portugues no Indonézia tamba kuaze suku hotu-hotu iha Baguia laran iha hotu ona eskola primaria, maske fasilidade, ekipamentu, material no mestre seidauk sufisiente ba eskola hotu- hotu.

Baguia nia panaroma ne'ebe furak tebes sei sai fatin tourizmu iha futuru. Dadaun ne'e Baguia sei enfrenta dificuldade estrada ladiak e rekursu iha area turizmu nune'e seidauk hetan beneficiu husi fatin turizmu nian. Fatin ne'ebe potensia dada turistas mak hanesan foho matebian.

Lingua nebee populasaun postu administrativu Bagia uza hodi halo komunikasaun mak hanesan:




#Article 75: Manatutu (108 words)


Manatutu (port.: Manatuto) sidade ida iha suku Maabat ho Sau (Postu administrativu Manatutu), Timór Lorosa'e nian. Manatutu mak sai sidade kapitál ba munisípiu Manatutu. Populasaun 9.022 (2010).

Escola Secundaria Geral de Municipio de Manatuto. 610 alunos.
Professores permanente 16 pessoas.
Professores kontratado 2 pessoas.
Professores voluntario 4 pessoas.

Escola Secundaria Geral Primeira Dama Kirsty Sword Gusmao em Laleia tem 19 Professores e o total dos alunos 169 pessoas. 

Escola Secundaria Geral Catolica St. Antonio Manatuto 

Escola Secundaria Geral Catolica St. Antonio Manatuto. 300 alunos.
Professores permanente 13 pessoas.
Professores kontratado 4 pessoas.
Professores voluntario 4 pessoas.   

/media/akin/MULTIBOOT/VIJITA TT/IMG_1938.JPG   

Escola Secundaria Geral  Sao Joao Paulo II Laclo 75 alunos. 




#Article 76: Gleno (113 words)


Gleno sidade ho suku ida iha suku Riheu (Postu administrativu Ermera), Timór Lorosa'e nian. Gleno mak sai sidade kapitál ba munisípiu Ermera. Populasaun 8.133 (2010).

Eskola Secundaria Geral Nino Conis Santana (NCS) existe iha kapitál Gleno. Nune'e mos Eskola Basika 10 de Abril 99 Gleno. ESG Nino Conis Santana Gleno - Ermera iha tinan 2017 ho total alunus 1900, total sala de aula 34, dader sala 17 no lorokraik sala 17, profesor hamutuk 62. Ohin 3 de Abril 2017 estudiante NCS ho total alunus 1900 hahu tuir ezame ba primeiru periodu ba loron ohin estudante sencia naturais ezame materia Matematika no portugues no mos estudante sencia sosias ezame ho materia Ekonomia no portugues.




#Article 77: Iliomar (109 words)


Iliomar nudar postu Administrativu ida ne'ebe partense husi Municipiu Lautem nian, postu Iliomar iha suku ne'en mak hanesan tuir mai ne'e: Suku Iliomar I, aldeia sira pertense ba iha suku refere mak (Aldeia Iliomar,Caentau,Harara,wata-matar,Osso-ira). Suku Iliomar II, ho nia aldeia sira : (Caidabu'u,Akara.Ailebere), suku Fuat, ho nia  aldeia sira: Rumu-tau, Akardirlo, Wata-omar. Suku Caenliu, o nia aldeia sira (Malu-hira,Titirawein,Caidawalarin,Liufalun,Larimi) no suku Tirilolo, ho nia Aldeia sira (Tatalarilarin no Nautetu). Administrador Postu Iliomar  mak Joao Baptista periode (2016-2020).

Iliomar rai ida ne'ebe uniku tebes iha territoriu Timor, tanba postu ida ne'e koalia ho nia lian rasik MAKALERO, Makalero ba Lero/Ema Iliomar oan laos deit ba lian, maibe kultura ida deit. 




#Article 78: Vessoru (274 words)


Vessoru (iha Lian Tetun: Be-Soru, signifika katak be hasoru malu) hanesan suku ida husi sub-munisípiu Watulari, munisípiu Vikeke (Timor-Leste), lokaliza iha mota rua nia klaran Boru-Wa'i ho Meta Wa'i, parte leste baliza ho Afaloicai ho Waniuma (Postu administrativu Watucarbau), parte oeste baliza ho suku Babulu, parte norte baliza ho suku Afaloicai (Postu administrativu Bagia) no parte sul baliza ho Tasi Mane. Iha aldeia hitu mak hanesan Balabasiba, Mau-Boru, Culu-Dere, Baha-o, Uani-Uma, Baha-Buga, Matau. Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 1519, mane 785 no feto 734. 

Vessoru hanesan suku ida ne'ebe haleu ho mota rua mak hanesan mota Boru-Wa'i no mota Meta-Wa'i, mota rua ne'e mai husi Matebian no ikus mai hasoru malu iha Suku Vessoru. ho ida ne'e avo sira tau suku ne'e nia naran Vessoru mai husi lian Tetun Be Soru katak be hasoru malu. Maibe iha tempu ivazaun Indonézia muda naran Vessoru ho naran Kapuas, no ohin loron Vessoru oan sira konesidu ho naran Kapuas.

Suku Vessoru riku ho produtu oioin mak hanesan nu'u, hare, batar, aifarina, ikan, no seluk tan. Populasaun suku Vessoru uza produtu hirak ne'e hodi sustenta sira nia moris loro-loron.

Didimera, fatuk boot ida hanesan foho, lokaliza iha parte sul suku Vessoru nia ka iha area tasi ibun suku Vessoru, wainhira turista sira hakat liu iha fatin ne'e sira hare furak tebes no malirin ho anin nia huu, ema peskador sira buka ikan, husi suku seluk mai vizita hodi pasa ferias no seluk tan. Iha tinan 2011 estadu Timor-Leste monta gruta ida iha Didimera hodi sai hanesan fatin sarani katolika sira nia ne'ebe bainhira halo seremonia Misa, populasaun suku Vessoru no suku seluk selebra hamutuk iha fatin ne'eba.




#Article 79: Fatubesi (Hatólia) (128 words)


Fatubesi (port. Fatubessi) nudar suku ida husi suku 13 ne'ebé kompoin postu administrativu Hatólia (munisípiu Ermera). Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 4754. Área 35,53 km².

Suku Fatubessi nia area mak area antigu plantasaun kafe Sosiedade/SAPT iha munisípiu Ermera. Fatubesi nudar Sitiu (fatin) ba objetu ka propriedade nasional ka internasional balun hanesan Kafe Inan Hibrydo de Timor, estatua Nossa Senhora Peregrina, no estatua Governador José Celestino da Silva.

Fatubesi kompostu husi aldeia 6 mak hanesan Aldeia Assulau Hautete, Lebumeo, Matanoba, Peregrinacao, Sabsoi, no São Francisco.

Durante tempu ukun-an, suku Fatubessi iha tendensia atu sai nudar sentru ka postu administrativu ba Suco 6 (Fatubessi, Acolau, Fatubolu, Urahou, Mau-ubu, Lisafat) tanba Jeografikamente suku neen ne'e dook husi postu administrativu Hatólia ne'ebé difisíl atu asesu ba atendimentu administrasaun ka futuru municipio.




#Article 80: Euafa (118 words)


Eu'afa nudar populasaun nebe menus liu iha suku Gurusa (Guruça) neba, halo fronteira mak sul ho suku Namanei no aldeia Saebere, norte ho aldeia Lakule leste ho suku Afasa (Afaça) no oeste suku Waitame (Uaitame).

Iha aldeia neba mos se fahe ba bairo tolu ho ninia knua keta_ketak mak hanesan Eu'afa, Meturu no Rubilai. Eu'afa hamutuk knua hitu Liurai'isi, Kaybuti, Wabubu, Wamuta, Koulai, Launei no Logobere; Meturu hamutuk knua lima Rakulesa'isi, Baymeta'isi, Lairisa'isi, Lu'aloy no Lelamau no Rubilay hamutuk knua neen Rubilay, Osso'isi, Saeafamata, Selela'i, Samasula no Metiborugua. Animal nebe moris iha neba mak hanesan karau, kuda, bibi, fahi...nsst. Ai horis sira mak aikameli, kamii, aiteka,...nsst. Populasaun sira iha nebe hotu_hotu moris iha agrikultor no kiak ba edukasaun.




#Article 81: Escola Santa Madalena de Canossa (107 words)


Escola Santa Madalena de Canossa nebe ho nia karakteristika hakarak Eduka no forma Ema (Jovem) sai nia an tomak, tamba ne’e fo importansia tebes, uluk nanain ba ema nudar:

Individual Rekonhese nia an nudar ema (Jovem) mane ou feto nebe ho nia dignidade nebe a’as no folin tebes. Orgulho ho identidade nudar Timor oan nebe ho nia kultura rasik maske nakloke mos ba mundo global.

Social rekonhese relasaun ho ema no kriasaun seluk nia diak (bem comum) sensu kritiku ba situasaun atual no prontu ba kontribuisaun no transformasaun.

Transcendental haburas relasaun intima ho Maromak. Konsiente nafatin Maromak nia presenca iha fatin hotu-hotu no meios oioin nebe apresenta.




#Article 82: Loilubu (314 words)


Loilubu (iha lia-portugés: Loilubo) suku ida iha Timór Lorosa'e. Suku ne'e iha postu administrativu Vemasi (munisípiu Baukau). Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 1282. Área 22,24 km².

Suku Loilubu iha aldeia tolu maka hanesan: Caitaranau, Nunoti, Uaidau.Geografikamente suku Loilubo baliza ho suku Uatolari, suku Ossoala, Suku Ostico nomos suku Gariwai Postu Administrativu Baucau-Vila, Suku Uma Ana Iku ( Berkoli) Postu Administrativu Venilale, Aldeia Lia-Oli Suku Bahamori no Suku Fatulia Postu Admnistrativu Venilale. Maioria Populasaun husi suku nee moris hanesan agrikultur.  sitiu Turistiku iha suku Loilubo kuinesidu ho raimutin nebe produs ona bataku rihun ba rihun liu husi Uma Salesiano Fatumaka, Rai mean ho vistu furak nebe ita bele hare liu husi laletek Baha'o ba foho Ossoala no Mundu Perdidu, wainhira tempu udan no halai natar suku nee matak tebes no furak ho natar nebe lokaliza iha parte lorosae suku nian iha laletek kaidilari ita bele hare natar nebe furak ba parte liman loss no mos liman karuk. nunee mos iha plantasaun nu nebe uluk avo sira husik hela sei konserva to'o agora husi parte sul ( tasimane) suku Loilubo.  Lian nebe utilisa iha suku nee maka Waimua, maibe maioria Komunidade hatene koala tetum, husi suku Loilubo dala barak sai dalan aternativu ba transporte publiku sira atu bele habadak distansia husi Triloka ba Venilale no Fatumaka. Populasaun suku Loilubo nian nee ema mesak  kalma no oin midar ba ema hotu no laiha karakter violentu. husi sikun saude nian suku Loilubo iha mudansa oituan kompara ho tempu uluk, iha tempu Indonesia iha deit Puskesmas Pembantu ida maibe agora depois ukun an Governo Timor-Leste liu husi Ministeriu Saude hari ona sentru Saude komunitariu ida nomos kolokasaun medikus, infermeirus no Parterias iha sentru saude referre, maski nunee sentru saude ne'e iha ninia servisu lor-loron la atende pasiente husi suku Loilubo no suku Uatolari maibe mos  husi suku sira seluk hanesan Ossoala no aldeia Buburaga husi suku Gariwai nian.  




#Article 83: Mauabu (1795 words)


Mauabu (iha lia-portugés: Mau-Ubo) suku ida iha Timór Lorosa'e. Suku ne'e iha postu administrativu Hatólia (munisípiu Ermera). Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 1690. Área 8,92 km².

Suku Mauabu iha aldeia 4  (hat) mak hanesan: Arleu, Caisoru, Grotu, Leburema.

Hau hanesan cidadaun Suku Maubu hau haksolok wainhira hare pagina ida ne'e bele permite hau hato tan etimologia suku maubu nian hanesan tui mai se bele. sela bale bele apaga tiha hau nia artigu ne'e ka publikasaun ida ne'e:

HISTORIDADE SUKU MAUBO

Lia fuan tuir lolos mai husi liafua MAUABU, maibe hakarak signifa ne’ebe bo’ot no luan korelasaun ho lian local, liafuan Maubo Mai husi liafuan Mambai katak mau + ubu , mau katak mane no ubu katak nain signifika katak mane mak nain no mak ukun sai hanesan reinu MAUHUBU nebe submeta ba  imperio Belo Wehale pertensian timor ocidente,  nebe molok  portages sira establese sira nian autoridade ka ema nebe ukun iha Rai Ermera, reinu Maubu mai husi foho Maubu-lau oras ne’e  lokalidade iha Suku Fatubesi nia konta no reinu mauhubu ho dato ida espailadu iha reinu buibau hanaran maubu ana hanesan amizade reinu ho reinu no kooperasaun ba servisu. Reinu Maubo nia slogan ida dehan  LAU ULU BERLOE/  hau mak uluk no hau mak loke analiza ba slogan ida ne’e katak  reino Maubo uniku reinu nebe maka ukun uluk iha teritori Hatulia B baliza ho reinu Hatmautei, Likuisa, Maubara, Atabae no reinu Dirbate. 

Molok iha ema Portugal sama-ain iha Timor leste nia soberano nebe ukun husi Liurai bo’ot  Wehale pertensia ba Timor Ocidela Belu nebe ukun nia reinu too rai rohan Tutuala nebe forma hela nia reino sira nebe moris hakmatek iha ida-idak nia fatin. Sistema administrasaun nebe halao iha liu rai boot wehale nebe bazeia ba genologidade  deit (We Hali didasarkan pada sistim kemurnian hubungan darah dan keturunan) nebe haforsa husi reinu sira nia ukun mos nune,  hare  liu rasa mane mak ukun.   Maka ukun wehali dadatama to Timor parte loro sae liu husi ukun Loro ka NAI Likusaen nebe inklui Liu Rai Suai Kamnasa, Bobonaro Maubara no Lautem /lospalos (Di wilayah kedaulatan Loro Likusaen terdapat kerajaan Suai Kamanasa, Bobonaro, Maubara dan Lautem) tuir Sr. Beny Ulu meak nia hateten iha leten katak Loro Likusaen nia ukun to’o reinu kik sira iha Timor Leste,  maka reinu Maubu momentu neba nia situada iha area Ermera parte norte, molok loron 20 de Abril 1859, liu husi Governador Afonso de Castro estabelesementu distrito  iha territori Timor Leste  area ermera submete ba distritu rua hanesan Distrito Atsabe no  Bui Bau (bebau). Distrito  Atasabe ho nia sede iha Cailaco nebe komposto husi reinu Deribate, Laemean Cailaco no  Mauhubu e  Ermera rasik submete ba Distrito Bui‐bau (bebau)  ho nia sede iha Maubara nebe komposto husi reinu Ermera, Maubara no Liquiça. 

Iha tinan 1520 Ema Portugueses, hanesan ema Europeia ba dadauluk  nebe kolonia sudeste asiatiku ka sama ain iha Rai Asia, monta entre posto komersiais iha ilha Timor ho hare sandal (rempa-rempa) ka ai-kameli. Tamba ai kameli nudar ai ida nebe ho folin aas no iha komersio nian hodi utiliza ba fabrika moveis nebe luxo, no halo mina morin. 
Wainhira  Governo portugues introduz tiha ona  sira nia autoridade/ukun, liu husi Governador
Antonio Coelho Guerreiro, iha tinan 1698, komeça halo intervensaun ba autoridade tradicional sira iha Timor inklui  reino mauhubo, sira halo mudança ba Autoridade tardicional hirak ne’e, liu husi carta/surat  patente fo atribuição de titulos hanesan Dom, divizas hanesan Brigadeiro, Koronel, Tenente – Koronel, Maijor, Tenente ba liurai sira konforme kompetencia ka kbit nebe
liurai sira iha, ida ne’e akontece wainhira Timor faz parte hanesan Administação Régian
ba  Estado  India Portuguesa.  Depois iha loron 20 de Abril 1859, liu husi Governador Afonso de Castro estabelece   Distritos 11 , Ermera submete ba distrito Atasabe ho nia sede iha Cailaco nebe komposto husi reino deribate, laemean cailaco no  mauhubu, Ermera rasik submete ba distrito Bui‐bau (Bebau) ho nia sede iha Maubara nebe komposto husi reino Ermera, Maubara
no Liquiça 
Suku Maubo  nudar entidade juridika kolektivo ho nia istoria , cultural, tradisaun  no populasaun nebe hela iha area maubo rasik no determinasaun baliza los no klaru iha tempo colonial nia ukun rasik  introdusaun orden husi postu Administrativu hatolia  nudar suku ida  to’o ohinloron. 

Wainhira Portuga intros nia orden liu husi Guvernador Antonia Coilho Guerreiro iha tinan 1702  Tanba Suku Maubu iha area Ermera maka ermera iha liura ida naran Liurai Dom Berlequi hodi
Forma Autoridade tradicional iha fatin ida pertensia Sub Distrito Ermera nebe ema hanaran Hatmautei no iha reinu Maubo ho reinu Dirbate sira mos sai hanesan liura no reinu sira seluk iha timor laran depois de akontesementu funu manufahi, iha tempo  nebá ema portages sira tauk katak liu rai ho nia reinu sira funu hasoru militar portages maka orden husi Portugal  ba provinsia Ultramarino sira hanesan  politika hodi entervensaun  ba regra liu rai sira nian hodi tau sira nia diviza tuir kapasidade sira nian maka reinu sira mos nakfilak ba liu rai ho titulu Dom ka tetun terik Usi….

Fronteira reinu maubo baliza ho Reinu Ermera, Reino Dirbate no Reinu Bui Bau (Bebau) mauhubu nudar reinu kiik ida nebe ho nia abitantes  + 10.000 ( população principais chefaturas  ou reinos da parte occidental de Timor, Segundo metades us portuguêses nu final do Seculu  XIX) haktuir fonte Ministeriu Kolonial karta provinsia Timor.  Tuir  ema katuas sira haktuir katak reinu Buibau (bebau) nia ukn too suku urahu sorin tomak ba parte sul nebe baliza ho reinu Maubo (aktual Suku Mau-Ubu) maibe ho negosiasaun kultura familiar ou halo-maun ho alin  husi dato Railaka husi Fatubolu ho renu Bui Bau nia dato sira,  maka muda baliza to’o iha baliza actual agora,  dato Railaka ne’e  alin husi dato Leobesi no Rae Doe.

 a.       Reino Maubo iha tempo introdusaun orden  portuges sira
Hafoin tinan 1912 estadu portages esforsu an tomak hodi hatun posisaun Liu Rai tradisiona iha Timor Leste ka reinu sira, reinu estadu portages  hodi fahe ba  Administrativu Suku nebe bele fasil atu kontrola.  Reino Maubo nebe nia ukun dato lobuk ida hanesan  agora daudaun ne’e  bele hateten Suku Fatubolu, Suku Lisapat, Suku Urahou no Suku Asulao  dato sira mai rona orden husi Liu Rai ka NAI Mau Ubu  nian, iha priodu ba preiodu nebe uluk situada iha suku Fatubesi nia konta (uluk suku fatubesi la existi) no servisu hamutuk ho Dato sira seluk, maka iha tempo ema portuges sira uza SAPT  nebe haktuir husi Libro Digital ex Amo Bispo Dom Carlos Belo entre  iha tinan 1913-1940 katak foram anos de sossego e de colonialização Priodo tranquilidade e de trabalho tranquilo” SAPT (Socisdsde Agricola Patria e Trabalho) nebe hamoris husi Celestino da Silva iha tinan 1897 implementasaun ba plantasaun no esportasaun kafe husi timor ba liur liu-husi SAPT  no SATP  maka uniku sosa kafe  arabika iha timor.   Maksud  kafe nebe sosa iha timor inklui kafe husi sosidade fatubesi nebe uluk SAPT sira mai husu ba liu Rai Maubu hodi halo kantaderus ka halo biberus kafe no ai oan,  maka husi tempu ba tempu Guvernu portoges intervesaun nia politika makas ba iha Reinu Maubo hodi hadau ba halo plantasaun kafe, tanba  guvernu portuges hasai lei kona ba selu taxa koinesidu osan finta kada oan mane ida nebe halo kompletu tinan 18 no tinan 18 ba leten ne’e implementa ba povu Ultra Marinu sira hotu nebe ukun husi colonial portuges.

 b.      Ukun renu iha Maubo
Hanesan ita hotu hatene ona katak populasaun ne'ebe hela iha area territorio Timor Leste Maioria mai husi Timor Parte Loro Monu, tanba uluk iha Timor Loromonu maka harii uluk ukun tradisional ne'ebe konesidu depois de lisan ka suku Melu ne'ebe ohin loron sira nia paraderu ita lahatene. Maka populasaun Reinu Maubu mos desloka husi Besikama mai, Liu husi area suku asulau nia nebe uluk sedauk naran permenente. Maka liu Rai Cistou, mai ho nia kometiva husi besikama, lao wainhira loron manas sente kolen, liu rai, nia ajudante nebe lori tua liu rai nian, hatur tiha, lao hateke rai,(mka fatin ne ohin loron hanaran Rai Nau katak Rai Tua) tekiki liu rai lao sae tiha mai parte foho maubu nian, no heal nafatn ne'eba, no wainhira manaobra politika ekonomia kulit mutin sira Liu Rai sira Muda ba hela iha Egor nebe ohin loron hanaran ai-Rin Makerek..............(husu Le nain sira bele Kompleita istoria ne'e)............... Dom Grigoriu, husi Dom Gregoriu troka ba Don …(hakerek nain sei buka hela)……..Ikus liu iha liu rai Albino.
 

 c.       Klasifikasaun  social iha reino Maubu
Klasifikasaun social  nebe hamosu iha reinu hotu iha timor atu hanesan deit,  iha klasifikasaun Liu Rai mak kaer ukun ka ukun reinu, Dato maka mak kaerfukun no ema maka povu indepensia no ata ka klosa mak ema nebe dadur husi funu baluk sira nebe rende ka lakon funu.  Nune mos estratifikasaun Reinu Maubu, nia  ukun husi DOM ida no iha dom nia okos dato, povu no atan sira. 

 d. Okupasaun Indonesia
Iha tempo Indonesia nia ukun laiha mudanmca signifikativu ba suku Maubu, maibe mantein deit ho aldeia 3, redus tiha xefi povusaun hitu, iha xefi povosaun  balu afilia ba Suku Asulao eziste too agora no ida maka xefi povuasaun Besberulu xefi povusaun ida integra ba Aldeia Arleo ka RW no Xefi povusaun Mankleurema integra ba Aldeia ka RW  Grotu tanba la korelasaun  ka nia populasaun la to tarjetu atu hari Aldeia ida, tuir lei Indonesia nian.

Kepala desa implementasaun autoridade ka kepala desa provizorio suku maubu  dominasaun militar nian iha tempo 1979 mai 1983  kepala desa ka xefi Suku Maubo nebe indika husi military sira maka hanesan Sr. Filisberto Maudasi no troka fali ho Sr Joao Grigoriu husi 1984 to’o 1999, nebe implementa tuir lei kona ba Suku Indonesia nian,  maka 1999 hanesan tinan determinasaun Timor Leste haketak an husi Republika Indonesia.  Maka  iha tinan refere situasaun em geral Timor Leste lao la-hakmatek maka Sr. Filisbeto asumi hikas fali kargu kepala desa (indika husi Mulitar Indonesia BTT post 13) wainhira Sr Joao Grigoriu sai hanesan refuijadu tiha,  hodi hare ba asuntus administrasaun suku iha fulan hirak nialaran deit ka atende liu ba nesesidade populasaun ba prosesu referendum iha suku fatubolu  nebe nudar centru votasaun.

Nurep  (Nucleos de Resistencia Popular)
Nurep  nudar organisasaun klandestina  nebe hahu moris iha tinan 1980  hodi halibur timor oan sira  servisu ba ukun rasik an, organizasaun refere moris iha maubu iha tinan………… halibur maubu oan sira hodi organiza malu iha klibur ida hodi apoiu ba luta ka prosesu independensia nian, nebe nurep Maubu lidera husi Sr, Jacinto ho nia pakote  xefi selekom sira.  

Chefe do Suco
Hahu tempu restarasun indepensian mai Suku Maubo ho nia xefe suku lao nafatin ho lider organisasaun klandestina nian nemaka Sr Jacinto na compete eleisaun Suku  Sr. Jacinto okupa nafatin kadera xefi suku nian tanba hetan fiar husi komunidade Maubu tomak, hafoin iha 2012 xefi suku compete elisaun maka kadera autoridade lokal okupa husi Sr. Domingos Noronha ho nia pakote to’o agora…………………

By Cornelio dos Santos (Nelys Santos)




#Article 84: Azərbaycan marşı (197 words)


Azərbaycan marşı mak sai inu nasionál ba Azerbaijaun. Uzeyir Hajibeyov hakerek tiha kantiga iha tinan 1919 no Ahmad Javad hakerek tiha testu.

Azərbaycan! Azərbaycan!
Ey qəhrəman övladın şanlı Vətəni!
Səndən ötrü can verməyə cümlə hazırız!
Səndən ötrü qan tökməyə cümlə qadiriz!
Üç rəngli bayrağınla məsud yaşa!
Üç rəngli bayrağınla məsud yaşa!

Minlərlə can qurban oldu!
Sinən hərbə meydan oldu!
Hüququndan keçən əsgər!
Hərə bir qəhrəman oldu!

Sən olasan gülüstan!
Sənə hər an can qurban!
Sənə min bir məhəbbət!
Sinəmdə tutmuş məkan!

Namusunu hifz etməyə!
Bayrağını yüksəltməyə!
Namusunu hifz etməyə!
Cümlə gənclər müştaqdır!
Şanlı Vətən! Şanlı Vətən!
Azərbaycan! Azərbaycan!
Azərbaycan! Azərbaycan!

Azerbaijão! Azerbaijão!
Ó grande pátria, teus filhos são heróis!
Estamos prontos para sermos os teus mártires!
Estamos prontos para lhe verter o nosso sangue!
A bandeira tricolor floresça honorável!
A bandeira tricolor floresça honorável!

Milhares de vidas se sacrificaram!
Um campo de batalhas em ti se fez!
Todo soldado devoto, um herói tornou-se!
E prosperastes então!

Minha vida lhe é dedicada!
Meu amor por ti está gravado!
Profundamente em meu coração!
Uma vez entre milhares!

Para tudo resguardar!
E para a tua bandeira honrar!
Toda a juventude está pronta!
Grande Pátria! Grande Pátria!
Azerbaijão! Azerbaijão!
Azerbaijão! Azerbaijão!




#Article 85: Tatamailau (1197 words)


Tatamailau ka Ramelau hanesan foho ida ne'ebé aas liu iha Timor-Leste (2963 m). Ramelau iha munisípiu Ermera, suku Baboi Leten.

Tuir antropólogu sira, ema ne’ebé tama Timor ba dahuluk, maizumenus iha tinan 40.000 to’o 20.000 m.K. (molok Kristu), mak husi tipu vedo-australóide, hanesan ema Vedas sira husi Seilaun. Iha faze daruak, Melanéziu sira mak to’o Timor iha tinan 3000 m.K. Povu hirak-ne’e mak hanesan sira-ne’ebé hela daudaun iha Papua-Giné Foun no iha rai-kotun seluk iha Pasífiku. Dala ruma, tanba Timor nia situasaun jeolójiku, povu foun ne’e la kahur an ho populasaun uluk nian ne’ebé halai ba foho. Karik ne’e mak razaun Timor iha lian oioin. Iha faze datoluk, sira-ne’ebé to’o iha 2.500 m.K. mak “proto-malaiu” ne’ebé mai husi Xina Kraik no Indoxina Leten. Ema Xina ne’ebé agora daudaun hela iha Timor, maioria Hakka, hanesan komunidade ida ne’ebé importante liu iha área komérsiu. Tuir dokumentu sira ne’ebé hetan, iha sékulu 7 iha ona komérsiu, maski ladún maka’as, entre Timor no Xina, inklui fa’an no sosa atan, bani-been no ai-kameli, ai ne’ebé uza hodi halo meza no kadeira ho kualidade aas, hamutuk ho mina-morin. Iha sékulu 14, populasaun iha Timor selu hela impostu ba Reinu Java nian. Malaiu sira mak hanaran rai-kotun nu’udar “Timor” — Timur nia signifikadu mak lorosa’e (leste).

Ema Portugál to’o iha Timor liuhusi enklave Oekusi nian, maizumenus iha 1515. Sira halo lukru barak husi esportasaun ai-kameli, maibé sira esplora demais rekursu hirak-ne’e. Tanba ai-kameli susar ona atu hetan, ema Portugál sira introdús plantasaun kafé, hamutuk ho masin-midar no algodaun iha 1815. Misionáriu sira no relijiaun katólika tama tuir. Organizasaun kolónia territóriu nian no Timor portugés hahú hori-bainhira governadór portugés dahuluk to’o iha Timor iha 1702. Konflitu mosu entre ema Portugál no ema Olanda sira, ne’ebé kontrola Timor parte osidentál, tanba rai. Konflitu ne’e rezolve tiha ho Tratadu 1904 ne’ebé Portugál no Olanda halo. Haktuir tratadu ida-ne’e, rai-kotun fahe ba parte rua. Divizaun hirak-ne’e respeita nafatin to’o ohin-loron. Tratadu hetan implementasaun iha 1916. Hori-bainhira Funu Mundiál Daruak hahú, ema Austrália no Olanda, ne’ebé rekoñese pozisaun estratéjiku Timor nian, to’o Dili maski ema Portugál la konkorda. Ema Japaun sira uza prezensa ema Austrália nian nu’udar oportunidade hodi halo invazaun iha Fevereiru 1942. Sira okupa rai-kotun to’o iha Setembru 1945. Iha funu rohan, Timor nia situasaun aat tebes. Maizumenus Timoroan na’in-50.000 lakon sira-nia moris tanba okupasaun Japaun no tanba esforsu husi Timoroan sira hodi reziste ba invazór sira no hamahan ema Austrália. Hori-bainhira ema Japaun rende an, Timor leno kakiak no destruisaun. Prosesu hadi’an la’o neineik.

Portugál nia forma ukun kahur governasaun diretu no la diretu. Sira ukun populasaun nu’udar lubun ida liuhusi estrutura podér tradisionál, la uza funsionáriu públiku koloniál. Modelu governasaun hirak-ne’e la book sosiedade timoroan tradisionál. Revolusaun Portugál nian iha 1974 (“Revolução dos Cravos”) marka inísiu husi prosesu dezkolonizasaun Timor nian no kolónia sira seluk; hafoin ne’e, Governadór portugés, Mário Lemos Pires, fó sai ba públiku kona-ba planu atu fó independénsia ba kolónia. Iha tempu ne’ebá, iha planu ida atu hala’o eleisaun jerál hodi define estatutu independénsia iha 1978. Iha 1975, konflitu ida mosu entre partidu rua, FRETILIN (Frente Revolusionáriu ba Libertasaun Timor-Leste nian) no Uniaun Demokrátika Timorense (UDT). Indonézia uza funu sivíl nu’udar oportunidade atu hahú kedas kampaña dezestabilizasaun tanba sira hakarak ka’er kolónia Timor. Nune’e, Indonézia hala’o beibeik atake ba Timor portugés husi Timor indonéziu, iha parte osidentál. Entretantu, FRETILIN hametin nia kontrolu ba Timor portugés. Iha 28 Novembru, 1975, Fretilin halo proklamasaun independénsia husi Timór portugés nu’udar “Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian” ka “República Democrática de Timor-Leste” (RDTL). Maibé liberdade nia durasaun ladún naruk. Hafoin loron sia, Indonézia tama iha Timor-Leste. Sira-nia ró-funu to’o iha kapitál Dili, no soldadu sira hahú halo patrulla no oho lider no membru sira husi partidu polítiku, hamutuk ho sira-nia família.

Iha tempu dahuluk okupasaun Indonézia nian, liu Timoroan sira na’in-60.000 lakon sira-nia moris, dala barak ho kondisaun violentu. Suku oioin hetan destruisaun. Iha sentru tortura barak, no dadur polítiku hetan ezekusaun nu’udar lubun. Populasaun sira tenke dezloka ba fatin seluk ne’ebé baibain rezulta iha hamlaha. Iha okupasaun nia rohan, pelumenus Timoroan na’in-200.000 — populasaun katoluk ida — mate. Nicolau Lobato, asua’in nasionál no Prezidente daruak husi RDTL no Komandante FALINTIL lakon nia moris iha funu, iha 31 Dezembru, 1978. Durante tinan okupasaun, jornalista sira labele tama rai-kotun. Agresaun ho kilat hasoru Timoroan sira la hetan ka hetan uitoan de’it kobertura husi imprensa – dala barak situasaun ne’e konsidera tiha nu’udar “konflitu ne’ebé haluha tiha”, populasaun nu’udar vítima husi Funu-Malirin (Guerra Fria). Iha 12 Novembru, 1991, Timor-Leste tama fali iha imprensa internasionál hafoin foin-sa’e sira rihun-resin iha Dili halo protestu la violentu hali’is ba demokrasia. Iha Semitériu Santa Krús nian iha kapitál, demonstrasaun hirak-ne’e hahú nu’udar serimónia hakoi ativista ba independénsia ida ne’ebé militár sira Indonézia nian oho. Demonstrasaun pasífiku la’o ho partisipante rihun-resin ne’ebé kaer kartás no slogan hali’is ba independénsia no demokrasia. Soldadu Indonézia nian tiru hasoru estudante sira. Liu ema na’in-300 lakon sira-nia moris. Sinematógrafu britániku, Max Stahl, ne’ebé hamriik hela iha rate, grava vídeo ida kona-ba masakre. Vídeo hirak-ne’e konsege to’o imprensa internasionál. Hori-bainhira video “Masakre Santa Krús” fó sai ba públiku hanesan pontu mudansa iha okupasaun violentu Timor-Leste nian, tanba ema no organizasaun ba direitus umanus hahú fó presaun ba governu sira no organizasaun internasionál iha Timoroan sira nia naran. Iha 1992, lider rezisténsia Xanana Gusmão tama dadur. Pozisaun Indonézia nian iha Timor-Leste neineik susar, liuliu hafoin lider timoroan na’in-2, Amu-Bispu Ximenes Belo no José Ramos Horta, simu prémiu Nobel Pás iha 1996 “ba sira-nia serbisu hodi to’o ba solusaun ne’ebé justu no hakmatek ba konflitu iha Timor-Leste.” Iha 1997 no 1998, Indonézia hasoru krize ekonómiku maka’as, ne’ebé harii ezijénsia barak ba mudansa polítiku. Prezidente Indonézia nian, Suharto, tenke rezigna an, ne’ebé substitui husi ninia vise-prezidente, B. J. Habibie. Hafoin presaun polítiku ne’ebé aas no negosiasaun sekretu ne’ebé envolve lider mundiál sira seluk, Habibie fó sai ba públiku katak nia sei husik Timoroan sira determina sira-nia futuru liuhusi referendu kona-ba independénsia.

Iha 30 Agostu, 1999, ho tulun husi Sekretáriu-Jerál ONU nian, Kofi Annan, Timor hala’o konsulta populár hodi Timoroan sira bele hili, liuhusi votu, entre aneksasaun ba Indonézia ka independénsia. Timoroan sira maioria – liu 80% – vota ba independénsia. Indonézia tulun grupu “milisia ba integrasaun” no forsa armada Indonézia nian hatán ho violénsia maka’as no sunu infra-estrutura no oho ema barak iha territóriu tomak. Populasaun katoluk ida mak forsadu atu halai ba kampu refujiadu iha Timor Osidentál no rai-kotun seluk besik Timor. Populasaun katoluk ida tan buka hakmahan-fatin iha foho. Ema na’in-1.000 to’o 2.000 mate iha violénsia. Edifísiu 85% — inklui negósiu-fatin, eskola, rahun hotu. Sira sunu rede-ikan, sobu ka na’ok kamiaun no lori ba Timor Osidentál, na’ok ka oho karau ne’ebé uza atu hala’o serbisu iha to’os. Ho tulun husi Estadus Unidus no Austrália, Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian fó autorizasaun ba forsa multinasionál (INTERFET), iha estrutura komandu Austrália nia okos, hodi harii fali pás no seguransa iha rai-kotun. ONU mós hasai operasaun umanitáriu boot liuhusi kria kondisaun hanesan uma temporáriu, ai-han no kuidadu saúde. Iha 25 Outubru, 1999, Konsellu Seguransa ONU nian estabelese Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian ba Timor-Leste (UNTAET) nu’udar operasaun integradu, multidimensionál hodi mantein pás no hodi kaer responsabilidade ba administrasaun Timor nian durante tranzisaun ba independénsia.




#Article 86: Fdsl (209 words)


Fundasaun Dezenvolvimento Software Livre-Timor Leste (FDSL-TL) hanesan Fundasaun Independente ida ne'ebe oferese solusaun iha area ICT liu-liu dezemvolve plataforma Linux no Software Open Source ou Software Livre nian.
FDSL-TL ho nia komprimisio ne’ebe aas atu promove Open Source ou Software Livre iha Timor-Leste.
FDSL (Fundasaun Dezenvolvimentu Software Livre) hari'i iha Decembro 2011 no naran Timor-Leste Open Source Community (tosc) depois hetan legalidade husi Ministeriu da Justica muda naran ba FDSL.

Objectivu husi Fundasaun Dezenvolvimento Software Livre (FDSL) maka tuir mai ne'e:
a. FDSL-TL sai hanesan Fundasaun ne'ebe representa setor TIK liu-liu iha area Software Livre/Open Source Software ba iha desenvolvimento nacional
b. Hola parte iha processo ba progresso desenvolvimento ekonomia no social liu husi meios tecnologias iha Timor-Leste;
c. Partisipasaun maximu ba desenvolvimento iha setor Tecnologia Informasaun I Komunikasaun liu-liu implementa no dezenvolve Open Source Software iha Timor-Leste.

Hanesan centru peskiza no dezenvolvimento aplikasaun software livre ne'ebe ekselensia no eduka povu Timor-Leste.

Naran membrus FDSL mak hanesan tuir mai ne'e:
Eligio Moniz do Rego /igo, Adelino dos Santos/Ade, Lino Rogerio/Lino, Domingas/Mimi, Domingos Cardoso/Ameu, Cesarino Ijak Rosa/ciro, Cesar Clara Roy/Roy, Carlito Lopes de Castro, Salvador da Costa/Asala, Estaquio Maia dos Reis/Aqui Maia, Norberto Marques/Norte, Bemis Huntala/Bemis, Bendito Lopes/Beni, Francisco Cardoso/Sico, Agus Maloko.

FDSL iha Social Media:
Facebook: 
Twitter: 
Weblog: www.tosc.tl




#Article 87: Grañén (2083 words)


Grañén mak sai vila no munisípiu hosi komarka Los Monegros nian iha provínsia Ueska nian (ho lia-españól provincia de Huesca, ho lia-aragonés provincia de Uesca no ho lia-katalaun província d'Osca), iha komunidade autónoma Aragaun nian iha rai-España. Nia iha populasaun abitante 1 748 (banati-tuir  iha tinan 2017. Área munisipál kompriende mós vila sira Callén, Curbe, Fraella no Montesusín.

Ninia zona lakin harii iha foho ki'ik suave nia leten, rabat Kreda Parokiál Santiagu no iha lalatak restu sira-nian kastelu lakin nian no destaka iha núkleu kafoun nia leten, ida-ne'ebé mosu iha kraik iha rai-tetuk no ida-ne'ebé namkari ba estasaun komboiu nian, rabat dalan-inan.

Grañén mak sai mós dalan-besi sira-nia kruzamentu importante, wainhira dalan-besi entre Madríd no Barselona hakat Lérida atravesa Grañén, aleinde dalan-inan hirak-ne'ebé komunika ho Ueska, Tardienta, Sariñena, Tramaced no Salillas, entre lokalidade seluseluk...

Ninia área munisipál namkari hakat rai-tetuk kladik-laek jeográfiku hosi Kabetok Ueska nian (ho lia-españól Hoya de Huesca, ho lia-aragonés Plana de Uesca no ho lia-katalaun Foia d'Osca), maibé iha rai monegrinu sira, hirak-ne'ebé hetan transforma ba regadiu foun sira hodi Bee-dalan Flumen nian; mota omónimu hale'u zona kotak, ida-ne'ebé mosu ona nu'udar vila iha tinan 1785.

Grañén konserva populasaun kurakuran hadoon iha mahorik rihun ida atus lima resin nia tutun resentemente. Horiuluk liu, Grañén mak sai merindade Ueska nian no liutiha sobrekollida, vereda no korrejimentu. Nia forma ninia kámara munisipál rasik iha tinan 1834, ho foho sira Curbe, Pompién, Sodeto no Tubo. Entre tinan 1970 no 1980, Callén no Fraella haklibur ba Grañén. Nia posui kolonizasaun nia aldeia foun sira hosi Montesusín no Curbe nu'udar bairru agregadu sira.

Enkuantu zona lakin konserva ninia sabór, ho hariin sira adobe nian no taipa nian, iha ninia maioria, ho faxada rebokadu no pintadu ho ahu; sektór seluk kafoun, iha kraik, hetan karakteriza hosi ninia uma sira ho klabis oin-oin tijolu sira-nian no hosi ninia lurón vastu sira, ho leet naklole boot sira no ho zona sira ho jardín sira. Sira núkleu rua diferente didi'ak, maibé sira forma buat hotu armóniku.

Grañén hela iha elevasaun ki'ik ida iha Los Monegros nia klees leten iha metru 332 altitude nian leten, iha norte Foho-leet Ebru nian (ho lia-españól Depresión del Ebro, ho lia-aragonés Val de l'Ebro no ho lia-katalaun Depressió de l'Ebre) no besik mota Flumen. Nia dook km 23 hosi provínsia nia kapitál Ueska (ho lia-españól Huesca, ho lia-aragonés Uesca no ho lia-katalaun Osca) no km 69 hosi Saragosa (ho lia-españól no lia-aragonés Zaragoza no ho lia-katalaun; Saragossa). Nia iha temperatura klarak tinak 14,2 ºC nian no presipitasaun tinak mm 560 nian.

Topónimu Grañén hato'o terminasaun -én, maklalin ho imala terminasaun toponímiku -án nian, ida-ne'ebé mai hosi sufiksu latinu -ANUS ne'ebé indika soin. Gerhard Rohlfs no Joan Carles Membrado Tena interpreta nia liuhosi GRANIANUS, formadu hosi antropónimu romanu GRANIUS.

Ho hun-fatin romanu, topónimu Grañén hanoin-hetan fazenda nia maksoik ida ho naran Granius. Maibé, vila nia istória dokumentada la komesa to'o tinan 1104. Ladún depois Rekonkista mosu iha zona ne'e, Grañén hetan dezigna fatin regengu nian. Sancho Íñiguez, koñesidu dala balu hanesan Sancio Eneconnes, ninia na'in ulukna'in, hetan tatemik iha dokumentu sira kolesaun diplomátiku nian hosi Pedru I, estudadu no publikadu hosi Profesór Antonio Ubieto Arteta.

Iha tinan 1198, liurai Pedru II hosi Aragaun saran direitu patronatu nian sobre Grañén nia uma-kreda ba ambispu Ricardo hosi Ueska. Iha tinan 1258, Jaime I saran ba Blasco de Maza kastelu no vila Grañén nian no Robres nian, hirak-ne'ebé depois hetan saran nu'udar señoriu sira baronia nian ba Pedru I hosi Ayerbe, mós baraun ulukna'in Ayerbe no Arnueso nian. Fatin Grañén hakat ba Le'u-ulun Liuraik iha tinan 1372 dunitán hakaran espresu Pedru IV hosi Aragaun nian.

Iha sékulu XVI vila hakat ba liman sira Duke poderozu sira-nian hosi Villahermosa. Kona-ba époka ne'e, ema sira tada katak Grañén iha tiha uma ualunulu no fatin ne'e pertense ba Arkidiakonadu Serrablo (ho lia-aragonés Sarrablo) nian natak. Iha tinan 1560, handiin ida ba uma-kreda Grañén nian indika natak katak retábulu boot liu di'ak loos, katak nia iha koru no sinu haat iha torre laran.

Peste ataka fatin iha sékulu XVIII, ne'ebé família ida sees de'it. Iha tinan 1785, Grañén biban vila nia kategoria  mezmu se, iha tinan 1792, nia sei pertense ba Duke hosi Villahermosa. Époka nia krónika sira haktuir katak entaun uma-kreda konstrusaun lakin loos nian no katak nia ezije reparasaun bainhira nia tatera ruina. Iha sékuku nia rohan (iha tinan 1797), vila iha uma 152. Iha tinan 1849, Grañén hetan dezigna kámara munisipál independente.

Durante Funu Sivíl Españól (iha tinan 1936 no 1939 klaran), iha Grañén durante tempu balu ema koloka akampamentu médiku, ulukna'in, ne'ebé hetan hasa'e iha España hosi Spanish Medical Aid Committee (ka SMAC ho ninia sigla ho lia-inglés). Nia mosu sitadu iha Tom Wintringham nia poema: Granien - British Medical Unit.

Iha tinan 2011 osan-kole ulukna’in hosi Sorteiu Estraordináriu Natál nian iha Lotaria Nasionál España nian, koñesidu liu hanesan El Gordo (ne'ebé signifika bokur ho lia-españól), monu tiha ho hotu iha Grañén.

Iha lejislatura demokrátiku uluk no ho impulsu Vereadór Munisipál Kultura nian no Loron-boot nian otas ne'ebá nian Don Julián Jesús Castiella Hernández, ema hahú buka dadus kona ba Grañén nia Kámara Munisipál iha brazaun no bandeira rasik horiuluk liu karik, maibé peskiza rezulta tiha lahó susesu.

Ho orientasaun istoriadór rekoñesidu sira-nian hanesan Don Antonio Durán, Don Federico Balaguer no Don Adolfo Castillo Genzor, ezbosu uluk hetan halo tiha. Ezbosu ne'e hetan funda iha brazaun sira uma aristokrátiku sira-nian ne'ebé, naranaran de'it no liuhosi ninia istória, iha relasaun ba Grañén nia jurisdisaun: Uma Gurrea (sékulu XIV nian), Uma Torrellas (sékulu XV nian) no Dukadu hosi Villahermosa (sékulu XVI nian) no iha tadak identifikativu hosi Tadak Liuraik Aragaun nian.

Ho enfoke ne'e, ema sira hakotu halo haheker brazaun ho divizaun iha kampu tolu, atuhodi, iha kuartél ulukna'in, ema sira hatuur insígnia Uma Torrellas nian, ne'ebé, tuir García Ciprés nia estudo sira kona-ba liñajen aragonés sira, iha, ho kuartél azure (ka kór biru nian), torre tolu arjentu nian (ka kór nian osan-mutin nian) ordenadu ladi'ak (ou seja, ida iha tutun, rua iha okos); iha kuartél daruak, ema sira hatuur insígnia Uma Gurrea, ho kuartél gules (ka mean) ho lobu pasante (ka ne'ebé la'o) rua en pala (ka ho kriik). Iha kuartél datoluk, insígnia Tadak Liuraik Aragaun nian mosu. Le'u-ulun Liuraik mosu iha timbre.

Bandeira hetan forma hosi hun kór biru nian nu'udar omenajen históriku ba povu selta sira no hosi listra arjentu nian (ka kór nian osan-mutin nian) ne'ebé atravesa hosi lidun karuk leten nian ba lidun kuana kraik, nu'udar símbolu dame nian no mamoos nian.

Banati-tuir dadu sira Institutu Nasionál nian Estatístika nian (ho lia-españól Instituto Nacional de Estadística ka INE),iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2019, númeru daudauk mahorik sira-nian hosi Grañén mak sai 1762, mahorik sia liu duké iha tinan 2018. Iha gráfiku mahokos, ema sira bele haree mahorik hirak-ne'ebé Grañén iha tiha hori hun sékulu XX nian to'o tinan 2019.

File:Evolusaun númeru nian mahorik sira-nian hosi Grañén.png|thumb|600px|center|Gráfiku evolusaun demográfiku nian iha Grañén.

Iha relasaun ba fatin moris nian populasaun nian hosi Grañén, banati-tuir dadu publikadu sira hosi Institutu Nasionál Estatístika nian (ho lia-españól Instituto Nacional de Estadística ka INE) prosedente hosi resenseamentu munisipál tinan nian 2018, 22,70% (398) hosi mahorik domisiliadu sira iha Munisípiu Grañén nian moris-mai tiha iha munisípiu rasik, 64,18% emigra tiha ba Grañén hosi fatin oin-seluk sira hosi España, 43,30% (759) hosi munisípiu seluseluk hosi provínsia hosi Ueska, 9,70 (170) hosi provínsia seluseluk hosi komunidade autónoma hosi Aragaun, 11,18% hosi komunidade autónoma seluseluk hosi España no 13,12% (230) emigra tiha ba Grañén hosi rain seluseluk.

File:Mahorik sira hosi Grañén banati-tuir fatin moris iha tinan 2018.png|thumb|center|600px|Mahorik sira hosi Grañén banati-tuir fatin moris iha tinan 2018.

Kampu nia mekanizasaun haklahat tiha abandonu xarrua romanu nian, trillu nian no kuda esforsadu sira no futun tuan sira, ne'ebé hetan substitui hosi tratór maka'as sira, maibé mós nia haklahat tiha produsaun agríkola nia haboot ida.

Ema sira bele hesuk katak, kuaze esklusivamente, produtu komún liu hotu iha komarka mak sai sereál, exetu zona sira to'os mota-ninin nian no ninia ortalisa ba konsumu rasik. Sereál klásiku hanesan trigu no sevada husik tiha mamuk kladik-laek fila-rai nian ba hare.

Sektór ne'e, iha tempu ikus sira, iha tiha rikusoin nia fonte no hama'en boot liu hotu no mós, iha tinan sira-ne'e, hetan adapta tiha di'ak liu ba korrente komersiál foun sira. Haroo sira-nia instalasaun hamutuk ho forrajen nia produsaun sees tiha momoon hakno'an esteriór. Uluk, haklulik ba atividade ne'e sirkunskreve basikamente ba esplorasaun familiár sira ho dependénsia konsekuente negosiante nian kostume nian, ne'ebé hakbesik regularmente. Nuentantu, ohin, dunitanba integrasaun sira, ema sira biban tiha katak esplorasaun hirak-ne'ebá, siklu neon-nakloke nian selae siklu fexadu nian, familiár sira selae asosiadu sira, sai tiha industriál, iha hirak-ne'ebé atakadista fó-han buat presizu sira no ema integradu fó-han ninia serbisu. Hafoin ne'ebá, ema sira hamosu tiha, iha merkadu, demanda produtu balu nian hanesan manu sira, fahi sira no, klaru, koellu sira, dunitán haferan dieta sira-nian ho kolesteról labarak no ho bokur labarak.

Iha sékulu kotukbá nia hun, tesidu industriál lokál, hanesan iha balun-boot knua sira-nian ho karakterístika oin-hanesan sira ba Grañén, iha osan-funan inisiál falisá komboiu to'o tiha. Hori sékulu XX nia dékada 1950 nian, iha empreza importante barak hirak-ne'ebé hakotu hetan estabelesimentu ka mantein sukursál sira iha Grañén hanesan Leche Ram, Gránulos Diana, Almacenes Barluenga, Harinas Arnau, Precon S.A., Tragsa, Nivelcampo, Alvisa, Hormigones Grañén, Harinas Carmelina, Talleres Villafranca, Talleres Pamplona, Magdalenas Aldeana, entre seluseluk. Maski nune'e, resentemente, barak hosi empreza ka sukursál hirak-ne'e hetan taka hanesan akontese tiha ho susubeen nia fábrika Leche Ram, ne'ebé iha dékada 1980 nian, hetan sentraliza dunitán reestruturasaun emprezariál ida no mós taka ninia fábrika iha Grañén.

Iha área munisipál hosi Grañén, iha tinan ikus sira, servisu sira-nia sektór hetan intensifika no, nune'e, parte boot ida populasaun nian hosi Grañén serbisu iha sektór ne'e ohin. Nane'e, loja sira, bár sira, uma-han sira, otél sira no ospedaria sira, administrasaun públika, banku sira no kaixa ekonómika sira no empregu resikliu sai dunitán servisu sira-nia demanda.

Grañén nian zona lakin harii iha foho ki'ik suave nia leten, rabat Kreda Parokiál Santiagu nian no iha lalatak restu sira-nian kastelu lakin nian.

Kreda Parokiál Santiagu Apóstolu mak sai templu ida sékulu XVI nian ne'ebé kahur elementu gótiku no renaxentista sira. Ninia iha planta krús latinu nian ho kabeseira poligonál panu tolu nian. Ninia interiór rai retábulu renaxentista ne'ebé Pedro de Aponte no Cristóbal de Cardeñosa halo tiha. Retábulu ne'e data hosi tinan 1511 no mós hafunan altár-boot.

Rabat núkleu kotak, sobun sira Ermida Saun Julianu (ho lia-españól Ermita de San Julián), uluk hariin haraik-an ho nave ida mesak no ho uma-kakuluk hali'is rua nian. Ohin, kuaze edifísiu tomak ne'e ruina, maibé iha projetu atu harii ermida foun ida.

Mós, iha 7 janeiru 2010, ema sira inaugura tiha, iha Grañén, relójiu lorok boot liu hotu hosi Europa no, banati-tuir liafuan sira Konselleira nian hosi Siénsia, Teknolojia no Universidade hosi Governu Aragaun nian iha temou ne'ebá, Pilar Ventura, karik, boot liu hotu hosi mundu. Relójiu iha estrutura besi-asu nian ho metru neen liu diámetru nian no kuaze tonelada lima tatodan nian. Nia posui kadeli ida ho númeru sira-nia tesin hirak-ne'ebé leno an iha diedru nia parte, aleinde pranxa sira iha sikun, iha ne'ebé  oras hetan hatudu. Forma ne'e permite uza nia atu haklake jeometria no Rai nia dadulak no, tan ne'e, nia sai instrumentu ida ho babelek didátiku boot no divulgasaun sientífiku nian. Relójiu ne'e hetan finansia tiha ho fundus hosi planu Plan E no ema sira halo tiha nia atu sai elementu ikóniku lokalidade nian hosi Grañén.

Aleinde manu wain ne'ebé semo iha Grañén nia lalehan sira hanesan pardál umak sira, andoriña sira, andoriñaun sira, pintasilgu sira, manu-pega sira ka gralla metan sira, entre seluseluk..., manu maksorok sira hanesan makikit sira no gaviaun sira Europa nian; no manu karniseiru sira hanesan abutre sira destaka.

Maibé segoña sira destaka liuliu, falisá hirak-ne'e nasirin iha núkleu kotak lima ne'ebé forma munisípiu:

Iha sorin seluk, kasa nia espésie sira hosi antonomázia hosi munisípiu ne'e, buras antigamente, mak sai perdíz, fafiur no lebre.

Entre espésie hirak-ne'ebé horik iha mota Flumen, ema sira destaka barbu, karpa komún, perka, lúsiu, kondrostoma no lagostín mota nian

Entre oan naran-boot sira hosi Grañén, jurista Felipe Marco y Oto (1641), teólogu no asediagu hosi Katedrál hosi Jaka Nicolás de Altabas, relijiozu hosi Orden Naran-boot hosi Rai-Malta Frei Pedro Carreras y Millera no pintór Blasco de Grañén. sobresai.

Futeból hetan reprezenta hosi ekipa Club Deportivo Grañén.

Grañén hetan jeminasaun ho Capvern (ho lia-oksitaun Capvèrn), komuna oksitaun ida iha departamentu fransés Fohor-Pireneus Aas (ho lia-fransés  Hautes-Pyrénées no ho lia-oksitaun Hauts Pirenèus, Nauts Pirenèus ka Auts Pirenèus).




#Article 88: Sistema Solár (154 words)


Sistema Solár hetan forma hosi konjuntu astru sira nian sira-ne'bé orbita hadulas Loro no sira-ne'ebé ligadu hosi kbiit gravidade. Nia halo tiha hosi kolapsu kalohan molekulár boot nian aprosimadamente billaun 4,6 tinan nian uluk. Banati-tuir estimativa dahikus sira, Sistema Solár hetan lokaliza aprosimadamente tinan naroman 28 000 hosi sentru Via Láktea nian.

Nia hetan forma hosi fitun ida mesak, Loro, ne'ebé ninia naran iha lia-latín, Sol fó naran ba Sistema, no hosi planeta ualu sira-ne'ebé orbita hadulas fitun ne'e: Merkúriu, Venus, Rai, Marte, Júpiter, Saturnu, Úranu no Neptunu; aleinde konjuntu isin ki'ik liu sira seluk nian: planeta anar sira (Plutaun, Eris, Makemake, Haumea, Sedna, Seres), asteroide sira, fulan sira, kometa sira... no mós espasu interplanetáriu iha sira hotu klaran.

sistema planetáriu 283 seluk sir-ne'ebé orbita hadulas fitun sira seluk hetan koñese mós. Iha sira nia ruanulu-resin-tolu, eksoplaneta rua hetan koñese; iha sia, tolu hetan koñese; iha ida, haat hetan koñese; no iha seluk, lima.




#Article 89: Saturnu (planeta) (1430 words)


Saturnu planeta daneen hosi Loro no daruak boot liu iha Sistema Solár, de'it ki'ik liu duké Júpiter. Nia pertense ba lubun jigante gazozu sira nian no posui aprosimadamente lolon terrestre sianulu-resin-lima no orbita ho kdook médiu unidade astronómika 9,5 nian.

Nia posui núkleu ki'ik fatuk nian, ne'ebé hetan hale'u hosi dalas mahar idrojéniu metáliku no éliu nian. Ninian atmosfera, ne'ebé hetan kompoin mós prinsipalmente hosi idrojéniu, hato'o faixa sira ho anin maka'as sira, ne'ebé sira enerjia mai hosi manas ne'ebé Saturnu simu hosi Loro no mós hosi enerjia ne'ebé ninian sentru irradia. Entantu faixa sira-ne'e posui knesan relevante uitoan, ho kór ne'ebé muda hosi kmeak ba amareladu, tanba abuabu merin ne'ebé envolve planeta, aleinde dalas sira kalohan sira nian. Banati-tuir estasaun tinan, sistema boot sira tempestade importante sira, aleinde vórtise permanente ne'ebé eziste iha polu sira.

Ninian magnetosfera hahoris aurora sira iha ninian polu sira, sikat fenómenu sira seluk. Ida orihen sira nian ninian kampu magnétiku nian mak rotasaun lais planeta nian (menus oras sanulu-resin-ida), ne'ebé sei kauza katak Saturnu planeta axatadu liu iha Sistema Solár. Banati sira sujere katak planeta hetan forma tiha besik liu hosi Loro, mas, dunitán interasaun gravitasionál ho isin sira seluk, nia emigra tiha ba dook.

Ida karaterístika notavel liu Saturnu nian mak ninian sistema kompleksu no proeminente kadeli nian, sira-ne'ebé hetan forma hosi jelu bee. Aleinde kadeli sira, iha satélite naturál neenulu tan hadulas nia, sira-ne'ebé Titán, envoltu hosi metanu nia atmosfera merin, destaka sikat.

Ho vista hosi Rai, Saturnu parese fitun ne'ebé nabilan iha lalehan, vizivel ho lasusar. Hafoin teleskópiu nia invensaun de'it, entantu, ninian kadeli no satélite sira hetan deskobre. Maski kualidade instrumentu sira observasaun evoliui tiha, sonda espasiál sira nia haruka revela hetan detalle sira lahó presedente sira. Sonda Pioneer 11, Voyager 1 no Voyager 2 hakat besik Saturnu, maibé ninian kompleksidade motiva tiha haruka orbitadór, sonda Cassini, ida-n'ebé hodi sonda, Huygens, ne'ebé kona tiha-ona Titán nia rai-belak.

Saturnu planeta bootliu hosu daruak iha Sistema Solár, iha Júpiter kotuk de'it. Planeta rua ne'e pertense ba lubun jigante gazozu sira, portantu, sira posui karaterístika oin-hanesan sira. Planeta hetan forma hosi idrojéniu no éliu predominantemente, aleinde núkleu fatuk provavel. Saturnu posui raiu aprosimadamente kilómetru rihun 58,2, ekivalente ba vés sia tan uitoan raiu Rai nian. Ninia lolon mós ekivalente ba lolon terrestre 95. Planeta posui densidade mínima iha hotu-hotu Sistema Solár nian klaran ho 0,7 g/cm3 de'it, ki'ik liu duké bee nia lolon espesífiku. Nune'e, aselerasaun gravidade iha ekuadór Saturnu nian (ho nivel referénsia bar ida nian) mak sai 8,96 m/s2, ki'ik liu duké aselerasaun gravitasionál terrestre. Maski nia la'ós eskluzivu Saturnu nian, ninia sistema kadeli planetáriu sira-nian proeminente hotu iha Sistema Solár. Maski nia mak sai planeta ho lolon liu hotu daruak iha Sistema Solár, nia korresponde ba tersu ida lolon Júpiter nian de'it. Maski nune'e, sira rua posui dimensaun relativamente oin-hanesan sira, buat sá mak hetan atribui prinsipalmente ba komportamentu gás idrojéniu nian.

Karaterístika sira relativu ba interiór Saturnu nian hetan hota hakat estudu ninian kampu gravitasionál no magnétiku. Aleinde observasaun sira propriedade fízika sira planeta nian, ferramenta importante seluk ba inferénsia estrutura interna nian maka ekuasaun estadu sira, ne'ebé hetan hota ho báze iha estudu sira laboratóriu nian no teóriku sira-ne'ebé relasiona komportamentu material sira bainhira heta submete ba presaun no temperatura determinada.

Planeta nia densidade kraik hatudu katak idrojéniu ninian konstituinte prinsipál. Iha ninian dalas atmosfériku, idrojéniu hetan hasoru ho forma gás, maibé konforme presaun aumenta iha diresaun ba ninian interiór, gás hetan konverte ba estadu been bainhira presaun atinje kilobár ida, iha profundidade kilómetru rihun ida nian iha relasaun ho kalohan sira, ne'ebé temperatura hato'o 730 °C bá. Iha kraik liután, presaun halo katak idrojéniu molekulár beek sai densu liután to'o profundidade 20 000 km, ne'ebé korresponde ba tersu ida raiu planeta. Iha metade raiu nian, ema sira estima katak presaun boot natoon atu molékula idrojéniu beek sai iha estadu eletróniku dejeneradu hosi protaun no eletraun ionizadu sira, ne'ebé sai idrojéniu metáliku, ho temperatura 5 700 °C liu.

Planeta nia kampu gravitasionál no ninian momentu inérsia kraik revela katak ninian lolon nia parte boot liu hotu hetan konsentra kreis ninian sentru. Dunitán, ema sira estima katak núkleu fatuk nian, ho kuantidade konsideravel besi nian, kontein lolon sikat vés sanulu no vés ruanulu lolon Rai, no, portantu, núkleu ne'e boot liu duké núkleu Júpiter nian. Temperatura iha ninian núkleu hato'o aprosimadamente 9 000 K. Hadulas núkleu ne'e, idrojéniu ho kuantidade konsideravel éliu nian hale'u. Ema sira haree-hetan mós katak, hadulas núkleu, iha konsentrasaun boot liu proporsionalmente elementu kímiku todan sira (ho lolon atómiku boot liu duké lolon atómiku éliu), espesialmente ho forma jelu nian, hanesan bee, metanu no amoníaku.

Saturnu irradia kuaze dala rua enerjia liu duké nia simu hosi Loro, prinsipalmente iha laloran nia komprimentu inframean. Ne'e hatudu katak, hanesan Júpiter, planeta soi fonte enerjia nian iha laran. Biar kuantidade enerjia nian ne'ebé irradia hanesan Júpiter nian, Saturnu nia lolon ki'ik liu, buat sá mak sujere okorrénsia prosesu partikulár balu iha ninia laran. Banati sira sujere katak, iha ninia formasaun, Saturnu mosu tiha hosi núkleu fatuk nian, ida-ne'ebé nia gravidade atrai tiha gás existente sira hale'u durante formasaun Sistema Solár nian, primariamente idrojéniu no éliu. Atraídu tiha gravitasionalmente, gás sira-ne'e hamanas daudaun ho temperatura boot sira. Iha Júpiter, kuantidade boot gás akumuladu sira-nian fó lisensa katak enerjia ne'e irradia tiha to'o ohin. Iha Saturnu, nu entantu, prosesu ne'e akontese ho proporsaun ki'ik liu, dunitán ninia lolon ki'ik liu. Hanesan alternativa, ema sira supoin katak iha prosesu diferensiasaun dalas ida éliu, iha ne'ebé elementu kímiku ne'e, orijinalmente kahur tiha ho idrojéniu been, bereliku no, bainhira nia todan liután, mout, buat ne'ebé transforma enerjia potensiál gravitasionál ho enerjia sinétika, ne'ebé konverte tiha ho manas hakat disipasaun dunitán atritu, buat ne'ebé bele hetan responsabilidade atubele esplika enerjia estra koren hosi interiór planeta nian no proporsaun ki'ik liu éliu ne'ebé observa tiha iha dalas superiór sira atmosfera nian ho relasaun ba jigante gazozu sira seluk.

Hanesan mós atmosfera jigante gazozu seluk sira-nian, Saturnu nia atmosfera katelek primariamente hosi idrojéniu (96,3%) no éliu (3,25%), aleinde kuantidade ki'ik sira metanu (0,45%) no amónia (0,01%) no restu sira idrokarbonetu seluk sira-nian. Nu entantu, ema sira persebe katak éliu nia kuantidade boboot ne'e ki'ik liu dook ho relasaun ba Júpiter, apezarde sira-nia tamañu enorme sira, buat ne'ebé ema sira atribui ba faktu katak éliu, dunitán ninia pezu boot liu, mout tiha ba dalas internu sira planeta nian, buat ne'ebé halo tiha atmosfera exesionalmente maksoik ho idrojéniu.

Troposfera ne'e dalas iha ne'ebé fenómenu atmosfériku prinsipál sira hetan dezenvolvimentu, inkluzive formasaun dalas sira-nian kalohan sira-nian ho kompozisaun oin-seluk sira, tuir presaun atmosférika. La iha limite inferiór definidu iha ne'ebé dalas atmosfériku komesa dunitán faktu katak la iha fronteira ida ne'ebé determina bainhira maka idrojéniu iha komportamentu ida hanesan been ka hanesan gás. Nane'e, Saturnu la hato'o superfísie definida ida. Iha estratosfera, orasida kona-ba troposfera, iha ne'ebé gás sira-ne'e rarefeitu liu, fenómenu karaterístiku sira-nia balu maka fotólize metanu nian, ne'ebé hetan kauza hosi radiasaun ultravioleta ne'ebé fó sai hosi Loro. Hanesan rezultadu, idrokarboretu oin-oin todan liu hetan forma sira-ne'ebé monu no kahur ba troposfera nia komponente sira. Ionosfera, ne'ebé hetan forma hosi iaun sira-ne'ebé rezulta hosi interasaun partíkula sira-nian anin solár nian no kampu magnétiku planeta nian, iha tutun.

Hanesan jigante gazozu sira seluk, planeta hotu hetan envolve hosi dalas mahar sira kalohan sira-nian. Iha Saturnu, kalohan sira hetan forma ho kompozisaun oin-seluk sira iha nivel prinsipál oin-seluk tolu, sira-ne'ebé depende bazikamente hosi temperatura sira kondensasaun nian gás sira-nian. Dauk, banati-tuir modelajen térmika no kímika atmosfera nian, hanesan banati-tuir dadu sira sonda espasiál sira-nian, ema sira konstata katak dalas leten liu kalohan sira-nian hetan forma hosi amoníako (NH3), ida-ne'ebé nia kristál sira hetan forma ho temperatura sira orden nian -250 °C nian. Orasida tun, kalohan sira-nia dalas seluk hetan forma hosi idrosulfetu amóniu (NH4SH), bainhira temperatura to'o hadulas -70 °C no, ikusliu, dalas kalohan sira-nian bee nian hetan forma orasida iha okos, iha ne'ebé temperatura maka 0 °C. Altitude okorrénsia nian kalohan sira-ne'e nian maka difisil atu determina, tanba nia depende hosi abundánsia substánsia kímika oin-oin nian, sira-ne'ebé la hetan hatene ho exatidaun. Iha dalas kalohan sira-nian okos, determinasaun kompozisaun kímika no temperatura atmosfera nian maka difisil. Maibé, presaun aumenta badadaun konforme altitude tun. Ema sira estima katak, iha báze troposfera nian, temperatura bele supera 700 °C.

Saturnu, hanesan Júpiter, soi banda oin-oin sirkulasaun atmosfériku nian ho karakterístika oin-seluk. Maibé, prezensa abuabu ida iha amónia nia kalohan sira-nia tutun ne'ebé hetan forma hosi partíkula iha aerosól ne'ebé envolve planeta tomak 
halo katak, bainhira Saturnu hetan observa iha espektru vizivel, faixa sira-ne'e aparese ho kór osan-mean ka kinur, proeminente uitoan.




#Article 90: Linux (415 words)


LINUX :
Linux hanesan naran ne'ebe fo ba sistema operativo komputador ho tipo unix, linux mos exemplu husi
dezenvolvimentu software livre no kodigo nakloke, hanesan mos software livre sira seluk, kodigo husi
linux bele modifika, uza no distribui ho livre no ba ema hotu.
Naran “linux” naran kriador, ne'ebe fo kunhese iha 1991 husi linus trovals, sistema no dispositivo no
libraria geralmente mai husi sistema operativo GNU ne'ebe fo kunhese ema iha tinan 1983 husi Richard
Stallman kontribusaun GNU hanesan bazikamente mosu husi naran alternativo GNU/lINUX.
Linux kleur ona kunhe no uza ba setvidor, no suporta husi kompaha komputador ne'ebe kunhesesido
hanesan Intel, Dell, HP, Novell, Oracle Corporation, Red Hat, no Sun Microsystem. Linux uza hanesan
sistema operativo nebe'e bele suporta ba hardware/dispositivo komputador inkliu komputador destop,
superkomputer, sistema PlayStation 2, 3 no Xbox, telfone no router. Matenek nain IT nian senti linux
susesu tamba livre para utiliza duque UNIX ne'ebe la livre, no fator siguransa ne'e as kompara ho
sistema sira seluk.
Sistema operativo linux kunhesidu ho naran distro Linux(Linux Distribution) ou enjeralmente inkliu
ona husi software ne'ebe suporta hanesan web server, programasaun linguajen, basedados, destop
hanesan GNOME, KDE, Libre Office, no seluk tan.

Sistema operativo unix dezenvolve no implementa iha tinan 1960 hanesan nanesan ne'e, no primeira
lansamentu iha tinan 1970, fator kompatibilide ne'ebe ass halo ema uza, no bele modifika husi
instituisaun akademiko no kompanha.
Projeto GNU
projeto GNU komesa iha tinan 1984 ho nia objetivo atu halo sisteam operativo ne'ebe kompetivel ho
Unix no software livre. Iha tinan 1985, Richard Stallman hari fundansaun Software Livre no
dezenvolve GNU, ne'ebe engeralmente presija software ne'ebe hodi suporta ba sisteam operativo
hanesan( kompilador, programa office nian,shell Unix. No finaliza projetu ne'e iha tinan 1991.

minix hanesan sistema operativo ne'ebe ho tipo unix ne'ebe uza liu iha akademiko husi Adrew S.
Tanenbaun iha tinan 1987, kodigo MINIX 1.0 tau iha Livre ida “ Operatim Sistem: Design and
implementation”. Maske iha momentu ne'eba labele halo modifika, no distribui maibe iha tinan 1991
komesa halo versaun ida truka MINIX iha mumentu nia sei iha Universidade Helsinki, no resultado
servise refere ikus sai hanesan Kernel Linux. No iha tinan 1992 Tanebaun hakerek artikel ida iha
USENET, nia kritika Linux “ Linux La Modernu”, no ema sei la uza tamba la kompetibel ho dispotivo
barak maibe ikus mai Linux Sai sistema operativo ne'ebe kunhesido.
Komunidade.
Linux kontrola no dezenvolve husi komunidade utilizador, no kompanha hanesan RED Hat, canonical no seluk
tan, no dezenvolvimentu Linux ho voluntario ezemplu hanesan Debian.




#Article 91: Blogger (268 words)


Blogger mak hanesan serbisu publiku nian (blog) ka ita bele bolu mos nu’udar diario online ne’ebé halo husi Pyra Labs no meneza husi Google iha tinan 2003. Jeralmente, blog nia host meneza husi Google no nia subdomain mak blogspot.com. Antes ne’e utilizador husi serbisu ne’e bele post sira nia jornal ka diario iha servidor seluk, liuhusi FTP to dia 1 Maio 2010. Depois data ne’e, actividade hotu tenki rai iha servidor Google.

Iha 23 Agusto 1999, Blogger publika husi Pyra Labs. Sai nu’udar aplikasaun blog primeiro iha mundo tomak, Blogger mak hanesan aplikasun ida ne’ebé pormave blog iha mundo tomak. Iha Febereiru 2003, Pyra Labs meneza husi Google, no aumenta artibutu foun no artibutu premium ba aplikasaun Blogger nian, ne’ebé uluk Pyra Labs halo nu’udar aplikasaun gratuita. Iha Fulan Outubro 2014, fundador ida husi Pyra Labs naran, Eva Williams, rejikna-an husi Google.

Iha tinan 2004, Google sosa Picasa, hodi sincroneza ho Blogger atu ne’e utilizador bele uza hodi upload koleksaun foto iha sira nia blog rasik.
Blogger fo sai interface (UI) foun dia 9 Maio 2004 ne’ebé utiliza hodi post iha servidor blogger nian, no aumenta artibutu foun hanesan temple ne’ebé estandar website nian, pagina arkivu nian ida-idak bele halo komentari, no mos bele post liu husi email.

Iha 14 Agusto 2006, Blogger fo sai versaun foun ne’ebé iha etapa beta, ne’ebé fo naran ho kodigo “Invader”. Versaun foun ne’e hodi ajuda hodi halo integerasaun utilizador Blogger sira ho servidor Google nian. Maibe iha fula Desembro 2006, versaun foun ne’ebé la’os iha etapa beta tan. No Fulan Maio 2007, Blogger transfer nia data hotu ba servidor Google nian.




#Article 92: Web site (369 words)


Hanesan pajina web ida ne’ebé iha relasaun rasik ne’ebé bain-bain iha peladen ne’ebé halibur imformasaun niha laran kada ema ida-idak.
Grupu ka organizasaun ,iha web site bain-bain ema rai iha server web ida , ne’ebe bele asesu hosii Rede hanesan internet. Bele mós hanesan rede lokál (LAN)
Liuhosi enderesu internet ne’ebé hanaran URL. Kombinasaun hosi paginha web hotu ,ne’ebé bele asesu ho públika iha internet ne’ebé hanaran world wide web ka ita hatene liu ho sigla www. Maibé dalaruma oituan liu hosi paginha beranda web ne’ebé bele asesu públika ho livre, maibé iha prátika la paginha web hotu fo livre ba públika hodibele asesu , paginha web balu enkorajen visitór hodibele rejisstu hanesan membru no husu atu hatudu pornográfia. Informasaun seluk ,(e-mail),no seluk-seluk tan , naton-naton ne’ebé hirak ne’e halo tamba rajaun seguransa ,respeitu privasidade ka tamba objetivu komersiál refere.
Paginha web ida hanesan dados ne’ebé hakerek hanesan dados husi tekstu bai-bain . ne’ebé forma no halo kombinasaun tuir hanesan instrusaun sira ho baze HTML ,ka XHTML ,dalaruma mós aumenta hosi lian skrip. Dados ne rasik depois halo durubasa hosi web no fó sai hanesan paginha ida iha monitor komputadór.
Paginha web ne’e rasik asesu husi utilijadór liuhosi protokolu komunikasaun rede nian ne’ebé hanaran HTTP, hanesan pontu ida hodi aumenta aspetu seguransa no aspetu privasidade ne’ebé di'ak liu ,paginha web mós bele implementa ho mekanizmu asesu liuhosi protokolu HTTPS

.HISTORIA
sir timothy jhon”tim” burners-lee, mak Hetan nain ba paginha web ne’e rasik ,maibé paginha web ne’ebé konekta ho redes premeira vez mosu iha tinan 1991.
Objetivu hosi tim wainhira halo paginha web ne’e rasik ,hodibele fasilita bele troka informasaun ba malu iha fatin servisu…iha tinan 1993 iha loron 30 abríl, CERN( fatim ne’ebé tim servisu ba)
Mensiona katak WWW bele gratuita iha públika.
Paginha web ida bele sai hanesan rezultadu hosi ema idak-idak nia servisu ka individu,ka hatudu katak nain ida hosi organizasaun ida. Bai- bain buat ne’ebé sei implementa iha paginha web topiku ne’ebé khusus ,ka inportánsia ruma,paginha web ida mos iha ligasaun ho paginha web seluk , bele mós seluk seluk tan, tan ida-ne’e diferensia entre paginha web ne’ebé halo hosi indivu ka ema idak idak ho paginha web ne’ebé halo hosi organizasaun bisnis sai ladun klaru.




#Article 93: WhatsApp (106 words)


WhatsApp mak hanesan Aplikasaun ita utiliza hodi halo mensagem no bele mos halo video call no voice call nian, ida ne’ebe mak bain-bain utiliza iha Smartphone ho modelu atu hanesan ho BlackBerry Messenger. 

WhatsApp Messenger hanesan Aplikasaun ida ne’ebe uza atu halo mensagem ba malu ho gratuita/la selu, Tamba WhatsApp Messenger ne’e nia hanesan ho Email, Web Browsing no selu-seluk tan ne’ebe ita uza Data Internet.

Aplikasaun WhatsApp Messenger mak hanesan atu send mensagem ne’ebe mak ita halo liu husi koneksaun ba 3G/4G no Wifi ne’ebe ita halo komunikasaun la precisa hasai osan. Ho ita uza WhatsApp ita bele halo Chatting, Sharing File no selu-seluk tan.




#Article 94: Antivirus (136 words)


Antivirus mak programador ida ne’ebe uza hodi asegura,detekta no hamo’os virus komputador husi sistema komputador. Antivirus hanaran mos Virus Protection Software (virus proteksaun ba software). Aplikasaun ne’e bele hili ka lae sistema komputador ne’ebe hetan ona infeksaun ho virus ruma ou lae.Programador hotu-hotu ne’e lao iha kotuk (background) no halo muda nia an ba ficheiro hotu-hotu ne’ebe mak asesu ba (loke, halo modifikasaun, ou antes rai ficheiro).
Antivirus – antivirus foun agora ne’e laos deit halo deteksaun ba virus. Programa antivirus agora ne’e mos kompletu ona ho kapasidade hodi halo deteksaun spyware, rootkits, no malware - malware seluk tan. Laos ida ne’e deit, antivirus agora ne’e kompletu ho firewall hodi asegura komputador husi hacker ne’ebe mak atu ataka komputador no anti spam hodi asegura email lixo ne’ebe tama mai no virus ba kaixa tama husi utiizador.




#Article 95: Instagram (303 words)


Instagram hanesan aplikasaun ne'ebe fahe imajen no posivel bele kaptura imagen,  implementa filter dizital, no bele fahe media social sira seluk, inklui instagram rasik,  fitur uniku husi instagram rasik mak hanesan bele koa imagen ho modelu kuadrado, ne'ebe bele hare hanesan kamera kodak Instamatik no polaroid.

Instagram bele uza iha iPhone, iPad, iPod Touch ho versaun hirak ne'ebe mak iha, no hand phone ho sistema operasaun Android husi versaun 2.2 (Froyo) ba leten, no Window Phone 8, aplikasaun instragram ne'e bele download liu husi Apple App Store no Google Play.

iha loron 9  April 2012,  fo sai informasaun karat facebook hola instagram ho valor orsamentu kuaze $ 1 biliaun.

Kompanha Burbn, Inc. hari iha tinan 2010, konpanha startup ne'ebe foka liu ba dezenvolvimentu aplikasaun ba hand phone ninian. iha inisiu Burbn, Inc. Rasik foka liu ba HTML5

Instagram mosu husi liafuan insta husi liafuan instan hanesan kamera polaroid ne'ebe tempu ne'eba hanaran  imagen instan no gram husi liafuan telegram ne'ebe nia servisu mak hanesan haruka informasaun ba ema seluk ne'ebe ho lalais, hanesan instagram ne'ebe bele hatam foto ba insternet ho lalais.

ada tanggal 9 April 2012, diumumkan bahwa Instagram akan diambil alih oleh Facebook senilai hampir $1 miliar dalam bentuk tunai dan saham.

Berkembangnya Instagram sendiri, maka makin banyak juga masyarakat yang ingin menggunakannya. Seperti apa yang tertulis dalam buku Roger F. Fidler mengenai mediamorphosis, bahwa perkembangan media itu terjadi melalui tahapan waktu tertentu dan beriringan dengan perkembangan teknologi yang ada. Namun tidak semua orang awam dapat memiliki iDevice untuk menggunakan Instagram. Orang awam yang ingin menggunakan Instagram, namun tidak memiliki iDevice lebih banyak menggunakan sistem operasi Android. Ada pula aplikasi yang menyerupai Instagram di dalam Android, Instaroid yang dalam penggunaannya masih bisa untuk menyukai dan juga mengomentari sebuah foto, namun pada aplikasi ini para pengguna tidak dapat menggunakan kamera melalui Instagram.




#Article 96: Google (364 words)


Google Inc. hanesan kompanha tecnologia multinasiional amerika nian  ne’ebe especialista iha apoiu servisu internet no sira ni produtu. inclui mos tecnologia promosaun online, software, hardware no, komputasaun web no computasaun iha kalohan. Komponente barak liu mai husi AdWords.
Google  hari husi larry page no sergey brin wainhira sei iha banku universidade iha universidade Stanford. Sira nain rua kaer 16 porsentu husi fundus kompanha .sira halo google sai hanesan kompanha privada iha dia 14 septembro 1998. Objrtivo husi kompanha ne’e rasik mak”halibur informasaun mundu nian hodi bele asessu husi ema hotu no fo benifisiu ba ema hotu,no slogan ne’ebe illegal mak “don’t be evil “ iha tinan 2006 officio google muda ba mountain view, california .
Husi google hari,desemvolvimento companha ne’ebe  lalais produz ona produto oin oin , ne’ebe servisu hamutuk ho conteudo makinha hodi buka google nian.kompanha ne’e mos oferese software ne’ebe produtivo daring ( iha redes nia laran) nune’e mos ho carta elektronika , pakote aplikasaun office nia no  redes social .produto produto komputador meja nian hanesan aplikasaun ho hadia ka buka web , controla no forma no hatama foto, mensagen instant no controla desemvolvimento sistema operative android ba telfone iha google chrome OS ba netbookchromebook .google mos halai liu ba makinha de komunikasaun. Sira mos servisu hamutuk ho produsaun elektronika oin oin sira hodi halo makinha NEXUS nian no realija motorala mobility iha maio 2012. Tinan 2012 infrastrukturasfiu optic monta iha Kansan hodi fo facilidade ba usario internet longe direksaun google fiber.
Kompanha ida ne’e mais ou menus halo operasaun ba atus ida resin ba server iha centro dados iha mundu tomak. No halo prosseca ba rihun ida iha qwery buka nian. No besik 24 petabita dados ne’ebe usario halo la diaria nian.
Iha fulan desembru 2012 ,alexa hatete google.com  sai hanesan sitiu web ne’ebe mak hetan visitor barak liu iha mundu. Situs google iha lian seluk tama iha  100 ba leten, hanesan mos ho sitiu legal google nia hanesan YOUTUBE  no blogger.  Google mos hanesan segundu lugar ba iha base de dados ekuitas modelu BRANDZ. Dominasaun merkadu hetan kritika oin oin konaba.favor criasaun, privasidade.iha 2014 ,google mos hetan apresiasaun husi bussines insider hanesan kompanha ne’ebe ho qualidade no valor ne’ebe diak.




#Article 97: Media social (308 words)


Husi Wikipedia lian tetun ,inseklopedia livre.

Media social hanesan media online ida. Ho fasilmente usario sir abele partisipa ,oin oin ,no hamosu resultado hanesan , blog, redes social, wiki, forum no mundu virtual. Blog ,redes social no wiki mak hanesan modelu media social ne’ebe mak uza barak liu iha nasaun hotu.

Andreas Kaplan no micael haenlein fo defenisaun ba media social hanesan “ grupu ida husi aplikasaun ho internet ne’ebe hari iha base ideologia no teknologia web 2.0 nia leten, ne’ebe bele hammosu no troka user generated content”.
 
Klasifikasaun ba media social

Media social teknologia foti modelu oin oin inclui mos revista, forum internet weblog, blog social,micro bloging,”wiki, podcast, fotografia ka imagen,video, nivel no bookmark social. Hodi aplika teoria teoria iha area peskisa ba media (ho prezensa media social, riku soin media social no prossesu social (self-presentasi,self-disclosure)Kaplan no haenlein hamosu esquema klasificado ba media social oin oin iha artikel horizons bisnis siha hamosu iha 2010 nia laran. Tuir Kaplan no haenlein media social iha oin ne’en:

Proyek kolaborasi
Website fo lisensa ba nia user sira hodi bele troka,aumenta, ou hamenus konteudo –konteudu mak iha website ne’e rasik. Exemplo Wikipedia.

Blog no microblog
User bele livre atu exprexa buat ida iha blog ida ne’e hanesan konta istoria nofo kritika justisa nian ba governo .exemplo hanesan twitter

user sira husi element website ne’e bele fahe konten konten media , bele mos hanesan video,ebook, imagen,no seluk seluk tan .exemplo hanesan youtube

sitiu redes social
aplikasaun ne’e fo lisensa ba nia user hodi bele halo ligasaun ho maneira halo informasaun privada hodi bele conecta ho ema seluk, informasuan privada ne’e bele hanesan fotogaria.exemplo hanesan facebook

virtual game world
mundu virtual, ida ne’ebe bele marka ambiente 3D, ne’ebe user bele mosu hanesan modelu avatar-avatar ne’ebe hakarak no halo interasaun ho ema seluk hanesan mos mundu realidade exemplo hanesan game online.
Virtual social word




#Article 98: Microsoft Office (159 words)


Microsoft Office
Husi Wikipedia lian Tetun ,ensiklopedia livre.

Microsoft office mak hanesan software ne’ebe  pakote ida ho palikasaun 
Ne’ebe halo husi Microsoft ne’ebe halo no uja iha sistema operasaun windows no mac OS x. aplikasaun hirak ne’ebe famous iha Microsoft office mak hanesan excel,word, no power point.no versaun foun liu husi Microsoft office mak office 15 (office 2013) ne’ebe hari  iha 29 januario 2013.
Word[
Microsoft word  ka Microsoft office word mak software ne’ebe uja hodi ketik (word prossecor) iha Microsoft. Preimeria hamosu iha 1983 no naran multi tool word ba xenix, versaun versaun seluk mak depois ema hadia hatutan iha sistema operasaun oin oin ,por exemplo Dos (1983), apple macintosh(1984) ,sco unix,os/2,no Microsoft windows (1989).depois de sai hanesan component ida husi Microsoft office system 2003 no 2007.iha tempo ne’ebea sira hanaran word.

Software exel ka micorosoft office exel hanesan  programasaun ka papel servisu  spreadsheet ne’ebe halo no distribui husi Microsoft corporation ba sistema opersaun windows no mac Os.




#Article 99: Adobe Premiere Pro (292 words)


Adobe Premiere Pro
Husi Wikipedia lian tetun ,ensiklopedia livre .ida ne’e hanesan

Adobe preimer pro hanesan programa editing video modelo non-linear editor (NLE) husi sistema adobe.ida ne’e hanesan produto ida husi software adobe creative suite, maibe 	bele mos hola rasik. Quandu hola rasik, ida ne’e mos inclui ho adobe encore no adobe onlocation. Maske nain rua ne’eso bele oha windows deit, versaun CS3 bele iha windows no mos Mac OS X. CS3 iha lian inglesa,lian prancis,lian jerman,lian jepan,lian italia,no lian spanyol.

Adobe preimer pro hanesan programa video editing iha parte profrsional.liu liu ba sira ne’ebe gosta atu halo experiment. Programa ne’e barak liu uza husi kompanha film/sinetron,broadcasting,no cada televisaun. Ida mak hanesan BBC the tonight show. Ida ne’e bain bain sira uza hadi halo film film hanesan dust to glory, caption abu raed,no superman returns ,no iha fatin seluk hanesan confessaun tour husi MADONNA. Adobe preimiere pro mos iha 45 efek video no 12 wfek audio, ne’ebe bele uza 	modelu apresentasaun ho hodi halo animasaun ba video klip no audio, iha efek balu mos presija kartaun grafica ne’ebe no qualidade diak . maibe husi 45 efek ne’e mos so iha efek tolu deit mak presija kartaun grafico ho qualidade ne’ebe diak. Exemplo ( AMD ka NVIDIA) hodi bele aplika ba video klip ne’e rasik	 . ita mos bele aumenta rpoduto efek husi parte da tulo ne’ebe suporta adobe preimer pro. Ho ida ne’e mos ,adobe preimer pro mos iha besik 30 transisaun ( troka entre klip) atu nune’e tempu ne’ebe troka entre video klip ida ho video seluk bele sai dinamiku liu. Hanesan efek, tranmisaun balu mos presija kartaun grafiku ne’ebe qualifikado hanesan AMD ka NVIDIA. Iha transmisaun 5 mak 	presija kartaun grafiku ne’ebe qualifikado hanesan AMD ka NVIDIA ho bele aplikado.	




#Article 100: Smadav (164 words)


Smadav mak hanesan Tools ida ne’ebe ita uza atu fo seguranca ba komputador hodi proteje virus husi flashdisck, harddisck, no seluk seluk tan….
Smadav iha funsaun Ha’at mak hanesan tuir mai ne’e :
Proteje aumenta liu tan ita nia komputador 100% kompara ho antivirus seluk
Nia hanesan Antivirus bo’ot ne’ebe la bele instal ho Antivirus seluk, tamba ne’e Anitivirus ida ne’e dezenho atu proteje uluk ita nia computer la hanesan ho Smadav. Smadav mak tipo Antivirus ida ne’ebe dezenho atu sai hanesan proteje aumenta liu tan 100% kompara no bele la’o ho di’ak se karik iha ona antivirus seluk ne’ebe ita install ona iha ita nia komputador. No iha fatin seluk Smadav mos sai hanesan segurança ba daruak nian. Smadav iha ninia lalahok mesak (behavior, heuristic, no whitelisting) no bele detekta ka hamos viruss ho lalais. No sai hanesan proteje entre Smadav ho Antivirus ida ne’ebe instal ona iha ita nia computer atu haforsa liu tan hodi proteje ita nia computer husi efeksaun virus




#Article 101: Windows 7 (181 words)


Windows 7 hanesan versaun Windows ikus ne'ebe mak uza menu start, ne'ebe mak troka versaun Windows antes ne'e, Windows Vista. Window 7 hamosu para fabrica komputador iha 22 julhu 2009 no reconhese iha publika iha 22 outubru 2009, menus husi tinan tolu wainhira sira hamosu Windows Vista.

Lahanesan ho Windows vista ne’ebe sira hamosu figura figura foun, Windows 7 fo konsentrasaun liu ba base desemvolvimentu Windows nian, ho objetivo atu bele kompetibel liu ho aplikasaun aplikasaun no makinha komputador ne’ebe kompetibel liu ho Windows Vista, apresentasaun Microsoft kona-ba Windows 7 iha 2008 fo konsentrasaun liu ba suportasaun multi touch ba monitor, desenho fila-ali taskbar ne’ebe mak agora ema konhese ho superbar, sistema ida ba programa home nian ne’ebe sira hanaran home group.

No ho performa ne’ebe sae ho daik, iha aplikasaun balu ne’ebe mak sira oferese hamutuk ho versaun anten husi Microsoft Windows, hanesan Windows Calendar, Windows Mail, Windows Movie Maker, no Windows Foto Gallery, la oferse tan ona iha Windows 7, barak liu ema oferese husi Microsoft so modelu ketak ketak parte ida husi pakote Windows live essentials ne'ebe gratuita.




#Article 102: Facebook (330 words)


      Artikel ne’e koalia kona ba web site ne’e naran Facebook. hanesan kompanhia ida mak kontrola ba web ida nee. Hanesan bele hare ema nia foto, Video nebe mak ema hatama ba Facebook.

Facebook ne hanesan Rede Sosiais ne’ebe mak mosu iha fulan Fevereiru 2004, Facebook inc mak sai hanesan kontrola web site ida ne’e iha fulan Setembru 2012, Agora Dadaun facebook nee ema uza hamutuk miliaun 1 (ida) ba leten, mak agora sei aktivu hela, Kuaze ema barak mk uja Telefone e Barak mos uja Laptop, ema nebe mak uja nain tenki hetan uluk rejistu iha web site facebook nian.

Depois tia ida nee uja nain ne’e tenki halo ninia identidade privado, depois tenki aumenta kolega nebe mak uja tena facebook, iha facebook ne bele halo mensagem ba malu, bele mos hare ema nia identidade nebe make ma hatama ona iha facebook, bele mos hare ema nia imagem nebe make ma hatama ona iha facebook, bele mos ema halo grupo iha facebook nia laran se krik kona ita nia laran ita mos bele tama, ezemplu hanesan grupo ba serviso nian no grupo escola no seluk seluk tan, no mos ita nia kolega sira iha facebook laran ne’e it abele hatama sira ba “ita nia kolega diak” no mos “ita nia Kolega servisu”..

Facebook ne’e hari’i husi Mark Zuckerberg, hamutuk ho nia kolega nebe mk sira halimar hamutuk, sira ne Universidade hotu iha Universitas Harvard, sira ne halo facebook ne balu nia naran mak tuir mai nee, Eduardo Saverin, Andrew McCollum, Dustin Moskovitz no Chris Hughes. Sira ida halo web site ida ne'e primeiru hahu husi uversidade Harvard mak bele uja deit, maibe tuir mai sira halo promosaun ba universidade sira seluk tan, ema komesa uja na , no iha 2011 ema komesa uja ona no labarik sira iha tinan 13 ba leten mos komesa uja barak ona. Ne mak uja facebook ne to agora no sei ba oin ba oin nafatin to ita nia jerasaun ba jerasaun mos sei uja..




#Article 103: Telekomunikasaun (102 words)


     Telekomunikasaun hanesan tekniku haruka ou rai informasaun, husi fatin ida ba fatin seluk. Iha relasaun ho 'telekomunikasaun' forma komunikasaun distansia do’ok bele halo diferensa iha modelu tolu:
Komunikasaun liu husi dalan ida (Simplex). Iha komunikasaun liu husi dalan ida (Simplex) ema ida ne’ebe haruka no ida ne’ebe simu labele halao kmunikasaun ne’ebe iha tempu hanesan no liu husi media ne’ebe hanesan. Ezemplu : Televisaun, no rádio.
Komunikasaun liu husi dalan rua (Duplex). Iha komunikasaun liu husi dalan rua (Duplex) ema ne’ebe haruka no ida ne’ebe simu informasaun bele halao komunikasaun iha tempu ne’ebe hanesan liu husi media ne’ebe hanesan. Ezemplu : Telefone no VOIP.




#Article 104: Hacker (354 words)


Liafuan hacker mai husi lian Ingles, hacker fere ba ema, maibe hacking fere ba aktividade ne ’ebe hacker
ne’e halao, maibe kuaze liafuan ne’e sala utiliza iha publiku.
Hacker hanesan ema ne’ebe estuda, analiza, modifika, no tama komputador no redes komputador ema
nian maibe nia nain lahatene.

Terminilogia hacker mosu iha tinan 1960, entre membro estudante organizasaun nia ho naran TECH
Model Railroad Club iha MIT, grupo refere hanesan inisiador dezenvolvimentu teknologia komputador
no sira servisu ba komputador mainframe, liafuan hacker primeiraves mosu ho sentido positivo atu
define membro grupo ne’ebe iha kapasidade iha area komputador no bele halo aplikasaun komputador
diak liu aplikasaun ne’ebe antes ne’e halo ona.
Mai iha tinan 1983 liafuan hacker sai konotasaun negativo tanma FBI kaer grupo kriminozo komputador
ne’ebe horanaran The 414s ne’ebe base husi Milwauke, USA.
Etika hacker

Hirarkia hacker

Ema ne’ebe hanesan peritus tebes iha industria siguransa komputador nian nia hatene no kunhese diak
tebes sistema operasaun, no ema ne’ebe bele halo koneksaun rede global, bele halo programa kada
loron ida, ema sira dalabarak halo servisu efisensia no efikasia, sira iha abilidade tama ema nia sistema
sein ema hatene, no sei la estrag ema nia sistema.

Hacker ida ne’e nia kapasidade iha hacker elite ne’e okos, hacker semi-elite ne’emos iha abilidade no
kapasidade ba area komputador, sira mos bele hatene sistema operavo no nia kuak/bug, maiba hacker
ida elite sira bolu lamer.

Hacker ida ne’e dalabarak joven sira ho idade nurak, kuaze sira sei skola, no sira ne ’e sei studa konaba
metode hacking no nia maineira halo hacking nina, sira ne’e kuaze koko hacking sistema ruma no ikus
mai konsege tama sistema ne’ebe hack ne’e ikus mai sira hatete katak sir abele hacking tama sistema,
engeralmente sira uza programa hacking nian ne’e ho GUI no sira foin atu studa UNIX.

Hacker ida ne’e kuaze halo aktividade hansan Develop kiddie no hanesan mos ho lamer, no sira hira
kunhesementu redes komputador ne’e menimo tebes, no dalabarak sira utiliza liuliu gui, utiliza Trojan
para halo tauk ema iha internet.

Ema ida ne’e laiha esperiensia no kunhesemntu ruma maibe hakarak sai hacker, sira ne ’e kuaze rona no




#Article 105: Linus trovalds (208 words)


Linus Trovalds
Linus benedict trovadls moris iha rai Helsink nasaun Finlandia 28 Dezembro 1992, ho idade 45 hanesan
enginheiro software finlandia nian ne’ebe kunhesido ho kriador kernel linux, no agora sai koordinador
ba fundasaun linux nian iha rai Estados Unidos da Amerika.
Linux hetan inspirasaun husi Minix ( sistema operasaun ne’ebe dezenvolve husi Andre S. Tanebaun)
entaun Linus Trovalds kria nia sistema operasaun ida ho naran linux abreviatura husi Linus + minix.
Wainhira linus Trovalds sei estudante iha rai Finlandia, nia komesa dezenvolve nia sisteme operative
refere iha tinan 1991,iha momentu ne’eba la espera katak linux bele produz osan miliaun ba miliun, nia
mos la espera katak linux bele sai sistema operasaun ne ’ebe kunhesido no bele sai servidor ba
komputador ba desotop, table, pda, handphone, gps, robot, kareta, ate aviaun Nasa nian. No nia mos la
espera katak linux bele sai hanesan sistema operasaun ne’ebe barak liu uza iha mundo depois de
Wndows.
Dadaun ne’e linus husik hela nia servisu iha kompanha semi kondukto Tranmeta no hela ho nia espoza
no oan nain tolu iha suko ida iha Portland Oregon, USA, ne’ebe besik edifisio Open Source Development
Labs.
Tuir linus katak saida mak nia halo ne’e ho objetivo ida atu fahe deit, maibe diferente ho Richard M.




#Article 106: Ubuntu (317 words)


Ubuntu distribusaun linux ida ne'ebé baseia husi Debian distribusaun ne'e hanesan open source naran ubuntu husi filoso Afrika do Sul ho signifika  sai ema ba ema seluk ubuntu konstrui ba nesesidade utilizador privadu, no versaun servidor nian mos iha no utiliza iha fatin barak.

Projeto Ubuntu ofisialmente hetan suporta husi Canonical Ltd. hanesan kompania nia nain husi  Afrika do sul nian mak Mark Shuttleworth. objetivo distribusaun linux ubuntu hodi espiritu ne'ebé iha filozofo ubuntu nia laran ba mundu software nian. ubuntu hanesan sistema operasaun ne'ebe kompletu no bazeia husi linux, ne'ebé oferese ho livre, no hetan suporta ne'ebé di'ak husi komunidade no expertu linux sira.

Ubuntu iha nia filozofo hanesan tuir mai ne'e: 

Ubuntu hanesan projetu husi Debian nian, alvo inisiu ubuntu  atu kria sistema operasaun destop linux ne'ebe fasil atu uza. ubuntu iha orario lansamentu kada fulan 6 para ubuntu kontinua renova.

.Primeira lansamentu Ubuntu iha 20 de Outobro 2004, husi ne'eba, Canonical halo lansamentu kada fulan 6,  kada lansamentu durasaun suporta nian iha 18 fulan para bele hadia sistema, siguransa, no erro.  kada tinan rua dala ida ne'e versaun hanesan (xx.04) bele hetan Long Term Supporta(LTS)  durante tinan 3 ba desktop, no tinan 5 ba server, maibe Ubuntu 12.04 lansa iha April 2012 hetan suporta durasaun tinan lima ho objetivo bele hetan akomodaun ba skala bisnis nian, no utilizador IT ne'ebe servisu iha siklu ho tempu naruk nian.

Pakote sira software Ubuntu nian husi pakote ne'ebé di'ak husi pakote Debian nian ( APT no Synaptic). pakote Debian no Sinaptik kadaves lahanesan, entaun kadaves pakote debian tenke hadia fali nia kodigo sira.

Ubuntu hetan doasaun husi Canonical Ltd. iha dia 8 de Julho 2005 Mark Shuttleworth hari fundasaun Ubuntu no fo orsamentu ho total $ 10 milliaun. ho objetivo atu suporta versaun ubuntu para bele kontinua lao .

Iha dia 31 de Outubru 2011, Mark Shuttleworth informa karak Ubuntu 14.04  sei suporta smartphone, tablet, smart tv.




#Article 107: Richard Stallman (112 words)


Richard M. Stallman moris iha 16 Marsu 1953, babain bolu iha social media RMS, hanesan aktivista
software livre no programador computer nian, iha Semptem 1983 nia lansa GNU projetu. Iha tinan 1985
nia funda fundasaun dezenvolvimentu software livre no babain ema bolu naran pae open Source nian.
Stallman sai pioneiro konseitu Copyleft no sai autor ba programa copyleft nian inkliu GNU General Public
Licence, nia sempre halo asaun ida kontra copyright, nia halo software sira hanesan Emacs, GNU
compiles collection, GNU Debugger, coreutils, nia sai hanesan co-founder ba Linguajen ba progamasaun
livre iha tinan 1989.
Stallman nia pae naran Daniel Stallman no mae naran Alice lippman, hela iha New York City, nia




#Article 108: WordPress (128 words)


WordPress mak hanesan aplikasaun livre ida (open source) ne’ebé mak famoju hodi halo desenho ba blog ida (blog engine). WordPress hari husi lian programasaun PHP no mos husi (database) MySQL. PHP no MySQL mos hanesan aplikasun livre (open source software). 

WordPress utilize hodi desenho blog no mos utilize nu’udar CMS (Content Management System) tamba nia utilizasaun facil no bele modifica tu’ir ita nia hakarak rasik. WordPress mak hanesan versaun original husi b2/cafelog no haburas liu tan husi Michel Valrighi. 

Naran Worbprees ne’e rasik mak sujestaun husi Michel Valrighi nia kolega naran Matt Mullenweg. WordPress ne’e rasik agora sai nu’udar platform husi management system (CMS), no mos website ne’ebé ho naran bo’ot sira hanesan CNN, Reuters, The New York Times, TechCrunch, no seluk-seluk tan, sira nia base mak WordPress.




#Article 109: Rui Maria de Araújo (966 words)


Rui Maria de Araújo uluk Primeiru-Ministru Timor-Leste nian. Nia simu pose iha loron 16 fulan fevereiru tinan 2015 no lidera Governu Konstitusionál VI.

Rui Maria de Araújo moris iha loron 21 fulan maiu tinan 1964 iha suku Mape Zumalai, munisípiu (munisípiu) Kovalima. Ninia tinan uluk eskolaridade nian sira tenke para tanba invazaun husi tropa indonézia nian sira, iha tinan 1975. Iha tempu ne'ebá nia ho ninia família sira halai ba área iha zona osidentál nasaun nian – Suai (Kovalima), Bobonaru no Ainaru ne'ebé FRETILIN kontrola. Hafoin subar iha ai-laran durante tinan tolu nia laran, sira rende ba tropa indonézia nian iha tinan 1978. Rui bá Dili, no iha ne'ebá maka nia remata ninia estudu sekundáriu sira iha Eskola Katólika, Externato de São José, únika eskola ne'ebé hanorin kurríkulu Portugés nian durante okupasaun indonézia nian.

Iha tinan 1985, Rui Araújo hetan bolsa estudu ida atu ba estuda literatura Lian Inglés nian iha Universidade Satya Wacana, iha Java Sentrál. Iha Indonézia, nia hahú partisipa iha atividade klandestina nian sira no fó apoiu ba funu rezisténsia nian nu'udar mensajeiru, hodi fó informasaun ba rai-li'ur kona-ba okupasaun ne'e.

Iha tinan 1986, Rui Araújo foti desizaun ida ne'ebé muda ninia moris: Nia hili karreira medisina nian, no rejista nia naran iha Fakuldade Medisina Universidade Sultan Agung, Universidade Privada Musulmana nian ida iha Semarang, Indonézia. Iha tinan 1989, nia hahú parte daruak husi ninia formasaun iha Fakuldade Medisina Universidade Udayana nian. Iha otas ne'ebá maka nia sai membru RENETIL, Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste, no fó apoiu ba esforsu komunikasaun grupu ne'e nian, hodi fó-sai ninia boletin polítiku Neon Metin.

Entre tinan 1990 no 1992, Rui Araújo hala'o servisu iha Bali hanesan elementu ligasaun entre Komandante-ein-Xefe FALINTIL nian (Kay rala Xanana Gusmão), José Ramos-Horta no Organizasaun Sosiedade Sivíl sira, hodi fó apoiu ba funu rezisténsia nian. Iha tinan 1991, nia ajuda ekipa husi Yorkshire Television, ne'ebé ninia dokumentáriu In Cold Blood: The Massacre of Timor-Leste ajuda muda dalan istória nian, no iha fulan maiu tinan ida ne'e duni nia hasoru-malu ho Xanana Gusmão iha ninia subar-fatin iha lahane, Dili, atu entrega rádiu emisór-resetór nian ida no simu orientasaun kona-ba vizita husi Delegasaun Parlamentu Portugal nian ne'ebé aviza tiha ona, vizita ne'ebé la konsege realiza.

Iha fulan-jullu 1994, Rui Araújo remata ninia estájiu ne'ebé nia hala'o iha tinan rua nia laran kona-ba kursu Medisina Jerál, no ikusmai hala'o serbisu hanesan Médiku Klínika Jerál.

Bainhira preparadu ona atu serbí ba nesesidade sira ne'ebé mosu iha ninia rai moris-fatin, dr. Rui Araújo fila lalais ba Timor-Leste, no durante tinan haat nia serbisu hanesan Médiku Klínika Jerál no Sirurjiaun nian iha Hospitál Provinsiál Dili nian. Iha époka ne'ebá nia jere programa ida kona-ba kombate ba tuberkuloze ne'ebé finansia husi Caritas Noruega nian ne'ebé implementa iha Klínika Katólika nian hotu-hotu iha Timor-Leste. Ho subsubar, nia fó asisténsia médika ba gerrilleiru sira iha knua no vila laran sira, entre sira ne'e, ida maka Xefe Estadu Maiór FALINTIL nian, matebian David Alex Daitula.

Esperiénsia ne'ebé hetan iha Dili halo dr.Araújo deskobre lakuna sira iha kuidadu saúde Timor-Leste nian, no ida ne'e maka obriga nia hasai kursu pós-graduasaun ida iha saúde públika hodi hasai espesialidade iha inísiu tinan 2000, iha Polítika Saúde, Jestaun Saúde no Finansiamentu Saúde, iha Universidade Otago, iha Nova Zelándia. Servisu Informasaun Indonézia ninian koko atu blokeia ninia pedidu bolsa estudu nian, tanba iha tempu ne'ebá (1998) nia identifikadu tiha ona hanesan operasionál klandestinu pró-independénzia nian ida. Maske nune'e nia hasai kursu mestradu iha Saúde Públika, ne'ebé remata iha tinan 2001, hafoin peskiza iha kampu nian ne'ebé rezulta iha teze ho títulu Sistema Saúde ida ne'ebé própriu duni ba Timor-Leste tuir Timoroan sira nia hakarak.

Iha tempu ne'ebé nia sei estuda iha Nova Zelândia, iha nia rai moris-fatin timoroan hetan duni oportunidade atu hili futuru ida ne'ebé sira hakarak ba sira nia nasaun, nune'e iha loron 30 fulan agostu tinan 1999, sira hili ho votu maioria ba independénsia iha referendu ida ne'ebé ONU maka promove. Rui Araújo serbisu iha Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian ne'ebé harii hafoin liu tiha referendu, ba dala uluk iha Autoridade Saúde Provizória, no tuirfali nu'udar Xefe Divizaun Servisu Saúde nian.

 
Iha loron 20 fulan setembru tinan 2001 Nia hetan nomeasaun husi FRETILIN nu'udar Ministru Saúde iha Governu Tranzisaun II nian.

Iha loron Restaurasaun Independénzia Timor-Leste nian, loron 20 fulan maiu tinan 2002, Rui Araújo simu hikas nomeasaun husi FRETILIN nu'udar Ministru Saúde Governu Konstitusionál I Repúblika DemokrátikaTimor-Leste nian. Nia kaer pasta Ministru Saúde nian iha Governu Konstitusionál I to'o fulan agostu tinan 2007 no akumula kargu Vise-Primeiru-Ministru Asuntu Sosiál nian, iha fulan juñu tinan 2006.

Husi tinan 2007 to'o tinan 2012, maske la tama iha Governu, nia uza nafatin kompeténsia sira hodi serbí Timor-Leste. Nia hetan nomeasaun ba Konsellu Estadu, Órgaun prinsipál Estadu Konsultivu Prezidente Repúblika nian, ne'ebé iha tempu ne'ebá Sua Exelénsia Dr. José Ramos-Horta asume kargu hanesan prezidente Repúblika. Nia servisu nafatin iha setór saúde nian, nu'udar Asesór ba Polítika no Jestaun Ministériu Saúde to'o tinan 2008 no tuirmai hala'o funsaun nu'udar Asesór Seniór ba Ministériu Finansas, badala uluk iha Programa Dezenvolvimentu Profisionál, tuirfali iha Servisu Koorporativu sira no, ikusliu (to'o ba nia nomeasaun nu'udar Primeiru-Minsitru) hanesan asesór ba Polítika Servisu Koorporativu sira.

Formalmente nia adere ba FRETILIN iha tinan 2010 no iha tinan 2011 eleitu nu'udar membru Komite Sentrál nian.

Rui Araújo simu nomeasaun nu'udar Primeiru-Ministru Timor-Leste husi Prezidente Repúblika, Sua Exelénsia Taur Matan Ruak, iha fulan fevereiru tinan 2015, hafoin Primeiru-Ministru ne'ebé hala'o knaar hela, Kay Rala Xanana Gusmão, fó-sai nia rezignasaun. Partidu Polítiku Xanana Gusmão nian, CNRT, propoin nia naran ba kargu Primeiru-Ministru nian no, tanba sai hanesan partidu ida ne'ebé iha númeru kadeira barak liu iha Parlamentu Nasionál, Prezidente aprova ninia kandidatura. dr. Rui Araújo no nia membru sira seluk Governu Konstitusionál VI Timor Leste nian simu pose iha loron 16 fulan fevereiru tinan 2015.




#Article 110: Nicolau dos Reis Lobato (216 words)


Nicolau dos Reis Lobato (moris iha Soibada, Manatutu, 24 Maio 1946 – mate iha Mindelo, Manufahi, loron 31 fulan Dezembero 1978 nia sei iha tinan 26 ) hanesan politik nain no ukun nain nasional ba Timor-Leste. Nia hanesan hari’i no sai hanesan vice prezidente ba partidu ASDT, partidu ne’ebe la kleur fila a’an sai Fretilin. Depois Proklamasaun Independensia iha loron 28 fulan Novembero 1975 foti nia sai hanesan Primeiro Ministro Dahuluk ba Timor-Leste. Iha tinan 1977 nia sai hanesan Presidente Daruak ba Timor Leste. Nia mate iha kombate ho Tropa Indonézia (TNI) iha loron 31 fulan Dezembero 1978. Aeroportu Internasional Timor-Leste uza nia naran hodi respeita luta ne’ebe fo naran Aeroportu Internasional Presidente Nicolau Lobato.

Momentu Tropa Indonézia tama mai Timor-Leste, Nicolau Lobato hamutuk ho ukun nain Fretelin sira seluk,halai sae ba foho hodi funu kontra Tropa Indonézia. Iha tinan 1978, Lobato aserku husi (Kopassus) ne’ebe organiza husi Maijor Prabowo Subianto (ne’ebe sai hanesan mane foun ba Prezidente Soeharto). Nia mate depois tiru iha nia kabun, no nia mate isin lori ba Dili. Nicolau dos Reis Lobato foti hanesan luta nain nasional Timor-Leste.

Nicolau dos Reis Lobato hanesan maun-alin husi Rogeiro Tiago Lobato, Prezidente Partidu Fretilin ne’ebe dahuluk. Nicolau Lobato kaben ho Isabel Barreto no hetan oan mane ida ne’ebe naran José Maria Barreto Lobato Gonçalves.




#Article 111: Virgílio do Carmo da Silva (183 words)


Virgílio do Carmo da Silva SBD moris iha loron 27 Novembru 1967 iha Vinilale. Hetan nomeasaun husi Papa Francisco hodi sai nu'udar bispu foun Dili hodi troka Matebian Alberto Ricardo da Silva. No simu nia Pose iha Tasi Tolu, Dili loron 19 Marsu 2016. 2019: Arcebispu Dili.

Oan husi Jose Do Carmo da Silva no Isabel da Silva. Oan daruak husi maun alin nain ne'en. Mak hanesan: Manuel Joselino Do Carmo da Silva (Oan dahuluk), Virgílio do Carmo da Silva SDB (Oan daruak), Jose L.C. da Silva (Oan Datoluk), Gualdino do Carmo (Oan daha'at), Pe. Gui Do Carmo da Silva SDB (Oan Dalima), Nilton Do Carmo da Silva (Oan Ikun).

Ramata Nia Estudo filozofia no teolojia iha Manila (Filipinas).

No simu Nia votu dahuluk iha loron 31 Maiu 1990 no votu perpétuo iha loron 19 Marsu 1997, no simu ordenasaun saserdotál iha tinan tuir fali, iha loron 18 Dezembru.

Sai nu'udar Formadór Novisu sira-nian, no Ekónomu iha uma Formasaun iha Vinilale no vigáriu parokiál, estuda iha Roma iha Universidade Pontifícia Salesiana no uluk mós hanesan Diretór D. Bosco Technical High School iha Fatumaka.




#Article 112: Loron St. Valentino (261 words)


Loron Santo Valentino (Ingles: Saint Valentine's Day) mak hanesan loron ida ne'ebe domin na'in sira selebra hodi konfirma sira nia domin. Ema selebra loron ida ne'e iha loron 14 de Fevreiru. Adisionamente, hanoin ida ne'ebe dehan katak 'loron valentino mak hanesan loron ida ne'ebe feto sira fo kado ba mane sira' ne'e mai husi Japaun.

Iha hanoin rua kona-ba Loron Santu Valentino nia orijen. Ida mak Igreja Roma Katolika nia Bispu Santu Valentino nia loron mate, 2 de Fevreiru. Mate tamba nia la tuir Emperor Claudius II nia lei ida ne'ebe bandu ema sira nia kaben. Iha hanoin ida seluk mai husi ema sira nia fiar ne'ebe dehan katak iha Osidental loron ne'ebe manu sira hahu sira nia reprodusaun mak hahu iha loron 2 de Fevreiru. Maibe, mundialmente, ema sira rekonhese loron ida-ne'e nu'udar loron ida ne'ebe mane no feto sira promete sira nia domin ba malu.

Konvensaun ida-ne'ebe fo chokolate ba doben na'in sira ne'e hahu husi Inglaterra iha sekulu XIX. Iha tinan 1936, iha rai Jeapaun Gobe nia empresa biskuit ida hahu halo publikasaun katak Loron Santu Valentino mak hanesan loron ida-ne'ebe fo chokolate ba doben na'in sira, no iha tinan 1960, iha rai Japaun Morinaga nia empresa biskuit halo kampanha ida ba feto sira hodi konfesa sira nia domin liu husi fo chokolate ba malu. Kampanha ida-ne'e mak sai hanesan inisiu ba serimonia ne'ebe feto fo chokolate ba mane sira ne'ebe sira hadomi.

Iha rai Arábia Saudita, ema sira bandu hodi selebra Loron Santu Valentino, tamba sira rekonhese loron ida-ne'e nu'udar Europa (ida ne'ebe la'os islam) sira nia loron.




#Article 113: Sensu 2010 (253 words)


Sensu 2010 Fo Sai nia resultadu Iha loron 20 Outubru 2010, Nu'udar Loron Mundiál Estatístika nian, Husi Sr.José Ramos-Horta halo lansamentu ofisiál kona-ba rezultadu preliminár hirak hosi Resenseamentu Populasaun no abitasaun 2010 nian. Ho prezensa husi Primeiru-Ministru, husi Ministru no Sekretariu Estadu sira, husi Reprezentante Nasionál Fundu Populasaun Nasoens Unidas nian (lian inglés UNFPA), husi parseiru dezenvolvimentu nasionál no internasionál nian sira, husi diplomata sira no hosi jornalista barak, mak José Ramos-Horta anunsia tiha ona katak totál populasaun Timor-Leste nian hamutuk 1,066,582.

Totál Populasaun: 1,066,582/ (iha 2004: 923,198)

Aumentu hahú husi 2004: 15.5% (ema na’in 143,384)

Taxa anuál aumentu populasaun nian: 2.41%

Mane: 541,147

Feto: 525,435

Populasaun munisípiu Díli: 234,331 (aumenta ba 33.3% hosi 2004)

Munisípiu tolu ne’ebé populasaun boot liu: Díli, Baucau no Ermera (populasaun 43%)

Munisípiu tolu ne’ebé populasaun menus liu: Manatuto, Aileu, Manufahi (populasaun 13%)

Proporsaun feto-ho-mane: 103 (kada feto na’in 100 iha Timor-Leste, bele hetan mane na’in 103).

Média husi ema sira ne’ebé moris hamutuk iha familia ida nia laran: 5.8

Proporsaun husi populasaun ne’ebé hela iha zona rurál sira: 70.4%

Média husi ema sira hela iha kada kilometru kuadradu (densidade populasaun nian): 71.5

Tempu atu duplika populasaun (ho taxa atuál aumentu nian): tinan 29

Númeru aprosimadu hosi ema sira servisu iha projetu resenseamentu nian: 4,100

Díli: 193,563

Baucau: 20,362

Maliana: 15,800

Dom Aleixo (Díli): 105,328 (populasaun besik 10%)

Cristo Rei (Díli): 55,195

Baucau: 46,530

Pante Macasar (Oe-Kusi Ambenu): 35,159

Vera Kruz (Díli): 34,085

Fatululic (Kovalima): 1,894

Soibada (Manatuto): 3,051

Laleia (Manatuto): 3,470

Fatumean (Kovalima): 3,667

Tutuala (Lautein): 3,847




#Article 114: Timor Telecom (565 words)


Timor Telecom - TT nu’udar empreza Timor-Leste ne’ebé serbisu ho povu no ba povu Timoroan. ITA HOTU NIA LIGASAUN

Iha fulan-Jullu, Konsórsiu Timor Telecom manán konkursu (BOT - Build, Operate, Transfer) ba kriasaun servisu husi Telekomunikasaun sira iha Timor-Leste.

Kresimentu Timor Telecom hanesan operadora telekomunikasaun dahuluk iha Timor-Leste.

Pela primeira vez iha ninia istória mak, Timor-Leste iha rede telekomunikasaun, TT konsege kria ninia rede ba nasionál, nune’e mós indikativu ida husi país +670.

Aparesimentu husi servisu fixu, móvel no internet.

Loke loja Timor Telecom nian dahuluk maka iha Díli.

Inaugura estasaun telekomunikasaun dahuluk iha Ataúru.

Loke loja sira husi Gleno no Baucau.

Espansaun loja Timor Telecom nian ba munisípiu sira Maliana, Suai no Oe-Kusi.

Hala’o transmisaun televiziva dahuluk husi Timor Telecom.

Lansa ona kartaun rekarga $10.

Oras ne’e daudaun, besik kliente rihun 50 mak hetan ona asesu ba servisu móvel.

Timor Telecom konsege garante manutensaun husi servisu hothotu durante krize.

Lansa primeira Lista Telefónika husi país ne’e.

Lansa servisu voice mail.

Publika ona primeira Pájina Kinur Timor-Leste.

Inaugura SMS Centre, ne’ebé instala ona iha Díli.

Loke tán loja foun ida iha Comoro, Díli, hodi bele atende ema husi zona osidentál Díli.

Kria ona servisu Pájina Kinur iha papel no online.

Tinan ida ne’e, Timor Telecom ultrapasa ona kliente rihun 125 iha rede móvel.

Mosu kartaun dahuluk husi rekarga $1, ne’ebé dezigna mós husi Pulsa no SIM Card nia folin ne’ebé tun ba $ 5.

Folin hothotu husi TT maka reduz ona ho 10%.

Ultrapasa ona kliente 300 husi telemóvel.

Lansa ona servisu internet husi banda larga Net Bo´ot.

Mosu komputadór foun no plataforma rede intelijente ba servisu telekomunikasaun sira iha Timor-Leste.

Halo tiha espansaun rede 2G no lansamentu rede 3G, sai mós hanesan reforsu ligasaun liuhosi satélite.

Sim Card nia folin tun ba $3.

Loke loja sira husi Colmera (Díli), Likisá, Aileu, Manatuto, Ainaru, Same no Lospalos.

Aumenta servisu móvel husi 34,8% atinji ho númeru kliente 473.020.

Lansamentu logotipu foun husi Timor Telecom – Toke.

Abertura primeiru Centros Comunitários de Internet.

Hamosu rede fibra óptika iha Díli.

Lansamentu portal Sapo TL.

Haluan no hametin kobertura móvel hodi atinji 86% husi populasaun ho totál site 98 iha tinan 2010.

Hasa’e alargamentu no dinamizasaun rede distribuisaun ne’ebé atinji besik ajente 900 maka distribui ona iha territóriu tomak.

Timor Telecom atinji ona kliente rihun 500.

Tama iha servisu sentésimu site (ká BTS) husi servisu rede móvel.

Hafoin komemora tiha tinan 10 Independénsia iha Timor-Leste no Timor Telecom halo tinan 10.

TT hahú ninia prosesu restruturasaun ho lansamentu estratéjia foun sira, produtu no servisu sira hodi hadi’a atu servi kliente.

Inaugurasaun loja 3 iha Díli, rua iha Timor Plaza no ida seluk iha Hotel Timor.

Asina akordu entre Estadu Timor-Leste no Timor Telecom ba sesasaun antesipada husi kontratu konsesaun nian ne’ebé halo iha 2002.

Timor Telecom kontinua aposta iha lansamentu servisu inovadór sira no konkretiza hodi hatun folin sira.

Lansamentu 1º tarifáriu la hó karregamentu obrigatóriu (Toke Livre), husi 1º tarifáriu diriji espesiál liu ba joven sira (Diak) edo 1º tarifáriu ba segundu (VIVA).

Konkluzaun husi projetu remodelasaun no modernizasaun rede husi loja 18 TT nian ne’ebé namkari hela iha nasaun ne’e tomak.

Timor Telecom inaugura instalasaun foun sira husi Call Center iha Díli.

Sai hanesan liña dahuluk teknolojia nian iha Timor-Leste, TT implementa konseitu internet foun ida hodi aumenta largura banda ne’ebé signifikativu tebes , velosidade no kualidade, proporsiona esperiénsia utilizasaun ne’ebé di’ak liu ba ninia kliente sira.




#Article 115: Fernando de Araújo (248 words)


Fernando de Araújo konhesidu liu ho naran LASAMA moris iha 26 Fevereiru 1963, iha Manutasi, Ainaru no hakotu nia i'is iha 02 Juñu 2015, ho Tinan 52 iha Ospita Nasionál Guido Valadares, Díli. 

Lasama nu'udar fundador husi RENETIL ( Resistência Nacional dos Estudante de Timor-Leste) iha tempu okupasaun indonézia no mós presidente husi Partido Democrático PD. Kargu ikus nu'udar Ministru Estado Coordenador Assuntu Sosial no Ministru Edukasaun.

Katuas Oan husi Esposa Marie Jacqueline Aquino Siapno, PhD, Professora iha Universidade Nacional de Seoul – Korea do Sul (Primeiro) no iha mós fen Segundo husi Suai.

Iha Oan Mane ho nara Lírio Hadomi Aquino de Araújo no iha tan oan feto ida husi fen segundu.

Fernando Lasama oan husi Horacio de Araujo no Emiliana da Conceicao, oan ba dala 5 husi maun alin nain 8 feto nain 5 no mane nain 3 (mate ona feto 2 no mane 1).

Nu’udar sasin ba masakre ne'ebé militár indonéziu halo ba família hamutuk 18, no masakre ne’e maka hamosu  ninia kompromisu polítika.

Liu mós hosi kadeia sira seluk, iha Bali no iha Java, iha Indonézia, no konsideradu hanesan prizioneiru ho konsiénsia hosi Amnistia Internasionál.

Figura daruak Estadu nian, La Sama substitui, iha 2008, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, nebe hetan kanek iha atake iha loron 11 Fevereiru, sai hanesan prezidente hodi hala’o funsaun durante fulan rua.

Pós Graduação – Frequentou na área do Meio Ambiente – Universidade Melbourne, Austrália, 2000-2001.

Licenciatura – Frequentou na Faculdade de Letras – Universidade Udayana Denpasar/Indonésia, 1985 – 1991.




#Article 116: Loron Internasionál Feto (130 words)


Loron Internasionál Feto (iha lian-portugés: O Dia Internacional da Mulherlian) monu iha 8 Marsu.

Selebrasaun Internasionál ne'e rasik hahu iha século XX, no komesa iha Estadus Unidus no mós iha Europa, nu'udar rekonhesimentu ba Feto sira nia partisipasaun maxima iha area Ekonomia, Politika, no Sosial.

Loron ne'e rasik, marka nia historia nu'udar aksaun protesta ida ne'ebé halo iha New York City (Estadus Unidus) 8 marsu 1857 ba Feto sira ne'ebé hetan mal tratdu husi sira nia serbisu fatin tamba krizi finaseira. Sira mós halo protesta ba kompanhia sira ne'ebé selu salario menus liu husi kontratu ne'ebé iha no mós serbisu ne'ebé maka'as liu industria laran.

Loron ne'e mós, nu'udar loron hodi hanoin fali dezastre ai-han fabrika ho naran Triangle Shirtwaist ne'ebé halakon Feto na'in 140 iha New York City 1911.




#Article 117: Mark Zuckerberg (334 words)


Mark Elliot Zuckerberg (moris iha white plains, New York,14 maio 1984) hanesan programador komputador nian no investor ba sistema internet. Nia konhesido tamba Kria ona sitiu redes sociais  Facebook hamutuk ho nia belun, ho ida ne'e nia sai hanesan ministro esekutivo no mós presidente. Facebook rasik hari hanesan kompanha privado iha tinan 2004 husi Zukerberg no ni belun iha aula eskola ida Dustin moskovits, Eduardo saverin, no Chris hughes wainhira sei sai hanesan universitaria iha unersidade Hardvar. iha tinan 2010, Zukerberg selesiona nu'udar person of the year versaun revista  time. iha 2011, rikusoin privado ninian besik $17,55miliar.

Zuckerberg moris iha 1984 iha white plains, new york  oan husi  Karen no Edward zukerberg, hanesan doutor nehan nian. Nia ho nia feton nain tolu, Randi, Donna, no Arielle, sira bo'ot iha Dobbs Ferry, New York.
Zukerberg habo'ot hanesan ema Judeio no halao bar mitzvah wainhira iha tinan 13 , maske durante ne'e nia rai nia an hanesan ema Ateis.

Iha  Ardsey high school,  Zukerberg hetan valor as liu  iha lisaun Klasika antes nia troka ba Phillips Exeter Academy iha nia primeiro ano mak fatin ne'ebe  nia hetan presente barak iha area siencia (matematika, astronomi, no fisika) no siencia klasika( iha nia formulario registrasaun ba estudo as, Zukerberg hatama  lian francesa,ibranico, latina no gresia antiga iha koluna lian non-ingrish ne'ebe mak nia bele hakerek no bel le'e ) no mos hanesan angar nain no kaptaun ba angar ne'e rasik. estudo as, nia konhesido tamba hatene frase balu husi puisia puisia konhesido hanesan  Ilias.

Pada sebuah pesta yang diadakan persaudaraannya pada tahun kedua di universitas, Zuckerberg bertemu mft, seorang mahasiswa Cina-Amerika asal pinggiran kota Boston (Braintree, Massachusetts), dan mereka terus berkencan, sempat putus sebentar, sejak 2003. Pada September 2010, Zuckerberg mengundang Chan yang sudah menjadi mahasiswi kedokteran di Universitas California, San Francisco, untuk pindah ke rumah sewaannya di Palo Alto. Zuckerberg mempelajari bahasa Tionghoa Mandarin setiap hari sebagai persiapan kunjungan keduanya ke Tiongkok pada bulan Desember 2010. Pada 2010[//id.wikipedia.org/w/index.php?title=Mark_Zuckerbergaction=edit #x5B;update#x5D;], Facebook diblokir oleh tembok api Internet negara itu.




#Article 118: Tour de Timor (179 words)


Tour de Timor hanesan kompetisaun Tinan-Tinan ne'ebé hala'o iha Timor Lorosa'e. Tamba kondisaun husi estrada no mós risku ne'ebé bele hetan, halo kompetisaun ne'e sai nu'udar kompetisaun mais araska hodi halo remata. Badahuluk kompetisaun ne'e rasik realiza iha Tinan 2009 hodi komemora tinan sanulu ba Referendo Timor Lorosa'e nian, 1999. Kompetisaun ne'e inklui Mane no mós Feto.

Iha Tinan 2006 halo ona planu hodi realiza, maibé tamba krizi kopetisaun ne'e rasik la atu bele realiza.

Tinan 2009, Situasaun komesa kalma ona tan ne'e, bele realiza eventu ne'e rasik no mós nu'udar eventu Internasional.

Kompetisaun ne'e rasik realiza ba Loron Lima hahu'u husi Loron 24 to Loron 28 Fulan Agostu, Partisipa husi nasaun 15 inklui Timor Oan na'in 25 no na'in rua husi Alemaña. Ho nia Rotasaun mak hale'u Distritu 9 husi Distritu 13 ne'ebé komesa husi Palasio Presidente Dili, Tan ne'e komesa husi Dili to Baucau ho nia distansia 128Km. Loron Segundu liu are remota husi Vikeke ho nia subida 20-Kilometru hodi toba iha Loi-Hulo aumenta ho 1835m liu hus costa Sul. Loron daha'at 70Km entre Betano ba Maubisse.




#Article 119: Pokémon Go (129 words)


Pokémon Go nu'udar aplikasun halimar nian ida ne'ebé bele hetan iha Smart Phone no tau matan husi kompaña Niantic, bele hetan dadaun nia aplikasun iha sistema Android no mos iOS ba Nasaun balu hanesan tuir mai ne'e Amérika, Australia, Nova Zelandia, no Alemaña. Fo sai ba dauluk ho versaun beta iha fulan Jullu 2016. Ema sira ne'ebe halimar aplikasaun ne'e rasik bele ka'er, fo treinu, ka troka, no mos bele halo battle ba Pokémon, kada karakter Pokémon ne'ebe iha Smart Phone laran hanesan mos iha mundo realidade nian. Maski aplikasaun ne'e gratuita maibe iha atributu ruma presiza hola iha aplikasun ne'e nia laran. Ba oin, aplikasun ne'e rasik sei halo software extensaun nian ba ba halimar na'in Pokemon Go Plus. Sei konekta liu husi Bluetooth ho nia funsaun katak bele fo sai informasaun kona-ba Pokémon sira ne'ebe besik ho halimar na'in.




#Article 120: Augusto Ramos Soares (143 words)


Augusto Ramos Soares moris iha loron 22 Agostu 1986 iha Becae, Timór Lorosa'e. Nu'udar Atleta Maratona Timor-Oan ho nia distansia Medio.

Augusto ho Aas 1.65 m, Iha Tinan 2010 nu'udar segundo lugar iha Dili-Marathon ho horas 2:26:00 no iha Tinan tu'ir mós sai nu'udar segundo lugar ho horas 2:31:54.

Iha Tinan 2012, Augusto remata ho horas 2:33:46 iha Tokyo-Marathon.

Iha Tinan ne'ebé hanesan tuir mós Olimpiade 2012 iha London, ka'er bandeira nasional Timór Lorosa'e nian iha serimonia abertura. La haluha katak Augusto mós iha lista atleta ne'ebé partisipa iha Olimpiade 2008 iha Beijing maibé nia la konhese ba. Iha London rasik Augusto remata nia korrida ho horas 2:45:09.

Iha Olimpiade 2016 iha Rio de Janeiro Augusto rasik sei komesa ho distnsia 1500 m

Iha Dili-Marathon ne'ebé realiza iha 22 Juñu tinan 2013 , sai nu'udar treinador ba Atleta Olimpinos 2000, Calistro da Costa.




#Article 121: Escola Tecnica Informatica-Dili (394 words)


Atu hasoru dezafius mundu globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundaria nebe sai peritus, professional iha quantidade nebe barak. 

Peritus sira ne’e presija tebes iha área produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun ho seluk-seluk tan. Tamba ida ne’e  educação iha área teknika importante tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka update siensia  no halo adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho maka'as tebes nebe modern ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e seitor edukasaun sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia no hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano.
 
Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba ida ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba ba ema Timor-Leste oan tomak iha nivel secundaria atu nune’e bele compete tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur. Relasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reasaun no kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento nia nasaun rasik ka ho prinsipiu katak: Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik.
Liu husi prinsipiu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman Loke Escola Técnica Informática halao nia atividade inscrisaun estudante foun iha loron 5 Novembro tinan 2009  iha Rua No. 6 de Setembro, Nu’u Badak Akadiru-Hun, Sub-Distrito Nain Feto Distrito Dili, Timor-Leste. 
Prosesu akreditasaun sei lao hela no relasiona ho ida ne’e Escola Técnica Informática halo nia inagurasaun iha loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 husi Dr. José Lúis Guterres nebe assume kargu hanesan Primeiro Vice- Primeiro Ministro RDTL ho Dr. Paul Assis Belo assume kargu hanesan Vice Ministru Edukasaun nebe deside loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 hanesan loron moris Escola Técnica Informática nian. 

 
	REDE / NETWORK
Ho hanoin katak ETI hanesan Instituisaun Edukasaun ilmiah ne’e maka ba oin nafatin loke an no halo adaptasaun ba dinamika mundu globalizasaun, nune’e halo relassaun servisu ho :

Ami husi profesores eti maliana hamutuk ema nain 14 nebe kaer eti maliana ho responsabilidade maximo.
Hau mai servisu iha eti maliana hahu data 20/9/2014 ate agora.Obrigado
Sebastiao da costa




#Article 122: Informátika (211 words)


Informátika ( iha Inggris dehan: Informatics) hanesan disiplina siénsia ne’ebé mak estuda kona-bá transformasaun faktu sira ne’ebé mak hatudu ba feramentu sira ne’ebé mak ho modelu komputasaun nian. Disiplina siénsia ne’e hakait ho parte balun ne’ebé mak hanesan: sistema informasaun, siénsia komputador, siénsia informasaun, tékniku komputador no aplikasaun informasaun iha sistema informasaun manajementu nia laran. Iha parte lubun boot mak hanesan estrutura, modelu interaksaun husi sistema balun ne’ebé mak uza atu tau hamutuk data, no hatudu data hó modelu informasaun ida. Aspektu husi informátika nia área luan liu hanesan sistema informasaun ho komputador de’it, maibe iha informasaun balun ne’ebé mak seidauk uza hó komputador.

Informátika iha nia konseitu baze, teória no dezenvolve iha nia aplikasaun rasik. Informátika bele apoiu no iha relasaun ho aspeitu kognitívu no sosial, bele moos influénsia husi sosial husi tekonlójia informasaun komun. Utilizasaun iha área informasaun iha área barak, hanesan bioinformáika, informátika médiku no informasaun ne’ebé mak apoiu ba média biblioteka nian no moos ezemplu husi parte informátika seluk nian.

Iha ambiente Informátika, Informátika eziste iha aspektu hirak mak hanesan tuir mai ne'e :

Iha komprensaun ba enjenaria informatika eziste aspektu disiplina nian hodi domina siensia informatika rasik. Informatika nia ezistenisa inportaant tebes ba futuru hodi haree liu ba parte hotu ne'ebe mak prisja informatika nian prejensa.




#Article 123: Ludwig II. (Baviera) (197 words)


Ludwig II. (moris iha Nymhenburg, Munike, 24 Agostu 1845 – mate iha Tasi Würm, loron 13 fulan Juñu 1886) mak liurai Baviera husi 1864 ba 1886. Nia harii ona palásiu naran-boot oin-oin.

Nia hetan susesu ba kadunan ho idade tinan 18. Tinan rua depois, Bavaria no Áustria luta funu hasoru Prússia, ne ' ebé lakon sira. Maibé, iha Funu Fransa-Prússia 1870 Baviera apoia Prussia hasoru Fransa, no hafoin manán Prússia ida-neʼe sai parte ba foun alemaun hotu Neʼe husi Prússia. Maske Baviera konhesidu grau autonomia kona-ba asuntu balu iha Reich Alemaun foun, Ludwig barak laʼo husi estadu hodi uluk artístika no arkitetónika ho projetu sira-nia asuntu loron-loron. Nia hamenu konstrusaun palaces lavish rua no palásiu Neuschwanstein, no ne'e métodu ida ne ' ebé determina kona-ba composer Richard Wagner. Ludwig gasta reseita hotu-hotu nia ' liurai (maske la fundus estadu) kona-ba projetu hirak ne'e, borrowed makaas tebes, no defied tentativa hotu-hotu husi ninia ministru atu hapara nia. Ida ne'e extravagance uza nia atu deklara nia insane, un‐malu ida ne ' ebé tanba mai tuir eskrutíniu. ohin loron, ninia eransa arkitetónika ho no artístika inklui Bavaria nian importante fatin turístiku barak.

Ludwig mak primu Elisabeth (Sisi), empress Áustria-Ungria nian.




#Article 124: Android (Sistema Operasaun) (10554 words)


Android mak móvel operasaun sistema ida ne ' ebé dezenvolve hosi Google, bazeia ba Linux kernel no dezeña prinsipalmente ba touchscreen devices móvel hanesan smartphones no galaxy. Eletrónikus uzuáriu android nian prinsipalmente bazeia ba manipulasaun direta, ne ' ebé uza mss fuan sira-ne ' ebé vagamente koresponde ba bein-mundu asaun, hanesan swiping, tapping no pinching, ba buat ruma atu kontrola on-screen objetu, hamutuk ho keyboard virtual ida ba testu input. Aleinde touchscreen devices, Google tan dezenvolve tiha ona Android TV ba televizaun ne'e, Auto Android ba karreta no Android ida Taka ba wrist watches, ida-idak ho eletrónikus uzuáriu espesializada ida. Variants Android uza mós kona-ba notebooks, game consoles, cctv dijitál maior parte, no seluk eletrónika.

Android iha baze instalasaun boot liu hotu-hotu operasaun sistema (OS) kualkér. Android sai di'ak liu ne ' ebé fa'an OS kona-ba galaxy, hahú husi tinan 2013, no kona-ba smartphones mak domina husi kualkér metric.

Kódigu fonte android nian ne'e lansa husi Google tuir fonte nakloke lisensa, maske maioria devices Android ikus mai ró-ahi ho teatru ida kona-ba fonte sira ne ' ebé nakloke no software compete, ne ' ebé inklui software compete ne ' ebé presiza atu hetan asesu ba servisu Google. Android mak populár ho empreza teknolojia ne ' ebé ezije ready-made, kustu ki'ik no customizable operasaun sistema ida ba devices tech aas. Ninia natureza ne ' ebé loke ona enkoraja komunidade ida ne ' ebé boot developers no enthusiasts atu uza kódigu fonte-nakloke hanesan hun ba mai husi komunidade tanba projetu sira, ne ' ebé halo aktualizasaun ba devices boot, aumenta karakterístika foun ba uzuáriu sira ne ' ebé avansadu ka halo Android devices ne ' ebé orijinalmente shipped ho sistema operasaun sira seluk. Susesu Android halo ida-neʼe ida alvu ba litigasaun patent (no direitu autór) hanesan parte husi, neʼebé ema bolu nuʼudar smartphone funu entre empreza teknolojia .

Android, Inc. ne'e harii iha Palo Alto, California iha fulan-Outubru tinan 2003 husi Andy Rubin (fundadór kooperasaun kona-ba Perigu), Rich Miner (fundadór ko-Wildfire Komunikasaun, Inc.), Nick Sears (dala ida VP iha T-Móvel), no Chris White (xefia konsepsaun no eletrónikus dezenvolvimentu iha WebTV) atu dezenvolve, iha Rubin sira-nia liafuan, smarter móvel devices ne ' ebé mak hatene liu kona-ba ninia proprietáriu nian fatin no preferénsia. Intensaun sedu ba empreza sira atu dezenvolve sistema operasaun avansada ida ba cctv dijitál maior parte. Maibé, kuandu hatene katak merkadu devices ne ' ebé mak la sufisiente, empreza diverted esforsu kona-ba realizasaun smartphone operasaun sistema ida ne ' ebé sei rival Symbian no Microsoft Kona Móvel. Maski accomplishments kotuk fundadór no funsionáriu sira ne ' ebé sedu, Android Inc. hala'o subasubar deʼit, fó sai de'it ne ' ebé nia servisu kona-ba instalasaun sira ba uzu ba telefoni. Tinan ne ' ebé hanesan, Rubin halai sai husi osan. Steve Perlman, belun besik ho Rubin, lori ba nia $10,000 iha osan iha pakote ida, no lakohi ai-riin
Hotu ne ' ebé klaru iha empreza.

Iha fulan-Jullu tinan 2005, Google hetan Android Inc. ba 50 tokon $, funsionáriu xave ninian, ne ' ebé inklui Rubin, Miner no Mutin, hela iha kompañia depois sosa. Barak la hatene neʼe kona-ba Android Inc. iha tempu, maibé barak asume katak Google halo planu atu tama iha merkadu telemóvel, ho movimentu ida ne'e. Iha Google, ekipa ne ' ebé lidera husi Rubin dezenvolve pesoal móvel plataforma powered husi Linux kernel. Google marketed plataforma handset na'in no karreira kona-ba promesa fó sistema ida ne ' ebé fleksivel, upgradeable. Google ona bá oin-oin kona-ba parseiru komponente no software hardware no signaled ba karreira ne'e nakloke ba oin-oin-oin kooperasaun kona-ba sira-nia parte.

Espekulasaun kona-ba intensaun Google nian ne ' ebé atu tama iha merkadu komunikasaun móvel sira kontinua halo liu hosi fulan-Dezembru tinan-2006. Codenamed prototype uluk Tama iha resemblance ida ne ' ebé besik liu ba telefone BlackBerry ida, ho la touchscreen, no ida keyboard fíziku, QWERTY, maibé ne'e depois fila fali engineered atu apoia touchscreen ida, atu bele kompete ho devices announced seluk hanesan 2006 LG Prada no 2007 Apple iPhone. Iha fulan Setembru tinan 2007, InformationWeek kobre ida Evalueserve estudu relatoriu Google ona aprezenta kandidatura patent oin-oin iha área telephony móvel
Clear All .

Iha loron 5, fulan Novembru tinan 2007, mak Loke Handset Aliansa, konsórsiu empreza teknolojia ne ' ebé inklui Google, pesoal manufacturers hanesan HTC, Sony no Tablet, karreira wireless hanesan Sprint Nextel no T-Móvel, no na'in chipset hanesan Qualcomm no Texas Instrumentu, unveiled rasik, ho objetivu ida atu dezenvolve padraun sira ne ' ebé nakloke ba devices móvel. Loron neʼe, Android mak unveiled hanesan ninia dahuluk, plataforma pesoal móvel ida ne ' ebé harii iha Linux kernel. Smartphone komersialmente dahuluk ne ' ebé suli Android ne'e Mehi HTC, fó sai iha loron 22 fulan-Outubru tinan 2008

Dezde 2008, Android haree ona aktualizasaun lubuk ida ne ' ebé iha incrementally diak liu tan sistema operasaun, aumenta karakterístika foun no estaka rasik bugs iha imprensa ne ' ebé uluk. Imprensa ida-idak ne ' ebé boot ida naran tuir orden alfabétika ida dessert ka trata sugary; porezemplu, versaun 1.5 Cupcake tuir kedas ho 1.6 Donut. Iha tinan 2010, Google lansa tiha ona ninia Nexus oin-oin devices – liña smartphones no galaxy ne ' ebé suli ba sistema operasaun Android, no harii hosi parseiru manufatura. HTC servisu hamutuk ho Google atu husik livre ba dahuluk Nexus smartphone, Nexus Ida. Google ona tanba informa ba oin-oin ho devices foun sira, hanesan telefone Nexus 5 ne ' ebé (halo husi LG) no ba Nexus 7 ai-kabelak (halo husi Asus). Google releases selular Nexus no galaxy atu atua hanesan sira liuhusi emblema: Android devices, hodi hatudu Android nia ikus software no hardware karakterístika. Husi tinan 2013 to'o tinan 2015, Google oferese devices Edisaun Halimar Google oin-oin kona-ba Google sira Halo. Maske la lori Google Nexus ne ' ebé branding, sira-neʼe mak selular Android Google-liu, no mós katak, galaxy halai versaun ikus ba Android, livre husi retifika manufacturer ka karreira. 

Tinan 2010 to'o tinan 2013, Hugo Barra serbí nu'udar porta produtu, reprezenta Android iha konferénsia imprensa no Google I/O, Google nian foka developer konferénsia anuál. Barra nian produtu envolvimentu inklui ekosistema Android tomak kona-ba instalasaun no hardware, ne ' ebé inklui Honeycomb, Sandwich Ice Cream, Jelly Bean KitKat lansa sistema operasaun, smartphones Nexus 4 no Nexus 5, galaxy Nexus 7 no Nexus 10 no produtu seluk ne ' ebé relasiona ho hanesan Agora Google no Google Lian Peskiza, Google nia diskursu rekoñesimentu produtu ne ' ebé natoon atu Siri Apple nian. Iha tinan 2013, Barra husik hela ekipa Android ba smartphone Xina kria Xiaomi. Tinan ida ne'e, Larry Page fó sai iha postu blog katak Andy Rubin nia muda husi divizaun Android ba foti kona-ba projetu sira ne ' ebé foun iha Google. Nia mak troka husi Sundar Pichai ne ' ebé sai xefe Android no Chrome OS foun, no, liu tiha, Hiroshi Lockheimer kuandu Pichai CEO Google .

Iha tinan 2014, Google lansa Android Ida, liña smartphones ne ' ebé prinsipalmente tarjetu ba kliente sira iha mundu hela dezenvolvimentu nia laran. Iha fulan-Maiu tinan 2015, Google anunsia Brillo Projetu ne ' ebé hanesan versaun Android ne ' ebé uza ninia nivel ki'ik (exklui eletrónikus uzuáriu), tesi tun ida destina ba Internet kona-ba buat Neʼebé (IoT) sistema ligasaun metin.

Universidade Cambridge peskiza iha tinan 2015, ne ' ebé konklui katak kuaze 90% hosi Android laiha telefone tiha ona iha uzu hatene ona maibé seguransa unpatched vulnerabilidade tanba la aktualizasaun sira no apoiu. Iha tinan ida, (meadus-tinan 2015) ne ' ebé mak hato'o, diʼak liu billaun ida ne ' ebé Android smartphones faʼan tiha ona (barak liu duké durante deʼit billion faʼan iha tinan-2014); no 5.0 Android (ho seguransa di'ak) no tuirmai, fila husi merkadu 5.4% fahe ba over ne ' ebé dadaun ne'e metade, ne'ebe liu ona signifika katak númeru 90% tenke tebes; agora provavelmente selular sira reprezenta menus hosi metade hosi selular Android hotu-hotu. Devices ne ' ebé foin halo aktualizasaun sira seguransa nian; Android 5.0 introdusaun sistema atualizasaun sentralizadu ne ' ebé di'ak liu ida

Android nia onorárius uzuáriu eletrónikus prinsipalmente bazeia ba manipulasaun direta, ne ' ebé uza input fuan sira-ne ' ebé vagamente koresponde ba bein-mundu asaun, hanesan swiping, tapping, pinching no pinching aleinde ba buat ruma atu kontrola on-screen objetu, hamutuk ho keyboard virtual ida. Controllers mós no keyboards fíziku full-size hetan suporta liuhusi Bluetooth ka USB. Responde ba uzuáriu sujestaun dezeina hodi sai imediatu no fornese eletrónikus instável fuan ida, no dala barak uza kapabilidade vibration kona-ba pesoal atu fornese komentáriu haptic ba uzuáriu. Hardware interna, hanesan accelerometers, gyroscopes no sensors besik sira uza husi aplikasaun balun hodi responde ba asaun uzuáriu adisionál sira, porezemplu ajusta tais husi portrait ba regular ne ' ebé depende ba oinsá ba pesoal mak orientada ne, ka permiti uzuáriu ba steer hanesan veíkulu iha mós racing ida husi rotativa pesoal, ne ' ebé simulating kontrolu nian ida naran ezekusaun wheel.

Android devices boot ba homescreen, navegasaun primáriu no informasaun sentru kona-ba Android devices ne ' ebé ho desktop ne ' ebé hetan iha komputadór pesoal. (Android mós halai ba regulár pesoal komputadór, hanesan deskrebe iha kraik). Android homescreens ne'e normalmente kompostu hosi app icons no widgets; app icons lansamentu app asosiadu, konsidera katak widgets hatudu konteúdu moris, auto-hato'o, hanesan previzaun tempu, uzuáriu ninian email inbox ka ticker notísia ida diretamente kona-ba homescreen. Homescreen ida bele kompostu husi pájina oin-oin, ne ' ebé entre ne uzuáriu bele swipe fali no hakerek, maske Android nia homescreen eletrónikus customisable maka'as, permite uzuáriu atu ajusta haree no sente kona-ba devices ba tastes sira. Apps terseiru ne ' ebé disponivel iha Google Halimar no loja app seluk bele makaas tebes re-tema homescreen, no mós mimic haree kona-ba operasaun sistema sira seluk, hanesan Telefone Kona. Manufacturers barak, no karreira wireless balun, customise haree no sente kona-ba sira-nia devices Android ba diferensa sira-nia an hosi nia kompetitór sira. Kandidatura sira ne ' ebé atende interaksaun ho homescreen ne ' ebé iha naran launchers tanba sira, entre seluk tan, lansamentu ba kandidatura sira ne ' ebé ona kona-ba pesoal ida.

Tuir kedan ekran mak estatutu ida ordem dos, hatudu katak informasaun kona-ba pesoal, no nia ligasaun. Advogadu estatutu ida-ne'e bele hetan dada- atu hateten sai ekran notifikasaun ida ne'ebe apps hatudu informasaun sira ne ' ebé importante ka aktualizasaun sira, hanesan email hetan ne ' ebé foun ka SMS testu, iha maneira ida-ne ' ebé la imediatamente hapara ka inconvenience uzuáriu. Notifikasaun ne'e persistente to'o lee hosi tapping, ne ' ebé loke app relevante, ka demisaun husi sliding pontu ekran. Hahú iha Android 4.1, habelar notifikasaun bele hatudu detalle sira ne ' ebé aumenta ka functionality adisionál; porezemplu, player múzika ida bele hatudu playback kontrole, no ida notifikasaun maka bolu fornese buttons bolu fali, ka haruka mensajen SMS ida ba ema sira-ne'e.

Android fornese kapasidade atu kandidatura sira ne ' ebé muda launcher onorárius, no tan neʼe nabilan no hahalok ne ' ebé visivel externally Android nian. Mudansa buat hirak-ne'e inklui ida pájina multi ne'e atraka ka la ne'e atraka, no barak liu tan mudansa ba karakterístika fundamentál sira kona-ba uzuáriu interfase.

Applications (apps), which extend the functionality of devices, are written using the Android software development kit (SDK) and, often, the Java programming language that has complete access to the Android APIs.  Java may be combined with C/C++, together with a hili naun-onorárius runtimes ne ' ebé fó apoiu C++ di'ak liu; lian programming Bá mós hetan apoiu husi ninia versaun 1.4, ne ' ebé bele mós uza eskluzivamente ho lubuk ida ne ' ebé limitada husi Android APIs. SDK, inklui lubuk ida ne ' ebé komprensivu kona-ba dezenvolvimentu instrumentu, ne ' ebé inklui debugger ida, instalasaun biblioteka, emulator handset bazeia ba QEMU, dokumentasaun, kódigu amostra no tutorials. Uluk, ambiente dezenvolvimentu integradu apoia Google nian (IDE) mak Eclipse ne ' ebé uza ba plugin Instrumentu Dezenvolvimentu Android (ADT); iha fulan-Dezembru tinan 2014, Google fó Studio Android, ne ' ebé bazeia ba IntelliJ IDEA, hanesan ninia IDE prinsipál ba dezenvolvimentu Android sira-nia aplikasaun. Instrumentu dezenvolvimentu seluk mak disponivel, ne ' ebé inklui ida dezenvolvimentu direitus kit (NDK) ba kandidatura ka inefetivu iha C ka C++, Google App Inventor, ambiente ida ne ' ebé visual ba novice programmers no oin-oin plataforma hakat web móvel kandidatura enkuadramentu. Iha fulan-Janeiru tinan 2014, Google unveiled kuadru ida ne ' ebé bazeia ba Apache Cordova ba porting Chrome HTML 5 web kandidatura ba Android, ne ' ebé falun ida shel direitus sira-nia aplikasaunl.

Android iha selesaun ida ne ' ebé sa'e ba kandidatura terseiru nian, ne ' ebé bele sosa ho uzuáriu downloading no instaladóra ba aplikasaun APK (aplikasaun Android pakote) arkivu, ka hosi downloading sira uza sira-nia aplikasaun ida haloot programa sira-ne ' ebé utilizadór sira atu instala, atualiza no hasai tiha kandidatura hosi devices sira. Google Halimar Loja ne‟e loja prinsipál sira-nia aplikasaun ne ' ebé ona kona-ba devices Android ne ' ebé halo tuir rekerimentus kompatibilidade Google nian no fó lisensa ba projetu instalasaun Servisu Móvel Google. Google Halimar Loja ba utilizadór browse, download no atualiza kandidatura sira ne ' ebé publika hosi Google no terseiru developers; iha fulan-Jullu tinan 2013, iha viable kandidatura liu millaun ida ba Android iha Loja sira Halo. Iha fulan-Jullu tinan 2013, kandidatura biliaun 50 iha ona tiha ona. Karreira balun ne ' ebé oferese karreira direta faturamentu ba Google sira Halo aplikasaun kompras, iha kustu ba aplikasaun dehan tan ba uzuáriu ninian mensál projeitu lei ne'e.

Tanba natureza nakloke Android nian, aplikasaun terseiru merkadu lubuk ida mós eziste Android, laʼós atu fornese substitutu ba devices ne ' ebé mak labele ró-ahi ho Loja Halimar Google, fornese kandidatura sira ne ' ebé la bele oferese ba Loja Halimar Google tanba violasaun polítika, ka tanba razaun sira seluk. Ezemplu kona-ba loja parte datoluk sira-ne'e inklui ona Amazon Appstore, GetJar no SlideMe. F-Droid, merkadu alternativa seluk, ne ' ebé buka atu fó de'it kandidatura sira ne ' ebé mak fahe ho livre no lokesource licenses.

Tanba Android devices normalmente battery-powered, Android mak dezeña hodi jere prosesu atu mantein poder konsumu minimu. Kuandu ida ne'e la uza iha sistema suspends nia funsionamentu tan katak, enkuantu disponivel ba uza imediata duké sei taka tiha, nia la uza battery podér no rekursu CPU
Clear All.

Android maneja kandidatura sira rai hela iha memória automatikamente: bainhira memória ki'ik, sistema ne'e sei hahú invisibly no automatikamente taka prosesu la ativu, ne ' ebé hahú ho sira-ne ' ebé mak la ativu ba parseria kontínuu. Lifehacker relata iha tinan 2011 no killers konjunta parte datoluk sira halo estragu barak liu duké di'ak.

Iha Google I/O iha fulan-Maiu tinan 2016, Google anunsia Daydream, realidade virtual plataforma ida-ne ' ebé depende ba smartphone ida no fornese VR kapabilidade liu husi realidade virtual headset no controller ne ' ebé dezeña husi Google rasik ida. Plataforma ne'e harii iha Android hahú ho Android Nougat, no nia susár distinge husi standalone apoiu ba kapabilidade VR. Instalasaun ne ' ebé mak disponivel ba developers, no fó sai iha tinan 2016. 

Plataforma hardware prinsipál ba Android mak LIMAN (ARMv7 no architectures ARMv8-A), ho x86 no architectures MIPS mós ofisialmente fó apoiu iha versaun ikus anteriór nian Android. Dezde 5.0 Android Lollipop, 64-bit variants kona-ba plataforma sira ne ' ebé hotu-hotu hetan suporta aleinde variants 32 bit. Projetu Android-x86 unofficial ne ' ebé fó apoiu ba x86 architectures futuru ba ofisiál apoiu. Arkitetura MIPS mós hetan apoiu antes Google ne ' ebé halo. Iha tinan 2012, devices Android ho Intel processors hahú mosu, inklui uzu ba telefoni no galaxy. Kuandu nia hetan apoiu ba plataforma sira 64-bit, Android uluk halo halai kona-ba x86 64 bit no depois neʼe kona-ba ARM64.

Rekizitu ba montante RAM mínimu ba devices ne ' ebé halai Android 5.1 nivel husi MB 512 nian RAM ba normál refleta screens, atu besik GB 1.8 ba high-density screens. Rekomendasaun ba Android 4.4 ne ' ebé mak atu hetan pelumenus MB 512 RAM nian, enkuantu devices RAM ki'ik 340 MB mak montante mínimu presiza katak la inklui memória ne ' ebé dedika ba komponente hardware oin-oin hanesan baseband processor. Android 4.4 ezije ARMv7 32-bit ida, MIPS ka x86 arkitetura processor (rua ikus liu husi portu unofficial), hamutuk ho OpenGL ES 2.0 prosesamentu graphics kompatível unidade ida (GPU). Android apoia OpenGL ES 1.1, 2.0, 3.0, 3.1 no to'o iha ikus boot versaun, 3.2 no Vulkan. Aplikasaun balun bele esplisitamente ezije balu versaun ida OpenGL ES, no hardware GPU adekuadu sei presiza atu halai hirak ne'e nia aplikasaun s.

Android devices enkuadra barak hardware opsionál komponente, ne ' ebé inklui nafatin ka cctv maior parte vídeo, GPS, orientasaun sensors, kontrole gaming ne, accelerometers, gyroscopes, barometers, magnetometers, proximidade sensors, presaun sensors, thermometers, no touchscreens. Komponente hardware balu mak la presiza, maibé sira sai padraun iha devices, hanesan smartphones, sira-nia kategoria balu no rekizitu sira ne ' ebé adisionál aplika se ema ida-ne'e. Hardware seluk balun hetan ona, maibé rekizitu sira iha ona kriteria ka eliminasaun hamutuk. Porezemplu, hanesan Android mak dezenvolve ona hanesan telefone OS, hardware hanesan microphones mak presiza, no ba tempu funsaun telefone sai opsionál. Android ne ' ebé uza hodi ezije camera autofocus ida, ne ' ebé mak kriteria ba camera data-foku ida se ida-ne'e, dezde camera ne ' ebé mak tun no rekizitu hotu bainhira Android hahú uza iha kaixa nian lubuk-leten.

Aleinde halai ba smartphones no galaxy, fornesedores sira ne ' ebé oin-oin la'o Android natively hardware PC regulár ho keyboard no mouse. Hatutan tan ba sira nia disponibilidade ba hardware komersialmente, hanesan PC belun hardware versaun anteriór sira Android mak disponivel livre hosi projetu Android-x86, inklui 4.4 Android liu. Uza emulator Android ne ' ebé mak parte Android SDK, ka tanba sira uza BlueStacks ka Andy, Android bele mós la'o naun-natively x86. Empreza xina Nian sira harii PC no sistema operasaun móvel, Android, bazeia ba kompete diretamente ho Windows Microsoft no Google Android. Akademia Xinés Enjeñaria nian ne ' ebé nota katak liu ida dozen empreza sira customising Android ne ' ebé tuir bandu xina Nian ida kona-ba uza 8 Kona ba governu PCs.

Android dezenvolve iha privadu husi Google to'o ikus mudansa no aktualizasaun sira besik ona atu sai livre ona, iha espesialidade kódigu fonte mak disponível iha ema hotu nia oin. Kódigu fonte ida ne'e sei deit ne'ebe la muda iha devices selesionadu, normalmente Nexus devices oin-oin. Kódigu fonte ne'e, hodi adapta husi manufacturers ekipamentu original (OEMs) atu partisipa iha sira-nia hardware. Kódigu fonte android nian la inklui iha kondutór pesoal compete dala barak ne ' ebé presiza ba komponente hardware balu.

Idistrito tinan 2007, ministériu Android matak mak dezeña ba Google husi graphic designer Irina Blok. Ekipa dezeñu ne'e diretamente ho projetu ida atu kria prestíjiu ida-ne ' ebé obriga identifiable ho inkluzaun espesífiku robot ida iha dezeñu finál. Hafoin lubuk ida dezeñu evolusaun bazeia ba siénsia-ficção no fatin filme, ekipa ikusmai buka inspirasaun husi símbolu umanu iha odamatan restroom no hatudu iha figura ba investimentu robot ida. Hanesan Android loke-mai, nia mak konkorda katak ministériu tenke nune‟e mós, no hahú kedas ninia lansamentu iha variasaun rihun ba rihun iha dezeñu orijinál reinterpreted ona ministériu matak

Google fornese atualiza adisional ne ' ebé boot ba Android kada fulan neen ba sia, ho naran confectionery-pontu, ne 'ebé devices ne' ebé barac barak liu mak bele simu kona-ba anin. Imprensa liu husi barak liu mak Android 7.0 Nougat.

Kompara ho ninia prinsipál rivaál móvel operasaun sistema, iOS, aktualizasaun Android normalmente to'o devices oin-oin ho atrazu sira ne ' ebé signifikativu. Exetu se devices ho preokupasaun Google Nexus hirak, aktualizasaun sira dala barak to'o fulan nia laran hafoin imprensa versaun foun, ka la iha ema hotu-hotu. Ida ne'e parsialmente tanba iha estensivu variedade konsideradu iha hardware nian devices Android, ne ' ebé-ne ' ebé realiza ida-idak tenke espesifikamente adaptadu, hanesan kódigu fonte Google ofisiál de'it halai kona-ba sira-nia devices Nexus. Porting Android ba hardware espesífiku, hanesan prosesu tempu - no rekursu-konsumu ba pesoal manufacturers, ne ' ebé fó prioridade ba sira-nia devices karakterístiku no dala barak sai ema sira ne ' ebé boot husi. Tan neʼe, smartphones boot beibeik la halo nafatin atualizasaun ba se manufacturer nian hola desizaun ida ne'e la folin-boot ba investimentu iha rekursu, maske pesoal ne ' ebé mak kompatível. Problema ida ne'e, tendensia bainhira manufacturers customize Android ho sira-nia eletrónikus no apps, ne ' ebé tenke reapplied komunikadu ida-idak ne ' ebé foun. Atrazu sira adisionál bele introduz husi karreira wireless ne ' ebé, hafoin simu aktualizasaun manufacturers, tan customize no preokupasaun hirak Android ba sira-nia nesesidade no halo teste estensivu kona-ba sira-nia rede molok haruka realiza ba utilizadores internet

Falta apoiu fa'an impaktu husi manufacturers no karreira iha ona halekar criticized husi grupu konsumidór no teknolojia komunikasaun sosiál. Komentadór balun nota katak indústria, iha insentivu finanseiru ida atu atualiza devices sira, hanesan falta aktualizasaun ba devices eziste halo sosa foun sira, hanoin deskreve hanesan hasaʼe. Ema kesar katak metodu distribuisaun ba aktualizasaun mak komplikadu tanba de'it manufacturers no karreira iha dezeñu neʼe dalan. Iha tinan 2011, Google halo parseria ho lubuk ida kona-ba indústria jogadór anunsia proposta Android Atualizasaun Aliansa ida, ne ' ebé pledging atu salva aktualizasaun tempu oportunu ba pesoal hotu-hotu ba fulan 18 tiha husi kadeia ninian; maibé, iha tiha kona-ba aliansa neʼe hahú fó sai ninia liafuan ofisiál seluk.

Iha tinan 2012, Google hahú decoupling aspetu balu kona-ba sistema operasaun (liu-liu prinsipál kandidatura) tan neʼe, sira bele informa liuhosi Google Halimar loja Ne‟e la haree ba sistema operasaun. Komponente hirak ne'e, Google Halimar Servisu, ida ne'e hanesan nivel sistema taka-fonte prosesu, fornese APIs Google servisu, ne ' ebé ona automatikamente kona-ba devices kuaze hotu-hotu ne ' ebé suli versaun Android 2.2 no aas liu. Ho mudansa hirak-ne'e, Google bele aumenta functionality operasaun sistema foun liu husi Servisu ne ' ebé Halimar no aktualizasaun sira-nia aplikasaun la fahe realiza ida ba sistema operasaun ne'e rasik. Hanesan rezultadu, Android 4.2 no 4.3 tama relativamente menus hasoru uzuáriu mudansa, foka liu ba mudansa menor no plataforma progresu.

Iha fulan-Maiu tinan 2016, anunsia katak Google hanoin shaming smartphone na'in ne ' ebé falla atu husik livre atualizadu versaun anteriór sira Android ba devices sira.

Kernel android nian bazeia ba ramu apoiu (LTS) longu prazu Linux kernel ida. Desde fulan Abril tinan 2014, Android devices prinsipalmente uza versaun anteriór 3.4, 3.10 ka 3.18 Linux kernel. Versaun kernel espesífiku ne ' ebé depende ba pesoal Android atuál no ninia plataforma hardware; Android uza oin-oin kernel versaun anteriór hahú kedas iha versaun 2.6.25 ne ' ebé uza iha Android 1.0.

Variant android nian kona-ba Linux kernel iha tan arkitetónika ho mudansa ne ' ebé implementa hosi Google liʼur ne'e típiku Linux kernel dezenvolvimentu siklu, hanesan komponente hanesan Binder, ashmem, pmem, logger, wakelocks no tratamentu oin-oin trigu-nian-memória (OOM) nian. Karakterístika balun ne ' ebé Google kontribui atu fila fali ba kernel Linux, liu-liu podér jestaun ne'ebe hanaran wakelocks, sira la simu developers mainline kernel parsialmente tanba sira sente katak Google mak la hatudu kualkér intensaun atu mantein kódigu rasik. Google fó sai iha Abril 2010 katak sira sei selu funsionáriu rua atu servisu ho komunidade kernel Linux, maibé Greg Kroah-Hartman, ba atuál Linux kernel maintainer ba ramu estavel, hatete iha Dezembru 2010 katak nia mak preokupasaun katak Google mak la koko atu halo mudansa kódigu sira ne ' ebé inklui iha mainstream Linux. Balun developers Google Android hinted katak ekipa Android mak atu fó-han ho prosesu ne'e, tanba sira ekipa ki'ik oan ida, no iha servisu ne ' ebé urjente liu atu halo kona-ba Android.

Iha fulan Agostu 2011, Torvalds, lino, hatete katak ikusmai Android no Linux fila fali ba kernel ida-ne ' ebé komún, maibé karik la duni ba tinan haat lima nia laran. Iha fulan-Dezembru tinan 2011, Greg Kroah-Hartman anunsia patches hahú Android Mainlining Projetu nian, ne ' ebé iha objetivu atu tau kondutór Android balun, no karakterístika fila ba Linux kernel, hahú iha Linux 3.3. Linux inklui kapabilidade autosleep no wakelocks iha 3.5 kernel, hafoin hala'o tiha tentativa uluk nian ne ' ebé barak iha merger. Interfaces nian maka hanesan maibé implementasaun Linux explorasaun permite ba rua ne ' ebé diferente suspende modu: memória (tradisionál ba suspende katak Android uza), no disk (hibernate, mós hatene kona-ba desktop). Google mantein repository kódigu públiku ne ' ebé sira fó sira-nia servisu esperimentál hodi halo hikas fali Android pontu ba ikus estavel Linux versaun anteriór.

Armazenamentu ne ' ebé akontese iha Android devices mak mosu ba partitions oin-oin, hanesan /system ba sistema operasaun ne'e rasik, no /data ba uzuáriu instalasaun dadus no sira-nia aplikasaun. Kontrariu ho distribuisaun Linux desktop pesoal Android nain sira la abut ne ' ebé fó asesu ba sistema operasaun no partitions sensitivu hanesan /system sira lee deit. Maibé, asesu abut bele halo servisu aproveita buat neʼebé seguransa defeitu iha Android, ne ' ebé mak uza beibeik husi komunidade fonte-nakloke atu hametin kapabilidade sira devices, maibé mós hosi parte basá instala virus no malwarel.

Android mak distribuisaun Linux ida tuir Fundasaun Linux, Google nia fonte-nakloke xefe Chris DiBona no jornalista sira ne ' ebé oin-oin. Ema seluk, hanesan Google engineer Patrick Brady, hatete katak Android mak la Linux iha sentidu distribuisaun Linux Unix-hanesan tradisionál nian; Android la inklui GNU C Biblioteka (ne'e uza Bionic nu'udar ida biblioteka alternativa C) no balu kona-ba komponente seluk ne ' ebé hetan normalmente iha distribuisaun Linux.

Husi parte Linux kernel, iha neʼebá mak middleware, biblioteka no APIs ne ' ebé hakerek iha C, no instalasaun sira-nia aplikasaun ne ' ebé suli kona-ba kuadru sira-nia aplikasaun ida ne ' ebé inklui biblioteka Java-kompatível. Dezenvolvimentu Linux kernel kontinua to'o Android seluk fonte kódigu baze

To'o versaun 5.0, Android uza Dalvik nu'udar makina virtual prosesu ida ho baze iha sira-neʼe hetan-iha-tempu (JIT) kontein halai Dalvik dex-kódigu (Dalvik Executable), ne ' ebé mak normalmente katak: husi Java bytecode. Tuir liña-baze JIT prinsípiu sira, aleinde bainhira interpreta artigu sira kódigu sira-nia aplikasaun, maioria Dalvik ezekuta ne'e kontein no ezekusaun direitus kona-ba kódigu selesionadu ne ' ebé hala'o beibeik populasaun (ain-fatin) tempu ida-idak ne ' ebé aplikasaun ida ne'e lansa tiha ona. Android 4.4 aprezentadu Runtime Android (ARTE) hanesan foun runtime ambiente ida, ne ' ebé uza ahead kona-ba-dala (AOT) kontein totalmente compile bytecode aplikasaun ba makina kódigu ba instalasaun ida nia aplikasaun. Iha Android 4.4, ARTE akontese esperimentál ida no la bele hala'o husi onorárius; ida-neʼe nia oan mak opsaun runtime ne ' ebé de'it, iha versaun boot tuirmai 5.0 Android.

Ba ninia biblioteka Java, plataforma Android uza subkonjuntu husi projetu Armonia Apache discontinued agora. Iha fulan-Dezembru tinan 2015, Google anunsia katak versaun ne ' ebé tuirmai nian Android sei muda implementasaun Java bazeia ba OpenJDK .

Android nian padraun C biblioteka, Bionic, tiha ona husi Google espesifikamente ba Android, hanesan derivation ida kona-ba BSD nian padraun C biblioteka kódigu. Ne'e sei Bionic rasik ho oin-oin boot karakterístika espesífika ba Linux kernel. Rezultadu prinsipál uza Bionic duké GNU C Biblioteka (glibc) ka uClibc sira ninia pegada runtime ki'ik, no buka ba CPUs frekuénsia ki'ik. Iha tempu hanesan, Bionic mak lisensa tuir BSD lisensa, ne ' ebé Google hetan adekuadu liu ba jeral modelu lisensiamentu Android nian.

Ho objetivu ba modelu lisensiamentu oin-oin ida, ba tinan 2012, nia rohan Google switched Bluetooth stack iha Android husi BlueZ GPL lisensa ba BlueDroid lisensa Apache.

Android la iha Sistema Janela X direitus husi onorárius, la halo ida-neʼe apoia konjuntu ne ' ebé kompletu kona-ba padraun GNU biblioteka. Ida-neʼe halo ida-neʼe susar ba portu eziste biblioteka atu Android, ka aplikasaun Linux to'o versaun r5 Kit Android Dezenvolvimentu Direitus nian fó apoiu ba kandidatura sira ne ' ebé hakerek ona kompletamente iha C ka C++. Biblioteka sira ne ' ebé hakerek iha C bele mós uza iha aplikasaun tama shim ida-ne ' ebé ki'ik no uzu ba JNI.

Since Marshmallow, Toybox, a collection of command line utilities (mostly for use by apps, as Android doesn't provide a command line interface by default), replaced similar Toolbox collection.

Android iha operasaun sistema sira seluk, Trusty OS, iha ne'e, hanesan parte ida kona-ba Trusty software komponente apoiu Trusted Ezekusaun Ambiente ida (TEE) kona-ba devices móvel. Trusty no Trusty API sai objetu ba mudansa. [..] Kandidatura ba Trusty OS bele hakerek iha C/C++ (C++ apoiu ne'e limitadu), no sira hetan asesu ba biblioteka C ki'ik ida. [..] Kandidatura Trusty hotu-hotu ne ' ebé mak ida-threaded; multithreading iha Trusty userspace daudaun ne'e mak unsupported. [..] Parte datoluk sira-nia aplikasaun dezenvolvimentu la hetan apoiu baversaun ne ' ebé oras ne'e, no instalasaun sira ne ' ebé suli kona-ba OS no processor tanba ida-neʼe, sira halai baDRM enkuadramentu ba konteúdu protesaun. [..] Sira seluk uza barak ba TEE ida hanesan pagamentu móvel, bankária ne ' ebé seguru, encryption disk tomak, fatór sira ne ' ebé multi authentication, pesoal reset protesaun, protesaun replay persistente armazenamentu, wireless hatudu (dada) konteúdu protesaun, PIN ne ' ebé seguru no fingerprint prosesamentu, no mós identifika malware.

Android iha komunidade ida ne ' ebé ativu developers no enthusiasts ne ' ebé uza kódigu fonte Android Nakloke Fonte Projetu (AOSP) atu dezenvolve no fahe sira nia versaun anteriór ho sistema operasaun. Imprensa dezenvolve komunidade hirak ne'e dala barak lori karakterístika foun no aktualizasaun ba devices lalais liu fali liu hosi kanál ofisiál manufacturer/karreira, ho nível ida ne ' ebé bele halo komparasaun kona-ba kualidade; fó apoiu nafatin ba devices boot ne ' ebé la simu aktualizasaun ofisiál sira; ka halo Android devices ne ' ebé mak ofisialmente lansa halai operasaun sistema sira seluk, hanesan HP TouchPad. Dala barak, komunidade imprensa mai rooted pré no inklui retifika ne ' ebé fornese hosi vendor orijinál, hanesan kapasidade atu overclock ka durante / undervolt processor pesoal nian. CyanogenMod hanesan firmware komunidade sira ne ' ebé uza barak liu, ho fundasaun ida hanesan ba ema seluk lubuk ida. Android-x86 mak versaun Android ba compatibles PC BALUN. Iha mós ona tentativa ho degrau oi-oin kona-ba susesu ba portu Android ba iPhones, liu-liu ba iDroid Projetu.

Istorikamente, manufacturers pesoal no karreira móvel normalmente ona unsupportive firmware terseiru dezenvolvimentu nian. Manufacturers hato'o preokupasaun kona-ba funsionamentu ne‟ebé devices ne ' ebé suli unofficial software no kustu apoiu ne ' ebé rezulta husi ida-neʼe. Aleinde ne'e, atu modifika firmwares hanesan CyanogenMod dala ruma fó karakterístika, hanesan tethering, ba karreira sei la husik siciedade. Hanesan rezultadu, obstákulu téknika sira ne ' ebé inklui bootloaders xave metin hela no asesu ne ' ebé limitada ba permissions abut sira komún iha devices barak. Maibé, hanesan instalasaun ne ' ebé komunidade dezenvolve tiha ona populár, no tuir mai ne'e deklarasaun ida husi Librarian Kongresu Estadus Unidus ne ' ebé husik halo ba jailbreaking devices móvel, manufacturers no karreira iha softened sira-nia pozisaun kona-ba dezenvolvimentu terseiru, ho balun, inklui HTC, Motorola, Tablet no Sony, fó apoiu no fó aten-brani dezenvolvimentu. Nu'udar rezultadu hosi ida-neʼe, tempu ba tempu nesesidade hodi kontorna hardware restrisaun ba instala unofficial firmware ona lessened hanesan devices lubuk ida mak shipped ho unlocked ka unlockable bootloaders, hanesan ho Nexus oin-oin kona-ba uzu ba telefoni, maske normalmente presiza katak uzuáriu renunsia devices sira garante atu halo ida-neʼe. Maibé, maske manufacturer aseitasaun, karreira balun iha estadus unidus AMÉRIKA-sei ezije katak uzu ba telefoni xave, frustrating developers no kliente.

Hanesan parte husi disclosures fiskalizasaun masa 2013 luan liu ida-neʼe mak hatudu iha fulan Setembru tinan 2013 katak ajénsia intelijénsia Amerikanu no Britániku, Ajénsia Seguransa Nasionál (NSA) no Governu Komunikasaun kuartél Jerál (GCHQ), respetivamente, iha asesu ba dadus uzuáriu kona-ba iPhone, BlackBerry no Android devices. Sira ne'ebe bele lee iha informasaun smartphone kuaze hotu-hotu, inklui SMS, fatin, emails no haree. Iha fulan-Janeiru tinan 2014, liután relatóriu sira hatudu ajénsia intelijénsia kapabilidade ba tendensia informasaun pesoál ne ' ebé fó ukun-fuan iha Internet rede-servisu sosiál no aplikasaun populár seluk hanesan Manu hirus Tebes, ne ' ebé halibur informasaun pesoál sira-nia uzuáriu tanba razaun komersiál advertising no seluk. GCHQ ona, tuir Ema Nian, matadalan wiki-estilu apps oin-oin no rede publisidade no oin-oin dadus ne ' ebé bele siphoned husi ida-idak. Katak semana, developer Manu Hirus Finlándia Rovio anunsia katak ida-neʼe mak reconsidering ninia relasaun ho ninia plataforma publisidade tuir revelations hirak ne'e, no bolu indústria ne ' ebé luan liu atu halo hanesan.

Dokumentu hirak ne'e hatudu esforsu ida-ne ' ebé tan intelijénsia ajénsia sira ba tendensia buskas Mapa Google no queries ne ' ebé aprezenta husi smartphones Android no seluk atu halibur informasaun fatin iha maior parte. NSA no GCHQ insiste sira-nia atividade ne ' ebé mak hodi kumpre lei hotu-hotu relevante internasionál no doméstika, maski Ema ida ne ' ebé hateten disclosures ikus bele mos aumenta aumenta preokupasaun públiku kona-ba oinsá setór teknolojia halibur no uza informasaun, liu-liu ba sira neʼebé iha liʼur estadus UNIDUS, ne ' ebé bele goza protesaun privasidade uitoan de'it kompara ho Americans.

Peskiza husi seguransa empreza Mikro Tendénsia lista siciedade abuzu funsaun nu'udar tipu komún hosi malware Android, ne ' ebé iha mensajen testu sira haruka hosi uzu ba telefoni tanba númeru telefone siciedade taxa ne ' ebé laiha konsentimentu ka koñesimentu ne ' ebé mós kona-ba uzuáriu. Malware seluk hatudu iklan unwanted no intrusive kona-ba pesoal, ka haruka informasaun pesoál ba unauthorised terseira parte sira. Ameasa seguransa ne ' ebé iha Android tuir relatoriu aumenta terrenu indústrial; maski nune'e, enjeñeiru Google iha argumentu katak ameasa malware no apela ba Android mak sai tendénsia hosi empreza seguransa ba razaun sira ne ' ebé komersiál, no akuza indústria seguransa husi kantadór tauk atu fa'an sasan iha instalasaun protesaun virus utilizadores internet. Google mantein katak malware perigozu tebes duni asinatura, no levantamentu ida ne ' ebé hala'o husi F-Asegura ne ' ebé hatudu katak 0.5% de'it hosi malware Android ne ' ebé relata mai husi loja Halimar Google.

Hotu android nian mak hanesan problema ida ba seguransa, tanba patches ba bugs ne ' ebé hetan iha sistema operasaun prinsipál dala barak la hetan uzuáriu devices boot no ki'ik-folin. Lubuk ida kona-ba peskizadór hatete katak fallansu fornesedores sira hodi apoia devices boot ho patches no aktualizasaun husik devices ativu liu 87% vulneravel. Maski nune'e, natureza fonte-nakloke Android permite seguransa kontraente sira atu foti devices ne ' ebé eziste no adapta ba uza ho seguru. Porezemplu, Tablet serbisu tiha ona ho Dynamics Jerál liu husi sira-nia sosa Labs Kernel Nakloke atu harii Jelly Bean husi parte sira-nia microvisor martelu ba projetu Knox.

Android smartphones iha kapasidade atu fó fatin ba rede Wi-Fi asesu pontu, ne ' hanesan uzuáriu telefone la'o hamutuk, atu harii baze dadus ezisti hatama fatin fíziku ba rihun ba pontu asesu ne'e. Hirak ne'e baze dadus benefisiariu transferensia forma mapa eletróniku atu nafatin smartphones, ne ' ebé permiti sira atu halai apps hanesan Foursquare, Holanda Google, Facebook Fatin, no atu salva ads ne ' ebé bazeia ba fatin. Terseiru monitorizasaun software ne ' ebé hanesan TaintDroid ida akadémiku peskiza finansia projetu, bele, iha kazu balun, identifika bainhira mak atu haruka ba informasaun pesoál nian husi aplikasaun ba servidór remota.

Kandidatura android halai sandbox ida, área izoladu ida kona-ba sistema ne ' ebé la iha asesu ba sira seluk kona-ba rekursu sira ba sistema ida ne'e, exetu se permissions asesu ne'e esplisitamente fó husi uzuáriu bainhira sira-nia aplikasaun, harii ona. Molok instaladora ida nia aplikasaun, Halimar Loja hatudu permissions obrigasaun hotu-hotu: ida mós bele presiza atu permite vibration ka salva dadus ba kartaun SD ida, porezemplu, maibé la presiza atu lee mensajen SMS ka hetan asesu ba phonebook. Depois de halo revizaun permissions hirak ne'e, uzuáriu sira bele hili atu aprova ka rejeita sira, instaladóra aplikasaun se sira simu. Sistema sandboxing no permissions lessens impaktu vulnerabilidade no bugs iha kandidatura, maibé developer konfuzaun no dokumentasaun ne ' ebé limitadu rezulta iha aplikasaun ne ' ebé husu routinely permissions la nesesariu, ne ' ebé hamenus nia efikásia. Google ona no dudu pontu situasaun ba Android Apps Verifika diak, ne ' ebé sei hala'o agora iha antesedénsia atu identifika prosesu basá no crack sira.

Google uza Google Bouncer malware scanner atu tau matan ba no scan kandidatura ne ' ebé iha Loja Halimar Google. Hakarak atu harii apps bandeira no la uzuáriu sira kona-ba kualkér ameasa potensiál ho aplikasaun ida molok sira download ida-neʼe. Versaun android 4.2 Jelly Bean fó sai iha tinan 2012, ho karakterístika seguransa ne ' ebé maka'as liu, inklui scanner malware ida ne ' ebé harii iha sistema ne'e, ne ' ebé serbisu ho Ativu Google teatru maibé bele scan apps ona husi fonte terseiru nune'e, no sistema alerta ida ne ' ebé lai uzuáriu bainhira app ida ne ' ebé koko atu haruka mensajen testu siciedade taxa, blocking mensajen se uzuáriu esplisitamente authorises ida-neʼe. Oin-oin seguransa kompañia, hanesan Seguransa Móvel Lookout, AVG Teknolojia no McAfee, mak livre software antivirus ba Android devices. Instalasaun ida ne'e la efetivu hanesan sandboxing mós aplika ba kandidatura hirak ne'e, limita sira-nia abilidade atu scan sistema ne ' ebé kle'an liu ba ameasa.

Iha fulan Agostu tinan 2013, Google fó Android Pesoal Jestor (ADM), komponente ida ne ' ebé utilizadór sira atu lakohi akompaña, nafatin, no nuʼudar sasin ba sira-nia pesoal Android liuhosi eletrónikus web ida. Iha fulan-Dezembru tinan 2013, Google fó ADM hanesan aplikasaun Android ida kona-ba loja Halimar Google, ne ' ebé disponivel ba devices ne ' ebé suli Android versaun 2.2 no aas liu.

Kódigu fonte ba Android mak fonte-nakloke: ida mak dezenvolve ona iha privadu husi Google, ho fonte kódigu husik livre ema hotu nia oin kuandu versaun foun ida kona-ba Android publika. Google publika kódigu (inklui stacks rede no telephony) tuir versaun naun-copyleft Lisensa Apache 2.0 barak liu. ne'ebe permite levantamentu no hikas distribuisaun. Lisensa la fó direitu atu iha Android trademark, manufacturers pesoal tan neʼe, no karreira wireless ona atu fó lisensa ba projetu ida-neʼe husi Google kontratu sira ne ' ebé individuál. Mudansa kernel Linux asosiadu livre ona tuir copyleft Lisensa Públiku Jerál GNU versaun 2, ne ' ebé dezenvolve ona husi Aliansa Handset Nakloke, ho fonte kódigu disponibiliza hotu dala ida. Normalmente, Google kolabora ho manufacturer hardware ida atu prodús pesoal liuhusi emblema: (parte oin-oin Nexus) ho versaun foun ba Android, depois halo kódigu fonte disponivel depois pesoal katak iha livre ona. Honeycomb livre ba imprensa Android de'it sira-ne ' ebé mak la kedas sai disponivel hanesan fonte kódigu 3.0 ai-kabelak deit. Razaun ne'e, tuir Andy Rubin iha postu blog Android ofisiál ida, ne'e tanba Honeycomb nia halai tama ba produsaun Motorola Xoom, no sira lakohi parte datoluk sira hodi kria ida esperiénsia uzuáriu sira ne ' ebé aat ne ' ebé loos hodi buka atu tau ba smartphones versaun Android ne ' ebé destina ba galaxy ida.

Balun kandidatura stock iha kódigu AOSP ne ' ebé uluk uza husi versaun anteriór sira Android, hanesan Peskiza, Múzika no Kalendáriu, iha ne'e, husik hela husi Google afavór naun-livre raparásaun fahe liuhosi Loja Ativu (Buka Google, Múzika Halimar Google no Google Kalendáriu) ne ' ebé mak la fonte-nakloke. Aleinde ne'e, variants fonte-nakloke ba kandidatura balun iha mós esklui funsaun sira ne ' ebé mak marka prezensa iha sira-nia naun-livre versaun anteriór, hanesan Photosphere panoramas Camera, no pájina Agora Google ida ba onorárius uma ekran (esklusivu ba versaun compete Google Agora Launcher, kódigu sé-nia mak hakerek iha laran ba aplikasaun Google prinsipál).

Richard Stallman no Fundasaun Software Livre ona husi Android no rekomenda uzu alternativa hirak hanesan Replicant, tanba kondutór no firmware ne ' ebé importante tebes ba funsionamentu própriu Android devices compete normalmente, no tanba ne'e nia aplikasaun Google Halimar loja Ne‟e bele halakon forsadamente instala ka deinstall kandidatura no, hanesan rezultadu, konvida software naun-livre.

Google licenses software Google Móvel Servisu sira, hamutuk ho trademarks Android de'it ba hardware manufacturers ba devices ne ' ebé tuir padraun kompatibilidade Google nian saida mak espesifika ona iha dokumentu Android Kompatibilidade Programa ne'e. Nune'e, forks Android ne ' ebé halo mudansa ba sistema operasaun ne'e rasik la inklui komponente naun-livre Google nian ida, hela inkompativel ho aplikasaun ne ' ebé presiza ba sira, no tenke ró-ahi ho merkadu software alternativu ida suspensa Google Halimar Loja. Ezemplu kona-ba forks Android hirak ne'e mak Amazon nian Ahi OS (ne ' ebé uza iha liña Ahi Kindle galaxy, no ne ' ebé orienta ba servisu Amazon), Nokia X Software Plataforma (fork ida ne ' ebé uza hosi família Nokia X, orienta liuliu ba Nokia no Microsoft servisu), no forks seluk ne ' ebé esklui Google apps tanba unavailability en-jerál servisu Google iha rejiaun balun (hanesan Xina). Iha tinan 2014, Google mós komesa atu ezije katak devices Android hotu-hotu ne ' ebé fó lisensa ba projetu instalasaun Servisu Móvel Google hatudu ministériu ida-ne ' ebé importante tebetebes Powered husi Android kona-ba sira-nia screens liu husi
Clear All.

Membru Aliansa Handset Nakloke, ne ' ebé inklui maioria Android OEMs, sira mós sai proibidu husi produs devices Android ne ' ebé bazeia ba forks OS nian; iha tinan 2012, Acer Inc. mak obriga husi Google atu hapara produsaun pesoal ida ne ' ebé powered husi Grupu Alibaba Aliyun OS ho ameasa hasai tiha husi OHA, hanesan Google konsidera plataforma sai versaun ida ne ' ebé inkompativel Android nian. Grupu Alibaba defende alegasaun hirak ne'e, haksesuk-malu katak OS ne'e mak plataforma ida ne ' ebé diferente husi Android (ema HTML5 apps uza prinsipalmente), maibé portions inkorpora kona-ba plataforma Android nian atu permite backwards kompatibilidade ho terseiru software Android. Tuir loloos, devices ne ' ebé mak ró-ahi ho aplikasaun loja ida-ne ' ebé oferese Android apps; maibé, sira barak mak pirated.

Android simu reasaun lukewarm kuandu unveiled iha tinan 2007. Maski analista sira sai hakfodak ho kompañia teknolojia ne ' ebé respeita sira ne ' ebé nia halo parseria ho Google hodi forma Aliansa Handset Nakloke, neʼe la klaru se manufacturers telemóvel sei prontu atu troka sira-nia sistema operasaun eziste ho Android. Ideia kona-ba plataforma fonte-nakloke, bazeia ba Linux dezenvolvimentu ida ne ' ebé dada interese, maibé, iha preokupasaun adisionál boot kona-ba Android ne ' ebé hasoru kompetisaun maka'as husi ajente ne ' ebé estabelese iha merkadu smartphone, hanesan Nokia no Microsoft no rivaál Linux móvel operasaun sistema ne ' ebé sira iha dezenvolvimentu. Ida ne'e estabelese partisipantis sira skeptical: Nokia mak temi hanesan dehan ita la haree ida-ne'e hanesan ameasa ida, no membru ekipa Móvel Kona Microsoft nian ne ' ebé hateten Haʼu la komprende impaktu ne ' ebé mak sira sei iha.

Desde tempu Android tiha ona atu sai sistema operasaun smartphone uza barak liu no ida ne'e fastest móvel esperiénsia disponivel. Reviewers subliña tiha ona ba natureza fonte-nakloke sistema operasaun nu'udar ninia kbiit ne ' ebé defining, permite empreza hanesan Nokia (Nokia X família), Amazon (Kindle Ahi), Barnes  Salaun (Nook), Ouya, Baidu no ema seluk atu fork hardware software no imprensa halai sira-nia versaun customised Android nian. Hanesan rezultadu, ida-neʼe iha ona deskreve hosi teknolojia portál Ars Technica pratikamente onorárius operasaun sistema ba realizasaun hardware foun ba kompañia sira ne ' ebé la iha sira nia plataforma móvel. Ne'e abertura no fleksibilidade mós sai ida-ne'e iha nivel uzuáriu rohan: Android permite customisation estensivu husi devices hosi nain ba armas no apps disponivel livre hosi naun-Google app loja no terseiru sitiu internet. Ida ne'e iha ona hateten entre vantajen prinsipál ba Android uzu ba telefoni kona-ba ema seluk.

Maske popularidade Android nian, inklui ativasaun ida evaluasaun dala tolu katak iOS, iha ona relatóriu ne ' ebé Google seidauk bele fó influensa ba sira seluk produtu no servisu web ho susesu hodi transforma Android kria osan ne ' ebé analista sira neʼebé hein. Konferénsia ne'e sujere katak Google mak lakon kontrola Android tanba customization estensiva no konsistentamentu apps naun-Google no servisu – Ahi Kindle Amazon nian liña uza Ahi OS, fork ida ne ' ebé ho maka'as hosi Android ne ' ebé la inklui ka fó apoiu ba komponente compete Google nian, no ezije katak uzuáriu hetan software husi Appstore Amazon kompetisaun ninia duké Halimar Loja. Iha tinan 2014, iha esforsu ida atu hadi'a sira-nia naran ba preokupasaun hirak Android, Google hahú atu ezije katak devices ne ' ebé ho ninia komponente compete hatudu ministériu ida-ne ' ebé Android kona-ba tais liu husi.

Android ona sofre hotu, situasaun ida ne ' ebé iha oin-oin devices Android, kona-ba variasaun hardware no diferensa sira iha instalasaun ne ' ebé suli kona-ba sira, halo knaar dezenvolve kandidatura sira ne ' ebé servisu beibeik iha ekosistema nian liu plataforma rivaál sira hanesan iOS bainhira hardware no software diferensa menus. Pur ezemplu, tuir dadus hosi OpenSignal iha fulan-Jullu tinan 2013, iha sira-modelu 11,868 pesoal Android, medida lubuk ida ba tais diferente no versaun Android OS ualu anteriór simultaneamente iha uzu, enkuantu maioria boot iOS uzuáriu iha upgraded ba iteration ikus nian ne'e OS. Critics hanesan Apple Insider asserted katak hotu liuhusi hardware no software dudu kresimentu Android nian ne ' ebé maka boot ki'ik nia rohan, liuhosi priced orsamentu devices halai versaun boot anteriór nian Android. Sira mantein ne'e forsa developers Android atu hakerek ba iha lowest komun denominator atu to'o ba uzuáriu barak liu, ne ' ebé hetan insentivu ne ' ebé uitoan liu atu uza ba ikus hardware no software karakterístika de'it disponivel kona-ba persentajen ki'ik husi devices. Maski nune'e, OpenSignal, ne ' ebé dezenvolve apps Android no iOS, konklui katak maske hotu bele halo dezenvolvimentu trickier, Android nia paizes globál bele mos aumenta kolen potensiál.

Peskiza empreza Canalys kalkula iha trimestre daruak tinan 2009, no katak Android iha proporsaun 2.8% hosi shipments smartphone mundu tomak. To'o trimestre dahaat nian iha tinan 2010, ne'e sa'e ona ba merkadu ne ' ebé sai fa'an leten smartphone plataforma, ultrapasa Symbian 33%. Husi terseiru trimestre tinan 2011, Gartner kalkula katak liu metade (52.5%) hosi smartphone ne ' ebé fa'an labele Android. Husi tolu ba kuartu 2012 Android iha proporsaun 75% ba merkadu smartphone globál, tuir peskiza empreza IDC

iha Jullu 2011, Google dehan katak 550,000 Android devices sira hetan bainhira sai loron-loron, no husi 400,000 kada loron iha Maiu, no liu tokon 100 devices tiha ona bele ho kresimentu 4.4% kada semana. Iha fulan Setembru tinan 2012, devices tokon 500 tiha ona bele ho activations 1.3 millaun kada loron. Iha fulan Maiu 2013, iha Google I/O, Sundar Pichai anunsia katak tokon 900 devices Android tiha ona bele.

Merkadu android diferente husi fatin. Iha fulan-Jullu 2012, subscribers móvel tinan 13 + iha Estadus Unidus uza Android sira to'o 52%, ba sa'e ba 90% iha Xina. Durante terseiru trimestre tinan 2012, Android nia smartphone mundiál karegamentu merkadu fahe ona 75%, ho tokon 750 devices ativu iha totál. Iha fulan Abril tinan 2013 Android iha millaun 1,5 activations kada loron. No Maiu 2013, 48 billaun kandidatura (apps) hetan tiha ninia husi loja Halimar Google, no fulan Setembru tinan 2013, dólar amerikanu millaun ida rihun devices Android tiha ona bele.

Iha fulan-Jullu tinan 2013, loja Google sira Halo ona tokon ida Android kandidatura publika tiha ona, no liu billaun 50 kandidatura relatoriu. Levantamentu developer ida ne ' ebé hala'o iha fulan Abril – Maiu 2013 hetan katak Android uza 71% hosi developers móvel. Susesu sistema operasaun halo ida-neʼe ida alvu ba litigasaun patent hanesan parte husi, neʼebé ema bolu nuʼudar smartphone funu entre empreza teknolojia.

Android devices konsiderasaun ba smartphone fa'an iha merkadu barak, inklui mós estadus UNIDUS, enkuantu Japaun iha de'it mak Apple kona-ba leten liu metade (númeru Setembru – Novembru 2013). Iha tinan 2013 nia rohan, liu billaun 1.5 smartphones Android faʼan iha tinan haat dezde 2010, halo Android barak ne ' ebé fa'an telefone no ai-kabelak OS. Smartphones Android billaun tolu iha estimativa katak atu fa'an to'o tinan 2014 (inklui tinan liubá). Tuir Gartner peskiza empreza, devices ne ' ebé bazeia ba Android outsold contenders hotu-hotu, tinan-tinan dezde tinan 2012. Iha tinan 2013, ida-neʼe outsold 2.8:1 Kona ka 573 millaun. Iha tinan 2015, Android iha baze boot instalasaun sistema operasaun hotu-hotu; Hahú tinan 2013, devices ne ' ebé suli mós fa'an liu duké Kona, iOS no devices Mac OS X kombina.

Tuir StatCounter, ne ' ebé rekolha de'it uza ba browsing web nian, Android mak sistema operasaun móvel populár liu dezde fulan-Agostu tinan 2013. Android ne ' ebé mak sistema operasaun populár liu ba web browsing iha India no nasaun oin-oin sira seluk (ezemplu pratikamente hotu ne ' ebé Ázia, ho exesaun Japaun no Korea Norte nian). Tuir StatCounter, Android liu uza ba móvel iha país Afrikanu sira ne ' ebé hotu-hotu, no hateten katak, uzu móvel iha ona solusaun desktop iha país oin-oin ne ' ebé inklui India, Áfrika Súl no Arábia arábia Saudita, ho país sira ne ' ebé pratikamente hotu-hotu iha Áfrika no halo tuir ona (exetu se nasaun hitu, inklui Ejitu), hanesan Etiópia no Kenya ne ' ebé iha ne'ebe uzu móvel (inklui galaxy) mak 90.46% (Android de'it , konta 75.81% kona-ba ema hotu-hotu uza iha

Tuir ida Janeiru 2015 Gartner relatóriu, Android ultrapasa shipments billaun ida kona-ba devices iha tinan 2014, no sei kontinua ho ritmu ida-ne ' ebé díjitu-oan iha tinan 2015, ho aumentu porsentu 26 tinan ida ba tinan. Ida-neʼe halo nia dahuluk ne ' ebé uzuáriu ikus liu billaun ida iha tinan ida nia laran, kualkér sistema operasaun general-purpose atinji ona: husi to'o besik billaun 1.16 uzuáriu nia rohan iha tinan 2014, Android shipped ba dala haat liu fali iOS no OS X hamutuk, no ba dala tolu liu fali Windows Microsoft. Gartner hein merkadu telemóvel tomak atu to'o unidade rua billaun iha tinan 2016, inklui Android.

Tuir estimativa Statistica ida, Android smartphones iha baze ida ne ' ebé instalasaun nian hanesan biliaun 1.8 unidade iha tinan 2015, ne ' ebé mak 76% hosi númeru totál estimadu smartphones ne ' ebé mundu tomak. Android iha boot instalasaun baze kona-ba kualkér operasaun sistema móvel no, hahú husi tinan 2013, liu-fa'an operasaun sistema en-jerál ho fa'an iha tinan 2012, tinan 2013 no 2014 besik baze instalasaun PCs hotu-hotu. Iha trimestre tolu iha tinan 2015, iha merkadu globál smartphone karegamentu Android nia proporsaun mak 84.7%, aas liu nia. Iha loron 28, fulan Setembru tinan 2016, ho proporsaun merkadu 52.5%, Tablet nafatin OEM rezulta ba hola Android ne ' ebé suli smartphoens no galaxy, tuir fali mak tuir fali LG, Huawei, Motorola, Lenovo, Sony, HTC, Asus, Alcatel no Xiaomi.

Husi fulan Agostu tinan 2016, kontinente boot rua tiha ona móvel-maioria, tesi-lia tuir uza web (desktop iha 46.92% – 55.16% uza mundiál, depende ba loron-semana, ne ' ebé halo semana balu desktop-ki'ik; fulan tomak ne ' ebé ki'ik liu ne ' ebé mak iha 50.05%); tanba Android (haree uzu fahe sistema operasaun), ne ' ebé iha maioria ne ' ebé uza iha smartphones iha nasaun hotu-hotu pratikamente (kontinente hotu-hotu tiha ona Android-maioria nian, ne ' ebé inklui Amérika Norte, exetu se Oceania tanba Austrália), ho esesaun uitoan (ne'e hotu ona iOS-maioria); iha estadus UNIDUS, Android besik iOS, hodi troka pozisaun maioria dala balun, Kanada no tuir mai ne‟e mós esesaun: Japaun, Filipina, Austrália no exesaun ne ' ebé de'it iha Europa mak reinu Unidu, Béljika nasaun Nordic Dinamarca, Nian, Sweden no Noruega no Suésia.

Maski app apoiu iha ninia infancy, ida ne ' ebé barak iha Android galaxy (hamutuk ho sira neʼebé uza sistema operasaun seluk, hanesan HP TouchPad no BlackBerry PlayBook) sira halai ba merkadu iha tentativa atu foti vantajen hosi susesu iPad nian. InfoWorld sujere katak manufacturers Android balu hahú trata galaxy sira-ne ' ebé uluk hanesan Frankenphone negósiu ida, oportunidade ki'ik-investimentu kurtu-prazu ne ' ebé tau ida optimál smartphone Android OS (antes Honeycomb 3.0 Android ba galaxy mak disponivel) kona-ba pesoal ida bainhira fó eletrónikus uzuáriu. Ida-neʼe hakbesik, hanesan ho Dell Streak, la bele hetan merkadu trasaun ho konsumidór sira nomós estragus reputasaun galaxy Android sedu. Hatutan tan ne'e, Android oin-oin tablets ne'e hanesan Motorola Xoom sira priced hanesan ka boot liu fali iPad, neʼebé halo aat ba fa'an. Exesaun ida mak Amazon Kindle Ahi, ne ' ebé depende ba presu ki'ik liu no mós asesu ba ekosistema Amazon nia kandidatura no content.applications.

Ida-neʼe hahú atu muda iha tinan 2012, ho lansamentu 7 Nexus kustu ladún karu no motiva husi Google ba developers hakerek di'ak liu kona-ba ai-kabelak kandidatura. Tuir Dadus Korporasaun Internasionál, shipments galaxy Android powered numeru kotajen iPads iha Q3 tinan 2012.

Iha tinan 2013 nia rohan, galaxy Android liu millaun 191.6 faʼan tiha iha tinan tolu hosi tinan 2011. Ida-neʼe halo galaxy Android tipu faʼan barak kona-ba ai-kabelak iha 2013, komitmentu iPads iha trimestre daruak tinan 2013.

According to the StatCounter's June 2015 web use statistics, Android tablets represent the majority of tablet devices used on the South American (then lost majority) and African continents (60.23%), while they have equaled with the iPad's market share in major nasaun sira ne ' ebé iha kontinente hotu-hotu (ho Amérika Norte hanesan exesaun ida, maibé iha Android El Salvador iha maioria), no besik reprezenta maioria iha kontinente Aziátiku tomak no halo tiha ona tan neʼe, iha India (65.9%), Indonézia (62.22%), no nasaun Médiu-Orientál barak. Iha kuaze metade hosi país Europeu, galaxy Android iha proporsaun merkadu maioria. Xina mak exesaun ida ba iha boot nasaun iha Android ne phablets (klasifika hanesan smartphones no hanesan iha dimensaun galaxy) mak populár liu galaxy Android ka iPads.

Husi fulan-Marsu tinan 2016, Infoworld hateten galaxy Android smartphones bele sai nudar loloos ó-nia negósiu [.] ema la iha razaun ida atu kontinua Android iha durasaun liman nian. Ida agora ne'e hanesan integrál ba ita-nia portofoliu móvel hanesan devices iOS Apple nianno sira ihanegósiu terseira klase apps, la ' ós de'itOK ba email. Iha tinan 2015, sira hateten katak Microsoft nia Eskritóriu UI mak di'ak liu kona-ba iOS no Android duké iha Microsoft nian nain móvel app Kona ba.

Dezenna iha seksaun ida ne'e fornese breakdowns versaun anteriór Android, bazeia ba devices ne ' ebé hetan ásesu ba Loja Halimar Google iha períodu loron hitu ida ne ' ebé remata iha loron 7, fulan Novembru tinan 2016. Tanba ne'e, dadus hirak ne'e esklui devices ne ' ebé suli forks Android oin-oin ne ' ebé la hetan asesu ba Loja Halimar Google, hanesan tablets.id Ahi Amazon nianduké iha Microsoft nian nain móvel app Kona ba.ore, these statistics exclude devices running various Android forks that do not access the Google Play Store, such as Amazon's Fire tablets.

Iha jerál, kandidatura Android vensimentu bele fasil atu hetan pirated. Iha entrevista Maiu 2012 ida ho Eurogamer, developers nian Futubol Jerente haktuir katak, proporsaun hosi ajente pirated vs lejítimu jogadór 9:1 ba Handheld Jerente Futubol game. Maski nune'e, developer hotu la konkorda ona katak numeru pirataria mak hanesan problema ida; pur ezemplu, iha fulan-Jullu 2012 developers kona-ba game Wind-up Knight hateten katak nivel pirataria sira mós iha deit 12% no pirataria ne'e barak liu ne ' ebé mai hosi Xina, ne ' ebé iha fatin neʼebé ema la bele sosa apps husi Google sira Halo.

Iha tinan 2010, Google fó sai iha instrumentu ida hodi halo validasaun ba kompras autorizasaun ba uza iha laran apps, maibé developers kesar katak ida-neʼe la sufisiente no neʼebé kiʼik crack. Google responde katak ferramenta, liu-liu ninia inisiál imprensa, ne'e destina nu'udar kuadru amostra ba developers modifika no harii ba depende ba sira-nia nesesidade, la hanesan solusaun pirataria hotu ona. Android Jelly Bean introdús kapasidade ba kandidatura sira ne ' ebé pagamentu ba encrypted, nuneʼe sira bele servisu de'it kona-ba pesoal sira ne ' ebé ne sira mak sosa ona.

Android no Android telefone manufacturers envolve tiha ona iha proseu legal patent lubuk ida. Iha loron 12 fulan Agostu tinan 2010, Oracle de'it Google kona-ba violasaun reklama copyrights no patente ne ' ebé mak iha relasaun ho Java ba programa sira-nia lian. Orijinalmente oracle buka estragus to'o biliaun $6.1, maibé avaliasaun ida ne'e hetan rejeisaun Estadus Unidus federál, juís ne ' ebé husu Oracle atu apresia ba estimativa. Iha resposta, Google aprezenta liña oin-oin kona-ba defeza, ne ' ebé counterclaiming Android la infringe kona-ba Oracle nian prezidente ka direitu autór, prezidente Oracle neʼe mak folin-laek, no seluk defenses oin-oin. Sira dehan katak Android nia Java runtime ambiente ne'e, bazeia ba Apache Armonia, implementasaun sala clean biblioteka klase Java, no makina virtual dezenvolvidu independente ida naran Dalvik. Iha fulan-Maiu tinan 2012, juri iha kazu ida ne'e hetan katak Google la infringe kona-ba prezidente Oracle nian, no tesi-lia naʼin julgamentu ne ' ebé ukun katak estrutura APIs Java ne ' ebé uza hosi Google ne'e la copyrightable. Parte sira konkorda atu zero dolar iha estragus estatutária ba montante ida ne ' ebé ki'ik ba kódigu copied. Iha loron 9 fulan-Maiu tinan 2014, Knua Federál parsialmente bá tribunál distritál ukun, ukun favor Oracle nian kona-ba asuntu copyrightability no remanding kestaun kona-ba utilizasaun ne ' ebé justu ba tribunál distritál.

Iha fulan-Dezembru tinan 2015, Google anunsia katak imprensa boot tuirmai Android (Android Nougat) sei muda OpenJDK, ne ' ebé mak ofisiál fonte-nakloke implementasaun kona-ba plataforma Java, duké uza projetu Armonia Apache discontinued agora hanesan ninia runtime. Kódigu ne'ebe refleta mudansa ida ne'e hetan mós kolokasaun ba repository fonte AOSP. Iha ninia anúnsiu, Google reklama ida-ne'e mak halo parte iha esforsu ida atu kria ida komún kódigu baze entre Java kona-ba plataforma Android no seluk. Google admitidu tiha iha ida tribunál liu katak ida-neʼe halo parte iha esforsu ida atu rezolve disputa ho Oracle, hanesan uza ba kódigu OpenJDK mak regula tuir ba GNU Jerál Públiku Lisensa (GPL) ho esesaun ida-ne ' ebé linking, no katak kualkér estragus reklamasaun ne ' ebé relasiona ho iha versaun anteriór foun, ne ' ebé klaru lisensa husi Oracle tuir OpenJDK sei presiza análize ida ne ' ebé separadu kona-ba estragus husi imprensa ne ' ebé uluk. Iha fulan-Juñu tinan 2016, tribunál federál Estadus Unidus ukun na'in Google, ne ' ebé hateten katak nia uza APIs ba neʼe, uza ne ' ebé justu.

Idistrito hatutan tan ba kazu kontra Google diretamente, prokurasaun oin-oin ne ' ebé funu iha ona median hasoru Android integra ho tarjetu ba manufacturers Android devices, ho efeitu manufacturers discouraging husi adosaun plataforma hodi aumenta kustu lori pesoal Android ida ba merkadu. Apple no Microsoft iha de'it manufacturers oin-oin ba violasaun patent, ho Apple nian asaun jurídika kontinua hasoru Tablet ne ' ebé hetan kazu liu-liu aas-perfíl ida. Iha fulan Outubru 2011, Microsoft dehan sira iha asina akordu lisensa patent ho Android sanulu pesoal manufacturers, sé-nia konsiderasaun ba produtu sira kona-ba 70% iha estadus unidus. no reseita mundiál ba Android devices 55%. Ne'e inklui Tablet no HTC. Akordu patent Tablet nian ho Microsoft inklui akordu ida hodi aloka rekursu barak hodi dezenvolve no komersializasaun laiha telefone tiha Telefone Kona halai Microsoft nia sistema operasaun. Microsoft ona mós kesi nia rasik software Android ba lisensa patent, presiza bundling kandidatura Microsoft Eskritóriu Móvel no Skype Android devices kona-ba fó subsídiu ba onoráriu lisensiamentu, enkuantu iha ajuda tempu hanesan atu promove ninia liña software.

Google públiku hatudu ona ninia frustrasaun ba regular patent atuál iha Estadus Unidus, duun Apple, Oracle no Microsoft koko atu lori tun Android liuhosi litigasaun patent, duké innovating no kompetisaun ho produtu no servisu di'ak liu. Iha fulan Setembru tinan 2011, Google sosa Mobilidade Motorola ba US$ 12.5 billaun, ne ' ebé mak haree iha parte hanesan medida ida-ne ' ebé defensive atu proteje Android, tanba Mobilidade Motorola hala'o prezidente 17,000 liu. Iha fulan-Dezembru tinan 2011, Google sosa kona-ba prezidente rihun ida husi IBM.

Iha tinan 2013, FairSearch, organizasaun lobbying ne ' ebé hetan apoiu husi Microsoft, Oracle no ema seluk, sira aprezenta kesar kona-ba Android ho Komisaun Europeia nian, ne ' ebé grupu katak ninia modelu distribuisaun livre-nian-gratuitu proessu anti-kompetitivu predatory presu sira. Ne'e Livre Software Fundasaun Europa, doadór sira-nia inklui Google, disputa alegasoens Fairsearch. Iha loron 20, fulan Abril tinan 2016, UE aprezenta formál antitrust keixa ida kontra Google ne ' ebé bazeia ba alegasoens FairSearch, haksesuk-malu katak ninia vantajen ba fornesedores Android, ne ' ebé inklui obrigatóriu bundling nian suite tomak kona-ba instalasaun Google compete, hindering kapasidade ba fornesedór buka malu atu bele integra Android, no enkuantu limiti fornesedores sira husi realizasaun devices ne ' ebé suli forks Android, proessu prátika anti-kompetitivu.

Natureza nakloke no customizable Android permite atu uza ba eletrónika seluk mos smartphones no galaxy, ne ' ebé inklui laptops no netbooks, smartbooks, nomós TVs (Android TV, Google TV) no cctv maior parte (N.e. Galaxy Camera). Aleinde ne'e, sistema operasaun Android haree ona kandidatura kona-ba nomós glasses (Google fó Kopu), smartwatches, headphones, ajente CD no DVD kareta, mirrors, ajente doasaun komunikasaun sosiál, fiksu no Lian kona-ba uzu ba telefoni IP. Ouya console mós vídeo ida halai Android, sai ba ema ida kona-ba kampaña Kickstarter susesu liu, crowdfunding US$ 8. 5m ba ninia dezenvolvimentu, no depois tuir kedas ho seluk bazeia ba Android consoles, hanesan Nvidia nia Shield Doasaun – pesoal ida ne ' ebé Android iha mós vídeo controller forma fatór.

Iha tinan 2011, Google hatudu Android@Home, teknolojia automation uma ida ne ' ebé uza Android atu kontrola devices uma-kain sira ne ' ebé inklui switches naroman, poder sockets no thermostats lubuk ida. Prototype naroman bulbs sira fó sai katak bele kontrola husi ida telefone Android ka ai-kabelak, maibé xefe Android Andy Rubin nia an atu nota katak hasees-an lightbulb ida kona-ba no pontu buat ida ne ' ebé foun, la hatudu ba lubuk ida servisu automation uma. Google, nia dehan, nia hanoin liu ambitiously no intensaun mak atu uza sira-nia pozisaun hanesan kalohan servisu nian ba fornesedór sira atu hatama produtu Google ba kliente sira-nia uma.

Parrot unveiled kareta ne ' ebé bazeia ba Android stereo sistema ida koñesidu hanesan Asteroid iha tinan 2011, tuir fali susesór ida, ne'e bazeia ba touchscreen Asteroid Nomós, iha tinan 2012. Iha tinan 2013, Clarion fó rasik kareta ne ' ebé bazeia ba Android stereo, AX1 nian. Iha fulan-Janeiru tinan 2014, iha ba Konsumidór Eletrónika Hatudu (CES), Google anunsia formasaun Nakloke Automotive Aliansa nian, grupu ida, inklui na'in automobile boot (Audi, Truk en-Jerál, Hyundai no Honda) no Nvidia, ne ' ebé hakarak atu prodús Android bazeia ba iha sistema halimar kareta la'o ba oin-oin, [lori] di'ak Android ba automobile ne'e ho maneira ida ne ' ebé seguru no seamless.

Iha loron 18 fulan-Marsu tinan 2014, Google anunsia Android Uza, hanesan bazeia ba Android plataforma espesifikamente iha intensaun smartwatches no devices wearable seluk; de'it ida developer preview halo disponibiliza. Ida-ne'e tuir kedas ho unveiling rua Android Taka-bazeia ba devices, LG G Hadeer no Moto 360.

Iha loron 25, fulan-Juñu tinan 2014, iha Google I/O, anunsia katak TV Android, plataforma TV Nomós ida, ne'e muda TV Google fo-sai tiha ona. Google mós anunsia Android Auto ba uza iha karreta.

Android mai preinstalled kona-ba laptops balun (functionality ida ne ' ebé hanesan kona-bá kandidatura Android ne'e mós iha OS Chrome Google nian), no bele sai tiha ona mós kona-ba komputadór pesoal husi uzuáriu nia rohan. Kona-ba plataforma sira Android fornese functionality adisionál keyboards fíziku no mice, hamutuk ho teatru xave Alt-Tab ba switching kandidatura lalais ho keyboard ida. Iha fulan-Dezembru tinan 2014, reviewer ida komenta katak sistema notifikasaun Android nian vastly liu kompletu no forte liu iha liu, no katak Android absolutamente uza hanesan ema ida mak operasaun sistema desktop prinsipál.

Iha fulan-Outubru tinan 2015, The Journal Estrada Didin relata katak Android sei serve hanesan Google nia futuru laptop prinsipál operasaun sistema, ho planu atu fold Chrome OS ba ida-neʼe husi tinan 2017. Sundar Pichai Google nian, ne ' ebé lori ba dezenvolvimentu Android, esplika katak móvel hanesan paradigma computing ida mak ikusmai sei blend ho saida mak ita hanoin hanesan desktop ohin. no iha tinan 2009, Google ko fundadór Brin Sergey rasik hatete katak Chrome OS no Android sei karik converge tempu ba tempu. Lockheimer, ne ' ebé substitui Pichai nu'udar xefe Android no Chrome OS, responde ba reklamasaun ne'e hanesan ofisiál Google blog post hateten katak Bainhira ita atividade servisu kona-ba dalan atu lori hamutuk di'ak liu kona-ba sistema operasaun rua ne'e, katak laiha planu atu retira Chrome OS [ne'ebe iha] garante auto-aktualizasaun ba tinan lima nia laran. Ida ne'e mak la hanesan ho fatin Android apoiu ne'e badak ho data EOL [sai …] pelumenus tinan 3 [ba futuru] ba galaxy Android ba edukasaun.l..




#Article 125: Institutu Nasionál Linguístika (297 words)


Institutu Nasionál Linguístika nian (INL) CNRT harii tiha fulan-Maiu, 2001 nu'udar sentru-investigasaun ida Universidade Nasionál Timór Lorosa'e nian. Institutu ne'e organizasaun ida ne'ebé, halo tuir lei sira ne'ebé Governu Timór Lorosa'e nian foin harii, hala'o investigasaun no estudu oioin kona-ba Timór Lorosa'e nia lian sira, sura hotu projetu kona-ba hanorin, durubasa no tradús lia-inglés. Ami-nia papél mak haraik lisensa-investigasaun ba linguista raiseluk hotu-hotu ne'ebé mai halo peskiza ruma iha Timór Lorosa'e.

Linguista sira ne'ebé serbisu daudaun iha INL nia laran, selae hamutuk ho Institutu ne'e, haka'as an atu prepara rekursu báziku oioin ba tetun, lian ofisiál mahuluk no lian populár Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e nian, no mós ba lian sanulu-resin-lima ne'ebé Konstituisaun temi bá nu'udar lian nasionál sira, mak (hosi loromonu ba lorosa'e) lian baikenu, bekais, bunak, kemak, tokodede, mambae, atauru, idalaka (= idaté, isní, lolein, lakalei), galolen, habun, kawaimina (= kairui, waimoa, midiki, naueti), makasae, makalero, fataluku, no lovaia. Rekursu hirak-ne'e konta hotu disionáriu ho lian ida de'it, disionáriu ho lian rua, gramátika, abesedáriu, livru kona-ba povu ida-idak nia lisan, dadolik no ai-knanoik.

Aleinde analiza lian rai-na'in nian, ami-nia linguista no estudante sira buka-hatene kona-ba lia-portugés nia variedade rua ne'ebé ko'alia ohin ka horisehik iha territóriu nasionál, mak portugés timór no portugés krioulu Bidau nian. Ami-nia investigasaun hakohak mós lian rua la'ós rai-na'in nian ne'ebé sidadaun Timór balu ko'alia, mak haká (lian Xina-oan Timór sira-nian) no Timoroan Arabi sira-nia dialetu malaiu.

Institutu Nasionál Linguístika prontu hela atu fó tulun no ánimu ba espesialista raiseluk sira ne'ebé hakarak fó liman ba povu Timór hodi serbisu lisuk iha knaar nasionál boot kona-ba haburas no hariku lian rai-na'in hotu-hotu. Serbisu ne'e ami no ami-nia maktulun sira hala'o iha Ministériu Edukasaun no Kultura no Universidade Nasionál Timór Lorosa'e sira-nia mahon. Tebes duni, ami presiza ajuda barak hodi halo no fahe livru no rekursu oioin ba estudante, eskolante no sidadaun hotu-hotu ne'ebé sei kuran sira.




#Article 126: Naueti (127 words)


Naueti (Nauoti) mak lian ne'ebe ema koalia iha Bagia (Baguia), Watulari (Uato-Lari) no Watucarbau (Uatucarbau). Bazeia ba censu 2015 total ema ne'ebe koalia lian naueti hamutuk ema 16.507. Lian naueti nia similaridade ho lian seluk iha Timór Lorosa'e mak hanesan lian Waima'a, Kairui ho Midiki. Baibain hetan ema ne'ebe koalia ka nia lian naueti bolu Daukua. Nune'e liafuan naueti refere ba ema sira ne'ebe koalia lian Naueti. Liafuan naueti nia magdati katak Agora

Tuir matenek nain sira hateten katak lian Naueti kategoria ba Lian Austronesian

Liafuan ne'ebe baibain koalia iha lian Naueti mak hanesan tuir mai :

Liafuan ne'ebe baibain uza iha ceremonia fiar tradisaun e kultura nian hanesan tuir mai:

Lider Timor oan sira ne'ebe jerasaun naueti ka bele koalia lian Naueti mak hanesan tuir mai: 




#Article 127: Leovigildo da Costa Hornai (177 words)


Leovigildo da Costa Hornai moris iha Lospalos, 11 de Marsu 1979, hanesan oan da hitu husi maun-alin sanulu-resin-rua, oan husi Bendito da Costa Hornai ho Jacinta da Costa Piedade. Leovigildo da Costa Hornai ho naran konhecido “Leo”. Hanesan eis Presidente Conselho Nasional da Juventude Timor Leste (CNJTL) ne'ebe iha periodu 2007-2015. Atual hanesan Secretario Estado Juventude Desportu (SEJD) nian iha VI Governu konstituisional (periodu 2015-2017).

Leo nia pai ne'ebe mak iha tempu portugues hanesan tropa no iha tempu Indonesia hanesan funcionariu bain-bain muda ba hela iha Liquica ne'ebe halo Leo ho nia maun-alin sira hela iha liquica.

Leo hahú eskola baziku iha municipiu Dili, depois muda ba municipiu Liquica to'o remata Leo nia estudu iha nivel secundariu, iha nivel sekundariu Leo komesa tuir formasaun kona-ba oinsa atu sai lider, iha ensinu sekundariu Leo sai hanesan Chefe (ketua) Osis, iha momentu ne'ebá Leo komesa hetan atensaun husi eskola sekundariu hetan oportunidade hodi ba tuir kompetisaun oin liu-liu kona ba lideranca nian iha Indonesia.

Leo tama iha Universidade Nasional Timor Leste no remata iha 2006 iha area Ciênsia Governamentais.




#Article 128: Francisco Guterres (689 words)


Francisco Guterres alias Lú-Olo (moris iha 7 fulan Septembru 1954 iha Ossú, Viqueque, Timor Portugues) hanesan Prezidente Repúblika  Timór Lorosa'e iha oras ne'e. Nia hanesan eis gerilleiru ida, Prezidente Fretilin (1998 - 1999 no 2006 - 2017) no sai ona hanesan Presidente Parlamento Nacional Timór Lorosa'e (2002 - 2007) no.

Iha 21 Desembru 2006, nia sai moos kandidatu eleisaun Presidente Timór Lorosa'e 2007. Nia kandidatu husi partidu historiku FRETILIN. Nia halo deklasaun depois nia manan iha partidu. Niaa iha ambisiozu atu rezolve problema iha korpu forsa nian no promete atu halo relasaun ho instituisaun hotu. Lú-Olo hanesan moos ho Xavier do Amaral iha ne'ebe  Xavier sai hanesan presidente dahuluk  Timór Lorosa'e nian no sai prklamador independensia Nasaun  Timór Lorosa'e, entertantu Lú-Olo hanesan restaurador husi independensia total husi nasaun Republika Demokratika  Timór Lorosa'e nian.

Francisco Lú-Olo Guterres moris iha 7 Septembru 1954 iha Ossu, Viqueque. nia hanesan oan husi Felix Guterres no Elda da Costa Guterres nia oan na'in ne'en husi maun alin na'in ualu. Akaba tiha ensinu baziku husi Sta Terezinha College Ossu, iha 1969, Lú-Olo halo transferensia mai Dili di mana dia menghadiri sekolah menengah. Pada tahun 1973, ia kembali ke Universitas St Terezinha sebagai guru sekolah.

Lú-Olo adalah Presiden Parlemento Nasional Timór Lorosa'e dan Presiden Fretilin dan saat ini sedang menyelesaikan gelar sarjana hukum di Universitas Dili. Dia adalah politikus karismatik dan dihormati dan mantan pejuang perlawanan yang menghabiskan seluruh 24 tahun pendudukan di pegunungan. Pada saat orang Indonesia meninggalkan  Timór Lorosa'e pada tahun 1999, Lú-Olo adalah pemimpin paling senior Fretilin di dalam negeri.

Lú-Olo bergabung ASDT (Asosiasi Sosial Demokratik Timor), yang kemudian menjadi Fretilin, pada tahun 1974 ketika Indonesia menginvasi  Timór Lorosa'e, Lú-Olo mundur ke pegunungan dan bergabung dengan pleton tentara yang beroperasi di daerah pegunungan Ossu di bawah perintah dari Lino Olokassa. Dia menghabiskan seluruh pendudukan Indonesia (1975-1999) di pegunungan sebagai pejuang perlawanan dan aktivis politik, selamat kampanye pemusnahan dan pengepungan dari akhir 1970-an di mana banyak rekan-rekannya Fretilin diburu dan dibunuh, termasuk mentornya Vicente Sahe Reis.

Selama waktunya di pegunungan, Lu-Olo berkembang melalui jajaran Fretilin. Pada periode 1975-1987, ia menduduki posisi sebagai berikut dalam Fretilin:

Pada tahun 1987, perlawanan direstrukturisasi ketika Komite Sentral Fretilin membentuk Dewan Nasional Perlawanan Maubere (CNRM), sebuah organisasi payung yang dirancang untuk mencakup semua partai politik Timor yang menuntut kemerdekaan bagi  Timór Lorosa'e. Komite Sentral juga memutuskan bahwa FALINTIL harus menjadi tentara untuk semua orang  Timór Lorosa'e, bukan menjadi sayap bersenjata Fretilin. Xanana Gusmao adalah meninggalkan Fretilin untuk menjadi pemimpin CNRM dan perintah politik Fretilin diserahkan kepada Komisi Directive Fretilin (CDF). Sekretaris CDF adalah Mau-Huno dan wakil sekretarisnya yang Lu-Olo, Mau Hodu, dan Konis Santana.

Pada periode 1991-1993 Mau-Hodu, Xanana Gusmão dan Mau-Huno ditangkap oleh militer Indonesia. Pada tahun 1993, Nino Konis Santana diangkat sebagai sekretaris CDF dan digantikan Gusmão dalam perannya sebagai pemimpin CNRM. Pada tahun 1997, Konis Santana meninggal karena penyakit dan Lu-Olo diangkat sekretaris CDF, sehingga menjadi pemimpin paling senior Fretilin di  Timór Lorosa'e.

Pada tahun 1998, seorang yang luar biasa Fretilin Konferensi Nasional berlangsung di Sydney Australia-untuk reorganisasi kepemimpinan Fretilin. Pada Konferensi Sydney, CDF adalah dihapuskan dan memberi jalan kepada Dewan Presiden Fretilin. Lu-Olo dinominasikan sebagai General Koordinator, dengan Mari Alkatiri sebagai 1st Deputi Front Diplomatik dan Mau-Huno sebagai 2nd Deputi Front Klandestin.

Pada tahun 1998, CNRM digantikan oleh Dewan Nasional Perlawanan Timor (CNRT) dan Lu-Olo mencapai posisi sebagai berikut dalam baru dibuat CNRT:

Dia adalah untuk melanjutkan perannya sebagai General Koordinator Dewan Presiden Fretilin.
Setelah referendum kemerdekaan 1999, Lu-Olo akhirnya bertemu Mari Alkatiri, anggota paling senior Fretilin pada front diplomatik dan pendiri partai. Lu'Olo dan Alkatiri setuju bahwa langkah-langkah lebih lanjut diperlukan untuk membenahi Fretilin.

Pada Juli 2001, Fretilin mengadakan Kongres Nasional dan Lu-Olo terpilih Presiden 1 nya Fretilin dengan Alkatiri terpilih sebagai Sekretaris Jenderal. Setelah kemenangan besar Fretilin dalam pemilihan umum 2001, Lu-Olo menjadi anggota Majelis Konstitusi  Timór Lorosa'e dan kemudian terpilih sebagai Presiden Majelis Konstitusi.
Pada tanggal 20 Mei 2002, setelah restorasi kemerdekaan Timór Lorosa'e, Majelis Konstitusi menjadi Parlemen Nasional dan Lu-Olo menjadi anggota dan Presiden Parlemen Nasional  Timór Lorosa'e.
Pada bulan Mei 2006 Fretilin menyelenggarakan Kongres Nasional ke-2 dan Lu-Olo dan Alkatiri yang masing-masing terpilih kembali sebagai partai Presiden dan Sekretaris Jenderal.




#Article 129: Isabel da Costa Ferreira (605 words)


Isabel da Costa Ferreira, oan feto husi Mateus Ferreira no Ana Flora de Jesus Ferreira, moris iha Same, Munisipiu Manufahi.
Maun-alin nain sanulu resin tolu (13). Hahú eskola primaria iha tinan 1980 no remata liceu (SMA I) iha tinan 1993. Iha tinan 1998 remata lisensiatura iha Direitu husi Universidade Nasional Denpasar, Bali, Indonesia.

Isabel da Costa Ferreira, hahú ninia karreira profisional barak liu liga ho kestaun sira direitus humanus nian no akuza beibeik hahalok violentu sira nebe komete durante okupasaun militar Indonesia. Tanba ne’e mak iha tinan 1998 no 1999, asumi kna’ar hanesan Koordenadora Jeral ba ONG “Kontras Timor-Timur” no Diretora Direitus Humanus Timór Lorosa'e (CDHTL), iha tinan 1999-2001.

Iha tinan 2001, eleita ba Membru Asembleia Konstituinte, husi lista UDT, atu dedika liu-liu ba hakerek artigu sira Konstituisaun RDTL nian, konaba Direitus Humanus nian.

Iha faze Administrasaun Tranzitoria Nasoens Unidas nian no hafoin Restaurasaun Independensia, Isabel da Costa Ferreira responsável ba kna’ar oi-oin liu-liu humanitariu, direitus humanus no politikus nian, espesial liu hanesan Vise-prezidente Kruz Vermalha Timor-Leste nian (CVTL), tinan 2002 to’o 2006 Vise-Ministra Justisa, iha tinan 2006 Membru ba Komisaun Verdade no Amizade (CVA) tinan 2005 to’o 2008.
Hafoin finaliza kna’ar sira CVA nian, Isabel Ferreira hetan responsabilidade iha área oi-oin Estadu nian, liu-liu, Prezidente Sekretariadu ba Apoiu Komisaun Promosaun PNTL, tinan 2009 to’o 2010, Prezidente Komisaun Akompañamentu ba Prosesu Promosaun sira iha PNTL, tinan 2009 too 2010, Komisaria ba Komisaun Funsaun Publika, tinan 2011 to’o 2014, Asesora Juridika ba Sekretariu Estadu Seguransa, husi 2009 to’o 2015; Primeira-Dama Timór Lorosa'e nian, husi loron 20 fulan Maiu tinan 2012 to’o loron 20 fulan Maiu tinan 2017; Asesora Juridika ba Ministru Interior iha Fulan Fevereiru tinan 2015 to’o fulan Juñu tinan 2015; Konselheira ba Ministru Edukasaun no Advogada ba Labarik, husi fulan Setembru tinan 2015 to’o ohin loron.

Isabel Ferreira akumula mos esperiensia organizativa no institusional oi-oin, asumi mos kargu sira tuir mai: Koordenadora ba Grupu Serbisu hodi elabora Lei konaba Provedor Direitus Humanus no Justisa, no ba atividade sira konaba ninia estabelesimentu (2001-2005); koordenadora ba Grupu Trabalhu Planu Asaun Nasional Direitus Humanus nian, (2003-2006); Membru ba Grupu Trabalhu elaborasaun Lei Antigu Kombatente sira nian, (2004-2005); Membru ba Grupu Serbisu nebe harii Komisaun ba Ema sira nebe lakon (2005); Membru ba Grupu Permanente Governu no Igreja nian (2005); Membru ba Komisaun Nasional ba Direitu Labarik sira nian, (2005-2006); Membru ba Konselhu Superior Ministeriu Publiku nian, (2006-2011); Koordenadora ba Komisaun Instaladora Jestaun Fronteira nian, (2009-2010); Koordenadora ba Komisaun Negosiasaun Akordu Suplementar PNTL nian (2009-2010); Membru ba Komite Reforma iha Setor Seguransa, (2009-2010).
 
Simu konvite hodi partisipa hanesan oradora prinsipal iha Seminariu oi-oin no Konferensia Internasional sira, iha Austrália, China, Koreia Súl, Fijí, Indonesia, Malázia, Portugal no Timor-Leste, liu-liu, Konferensia ba Konselhu Nasional Rezistensia Timor nian, konaba violasaun Direitus Humanus iha Timor-Leste, realiza iha Melbourne/Australia (Abril/1999); Partisipasaun konaba serbisu Komisaun Direitus Humanus nian, iha Genebra/Suiça (Abril 1999), intervensaun liu-liu ba violasaun sira Direitus Humanus nian durante okupasaun Indonesia; Konferensia Konselhu Nasional Rezistensia Timor nian, konaba situasaun pos Referendu, iha Darwin/Australia (outubru 1999); Konferensia Internasional konaba ema sira nebe Lakon, iha Jakarta/Indonesia (2001), intervensaun konsentra liu ba kestaun ne’e nomos konaba situasaun Direitus Humanus iha Timor-Leste; hetan konvida ba Konferensia Internasional iha Institutu Federaismu nian, iha Suiça, intervensaun konsentra liu konaba “Papel Nasoens Unidas no Ajensia sira iha Rai nebe pos-konflitu” (Agostu 2002) no Konferensia Internasional konaba Jestaun Fronteira iha Tailándia, (2010).

Dra. Isabel da Costa Ferreira kaben ho Antigu Prezidente Republika Demokratika Timor-Leste, Major-Jeneral Taur Matan Ruak husi fulan Maiu tinan 2001 no hetan oan feto rua, Lola no Tamarisa no oan mane ida naran Quesadhip.
Isabel Ferreira bele koalia lian tolu (3), Tetun, Portugues no Malaiu- Indonesio.




#Article 130: Estatístika (251 words)


Dados Estatístika ne ' ebé halo planu kona-ba oinsá mak ne ' ebé estuda, halibur, halo analiza,interpreta, no halo apresentasaun ba dadus. Simplesmente, estatistika mak dadus ne ' ebé halo tuir ordem sira. Istila 'statistika' (statistics) la hanesan ho 'statistik' (statistic).Estatistika hanesan atividade ida ne ' ebé halo liu husi Halliburton dadus data, statistik ne'e rasik mak dadus, informasaun, ka parte ne'ebe uja algoritma statistika iha data ida.

Husi ema-lubun data, statistika ema bele uza atu hatene ka halo deskripsaun ba dadus; ne ' e hanaran statistika deskritivu. Konseptu báziku statistika go asumsaun ba teoria probabilidade. Ema balu hamosu istilah statistika seluk hanesan: populasi/populasaun, sampel/amostra, unit sampel/unidade amostra, no probabilitas/probalidade.

Statistika diterapkan barak iha ne ' ebé halo di ' ak oioin, sira-nia dixiplina ne ' ebé halo masonik ' ós baibain (porezemplu astronomi no biologi no mós sira-ne ' ebé halo masonik sosial (ne ' e inklui sosiologi no psikologi), no mós iha templu husi bidang, ekonomi, no industri. Statistika mós uza ba adorasaun iha husi atu oioin de ' it; nu ' udar ema merupakan prosedur ida ne ' ebé nia debe. Aplikasi statistika seluk ne ' ebé agora popular mak prosedur jajak iha hanoin ne ' e ka polling (antes ita halo ema hotu ne ' ebá deside ona), no sira sura lalais (tesi ai-han lalais pemilu) ka quick count. Iha bidang komputasi, statistika hetan mós diterapkan iha pengenalan pola ka kecerdasan katak buat ne ' e.

Lindley, D. Making Decisions. John Wiley. Second Edition 1985. ISBN 0-471-90808-8




#Article 131: Enjeñaria (164 words)


Enjeñaria ka modifikasaun hanesan siensia no teknolojia atu rezolve dezafius ne'ebe ema hasoru. Liu husi edukasaun Enjeñaria nian siensia, matematika no esperiensia. rezolve moos ho pratika mak barak objetu ka prosesu ne'ebe mak iha benifisiu. Ema ne'ebe implementa Enjeñaria iha nia profissionalidade hanaran enjineiru (Lisensiatura iha Enjeñaria).

Tuir istoria, ema sientista barak barak mak deskobre katak ema ida-idak iha nia Enjeñaria rasik ne'ebe mai husi naturalmente. ne'ebe mak iha tempu uluk ema uza nia tekniku hodi halo fatuk sai hanesan material uza lorloron nian. ho liafuan seluk katak Enjeñaria hanesan serbisu ne'ebe mak halo hahuu husi koko no to'o hetan nia rezultadu. No iha mundu ohin loron, Siensia aprendijajen komesa la'o ho modernu, no muda ema nia hanoin kona-ba maneira serbisu natureza nian.Ho mudansa siensia no hanoin ida ne'e mak muda ema nia matenek hodi halo Enjeñaria sai ona hanesan siensia ida. Ho dezenvolve siensia Enjeñaria mak bele ona produs ema atu serbsiu hodi sai hanesan ema tekniku ida iha mundu ohin loron nian.




#Article 132: Biolojia (1866 words)


Biolojia hanesan siensia ne'ebe mak esuda konaba moris, no organismu moris, inklui moos estrutura, funsaun, viveiru, evolusaun, mudansa, no taksonomia. siensia biologia modernu kompleksu tebes, no eklektivu, no hamriik husi ramu barak, no subdisiplina. Maibe, nia area ne'e luan maibe, iha konseitu balun ne'ebe mak forma peskizasaun hotu, nune'e hamosu ba parte ida. Biologia jeralmente kalia kona-ba selula moris hanesan unidade husi moris nian, gen hanesan unidade ida rasa nian, no evolusaun hanesan mekanizmu da ne'ebe mka ko'alia kona-ba espesie foun. alende ne'e organijme fo hatene kona-ba moris no hafoun enerjia nomoos regulasaun kondisaun atu nune'e estave nafatin.

Subdisiplina biologia fo definisaun liu husi eskala organisme ne'ebe estuda ba, modelu ore=ganijme ne'ebe mak estuda, no metode ne'ebe mka uza hodi estuda mak hanesan

Tuir teoria selula, selula hanesan unidade bajiku moris nian, . SElula hotu separasaun selula husi selula seluk. no ikus mai, selula iha isin komesa amenta organismu multiselulariu mai husi selula ida husi seluk selula tolun ne'ebe mak halo ferteizasaun. Selula moos unidade bmoos hanesan baziku hosi patolojia, no fenomena kanal enerjia akontese iha prosesu metabolizme metabolisme. selula moos eziste gen (ADN) ne'ebe mak passa husi selula ida ba iha selula seluk bainhira iha prosesu hafahe selula.

Iha konseitu biolojia ida ne'ebe mak hatete katak mudane=sa buat moris ida mosu mai husi mekanisme evolusau. Liu husi toria evolusan, katak eorganismu hotu ne'ebe mak iha rai, ne'ebe se moris ka mate ona, mai husi gen ne'ebe mak ida de'it ka jerasaun hamutuk. Jerasaun ne'ebe mak hamutuk akontese iha tinan 3,5 miliar liu ba. Sientista biolojia sira haree liu ba kode genetikune'ebe hanesan.

Maske fo konese husi sientista Jean-Baptiste de Lamarck iha tinan 1809, toria evolusaun haforsa tan husi Charles Darwin iha tinan 50 tuir maine'ebe mak fo konese mekanisme baze: seleksaun natural. (Alfred Russel Wallace moos hanesan deskobredor ida husi evolusaun tamba nian mak ajuda moos fo sai teoira ne'e. Darwin fo konese iha teoria ne'e konaba, katak prosesu ne'e fo konese husi seleksaun natural, no selesaun ausiliar . Evolusaun mak oraas ne'e ko'alia kona-ba mekanisme modernu nian.

Jen adalah satuan pewarisan utama semua organisme. Gen merupakan bagian dari ADN yang memengaruhi bentuk atau fungsi organisme. Semua organisme, dari bakteri hingga hewan, memiliki mekanisme yang mentranslasi ADN menjadi protein. Sel mentranskripsi ADN menjadi asam ribonukleat (ARN), dan ribosom kemudian mentranslasi ARN menjadi protein, sebuah rangkaian asam amino. Kode translasi semua organisme pada dasarnya sama. Misalnya, rangkaian ADN yang menyandikan insulin dalam tubuh manusia juga menyandikan insulin ketika dimasukkan ke organisme lain seperti tumbuhan.

ADN biasanya berbentuk kromosom linear dalam eukariota, dan kromosom lingkaran dalam prokariota. Kromosom adalah struktur yang terdiri dari ADN, dan histon. Rangkaian kromosom dalam sel, dan satuan pewarisan lain yang dapat ditemui dalam mitokondria, kloroplas, dan tempat lain secara kolektif disebut genom. Dalam eukariota, ADN genomik terletak di nukleus sel, bersama dengan sejumlah mitokondria, dan kloroplas. Dalam prokariota, ADN ada di dalam sitoplasma yang disebut nukleoid. Informasi genetik dalam sebuah genom disimpan dalam gen, dan himpunan informasi tersebut dalam suatu organisme disebut genotip.

Homeostasis adalah kemampuan suatu sistem terbuka dalam meregulasi stabilitas lingkungan dengan melakukan penyesuaian keseimbangan dinamika yang diatur oleh mekanisme regulasi yang terkait. Semua organisme hidup, baik uniseluler maupun multiseluler, mengalami homeostasis.

Untuk menjaga keseimbangan dinamika, dan melakukan fungsi tertentu secara efektif, suatu sistem harus melacak, dan menanggapi gangguan. Setelah melacak gangguan, sistem biologis biasanya menanggapi melalui proses umpan balik negatif. Artinya, sistem tersebut menstabilkan keadaan dengan mengurangi atau meningkatkan aktivitas suatu organ atau sistem. Contohnya adalah pelepasan glukagon ketika kadar gula dalam tubuh terlalu rendah.

Keberlangsungan suatu organisme bergantung pada masukan energi secara terus menerus. Reaksi kimia yang membentuk struktur, dan fungsi tertentu dapat mengambil energi dari suatu substansi yang menjadi makanannya untuk membantu membentuk, dan mempertahankan sel baru. Dalam proses ini, molekul bahan kimia yang menjadi makanan memainkan dua peran; pertama, makanan tersebut mengandung energi yang dapat diubah untuk mendukung reaksi kimia biologis; kedua, makanan tersebut mengembangkan struktur molekuler baru.

Organisme yang berperan dalam menghantarkan energi ke suatu ekosistem disebut autotrof. Hampir semua organisme autotrof memperoleh energi dari matahari. Tumbuhan, dan fototrof lainnya menggunakan energi matahari melalui proses fotosintesis yang mengubah bahan baku menjadi molekul organik, seperti ATP, yang dapat dipecahkan ikatannya untuk menghasilkan energi. Namun, beberapa ekosistem hanya bergantung pada kemotrof yang mendapatkan energi dari metana, sulfida, atau sumber energi non-matahari lainnya.

Beberapa energi yang diperoleh digunakan untuk menghasilkan biomassa yang dapat mempertahankan kehidupan, dan mendukung pertumbuhan, dan perkembangan. Kebanyakan sisa energi hanya menjadi panas, dan molekul buangan. Proses penting yang mengubah energi yang terperangkap dalam substansi kimia menjadi energi yang berguna untuk kehidupan disebut metabolisme, dan respirasi sel.

Biologi molekuler mempelajari biologi dalam tingkatan molekul. Bidang ini bersentuhan dengan bidang biologi lainnya, terutama genetika, dan biokimia. Biologi molekuler mencoba memahami interaksi antara berbagai sistem sel, termasuk hubungan antar ADN, ARN, dan sintesis protein. Selain itu, bidang ini juga membelajari bagaimana interaksi tersebut diatur.

Biologi sel adalah ilmu yang terkait dengan properti struktural, dan fisiologis sel, termasuk perilaku, interaksi, dan lingkungan. Hal ini dilakukan dalam tingkatan mikroskopik, dan molekuler untuk mempelajari organisme bersel satu seperti bakteri serta sel dalam organisme multiseluler seperti manusia. Pemahaman akan fungsi, dan struktur sel berperan penting dalam ilmu biologi. Kemiripan, dan pebedaan antara berbagai jenis sel juga sangat terkait dengan bidang biologi molekuler.

Anatomi mempelajari struktur makroskopik seperti organ, dan sistem organ, sementara genetika merupakan ilmu gen, pewarisan, dan variasi dalam organisme. Gen menyandikan informasi yang penting untuk mensintesiskan protein, yang kemudian membentuk fenotip organisme. Dalam penelitian modern, genetika juga menyelidiki fungsi gen tertentu, dan menganalisis interaksi genetik. Di dalam tubuh organisme, informasi genetik biasanya ada di dalam kromosom, di dalam struktur kimia molekul ADN tertentu.

Biologi perkembangan mempelajari proses pertumbuhan, dan perkembangan organisme. Bidang ini berasal dari embriologi, dan menyelidiki kuasa genetik atas pertumbuhan sel, diferensiasi sel, dan morfogenesis, yang merupakan proses yang menghasilkan jaringan, organ, dan anatomi. Organisme yang biasanya menjadi model dalam bidang ini meliputi cacing Caenorhabditis elegans, lalat buah Drosophila melanogaster, ikan zebra Danio rerio, tikus Mus musculus,, dan tumbuhan Arabidopsis thaliana. Organisme-organisme tersebut dipelajari untuk memahami fenomena biologi tertentu, dengan harapan penemuan pada organisme tersebut dapat menambah pengetahuan tentang cara kerja organisme lain.

Fisiologi menyelidiki proses mekanik, fisik, dan biokimia organisme hidup dengan mencoba memahami bagaimana semua struktur bekerja secara keseluruhan. Gagasan “dari struktur ke fungsi” merupakan gagasan yang penting dalam bidang biologi. Penelitian fisiologis secara tradisional terbagi menjadi fisiologi tumbuhan, dan hewan, namun beberapa prinsip fisiologi berlaku untuk semua organisme. Misalnya, fisiologi sel ragi mungkin juga berlaku untuk sel manusia. Bidang fisiologi hewan menggunakan alat, dan metode dalam fisiologi manusia untuk spesies non-manusia. Fisiologi tumbuhan meminjam teknik dari kedua bidang tersebut.

Fisiologi juga mempelajari bagaimana sistem saraf, kekebalan, endokrin, pernapasan, dan peredaran darah bekerja, dan berinteraksi. Penelitian sistem tersebut juga dilakukan oleh bidang yang berorientasi pada kedokteran seperti neurologi, dan imunologi.

Penelitian evolusioner terkait dengan asal usul dan nenek moyang spesies, dan juga perubahannya seiring berjalannya waktu. Bidang ini juga meliputi ilmuwan dari berbagai bidang yang terkait dengan taksonomi. Contohnya adalah ilmuwan yang berspesialisasi dalam organisme tertentu seperti mamalogi, ornitologi, botani dan herpetologi. Organisme-organisme tersebut digunakan untuk menjawab pertanyaan-pertanyaan evolusi yang umum.

Biologi evolusioner sebagian didasarkan dari paleontologi (yang menggunakan catatan fosil untuk menjawab pertanyaan tentang cara dan tempo evolusi), dan sebagian lagi dari genetika populasi , dan teori evolusioner. Pada tahun 1980-an, biologi perkembangan memasuki kembali bidang biologi evolusioner setelah sebelumnya dikeluarkan dari sintesis modern akibat penelitian biologi perkembangan evolusioner. Bidang lain yang terkait, dan sering dianggap sebagai bagian dari biologi evolusioner adalah filogenetika, sistematika dan taksonomi.

 

Peristiwa spesiasi menghasilkan hubungan antar spesies yang dapat distrukturisasi seperti pohon. Sistematika mempelajari hubungan tersebut, dan perbedaan, dan kemiripan antara spesies, dan sekelompok spesies.
Namun, sistematika sudah menjadi bidang penelitian yang aktif jauh sebelum pemikiran evolusi menyebar luas.

Secara tradisional, kehidupan dibagi menjadi lima kingdom: Monera; Protista; Fungi; Plantae; Animalia. Namun, banyak ilmuwan yang menganggap sistem lima kingdom ini sudah ketinggalan zaman. Sistem klasifikasi modern biasanya dimulai dengan sistem tiga domain: Archaea (awalnya Archaebacteria); Bacteria (awalnya Eubacteria), dan Eukaryota (termasuk protista, fungi, tumbuhan, dan hewan) Domain tersebut didasarkan pada keberadaan nuklei pada sel, dan perbedaan komposisi kimia bagian luar sel.

Selain itu, setiap kingdom dibagi hingga pada tingkatan spesies. Urutannya adalah:
Domain; Kingdom; Filum; Kelas; Ordo; Famili; Genus; Spesies.

Di luar kategori ini terdapat sejumlah parasit intraseluler yang ada “di tepi kehidupan, yang berarti banyak ilmuwan yang tidak mengklasifikasikan struktur tersebut sebagai kehidupan karena ketiadaan satu atau lebih fungsi atau ciri kehidupan (contohnya ketiadaan aktivitas metabolisme). Struktur tersebut diklasifikasikan sebagai virus, viroid, prion, atau satelit.

Nama ilmiah organisme berasal dari genus, dan spesiesnya. Misalnya, nama ilmiah spesies manusia adalah Homo sapiens. Homo adalah genusnya, dan sapiens adalah spesiesnya. Ketika menulis nama ilmiah suatu organisme, huruf pertama harus ditulis dengan menggunakan huruf besar, dan selebihnya dalam huruf kecil. Selain itu, nama ilmiah dapat dimiringkan atau digarisbawahi.

Sistem klasifikasi yang banyak digunakan saat ini adalah taksonomi Linnaeus. Sistem ini meliputi tingkatan, dan tatanama binomial. Cara penamaan organisme diatur oleh persetujuan internasional seperti International Code of Botanical Nomenclature (ICBN), International Code of Zoological Nomenclature (ICZN), dan International Code of Nomenclature of Bacteria (ICNB). Klasifikasi virus, viroid, prion, dan agen sub-viral ditentukan oleh International Committee on Taxonomy of Viruses (ICTV), dan sistemnya disebut International Code of Viral Classification and Nomenclature (ICVCN).

Sebuah usulan yang disebut BioCode diterbitkan pada tahun 1997 dengan maksud untuk menstandardisasi tata nama di tiga bidang tersebut, namun usulan ini masih belum diterapkan. BioCode tidak banyak diperhatikan semenjak tahun 1997; rencana penerapannya pada tahun 1 Januari 2000 tidak banyak disadari. Revisi BioCode yang tidak mengganti kode yang ada, dan hanya menyediakan konteks pemersatu diusulkan pada tahun 2011. Namun, International Botanical Congress pada tahun 2011 menolak mempertimbangkan usulan BioCode. ICVCN berada di luar ranah BioCode karena BioCode tidak meliputi klasifikasi virus.

Ekologi mempelajari persebaran, dan berlimpahnya kehidupan, serta interaksi antara organisme dengan lingkungannya. Habitat suatu organisme dapat dideskripsikan sebagai faktor abiotik lokal seperti iklim, di samping keberadaan organisme, dan faktor biotik lainnya. Sistem biologis cukup sulit dipelajari karena ada sangat banyak interaksi yang mungkin terjadi antara organisme dengan lingkungan, bahkan dalam skala kecil. Bakteri di dalam gradien gula memberikan tanggapan terhadap lingkungan sama seperti seekor singa yang sedang mencari makanan di sabana Afrika. Spesies apapun juga dapat menunjukkan berbagai macam perilaku, seperti kerjasama, agresi, parasitisme, atau mutualisme. Masalah menjadi semakin rumit ketika dua atau lebih spesies berinteraksi dalam suatu ekosistem.

Sistem ekologi dipelajari dalam beberapa tingkatan yang berbeda, dari individu hingga populasi, ekosistem, dan biosfer. Istilah biologi populasi sering digunakan bergantian dengan ekologi populasi, meskipun istilah biologi populasi lebih sering digunakan ketika mempelajari penyakit, virus, dan mikroba, sementara ekologi populasi lebih sering dipakai ketika mempelajari tumbuhan, dan hewan. Ekologi juga mengacu pada berbagai subdisiplin yang ada.

Etologi menyelidiki perilaku hewan (terutama hewan sosial seperti primata, dan canid), dan kadang-kadang dianggap sebagai cabang zoologi. Etolog juga mempelajari evolusi perilaku, dan mencoba memahami perilaku dalam konteks seleksi alam. Salah satu etolog modern pertama adalah Charles Darwin, karena bukunya yang berjudul The Expression of the Emotions in Man and Animals memengaruhi etolog-etolog penerusnya.

Biogeografi terkait dengan persebaran organisme di Bumi,, dan memusatkan perhatian pada topik seperti tektonika lempeng, perubahan iklim, persebaran, migrasi, dan kladistika.

Pada masa kini, biologi mencakup bidang akademik yang sangat luas, bersentuhan dengan bidang-bidang sains yang lain, dan sering kali dipandang sebagai ilmu yang mandiri. Berikut adalah cabang-cabang utama biologi:




#Article 133: Turizmu Timór Lorosa'e (308 words)


Timór Lorosa'e hanesan nasaun ida neebe foin indepedensia iha tinan 1999 ate 2017 turizmu iha timor furak tebes-tebes hodi atrai turista sira hosi nasaun sira seluk  mai visita, Timór Lorosa'e nasaun neebe buras ho anbiente,ho oin-oin hanesan lagoa, bemanas Marobo iha Maliana no fatin isturiko sira neebe mak,iha timor laran, hanesan Nino Konis Santana, no seluk seluk tan.

Nasaun oferese hiking, foho, ibun, área luku, hot bee matan no diversidade kulturál ida ne ' ebé boot. Resife korál nian sira entre espésie ne ' ebé riku liu iha mundu. Kona-ba ai-laran no wetlands oferese oportunidade di'ak ba watching manu. Besik imediata ba turízmu turístiku Austrália no Bali ne'e mós vantazozu. Falta infra-estrutura no folin aas formatu sei kria difikuldade sira, ne ' ebé mak detekta backpackers sira hetan iha dalan neʼe. Iha tinan 2006, Timór Lorosa'e ba dahuluk partisipa iha Troka Internasionál Turizmu iha Berlín ba vizitante no labele repete fali ida-ne'e iha tinan 2012.

Iha tinan uluk iha sira sempre ensura violénsia ne'ebé husik lalika turista nian. Iha Dili, grupu juventude kriminál luta hamutuk, to'o grupu oin-oin asina tratadu dame ida hosi tinan 2008. Desde tempu situasaun ne'e relata tun ativu. Iha fulan Outubru tinan 2008, planu ba otél fitun lima nian ida iha Tasi-Tolu, besik Dili, sira fó sai. Ida-neʼe sei sai otél luxu ne'ebé uluk iha nasaun laran. Otél boot Liután no tasi-ibun resorts planeia prinsipalmente hosi investidór sira husi Austrália, Xina no Macau. iha tinan 2011, ema estranjeiru ne'ebé 50,590 laʼo liuhusi Aeroportu Internasionál Dilis ba Timór Lorosa'e. 18 ne'e rejista otél iha nasaun ida ho kuartu 869 no totál kama 871 ne'ebé rejista iha konvidadu 2011 17,422 (2008: 12,026, 2006: 7,858) no 101,948 overnight hela iha fatin (59,512, 35,533). Taxa mediu sala mak 68 Dólar amerikanu. ema ne'ebé 434 servisu iha otél 18 no manan kuaze 183 Dólar norte-amerikanu ida iha fulan ida.




#Article 134: Agrikultura (194 words)


Agrikultura mak atividade hanesan kuda to'os ka hakiak animal hodi kria aihan ka medisina no agrikultura Mak Sai Hun ba Vida Moris Nia .

Iha mundu agrikultura hahu'u tinan 10.000 liu ba iha area naran Crescente Fértil, ne'ebé ohin loron konhese nu'udar nasaun Irak, Syria, Turquia, no Egito. Dahuluk ema kuda trigu no cevada, maibe iha tempu ne'eba sira mos hetan aihoris fuik. Iha tempu ne'eba karik ema hahuu agrikultura tanba iha mudansa ba klimatika no mudansa rai. Ho agrikultura ema bele han barak liu se kompara ho buka aihan fuik.

Iha mundu populasaun hamutuk 2,5 billaun mak halo to'os. Parte 80 % husi populasaun Timór Lorosa'e halo to'os hodi fornese aihan loron-loron. Iha nasaun riku sira, populasaun 10% de'it mak halo to'os.

Iha nasaun riku sira, to'os sira luan tebes no ema kuda aihan liuliu hodi fa'an no distribui deit, laos hodi konsume. To'os nain sira iha nasaun riku mos uza makina atu bele hodi halo fasil no kuda aihan barak liutan. Sistema agrikultura ne'e avansadu maibe bele kria polusaun ba rai no ar, tanba uza produtu kimika barak.

Iha mundu tomak produtu agrikultura ne'ebé produz barak liu mak: tohu, batar no foos.




#Article 135: Tasi-Tolu (518 words)


Tasi-Tolu hanesan bairo ka rai ida ne’ebé lokaliza iha suku Comoro, postu administrativu Dom Aleixo, munisípiu Dili, Timor-Leste nian. Tasi-Tolu  hanesan area protejidu tamba sai hanesan fatin turizmu ne’ebé furak no nakonu ho istória nasional Timor-Leste nian. Naran Tasi-Tolu foti husi bee-lihun tolu ne’ebé furak tebes iha rai ne’ebá. 

Tasi-Tolu lokaliza iha Dili oeste, ne’ebé distánsia 8 km husi Dili sentral nian. Fatin sira ne’ebe mak tama iha área protejidu mak hanesan tasi, lagoa tolu, estatua Saun João Paulo II no kampu fatin halo serimónia nasional nian.

Hanesan fatin ne’ebé estratéjiku, Tasi-Tolu moos sai hanesan terminal kapital Dili nian no iha moos eskola, merkadu, ospitál no loja. Fatin ne’e moos iha nia tasi ne’ebé furak hodi hariis, no besik tebes aeroportu internasional Prezidenti Nicolau Lobato ho distánsia 1 km.

Tasi-Tolu moos sai hanesan fatin ne’ebé sai lubun iha istória nasionál Timor-Leste nian, hahuu husi tempu kolonializmu Portugal nian, invazaun Indonézia no iha Timor-Leste ukun an nian moos. 

Iha tempu kolonializmu Portugal, Tasi-Tolu sai hanesan fatin atakasaun funu mundu ba daruak entre Japaun no Austrália iha tinan 1942-1945 nian. Iha funu mundu nian ba daruak ne’e Timoroan barak mak sai vitima.

Iha tempu invazaun Indonesia, Tasi-Tolu mak sai fatin ida ne’ebé halo Missa nian ba vizita Amu Papa Saun João Paulo II nian iha loron 12 outobru tinan 1989. Husi loron ne’e, Timoroan barak mak halo protesta ba invazaun ilegal Indonezia nian, no loke mundu nia matan katak Timor-Leste moos hakarak atu ukun an.

Iha tempu ukun an nian, Tasi-Tolu mak sai hanesan fatin ida ne’ebé, hodi halo serimónia istória nasionál lubun mak hanesan:

No sei iha tan momentu istória nian barak ne’ebé mak realiza iha Tasi-Tolu.

Tasi-Tolu lokaliza iha suku Comoro, postu administrativu Dom Aleixo, munisípiu Dili. Lokaliza iha tasi norte, Tasi-Tolu iha dalan ne’ebé asesu husi Dili-Kupang. Ne’ebé mak besik aeroportu internasional Nicolau Lobato ho distansia 1km.

Sirkulasaun Transporte públiku iha fatin ne’e mak hanesan mikrolete 010, 011, mikrolete Dili-Ermera no Dili- Likisá nomoos bus Dili-Maliana nian. Alende ne’e, iha moos sirkulasaun transporte internasional hanaran Timor Travel ne’ebé mak liga Timor-Leste ho Indonezia.

Tasi-Tolu hanesan fatin protejidu husi governu RDTL tamba rai ne’e iha nia paisajen ne’ebé furak, no dada turista sira husi rai-laran no rai-li'ur atu mai vizita. Tambá rai Tasi-Tolu, iha foho, rai, lagoa no fatin interesante barak mak furak tebes. Fatin interesante iha Tasi-Tolu mak hanesan tuir mai ne'e:

Estatua Saun João Paulo II, hanesan fatin interesante no turizmu ne'ebé koñesidu iha Timor-Leste. Estatua furak ne'e lokaliza iha foho ida iha Tasi-Tolu nia oeste, ne'ebé iha fornteira Dili no Likisá

Uma adat ne'e hanesan fatin missa ba vizitasaun Papa João Puaulo  II iha 12 outobru 1989. 

Lagoa tolu ne'ebé iha Tasi-Tolu hanesan fatin protezidu husi governu RDTL, tamba hetan manu fuik ne'ebe mak furak.

Tasi ne'ebe ezise flora no fauna no rikusoin barak iha tasi laran.

Foho Tasi-Tolu eziste animal fuik no ai-horis ne'ebe furak

Rai Tasi-Tolu hanesan bairo boot ida, tamba pertense ba aldeia rua  husi suku Comoro nian. Aldeia rua ne’ebé kona iha rai Tasi-Tolu mak hanesan Terra-Santa no 12 de Outobro.
No bairo ki’ik sira ne’ebé mak iha Tasi-Tolu mak hanesan;




#Article 136: Timor Plaza (565 words)


Timór Plaza ka baibain ema bolu TP hanesan fatin famozu ida iha Timór Lorosa'e ne’ebé ema sempre vizita loron loron, liu ba ita ne’ebe oin foun ka foin tun husi distritu mai, sira hakarak ba lalais timor plaza, balun tama mai dalaruma hakfodak tamba iha ambiente ne’ebe mak diferente tebes.

Timor Plaza hanesan fatin ou lojas kompras ida ne’e hari'i ona husi Dili Dezenvolvimentu L.d, ne’ebe mai husi Grupu Jape Empreza, especializada iha evolusaun propriedade ne'ebé boot ho kualidade aas ba arrendamentu retallu, rezidénsia no instalasaun eskritóriu iha Timór Lorosa'e.

Grupu Jape hari’i husi Sr. Jape Kong Su iha Darwin, Territóriu norte – ne'ebé iha 1976 no pertense husi família, ne'ebé nia hun iha Timór Lorosa'e. Husi susesu hosi projetu propriedade komersiál iha sentru sidade Darwin nian, iha 1980's ba Grupu Jape benefisiu diak no progressed ba dezenvolvimentu Suku Dona Jape iha tinan 1989. Iha faze dahuluk nian iha Timor Plaza loke iha Outubru 2011.

Hanesan ita hotu hatene katak, Timor Plaza sai hanesan fatin ne’ebe famosu/koñesidu iha Timór Lorosa'e. No atrai ema barak atu ba vizita no halo paseio iha ne’eba, tamba timor plaza iha fatin ne’ebe mak furak no kapas no atria ema barak ho fatin oin-oin hanesan fatin fan sasan oioin, fatin han, fatin deskansa, fatin nonton, Loja husi Timor Telecom, Telkomcel no Telemor no seluk tan ne’ebé pretense ba iha Timor Plaza nia laran. 

Iha ema balun dehan: “ita tama Timór plaza ita sente hanesan ita iha tiha  lalehan” tamba sa?  “Tamba ema barak lós no hare fatin mesak furak no diferente ho fatin sira seluk!” entaun lalehan ne’e ema barak ka? “…” 

Iha timor plaza mos fatin ne’ebe dada labarik sira barak ba iha ne’eba, tamba iha aktividade ka iha games barak mak iha ne’eba, tamba nee iha labarik barak mak hakarak ba timor plaza atu halimar game sira ne’ebe prepara  iha fatin ne’eba.

Iha fatin game nian mos  labarik barak ne’ebé sai hanesan ha’u nia alin nia fatin favoritu ne’ebé sempre halo nia iha semangat atu mai Timór Plaza iha fim de semana. Iha brinkedu oioin, no wainhira atu halimar brinkedu hirak ne’e tenki hola  koin. 

Hanesan iha fim de semana, iha inan-aman barak mak hakarak lori nia oan sira ba halimar game iha timor plaza. Tamba iha ne’eba fatin neebe mak halo labarik sira kontenti hela deit, tamba hetan labarik barak neebe diferenti, halo sira konese malu diak liu tan.

Timor Plaza mos hanesan fatin ida ne’ebe furak tebes iha Capital Dili, Timor plaza sai hanesan fatin sentru ida ba komunidade iha Timór Lorosa'e atu halibur iha ne’eba hodi halo aktividade komersiu, I ita bele dehan mos fatin ida ne’ebe hodi halibur hamutuk estudante sira hodi aprende buat ruma hanesan agora dadaun ne'e. I iha Timor plaza mos iha apartamentu barak ne’e iha hodi fo ba ema estrangeiro sira hodi hela. I loro-loron iha timor plaza ita sempre hare ema barak mai visita tamba ita bele dehan Timor Plaza fatin ida nebe’e uniku liu iha Timór Lorosa'e. Hau kontenti tamba hau sempre mai visita Timor Plaza hodi assesu Internet hodi buka informasaun liu-liu ba area Teknologia. I hau kontenti tamba bele halibur estudante sira nebe estuda kona ba teknologia hodi halibur hamutuk hodi konese malu hodi kopleta malu kona ba buat foun nebe'e ita seidauk hatene iha area teknologia. Iha fatin ida ne’e hau hakarak fo liamenon deit ba ita juventude timor oan nebe'e eskola iha Kapital dili.




#Article 137: Muzika (288 words)


Múzika hanesan lian/nada ne’ebé ita kria  nia kontein irama, kansaun no nia harmonia liu-liu husi lian ne’ebé produz husi Instrumentu ne’ebé bele kria irama.  Maske múzika hanesan tipu fenomena intuisaun hodi kria, hadia no dedika buat hirak nee pertense ou hola parte iha arte. Rona múzika hanesan tipu ida husi animasaun nian. Múzika klasifika hansan fenomena ne’ebé úniku  ne’ebé bele produz husi instrumentu sira múzika nian.  

Múzika konesidu iha tempu aperesementu ema modern iha mundu  Homo sapiens iha tinan 180.000 to 100.000 ba kotuk. La iha ema ida mak hatene lolos bainhira maka ema hatene arte no múzika.  Husi deskobrimentu arkeologo iha area hanesan iha  kontinente Afrika ita tinan 180.000 000 to 100.000 ba kotuk katak iha tempu neba iha ona mudansa evolusaun ba ema nia kakutak. Ho kakutak ne’ebé matenek liu animál, ema halo koseitu ba kasa  hodi bele oho animál ne’ebé boot. Ho kapasidade hanesan nee ema bele hanoin irasional no uja imajinasaun no espiritual. Linguajen ba komunikasaun atu sira uja ba komunika ba malu nune sira fo naran ba sira an no animál sira. 
Iha lalaok moris nian ne’ebé la permanente ka sedentariu umano primordial bele deit hetan  inspirasaun hodi halibur animál ain  ruin sira ne’ebé maran ona sira huu no produz lian. Iha mos balun ne’ebé hetan inspirasaun husi natureza no sira uja ai ne’ebé ku’ak no sira halo sai nudar flauta primordial.
Umano  deklara sira nia sentimentu tauk no haksolok liu husi lian sira. Halimar ho lian sira hodi kria kansaun, Hyme, ou letra múzika kiik ne’ebé sira halo tan hetan nia inspirasaun husi knananuk manufuik sira iha ai laran. Animál nia kulit sira ne’ebé uja hanesan hena iha tempu neba sira taka ba ai ne’ebé koak ikus mai sira kria ona tambor. 




#Article 138: Dalen tetun (913 words)


DALEN TETUN
Timor-Leste hanesan sistema sosio-kultural boot ida ne’ebé kompostu hosi komponente sira hanesan governu, nasaun, territoriu, dalen, no populasaun. Komponente hirak ne’e iha sira ninia karakteristika ida-idak.Governu maka Governu Timor-Leste ho nia simbólu Unidade, Aksaun no Progressu, Territoriu mak hosi fronteira ho Indonesia iha parte oeste to Jaco iha parte leste, hosi Atauro to’o tasi mane iha Suai neba.Populasaun mak ema Timor oan hirak ne’ebé hela iha parte hotu-hotu iha territoriu Timor-Leste nian. Kona-ba Dalen mak Dalen Tetun ida ne’ebé moris duni iha Timor-Leste no ema barak ko’alia no kumprende iha sira ninia komunikasaun loron-loron nian. Purtantu sistema temina iha leten mak bele marka diferensia entre nasaun ida ho nasaun seluk.Ita iha Tetun Prasa no Tetun Terik. Uma Kreda ka Igreija hahú promove Tetun Terik tinan atus hirak liu ba to’o ohin loron. Tetun Prasa ne’ebé konsentra iha Dili, tamba Dili hanesan kapital, sentru administrasaun, sentru negosiu, sentru ba edukasaun, ema hosi fatin hotu-hotu mai serbisu, eskola, no buka moris iha Dili halo dalen Tetun popular tiha. Ikus mai ema Timor-Leste uza dalen Tetun Terik no dalen Tetun Prasa ne’e kahur malu iha sira nia komunikasaun loron-loron to’o ohin loron.Funsaun Dalen Tetun hori uluk kedas naturalmente ema simu hanesan Dalen ida ne’ebé bele sai ai-laletek ba ema sira hosi dialetu oin-oin hodi ko’alia ba malu. Liu hosi Dalen Tetun ema Timor-Leste hosi dialetu oin-oin bele moris hamutuk, hatene ka entende ba sira nia adat, sira nia hahalok no étika hanesan sosiedade ida. Ema ida hosi parte dialetu Kemak (Atsabe) ba basar ka ba faan Tais iha Lospalos, ema ne’e sei la ko’alia Kemak tamba ema Lospalos la hatene ko’alia Kemak. Ema Lospalos nia dialetu mak Fatuluku, Maklere, nsst, sira na’in rua tenki ko’alia Dalen Tetun hodi fasilita sira na’in rua nian negosiu. Mane ida hosi Baucau mai hola feto iha Oecusse, sira sei uza de’it dalen Tetun iha sira nia komunikasaun no interasaun ba malu konaba asuntu fetosan-umane. Nune’e mós ba dialetu sira seluk.Lalika ba dook, iha parte distritu Bobonaro de’it, purezemplu, ema hosi dialetu Kemak (Marobo) bainhira ba basar iha Lolotoe ne’ebé ko’alia dialetu Bunak, sira na’in rua ko’alia mak Dalen Tetun, la’os ko’alia dialetu idak-idak nian.Maibe iha realidade sira na’in rua sei viziñu hela. Tamba ne’e, karik Dalen Tetun ne’e la ezisti bele kria situasaun runga-ranga, dizordem ka kacau balau, dizharmonia iha sosiedade nia laran.Habadak de’it katak tempu la’o, Dalen Tetun ne’e mós loron-ba-loron loke aan ba bebeik no ikus mai sai hanesan Dalen ne’ebé kesi ema Timor-Leste husi dialetu oin-oin ne’e sai ida de’it, rai ida de’it, unidade nasional. Matenek na’in ida naran David Crystal iha nia artigu ida husu hanesan ne’e: “Nusa mak Dalen sai signifikante tebes hanesan índise ba movimentu etniku ka nasionalismu? Nia hatan hodi dehan
 a) Dalen hanesan parte integral ne’ebé obviu ba komunidade sira nia moris
 b) Dalen hatudu ligasaun ho pasadu
 c) Dalen kesi hamutuk ema sira ko’alia Dalen ne’e hodi haketak sira hosi grupu seluk ne’ebé ko’alia Dalen diferente.

Hanesan Dalen Nasional, Dalen Tetun sai hanesan mós identidade nasional Timor-Leste nian. Tamba sa Ita konsidera hanesan dalen ofisial, dalen nasional, no identidade nasional? Razaun simples de’it, tamba iha valor ida. Valor ne’e mai hosi ne’ebé, mai hosi istoria naruk temin iha leten. Matenek na’in ida naran Ernst Moritz Arndt hateten katak “la iha elementu ida ne’ebé iha valor aas liu duke dalen ne’ebé nasaun ne’e iha”. Ernst hakarak fó hanoin ba Ita katak Ita nia dalen Tetun ne’e iha valor aas tebes. Tamba ne’e bainhira Ita la konsidera dalen Tetun ne’e signifika Ita hatun ninia valor. Ida ne’e bele sai hanesan moe boot ida ba Ita bainhira Ita Timor oan rasik mak merendahkan fali Ita nia dalen Tetun ne’e. Karik Dalen Tetun la iha valor, Ita Timor oan hotu valor la iha, identidade la iha. Tamba ne’e Ita Timor oan tomak tenki tau iha Ita nia kakutak katak dalen Portuges ninia valor boot tebes iha nasaun Portugal no dalen Tetun ninia valor boot no aas tebes iha nasaun Timor-Leste tamba dalen Tetun ne’e rai Timor-Leste ne’e mak hahoris, dalen orijinal, indízena no sai hanesan identidade ne’ebé kesi metin unidade nasional Timor-Leste nian. Matenek na’in ida seluk ho naran Friedrich Schiller hatutan katak “dalen sai hanesan lalenok nasaun ida nian. Bainhira Ita haree ka fihir aan iha lalenok ne’e, lalatak ne’ebé mósu iha lalenok ne’e Ita nian oin rasik, Ita nia isin rasik”. Lia fuan seluk bele dehan katak funsaun prinsipal seluk hosi Dalen mak atu hatudu Ita nia identidade, hateten ba ema seluk se mak Ita. Dala ida tan matenek na’in ida ne’e hakarak fó hanoin ba Ita katak dalen reprezenta Ita nian rai ka nasaun, Ita nian oin no Ita nia isin rasik. Pergunta mak ne’e, Dalen ida ne’ebé mak sai hanesan Ita nian oin no isin rasik? Dalen Portuges ka Dalen Tetun? Klaru Dalen Tetun. Nudar Timor oan, oin aat no koor kulit ne’ebé atu metan la metan, mutin la mutin, atu dehan aas maibe la aas hanesan ha’u, la iha dúvidas katak Dalen Tetun hatudu ha’u mai hosi Timor-Leste, Dalen Tetun mak ha’u nia identidade, ha’u mak Dalen Tetun, no dalen Tetun ne’e mak ha’u rasik. Tamba dalen ida ne’e ha’u rona kedas hosi ha’u nian Inan nia kabun laran, to’o boot ha’u ko’alia dalen Tetun, ba eskola ko’alia dalen Tetun, halimar ho ha’u nia belun ka kolega sira ko’alia dalen Tetun, ba serbisu ko’alia dalen Tetun, ba Uma Kreda domingu-domingu rona Padre sira ko’alia dalen Tetun, nune’e mós to’o loron ida ha’u mate mós mate ho dalen Tetun.




#Article 139: Kultura Munisipiu Bobonaro (227 words)


Uma Lulik,ka Kultura katak Dalan husi klalaok no hanoin nebe ema moris iha grupu sosial ida aprende, kria no fahe ba malu. Ho kultura ita bele hare diferensia entre grupu humanu ida ho seluk. Kultura mos haketak ita ema ho animal. Kultura ema nian ida inklui sira nia fiar, sira nia regulamentu ba hahalok, lian, ritual, arte, hatais, religiaun, no sistema ekonomia ho politika.Kultura hanesan aspeitu importante ida iha istudu importante.

Kultura iha karakteristik nebe oin-oin, hanesan:

Kulturalmente Munisipiu Bobonaru ho komunidade provinsia NTT Indonezia iha relasaun externa kulturais no sosiais, difisil atu haketak ho sistema relativas tanba relasaun iha fronteira ne'ebe mak eziste hori uluk kedas iha fatin refere. Tan ne'e dalabarak ita asisti no rona aktividades kulturais barak mak hala'o husi parte rua ne'e. Maibe kultura ne'ebe eziste iha rai laran Munisipiu Bobonaro iha diferensa oin rua maka hanesan : Kultura Kemak no Kultura Bunak 

Hanaran fetosan (mane foun) no umane, iha tempu hahu halo lia ou adat ruma hanesan lia moris, lia mate, han umaben, nst, ida-idak mai ho ninia pozisaun hanesan mane foun karik mai ho karau,osan belak morten,tua,sigaru maibe tuir buat ne'ebe mak ema umane sira ba hateten ou hato'o ka tula ba sira, maibe sira tenke kumpri saida mak sira mai hato'o ka tula ba mane foun sira. Buat ne'ebe manefoun ka fetosan sira lori tuir sira nia kapasidade.

Kultura Bunak:




#Article 140: Turizmu munisipiu Bobonaro (378 words)


Iha Distritu Bobonaro nia laran tomak, iha Sub-Distritu Maliana, Cailaco, Bobonaro, Balibo inklui iha Marobo, (no posivel sekarik estrada diak) iha potensial ba turizmu kultural ho la'o ain deit. Foho sira hotu iha rejiaun ida ne'e riku ho istoria no iha fatin importante barak hosi era hot-hotu hosi istoria rejiaun ida ne'e nian. Elementu sira ne'ebe falta atu introduz viajen nu'udar veikulu ida ba turizmu kultural iha Bobonaro mak, katak presiza mata-dalan lokal sira ne'ebe treinadu, presiza mos informasaun. 

Fatin turizmu kultural ne'e identifika ona iha munisípiu Bobonaru ne'ebe potensialidade teb-tebes ho ninia historia ne'ebe iha, no atrai turista sira ba vizita mak.

Geografikamente marobo hatuur entre foho ilatlaun no leolaku nia leet. Domina ho foho no hadulas ho mota halo marobo susar ba rai-tetuk. Hafalun ho kalohan, udan no anin maus halo marobo fresku no malirin tebes. Marobo kompostu husi suku tolu hanesan atuaben, soilesu ho ilatlaun. Iha parte seluk bainhira temi marobo ema sempre kuinese liu marobo ho potensia natureza bee manas. Bee manas marobo fahe ba parte rua ida biabanas ka bee manas iha aldeia atu-egas parte weste no bee dois ka bee boroluli iha aldeia boroluli partensia ba parte leste husi marobo.

Tuir istoria bee manas no bee dois nee deskobre husi gerasaun uma lisan manepaat nian. Istoria oral mos haktuir, beiala sira deskobre bee manas ne'e liu husi asu maka hatudu ba sira. Ho ida ne'e to ohin loron, bainhira halo ritual ruma zerasaun husi manepaat sira sempre utiliza animal asu sai hanesan oferta ba lulik nian. Tan-deit fiar ida nune, feto sira husi lisan mane-epaat la han naan asu to ohin loron.Biabanas ka be'e manas iha aldeia atu-egas parte weste nee ho nia temperature entre graus 30 ba too 40 celsius no sai manas makas iha tempu lorokraik, dader no udan monurai maibe menus uitoan iha tempu meudia no bainhira bailoron naruk.Forma ho koor abu-abu no matak hanesan furak husi bee manas nian. Sulin sai husi rai-kuak naksulin hodi forma kadalak oan bara-barak molok naksulin hamutuk ba pixina. Pixina ida ne'e hari iha tempo kolonial portugues nian. 

Pixina nee ho luan metro 6, naruk metro 3 ho nia klean metro 3.Bee manas nia iis hanesan manu-tolun daan no sai fenomena ona katak bainhira nia iis makas sinal katak udan besik mai ona. 




#Article 141: Animal Asu (300 words)


Animal Asu
 
Timor - leste Restaura ninia Independensia iha Tinan rihun rua rua liu ba. Nasaun Timor - leste hanesan nasaun ida ne'ebe maioria ninia populasaun moris ho vida agrikultura no hakiak animal sira hodi sustenta sira nia nesidades basika ho objetivu atu bele hetan benefisiu bainhira animal sira ne'e sira ba faan iha merkadu no balun sira bele halo tradisaun kultura nian ka uma lisan. Animal hirak ne'ebe maka populasaun sira hakiak maka hanesan Asu,Bibi (Bibi Malae no Bibi Timor), Busa, Fahi, Karau (Karau balineses no Karau Timor), Manu no Samea.

Asu domestiku hanesan animal mamalia ida ne’ebé hetan domestikasaun husi asu fuik(Anjing serigala) iha tinan 15.000 liu ba. Iha teste fosil no teste DNA husi matenek nain sira mos hatudu katak asu nia existensia iha mundu ne’e iha ona tinan 100.000 liu ba.
Animal asu mos sai hanesan animal ida ne’ebe desenvolve tebes iha nia rasa no espesie. Kores husi asu nia fuuk ka fulun ne’e varia tebes husi kor metan to mutin, xinjetu, xokolate.nst.
Siensia ne’ebé estuda konaba asu ne’e ita hanaran Kinologi ne’ebé mai husi lian gregu antigu no kompostu husi liafuan Kynos katak ASU no logos katak ESTUDO.

Asu iha ruin neebe forte, ruin iha parte ain nee liga ba malun, Sistema karfdiovaskular nebe asu iha nee bele suporta asu nia fisiku no bele halo asu refere atu halai lalais, no nihan nebe atu kasa no han ninia hahan sira.bainhira halo komparasaun ho estrutura ruin ain husi ema nian teknolojiamente asu lao no haksoit uza nia ain fuan.

Animal Asu sai hanesan animal ida ne'ebe belee konsumu kualker hahan ne'ebe iha. Dala barak hakiak nain sira fo hahan ba sira nia animal Asu ho hahan : Susu ben, Etu Ho naan, naan matak ka naan nebe tasak ona, no hahan restu husi hakiak nain nian.




#Article 142: Impaktu lixu liquidu iha Timor Leste (239 words)


Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé lokaliza iha sudueste aziatiku. Ho estadu ida ne’ebe mak sei foun, nasaun ida ne’e foin ukun aan iha tinan sanolu resin nia laran, tan ida ne’e presiza tebes atu dezenvolve aan hanesan nasaun sira seluk.
 
Bazeia ba CRDTL promulga ona iha art. 61 legaliza katak, ema hotu iha direitu atu bele moris saudavel no ekolojikamente moris iha ambiente moos no iha dever atu proteje no hadia ba nia benefisiu agora no ba futuru jerasaun oin mai (Konstituisaun da RDTL 2002).
 
Baze legal hirak ne’e hatuur ona, maibe nia prossesu implementasaun la efektivu. Tamba ne’e, iha observasaun balun nota katak lixu sai problema ba Timor-leste liu liu kapital Dili, la iha data fiksu ida ne’ebé indika katak Timor-leste iha risku boot ba poluisaun lixu been, maske nune’e iha observasaun edukasional hatudu katak, ita nia valeta, mota, no rai sei nakonu ho oliu foer/oliu uzadu ne’ebé mak lá utiliza ona husi ofisina sira. Iha fig.1.5 hatudu katak ofisina balun troka oliu makina nian ka filtru oliu husi kareta atu tau foun sei soe arbiru iha fatin hanesan iha figura okos.

Oliu uzadu hirak ne’e sei estraga duut, mikrorganismu iha rai, halo be’e foer estraga mos biodiversidade tasi nian hanesan animal no koral sira iha tasi laran.

Fenomena ida ne’e hatudu katak maioria ensinu superior, kampu de servisu konsentra hotu iha Dili, tamba ne’e husi aumentu númeru urbanizasaun kada tinan fó impaktu ba moris ekonomia no ambiente.




#Article 143: Ensino (284 words)


     
                       === ESCOLA DO REINO DE VENILALE ===

Escola Do reino Do venilale iha tinan 1933 laos hanesan fatin escola nian maibe escola refere sai hanesan Ingreja  hodi sarani sira rona misa iha loron domingo-domingo,
iha tempo neba ingreja refere muda fali ba leten nebe dok husi escola do reino Quaze 100m  tan ne’e fatin refere sai hanesan escola ba labarik orfornatu sira.kleur ba kluir escola refere simu mos  populasaun nia ona sira maibe sei halo discrimanasaun ba povo katak liurai ho atan,iha tempo neba povo tenke servi da liu rai nia oan sira hodi  fo oportunidade hanesan bele hetan educasaun, no povo nia oan tenke to’o tinan 15 iiha dever selu ona  inpostu kontinua hanesan ne’e.
       iha tinan 1974  mosu politika  hodi  hamosu  partidus politico  sira no fatin nafatin natin educasaun maibe tenke husik hela tinan tolu nia laran tamba hetan invasaun husi indonesia,iha tinan 1976 fatin refere kontinua tau hanesan fatin hodi halibur oan kiak sira nebe laiha inan no aman tamba ema barak mate iha funu
iha tempo nebe planu husi governo indonesia hodi muda orfonatu sira ba fatin seluk  hodi escola refere sai hanesan escola publico maibe escola refere sai hanesan ecola Swasta ka SDK Venilale.
iha tinan 1999 wainhira timor leste hetan independecia fatin refere kontinua sai hanesan escola SDK  to’o iha 2005.
iha tinan 2005/2006 hetan suporta no hadia husi ENSUL  tau hanesan fatin libraria  iha subdistritu venilale nebe hetan inagura husi president jose ramus horta nebe oras ne’e sai hanesan  chefe  nasaun timor leste tamba iha tempo neba chefe suco nain Ualu husi Suco Ualu iha subdistritu venilale hodi entrega ba ingreja hodi tau liman
no oras ne’e fatin refere sai nafatin fatin perpustakaan no fatin encontru nian.




#Article 144: Ili Kere-Kere (234 words)


Ili Kere-Kere mak foho ka fatuk kuak ida ne'ebé nia ejistensia úniku teb-tebes iha Rai Doben Timor-Leste, ne’ebe mak nakotu ho pintura ka imajem sira ne'ebé deskoňesidu teb-tebes, ne’ebe mak to agora ema lahatene nia orijem husi ne'ebé no nia mosu tinan hira ona. Tuir Peskijador balun hateten katak foho refere nia ejistensia mosu tinan atus ba atus ona, ho rajaun ida katak imajem refere mai husi Beiala sira ne’ebe mak dalabarak ekspresa sai sira nia ideia ka sentimentu ruma liu husi hakerek iha fatuk ka foho lolon ne’e. Maibe Populasun ne'ebé mak hela besik area refere mos lahatene historia lolos husi foho ne’e resik, sira so bele hateten katak imajem sira ne’ebe mak iha fatuk lolon ne'e heransa husi avo sira. Foho refere iha parte Leste Husi Timor, munisipiu Lautein, postu administrativu Tutuala. Ili kere-kere agora dadaun sai hanesan Fatin Turismo ida ne’ebe mak atria teb-tebes vizitantes sira liu-liu husi Turista estanjeiru sira ne'ebe mak mai vizita Rai Doben Timor Leste. Iha ne'eba Vizitante sira livre atu vizita fatin Turismu hirak ne'e, no karik laran kman bele hakar liu hodi hare Illa Jaco no fatin turismu sira seluk ne'ebe mak eziste iha Rai Doben ne'e inklui Foho Ili Kere-kere.

Komunidade Tutuala hanaran foho ne'e Ili Kere-kere, ne'ebé foti husi lian materna ida iha area ne’eba mak Fataluku. Iha Lian Fataluku, Ili katak Foho no Kere-kere katak Makerek, nune'e Ili Kere-kere katak Foho Makerek.




#Article 145: Tasi Tibalau (345 words)


Tasi Tibalau ka ho lian ingles Tibalau Beach hanesan tasi ida ne’ebé ho Beleza natureza nebe furak, hodi atrai ema barak nia matan hodi ba Visita fatin ne’e. Tasi tibalau lokaliza iha postu administrativu Maubara no Munisipiu Likisa. Tasi Tibalau konsidera hanesan mos fatin turizmu ida ba nasaun Timor-Leste, maske ho fatin ne’ebé ladún luan maibe Tibalau sai hanesan fatin úniku ida iha nasaun Timor-Leste hodi dada ema barak ba visita. Ema barak mak gosta ba passa ferias fim de semana nian hodi lao ba visita Tasi Tibalau. Tibalau atraidu tebes iha sira nia matan hodi halo sira foti iniciativa ida nebe lalais hodi ba visita fatin ne’e. tamba, Fatin ne’e hanesan lalehan foun ba sira.

Naran Tibalau agora famouzu tebes iha Timor. Ema timor oan barak mak ba vizita ona tasi Tibalau inklui mos turista balun ne’ebé mai husi nasaun seluk. Ema hotu-hotu gosta ba pasiar no passatempu iha tasi ibun ida ne’e. tamba ho forma vista ne’ebé furak ba ema atu hasai fotografia iha fatin ne’ebá. Tibalau hafurak ho fatuk boot ne’ebé ezisti iha tasi laran.

Maske ema barak mak ba vizita no hariis tasi iha tasi Tibalau ne’e, maibe ema rai na’in sira ne’ebé mak hela besik iha ne’ebá tauk tebes atu ba hariis tasi ne’e tamba sira konsidera tasi Tibalau ne’e sai hanesan fatin sagradu ka tasi ne’ebé lulik. Tuir lia na’in sira iha ne’ebá hateten katak wainhira udan la mai, no dala ruma sira nia animal ruma lakon, lia na’in sira sempre ba halo lulik ka hamulak iha tasi ibun Tibalau ne’e iha ai-lok hun ida ne’ebé mak moris iha fatuk leten ne’ebé mak ezisti iha tasi laran ne’e. lia na’in sira hatutan tan katak bee ida ne’ebé ezisti besik iha tasi ibun Tibalau ne’e laos be ne’ebé mak kontamina ho tasi hodi halo bee ne’e sai mer, maibe kontamina ho bee ne’ebé sulin husi foho tun ba tasi. Maibe liafuan sira ne’e la sai kestaun ka impedementu ba ema atu ba visita fatin ne’e, tamba tasi Tibalau atrativu tebes ho nia furak ne’ebé iha hodi dada ema ba visita.




#Article 146: Politika nasional juventude (196 words)


Politika nasional  juventude 
Juventude mak temi iha politika   ida ne’e refereba  joven  sira nebe   ho idade  hahu tinan 15  ate   tinan 24 idade.  Timor leste   nu’udar   pais   ne’ebe   hatun   ona visaun  atu sai   nasaun  ho rendimentu   mediu altu   iha   tinan  2030 ,nudar   nasaun ho  maioria populasaun mak  ho idade  joven ne’ebe  husi parte ida  , bele sai   potensia   ba dezenvolvimentu nasaun   nomos   husi parte seluk bele  sai impedimentu  ba   dezenvolvimentu   pais rasik , tamba   ne  investimentu   ba   dezenvolvimentu   iha area   juventude   sai  prioridade  no    estratejiku  ba estadu    republika demokratika timor leste.
Juventude   foun   konsidera   nudar   manifesta   ba realidade  sosio   kultura,ekonomia  no  politika   joven timor   leste nian   ne’ebe   muda   husi tempu  ba tempu.
Juventude  mk  enquadramentu   no visaun   jeral  ne’ebe  fo  orientasaun  konaba   desenvolvimentu   juventude  iha aspetu   hotu – hotu  no iha   territoriu  ida nia laran.
Politik juventude nian  ne’e buka  atu hatan   ba dezafiu  no  preokupasaun  boot sira  nebe   joven mane no joven feto   hasoru  iha   sira  nia   moris loroloron .ne’e mos    nudar   aktu politika  ida   hodi rekonese joven   feto  no joven mane nia  partisipasaun  iha luta   ba ukun rasik annian.
Politika  nasional juventude  ne’e  rekonese   joven  feto no mane  nedar   rekursu  transformasaun   sosio-ekonomiku  iha sosiedade.




#Article 147: Helesu (184 words)


Aldeia Helesu
Aldeia hellesu nia naran mai husi lian kemak . Naran Hellesu nu’udar naran ida husi foho DEBU ne’ebé babain komuni kadade sira bolu ho naran Tapolessu hoi da nee naran tapolessu nee fahe ba familia boot rua maka hanesan : Familia boot HELESSU no Familia boot HELESSU LARAMOTU.

Helesu hanesan aldeia ida ne’ebé tama iha suku atabae posto administrativu Atabae no Munisipiu Bobonaru.

Aldeia 	Helesu

Iha Aldeia nee isola tebes no dook husi postu ho rasaun nee populasaun balun muda fali bai ha aldeia no suku seluk ne’ebé besik postu atu nune’e bele fasilita sira asessu ba sidade.

Fasilidade publiku nebe maka esiste iha aldeia nee maka hanesan eskola primaria ida eskola pre-sekundaria ida kapela ida no transporte publiku nebe uza hodi fasilita no asesu ba aldeia nee maka Trak no motor nebe aluga no dalabarak komunidade sira uza bisikeleta, motor, gerobak no kuda atu ajuda sira nia viajem.

Primariu	: 4 de Janeiro

Pre Sekundariu	: 4 de Janeiro

Igreja : Capela	Nossa Senhora de Grasa

Transporte Publiku : Trak no motor aluga

Transporte Privadu : Bixikeleta, motor, gerobak no kuda.




#Article 148: Dom Boaventura (298 words)


Dom Boaventura ho nia naran loloos nudár liurai Manufahi iha tempu portugés nia ukun iha  Timór.  Durante nia kargu  nudár Liurai nia iha estratejia atu duni sai malae mutin sira hosi Timór. Hanesan hatutan nia aman Dom Duarte ninia dalan, Dom Boaventura luta kontra kolonializmu portugés hodi hamosu “Funu Manufahi”.

Bainhira Dom Boaventura lidera funu Manufahi iha kauza balun maka hamosu kontinuidade funu ne'e ho ninia komplesidade rasik. Ida maka desizaun governadór foun Filomeno de Câmara de Melo hasae folin impostu per capita. Tan afeta kedas povu nia moris sai todan liu, liuliu ezijénsia governu Portugál atu aumenta númeru ema ba serbisu públiku nian no ba plantasaun kafé nian.  

Hosi parte ida, mudansa polítika iha Portugál hafoin implementasaun Repúblika tinan 1910, hodi troka sistema monárkika hamosu konfuzaun iha liurai timoroan nia leet, liuliu tanba hakotu lasu simbóliku ne'ebé kesi liurai timoroan ho monarkia Portugál. Liurai timoroan rasik konsidera bandeira monarkia azúl-mutin nu'udar 'lulik' ida, basá susar hodi esplika objetivu repúblika ba sira. Entretantu iha sidade Dili, grupu timoroan assimilados mós fó apoiu ba revolta. Porezemplu hosi goeza-timorense, Domingos de Sena Barreto ne'ebé serbisu iha alfándega. Istoriadór Franses, René Pélissier hatete, liuliu tanba lema repúblika parese subversivu ba interese kaer podér. Mas laiha dokumentasaun forte atu esplika sira-nia motivasaun loloos. 

Nune'e mos Dom Boaventura mezmu hetan edukasaun europeu husi eskola misaun Katólika, Lahane, tinan 1895, maka bolu hikas husi povu Manufahi atu hatutan ninia aman Dom Duarte nia luta, maibé dala ida tan laiha dokumentasaun forte ne’ebé fó roman kona-ba Dom Boaventura ninia ideia, kona-ba liberdade ka ukun rasik an, inklui mós nia apoiante assimilado sira.

Agora daudaun iha ona monumentu ida nudár homenagem husi Nasaun no sidadaun sira ba herói Dom Boaventura mak “Estatua Dom Boaventura” ne’ebé harii iha tinan 2012 iha Luak posto administrativu same, municipiu Manufahi.




#Article 149: Utilizasaun Internet iha Timor-Leste (1045 words)


Timor-Leste hanesa nasaun ne'ebe jovem, nebe ho idade 15 anos maibe konsege tama ona iha erra globalizasaun mundial nian.Timor Leste nasaun ne'ebe mak ki'ik no kloot  maibe  povu Timor Leste nia konhesementu no abilidade ba area teknologia avansa liu ona,eskola sira iha Timor Leste mos hanorin ona materia  especifiku konaba teknologia nian, especialidade ba sistema komputasaun nian hodi nunne bele prepara Timor oan sira sai futuro Engehnaria software nian hodi nune bele desenvolve area teknologia iha Timor-leste. Koalia konaba teknologia ne dinamiku tebes no mudansa nebe avansa beibeik ba progressu. Atu tama ba ida nebe espesifiku liu nebe ita hasoru no uja lorloron mak internet nebe kompostu husi google,facebook,whatshApp E-mail no seluk tan,redes internet iha Timor Leste fornese hosi kompanhia Local sira nebe hanesan Timor telecom no telemor,i kompanhia non local mak telcomcel nebe fornese redes ho diak hodi nunne konsumidor bele asessu. Aktualmente internet hanesan elementu importante ba vida diaria humana nian no hanesan mos konsumidor publiku nian ba nesesidade primaria informasaun nian.ita bele hare iha escola estudante sira uja internet  google hanesan fontes atu buka materia no aprende liu tan alein de iha aula normal. Nunne mos hanesan ho facebook no whatshap popular liu no familiares tebes ho sosiadadeTimor leste,maske indikador hatudu konsumidor barak liu mak jovem sira, maibe nunne mos ho inan/aman avo labarik sira mos uja barak tebes hanesan meios komunikasaun nebe fasitita tebes ho efektivu no efisiente.Email baibain barak liu uja iha servisu administrasaun nian nebe apoiio ba trasferensia documentos sira. Sidadaun Timor leste adapta lalais liu iha erra globalizasaun nian nebe dalabarak ita hare iha realidade Timoroan barak matenek ona uja internet tuir nia dalan,maske  laos hotu hotu bele ona maibe processu mak sei hatudu nia resultadu.Exemplu nebe ita foti mak iha tempu agora atu le livro karik iita laiha tempu atu ba biblioteka ita bele asessu deit iha google loke mos enciklopedia direktamente ita bele asessu ona tuir ita nia nesesidade.geralmente ita bele dehan katak internet ne furak kuantu ita hatene uja tuir nia dalan.

     Utilizasaun Internet ne'ebe Saudavel.

Internet.

Kada ema idak-idak iha ninia direitu atu defini no konhese siensia ne’ebe mak los  no digno tamba nia mak maromak rasik mai,  hodi lialos ba iha ema hotu nia moris iha mundo ne’e.

Maibe iha tristeza boot mak ne’e, iha mundo teknoligia ema barak mak sai atan ba teknologia tamba la  utiliza  diak teknologia iha sira nia moris, utilizasaun teknologia ho bebas liu no labele atu rekopera fila fali, entaun nia rezultadu ikus mak ita sai atan ba teknologia ne’e rasik ou hanesan liafuan ida hateten hanesan “ BUKA RUIK ENTRE IHA  ISIN SIRA ”. Laiha buat hotu ne’ebe mak iha internet nia laran ne’e diak no los duni ona, maibe koko no tetu ba buat ne’ebe mak ita halo hili, ne’e duni uza ita nia kakutak hodi halo distinsaun ba buat sira ne’e hotu.

     Maneira ne’ebe mak diak no los atu utiliza intenet.

O nia futuro depende saida mak  o defini iha ohin loron. Labele husik liafuan ladiak sira, imagen, video no musika iha laptop/pc/smarthphone sira ne’e estraga o nia futuro. Ne’e duni uza ita nia matenek ne’ebe ita iha, hodi hili ho halo buat hotu, tamba kualidade o nia moris depende husi kualidade informasaun ne’ebe o simu durante lor-loron.

Utilizasaun ne’ebe mak diak fo sempre fo esperansa ne’ebe diak, maibe utilizasaun ne’ebe mak matenet bele halo ita sai ema ne’ebe iha folin ba familia, kolega, no bele mo ho ema ne’ebe ita konhese. Tuiri mai ne’e iha hanoin sira ne’ebe mak diak no iha nia vantagem assesu ba internet iha moris lor-loron nian ho diak.

   1. Sempre tau konfiansa hotu iha Maromak.
Iha kualker situasaun saida deit, tengser hanoin katak maromak mak hau nia konfiansa tomak.Ho nune’e Nai Maromak bele hodi prepara iha nia laran, ita nia hanoin, no ba buat ne’ebe mak sei akontese mai ita.

   2. Tengser iha komitmento hodi bele toma atensaun nafatin ba iha ita nia hakarak sira.
Tama iha mundo teknologia, entaun ita nia hanoin mak sei akompnha hotu lalaok sira hanesan matan, tilun, ibun, no liman sira ne’e. Ho nune’e mak ita tenki iha fuan no hanoin ne’ebe komitmento hodi utiliza media sosial ba hanoin diak, no positivo.

   3. Iha hahalok ne’ebe selektivo.
Hahalok ida ne’e hanesan klalaok ne’ebe  fo valor ba buat hotu ne’ebe molok atu desisi hodi utiliza iha moris lor-loron. Ho nune’e Konsiente ba katak internet laos Maromak ne’ebe sempre certo hela deit.

   4. Laiha liafuan ne’ebe atraza: Husik buat ne’ebe la diak molok nia domina ita.
Se wainhira ita la espera, hetan ou klikar konten ruma ne’ebe neagtif (Exemplo: pornografia no berita hoax), ho nune’e, selagi  ita nia fuan fo hanoin katak buat ne’e ladiak , matan moris no neon nain atu bele hadok an lalais husi buat sira ne’e hotu.

   5. Labele utiliza demais Internet.
Labele halo internet mak utiliza no manega ita,  maibe ita mak manega internet ba ita nia diak. Kesi metin teknologia hafoin tau nia iha ita nia ain okos. Labele husik mundo nia hakarak domina ita nia moris, to’o sai hanesan ema ne’ebe maneja buat hotu lahatene no dok husi kondisaun mate nian.
   
   6.Utilizasaun Internet ne’ebe atu diak liu tan nia fontes dahuluk mai husi familia.
Inan-Aman tengser hatudu dalan ne’ebe los ba oan sira atu sira bele, medias sosial ho diak no hanoin ne’ebe positivu.

    Desvantagem no vantagem husi utilizasaun internet.

     Vantagem husi Utilizasaun internet nian mak hanesan:

   1. Tempo agora mundo desenvolve tebes , ho teknologia ne’ebe kada oras ba oras sempre iha   mudansa hela deit. Vantagem husi internet nian mak bele ajuda ita assesu ba infomasaun sira lais no diak, no ema barak mak halo bisnis liu husi internet.

     Desvantagem husi Utilizasaun internet nian mak hanesan:

   1. Husi kazu sira ne’ebe relasiona ho mundo teknologia ninia a’at mak mosu linguagem sira ne’ebe oin-oin. Hanesan joven sira ne’ebe mak utiliza internet hodi assesu ba media sosial oi-oin, sira uza linguagem ne’ebe mak ladun diak. Dalabarak uza liafuan sira ne’ebe foer, bosokten, trata malu, no hatun malu iha media sosial refere. Ne’e sai hanesan problema bo’ot husi utilizasaun teknologia ne’ebe sala, dalaruma sira la konsiente ho linguagem sira ne’e, ba sira buat sira ne’e bai-bain tiha ona ba liafuan sira ne’e, maibe sira lahatene katak ho buat ladiak ne’ebe sira halo bele hatudu sira imagaem ne’ebe ladiak nu’udar umanu ida.




#Article 150: Instrumentu Kultural (214 words)


Instrumentu kultural hanesan konjuntu husi material local sira ne’ebe uluk kedas ita nia beiala sira uja iha seremonia tradisional sira ou iha lisan ka seremonia espiritual sira. Instrument cultural sira iha tipu oioin  no uja tuir seremonia ida idak.

Instrumentu sira konstrui husi ai besi no barak liu mk uja animal nia fulun no kulit. Instrumentu cultural sira sempre identika ho dansa tradisional ou kualker instrument saida deit ita utiliza tuir  tuir mai naran husi instrument sira no nia funsaun:

Lakadou hanesan instrumentu ida nebe ita uja hodi toka nia ema bidu tuir son nebe nia produz

Babadok hanesan instrument tradisional nebe ema feto ou amne sira uja hodi dere no nia mos produz son atu ema bidu, hanesan mos tambor.

Surik surik hanesan instrument tradisional ida nebe especial ba mane sira uja hodi bidu.

Kaibauk hanesan instrument cultural nebe mane sira uja iha ulun halo ho manu-fulun ikun nian

Tais Mane no Feto hanesan instrument nebe geral ba mane no feto uja atu taka isin ou hanesan mos hena tradisaun nian

Gon hanesan instrumentu nebe ema uja atu dere akompanha ho babadok  no nia  halo husi besi 

Nee maka instrumentu nebe geral liu iha Timor –Leste iha area cultural nian ita sempre hare buat hirak nee iha seremonia boot balun iha rai laran.




#Article 151: Telkomcel (615 words)


Telkomcel mak sentru atendimentu kliente Telkomcel ne'ebe prezente ona iha munisipiu hotu iha Timor-Leste.

Alem de sai nudar fatin atu atende kliente sira, Plaza Telkomcel mos fornese venda/fa'an produtus Telkomcel, hanesan SIM Card, pulsa, no telemovel bundling. Hahu loron 1 de Outubru 2014 Telkomcel inaugura ona Plaza Telkomcel iha munisipiu hotu.

Telkomcel maka Kompañia Telekomunikasi Indonesia Internasional (Telin), ida marka ba servisu telekomunikasaun móvel (celulares), ne’ebe organiza husi Telecommunication Indonesia International (TL), S. E domiciliado no operando iha Timor-Leste.
Prezensa kompañia telekomunikasaun seluler hosi Indonezia ne’e atrai maka’as duni komunidade iha Timor-Leste nebe hamrook ba falisilidade komunikasaun baratu liu kompara ho tempu uluk nebe kompañia telekomunikasaun ida deit, halo tarifa komunikasaun telefone iha Timor-Leste karun liu iha mundu.

Ohin loron, ho prezensa rede Telin, komunidade iha Timor-Leste tau esperansa maka’as ba kompañia ne’e atu fo servisu fasilidade komunikasaun telemovel nebe baratu liu ka maizumenus labele karun liu ka hanesan deit fali ho folin nebe kompañia Timor Telecom iha. Prezensa Telin atrai maka’as duni komunidade iha Timor-Leste atu sai kliente. Hosi meta (target) Telin nian hetan hameno sai kliente iha lansamentu maizumenus na’in 4000 (rihun haat), afinal numeru ema nebe hameno simcard atu sai kliente sa’e maka’as, dalas lima hosi meta inisiu. Iha lansamentu semana kotuk ne’e, Telin anunsia katak kliente rejistadu atinji ona kuaze 23.000 (rihun ruanulu resin tolu). Bele dehan numeru nebe fantastiku ba kompañia Telin iha Timor Leste atrai duni komunidade nia animu.

Telekomunikasi Indonesia International (TL) S.E ba subsidiárias ba PT Telekomunikasi Indonesia International (Telin), ho baze iha jakarta, indonézia, ne'ebé indiretamente Telkomcel mós sai parte husi familia boot ida iha Grupu Telkom Indonesia, ne'ebé membru sira hotu iha grupu Telkom nu'udar subsidiária ba PT. Telkom Indonesia Sei.

Iha loron 22 fulan outubru tinan 2012, manán ofisialmente espektru Radio frequências Telkomcel ne’ebe heta lisensa husi governu Timor-Leste. Lisensa ida ne'e nu'udar porta entrada atu lori HO GSM ho servisu rede internet 3G ba parte hotu-hotu iha Timor-Leste. Ida ne'e kontribui ba ita nia paixão ne'ebé kria benefísiu ne'ebé bele usufruídos tanba ema hotu-hotu sosiedade Timor-Leste, ne'ebé sei hahú husi servisu báziku sira ne'e, nu'udar hanaran vóz, SMS no MMS, rekursu sira, hanesan reencaminhamento atu hanaran, VAS (Servisu Valór Adicionado), nu'udar Ring Back Tone (RBT) Group SMS no servisu seluk VAS atu funsiona Internet ho banda deit. Telkomcel ne'e harii iha loron 17 fulan-setembru tinan 2012 atu hala'o servisu telekomunikasaun móvel ne'ebé fó hosi distritu tomak iha Timor-Leste no internet ho banda skala ho rede internet 3G iha frekuénsia 850 MHz.

Bazeia ba jéneru, iha tinan barak husi esperiénsia ne'ebé nu'udar prinsipál sira operadór telekomunikasaun sira iha indonézia no aplikasaun hosi teknolojia foun liu no ba konstrusaun Baze Transceiver Station (BTS) ne'ebe iha distritu hotu-hotu Timor-Leste Nian, jestaun Telkomcel simu knaar atu fornese servisu telokomunikasi servisu Internet móvel no banda ho kualidade di'ak liu deit iha Timor-Leste ho presu kompetitivu. Aleinde ne'e, Telkomcel mós fó servisu espesializadu sira no solusaun negósiu nian ba kliente sira iha segmento Corporate Timor-Leste nian vóz no servisu kona-ba dadus ne'e.

Servisu Internet ho banda deit liu juventude no negósiu povu Timor-Leste sei iha kapasidade atu goza buat Smartphone hato'o ne'ebé mak dezenvolve lalais tebes iha mundu tomak. Nune'e servisu Internet ho banda skala Telkomcel sei iha kapasidade atu colmatar povu timor-leste ba acessar informasaun hotu-hotu ne'ebé mak presiza, halo hanaran vídeo (hanaran vídeo) atu reprodús interessantes ida ne'ebé lei oin-oin iha smartphones.

Telkomcel mós fornese Servicu International, ne'ebé bele hetan apresiasaun husi kliente ba Timor-Leste atu halo hanaran internasionál kesesama númeru Telkomcel ne'ebé viajando sai estadu nian ka seluk ba númeru telefone iha rai liur.
Telkomcel husi Telkom Indonézia
Telekomunikasaun Indonesia Internasional, SÁ.

Timor Plaza.

Avenida Presidente Nicolau Labato

Dili. Timor Leste

+670 73737373

+670 74747474

care@telkomcel.tl




#Article 152: Timor-Leste Youth for Peace (263 words)


Timor-Leste Youth for Peace (TLYfP).

Foinsa’e sai hanesan jerasaun ne’ebé iha influensia bo’ot ba dezenvolvimentu no mudansa iha nasaun ida nia laran. Timór Lorosa'e, hanesan nasaun foun, presija tebes enerjia husi foinsa’e sira atu bele haburasdame, estabilidade, mudansa, no konservasaun meiu ambiente.

Timor-Leste Youth for Peace (TLYfP) harí ba dahuluk iha 2007 husi estudante eskola  haat, no koñesidu bo’ot iha 2009, husi estudante timoroan balu ne’ebé hetan inspirasaun husi Initiative for Peace Conference (IfP), hanesan konferénsia anuál ne’ebé focus iha Timór Lorosa'e hahú 2007, organiza husi estudantes no professores husi United World College of South East Asia (UWCSEA) husi Singapura, ne’ebé aktualmente iha affiliasaun ho TLYfP atu hasae komprensaun internasionál ba problema global, hanesan konflitu, dalan ba dame, problema ambiente, oinsá buka solusaun,  konferénsia ne’e uza foinsa’e sira husi ensinu sekundáriu, no universidade balun, hanesan meius sai modelu ba dame iha nasaun.

TLYfP harí ho misaun atu servisu ba fahe informasaun konabá dame, proteksaun ba meiu ambiente, suporta ba dezenvolvimentu edukasaun ba labarik sira, inklui selebrasaun loron Internasionál ba Dame no loron nasionál ba foinsa’e.

Aktividade barak ona mak halao hahú husi tinan ne’ebé TLYfP harí, hanesan kuda-ai, hamoos ambiente, sosializasaun ho estudante sira no mós komunidade konabá Dame no ambiente, selebra Peace One Day, loron foinsa’e, no hanorin inglês ba labarik sira. Valor prinsipál organizasaun nian atu sai modelu iha komunidade nia leet, no respeita ambiente.

TLYfP iha fiar katak, ba oin, no ho neneik, organizasaun foinsa’e la ho fin-lukrativu ne’e bele desenvolve ba oin atu halo foinsa’e sira “hanesan forsa, atu hametin Dame, servisu ba positivu , no ambiente ne’ebé sustentavel”.




#Article 153: Estuda Informatika (162 words)


Maneira atu format Flashdisk liu husi CMD (Command Prompt)
Halo husi :
 Andre da Cruz Belo
Maluk sira hakarak hatene, maneira oinsa mak ita bele hamoos ka format flashdisk ida liu husi CMD  (Command Prompt)…??

Bele lee mos ho ida ne’e :  Cara Cerdik Menyembunyikan Partisi Apapun di Windows
Se kuandu ita hakarak atu hamoos ka format file hotu iha flashdisk ida nia laran, dala barak ema uza liu mak ho maneira windows Explorer, ne’e maioria mak hatene.
Aleinde ida ne’e  sei iha tan maneira seluk  atu format ita nia flashdisk, maneira ne’e mak ita halo liu husi CMD /  Command Prompt.
Nah ba kolega sira ne’ebe hakarak hatene oinsa atu format flashdisk ida liu husi CMD, WinPoin tuir mai ne’e sei fo sai parte por parte atu hamoos ka format flashdisk ida :
Hamoos ka Format Flashdisk ida liu husi CMD (Command Promt) :

 

 

Ho ida ne’e mak it abele hetan fali flashdisk ne’ebe ho kondisaun fresh wainhira prosesu formatting hotu.

 




#Article 154: Cisco Systems (372 words)


Cisco Systems Inc. Hanesan kompana global ida fok iha area telekomunikasaun, ne'ebé lokaliza iha San Jose, California, Amérika. Kompana ne hari iha Tinan 1984 kompana ne fo servisu ba empregador 51.480.  

Produtu husi kompana ne'e rasik ita bele hetan iha kompana local no mos iha kompana international. Visaun husI sistema cisco.inc mak muda oinsa Maneira moris, servisu, halimar no estuda no mos ninia Slogan rasik mak welcome to the human network ka Bemvindo Mai iha Rede humano. Cisco hanesan produtu ba informasaun technologia numeru Ida iha mundu, liu-liu ba sistema, equipamentus Rede nian no ninia telekomunikasaun. 

Cisco globalization no meneja liu husi nasaun Lima  mak hanesan ː kanada, Europa, Asia Pasifik, no Jepaun nune'e mos ho merkadu seluk ne'ebe iha. 

Negosiu kompana Ida ne'e halao aktividade iha parte Rua mak Produtu no serve. No ba Oin, produtu sei Fahe tan ba parte ha'at makː router, switches, teknologia foun no seluk tan. 

Produtu Cisco router oferese fitur ne'ebé foun hodi hasae kapasidade sistema, suguransa, estabilidade, no preforma ne'ebe diak iha servisu haruka dados informasaun. Teknologia Routing Kria hodi liga ba intranet. Router utiliza hodi liga rede komputador balun. Haruka informasaun hanesan dados, lian no video husi rede Ida ba rede seluk.kompana Cisco oferese router ho modelu Oin-Oin, ba kompana ne'ebe bo'ok-an iha area infrastrutura Rede nian. Ba ISP (Internet Service Provider) no kompana bo'ot ne'ebe uza router hodi ema hotu bele aksesu.

Produtu Cisco Switching oferes modelu koneksaun Oin-Oin ne'ebé kliente Sira uza. Komputador no Server Sira no funsaun hodi halibur LAN hotu, ( Local Area Network), MAN ( Metropolitan Area Networ) no WAN ( wide area network). Switch mak produtu ne'ebe konekta rede ne'ebe utiliza iha edifisiu bo'ot Sira no uuniversidade ne'ebe bainbain hanaran LAN. no husi sidade ba sidade hanaran MAN no Ida ne'ebe liu deit area balun mak WAN. Cisco rekonese produtu balun hanesan ː Ethernet, gigabit Ethernet, 10-gigabit Ethernet, sikronis transfer data, SONET (packet over synchronous optical network) no multi-protocol label switching.

Benifisiu husi teknologia Cisco ba Oin sei oferese produtu no Servisu liu husi rede komputador no komunikasaun. Kategoria husi produtu no servisu ne'ebe oferese, inklui mos aplikasaun servisu rede , rede uma nian, Rede negosiu Kiik, rede optika, seguransa, rede sentru de dadus, komunikasaun, sistema video no Teknologia wireless. 




#Article 155: Masakre Kraras (384 words)


Masakre Kraras mak masakre ida ne’ebé komete husi militár Indonesia no membru hansip balun hodi oho ema (liuliu mane) liu na'in 200, iha fulan Agustu 1983 iha Kraras, Munisipiu Viqueque. Ho eventu ne’e rejiaun Kraras agora daudaun koñesidu ho naran “sidade faluk”.

Husi 1978 too 1979, povu hirak ne’ebé hela iha suku Bibileo hela dook tebes husi militár Indonézia nia kontrola. Tan ne’e iha 1979, povu hirak ne’ebé hela iha Bibileo hetan kapturasaun husi militár indonézia ne’ebé  realoka tia sira ba Viqueque. Iha tinan 1981, povu hirak ne’e disloka fila fali hodi hela metin iha parte norte Viqueque nian ne’ebe ho naran Kraras.

Bainhira Militár Indonézia sira kontrola rejiaun ne’e sira hetan ajuda husi grupu rua husi milisia Timoroan sira. Grupu ida-uluk mak Hansip sira, ne’ebé hetan kilat no osan husi militár Indonézia. Grupu da-ruak mak ne’e Ratih (Rakyat Terlatih) ne’ebé la hetan osan no kilat. Iha inísiu 1983, militár Indonézia deside atu hatún nivel Hansip sira nian balun nian ba Ratih iha rejiaun ne’e. Maibé, Ratih sira lakohi atu entrega sira nia kilat no deside hamutuk ho Falintil pro-independénsia  sira.

Tanba hirus no nervus kontra okupasaun Indonézia ne’ebé akumula husi asédiu sexual kontra feto maluk sira husi militár Indonézia sira.

Iha Agostu 1983, Militár Indonézia iha Kraras hetan ataka husi Falintil no membru eis- Ratih sira. Soldadu Indonezia hamutuk na’in 14 mak mate iha ataka ne’e. Husi ne’e, abitante iha Kraras sira mós halai husik sira nia hela fatin no ba subar iha foho sorin-sorin, ta’uk hetan ataka filafali husi Indonézia sira.

Iha Setembru 1983, Militár Indonézia tama Kraras, sunu uma sira no oho ema na’in 4 ka 5 ne’ebé la halai inklui ferik ida. Hafoin ne’e, militár indonézia sira ba buka tan hirak ne’ebé subar iha foho sorin-sorin. No hirak ne’ebé kaer kona, militár indonézia sira lori sira ba tau fali iha Viqueque.

Iha 16 Setembru 1983, soldadu Indonézia no membru hansip sira foti ema ho idade entre 18 no 55 husi hirak ne’ebé uluk hela iha Kraras no lori ba kuak ida iha suku Caraubalu no oho sira hotu.

Iha 17 Setembru 1983, militár indonézia sira hetan tan ema restu hirak ne’ebé uluk hela iha Kraras ne’ebe balun halai ba subar iha Buikarin. Militár Indonézia sira foti liuliu mane sira ba Tahubein no oho sira hotu, oho hamutuk ema na’in 141.




#Article 156: Rosa Muki Bonaparte (109 words)


Rosa Bonaparte (mate iha 1975) mak feto Timor-oan politika na'in no ativista ba direitu feto nian. Rosa mos hanesan membru husi Komete Sentral FRETILIN iha 1970. Iha 28 Novemberu 1975 Bonaparte hari'i OPMT (Organizasaun Popular Mulher de Timorense) wainhira nia hi'it sae bandeira mean, metan, kinur ho fitun kor mutin. Nia knaar hanesan prezindente OPMT kotu lalais de'it tanba iha 7 dezembru 1975 militár Indonézia kaptura no oho (hetan tiru husi ekipa tiru Indonzia nian - (Indonesian firing squad.)

Rotunda Rosa Muki Bonaparte - Mak monumentu ki'ik ida iha rotunda Mandarin nia laran ne'ebé fó naran tuir Rosa Muki Bonaparte hodi hanoin fila hikas kontribuisaun hirak ne'ebe nia fo ba luta ba Ukun Rasik An.




#Article 157: Rama dama (128 words)


Rama Dama ka Ramadama (Lian Baviera: Ita mak limpeza!) hanaran iha Baviera haloot organizada ida, ne ' ebé halibur lixu iha fatin publiku (rua ne'e iha natureza no iha área sira ne'ebé hela), ho envolvimentu voluntáriu ba populasaun. Organizasaun ne'e foti vogál komunidade, eskola, asosiasaun no sidadaun sira-nia inisiativa.

Thomas Wimmer, nian hafoin prezidente kámara munisipál nian Munike, bolu kona-ba loron 29 fulan-Outubru 1949 atu Rama dama ba dala uluk. Ida-neʼe mak kona-ba halakon funu estragus no screes iha sidade neʼe. Voluntária 7500 liu mai bolu ba. Wimmer mós serbisu ho ida ona. Iha total metru kúbiku 15,000 liu husi rubble halibur hamutuk ona loron neʼe. Liafuan kontinua sai hanesan dezignasaun ba nian komún, honoráriu tidying.

Hanesan eventu ba halibur arbiru hosi voluntáriu sira mosu liʼur Baviera, mós.




#Article 158: Contabilidade (108 words)


Dezenvolve teknolojia informasaun no komunikasaun iha tempu ne’e lalais no avansadu tebes tuir era globalizasaun, halo ita orguilu tebes prezensa teknolojia iha ita nia vida moris loron-loron, teknolojia informasaun no komunikasaun ajuda tebe-tebes ita atu nune’e bele, manipula dadus, transmiti informasaun no komunikasaun ba malu.

Multimedia E-learning fó benefisiu maka hanesan hodi bele suporta ba edukador atu hanorin ne’ebé maka los no klaru tuir aplikasaun ne’ebé maka prepara, hodi nune’e prosesu aprendizajen ba eskola bele efesiensia no efetivu. Teknolojia informasaun maka sai meus ida atu bele suporta ema hodi bele fó materia ne’ebé fasil no lalais, hodi nune’e labarik sira mos iha vontade no iha inisiativu atu aprende.




#Article 159: Istoria fatuk kuak hitu iha venilale (1478 words)


Historia Gua tujuh iha Venilale 

Venilale___ Distrito Baucau, sub-distrito Venilale sai hanesan fatin ida nebé que histórico, no único tamba Gua tujuh boot no ninia panorama mesak furak iha venilale  tamba bele atrai turista barak nebe hakarak mai halo sira nia passéio iha fatin refere. Tamba fatin ne’e furak tebes hodi haleu ho ai hun  nebe buras iha  ku’ak nia fohon no  ema barak gosta atu haré ko’ak hitu (Gua Tujuh) nebé pertencia ba área baliza entre suco Uma-Ana-Ico  ho suco Bado-Mori. hodi halo ema barak mak  foti nia foto iha fatin refere bainhira sira hakat liu fatin ne’e. Harí gruta ka gua tujuh ne’e quase ema hot-hotu nia contribuição. Maibe contribuição atu harí gua tujuh ne’e ho sistema ditadura Japão nian. Ema hosi Venilale rasik, ema hosi tasi feto no tasi mane, ema hosi Loro-sa’e to’o Loro-monu hodi  mai harí fatin ne’e.

No iha tempo funu mundial ba dala rua nebe japao sira mai iha rai venilale maibe rai venilale tempo neba laos Venilale maibe Vila Viçosa tamba Fatin ne’e hanesan  mos fatin kolonialismu   tamba rai  venilale halo baliza ho rai distritu viqueque tamba  ne’e iha tempo neba Forca Japao sira tama iha  venilale Hodi hari mos escola Doreino Venilale no iha tempo neba mos  hodi ke’e mos kuak Gua Tujuh  iha Suco bercoli  tamba iha tempo neba lidera husi komadant Tua Mehara nebe sai hanesan Kapitaun iha Forca Japao sira.

Iha suco Bercoli Uma-Ana-Ico nia Profile mak Suku Uma Ana Ico nudar suku ida nebe’e iha tarefa Paz no harmonia sosial a’as tebes.

Suku ne’e geografikamente, iha nia luan  21.6 km2. Suku Uma Ana Icu kompostu husi aldeia 4. Suku ne’e iha total habitantes hamutuk 1901 pessoas no total chefe de familia hamutuk 398  nebe oras ne’e iha.

Tan ne’e suko ne’e mak  fatin ida nebe forca Japao sira kuda hela sira nia estoria iha fatin neba mak hanesan  Gua Tujuh  no escola Doreino De venilale .

Bainhira jornalista hakat ba fatin  ne’e, tamba iha fatin refere jornalista haré  katuas  na’in haat  tu’u hela bua ba tua nia kesak  no sira  haré jornalista ne’e ka’er ho surat tahan ida iha liman, no katuas ida konsége la’o hodi hosik hela fatin maibé nia ba hamri’ik hodi hafuhu hela iha uma kotuk, maibé conségue jornalista tur hodi halo comentar ho sira  no husu  sira  nia tinan  maibé  avo Lino fó nia tinan  katak nia agora halo tinan atus ida resin ona. Depois ida ne’e derepente jornalista ne’e husu ona ba avo Lino nebé tur  hela no tu’ú hela bua ba kesak  no  ko’alia ho jornalista  ho nia colega sira.

Derepente jornalista ne’e husu ba avo ne’e kona ba historia Gua tujuh   no avo ne’e conségue hosik kedas nia bua no ko’alia kona ba Gua Tujuh nia historia  iha tempo nebá.

Avo ne’e hateten katak  iha tinan 1942-1945 nebé fórça  Japão sira  hakur tasi no mota to’o iha Timor Leste hodi halo funu hasóru fórça Austrália tamba  nasaun  Japão hasóru ho nasaun barak no tamba iha Timor sira rona  katak fórça Austrália mós iha Timor Leste liu-liu iha  Australia sira nebé hela iha Baucau tamba nakunun ho fórça Austrália

Tan ne’e sira conségue hakat mai  Baucau hodi  atu halo funu hasóru fórça Austrália sira iha tempo nebá sira la’o atu buka dalan liu ba Fóho Matebian  liu hosi  venilale  no sira haré katak fatin ne’e sira bele halo fatin hanesan fatin tau equipamentos funu nian tan ne,sira conségue hari fatin  hodi rai armas funu nia.

Iha tempo nebá fórça Japão sira lidera hosi comandante Tua Mehara nebé hosi Japão  hodi haruka  povu sira  hodi ke’e ko’ak  iha Bercoli  maibé ema barak mak hatene de’it kona ba Gua Tujuh maibé iha realidade hamutuk ko’ak 10 mak iha fatin nebá.

Tuir  Lino Da Silva  bainhira jornalista Business Timor dadalian ho avo ne’e hateten katak  iha tempo nebá  iha suco rua nebé lidera hosi Chefe suco  Domingos Belo mak kaer suco Uma-Ana-Ulo  no chefe suco Gaspar hodi  kaer Suco Uma-Ana-Ico fahe malu hosi komunidade sira  no halai fatin idak-idak hodi buka moris hanesan Chefe suco Gaspar hamutuk ho fórça Japão no Chefe suco Domingos Belo hamutuk ho fórça Austráliano sira hodi halai ba Fóho Matebia maibé avo ne’e ko’alia ho lia Uai-Mua de’it ho jornalista ne’e.

Iha tempo nebá ke’e ko’ak ho ho oras nomós tenque obriga lori ho Buka’e hodi sira bele han   hodi sé karik Auxiliar  sira séi laba mak séi hetan castigo.

Ami ke’e ko’ak ne’e  balun to’o 100 metro  no balun to’o lima puluh meter  tamba hodi tau equipamentos funu nian hanesan kilat, garnada, morteiro  no sasán funu nian de’it no ami ke’e durante fulan tolu nia laran mak hotu no depois ami ke’e tuku 8 dadersan de’it ami tem que ba ona ke’e  to’o tuku 1 balun dala ruma ke’e to’o tuku tolu haré ba mak oras hanesan kesi kuda nian  ami fila ona ba uma haris” hateten avo Lino

Avo Lino ne’e mós hateten katak” durante ami  ke’e ko’ak ne’e la’os hosi distritu Baucau de’it maibé inkliu hosi loro monu  balun hosi distritu séluk mak hanesan hosi  parte loromonu mós hamutuk ho ami  tamba (dai dake te’e ou dai ba teé) hateten ho lian uai-mua  ne’e katak male ka’er ou la’e séi baku, Ami ke’e koak ne’e balun hosi Loro-Monu balun hosi Quelicai, hosi Uai-oli, Lia-bala, Bercoli,Fatulia no mós  balun hosi Maubesi hodi ka’er hamutuk mai mak ke’e ko’ak ne,e.“

Iha tempo fórça Japão sira tama mai  iha fatin nebá  hodi haruka sira ke’e tuir rotação   ka troka malu cada sémana maibé precisa mane de’it “Ami ke’e ko’ak ne’e  troka malu balun dala ruma  ke’e to’o sémana ida depois  sira balun  mai fali ke’e  no  dala ruma ami ke’e ema barak los dalaruma ami to’o 150  no 200 mak hanesan ne’e ke’e hamutuk  maibé ami uza  de’it aisuak ho karau dikur de’it mak hodi  ke’e maibé ami la simu osan ida (toki hu degerasa oro maibé  dai simu  osa ta que) maibé la iha feto no labarik ami só  mane de’it maibé mane  nebé jovem”.

Nia mós infórma katak iha tempo nebá  sira nebé mak ke’e ko’ak hamutuk mak hanesan Lorenço hosi Lia-Oli, Bosi-Uatu Uma-Ana-Ico ,no Carlos mós mate ona,  ne’e mak ke’e hamutuk  iha ko’ak ida ne’e, tama ba iha tempo nebá avo Lino harí ona Uma-kain ho nia feen kaben.

Avo Lino mós infórma katak “”iha tempo nebá ami  ke’e ko’ak to’o remata  fórça Japão sira hodi hatama sasán armas ba iha laran, no ko’ak ne’e mós halo nia janela ho odamatan hodi  haruka inteligente hosi Japão sira hodi halo segurança nomós maibé la’os segurança hosi mala’e Japão sira maibé haruka Timor oan ne’e inteligente ba iha Japão sira hodi halo segurança balun haruka hosi Liurai sira no Fórça Japão  hela iha fatin ne’e durante tinan rua ba  tinan tolu hodi halo funu luta hasóru fórça Australiano sira   nebé hela iha  Timor Leste tan sasán hirak ne’e   tau mak hamutuk de’it iha ko’ak laran ne’e de’it”.

Iha dader  san de’it  kuasé tuku ne’e hanesan ne’e ami hadermai   ami haré ba san sira  mak balun séi iha maibé ema sira ne’e halai hotu ona ami dehan ona “ema sira ne’e ba hotu ona iha nebé karik be agora laiha hotu ona ne’e” ami tesik ba haré ema ba hotu ona  I depois sasán balun mak tau iha bos ocadaba sira agora hodi hela ba ne’e tamba iha nebá mós iha ko’ak rua iha nebá maibé agora ema ke’e beé taka hotu ona  sasán sira ne’e mak  tau tan de’it ahi ba sunu de’it no ami rona tesik ba lian tarutu tun sasae de’it (fi-fó,fa-fó.oro ) iha nebá” afirma avo Lino .

Iha tempo hanesan Avo imilio Matos Sarmentu hateten mós katak iha tempo nebá sira uza sistema sérvisu obriga torio hodi haruka populasaun sira hodi ke’e ko’ak  hodi tau armas  funun nian

Iha tempo ne’e sira ke’e consegue hodi tau duni  sasán funu nia durante tina rua ba tolu mak sira hosik hela fatin ne’e tamba sira mai ho sira nia kuda nebé uza  uda Buru  nebé mai tau sasán ba maibé kuda sira ne’e mai nia ain mós uza hotu sapatu (yeiiiiiii ema nia kuda ne’e  iha hotu nia sapatu hateten avo Emílio)

Problema nebé mak durante ne’e sira hasóru mak liu-liu kona ba rico sóin nebé sira iha hodi estraga total hosi fórça Japão sira  tamba dala ruma sira animal la iha tem que hetan oho hosi fórça Japão sira .

Iha tempo nebá fórça Japão sira konsége halo hela sira nia intoria mak kona ba  gua tujuh maibé la’os kua tujuh maibé hamutuk Gua 10  nebé hosi kairiri to’o iha Lia-Oli

Iha tempo ne’e sira hetan problema nebé bomba hosi América iha Japão iha rai  Hirosima  no Nagasaki Sira fila hodi hosi sira nia  fatin ida ne’e  maibé  ema ida hatene kona ba sira  nia la’o derpenti sira husik sira nia fatin iha kalan boot




#Article 160: Definisaun Sistema Informasaun Teknologia (3344 words)


Definisaun komputador 

Komputador mak sasan ne’ebe ita uja halo dadus tu’uir prosedura ne'ebe formula ona. Sistema informasaun kombinasaun husi teknologia informasaun no aktividades ne’ebe ema halo husi teknologia, nia fo apoio operasaun no manezementu.Nia objectivo ne'ebe luan tebes, sistema informasaun halo sai hanesan interaksaun ba ema, prosesu algorithmo, dadus, no liman sira. 

Iha sistema informasaun ne’ebe halo la hanesan no iha komputador, sistema Teknologia Informasaun no Komputador (TIK),no prosesu ba fila liman sira.

Sistema informasaun ne’ebe lahanesan husi teknologia informasaun 

iha sistema informasaun nia laran, bai-bain hare iha komponente TIK nian ida ne'e hanesan benifisiu teknologia. Iha definisaun ne'e halo organizasaun teknologia informasaun no komunikasaun (TIK),maibe no oinsa eme bele halo interaksaun ho teknologia no fo apoio prosesu ba fila no objectivo ba teknologia informasaun.

Sistema informasun mos nia prosesu lahanesan no fila liman,sistema informasau mos kontrola konaba modernizasaun atu prosesu fila liman nian. Sistema informasun hanoin atu fahe nia tipe privadu husi sistema servisu.Sistema servisu hanesan sistema ne'ebe ema uja ho sasan eletronika hodi halo servisu no esforsu an halo produsaun, ne'ebe nia resultado atu fo sai atu nu’une ema bele sosa.Sistema informasaun hanesan ,transmisaun,rai,foti,manipulasaun,no fo sai,informasaun. 

Ho ida nee,sistema informasaun halo relasun ho sistema dadus hodi halo aktividades sistema seluk.Sistema informasaun hanesan,forma komunikasaun ida iha sistema dadus ne’ebe sai hanesan prosesu ou forma husi memoria social,sistema sosal mos hetan nao formal ne’ebe fo apoio husi ema neebe foti informasaun  neebe los.sistema informsaun focus liu ba studa no disiplina husi sisrema organisasaun informatika.

Sistema informasaun hanesan relasaun ho terorganisasaun husi populasaun,ho sasan ne’ebe ta bele ha n re no halo aplikasaun (lunak) no mos sasan ne’ebe ita bele kaer,hare no monta no esforsu ahalo komunikasaun atu hatama dadus,muda,no fahe informasaun iha organisasaun nia laran.Tuir Mc Leod; informasaun hanesan sistema ne’ebe nia forsa no hatama informasaun nia ba media nescesidade halo troka lor-loron ne’ebe fo apoio objective ba manajerisaun organisasaun iha hotu no atu fosai iha informasaun.

Sistema informasaun hanesan sistema organisaun ida ne’ebe hasoru necesidade halo no troka loran atu ajuda no apoio operasau,sai manajerasaun husi organisaun ida neeba aju halo fasilitasaun no fo informasaun ne’ebe persisa.

Sisema informasun hanesan dadus neebe ita hatama atu klasifikasaun ho foti ou halo sai hanesan informasaun intitas relasaun no apoiu mesak husi ida ba seluk,bainhira sai hanesan infirmsaun folin ba ema hotu.

Sistema informasaun hanesan konbinasaun husi unit be halo ema (hardware),no (software),rede komputador no rede komunikasaun dadus (komunikasaun),ho database ne’ebe hatama,mudah,no foinformasaun konaba forma organisaun ida.

Komputador iha intruksaun hira,ne’ebe facta,hodi rai ema no prosedura sistema informasaun hetan kategorisau iha parte ha’at;

Funsaunba sistema informasaun nee daik no prosesu apoio no teknologia a’as tebes,no esforsu an ne’ebe kualidade no a’as tebes iha kompania.Sistema informasaun manezamentu atu fo apoiu operasau ba manezamentu no desizaun idakatak organisaun nia laran.siatema informasaun  manezamentu nia objetivu no nia resultado informasaun ne’ebe halo ba kompania.

Tamba ne’e kometmentu kompania atu halao sistema informasaun manezantu ne’ebe tenki a’as no prosesu  ne’ebe akontese produsaun sai  hanesan vantage ba kompania.

Informasau no resultadu ba sistema informasaun hetan diak liu ba manezentu,mak analisa sistema tenki halo

tur nesicidade-nesecidado informasaun persisa,no 

halo servisu ba lever oin-oin ne’ebe a’as iha manezamentu ho nia tipe ita foti.

Defenisau  definisaun iha leten hare liu ba nia objective forma husi sistema informasaun manezementu hanesan organizaun informasaun nian ne’ebe foti desicizaun ida ba manezamentu estrategis diak.

Sistema informasaun manezamentu sai sistema ne’ebe diak ba organisazaun dadus no mos informasaun ne’ebe sei relasaun ho servisu – servisu organizasaun .    

Funsaun kompanente husi komputador Mother Board Motherboard mak komponente komputador nian ne’ebe ita. 

l . DCHP mak protokolu nebee nia basiku iha client/server.

Ojectivo sistema informasaun hanesan atu fo informasaun no faheba parte ne’ebe ita persisa informasaun seluk,iha parte liur ne’ebe diak no mos parte ne’ebe iha laran.Sistema hanesan henesan informasaun ida ne’ebe subjek/subsistema husi sistema informasaun organisaun.Atu informasaun nia resultado husi sistema informasaun hetan diak atu fahe manezamentu,mak analisa sistema halo tuur necesidade-necesidade informasaun neebe persisa mak atu halo aktividade- aktividade oin-oin no aumente ninia menazentu (lever).

Sistem informasaun nia Vantagem koalia konaba vantation system Information dalaruma objective barak iha moris lor-loron no hahu husi boot too kiik no dala ruma mos ita la persisa atu fo vantagem husi sistema informasaun.Deratamente kedas ita nia vantagem husi informasaun.Vantajen husi Software ne'e mak custo ba investimentu kiik, kualidade empenhu (modern) no seguransa diak tebes, bele halo lokalisaun no livre. Nasaun barak mak oras ne'e halo politika migrasaun ba FOSS (Free Open Source Software) ho suporta husi governu ba inisiativa FOSS nian ho fo intensivu ho desenvolve politika hodi suporta uza no desenvolve FOSS ba interese nasional nasaun nian. Nasaun sira ne'e hanoin katak ho uza FOSS bele enkoraza industria software local hodi desenvolve, hamenus gastu orsamentu ba iha tenderizasaun software iha instituisaun governu nian.Desenvolvimentu FOSS iha Timor Leste sei menus, FOSS sei konsidera hanesan buat foun ida, no ema sira nebe'e mak uza FOSS se limita ba halo instalasaun ba software deit, sidauk halo mudifikasuan, sidauk aumenta fitur no mos sidauk hadia bug nebe'e mak iha. Ho razaun tamba recurso humanu ba iha area ida ne'e limitadu, sidauk iha informasuan no dokumentasuan mak kompletu, 100% escola teknika informatika no Universidade mak iha area Informatika sidauk hatama FOSS ba sira nia kurikulum.

Desvantajem husi sistema informasaun koalia konaba desvantajem sistema informasaun neebe lahusik husi desvantajem- desvantajem mosu iha sistema informasaun no agora nee sei menus liu no mos klaru konaba saida deit desvantajen-desvantajen iha sistema informsaun nia laran.

Desvantajem rede/lina wireline iha oin ha’at;

Vantajen ho Desvantajem sei sai haesan sistema informsaun ida hodi hao aplikasaun ba komputador hodi fo apoio ba opearasaun husi organisasaun ida.oprasaun instalasaun,hodi hadia komputador,ou sasan lunak no dadus nian.sistema informasaun mak komponente ida husi informasaun neebe relasaun ho integrasaun atu fo nia ojectivo ida neebe espesifikasaun liu.Komponente-komponente seluk neebe hanesan komponente input,(hatama),

modelu output(hasai),teknologia basis dadus (database).

Sistema informasaun mak hanesan dadus ida ba ida hodi halo integrasaun neebe relasaun no halo kompletu nia resultadu output diak iha forma pintura,lian hakerek iha database ida.informasaun mak komponente ida forma sistema neebe hanesan relasaun entre kompunente ida ho komponente seluk no nis objective atu hetan nia resultado informsaun iha material neebe special.Iha sitema informasaun hanesan susb-sub sistema ida neebe troka nia relasaun neeben forma no kompanente neebe iha laran pas ba input,- prosesu,- output,neebe relasaun ho informasaun halo( dadus neebe diak ba user).

Exemplo hanesan problema ou kasus iha sistema informasaun komunikasaun nia laran;

Antes sistema informasaun konvida atu servisu operasaun nia hanoin sistema informasaun iha rua neebe halo neebe relasaun no lia fuan mak ,sistema element neebe troka servsu hanesan objective hamutuk.

No informasaun nee sai hanesan dadus neebe halo ona,,bainhira nia resultado neebe hetan nia ojectivo no uja iha objective neebe inportante.Akontese neebe aumenta luan no aumenta iha mundo era globalisasaun tuir mai nee; Kompania ejiji atu fo servisu neebe optimal no diak husi segi neebe halo sasan kontratu.Halo modelu iha sistema informasaun kompania persisa halo no fo apoiu ba manezamentu sistema informasaun neen iha oin mai.hatene servisu iha modernisasi sistena nian  haneasn sai ba parte ida.

Parte primeiru mak ,kompanian neebe esforsuan halo nainia mordernisasi meask no iha sistema informasaun ninian(insourcing).Parte ba dala rua kompania halo modernu  no 

sistema informasaun nian ba parte liur no organisasaun material seluk bainhira kompania hatan liu no aumenta porformase,”core competency”no kompania(outsourcing).Halo modernisasi  iha kompanian nian tenki fo ba parte  neebe hetan fo apoiu husi kompania.

Instituto de Defesa Nacional halo cooperacao ho Instituto Superior de Ciências Sociais e Políticas (ISCSP),hahu halo curso Pós-Graduação iha Estudos Políticos e Militares.Pos-graduasaun,ho objetivo hodi optimiza cientifica e pedagozico iha planu estudoCurso. Promosaun Oficial Superior (CPOS) ho durasaun fulan 3 ho orario 180 oras.

Acompanhamentu ba alunos sira nee responsabilidade husi corpo docente ISCSP e acompanha husi oito professors doutores.

Nune'e formasaun CPOS (curso formasaun ofisial superior) edisaun ida hahu iha Maio 2012 ne'e no se remata iha fulan janeiro 2013. Formasaun TIK hanesan area proriedade ida hodi ofisiais sira bele halo sira nia aktividade hanesan pesquisa iha internet , halo serbisu  

akademiku,no hanesan intrumento importante ida hodi bele suporta alunos 

CPOS iha formasaun nian.  

Formasaun TIK mak aluno sira hetan hanesan introdusaun basiku komputador, sistema operativu, aplikasaun ba servisu, internet no asesu ba rekurso edukasaun online nian.

Saida mak ANDROID OS? ANDROID hanesan Sistema Operativu Open Source Linux uza ba Mobile Telefone  Tablet PC.

Android sai espesial tamba se deit bele modifika hodi halo aplikasuan rasik ou uzaGoogle Java Libraria.ANDROID MARKET: Iha Opsaun ne’e imi bele buka, halo komparasaun no halo instalasaun 200.000 aplikasaun ho gratutita ba imi nia Mobile Telefone ou Tablet PC.

SHOW ROOM (Komunidade Android Timor-Leste)

Show Room se apresenta Produtu mak uza ANDROID OS ba MOBILE TELEFONE  TABLET PC husi Marka konhesidu hanesan: SAMSUNG, HUAWEI, LENOVO, TOSHIBA, ZTE, TABULET  EDUPAC. Labele lakon oportunidade hodi mai visita Show Room OS ANDORID nian ne'e.

Instituto de Defesa Nacional halo cooperacao ho Instituto Superior de Ciências Sociais e Políticas (ISCSP),hahu halo curso Pós-Graduação iha Estudos Políticos e Militares.

Pos-graduasaun,ho objetivo hodi optimiza cientifica e pedagozico iha planu estudo Curso Promosaun Oficial Superior (CPOS) ho durasaun fulan 3 ho orario 180 oras. Acompanhamentu ba alunos sira nee responsabilidade husi corpo docente ISCSP e acompanha husi oito professors doutores.Curso partisipa husi ema nain sanulu resin hat (14) nain sia (9)husi oficia F-FDTL husi componente  forca terestre, naval no formasaun,  ema nain rua husi Instiuto de Diplomata husi Ministerio dos Negocios Estrangeiro, nain rua husi Secretario Estado e  Defesa no ema nain ida husi Instituto de Defesa Nacional.

O Instituto de Defesa Nacional de Timor-Leste, hanesan  entidade públika timor oan nian, adapta tuir realidade Timor , bá serbisu Timor  nian , iha  objektivu hanesan pólu excelênsia bá nível ensinu, husi formasaun no investigasaun (ID+I), Kontribui bá hari konsiênsia nasional ida kona bá Defesa no Seguransa no bá dezenvolvimentu ekonómiku, kultural no sosial.  Nune'e formasaun CPOS (curso formasaun ofisial superior) edisaun ida hahu iha Maio 2012 ne'e no se remata iha fulan janeiro 2013. Formasaun TIK hanesan area proriedade ida hodi ofisiais sira bele halo sira nia aktividade hanesan pesquisa iha internet , halo serbisu  akademiku, no hanesan intrumento importante ida hodi bele suporta alunos CPOS iha formasaun nian. Formasaun TIK mak aluno sira hetan hanesan introdusaun basiku komputador, sistema operativu, aplikasaun ba servisu, internet no asesu ba rekurso edukasaun online nian. Organiza husi ICT-TL (Information Communication  Technology)  TOSC (Timor Leste 

Open Source Community) no hetan suparta husi Komunidade Android Timor Leste.

OPEN DISCUSSION  DEMO OS ANDROID (ICT-TL  TOSC) Saida mak ANDROID OS? ANDROID 

Hanesan Sistema Operativu Open Source Linux uza ba Mobile Telefone  Tablet PC.

Android sai especial tamba se deit bele modifika hodi haloaplikasuan rasik ou uza Google Java Libraria.

ANDROID MARKET:Iha Opsaun ne’e imi bele buka,halo komparasaun no halo instalasaun 200.000 aplikasaun ho gratutita ba imi nia Mobile Telefone ou Tablet PC.

SHOW ROOM (Komunidade Android Timor-Leste)

Show Room se apresenta Produtu mak uza ANDROID OS ba MOBILE TELEFONE  TABLET PC husi Marka konhesidu hanesan: SAMSUNG, HUAWEI, LENOVO, TOSHIBA, ZTE, TABULET  EDUPAC. Labele lakon oportunidade hodi mai visita Show Room OS ANDORID nian ne'e.

Hetan konvite hodi halo apresentasaun kona ba VillagetelcoProject ba belun sira husu CPLP iha Uma Fukun Parlamento Nasional iha Dili.Objetivu prinsipal tamba nasaun CPLP, nasaun barak mak iha situasaun iklima ambiente hanesan ho Timor Leste, ne'e duni sira interese atu desenvove projetu relasiona ho open hardware  open software nian, tuir sira nia hanoin husi diskusaun nebe'e mak ami halo katak ho situasaun krizi finaseiru mundial opsaun uza software livre sai hanesan agenda importante ba sira hodi halo diskusaun iha sira nia nasaun. Kona ba atu desenvolve konhesimentu sira besik kedas ho Africa do Sul entaun fasil hodi sira bele adapta aprende husi neba'a.Tamba inisiativa kona ba open source software desenvolve makaa tebes iha Africa do Sul nian ho suporta husi Governu rasik. Oin nusa ho situsaun iha Timor Leste? Espero ho governu foun agora bele mos iha mundansa ba sistem telekomunikasaun iha rai doben ne'e. (Lemi).

Africa do Sul.Iha 2002,Government IT Officer Council (GITOC) halo rekomendasaun ba gabinete Governo Africa do Sul hodi uza Free Open Source Software (FOSS.Implementasuan politika ida ne'e baseia ba issu hanesan: empenhu, seguransa, suporta no implementasun husi FOSS mak iha impaktu direitamente ba custo gasto ba implementasuan FOSS. Implementasuan FOSS hatur esplisitu tuir politika Governu Sul Africanu nian.

Holanda :

Iha 6 Dezembru 2006, 8 Estadu iha Holanda asina Manifest van Open Gemeenten (Manifest Open Government) Manifestu ne'e ho nia konteudu katak sistema tecnologia informasaun ho nia tenderizasaun iha Governu tenki iha espiritu Open Source Software  Open Standard.        Manifetsu ne'e haforsa ba strategia politika desenvovimentu FOSS ba aspetu 4 nakloke (openess);

Supplier Independence 

Aspetu ne'e katak governu labele depende ba kompanhia ou vendor ida deit ba tender.

Interoperability Troka informasaun tenki halo la iha limitasuan. Dokumentu bele asesu la presija uja programa espesificu deit.

Transparancy and Variability

Governu tenki halo Audit ba programa software nebe'e mak uja hodi hatene katak software ne'e suporta ona fator seguransa mak precisa.

Digital Durability

Dokumentu tenki bele loke sa tempu deit la precisa iha limita ba tempu.

Governu Brasil halo planu hodi halo migrasuan ba FOSS ba 80% komputador Governu nian.Planu ne'e se implementa durante tinan 3. Ho objeviu Primeiru,Custo ba FOSS menus.Segundo,migrasaun halao hodi hasae no desenvolve produktividade husi software local.Terseiru,Hanesan pasu ba demokratizasaun ba asesu konhesimentu Iha tinan 2000, Governu Brazil suporta projetu ho skala bot ba uza FOSS ba aplikasuan GIS (Geographical Information System). Sistema ne'e uza ba setor public hodi halo gestaun ba populasuan no monitorizasaun ba sistema envairomentu nian. ba Projetu TerraLib hanesan desenvolvimentu ba aplikasuan Libraria GIS.Durante survey 2005, prediksaun total mercado GIS hamutuk 200 companhia ho 4000 funsinariu no hetan benefisisu USD $150 Milhoes.

Iha 2000, Governu chines inisia halo migrasuan ba FOSS. Liu husi desenvolve Linux versaun Cina (RedFlag)Objetivu husi migrasuan ne'e mak ida hodi responde ba nesesidade iha rai laran no seguransa ba rai laran Cina.90% software mak uza iha Cina hanesan software copy pirata (copy ilegal) ne'e duni hodi loke oportunidade ba mercado Governu Cina 

akonsela hodi bele uza software legal.Governu Cina rasik gasta orsamentu barak hodi hola lisensa ba proprietariu software.Ho Linux mak hanesan open Standard,orsamentu balu mak Governu hasai bele aloka fali hodi desenvolve FOSS.Iha 2003, Companhia IT mak karakteristiku FOSS husi nasaun tolu hanesan, RedFlag (Cina), MIRACLE LINUX (Jepang) no Hansoft (Coreia do Sul) Desenvolve sistema operativu alternativu hanesan Windows. Iha 2004, Ministerio Informasaun Cina (The Chinese Ministry of Information) hari'i Open Source Software Promotion Alliance hodi dudu desenvolvimento FOSS iha Cina.

Estonia .

Governu Estonia primeira vez adopta FOSS iha 1995 hodi hamenus gasto ba IT. Servisu hotu-hotu iha seitor public indikadu atu uza FOSS. Linux sai hanesan software prinsipal ba modul hodi troka database (X-Road). Komponente hotu husi software desenvolve uza sistema X-Road baseia ba FOSS no publico be download programa ne'e ho livre.Estonia sai hanesan ezemplar nasaun mak desenvolve e-goverment ho susesu husi alokasuan orsamentu estadu ba desenvolvimentu Informasaun ho Tecnologia ba seitor publico uza 1% deit no programa ne'e halao ona durante tinan 10 nia laran.

Alemanha iha inisiativa oi-oin iha implementasaun FOSS. Ezemplu hanesan The German Bundestag uza Linux ba 150 servidor sira nian. Governu Munich iha planu atu troka 140.000 mil komputador desktop ba uza Linux. Polisi Alemanha rasik halo ona migrasaun ba 110.000 mil clientenya ba Linux. Tuir Ministro Interior husi Alemanha, Otto Schilly katak “presu laos sai hanesan razaun hodi halo migrasaun ba FOSS maibe Ami hakarak haforsa sistema siguransa komputador no prevene akontese monoculture no hamenus dependensia ba single supplier”

Governu Malaysia deklara nia suporta ba FOSS desde November 2001. Iha fulan April 2002, Association of Computer and Multimedia Industry of Malaysia akonselha ba Governu hodi uza FOSS ofisialmente . Malaysia Institute of Electronic Systems husu ba Governu hodi uza FOSS no desenvolve komputador baratu ho sistem FOSS. Iha fulan Julhu 2002, Malaysia lansa KOMNAS (Komputer Nasional) 20 unidade PC ho Sistema Operativu Linux desenvolve husi RDB-Hicom Info Tech . Iha Komnas iha Linux mak halo lokalizasaun (uza lingua local) tia ona, inklui aplikasuan ba escritoriu no web browser.

Peru hanesan nasaun ida mak ofisialmente deklara muda ba uza sistema FOSS. Ho seriedade husi Governu Peru hakerek iha Lei inan No 1609 (The Use of Free Software in Public Administration) lei ida ne'e deklara kona ba uza FOSS iha Instituisaun hotu Governu nian, Lei ne'e mos husu ba agensia governu nian hodi esplika no halo publikasuan ba relatoriu analiza orsamentu ba publico quando uza proprietariu software.

Gasto a'as iha hola computador no hola lisensa ba software husi proprietaiu software hodi hanesan razaun fundamental husi Srilanka hodi escolha FOSS. Pasu importante husi Srilanka adopta FOSS ho hamosu Sinhala. Hanesan primeiru sistema operativu linux iha Srilanka.Desenvolvimento FOSS iha Srilanka organiza husi LSF (Langka Software Foundation) hodi dudu desenvolvimento iha nasaun laran liu husi partisipasuan Global iha desenvolve FOSS. Ho supporta husi kompanhia boot hanesan (IBM, Google, SIDA nsst). Srilanka rasik halo ona desenvolvimento no pesquiza iha FOSS, hanesan:

Resume ba Politika Nasaun seluk hodi adapta FOSS Ita bele dehan katak Nasaun seluk halo nia politika tamba: Governu hanesan ator prinsipal hodi disidi desenvolvimento FOSS. Tamba Nasaun seluk mak adopta ona FOSS iha oportunidade bot hodi aselera desenvolvimento teknologia ho benefisiu finansial maka hetan.

Nasaun barak konsidera uza FOSS hanesan dalan ida hodi bele sai hanesan kompetitor ida iha Mercado Global; dudu industria software lokal; iha komitmen hodi domokratiza Teknologia Informasuan no hamenus custo iha hola Teknologia Informasuan. Orsamento laos hanesan sai kestaun fundamental Nasaun sira ne'e adopta FOSS. Maibe Aspetu Seguransa, interoperabilidade, halakon dependensia ba Vendo ida, apoiu ba industria lokal hodi desenvolve maka sai hanesan fator importante liu custo.

husi ezemplu inisiativa nebe'e mak halo ona hodi sosializasaun no desenvolvimentu open source mak hanesan sosiedade sivil liu husi FONGTIL (Forum ONG Timor-Leste) 

halo ona workshop no treinamentu open source software ba membru NGO sira iha Dili no iha Distrito, Governu liu husi Dirasaun Nasional Informasaun  Technologia (DNICT) husi Ministerio Infrastrutura ho inisiatifa programa E-Goverment Leadership Training  komunidade Open Source Software Timor-Leste liu husi Asosisaun Informasaun Tecnologia e Komunikasuan Timor Leste (ICT-TL) nebe'e mak halo ona sosializasaun no treinamentu open source software ba estudante univerisade sira mak iha kursu informatica, escola professional informatica no grupo juventude sira mak interese tebes atu aprende no desenvolve open soure software iha Timor Leste. 

No mos groupu komunidade Open Source mak komesa moris iha Dili mak hanesan OpenSource4Justice (MOJ), Hadomi Linux (Encourage Youth iha Bairopite), IPDC (linux User) ho obejtivu hodi halo sosiliazasaun no fahe informasuan liu tan kona ba importansia FOSS (Free Open Source Software) liu husi aktiviade mak hanesan: Worskhop, Seminar, Trenamentu uza software livre (FOSS) ba ONGs, Estudante no Juventude sira iha Timor-Leste .

Saida mak FOSS?

FOSS (Free Open Source Software) movimentu ne'e hahu iha 1983 husi Richard Stellman ho Free asaun (FSF). Livre iha ne'e signifika livre hodi halo modifikasaun ou mudansa ba nia fonte kodigu programa (source code) , livre halo copia ou duplikasuan , livre halo distribuisaun, faan ou aluga. Oras ne'e FOSS (Free Open Source Software) nia desenvolvimento maka'as ho nia sistema operativu no programa aplikativu hanesan solusuan alternativu husi proprietariu software. Ho nia karater Livre fo benefisiu bot ba utilizador sira hodi halo mudifikasaun programa tuir sira nia nesesidade.

Software FOSS fahe ba kategoria oi-oin mak hanesan Vantajen husi Software ne'e mak custo ba investimentu kiik, kualidade empenhu (modern) no seguransa diak tebes, bele halo lokalisaun no livre.Nasaun barak mak oras ne'e halo politika migrasaun ba FOSS (Free Open Source Software) ho suporta husi governu ba inisiativa FOSS nian ho fo intensivu ho desenvolve politika hodi suporta uza no desenvolve FOSS ba interese nasional nasaun nian. Nasaun sira ne'e hanoin katak ho uza FOSS bele enkoraza industria software local hodi desenvolve, hamenus gastu orsamentu ba iha tenderizasaun software iha instituisaun governu nian.

Desenvolvimentu FOSS iha Timor Leste sei menus, FOSS sei konsidera hanesan buat foun ida, no ema sira nebe'e mak uza FOSS se limita ba halo instalasaun ba software deit, sidauk halo mudifikasuan, sidauk aumenta fitur no mos sidauk hadia bug nebe'e mak iha. Ho razaun tamba recurso humanu ba iha area ida ne'e limitadu, sidauk iha informasuan no dokumentasuan mak kompletu, 100% escola teknika informatika no Universidade mak iha area Informatika sidauk hatama FOSS ba sira nia kurikulum.




#Article 161: Blog (312 words)


 Definisaun kona ba Blog

 Weblog ou babain ema bolu blog, agora dadaun famouso tebes iha mundo no mos iha Timor-Leste. Blog hanesan ponte transformasaun hobby ne'ebe mak kapaas ho nia valor positivo nune'e mos bele hetan informasaun no kolega barak liu tan iha mundo teknologia. Blog agora dadaun ne'e sai hanesan situs privadu ne'ebe bele uja hodi hakerek esperiensia privadu, no mos halo'o promosaun bisnis ne'ebe ita iha, e bele mos fahe matenek liu husi blog. 
Blog ou Web blog hanesan promosaun moris digital ne'ebe mak avansadu husi loron ba loron. Iha internet, blog prepara gratuita ba sese deit, inklu dezenu, hosting e ate funsaun seluk ne'ebe mak bele halo'o ita nia blog kapaas liu tan e fasil atu halo'o publikasaun. 
Blog fo-foun uja husi ema artista no selebriti sira deit tamba iha tempu ne'eba kuandu atu kria blog persija orsamentu barak, kompostu husi nia dezenu, Domain, selu Hosting no nia manutensaun ba blog. Iha parte seluk persija mos konesimentu klean kona ba Language Programming hanesan PHP no MySQL. Maibe hare ba kondisaun ne'ebe avansadu tebes, ikus-ikus ne'e iha ona situs barak mak prepara ona blog gratuita no la persija konesimentu klean kona ba Language programming. Agora dadaun iha fasilitator barak mak prepara ona situs no blog ho gratuita, hanesan blogger, blogdrive, blogsome, wordpress nst, no ida famouso liu mak blogger.com ne'ebe mak utilijador barak liu tamba fasil atu maneija nia template tuir nescesidade. Iha ne'e sei halo'o esplikasaun kona ba blogger deit tamba blog ida ne'e mak famouso liu iha mundo, ema barak uja blog ida ne'e tamba blog ida ne'e comfortable no fasil atu halo'o operasaun.

 Istoria kona ba Blog

  Blog primeira vez populariza husi blogger.com no nia nain mak Pyra Labs molok ikus mai
 Google sosa iha tinan 2002 liu ba, no iha tempu ne'eba iha mos aplikasaun-aplikasaun livre ne'ebe mak fo benefisiu ba hakerek nain blog ne'e rasik. 




#Article 162: Timor-Leste nia tradisaun (764 words)


Iha Timor-Leste nia tradisaun la iha ida ke sentral liu doke halo nusa Timoroan sira komprende sira nia aan rasik kona ba sira nia mundu liu doke lulik, buat ne’ebe ‘sagrado’. Maske ita la bele haree bebeik sentiu lulik ne’e, liu liu iha aspektus hira ho nia elementus modernu hanesan iha sidade Dili, maibe nia nafatin iha leten nia okos barak, selai ba Timoroan hotu.

Nosaun lulik bele aplika ba fatin ida, relasaun entre buat balun, hanesan loron no fulan ka rai no leten, ba relasaun entre ema, moris no mate no obrgasaun sosial no simbolos autoridade no organizasaun sosial. Maibe tradisaun mos evolve no muda atu hatama tan elementus foun, no mos lulik mos muda atu inkorpora simbolos hirak ne’e. 
Surik hosi Portugal tempu uluk mos bele konsiera lulik no mos bandeira mos iha valor importante ruma. Ida ne’e bain bain ona, maibe, ida la os uniku tanba Mala’e barak mos atribui valor ba sasan material objektus, inklui hotu bandeira, hino, eventus, no seluk tan.

Mala’e sira mos, maske barak mak nunka inovolve aan aktivu kona ba sira nia prosessu politiku, barak mos hatete katak ida ne’e mak sira nia ‘dever sagradu’ ka pelu menus obrigasaun moral. Mala’e balun vota tanba obriga, maibe balun mos vota tanba sira iha interesse kona ba saida mak sira nia vota signifika no halo nusa mak aktu ida ne’e sei kontribui ba muda rezultadu no halo nusa ema preokupa ho sira nia moris.

Iha Timor-Leste ema iha sentido aas liu kona ba imortansia vota doke mala’e sir abele imajina ka komprende. Mala’e barak fo valor ba direitu atu vota no idea prosessu demokratiku maibe ida ne’e la os kritiku ba sira nia moris.
Maibe iha Timor-Leste, oportunidade atu vota iha prosessu ida ne’ebe besik liu saida mak sira hakarak – maske ida ne’e kompromete liu hosi violensia no destruisaun – ramata hosi okupasaun no opressaun ne’ebe halao durante tinan 24 ne’ebe besik ¼ (kuartu ida) populasaun lakon sira nia moris. Maibe ida ne’e fo lian ba sira ne’ebe lian la liha. 

Iha loron vota ne’e, ne’ebe ema hatudu brani makas los atu bele tuir vota iha fatin votasaun, no hatudu sentidu profundu kona ba saida mak sira hakarak ba sira nia futuru. Ba ema ida ke ba tempu naruk reprimido, atu vota nudar aktu libertasaun ida, ba sira nia aan rasik no mos ba sira nia komunidade. Vota sai nudar aktu ho nia kualidade transendental.

Hanesan mos tuir missa ba movimentu sosial seluk, iha 1999 ema hotu hatais sira nia hena diak liu. Sira lao kalan tomak, iha udan laran, dala barak lori deit mak lilin atu hatudu dalan. Sira nia kartaun identidade nudar sira nia riku soin ne’ebe sira kaer ho orgulhu, aru bele dezadia no lori sira nia esperansa. Folin ne’ebe selu ba loron majiku ne’e selu ho raan no akudesa. Loron ne’e ohin loron komemora nudar feriadu nasional.

Vota ba Assembleia Konstitusional iha 2001 no ba Presidensia iha 2002 mos importante, maibe karik procedural liu tan tanba Timoroan aprende kona ba ‘hafoin mai ida ne’e mak akontese’ parte prosessu. Maibe to’o 2007, hafoin liu tinan hira ho frustrasaun, problemas no violensia katartika, sira dala ida tan ba vota.

Eleisaun 2007 la dun rame hanesan ema barak hakarak maibe halo mosu mudansa substansial iha Timor-Leste nia ambiente politiku. Ema Timor-Leste rekonfirma katak sira nia direitu atu vota iha signifika duni. Sira valoriza ida ne’e, uza nia, no dalan ida ne’e, mos selebra oportunidade ne’e.

Ema Timor-Leste oras ne’e daudauk hakuak ronda foun eleisaun atu determina sira nia governu no aktores politiku no se mak sei reprezenta sira, sira nia aspirasaun no sira nia komunidade. Ema politku sira mos tenki responsabiliza. Sira nia votu iha poder atu konfirma kontinuidade ka mudansa.

Karik ba mala’e ida atu sujere katak prosessu vota ohin loron hetan mos valor lulik  karik versaun romantika ida.
Maibe, karik, bele mos Timoroan barak lui senti katak oportunidade atu vota hanesan dever sagrado, atu kontinua atu respeita ba memoria sira ne’ebe sakrifika atu sira agora bele hetan oportunidade ida ne’e, no mos atu hakruak sira ne’ebe sei moris no sira ne’ebe sei mai aban bain rua.

No karik demokrasia, nudar pratika no idea ida, reprezenta liu hosi simbolos, hahu atu inkorpora iha moris sentral Timoroan sira nian. Karik, Demokrasia mos hahu hetan valor lulik. 

Karik prosesso demokratiku hahu a dezenvolve kualidades hira ne’e, Timor-Leste sei hamtuk ho nasaun sira seluk iha mundu laran inkorpora importansia prosesu ne’e ba sira nia haree ba mundu. Hanesan mos simbolos Portugal nian hosi prosessu politikus tempu uluk nian, vota sai nudar buat konkretu iha moris ema Timor-Leste nian.




#Article 163: Funsaun komputador (686 words)


Komputador iha funsaun bázika haat mak hanesan : Input device, Process device, Output device no Memory.

Keyboard hanesan komponente fisiku husi hardware nia ne’ebe nia funsaun atu input ka hatama dados liu husi letra, numeru, no simbolu sira.

Keyboard fahe ba parte haat mak hanesan : 

Typing keys (butaun ketik) parte keyboard ne’ebe kompostu husi letra, numeru, no simbolu sira

Numeric keys parte keyboard ne’ebe kompostu husi numeru, simbolu, operasaun aritmetika

Function keys : parte keyboard nebe komposto husi fungsaun sira nebe espesifiku mak hanesan butaun F1 to’o F12.

Control keys : parte keyboard nebe komposto husi butaun controlo nebe bele halo controlo ba sira seluk, hanesan home, end, insert, delete, page up, page down, control (ctrl), alternate (alt) dan escape (esc).

Mouse hanesan komponente fisiku husi hardware input nia ne’ebe nia funsaun atu muda pointer ba mai.

Flash disk hanesan komponente fisiku husi hardware input nia ne’ebe nia funsaun atu foti dados ka dokumentos husi komputador ida ba input ka hatama husi komputador seluk, e no mos bele utiliza hodi print sai dados ka imagem ne’ebe iha bele mos kopia audio no video.

Modem hanesan komponente fisiku husi hardware input nia ne’ebe nia funsaun atu fasilita ita hodi asesu internet ka media online:

Ezemplu: facebook, you tube, google no seluk tan.

Hard disk hanesan komponente fisiku husi hardware input nia ne’ebe nia funsaun atu rai dados ho durasaun tempu kle’ur.

Scanner hanesan sasan elektronika husi komponente hardware input ida ne’ebe hanesan ho makina foto kopi nia funsaun atu scan foto ka imagen.

CPU (Central  Processing Unit) hanesan ulun ba komputador  nebe ho nia fungsaun atu transforma dadus sai hanesan informasaun ba ema nebe uza informasaun.

ALU (Arithmetical Logic Unit) nia funsaun atu interpreta instrusaun logika sai hanesan informasaun.

CU (control unit) nia funsaun atu controla dados ka dokumentos ne’ebe lao hela iha komputador laran.

Monitor hanesan komponente fisiku husi hardware output nia ne’ebe nia funsaun atu apresenta dados ka dokumentos ne’ebe ita hatama ba komputador laran mak hanesan hodi nia fo sai informasaun mak hanesan: word,excel,power point, access, no mos  audio, video, imagen, no dokumentos.

Speaker hanesan komponente fisiku husi hardware output nia ne’ebe nia atu fo sai musika ka video ne’ebe ita input iha komputador laran, depois ita loke ka play nia fo sai son ka lian ou suara hodi fasil ba atu rona.

Projektor hanesan komponente fisiku ida husi hardware output nia ne’ebe nia atu apresentaun ba materia ne’ebe mak input ka hatama ba iha komputador laran hodi sai nia resultadu.

Ezemplu: dados ka dokumentos, video, no imagem.

Printer hanesan komponente fisiku hardware output nia ne’ebe nia funsaun atu cetak ka print  sai dokumentos ka imagem ne’ebe ita input ka hatama tiha ona iha komputador laran.

Tuir Struturamente memory sei fahe ba parte (2) rua:

Memory internal

Memory external

Memory internal hanesan memory ida ne’ebe mak iha komputador laran nia funsaun atu rai dados iha komputador laran.

Ezemplu: ROM, RAM

ROM mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa sira nebe mai husi fabrika komputer rasik no sei le’e husi ema nebe uza komputador.

RAM mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa no dados wainhira komputador sei moris ka provisorio deit.

Memoria external mak memoria sira nebe bele rai programa ka dados ho durasau tempo nebe kleur.

Memoria external mak memoria sira nebe bele rai programa ka dados ho durasau tempo nebe kleur.

Ezemplu: Hardisk, DVD-R, DVD-RW, Flash Disk

Hard disk nia funsaun atu rai dados ho durasaun tempo kle’ur.

DVD-R ( Digital Versatile Disk - ROM) / CD-R( Compact Disk - ROM)  nia funsaun atu le’e dados ka dokumentu ne’ebe iha tiha no la bele aumenta, no mos  la bele hasai ka delete.

DVD – RW( Digital Versatile Disk – Read Write) / CD – RW(Compact Disk – Read Write) nia funsaun atu bele le’e no hakerek ka aumenta fali dados ka dokumentos ne’ebe ita bele hatama ka bele mos hasai fila fali dados ne’ebe la presiza.

Ezemplu: wainhira ita tau DVD/CD – RW ba komputador laran nia bele dados ka programa ne’ebe iha tiha ona DVD/CD – ROM laran bele mos aumenta e bele mos hasai ka delete.




#Article 164: Religiaun Protestante (Historia) (414 words)


Historia Relilgiaun Protestante

Oinsa mak atu hahu historia protestnte nian? Horibainhira mak hari no se mak hari? Tamba ne fo hatene klean kona ba historia religiaun protestante nian ne’ebe atu muda neneik husi religiaun Polythisme halo husi paulos Liurai Romawi.

Durante seculo ba seculo religiaun katólika fo ukun ne’ebe bot tebes ba Paus no konjunto ho problema ne’ebe mak barak, no mos husi liurai barak sira nebe ukun ho sira nia riiku hodi ukun. Iha parte seluk sei iha factor  ne’ebe mak hanesan factor ekonomia, factor politik, nasionalisme hatene individualismo, Rasismo no iha interese ne’ebe mak atu harahun Religiaun Roma Katolik. Husi hun ne’ebe akontese krize igreza Roma mak hanesan Paus Leo X mak hakerek karta ne’’ebe mak kontra ne’ebe mak bot tebes atu aumenta ba nia igreza.                                                                                                               

Igreja protestante iha sabah ou The Prostestan Church in Sabah (PCS) hanesan servidor sira hamutuk ho misionario Basel Missiion hahu husi tinan 1950. Povo Momogun importante liu ba iha idade ne’eba sei fiar ba religiaun refere.

Reza iha religiaun Kristen Protestante

Hustin Martyr Dezenho Liturgia (tuir maneira reza nian) Kristen di First Apology (c.150) ba ukunain Antonimus Pius iha Sekulo ba da Rua, no dezenho ne sei relevante ho dezenho strutura basic husi liturgia Kristen. Hustin dezenha ema Kristen Tur hamutuk atu reza hamutuk iha loron Domingo, loron ida nebe Jesus moris hias husi mate. Le biblia maromak foti hodi Antigo testament no Novo Testamento, maibe principal husi Injil ba iha ikus liturgia reza ba mos Maromak, atu hanoin hikas jesus nia terus no mate.

Maibe igreza to agora mos iha no halao misa iha loron domingo, igrejja loron Advento ba dala hitu halai hamutuk iha sabado. Igreja pentekoste ou Karismatik tuir” Jerasaun “ no sei la tuir liturgia ne’ebe mak hakerek maske iha maneira linha hodi reza. 

Reza iha mos variasaun hodi halo iha loron importante, hanesan batismo, kaben no loron Kristen nian hanesan natal no paskoa. Iha mos reza ba labarik sira dala barak hanaran eskola domingo.

Sakramento hanesan ritus Religiaun Kristen ne’ebe mak sai hanesan liafuan sai familia ida. No liafuan “sakramen” hudi liafuan latin Sakramentum no nia siknifikadu “ Sai Mos” hanesan exemplo uza liafuan sakramento hanesan Promesa.




#Article 165: Funu manu-fahi 1912 (291 words)


D. Boaventura halo Funu Manufahi hasoru malae Portugal tan injustisa 

malae halo ba Timor oan:

Iha tinan 1887, hanesan timor oan sira hatene, Liurai sira mai Dili tinan tinan halo reuniaun ho malae portugues sira.Iha tinan ne'e D. Duarte nia oan mane, D. Boaventura foi kaben i nia lori nia fe'en mai hotu Dili.D. Boaventura sei tuir reuniaun ida, malae Governador Capitão-tenente Alfredo de Lacerda Maia, haruka bolu D. Boaventura nia fe'en ba hasoru malu ho nia, i nune'e Governador ne'e viola tia D.Boaventura nia fe'en.

Malae governador ne'e, laos viola deit D. Boaventura nia fe'en, nia mos viola D. Luis, Oecusi, nia alin feto. Princesa rua ne'e hatete sai ba D. Boaventura ho D. Luis katak Governador halo a'at sira, i nune'e, D. Boaventura hirus hodi oho malae governador ne'e iha dia 3 de Marsu de 1887, iha Lahane.

Iha 1911 – 1912, malae hetan forsa complete atu bele hasoru D. Boaventura lori vinga governador mate ne’e.

Malae sira lori soldados ho kilat foun mai hosi Portugal, Angola, Mosambike ho Goa. Sira mos hetan apoio hossi reino-reino Timor nebe sira lohi ba tuir sira funu kontra D. Boaventura.  

Funu Manufahi ba dala uluk nebe mak D. Boaventura (aman) lidera mosu deit iha tinan 1894, la'os iha tinan 1887 hanesan hakerek iha post ida nee. Revolta dos moradores' hotu tiha tuirfali mak revolta Maubara (1893), hafoin maka mosu revolta Manufahi ba dala uluk iha 1894 nebe mak D. Boaventura (aman) lidera. Revolta ida nee ketak ho revolta hosi D. Boaventura (oan) iha tinan 1911/12.   

Indonesia invade Timor iha Dezembro 1975. Se ita hare tuir lolos factos, tuir investigasaun iha: 

Hossi factus tolu nee deit ita bele hare ona manipulasaun verdade nian ba tuir sira nia politika laos tuir lia-los nia dalan.




#Article 166: Lian Makalero (111 words)


Lain Makalero mak hanesan Lian materna ida nebe uza iha posto administrivo Iliomar, Municipio Lutem. Lian ne'e adopta Husi Papua New-Guinne. Lian makalero hanesan lian ida nebe mak Adopta husi Papua New-Guine ho ninia gramar nebe mak hanesan, Lian ne'e Koali'a iha posto Administrativo Iliomar ho :

Lian Makalero babain ema bolu iha fat-fatin ga Identico LERO ou ILIOMAR; ne foti letra 4 ikun husi Makalero  ne'e rasik ne ema ne husi Iliomar no kolia Lian Makalero.

ILIOMAR ne mai husi lian Makalero ne rasik katak:

ILIOMAR nia siknifika  uma fatuk katak:

Tan ne'e Lian ida Makalero sei la hotu iha ita sei kontinua tinan ba tinan no sei metin nafatin.




#Article 167: Introdusaun Mikrotik (206 words)


INTRODUSAUN MIKROTIK 

Definisaun Mikrotik

Mikrotik mai husi lian Latvia katak Mikrotiks ne’ebe ho signifika mak “Network ki’ik”. Mikrotik iha motto ida ne’ebe mak “routing the word” ne’ebe hari iha tina 1995 atu dezemvolve router no sistemaISP ho Wireless. Iha tinan 1997 kria Software ne’ebe ho Sistema RouterOS atu oferese ba estabilidade ne’ebe luan, kontrolu, nofleksibilidade ba tipu interface dadus hotu-hotu no routing. Iha tinan 2002 mikrotik kria tan hardware ne’ebe iha kapasidade hanesan makina router no ninia marka ho naran RouterBoard.

RouterBoard hanesan hardware ida ne’ebe dezenu husi mikrotik. RouterBoard iha modelu seri noiha interface ne’ebe tuir nia nesesidade no utilija RouterOS sai hanesan software/sistema operasaun.

Istoria Mikrotik

Mikrotik RouterOS, mai husi empreza ki ' ik ida ne’ebé nia edifisiu harí iha Latvia, besik ho Rússia. Kriasaun husi John Trully no Arnis Riekstins. John Trully hanesan sidadaun ida husi Amerika ne’ebé  sai hanesan imigrasi iha Latvia. Iha Latvia nia hasoru malu ho Arnis, ne’ebe Lisensiatura husi Fízika no Mekániku iha Tinan 1995.

Tipu Mikrotik

tipu Mikrotik fahe ba parte 2 mak hanesan RouterOS no Mikrotik RouterBoard, ne’ebé sei esplika hanesan tuir mai:

RouterOS mak hanesan sistema operasionál no hanesan “Software” ne’ebé bele uza hodi halo instalasaun ba komputador, atu bele uza hanesan Router rede (Router jarinngan).




#Article 168: Informasaun Komunikasaun no Teknologia (ICT) (354 words)


Definisaun Koba ba ICT?

Informasaun Komunikasaun no Teknolojia  (ICT) mak terminolojia hanesan sumbrinha boot ida ne’ebé inklui ekipamentus tékniku ba prosesamentu no se informasaun hotu-hotu. 

ICT kobre aspetu rua : 

Abranje teknolojia informasaun buat hotu-hotu ne’ ebé relasiona ho prosesu ne'e, uza hanesan jestaun ida ne'ebé instrumentu, manipulasaun no informasaun. Enkuantu teknolojia komunikasaun ne'ebe mak buat ruma relasiona ho uzu husi instrumentu ba prosesu no transferénsia dadus husi pesoal ida-idak nian

kona-ba Informasaun no Teknolojia i Komunikasaun.

Hadi'a kualidade moris nian barak liu tan, presiza ema atu halo no persiza atividade oin-oin husi optimizasaun rekursu ne'ebé iha.

Informasaun Teknolojia i Komunikasaun, haneasn direta i indireta iha muda hahalok ne'ebé ita moris, hanesan ita aprende, oinsá mak ita servisu no oinsá mak ita halo saida deit mak ita persiza. 

ICT iha área edukasaun nian. Parte husi edukasaun sira halo ona aplikasaun barak ne hanesan kontribui ba dezenvolvimentu kona-ba aprendizajen teknolojia. Iha implementasaun ba aprendizajen ne'ebe loron-loron hanesan, aprennde kona-ba audio / teknolojia dadus, vídeo / dadus, audio / vídeo, no internet. 

Internet mak komunikasaun cheap ferramenta ida-ne'ebé permite interasaun entre ema rua ka liu. Kapasidades no karakterístika internet permite akontesementu dook aprendizajen no aprende (E-Aprendizajen) atu sai efetivu no efisiente liu tan, (katak bele bele hetan rezultadu diak). Ho prezensa aprendizajen estudante hotu-hotu bele hetan asesu materiál aprendizajen ne’ebé fornese iha fatin ne'e. Estudante sira bele halo interasaun ho profesór sira, ka ho estudante sira seluk la atende klase. Online aprende materiál, ne’ebé permite ema ida atu hetan asesu ba materiál ne'ebé la hetan limitasaun husi dook no tempu.

(teknolojia Informasaun Nian)

Saida mak teknolojia informasaun ? No saida Mak sempre konsidera komputadór? Ne'e ba telemóvel ida mós teknolojia informasaun? Ita presiza atu komprende, kona-ba teknolojia informasaun rasik atu bele hatán pergunta sira ne'e.

Mandatu teknolojia Informasaun Nian jeralmente uza atu deskreve no rekolla informasaun rekursu, nia uzuáriu no jestaun katak halao ida-neʼe. Ho liafuan seluk, teknolojia informasaun nian inklui mós nia infra-estrutura no mós hotu-hotu seluk sistema informasaun. Maibé, ida ne'e normalmente iha mandatu nian ida iha sentidu ne'ebé mak equated ho sistema informasaun. ita sei esplika ba komprensaun kona-ba komputadór tuir matenek-na'in balu:




#Article 169: Programing (296 words)


PROGRAMMING LANGUAGE
Saida mak Programming Language ?
Liafuan Programasaun mak hanesan notasaun nebe’e mak uja hodi deskreve prosesu komputasaun iha formatu ida nia laran nebe’e komputador no ema bele le’e.

Funsaun husi liafuan programasaun:
Liafuan Programasaun atu prosesa dadus tuir instruksaun nebe’e mak ita hatama. Output husi liafuan pemrograman mak sai programa ou aplikasaun.
Ex: 
	Programa nebe’e mak uja iha supermerkadu
	Lojas
	Lampu sinais trafiku
	Nst. 

Nivel  Liafuan Programasaun
Nivel husi Liafuan programasaun sei fahe ba parte tolu:

Liafuan Makina
Komesa husi ENIAC dan EDVAC, komputador jerasaun primeiru nebe’e mak halo husi John W. Mauclhy dan John von Neumann iha tinan 1944.ENIAC uja Decimal Arithmatic EDVAC uja Binary ArithmaticIha mudansa makas ou boot  depois de decade 4 iha era EDVAC. 

Assembly Languages
Komesa husi tinan 1950,Bele mos temi symbolic machine languages.
Simbol nebe’e uja atu fasilita aspetu programasaun mak:

High Level languages

LOAD A
ADD  B
STO  C

C := A + B;

Nivel  Liafuan Programasaun
Liafuan programasaun agora tama ona iha jerasaun 5:

Liafuan makina la uja ona iha tempu agora, bele dehan liafuan komputador, nebe’e mak kompostu husi karakter nol (0) no satu (1), dala ruma ema bolu ou temi ho naran bahasa biner.

Hanesan jerasaun 2 husi bahasa assembly nebe’e mak kompletu liu, relativu liu atu kompiende husi ema programmer sira, barak liu uja kode mnemonic hanesan MOV, SUB, CMP, JMP, JGE, JL, LOOP.

Hanesan jerasaun 3 mosu programasaun procedural nebe’e mak adapta husi liafuan ema nian, maibe sei kahur ho simbolu-simbol special mak hanesan: {, }, ?, , , ||, ; nst. 

Hanesan bahasa query nebe’e strutura ona, (SQL, Structured Query Language) dala barak liu aplika ba iha base de dadus no manipulasaun base de dadus nebe konyese ho DDL (Data Definition Language) no DML (Data Manipulation Language).




#Article 170: Materia Base de Dadus (286 words)


Sistema informasaun importante tebes iha organijasaun ida ne ' ebé atu fo apoia kontinua halao ninia dezenvolvimentu, nesesáriu ne ' ebé iha razaun ba ida ne ' ebé inportante tebes iha organijasun ida.

Sistema informasaun bele defini hanesan kolesaun ida kona-ba elementu sira ne ' ebé mak ke interligadu tebes ho ema seluk ne ' ebé forma unidade ida ne ' ebé de'it atu integra dadus, prosesu no fahe informasaun di'ak liu .

Data hanesan  buat ne’ebe realidade ne’ebe mak ita uja  imput/hatama hodi fo sai Informasaun 

Enkuantu konseitu kona-ba dadus ne'e dala barak asosia ho peskiza sientífika, mak rekolla dadus husi nivel ida ne ' ebé boot kona-ba organizasaun no instituisaun sira, inklui empreza (ezemplu, dadus ne ' ebé komersializasaun, reseita, lukru, folin stock)

Informasaun bele defini hanesan rezultadu hosi sistema/ dadus prosesamentu ne ' ebé mak iha forma ida ne ' ebé mak di'ak liu no signifikante ba benefisiariu sira-ne ' ebé deskreve eventu reál ida ne ' ebé uza ba desizaun.

Sistema ne ' ebé mai husi Latin (s) no lia-Gregu (sustēma) hanesan unidade ida ne ' ebé kompostu hosi komponente ka elementu sira ne ' ebé liga hamutuk atu fasilita movimentu kona-ba informasaun, materiál no enerjia atu alkansa objetivu ida.

Objetivu hosi sistema informasaun dahuluk mak atu fó informasaun balu iha prosesu hodi foti desizaun. Dadus iha sistema informasaun sira-nia iha ezisténsia sei utilija tebetebes hodi rezolve problema.

Sistema informasaun ne ' ebé iha organizasaun sira-nia objetivu mak atu ajuda organizasaun sira ne ' ebé bele hetan informasaun kona-ba organizasaun sira ne ' ebé lalais.

definisaun ba informasaun ne'e, hanesan dadus ne ' ebé mak iha forma hodi halo processu ne ' ebé mak iha  signifikante ba sira neʼebé atu simu informasaun. 




#Article 171: Komunikasaun sosial (277 words)


Komunikasaun sosial

Saida mak komunikasaun?No oinsa  diferensa entre komunikasaun ho media?

A.    Introdusaun

Ita presija estuda komunikasaun tanba sai hanesan introdusaun no mos sai hanesan  baze fundamental ida liu molok ita estuda tan seluk,no komunikasaun hanesan meius ida atu ema komunika ba malu entre ema ida ho ema seluk,entre grupu ba grupu ou komunika ba nia an.se wainhira ita ema la komunika ba malu mak se la konhese buat grupu ne’e no la hatene malu no mos la hatene ema seluk nia hakarak no la komunika ba malu mak buat hotu sei la lao.Hanesan matenek nain ida ho naran Dr.everelt kleijan nia hatete katak,komunikasaun nu’udar parte ida perfeito ba ema nia moris hanesan mos is,durante nia moris nia presija komunikasaun ba malu.

Diferensa entre komunikasaun ho media nu’udar componente ida ne’ebe importante mos iha prosesu komunikasaun tanto massa no mos komunikasaun seluk, ho media hakarak ka lakohi sira tenki iha relasaun ne’ebe mak diak husi komunikasaun mak bele fo informasaun liu husi canal media atu transmiti informasaun ba sosiedade no komunidade saida mak akontese iha rai laran ne’e. no media hanesan mos instrumentu ne’ebe uza hodi hodi transfere mensagem husi fontes komunikador ba reseptor no komunikante.no se laiha media komunikasaun mos labele akontese.komunikasaun persuasive hanesan koalia ho ema no mos komunika ho ema hanesan prosesu  ida iha ne’ebe ema nain rua ou liu troka informasaun ba malu nu’une ikus mai bele to’o ba iha komprensaun hamutuk ne’ebe klean liu e nomos hanesan ideias sira transfere husi fontes hato’o ba reseptor ou intensaun atu muda atitude,e nomos komunikasaun sei akontese deit wainhira ema troka experensia igual entre parte hirak ne’ebe partisipa iha prosesu komunikasaun.

B.    Konkluzaun




#Article 172: FUNU MANUFAHI SEIDAUK REMATA (464 words)


Historia furak.

FUNU MANUFAHI SEIDAUK RAMATA (1)

Hau nia avo antes mate nia konta tutan mai hau istoria nb nia aman konta ba nia;

Hau foin halo tinan 12, dato funu hatur hau iha dalas feto, maske kbit majiku hau sudi hamanas loron 3 kalan 3 ba ataka nian.

Surik nb hau kaer mk surik lulik husi hau nia aman Solobere asuwain nb moras todan toba latan iha uma dt.

...

Jigante Seto husi foho Biru manumatan bidau, nb lori forsa lulik tasi nian, guvernador Filomeno da Camara sosa lori osan mutin mala 1. Seto hamrik iha ro-ahi-besi husi tasi Betano haruka nia bola ahi funu liu husi lalehan mai monu los iha asuwain rihun 1 mk komanda husi Dom Maonkoli. Foho Riak lakon ona. Ami sente foho Leolaku nakdoko makas tan Seto nia kbit forti liu.

Loron aban molok manu kokorek, Dom Boaventura ho nia asuwain liman los hakilar mai ami katak,

Dom Boaventura sama tebe rai. Karau dikur lian husi foho tutun. Ami asuwain sira simu hanesan, ho lian mane hakilar doko surik...

Funu kalan 7 loron 7. 

Forsa dalas mane monu ona. Ami satan koko iha dalas feto maibe latahan...

Molok sira sobu foho Leolaku nia tutun ami rona manu metan lian atus ba atus mai husi parte Viqueque.. forsa husi liurai feto Noi-kere mai tarde, maibe ho kbit nakukun bot lori ahi musan namtati sunu motuk no dudu Filomeno da Camara ho nia asuwain sira, barak mate, balun dt mk halai dada kalsa fila fali ba Ainaro.

...

Hau sente hanesan foin hader husi mehi. Hau lamas ba hau nia sorin,, iha kuak nakles, ran sulin sai makas. Hau nia surik latan ketak besik soldadu at malae metan nb latan hela ho kokorok talin kotu. Iha sorin seluk hau hare hau nia inan mate latan hela, sanan tau batarut namkari duir iha sorin. Hau hakat ba koko hare, malirin,, nia is kotu ohin kedas. 

Hau foti fali hau surik no hateke ba fatin hotu, mamuk,, so iha deit kuda aman ida kesi hela iha ai-dak nia hun, hau foti lipa taka netik ba hau nia inan nia isin mate.

Manu makikit semo haleu foho leulaku dala ida, hafoin semo husik foho ne hodi ba Kablaki.

Hau hanoin hikas Dom Boaventura nia lia menon wainhira ami asuwain 2000 halibur iha Luak, katak 'funu seidauk bele ramata wainhira povo sei moris terus iha nia rain rasik, ita hahu ona funu ne, ita sei resiste to rohan, ita hotu bele mate mohu maibe labarik kik ida mak sei hakotu luta ne...'.

Hau kore kedas kuda aman kesi hela ne, hafoin hau husik hela hau inan doben no asuwain seluk nia isin mate,, hau kontinua ba fali foho Kablaki tuir manu makikit nia hatudu...

maibe nia espiritu nudar ahi ba revolusaun sei la mate.




#Article 173: Historia Sao Tarcisio (950 words)


HISTORIA SÃO TARCISIO
PADROEIRO ACOLITUS SIRA NIAN

São Tarcisio moris iha tinan 250. Nia ema kristaun (sarani). Dader-dader, molok loron matan sae, nia lao liu husi dalan bo’ot cidade Roma nian, ba fatin ne’ebé baibain ema sarani sira halibur malu. Sira halibur malu iha rai kuak laran, ne’ebé baibain ema uja hodi hakoi mate, naran Katakombes, ne’ebé iha forma hanesan corredor ne’ebé nakukun. Sarani sira uja nu’udar fatin atu ema sarani sir abele halibur hodi halo orasaun no hasa’e sakrifisiu missa. Iha rai kuak ne’e nia sorin karuk no los, ema ke tan atu tau mate, hafoin taka ho fatuk naruk ida. Sarani sira halibur malu de’it iha kalan, tanba estadu bandu Religiaun foun ne’e. Liurai Valerianu fo ordem ba polosia Roma nian atu buka no kaer hotu ema sira ne’ebé fiar iha Jesus Kristo. Wainhira kaer sarani sira, ema haterus no oho sira. Sarani barak mak ema oho, tanba sira lakohi husik sira nia fiar ba Jesus Kristo hodi hasa’e buat karan ba lulik ne’ebé ema Roma sira adora.
Iha loron ida, dadersan de’it, hanesan baibain, Tarcisio lao ba Katakombes hodi ajuda missa. Iha loron ne’eba, Amu Papa rasik mak halo missa. Maibé ema ne’ebe tuir missa ne’e oituan de’it, tanba ema foin kaer sarani barak hodi kastigu no oho. Nune’e barak mos mak halai no subar. Wainhira missa hotu, Tarcisio la fila lalais kedas ba uma, maibé nia sei ajuda arruma ka halot didiak tiha sasan Missa nian, iha tempo ne’e, Tarcisio rona amu papa koalia ho laran susar, dehan; “horseik seguransa  kadeia nia ida, sub-subar mai fó hatete katak maluk sarani sira ne’ebé kastigu iha kadeia  hakarak tebes atu simu Jesus Kristo nia futar isin molok ema oho sira. Maibé ha’u rasik labele lori ba tanba konese tena ha’u. Tan ne’e susar atu bele halo buat ne’ebé sira husu. Wainhira rona Amu Papa nia lian ne’e, Tarcisio hakat kedas ba Amu Papa nia oin dehan; Nusa Amu Papa labele haruka ha’u mak ba? Ema ida sei la deskonfia ha’u. Amu Papa simu ba Tarcisio dehan; “Labele, oan, o sei ki’ik oan liu atu halao knar santo ne’e, no serviso ne’e bele estraga o nia moris”. Tarcisio simu ba Amu Papa, dehan; maybe dader-dader ha’u smpre mai missa, ha’u deit mak Acólitus ne’ebé sempre ajuda missa. Ha’u la tauk sá tan dadersan lós, dalan sei mamuk, ema seidauk barak iha dalan. Rona Tarcisio nia razaun, nia badinas no nia laran kmaan, ikus mai Amu Papa hatan; hatan! Ó bele lori tok ba, maibé lao kuidadu iha dalan. Nune’e, Amu Papa hakneak ho respeito iha altar oin, foti Santissimo, tau iha aibalun osan mean ida. Tarcisio mós hakneak  besik altar. Hafoin tara aibalun oan ne’e nia talin ba Tarcisio nia kakorok. Tarcisio taka didiak tiha ho hena be nia hatais nia rohan, hahu lao tuir nia dalan. Nia liman kaer metin los santissimo ne’ebé nia tara tó hirus matan, atu labele nakdoko no monu lako. Nia fuan tuku-tuku lós. Nia  sente haksolok tebes ho fiar ne’ebé Amu Papa rasik fó ba nia. Nune’e nia reza  iha laran ba Jesus atu Jesus rasik bele fó nafatin kbi’it no aten brani ba sarani sira ne’ebé ema kastigu no fó terus. 
Maibé derepente, nia rona ema bolu nia naran, dehan; “Hei Tarciso, ó atu ba ne’ebé dadersan lós hanesan ne’e? Ó atu ba ne’ebé mak ó lao lalasi lós hanesan ne’e? Afinal ema ne’ebé koalia dadauk ne’e nia kolega eskola ida. Hafoin nia kolega sira seluk mós mosu tan mai hakbesik nia. Sira dada Tarcisio nia kabas, hafoin dehan; ami hare dadersan ida ne’e laos hanesan baibain. Iha buat ruma ka? Ó subar saida iha ó nia hena laran ne’ebá? Nune’e, nia kolega seluk dada hena ne’ebé Tarcisio hatais, hafoin dehan ba nia maluk sira; dala ruma nia lori buat ruma husi ema sarani sira. Hafoin sira hakilar hodi dehan ba Tarcisio diak liu fó mai ami buat ne’ebé o lori, ou ami hanorin ó agora. Maibé Tarcisio la fó Santissimo ba sira, nia liman rua ne’e hakoak Santissimo metin liu tan. Tarcisio lakohi Jesus Kristo nia futar isin Santo monu ba ema a’at fiar la iha sira ne’e nia liman. Haré ba Tarcisio nia hahalok ne’e, nia kolega sira sai hirus liu tan, nune’e sira balu tuda nia ho fatuk, balu tebe, no balu baku. Maske nune’e, Tarcisio la husik Santissimo, nia hakuak metin nafatin.
Nune’e nia kolega sira hirus makas liu tan, sira halo nia a’at liu tan. Sira ne’e ida lori ai baku iha Tarcisio nia ulun, nia monu kedas ba rai ho ran suli. Iha tempo ne’e, sira rona lian ida hakilar, dehan;” Imi hadau malu saida mak ne’e? Soldadu ida mosu mai. Nune’e sira ne’ebé baku Tarcisio hakfodak hodi halai namkari tiha. Hela Tarcisio deit mak latan hela iha dalan ho ran suli lós. Nia hader la diak. Soldadu ne’e hakbesik ba Tarcisio. Wainhira Tarcisio hateke ba soldadu ne’e nia oin, nia hamnasa, tanba nia konese soldadu ne’e. Soldadu ne’e mós ema sarani ida. Nune’e Tarcisio intrega Santissimo atu lori Santissimo ba maluk sarani sira ne’ebé iha kadeia. Nune’e nia tara aibalun oan ne’e iha nia kakorok rasik no lori mós Tarcisio ba iha ema sarani sira ne’ebé hela besik nia uma. Hafoin soldadu ne’e lori santissimo ho subar ba fo comunhão ba ema sarani sira ne’ebé  kastigu iha kadeia. La kleur Tarcisio Mate, tanba nia kanek sira todan liu. Ema sarani sira lori Tarcisio nia isin ba hakoi iha Katakombes ida naran Kalixtu, iha dalan Appia, besik Amu Papa sira nia rate. São Tarcisio Acólitu ida ne’ebe entraga nia moris tomak ba deit Santissima Eucaristia/Missa. Tan ne’e Igreja hili nia nu’udar Acolitu sira nia Padroeiro. (São Tarcisio nia festa halo Tinan-tinan, iha dia 15 de Agosto).




#Article 174: Cristo Rei (Estatua) (135 words)


Cristo Rei hanesan Estatua ida nebe mak lokaliza iha kapital husi nasaun Timor-Leste, Munisipiu Dili no Posto-Administrativu Cristo-Rei. Estatua Cristo-Rei Dili hanesan estatua Cristo boot daruak iha mundu, ne’ebe iha pozisaun primeiru okupa husi estatua Cristo Rio de Janeiro iha Brazil.

Estatua ne’e hanesan prezente ida husi eis-presidente Indonesia, Suharto, ba povu Timor oan sira.

Finaliza iha tinan 1996, Cristo Rei sai ona hanesan ikon turistika prinsipal iha Timor Leste. Estatua ne’e ho nia altura 27 metru (88,6 kaki) no mos bele hare hetan liuhusi tasi ibun.

Aleinde ne’e, iha mos kapela ida no bola (mundu) boot ida iha estatua nia okos.

Karik bainhira ita hakarak atu hakbesik ba estatua, ita sei liu lai eskada maizumenus 500 eskada. Cristo Rei mos haleu ho paizajem ne’ebe mesak furak, bele mos hare tasi ibun no foho sira.




#Article 175: Suku Rote (242 words)


Suku Rote (Ema Rote) mak hanesan papulasaun original ne'ebé hela iha Ilha Rote, maioria Ilha sira ne'e besik ho Ilha Timor (Timor-Leste). Ema Rote rasik mos hela besik Ilha sira ne'ebe besik ho sira nia fatin mak hanesan  Ilha Ndao, Ilha Nuse, Ilha Pamana, Ilha Doo, Ilha Heliana, Ilha Landu, Ilha Manuk, no mos iha ilha ki'ik sira seluk. Iha Matenek nain balu dehan katak Ema Rote original husi imigrasaun Ilha Seram ne'ebe iha Maluku.

Lian husi Suku Rote pasparte husi Lian Austronesia, husi Melayu-Polinesia, ne'ebé hafahe an ba dialetu balu tan.

Maneira Ema Rote buka moris liu husi Agrikultura, Hakiak Animal, Peska, menyadap nira, no mos kerajinan lontar. Fatin ne'ebe hetan asesu ba be'e sira halo hodi sai Natar. Resultado husi Agrikultura maioria husi Natar, Batar, no mos fehuk, no ba fali hakiak animal maioria husi Karau, Sapi, Kuda, no mos Manu. Feto sira hus Rote babain hanorin homan hena tradisonal Rote nian nstt.

Sistema familiar husi Rote mak hanesan familia spesifiku (keluarga inti) ka familia luan (keluarga luas), ho nia sentidu patrilineal no adopta sistema kaben eksogami klan. Konjunto husi familia luan hampsu klan ki'ik sira (nggi leo), konjunto husi klan-klan ki'ik sira hamosu klan bo'ot (leo). Lideransa husi klan hanaran manek ka mane leo.

Suku Rote fiar ba Kriador, hanaran Lamatuan ka Lamatuak. naran sira ne'e simbolu ba Kriador ne'ebe, Regula, no mos fo bensaun, ne'ebe liu husi simbolu krus. Agora dadaun, Suku Rote mos iha ona religiaun hanean Kristaun Protestan, Kristaun Katolik, ka Mulsumano.




#Article 176: Historia ESCOLA ESTV-GTI BECORA (295 words)


Escola Secundaria Técnica Vocacional-Grupo de Tecnologia e Indústria (ESTV-GTI) Becora

ESTV-GTI mak eskola ida ne’ebe lokaliza iha suku Bekora, hola parte ba postu administrativu Kristu-Rei, munisípiu Dili. Eskola refere harii iha governador Eng.  nia tempo, iha loron 2 fulan Novembru no tinan 1987 no inagura husi prezidente  indonezia  hanaran STM (Sekolah Teknik Menengan). Ho vizaun ida katak provinsia ida, nesesariamente iha eskola teknika rasik, se la iha entaun wainhira alunos sira remata sira nia estudu iha ensinu baziku ka (SMP) atu ba loos ne’ebe!

Fatumaka nuudar eskola privadu misaun nian karun teb-tebes, povu nia oan laiha kbi’it atu ba eskola iha ne’eba, nun’ee ba Atambua no Kupang mos do’ok teb-tebes tamba ekonomia la favorese, entaun iha tempu ne’eba STM hamri’ik laos atu halao eventu kompetisaun ida ho Fatumaka, maibe governador Eng. Mario Viegas Carascalão ho intensaun ida atu fasilita povu kbi’it laek nian oan sira mos bele estuda iha eskola teknika. Wainhira Timor-Timur haketak-an husi Indonezia no nakfilak ba Timor-Leste hodi restaura ninia independensia iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002. Iha tinan 2003 primeiru guvernu kontituisonal liu husi ministeriu edukasaun iha fali hanoin hodi loke hikas eskola teknika ida ne’e no la’os nafatin ho naran STM maibe ho naran ESTV-GTI(Escola Secundaria Técnica Vocacional-Grupo de Tecnologia e Indústria) Becora. To’o ohin loron eskola ida ne’e sai dezenvolvidu liu tan no nia iha mos koperasaun ho eskola seluk husi rai liur hanesan Korea, Japaun, Australia, no nia mos iha kopersaun ho universidade balu iha rai laran.

Iha eskola refere estudante sira aprende barak liu kona ba teknika inklui mos materia balu ne’ebe eskola sekundaria jeral seluk iha. Tan ne’e estudante hirak ne'ebe mak hakarak estuda iha eskola teknika ida ne’e, nia obrigatoriamente tenki hili ona nia espesialidade rasik.
ESTV-GTI Becora kompostu husi departamentu 6, mak hanesan:




#Article 177: Suku Atoni (288 words)


Suku Atoni (konhesido mos nu'udar Atoin Meto ka Dawan) nu'udar suku ida ne'ebe hela iha Ilha Timor, ne'ebe lokalisa iha Timor Osidental, Indonezia ho enklave Oecussi-Ambeno, Timor Leste. Total Populasaun husi ema Atoni to 600.000 ema. Lian ne'ebe utiliza mak Lian Uab Meto. Atoni Meto nu'udar suku ida ne'ebe lokaliza iha provinsia Nusa Tenggara Timur (NTT). Suku Atoni maioria hela iha parte husi Ilha Timor ne'ebe lokaliza iha south provinsia NTT. Atoni Meto mai husi liafuan rua mak hanesan Atoni katak ema, Meto literalmente katak rai maran. Babain ema temi Atoni Pah Meto katak ema sira husi rai maran(1)

Valor moris fundametal husi ema Atoni Meto mak bazea ba konhesementu feto-mone. Feto-mone bele mos hatete nu'udar norma ida ka atetudi husi komunidade Atoni nu'udar ezemplu hodi proteje no haburas komunidade Atoni ne'e rasiki. Konseitu ne'e bele dehan hanesan ho konseitu konsep manunggaling kawulo gusti husi komunidade Java ka Yin-Yang husi komunidade Tionghoa, tuir mai mak esplikasaun husi liafuan feto-mone.

Sistema ne'e mos tama ba ligasaun social apresenta husi valor ne'ebe hanesan. ligasaun sira entre ema no Maromak, ema ho ema, no mos ema ho natureza ezemplu: Uis Pah-Uis Neno (Maromak Mundo-Maromak Lalehan), Ain-Uis Neno-Am-Uis (Maromak Inan-Maromak Aman), Bife-Atoni (fete-mane), no seluk-seluk tan. (3)

Termo feto-mone representa unidade ne'ebe metin ne'ebe iha tama kontribui husi parte hotu-hotu, hanesan moris la prefeitu se la iha unidade entre feto no mane.(4) Hare'e ba nia implementasaun, konseitu feto-mone fo impakto ba moris entre feto no mane liu-liu fahe serbisu. Komunidade Atoni hafahe responsabilidade entre feto no mos mane.

Mane iha responsabilidade iha area politiku, hanesan funu, hari'i ligasaun ho komunidade sira seluk, no mos serbisu iha to'os, fila ba feto taumatan liu ba tein, fase ropa, serve bainaka sira no seluk-seluk tan. Razasaun ba feto sira hodi hare'e ba parte sira nee tamba komumidade Atoni hare'e sira nu'udar inan moris nian.




#Article 178: Stille Nacht (379 words)


Ba múzika ne ' e gravada husi incontável númeru ona kantór seluk ne ' e, gêneros hotu múzika ne ' e. Versaun cantada tanba Bing Crosby aparece iha pozisaun entre singles fa liu tempu hotu-hotu, ho besik usd 30 milloens kópia comercializadas iha mundu tomak.

Peter Husty aturizasaun reprezentante hosi espozisaun ne'e, Silent Night 200-The Story. The Message. The Present (Kalan Ksolok-200 Istória ne'e. Mensajen Ne'E. Ida ne'e, iha tradusaun livre), iha Muzeu de Salzburgo, Stille Nacht transcende relijiaun. Nia konta historia do nascimento de Jesus kristu. Ida neʼe, cântico relijiozu iha tempu ne'e importante ba pás iha mundu.

Iha istória canção sei laiha kontroversu, ne'e. Bele hatene katak, iha vila de Oberndorf, padre Joseph Mohr sai laʼo iha sira-nia belun músico Franz Xaver Gruber transformasse ne'e iha ida ne'ebé nia poema melodia iha nanis ona, atu nune ʼ e tocada iha misa Natal ne ' ebé bele akontese liu tiha oras ne'e. Fonte balun dehan katak, iha neʼebá atu harii Mohr letra tinan rua nia laran molok, 1816; sira dehan katak padre hakerek-iha dalan to'o Gruber, tanba ne'e, iha lia-loos, laʼo Mohr músico nian, maibé tuir instrumentu ida atu sai tocado iha Misa ba Kokoreek tinan 1818, ne'ebé órgaun sira-nia sei hetan foles roídos sira paróquia tanba ratos. Iha versaun ne'e, nia sei kontinua Mohr ha nia hanoin ho instrumentu ida ne'ebé falta no iha n ' ebe ninia letra iha humilde Natál de Jesus iha Bá Belein.

Atu hetan orijinalmente kompostu canção ba violão no flauta. Arranju ida kanta ne ' e tanba Mohr 1820 n'ebe mosu iha ne'e. Akordu foun tanba Gruber mai molok ninian mate (1863) ne'e. Iha primeiru 1845 hamós ba orquestra aparece no iha arranju foun ida ba 1855 órgaun karik haree. Iha 1900, múzika ne ' e mundu liman tiha ona.

Igreja São Nicolau la iha tan. Ne'e hahú husi demolida iha sék. XX ba hasoru ho alagamentos tempo ne'e, no besik mota Salzach. Iha nia fatin, ne ' ebé harii iha ultimo 1920-1930 tanba ida ne ʼ e, iha fatin aas liu metru 800 ne'ebé tuan, Capela memoriál Kalan Silenciosa (Stille-Nacht-Gedächtniskapelle), ne'e, maibe simu deit ema nain 20 ne'e, nia simu iha tinan nia rohan ida besik rihun 7 peregrinos ba misa natál, no seluk tan kuaze turista hamutuk rihun 2.




#Article 179: Psikolojia (1230 words)


Psikolojia ne'e estudu komportamentu nian no funsaun mentál sira-nian. Psikolojia iha, nu'udar objetivu imediatu, komprensaun lubun sira-nian no indivíduu sira-nian no mós tanba estabelesimentu prinsípiu universál sira-nian ho mós tanba estudu cazu espesífiku sira-nian, no nia iha benefísiu jerál sosiedade nian, tuir ema balu, nu'udar objetivu finál. Peskizadór ida ka profisionál ida kampu ne'et nian koñesidu nu'udar psikólogu, no ne'e bele klasifikadu nu'udar sientista sosiál, komportamentál no kognitivu. Funsaun psikólogu sira-nian maka babeur komprende knaar funsaun mentál sira-nian ho komportamentu individuál no komportamentu sosiál no sira-ne'e estuda mós prosesu fisiolójiku no biolójiku sira ne'ebé akompaña komportamentu sira no funsaun kognitivu sira.

Psikólogu sira esplora konseitu sira hanesan persesaun, kognisaun, atensaun, emosaun, intelijénsia, fenomenolojia, motivasaun, funsionamentu katutak umanu nian, personalidade, komportamentu, relasionamentu interpesoál sira, ho resiliénsia inkluidu, sikat área sira seluk. Psikólogu sira orientasaun diversu sira-nian estuda mós conseitu sira hanesan inkonxiente no ninia banati oin-seluk sira. Maski jeralmente koñesimentu psikolójiku konstruidu nu'udar métodu avaliasaun no tratamentu psikopatolojia sira-nian, ne'e mós diresionadu ba komprensaun no resolusaun problema sira-nian ho dalas oin-seluk sira komportamentu umanu nian. Psikólogu barakliu pratika tipu balu knaar terapéutiku, ho psikolojia klíniku selae ho akonsellamentu psikolójiku. Sira-seluk dedikadu ba peskiza sientífiku kontínuu relasionadu ho prosesu mentál sira no komportamentu, tipikamente iha universidade sira-nia departamentu psikolójiku sira ka ambiente akadémiku sira seluk nia laran. Aleinde kampu terapéutiku no akadémiku, psikolojia aplikadu empregadu ho área relasionadu sira seluk ho komportamentu umanu, hanesan psikolojia serbisu nian ho ambiente industriál ka organizasionál sira, psikolojia edukasionál, psikolojia desportu nian, psikolojia saude nian, psikolojia dezenvolvimentu nian, psikolojia forense, psikolojia jurídiku, sikat sira seluk.

Psikólogu sira maka profisionál responsavel hosi elaborasaun no aplikasaun teste psikolójiku sira-nian no hosi konstrusaun eskala sira-nian ne'ebé buka komprende prosesu mentál sira diversu liu hotu (atensaun, memória, linguajen, intelijénsia sikat sira seluk), ba depresaun, ba ansiedade no ba objetivu sira diversu liu hotu  hanesan avaliasaun psikolójiku, prosesu seletivu empregu nian no ho psikolojia forense porezemplu.

Liafuan psikolojia nia arti literalmente estudu klamar nian (, psyché, klamar - λογία, , tratadu, estudu). Liafuan ne'e ho lia-latín psychologia kreditadu ba umanista kroatu Marko Marulić ho ninia livru Psichiologia de ratione animae humanae, datadu sikat sékulu XV no sékulu XVI.

Psikolojia ne'e siénsia ne'ebé estuda komportamentu no prosesu mentál sira indivíduu sira-nian (psikizmu). Ne'e jeralmente definidu nu'udar estudu sientífiku komportamentu nian no prosesu mentál nian, ou seja, ne'e estuda atu no reasaun observavel hotu-hotu, maibé mós prosesu sira hanesan sentimentu sira, emosaun sira no reprezentasaun mentál hirak-ne'ebé la bele hetan haree-hetan direitamente. Oras ne'e ema sira sei define termu hirak-ne'e:

Hanesan kualkér siénsia, psikolojia nia kasinar ne'e deskrisaun, haklaken, previzaun no kontrole hama'en nian ninia objetu nian estudu nian. Komu ema sira la bele haninu prosesu mentál sira maibé ema sira bele infere de'it, komportamentu sai alvu mahuluk deskrisaun, haklaken no previzaun ne'ebá nian (mezmu neurosiénsia nia téknika vizuál foun hirak-ne'ebé permite vizualiza kakutak nia funsionamentu la permite prosesu mentál sira-nia vizualizasaun, maibé sira-nia korrelatu fiziolójiku sira-nian de'it, ou seja, ne'ebá nian ne'ebé mosu iha organizmu enkuantu prosesu mentál sira dezenrola an). Deskreve indivíduu nia komportamentu katak, iha fatin ulukna'in, haama'en métodu sira-nian observasaun nian no análize objetivu liu belek no mós, tuituir, métodu hirak-ne'ebá utilizasaun ba dadus konfiavel sira-nia hasa'en. Komportamentu nia observasaun no análize bele mosu iha nivel oioin —hori komportamentu nia padraun halik sira, hanesan personalidade, to'o ema nia reasaun simples ba tadak sonoru ka vizuál. Introspesaun mak sai observasaun nia forma espesiál (haree estruturalizmu iha kraik liu). Hori ne'ebá ne'ebé hetan haninu tiha, psikólogu buka esplika, esklarese komportamentu. Psikolojia bazeia ba prinsípiu katak komportamentu iha hun-fatin iha série ida fatór oioin nian: variavel orgániku (dispozisaun jenétiku, metabolizmu et setera), dispozisionál (temperamentu, intelijénsia, motivasaun, et setera) no situasionál (hamkonan meiu-ambiente nian, kultura nian, lubuk nian ne'ebé ema ida pertense bá, et setera). Previzaun sira ba psikolojia buka esprime, ho hun iha esplikasaun hola-belek sira, probabilidade komportamentu nia tipu determinadu ida sei akontese ka la'ós ho ne'e. Ho hun iha esplikasaun hirak-ne'ebá nia babelek atu prevee komportamentu futuru, ema sira determina mós sira-nia saso'ik. Kontrola komportamentu katak, iha ne'e, babelek atu hamkona nia, ho hun iha koñesimentu adkiridu. Ne'ebá mak sai parte prátiku liu hotu hosi psikolojia, ne'ebé hetan espresaun, entre área seluseluk, iha psikoterapia.

Ba psikólogu soviétiku, ida hosi neuropsikolojia nia fundadór sira, ema nia psikolojia tenke haknokar análize forma halik sira-nian reprezentasaun nian realidade nian, hirak-ne'ebé ema sira konstitui tuir sosiedade nia istória no hirak-ne'ebé kakutak umanu halo, ho inkluzaun forma subjetivu sira-nian atividade konxiente nian lahó hetan substituisaun hosi estudu prosesu fiziolójiku sira-nian ne'ebé serbí nu'udar hun ba sira no lahó hetan limitasaun ba sira-nia deskrisaun esteriór.

Aleinde estabelese lei sira hosi sensasaun no persepsaun umanu, hosi hamkadak prosesu sira-nian atensaun nian, hosi memorizasaun (knaar ida-ne'ebé Wundt hahú tiha), hosi formasaun nesesidade halik sira-nian no personalidade nian, autór ne'ebá konsidera fenómenu hirak-ne'ebá nu'udar istória sosiál nia produtu (no mós kompartilla, iha modu ruma, ho propozisaun Völkerpsychologie nian hosi Wundt no ho propozisaun sira estudu simultáneu nian prosesu neurofiziolójiku sira-nian no determinasaun istóriko-kulturál sira-nian, hirak-ne'ebé ninia kontemporáneu Vygotsky halo tiha ho maneira independente).

Laboratóriu psikolójiku uluk hetan funda tiha hosi fiziólogu alemaun Wilhelm Wundt iha 1879, publika tiha ninia livru Principles of Physiological Psychology iha Lípsia, iha Alemaña. Ninia laletak hetan transfere tiha hosi isin umanu nia funsionamentu ba prosesu elementár liu hotu persepsaun nian no tatekis prosesu neok simples liu hotu sira-nian. Ninia laboratóriu forma tiha psikólogu sira-nia jerasaun uluk. Wundt nia alunu sira propaga tiha siénsia foun no mós funda tiha laboratóriu oin-hanesan oioin liuhosi Europa no Estadu Naklibur Sira. Edward Titchener mak sai tiha divulgadór importante knaar nian Wundt nian iha Estadu Naklibur Sira. Maibé ema sira delineia daudaun perspetiva seluk: médiku no filózofu estadunidense William James hahoin tiha, iha ninia livru The Principles of Psychology (iha 1890) —banati-tuir barak, obra signifikativu liu hotu literatura psikolójiku nian— abordajen foun ida sentradu liu iha funsaun neon umanu nian fali iha ninia estrutura. Iha époka ne'ebá, psikolojia ne'e ona siénsia estabelesidu ida no mós, to'o 1900, iha ona laboratóriu haatnulu liután iha Amérika Norte nian.

Iha ninia laboratóriu, Wundt dedika tiha an atu kria hun sientífiku tebes ida ba siénsia foun ne'e. Nane'e, nia realiza esperimentu sira atu hasa'e dadus sistemátiku no objetivu hirak-ne'ebé maknokar seluseluk bele replika. Atu bele hela fó-laran ba ninia ideál sientífiku, Wundt dedika tiha an prinsipalmente ba estudu reasaun simples sira-nian ba estímulu sira realizadu ho kondisaun kontroladu sira. Ninia métodu knaar nian hetan naran estruturalizmu hosi Edward Titchener, ida-ne'ebé divulga nia iha Estadu Naklibur Sira. Ninia objetu estudu nian mak sai estrutura conxiente neon nian no komportamentu, liuliu sensasaun sira. Ida hosi métodu hirak-ne'ebé Titchener uza tiha mak sai introspesaun; iha ida-ne'ebé indivíduu esplora sitematikamente ninia pensamentu no sensasaun rasik sira atu biban informasaun sira kona-ba esperiénsia sensoriál determinadu sira. Hase'in mahuluk sira hasoru estruturalizmu:

William James konkorda ho Titchener iha psikolojia nia objetu —prosesu konxiente sira—. Ba nia, nu entantu, prosesu hirak-ne'ebá nia estudu sira la limita an ba deskrisaun ida elementu sira-nian, konteúdu sira-nian no estrutura sira-nian. Neon konxiente maka sai. ba nia, sulin lapara, karakterístika ida neon nian iha interasaun nafatik ho meiu-ambiente. Porisu, ninia atensaun mak sai dirijidu ba funsaun prosesu neok konxiente sira-nian. Iha psikolojia, banaati-tuir nia, tende iha espasu ba emosaun sira, hakaran, valór sira, esperiénsia relijiozu no místiku sira —enfín, buat hotu ne'ebé halo ema ida-idak úniku. James nia ideia sira  hetan dezenvolve hosi John Dewey, ida-ne'ebé dedika an liuliu ba knaar prátiku iha edukasaun.




#Article 180: Omoseksualidade (3905 words)


Omoseksualidade (hosi lia-gregu lakin ὁμός, iguál, no lia-latín sexus, seksu) refere ba karaterístika, kondisaun no kualidade naran entidade moris nian (umanu ka lae) ida-ne'ebé sente atrasaun fíziku, estétiku no/ka emosionál ba entidade moris seluk ho seksu ka jéneru hanesan. Enkuantu orientasaun seksuál, omoseksualidade refere ba padraun persistente esperiénsia seksuál, afetivu no romántiku sira-nian ho prinsipál no ho eskluzivu entre ema ho seksu hanesan; mós nia refere ba indivíduu ho sensu identidade pesoál no sosiál bazeadu ba atrasaun sira-ne'ebá, enkuantu ema ne'ebá manifesta komportamentu sira no adere nia an ba komunidade ema sira-ne'ebé kompartilla orientasaun seksuál hanesan.

Omoseksualidade ne'e ida kategoria prinsipál sira-nian orientasaun seksuál nian, rabat biseksualidade, panseksualidade, eteroseksualidade no aseksualidade. Mós nia hetan rejistra iha kreis 5 000 espésie no ne'e hetan estuda di'ak no hetan komprova ho natoon iha kreis 500 sira-nian), no ema sira inklui minoria signifikativu sira ho entidade diversu sira hanesan mamíferu sira, manu-fuik sira no platelminte sira. Prevalénsia homoseksualidade nian iha umanu sira-nia leet susar atu determina ho presizaun; iha sosiedade loromonu modernu, estudu prinsipál sira hatudu prevalénsia hosi 2% ba 13% indivíduu omoseksuál sira-nian iha populasaun, enkuantu estudu sira seluk sujere katak aprosimadamente 22% populasaun nian hato'o grau ruma tendénsia omoseksuál nian.

Tuir ai-knanoik umanidade nian, knesan individuál sira omoseksualidade nian hetan admira, tolera ka kondena, haktuir norma seksuál vijente sira iha kultura no otas oioin bainhira sira mosu tiha. Bainhira sira hetan admira, knesan sira-ne'ebá hetan fó-entende nu'udar maneira atu hadi'a sosiedade; bainhira sira hetan kondena, sira hetan konsidera pekadu ka tipu ruma moras nian no, iha kazu balu, sira hetan haluli hosi lei. Hori meadu sékuku XX, omoseksualidade hetan desklasifika gradualmente nu'udar moras no hetan deskriminaliza iha rain dezenvolvidu kuaze hotu-hotu no iha maioria mundu loromonu nian. Entretantu, estatutu juríriku relasaun omoseksuál sira-nian sei varia tebetebes hosi rain ida ba seluk ida. Enkuantu, iha rain balu, kazamentu entre ema sira ho seksu hanesan hetan legaliza; iha seluseluk, komportamentu omoseksuál balu krime sira ho penalidade kruél sira, entre ne'ebé pena mate nian (porezemplu, Iraun kondena ema omoseksuál sira ba enforkamentu, enkuantu Arábia Saudita lapida sira).

Organizasaun mahuluk sira saude nian (ne'ebé inklui psikolojia) afirma katak omoseksualidade ka biseksualidade karaterístika kompativel ho saude mentál no ho ajustamentu sosiál normál netik; instituisaun médiku hirak-ne'e mós la rekomenda katak ema sira tenta seluk sira-nia kondisaun seksuál, tan, aleinde ne'e la'os efikás, ne'e bele kauza estragu psikolójiku sira. Iha tinan 1973, omoseksualidade hakmate hetan klasifika tiha nu'udar transtornu, bainhira nia hetan hasai tiha hosi Matadalan Diagnóstiku no Estatístiku Transtornu Mentál sira-nian (DSM) Asosiasaun Amerikanu Psikiatria nian. Iha tinan 1975, Asosiasaun Amerikanu Psikolojia nian adota tiha prosedimentu hanesan. Iha Brazíl, iha tinan 1984, Asosiasaun Brazileiru Psikiatria nian (ABP) pozisiona tiha an hasoru diskriminasaun no konsidera tiha omoseksualidade hanesan buat ruma ne'ebé la halo aat ba sosiedade. Iha 1985, ABP hetan tuir hosi Konsellu Federál Psikolojia nian (CFP), ne'ebé hakmate konsidera tiha omoseksualidade nu'udar desviu seksuál no, iha 1999, hari'i tiha regra sira ba atuasaun psikólogu sira-nian iha relasaun ba lia-husu sira orientasaun seksuál nian no deklara tiha katak omoseksualidade la konstitui moras mós lae distúrbiu mós lae perversaun no katak psikólogu sira labele kolabora ho eventu sira no servisu sira ne'ebé propoin terapia reorientasaun seksuál nian. Iha loron 17 Maiu tinan 1990, Asembleia-jerál Organizasaun Mundiál Saúde nian (OMS) hasai tiha omoseksualidade hosi lista moras mentál sira-nian, Klasifikasaun Internasionál Moras sira-nian (CID), data ne'ebé ona hetan selebra nu'udar Loron Internasionál hasoru Omofobia. Ikusliu, iha 1991, Amnistia Internasionál ona konsidera diskriminasaun hasoru ema omoseksuál sira nu'udar violasaun direitu umanu sira-nian.

Liafuan omoseksuál ne'e íbridu lia-gregu nian no lia-latín nian ho elementu ulukna'in derivadu hosi liafuan gregu ὁμός hanesan (la relasionadu ho liafuan latinu homo, ema, hanesan iha Homo sapiens), no nune'e tiha konota atu seksuál no afetivu sira entre ema sira ho seksu hanesan, inkluidu lezbianizmu. Liufuan gay jeralmente refere ba omoseksualidade manek, maibé nia bele hetan hodi ho sentidu boot liu atu refere ba ema LGBT hotu. Iha kontekstu seksualidade nian, lézbika refere de'it ba omoseksualidade inak. Liafuan lézbika hetan deriva hosi illa gregu Lezbus nian, iha ne'ebé poetiza Safu hakerek tebetebes kona-ba ninian relasionamentu emosionál ho noi sira. Adjetivu omoseksuál deskreve komportamentu, relasionamentu, ema sira, orientasaun etc... Forma adjetivu katak literalmente seksu hanesan no ne'e íbridu formadu hosi liafuan gregu omo- (forma ὁμός nian hanesan) no seksuál hosi liafuan lia-latín medievál sexualis (hosi liafuan lia-latín klásiku sexus). Loos duni liafuan ne'e to'o tiha ba lia-tetun hakat lia-portugés.

Espesialista balu rekomenda sees kompletamente uzu termu nian omoseksuál dunitán ninia istória klíniku no tanba liafuan refere de'it
ba tipu ida komportamentu seksuál (hasoru sentimentu romántiku sira) no, portantu, iha konotasaun negativu. Iha vizaun ne'ebé afirma katak problema la'ós termu omoseksualidade, fali liafuan omoseksualizmu. Espesialista sira iha literatura psikiátriku konkorda iha pozisiona kriasaun termu omoseksualizmu iha sékulu XIX, hale'u dékada 1860 nian ka 1870 nian, kriadu hosi diskursu médiku atu identifika sujeitu omoseksuál. Bainhira sufiksu -izmu hetan utiliza atu referensia pozisaun filozófiku, ideolójiku no/ka sientífiku sira, psikólogu oin-oin afirma katak ninia utilizasaun erradu no uzadu iha pasadu nu'udar forma atu asosia nia ho distúrbiu mentál ka moras. Iha léksiku balu, omoseksualizmu mosu definidu hosi prátika atu omoseksuál sira-nian, enkuantu termu omoseksualidade hetan aplika ba atrasaun sentimentál no seksuál. Mós tan ne'e, ema barak konsidera katak termu omoseksualizmu iha signifikadu pejorativu, no ne'e halo tiha katak ohin termu utilizadu liu hosi ema sira ne'ebé iha vizaun negativu omoseksualidade nian. Nune'e mós, adosaun forma rua hotu nian importante iha naran kampu ida. Termu omoseksualizmu hetan utiliza ho frekuénsia, porezemplu, kolokialmente hanesan iha obra akadémiku sira no disionáriu famozu sira lia-portugés brazileiru, nu'udar sinónimu omoseksualidade nian lahó distinsaun entre liafuan rua hotu, enkuantu iha dokumentu seluseluk -izmu no ninia nahan patolójiku hetan sees no -dade hetan adota ne'ebé katak modu ezisténsia nian. To'o oras ne'e iha akadémiku sira ne'ebé, tuir Jurandir Freire Costa nia proposta, sees termu rua hotu no prefere omoafetividade banati-tuir karater pejorativu ne'ebé liafuan rua seluk hetan utiliza ho (termu ne'e hetan kria orijinariamente hosi psikanalista alemaun Sándor Ferenczi, iha 1911, ho asentimentu Freud nian).

Aparisaun koñesidu ida-uluk termu omoseksuál iha impresaun hetan hasoru tiha iha panfletu 1869, publikadu anónimamente hosi romansista alemaun ne'ebé moris-mai iha Áustria, Karl Maria Kertbeny, enkuantu nia argumenta hasoru lei Prúsianu hasoru sodomia. Iha 1879, Gustav Jäger uza tiha Kertbeny nia termu sira iha ninia livru Die Entdeckung der Seele (1880). Iha 1886, Richard von Krafft-Ebing uza termu sira omoseksuál no eteroseksual ho ninia livru Psychopathia Sexualis, provavelmente empresta tiha hosi Jäger. Krafft-Ebin nia livru populár loos entre leigu sira no médiku sira, portantu termu eteroseksuál no omoseksuál sai tiha aseitu liu hotu atu dezigna orientasaun seksuál. Nane'e, termu nia uzu daudauk iha ninia abut sira iha tradisaun abranjente sékulu XIX taksonomia nian personalidade nian. Sira-ne'é kontinua influénsia dezenvolvimentu konseitu modernu nian orientasaun seksuál, no hetan asosia ba domi romántiku no ba identidade, aleinde ninia signifikadu orijinál, ne'ebé seksuál exklusivamente.

Biar autór sira-uluk mós hodi tiha adjetivu omoseksuál atu refere ba kualkér kontekstu omo, i.e. seksu hanesan nian (hanesan konversatóriu ka eskola eskluzivu ba menina sira), ohin termu ne'e hetan hodi eskluzivamente ho referénsia ba atrasaun, ba atividade no ba orientasaun omoseksuál. Termu omososiál hetan hodi oras ne'e atu deskreve kontekstu sira seksu hanesan nian ne'ebé la'ós espesífikamente seksuál. Mós iha liafuan referente ba domi ba seksu hanesan, omofília. Sikat termu seluseluk, Mane sira ne'ebé halo seksu ho mane sira (ho uzu iha komunidade médiku bainhira sira debate, espesífikamente, atividade omoseksuál sikat mane sira), omoerotizmu (iha kontekstu obra sira-nian arte nian), eterofleksível-bi-kuriozu (referente ba ema ida ne'ebé identifika an eteroseksuál maibé, okazionalmente, nia sente ka hatudu interese ho ema ida seksu hanesan nian) no metroseksuál (referente ema ida lae gay vaidozu no ho gostu sira estereótipu gay nian ho hahán, moda no design) hetan inklui.

Entre termu maktolok no makanek sira lia-tetun nian, ita iha liafuan paneleiru. Maibé, hanesan nia mosu ho insultu étniku no rasiál sira, uzu aat termu sira-ne'ebá nian bele ofende tebetebes no gama utilizasaun permisivel nian hakno'a hosi lale'uk no hosi ema ne'ebé ko'alia daudaun (ema omoseksuál sira-nia lubuk sira uza sira-ne'e beibeik pozitivamente). Fali, liafuan gay, ne'ebé orijinalmente hetan hakohak hosi mane omoseksuál sira no feto omoseksuál sira nu'udar pozitivu no afirmativu (hanesan iha haforun gay ka iha direitu gay sira) hetan emprega beibeik pejorativamente.

Biar liafuan gay hetan uza hanesan denominadór komún entre mane no feto omoseksuál no biseksuál sira, uzu ne'e beibeik hetan kontesta, dunitán karan individuasaun nian lubun seluseluk nian variasaun seksuál nian, ne'ebé reivindika identidade autónomu, independente, rasik. Espesialista balu hakerek tiha katak ne'e rasik, la de'it lubun sira-nian interese ne'e nian, maibé kualkér lubun umanu seluk ida-nian.

Tuir istória umanidade nian, omoseksualidade nia aspetu individuál sira hetan admira ka kondena hetan, haktuir norma seksuál vijente sira iha kultura oioin no otas oioin iha ne'ebé sira akontese tiha.

Iha kompilasaun detalladu ida materiál istóriku no etnográfiku sira-nian kultura preindustriál sira-nian, dezaprovasaun maka'as omoseksualidade nian hetan haktuir iha 41% hosi kultura 42; nia hetan simu ka ignora hetan hosi 21% no 12% la konta tiha konseitu ne'e. Hosi etnografia 70, 59% konta tiha omoseksualidade hanesan iha frekuénsia auzente ka raru no 41% konta tiha hanesan prezente ka la inkomún.

Iha kultura sira ho hamkonan relijiaun abraámiku sira-nian, lei no kreda hari'i daudaun sodomia nu'udar tranzgresaun sakar lei divinu ka krime ida sakar natureza. Maibé kondenasaun seksu anál entre mane sira molok fiar kristaun.

Figura istóriku barak -ne'ebé inklui Sókrates, Lord Byron, Eduardu II no Adrianu- iha tiha termu sira hanesan omoseksuál ka biseksuál ne'ebé hetan aplika ba sira. Liña komún ida argumentu konstrusionista nian maka la ema ida, iha Otas Lakin ka iha Otas Klarak, esperimenta omoseksulidade hanesan nu'un seksualidade eskluzivu ka permanente nian. John Boswell kombate tiha argumentu ne'e hodi sita sira hakerek lakin sira-nian gregu Plataun nian, ne'ebé deskreve individuu sira ne'ebé hatudu omoseksualidade eskluzivu.

Biar espresaun omoseksuál hetan ignora ka suprime hosi esploradór europeu no kolonialista sira beibeik, mós ne'e maka prezente iha Áfrika kahorik no espresaun ne'e kaer tiha variedade ida forma sira nian. Antropólogu Stephen Murray no Will Roscoe konta tiha katak feto lezotiana sira envolve an ho fafutuk sira menon naruk nian no erótiku ne'ebé hetan bolu motsoalle. E. E. Evans-Pritchard mós rejista tiha katak asua'in Zande sira hosi Kongu nia Tasi-feto baibain kaer tiha amante klosan sira seksu manek nian entre otas tinan sanulu-resin-rua no ruanulu, ne'ebé tulun ho knaar umak sira no pratika seksu interkrurál ho sira-nia kaben-na'in sira tuan liu. Prátika ne'e mate ona iha inísiu sékulu XX nian, depoizde europeu sira konkista tiha kontrole rain afrikanu sira-nian, maibé ne'e konta tiha ba Evans-Pritchard hosi katuas sira hodi ne'ebé nia ko'alia tiha.

Rejistu uluk kazál omoseksuál nian iha istória jeralmente hetan konsidera ne'e Khnumhotep no Niankhkhnum, kazál ejípsiu seksu manek nian, ne'ebé moris tiha hadulas 2400 molok Kristu. Kazál ne'e hetan pinta durante re'in ida, poze íntimu liu hotu iha arte ejípsiu, no hetan hale'u hosi sira ne'ebé parese sira-nia erdeiru sira.

Entre povu kahorik sira Amérika nian, molok kolonizasaun europeu, omoseksualidade nia forma klisuk ida hetan foka iha figura espíritu-rua nian. Normalmente, indivíduu ne'e hetan tada saan iha moris; depoizde inan-aman hili tuir dalan ne'e ba sira-nia oan no bainhira kosok-oan aprova papél ne'e, nia hetan hakiak hodi natoon atu aprende lisan sira jéneru nian ne'ebe nia hili tiha. Jeralmente, espíritu-rua sira maka matan-dook ne'ebé hetan respeita hanesan ema ne'ebé iha beran sira aleinde sira-ne'ebá matan-dook klisuk sira-nian. Sira-nia vida seksuál ho suku nia membru klisuk sira seksu hanesan nian.

Ema omoseksuál no ema tranzjéneru mós komún entre sivilizasaun pré-konkista seluseluk iha Amérika Latinu, hanesan asteka sira, maia sira, kíxua sira, moxe sira, zapoteka sira no tupinambá sira iha Brazíl.

Konkistadór europeu sira hetan hata'uk bainhira sira-ne'e deskobre tiha katak sodomia hetan pratika publikamente entre povu indíjena sira. Europeu sira habeur elimina berdaxe sira (hanesan españól sira bolu tiha prátika espíritu-rua sira-nian) hodi penalidade laran-asu sira, hanesan ezekusaun públiku, iha ne'ebé ema hetan sunu no hetan lees ho pedasuk sira hosi asu sira.

Omoseksualidade iha Xina, ho naran hanesan laran-murak sira pésegu kuak nian, haas lubuk ka lisan kraik, hetan haktuir aprosimadamente hori 600 uluk-ba Kristu. Termu eufemístiku ne'e sira hetan utiliza tiha atu deskreve komportamentu sira no la deskreve identidade sira (resentemente, foin-sa'e Xina-oan balu seban tiha atu utiliza termu brokeback  断 背 (duanbei) atu refere ba ema omoseksuál sira, dunitanba susesu filme Brokeback Mountain nian diretór nian Ang Lee.

Entre kultura barak hosi Áfrika Nordeste no Ázia Loromonu musulmanu igualitáriu ka estruturadu iha otas, prátika omoseksuál sira hetan lekar no subar ho daudauk ka horiuluk. Iha tinan dahikus sira, relasaun igualitáriu sira, inspiradu iha padraun loromonuk, sai baibain liu, maski sira sei hela kirik. Relasaun seksuál entre indivíduu ho seksu hanesan hetan kastigu ofisialmente ho pena mate nian iha rain musulmanu oin-oin: Arábia Saudita, Iraun, Mauritánia, Nijéria, Sudaun no Iemen.

Estudiozu balu hesuk katak ezemplu sira domin omoseksuál nian eziste iha literatura lakin, hanesan iha Epopeia Gilgamesh nian hosi Mezopotámia no hanesan istória bíbliku David no Jónatas. Iha Epopeia Gilgamesh nian, relasaun entre protagonista Gilgamesh no personajen Enkidu hetan haree hosi ema balu nu'udar omoseksuál iha ninia natureza. Nune'e, domin omoseksuál David nian ba Jónatas mak sai boot liu duké domin ba feto sira.

Iha relatu balu de'it viajante arabi sira-nian iha Europa to'o inísiu sékulu XIX nian. Viajante hirak-ne'ebá nia rua, Rifa'ah al-Tahtawi no Muhammad al-Saffar, manifesta tiha surpreza wainhira sira haree tiha domin nia poezia fransés, dala balu ho tradusaun lakonak, entre mane-oan nurak, ida-ne'ebé refere tiha ba feto nurak, atu mantein ninia norma sosiál no morál sira.

Ohin, governu iha Oriente Médiu dala barak ignora ka heli ezisténsia omoseksualidade nian ka kriminaliza nia. Omoseksualidade mak sai ilegál iha rain musulmanu balun boot liu. Prezidente iranianu iha tempu ne'e, Mahmoud Ahmadinejad, durante ninia diskursu iha tinan 2007 iha Universidade Kolúmbia nian, hesuk tiha katak la iha omoseksuál sira iha Iraun. Omoseksuál barakliu hirak-ne'ebé moris iha ne'ebá mantein sira nia orientasaun seksuál ho subar tanba sira ta'uk sansaun sira ka hebain governu nian ba sira nia família sira.

Kódigu Manu nian (ho lia-sánskritu मनुस्मृति), obra fundamentál direitu indú nian, tatemik seksu datoluk ida-ne'ebé nia membru sira bele ezerse espresaun tradisaun-laek sira jéneru nian no atividade omoseksuál sira.

Dokumentu sira lakin liu hotu Loromonu nian (ho forma obra literária sira-nian, objetu-arte sira-nian no materiál mitográfiku sira-nian) kona-ba relasaun entre ema ho seksu hanesan mai hosi Grésia Lakin. Pederastia iha Grésia Lakin hetan utiliza tebetebes nu'udar meiu pedagójiku; ema sira hatene katak Plataun, iha ninia hakerek uluk-nain sira, hahi'i tiha kadi'ak sira pederastia nian, biar, iha ninia obra tardiu sira, nia hahoin tiha omoseksualidade nia ukun-bandu.

Iha Bankete, Plataun hatete omoseksualidade nia aseitasaun ekivalente demokrasia no ninia supresaun ekivalente despotizmu no mós asegura katak ninia vergoñozu ba bárbaru sira dunitán sira-nia governu despótiku sira. Aristóteles, iha ninia obra Polítika, indefere tiha Plataun nia ideia sira kona-ba omoseksualidade nia abolisaun (2.4); nia haklake katak bárbaru sira, hanesan mós selta sira, admite tiha ne'e hanesan onra espesiál (2.6.6.), enkuantu kretense sira utiliza nia atu hamkadak populasaun (2.7.5.).

Iha arte, ohin ema sira sei koñese poetiza Safu, figura importante ne'ebé hakerek tiha versu sira enderesadu ba feto seluseluk; no, falisá poetiza ne'e moris-mai iha Lezbus, hela tiha asosiadu ba lézbika sira, terminolojia ne'ebé hela tiha naran-boot loos iha sékulu XIX. Narradór sira basuk nian ninia poema sira-nian ko'alia kona-ba paixaun no domin (dala balu korrespondidu, dala seluseluk la'ós) ba feto balun, maibé deskrisaun sira hahalok fíziku no/ka entre feto sira iha ninia versu sira uitoan no sujeitu ba debate. Ho naran forma ida, ohin ema sira hatene katak maromak-feto 
Afrodite, iha Safu nia poema sira, hetan haree nu'udar lézbika sira-nia patrona.

Hori sékulu XIII nia balun daruak, mate mak sai punisaun komún liu ba omoseksualidade manek iha Europa nia parte boot liu hotu. Iha Renaxensa, kota maksoik sira iha Itália nia norte, partikularmente iha Florensa no Veneza, sai koñesidu dunitán sira-nia prátika jeneralizadu domin nian entre ema sira ho seksu hanesan, pratikadu hosi populasaun amak nia parte kaboot ida no konstruídu banati-tuir padraun klásiku estétiku Grésia no Roma.

Koñese tiha horiuluk liu ho naran nu'udar domin viríl, sodomia, pekadu nefandu, uranizmu ka seksu datoluk, de'it iha 1869, iha Alemaña, domin entre ema sira ho seksu hanesan simu tiha naran sientífiku omoseksualizmu nian. Médiku, ninia makiak, ne'ebé mós mak sai omoseksuál, buka daudaun hato'o dadadak ba seksu hanesan nu'udar inatu, nune'e naturál no la adkiridu, atu malisan sala dunitán ninia prátika. Sasinar ne'e so'i tiha neon-monu mundu sientífiku progresista nian époka ne'ebá nian ba médiku ne'e. Tuir loloos, tiru sai tiha hakat kulatra, ulusá konseitu sientífiku hetan engloba hosi psikiatria. Ho ne'ebá, domin entre ema sira ho seksu hanesan husik sai pekadu nia matéria atu sai moras no, nune'e, pasivel tratamentu sira-nian. Omoseksuál sira-nia kondenasaun hetan transfere hosi relijiaun nia esfera ba siénsia, atubele padre sira hetan substitui hosi médiku sira nu'udar sira-nia algóz sira.

Iha Melanézia nia sosiedade wa'in, espesialmente iha Papua-Giné Foun, seksu hanesan nia relasaun sira mak sai kultura nia parte integrante to'o sékulu kotukbá nia balun. Iha Melanézia nia kultura tradisionál wa'in, mane labarik ida iha pré-puberdade forma kazál ho foin-sa'e tuan liu ida, ne'ebé mai joven nurak liu nia mentór no ne'ebé insemina daudaun joven nurak liu (ho ibuk, analmente ka topikamente, banati-tuir suku) tuir tinan balun atu mós adolexente nurak liu hato'o puberdade. Maski nune'e Melanézia nia sosiedade wa'in sai si'ak ba relasaun sikat ema sira ho seksu hanesan hori tempu ne'ebé misionáriu europeu sira introdús tiha kristianizmu.

Asosiasaun Estadunidense Psikiatria nian (ho lia-inglés American Psychiatric Association), Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian (ho lia-inglés American Psychological Association ka APA) no Asosiasaun Nasionál Traballadór Sosiál sira-nian (ho lia-inglés National Association of Social Workers ka NASW) haklorek iha tinan 2006:

Koléjiu Liuraik Psikiatria nian (ho lia-inglés Royal College of Psychiatrists) afirma iha tinan 2007:

Akadémia Estadunidense Pediatria nian (ho lia-inglés American Academy of Pediatrics ka AAP) afirma, iha Pediatrics, iha tinan 2004:

Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian (ho lia-inglés American Psychological Association ka APA) afirma katak iha provavelmente razaun wa'in ba formasaun orientasaun seksuál nian ema ida nian no razaun sira bele sai diferente ba ema diferente sira no hatete katak orientasaun seksuál maioria nian ema sira-nian hetan determina iha otas prekose. Peskiza kona-ba oinsá orientasaun seksuál iha mane sira bele hetan determina hosi fatór jenétiku sira ka fatór pré-natál seluseluk dezempeña papél ida iha debate polítiku no sosiál kona-ba omoseksualidade no mós hasa'e temór sira kona-ba impresaun jenétiku no teste pré-natál sira.

Profesór Michael King afirma: Konkluzaun sientista sira-nian hirak-ne'ebé peskiza tiha orientasaun seksuál nia hun-fatin sira no estabilidade mak sai katak buat ne'e karakterístika umanu ne'ebé hetan forma iha moris nia inísiu no reziste ba mudansa sira. Evidénsia sientífiku sira kona-ba omoseksualidade nia hun-fatin sira hetan konsidera relevante ba debate teolójiku no sosiál wainhira hahesuk sira katak orientasaun seksuál mak sai hahilik halo aat.

Autór sira estudu nian hosi tinan 2008 hesuk katak la iha evidénsia kaboot sira katak orientasaun seksuál umanu iha hamkonan jenétiku, atuhodi ema sira la hatene nu'usá omoseksualidade, ne'ebé iha tendénsia atu haki'ik susesu mahoris, hetan mantein iha populasaun ho frekuénsia aas relativamente. Ema sira supoin katak wainhira jene hirak-ne'ebé predispoin ba omoseksualidade haki'ik omoseksuál sira-nia susesu mahoris, bele fó vantajen ruma ba eteroseksuál hirak-ne'ebé lori sira. Sira-nia rezultadu sira sujere katak jene hirak-ne'ebé predispoin ba omoseksualidade bele fó vantajen ida atu hetan namoradu ka namorada iha eteroseksuál sira, buat ne'ebé bele tulun haklake omoseksualidade nia evolusaun no manutensaun iha populasaun. Estudu hosi tinan 2009 hahoin mós fekundidade nia haboot signifikativu ba feto sira nakmaluk ho ema omoseksuál sira hosi liña inan nian (maibé la'ós ho ema-feto nakmaluk hosi liña aman nian).

Garcia-Falgueras no Swaab afirma iha rezumu sira-nia estudu hosi 2010: Kaukau nia kakutak dezenvolve an durante períodu intra-uterinu iha diresaun amak hodi asaun diretu testosterona nian sobre sélula nervozu iha dezenvolvimentu ka iha diresaun inak hodi auzénsia hosi laloran ne'e ormona nian. Ne'e duni, ita-nia identidade jéneru nian (hafiar hosi pertense ba seksu amak ka inak) no orientasaun seksuál hetan programasaun ka organizasaun iha ita-nia estrutura serebrál sira wainhira ita sei hela iha úteru. La iha indikasaun ruma katak ambiente sosiál hafoin moris iha efeitu balu sobre identidade jéneru nian ka sobre orientasaun seksuál.

La iha estudu ruma ho rigór sientífiku atu konklui se terapia xamadu sira reorientasaun seksuál nian funsiona atu muda ema nia orientasaun seksuál karik. Terapia hirak-ne'ebá mak sai kontroversu tanba tensaun sira entre organizasaun ho hun relijiozu hirak-ne'ebé realiza sira no organizasaun profisionál, sientífiku sira no hosi direitu LGTB. Konsensu data naruk nian hosi siénsia komportamentál no sosiál sira no hosi profisaun isin-di'ak nian no isin-di'ak neok afirma katak omoseksualidade, per se, mak sai variasaun normál no pozitivu seksualidade umanu nian. Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian hesuk katak ema sira-nia maioria iha sensu uitoan ka la iha sensu ruma hahilik nian sobre sira-nia orientasaun seksuál. Indivíduu no lubuk balun promove tiha ideia katak omoseksualidade mak sai sintoma kamerik espirituál nian, dezenvolvimentu nian ka falla morál sira-nian no argumenta tiha katak esforsu sira atu muda orientasaun seksuál, ho inkluzaun psikoterapia nian no esforsu relijiozu sira-nian, bele altera sentimentu no komportamentu omoseksuál sira. Indivíduu no lubuk sira-ne'eba nia barak hetan inkorporasaun iha lale'uk boot liu hosi movimentu polítiku relijiozu koservadór hirak-ne'ebé apoia omoseksualidade nia estigmatizasaun tanba motivu polítiku ka relijiozu sira.

Organizasaun ida hosi profisionál sira isin-di'ak neok nian la apoia esforsu sira atu muda orientasaun seksuál no kurakuran hotu-hotu adopta tiha haklorek polítiku hirak-ne'ebé adverte ba profisionál no públiku kona-ba tratamentu hirak-ne'ebé ema propoin atu muda orientasaun seksuál. Hirak-ne'e inklui Asosiasaun Estadunidense Psikiatria nian (ho lia-inglés American Psychiatric Association), Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian (ho lia-inglés American Psychological Association), Asosiasaun Nasionál Serbisu-na'in Sosiál sira-nia (ho lia-inglés National Association of Social Workers), Asosiasaun Estadunidense Akonsellamentu nian (ho lia-inglés American Counseling Association), Koléjiu Liuraik Psikiatra sira-nian (ho lia-inglés Royal College of Psychiatrists),, Sosiedade Australianu Psikolojia nian (ho lia-inglés Australian Psychological Society) no Konsellu Federál Psikolojia nian Brazíl nian (ho lia-portugés Conselho Federal de Psicologia do Brasil). Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian no Koléjiu Liuraik Psikiatra sira-nian espresa tiha katak pozisaun hirak-ne'ebé lubuk hanesan Asosiasaun Nasionál Peskiza nian no Terapia nian Omoseksualidade nian (ho lia-inglés National Association for Research  Therapy of Homosexuality) defende la hetan apoiu iha siénsia no hakiak ambiente ida iha ne'ebé prekonseitu no diskriminasaun bele mosu.

Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian insentiva profisionál sira isin-di'ak neok nia atu evita desvirtua efikásia esforsu sira-nian mudansa nian orientasaun seksuál nian hakat promosaun no haklolok muda nian orientasaun seksuál wainhira sira presta asisténsia ba indivíduu angustiadu sira tan sira rasik ka tan seluseluk iha relasaun ho sira-nia orientasaun seksuál no sira konklui katak kadi'ak hirak-ne'ebé partisipante iha esforsu sira mudansa nian orientasaun seksuál nian haktuir bele hetan hola hakat abordajen hirak-ne'ebé la koko muda orientasaun seksuál.

Ema barak ne'ebé sente dadadak ba ema ho seksu hanesan esperimenta prosesu ida ho naran hosi dalan-sai hosi armáriu iha momentu ruma sira-nia moris nian. Ne'e konsiste iha haloken públiku orientasaun seksuál nian hosi ema ida iha armáriu nia laran. Ema nurak sira komunika jeralmente sira-nia omoseksualidade ba sira-nia familiár sira no/ka belun sira no mós akontese katak selebridade sira no ema públiku sira haloke publikamente sira-nia orientasaun seksuál.

Jeralmente, dalan-sai hosi armáriu hetan deskrisaun ho faze tolu: faze dahuluk mak sai koñese rasik an, iha ne'ebé ema ne'e neon-nakloke no desididu atu esperimenta relasaun sira ho ema ida ho seksu hanesan (buat ne'ebé ema sira bolu dalan-sai ka lia-kotu larak); daruak envolve lia-kotu rasik atu revela an ba seluseluk, hanesan ba família, ba belun no/ka kolega sira, no dauk toir; datoluk refere ba envolve an tebetebes ho ema ida ho  seksu hanesan no moris dala barak ho neon-nakloke nu'udar ema LGTB ida.




#Article 181: Comite Orientador 25 (144 words)


Comité Orientador 25 (CO25) nudár Comité Orientador 25 (CO25) nudár Organizasaun ida ne’ebé maka estabelese liu-husi Rezolusaun Konsellu Ministru (Nú.1/2017, 9 de Janeiro) ho nia misaun ne’ebé mak kontempla iha planu servisu maka atu prepara ekipa ida ne’ebé kredivel no neutru hodi hakerek istória kona-ba papél organizasaun rezistênsia ka organizasaun juvenil sira nian iha prosesu luta ba libertasaun nasional.
Misaun husi Comité Orientador 25 ne’e mos sai parte ida husi interese públiku “interese nasional” atu kontinua hakerek istória ida ho nia vizaun ne’ebé maka garantia nia sustentabilidade ba povu no Estadu hahú ohin ba futuru liu husi valoriza ita nia istória rasik. Kontinua respeita istória sai nudár valór prinsipal iha prosesu konstrusaun Estadu ohin loron.

Comité Orientador 25 (CO25) iha pilar tolu (3) ne’ebé mak sai hanesan matadalan ba implementa programa husi CO25 nian ba periodu dauluk 2017-2022; 

Estrutura Diretiva Comité Orientador 25

info@comiteorientador25.org




#Article 182: Silvino Adolfo Morais (104 words)


Sr. Silvino Adolfo Morais (* 19 julho 1956, iha Atsabe, Munisipio Bobonaro, Timor-Leste) nu'udar Depuatdo husi Bancada FRETILIN.

Morais tama iha lista kandidatura legislativa ba tinan 2012 ho posisaun 64 iha lista partidu FRETILIN.  Iha tinan 2017 Morais mos hetan tuir fatin iha kadeira parlamemtar ho posisaun 20 iha partidu FRETILIN. Tamba partido FRETILIN ho PD minoria iha Parlamentar la bele avansa tan ne'e halo elisaun foun fali, ho nune'e Morais hetan asentuasaun ba elisaun 12 Maio 2018 ho posisaun (numero) 12 iha partido FRETILIN.  

Morais Lisensiatura iha are Ekonomia. Komesa simu kargo iha 13 junho 2018 no hola parte iha Komisaun C Parlamentar. 




#Article 183: Maria Angelina Lopes Sarmento (179 words)


Sra. Maria Angelina Lopes Sarmento ka konhese ho Lita Sarmento (* 10 Jullu 1978, iha  Lahane Oriental, Munisipio Díli, Timor-Leste). Nu'udar Pimeiro Vice atual Parlamento Nasional Timor-Leste (2018-2023). Membro husi Bancada Partidu Libertasaun Popular (PLP).

Maria remata estudo ho lisensiada Agronomia. Iha tinan 2002 Maria ajuda misaun UNESCO nian iha Timor-Leste nu'udar tradutor no mos nu'udar membro husi Instituisaun Kdadalak Sulimutuk. 2006 nu'udar direktora husi Forum NGO Timro-Leste. 

Iha tinan 2007 Maria simu kargu nu'udar komisaria ba Komisaun Nasional ba Elisaun (CNE). 2014 Maria mos simu kargu nu'udar Sekretaria Geral UNESCO nian iha Timor-Leste.

Iha kongresu primeiro husi PLP ba loron tolu husi Maio 18-20 2017 simu pose nu'udar terseira vice husi partidu PLP ne'ebé lidera husi Sr. Taur Matan Ruak. Iha tinan ne'ebé hanesan Maria tama nu'udar deputada parlamento nasional, nu'udar Vise Presinte Komisaun G. Desde setembro 2017 Maria nu'udar delegasaun efektivu ba Comunidade dos Paisés de Língua Portuguesa (CPLP). Elisaun Parlamento tinan 2018-2023 AMP mak lidera, iha laran inklui mos PLP, ho ida ne'e Maria tama lista numero 6 nu'udar deputada husi partido PLP., iha Komisaun C.




#Article 184: Luís Roberto da Silva (140 words)


Sr. Luís Roberto da Silva (* 07 Juñu 1977, iha Waioli (Uai Oli), postu administrativu Vinilale, Munisípiu Baukau, Timor-Leste). Nu'udar Segundu Vise atual Parlamentu Nasional Timor-Leste ba priodu 2018-2023. Membru husi Bankada Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO).

Sr. Luís nu'udar Adjuntu Sekretáriu Jeral Partidu KHUNTO nian. Iha Loron 22 Jullu tinan 2017, Sr. Luís nia naran tama iha lista numero 5 deputados parlamentar tinan 2017-2018 hodi represena partido KHUNTO rasik. Sr. Luís iha IV Governo Konstituisional nu'udar membro husi Comissão de Assuntos Constitucionais e Justiça (Komisaun A) no mos nu'udar Vise Presidente husi Comissão de Negócios Estrangeiros, Defesa e Segurança (Komisaun B).

Iha Tinan 2018, Sr. Luís tama lista naran husi Aliança de Mudança para o Progresso (AMP) ho lista naran numero 29 ne'ebé hetan aseita husi Tribunal Rekursu Timor-Leste, representa partidu KHUNTO iha Uma Fukun Parlamentu Nasional.  




#Article 185: Maria Terezinha Viegas (177 words)


Sra. Maria Terezinha Viegas (* 3 Outubru 1964, iha Postu Administrativu Laklubar, Munisípiu Manatutu, Timor-Leste). Nu'udar Sekretária atual Parlamentu Nasional Timor-Leste (2018-2023). Membru husi Bankada Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT).

Remata estudo Lisensitura iha Agronomia.

Iha I Legislatura tinan 2002 to'o 2007, Sra. Maria nu'udar membru husi bankada FRETILIN, no simu kargu nu'udar Sekretária Parlamentu Nasional. Iha Elisaun Parlamentu Nasional 2007-2012, Sra. Maria simu kargu ne'ebé hanesan nu'udar Sekretária Parlamentu Nasional maibe husi bankada CNRT, husi ne'eba Sra. Maria nu'udar membru aktivu husi bankada CNRT. Toma kontak iha Comissão de Economia, Finanças e Anti-Corrupção (Komisaun C).

Iha loron 08 Agostu 2012, simu kargu nu'udar Sekretária Estadu Asuntu Parlamentár, asumi kargu ne'e nafatin to'o mudansa iha govenru loron 16 Fevereiru 2015.

Hahu'u Setembru 2017 Sra. Maria nu'udar delegasaun efektivu ba Comunidade dos Paisés de Língua Portuguesa (CPLP). Elisaun Parlamento tinan 2018-2023 AMP mak lidera, iha laran inklui mos CNRT, ho ida ne'e Maria tama lista numeru 9 nu'udar deputada husi partido CNRT., iha Komisaun C.

Tinan 2018, Sra. Maria nu'udar membru Exekutifu iha Federasaun Futebol Timor-Leste (FFTL).




#Article 186: Regina Freitas (329 words)


Sra. Regina Freitas (* 15 Maio 1960, iha Ossu-Huna, Baukau, Timor-Leste). Nu'udar II Vise Sekretária atual Parlamentu Nasional Timor-Leste (2018-2023). Membru husi Bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP).

Sra. Regina remata nia estudu iha tinan 1974, ho 4 (Quarta) Klase tempu portuguesa. Husi tinan 1975 to'o 1978 Sra. Regina nu'udar membru ativu FRETILIN no partisipa diretamente iha organisaun feto nian hanesan  OPMT no mós organisaun joventude nian OPJT. 1979 to'o 1992 Sra. Regina partispa iha organisaun resistênsia nasional nu'udar Xefe Logístika hodi kontra okupasaun indonésiu. 1993 simu kargu nu'udar Vise Koordenadora Logístika iha regiaun III resistênsia nian. 1998 nu'udae Xefe Koordenadora Logístika ba Conselho Nacional de Resistência Timorense (CNRT). Okupasaun Indonésiu remata iha 1999.    

Iha 2003, Sra. Regina hari'i no mós nu'udar fundadora ba Eskola Heróis da Pátria, aumenta tan iha tinan 2006 Sra. Regina hari'i Pré-Eskola iha Aldeia Lacoto, Balibar. 2003 to'o 2005 nu'udar Xefe Resistênsia Presidensial ba Presidente Xanana Gusmão. 2007 nu'udar membru husi komisaun HIV/SIDA hodi halo divulgasaun informasaun konaba SIDA iha territoriu Timor laran tomak. Sra. Regina hari'i kompanha ho naran Dolaide Unipessoal, Lda iha tinan 2008. Durante tinan 2009 to'o 2012 nu'udar fundador ba FRETILIN RESISTÊNSIA hodi apoia Sr. Taur Matan Ruak ba kandidatura presidente no mós iha tempu ne'ebé hanesan nu'udar Diretora Finansial. 2015, Sra. Regina hamutuk ho militante FRETILIN RESISTÊNSIA tomak rekonha kartaun eletoral hodi bele apoio Partidu Libertasaun Popular (PLP) no iha tinan tu'ir mai 2016 Sra. Regina nu'udar repesentante feto iha kapital Dili ba Partidu Libertasaun Popular (PLP) no mós nu'udar Diretora ba Departementu Assistênsia Sosiais Saúde ba Câmara de Coméricio Indústria Timor Leste (CCI-TL).          

Iha Elisaun Parlamentar tinan 2017 Sra. Regina tama lista numero 54 iha Partidu Libertasaun Popular (PLP). Elisaun Parlamentar tinan 2018, Sra. Regina tama lista numero 30 iha lista  Aliança para Mudança e Progresso (AMP), hodi representa Partidu Libertasaun Popular (PLP) nafatin. Iha Votu parlamentar Sra. Regina simu kargu nu'udar II Vise Sekretária Parlamentu Nasional Timor-Leste, no mos membru husi Comissão de Economia e Desenvolvimento (Komisaun D).

 




#Article 187: Fabiano José Costa Flora (228 words)


Fabiano José Costa Flora (* 29 Maiu 1985, iha Viseu, Portugal) nu'udar treinador futebol husi Portugal. Komesa iha tinan 2019 sai nu'udar trenador futebol iha Ekipa Nasional Timor-Leste.

Fabiano hahu'u nia karreira nu'udar treinador komesa iha tinan 2009 hamutuk ho equipa SS Lazio. Iha tinan 2013, Fabiano muda ba ekipa Juventus Turin, tinan tu'ir-mai 2014 Fabiano nu'udar Co-Treinador iha Giuseppe Galderisi ba premeira divisaun iha premeira liga SC Olhanense, ba fulan lima ho jogus 16. Depois ida ne'e, fulan tuir mai Fabiano komesa iha Académica de Coimbra nu'udar Chief Scout durante tinan ida nia laran. 

Iha tinan 2015 Fabiano muda ba Myanmar nu'udar Co-Treinador ba Zayar Shwe Myay FC, hodi troka treinador Stefan Hansson iha fulan Desembru 2015, no lori ekipa tama to'o sextu lugar iha  Liga Nacional Mianmar nian. Fabiano sai nu'udar treinador ba ekipa ne'e to'o Novembru 2016. Fulan Maiu to'to Outubru 2017, Fabiano sai nu'udar treinador ba Southern Myanmar FC.      

Tinan 2019 Fabiano sai nu'udar Treinador ba Boavista FC, iha primeira divisaun, mazumenus fulan tolu nia laran Fabiano asina kontratu, iha fulan Juňu hodi sai nu'udar Treinador ba Ekipa Nasiona Timor-Leste hodi troka treinador husi Japaun Norio Tsukitate. Fabiano nia presensa liu-liu hodi prepara Ekipa Nasionla Timor-Leste hodi partisipa masimu iha jogu Sudeste Asiátiku iha tinan ida ne'e nia rohan. Fabiano mos sei iha kontratu ho Boavista FC to'o season (musim) 2019 nia rohan, paralel.




#Article 188: Isabel Maria Barreto Freitas Ximenes (187 words)


Sra. Isabel Maria Barreto Freitas Ximenes (* 11 Novembru 1980, iha Triloca, Baucau, Timor-Leste). Nu'udar I Vise Sekretária atual Parlamentu Nasional Timor-Leste (2018-2023). Membru husi Bankada Frenti-Mudança (FM).

Sra. Isabel Mestrado iha Kontabilidade. Assessora auditoria iha Ministériu Planu no Finansas, Xefe Gabinete ba Relasaun Internasionais no Investimentu ba Kapital Humanu iha IOB 2012 to'o 2018 no mós Koordenadora ba Sentru Lingúmika-Kultura no Formasaun Vokasional iha IOB 2014 to'o 2018.

Iha Elisaun Parlamentar tinan 2018-2023, Sra. Isabel tama lista numero 3 husi lista naran partidu Frenti Dezenvolvimentu Demokrátiku (FDD) ne'ebé halo kolisaun inkluzivu ho partidu Frenti-Mudança (FM), ho ida FDD hetan presensa iha Uma Fukun Parlamentu. Iha 2017 Sra. Isabel la tama lista depudada.
 
Iha loron 14 Fulan Juñu 2018, Sra. Isabel hetan kargu nu'udar I Vise Sekretária Parlamentu Nasional Timor-Leste liu husi votus parlamentar. Sr. António de Sá Benevides husi Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokratiku (PUDD) hamutuk ho partidu oposisaun FRETILIN no PD abandona plenária durante votasaun, maski nun'e elisaun ba membru meza parlamentár pasa. Sra. Isabel tama iha komisaun 2 mak hanesan: Komisaun Parlamentu ba Finansas Públika (Comissão C) no mós Komisaun Edukasaun, Juventude, Cultura no Sidadania.

  




#Article 189: Óscar de Araújo (162 words)


Sr. Óscar de Araújo (* Moris iha 13 Maiu 1982 iha Ainaru, Timor-Leste) hanesan Politikus Timorense. Nu'udar membru husi Partidu Kongresu Nasional Rekonstrusaun Timorense (CNRT).

Sr. Óscar remata nia estudu iha Lisensiatura Sosial Politika. Husi tinan 2007 to'o 2009, Sr. Óscar sai hanesan Vise Direktor Edukasaun ba Diresaun Educação nian iha Munisípiu Ainaru.

Iha Elisaun Parlamentar tinan 2012, Sr. Óscar tama iha númeru 21 husi lista kandidatu alternativu Partidu (CNRT). No Sr. Óscar tama iha lista 32 ba kandidatu Parlamentar Nasional 2017, maske ne'e Nia sedauk iha oportunidade. Ho ida ne’e iha Elisaun Parlamentar 2018 loke dalan ba Sr. Óscar hodi tama ba Parlamentu Nasional ho pozisaun 37 husi lista Aliansa Maioria Parlamentar (AMP), konjunta entre CNRT, PLP no KHUNTO. Ho nune’e iha loron 13 Juñu 2018, Sr. Óscar substitui Sr. Xanana Gusmão iha abertura Ligislativa ba dala 5 iha Parlamentu Nasional. Desde 4 de Juñu, Sr. Óscar asumi kargu hanesan Sekretário ba Komisaun Parlamentar ba Asuntu Konstituisaun no Jusitisa. (Komisaun A).




#Article 190: Veneranda Lemos Martins (277 words)


Veneranda Lemos Martins

Veneranda Eurico Marques Lemos Martins ( Moris iha loron 23 fulan Maiu 1968 iha Baucau, Timor Português). Hanesan Politica Timorense, Sra. Veneranda mos hanesan Membru Partidu  Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) no husi 2012 to 2017 nia asumi kargu hanesan secretaria Estadu ba Governu Timor-Leste.

Iha 2011, Sra. Veneranda mos Asumi kargu hanesan xefe Gabinete vice-Ministru no Ministru Saude nian.
no iha Elisaun Parlamentar 2012 iha Timor Leste, Sra.Veneranda tur iha pozisaun 31 iha Bankada CNRT. Maibe sedauk bele hetan  kadera atu bele ba tur iha Parlamentu iha momentu ne’eba. Iha loron 8 fulan Agostu nia hetan nomeasaun ba Gabinete  Foun iha Primeiru Ministru Sr. Xanana Gusmao nia okos, ho Responsabilidade hanesan Secretaria Estadu Apoiu no Promosaun ba Setor Privadu. Ho reformasaun Governu iha 16 ferbreiru 2015, ne’ebe lidera fali hoPrimeiru Ministru Foun  Rui Maria de Araújo, Sra.Veneranda Simu tan Departamnetu foun mak “apoiu no avansa socio-conômico ba Feto.

Mesmu  iha Elisaun Geral 2017, ninia primera vez Konsege hetan fatin iha numeru 24, maibe troka fila fali ho Sr.Júlio Tomás Pinto  hanesnan hanesan Deputadu. Iha inisiu VII Governu konstituisional nia Husik hela Gabinet. No iha Parlamentu nia sai hanesan xefe komisaun Etika. (Komisaun G).

Iha elisaun Parlamentar 2018, dala ida tan Sra. Veneranda Hakat kedas Diretamente ba parlamentu iha fatin 39 husi  Aliança para Mudança e Progresso (AMP). Kolaborasaun hamutuk enter CNRT, KHUNTO no PLP. No Entatu iha final de fulan Junu, nia muda fali ba Parlamentu hanesan Menbru Parlamentu ne’ebe desisti sira nia kadera ba eskritoriu governu de acordu ho koanstituisaun nasaun nian. Sra. Veneranda agora asumi Kargu hanesan menbru komisaun ba Edukasuan, Saude, Seguransa, Social, e Igualdade de jeneru. (Komisaun  F).




#Article 191: Patrocínio Fernandes dos Reis (183 words)


Patrocínio Fernandes dos Reis (moris iha loron 5 fulan maio 1975 iha Rotuto, Manufahi, Timor Português) hanesan Politico Timorense.  No mos  menbru husi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT). [1]

 
Sr. Patrocínio Fernandes dos ho ninia titulu  bacharelatu, iha 2008 nia hetan nomeasaun hanesan ida husi inspetores escolares iha municipiu Manufahi. 

Iha Elisaun Paralametar de Timor-Leste 2012, Sr. Reis monu iha Fatin 34 husi Partidu CNRT no sedauk bele tama ba Legislatura Parlamentu Nasional. Iha fatin 19 husi CNRT, Sr. Reis konsege hetan suksesu iha elisaun parlamentar de Timor-Leste 2017 hodi sai hanesan menbru Parlamentu. No agora nia sai hanesan sekretariu ba Komisaun saude, Educasaun, Cultura, veteranus no Igualdade Jeneru.(Komisaun F) no mos hanesan menbru Suplemente ba Conselu administrativu parlamnetu nian.

Iha Elisaun Parlamentu de 2018, Sr. Reis hakat ho seksesu hodi tama ba parlamentu iha Pozisaun 43 husi Aliança para Mudança e Progresso (AMP), a lista hamutuk  CNRT, PLP e KHUNTO.  No iha final fulan Junu, Sr. Reis tama Parlamentu ba menbru parlamentu sira ne’ebe deixa sira nia Kargo ba Governu, no agora hanesan Menbru ba Komisaun ba Assuntos Konstituisionais no Justisa.  




#Article 192: Maria Fernanda Lay (179 words)


Maria Fernanda Lay  (moris iha loron 10 fulan novembru 1954 Baukau, Timor Português) hanesan Politico Timorense.  No mos  menbru husi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT). Iha 2012, Sra.Maria hetan Nomeasaun hanesan menbru Komite Supervisaun no Auditoria. No mos kordenadora ba Projetos 10 FED PRO-PALOP no Parlamentu Nasional (2014-2016).

Sra. Maria estuda Universidade Telekomunikasaun iha Bandung. No nia mos uluk servisu hanesan Gestora ba projetu iha USAID.

Desde 2017, Sra. Maria hanesan Membru Parlamentu Nasional, husi kedas 2007 ate 2017 Sra. Maria Servi ona ba Governu Timor-Leste hanesan membru ba komisaun konaba Regras internas, Eticas no misaun Sira.( Komisaun G, husi 2007 ate 2017 hanesan prezidente). Iha 2012 ate 2017, hanesan menbru na komisaun Finansan publikas( komisaun C ). No mos Sekretaria ba Presidium Parlamentar. No husi 2017 ate Elisaun foun 2018, Sra. Maria sai hanesan Vice-prezidente ba Komisaun Finansan Publikas(komisaunC). A pos de reformasaun parlamentu ho Elisaun Fou iha 12 maio 2018, Sra. Maria iha Pozisaun 12 husi Aliança para Mudança e Progresso (AMP), ne’ebe inklui CNRT, no iha Parlamentu nia Agora hanesan Prezidente ba Komisaun Finansas Publikas.




#Article 193: Komunidade Valensianu (303 words)


 
Komunidade Valensianu ka Komunidade Valénsia-oan (ho lia-españól Comunidad Valenciana no ho lia-valensianu Comunitat Valenciana) ka País Valensianu ka Rai-Valénsia (ho lia-españól País Valenciano no ho lia-valensianu País Valencià) mak komunidade autónomu hosi sudeste rai-España nian. Biar ninia rai-ketan sira la'ós ezatamente rasik, ema sira istorikamente hatene nia nu'udar Reinu Valénsia nian (ho lia-españól Reino de Valencia no ho lia-valensianu Regne de València). Masorik sira autonomia kulturál, istóriku no linguístiku rejiaun nian ho respeitu ba restu Estadu Españól nian prefere uza termu País Valensianu ka Rai-Valénsia, ne'ebé hetan rekoñese hosi Estatutu Autonomia nian hosi Komunidade Valensianu.

Ukun Komunidade Valensianu hanaran Generalitat Valenciana. Ninia prezidente reprezenta liurai España nian iha rejiaun ne'e.

Nia iha fronteira ho komunidade autónomu Múrsia nian iha sudueste, ho komunidade autónomu Kastela-Manxa nian iha loromonu, ho komunidade autónomu Aragaun iha rae no ho Kataluña iha nordeste. Ninia tasi-ibun sira hetan bañu hosi Tasi-Mediterráneu.

Lian ofisiál sira lia-katalaun, ho ninia variedade valensianu, no lia-españól.

Komunidade Valensianu iha provínsia tolu:

Komunidade ne'e nia mota mahuluk sira mota Túria (ho lia-españól río Turia no ho lia-valensianu riu Túria); mota Jukar (ho lia-españól río Júcar no ho lia-valensianu riu Xúquer); no mota Segura (ho lia-españól río Segura no ho lia-valensianu riu Segura).

Komunidade Valensianu nia PIB per capita mak € 21 468 iha tinan 2009, oin-hanesan ba ida Piemonte nian (€ 21 672) ka ba ida Ligúria nian (€ 21 052).

Entre festa famozu liu hotu, Falles Valénsia nian (ho lia-españól Fallas de Valencia no ho lia-valensianu Falles de València), Mouru sira no Sarani sira Alkoi nian (ho lia-españól Moros y Cristianos de Alcoy no ho lia-valensianu Moros i Cristians d'Alcoi) no Festa sira Madalena nian Kastelló de la Plana nian (ho lia-españól Fiestas de la Magdalena de Castellón de la Plana no ho lia-valensianu Festes de la Magdalena de Castelló de la Plana) destaka.




#Article 194: Benidórm (547 words)


Benidórm (ho lia-españól no ho lia-valensianu no ofisialmente Benidorm) mak sai sidade valensianu hosi komarka Marina Baixa (ho lia-españól Marina Baja no ho lia-valensianu Marina Baixa) iha provínsia Alikante (ho lia-españól Alicante no ho lia-valensianu Alacant). Ne'e lokalizadu iha Marina Baixa nia klaran no iha fronteira iha lorosa'e ho munisípiu sira Lalfás del Pi (ho lia-españól Alfaz del Pi no ho lia-valensianu L'Alfàs del Pi) nian, La Nusia (ho lia-españól La Nucía no ho lia-valensianu La Nucia) nian no Polóp (ho lia-españól Polop de la Marina no ho lia-valensianu Polop) nian; iha tasi-feto ho munisípiu Benimantéll (ho lia-españól no ho lia-valensianu Benimantell); no iha loromonu ho Finestrát (ho lia-españól no ho lia-valensianu Finestrat).

Ne'e naran-boot iha parte hotu-hotu tanba ninia tasi-ibun sira, tanba ninia makoir-lalehan sira no tanba ninia ambiente kalak no tanbasá ne'e destinu turístiku ema sira-nian hosi parte hotu-hotu hosi Europa. Ne'e munisípiu ho densidade no populasaun boot liu hotu hosi La Marina (ho lia-españól no ho lia-valensianu La Marina) ho mahorik 1 845,04 kada km² densidade nian no ho mahorik 71 034 (iha tinan 2009). Ninia sorisorin forma Área Metropolitanu Benidórm nian, formadu hosi Benidórm, Finestrát, La Nusia, Polóp, Lalfás del Pi, Altea (ho lia-españól no ho lia-valensianu Altea) no Vilajoioza (ho lia-españól Villajoyosa no ho lia-valensianu Vila Joiosa), ho mahorik 183 392 no ho númeru daruanulu-resin-daualuk iha ranking España nian.

Sekan iberu sira hosi foho Tossal de la Cala nian evidensia katak entre sékulu III no I molok Kristu populasaun eziste ona iha ne'ebá. Iha indísiu sira hakat nian romanu sira-nian iha partida sira hosi Moralet no Murtal no iha naufrájiu hirak-ne'ebé hetan tiha iha tasi-sikun. Durante otas árabe iha asentamentu instavel ho naran Beni Darhim nian no sai iha jurisdisaun nia okos hosi alkaria Lliriet nian. Iha kazu hotu, povuasaun
ne'e ho importánsia labarak, ulusá naran Benidórm nian la mosu iha livru Llibre del Feyts hosi Jaime I, ne'ebé, entre 1245 no 1249, evanjeliza zona ne'e no hafahe rai sira. Hafahen ne'e husik tiha, nu'udar maksoik fatin no kastelu nian, almirante barseloní Bernat de Sarrià, ne'ebé hetan konsidera nu'udar fundadór loos povuasaun nian, falisá iha loron ualu fulan-Maiu nian tinan 1325 nian ne'e saran tiha karta povuamentu nian atuhodi populasaun ida hari'i iha promontóriu Alfalig nian, ponta Canfali nian daudauk, biar la iha tiha susesu barak. Dokumentu ne'e nia funsaun konsiste tiha ho marka rai-ketan sira munisípiu foun, ne'ebé hakohak hosi Torre de n'Aquiló to'o mota Algár, ho fronteira ho Altea (Altea Tuan), Polóp, Kastelu Finestrát nian no Vilajoioza (no Benidórm nakfahe tiha administrativamente hosi baronia Polóp nian), no mós sadik tiha atrai estabelesimentu ema sarani sira-nian hosi Kataluña, Aragaun no rai-Oksitánia. Estratéjikamente, vila ne'e nia hun-fatin serve tiha atu reprime, hosi parte Bernat de Sarrià nian, avansu podér nian hosi Rojériu hosi Lauria, señór hosi Altea, iha súl Reinu nian hosi Valénsia.

Iha tinan 1335, ne'e hanesan iha Infante Pedru hosi Aragaun no Anjú nia propriedade nia okos, no tuirmai iha ninia oan-mane Alfonsu hosi Aragaun Tuan no Foix nia okos. Depoizde pertense ba jurisdisaun konde sira-nian hosi Dénia (iha tinan 1356) no Dukadu nian hosi Gandia: ne'e fila fali ba Koroa Aragaun nian no, iha tinan 1430, infante Juaun, oan-mane Fernandu I nian hosi Aragaun, fa'an área ba Rui Díaz de Mendoza atu halo frente ba bosan barak funu sira-nian.




#Article 195: K2-18b (985 words)


K2-18b, ne'ebé mós hanaran EPIC 201912552 b, mak sai eksoplaneta ne'ebé orbita fitun anán mean K2-18, ho dadook tinan-naroman 124 nian ka parsek 38 nian hosi Rai. Planeta, ne'ebé, iha prinsípiu, hetan haloke tiha tan teleskópiu espasiál Kepler, tiha aprosimadamente dala ualu masa Rai nian, portantu nia hetan klasifika nu'udar super-rai. Nia tiha órbita loron 33 nian iha zona abitavel.

Iha tinan 2019, estudu independente rua investigasaun nian, ne'ebé kombina dadu sira hosi teleskópiu espasiál Kepler, hosi teleskópiu espasiál Spitzer no hosi teleskópiu espasiál Hubble, konklui katak iha hahirak signifikativu bee-suar nian iha atmosfera, no portantu, nia mak sai planeta uluk ho karakterístika sira-ne'e iha zona abitavel. 

K2-18b hetan identifika tiha hanesan parte programa nian teleskópiu espasiál Kepler, eksoplaneta ida entre eksoplaneta 1 200 kurakuran mesa haloken durante misaun  Second Light K2 mission. K2-18b hetan haloke iha tinan 2015, bainhira nia orbita daudaun fitun anán mean (oras ne'e ho naran K2-18) ho tipu espektrál mesa fitun M2,8 no ho dadook tinan-naroman 124 nian ka parsek 38 nian hosi Rai. Planeta hetan deteta tiha liuhosi variasaun sira kle'uk nian naroman nian hosi fitun ne'e-bé hetan hamosu dunitán planeta nia tránzitu iha fitun nia oin bainhira nia hetan haree hosi Rai. Planeta hetan naran tiha K2-18b, falisá nia mak sai planeta dasanulu-resin-ualuk mesa haloken durante misaun K2. Kontraste kraik relativamente mesa sasi'ik entre planeta no ninia fitun anfitriaun sei habele haninu atmósfera K2-18b nian iha aban-bainrua.

Iha 2017, dadu sira teleskópiu espasiál Spitzer konfirma tiha katak K2-18b orbita iha zona abitavel hale'u fitun K2-18 ho períodu loron 33 nian, badak natoon atu permite observasaun sira siklu orbitál barak nian no atu hadi'a importánsia estatístiku tadak nian. Ne'e hodi ba laletak boot liu atu tuir observasaun sira K2-18 nian.

Estudu posteriór sira hosi K2-18b hodi instrumentu High Accuracy Radial Velocity Planet Searcher (HARPS) no Calar Alto high-Resolution search for M dwarfs with Exoearths with Near-infrared and optical Echelle Spectrographs (CARMENES) mós identifika tiha provavelmente eksoplaneta daruak, K2-18c, ho masa estimadu M⊕ 5,62±0,84 nian iha órbita kloot liu loron sia nian, maibé planeta adisionál ne'e seidauk hetan konfirma no, embora nune'e, nia bele hetan hamosu dunitán atividade mesa fitun.

Sistema Internasionál Referénsia Mesa Lalehan nian (ho lia-inglés nia sigla ICRS) nia koordenada sira-ne'e: axensaun retu 11h 30m 14,518s no deklinasaun +07° 35' 18,257. Planeta ne'e hela iha fitun-libur Leaun, maibé iha leaun nia asterizmu nia li'ur. Haloke tiha nia iha hun, ema sira estima tiha katak K2-18 nia dadook hosi Rai ne'e tinan-naroman 110 ka parsek 34. Maski nune'e, dadu loloos liu sira projetu nian mapeamentu mesa fitun nian Gaia hatudu tiha dadook tinan-naroman 124,02 ± 0,26 ka parsek 38,025 ± 0,079. Dadook nia sasukat di'ak liu sira tulun hamihis tan karakterístika sira sistema planetáriu nian.

K2-18b orbita iha dadook kurakuran ua 0,1429 nian ka tokon 21,38 nian km nian no ne'eduni hela iha zona abitavel kalkuladu ba anán mean, entre ua 0,12 no 0,25 ka entre tokon 18 no 37 km nian. Eksoplaneta iha períodu orbitál kurakuran loron 33 nian, ne'e sujere katak nia iha akoplamentu meti nian no hatudu sorin oin-ida de'it ba ninia fitun anfitriaun. Ema sira estima katak temperatura ekilíbriu planetáriu nian ne'e kurakuran K 265 ± 5 ka °C −8 ± 5 ka °F 17 ± 9, tanba ninia irradiánsia mesa fitun maizumenus 94% nian mesa Rai nian. Ema sira estima katak K2-18 iha raiu R⊕ 2,71±0,07 nian no masa M⊕ 8,63±1,35 nian, banati-tuir análize ida liuhosi instrumentu sira HARPS no CARMENES. Iha prinsípiu, nia hetan konsidera tiha minineptunu bainhira nia hetan haloke; ema sira estima katak K2-18b nia dadook ne'e tinan-naroman 110 ka parsek 34, maibé dadu di'ak liu sira hosi K2-18b klasifika hetan hanesan super-rai. Komparasaun ida tamañu nian, órbita nian no karakterístika seluseluk hosi K2-18b ho eksoplaneta detetadu seluseluk sujere katak planeta bele sustenta atmosfera ne'ebé hakohak gás adisionál sira hamutuk ho idrojéniu no éliu.

Estudu kle'an liu sira hetan halo tiha liuhosi teleskópiu espasiál Hubble ne'ebé korrobora tiha rezultadu sira observasaun sira-nian Kepler nian no Spitzer nian no ne'ebé permite tiha sasukat adisionál sira atmosfera nia planeta nian. Análize oin-ketak rua investigadór sira-nian hosi Universidade Montreál nian no hosi Koléjiu Universitáriu Londres nian (ho lia-inglés nia sigla UCL) kona-ba dadu sira Hubble nian hetan publika tiha iha 2019. Rua hotu ezamina tiha espektru sira naroman mesa fitun nian ne'ebé atravesa atmosfera durante tránzitu sira no mós hetan katak K2-18b iha atmosfera idrojéniu nian no éliu nian ho bee-suar nia hahusar, ne'ebé haklalin entre 0,01 no 12,5% no entre 20 no 50%, banati-tuir gás nia klase seluseluk saida prezente iha atmosfera. Iha hahusar nia nivel boot liu hotu sira, bee-suar bele aas natoon atuhodi forma kalohan sira. Estudu ne'ebé hetan lidera tiha hosi UCL hetan publika tiha iha loron 11 fulan-Setembru nian tinan 2019 nian iha revista Nature Astronomy; estudu ne'ebé hetan lidera tiha hosi Universidade Montreál nian, no ne'ebé seidauk hetan hakfihir, hetan partilla iha loron ida antes iha servidór arXiv.org. Análize ne'ebé hetan lidera tiha hosi UCL deteta tiha bee ho signifikánsia estatístiku dezviu padraun 3,6 nian, ekivalente ba nivel konfiansa nian 99,97% nian.

Ne'e eksoplaneta mesa super-Rai uluk iha ninia fitun nia zona abitavel no ida-ne'ebé nia atmosfera hetan deteta; no mós bee nia haloken uluk iha eksoplaneta iha zona abitavel. Antes bee hetan deteta tiha iha atmosfera sira eksoplaneta sira-nian zona moris-laek sira-nian hanesan HD 209458 b, XO-1b, WASP-12b, WASP-17b no WASP-19b.

Astrónomu sira halosu tiha katak bee nia haloken iha K2-18b nia atmosfera la signifika katak nia bele sustenta moris no nune'e mós abitavel, falisá provavelmente naran rai-belak sólidu ida ka atmosfera ida-ne'ebé bele sustenta moris mukit. Maibé, hetan bee iha eksoplaneta ida iha zona abitavel tulun fó-entende planeta sira hetan forma nu'usá. Ema sira tamein katak k2-18b hetan haninu liuhosi teleskópiu espasiál James Webb, ho lansamentu programadu ba tinan 2021, no liuhosi teleskópiu espasiál ARIEL, ho lansamentu programadu ba tinan 2028. Rua hotu sei lori instrumentu projetadu sira atu determina kompozisaun atmosfera sira-nian eksoplaneta sira-nian.




#Article 196: Laniakea (717 words)


Laniakea mak sai superaglomeradu galáksia sira-nian ida-ne'ebé hakohak Via Láktea no galáksia besik seluseluk, hanesan Andrómeda. Nia hetan haktebes iha fulan-Setembru tinan 2014, wainhira astrónomu sira hosi Universidade Avaí nian, dirijidu hosi Brent Tully, publika métodu foun atu define superaglomeradu sira haktuir galáksia sira-nia lalais maka'it sira. Superaglomeradu nia definisaun foun ne'et hakohak superaglomeradu karakterizadu uluk, Superaglomeradu Feto-Raan nian, nu'udar Laniakea nia apéndise.

Superaglomeradu Laniakea abranje galáksia 100 000 tuir tinan-naroman 520 000 000. Iha superaglomeradu nia klaran, iha pontu gravitasionál klarak ho naran Atratór Boot -ida ne'ebé atrai parte boot galáksia sira-nian superaglomeradu nian no provoka katak galáksia ida-idak nia dadukak hetan diresaun ba masa nia klaran ne'et.

Sientista sira-nia ekipa hosi Universidade Avaí nian iha Honolulu, lideradu hosi sientista Brent Tully, koleta tiha dadus hosi galáksia rihun ualu liután hirak-ne'ebé hela hadulas Via Láktea no konklui tiha ninia estudu sira iha 2014, ho mataduk ida iha revista Nature. Sira mapea tiha tatuur no dadukak ida-idak galáksia ne'et sira-nian iha espasu no, ulukliu, hatudu tiha katak ita-nia galáksia parte sistema nian sei boot liu: superaglomeradu Laniakea. Ita-nia tatuur iha mapa ne'et lalehan nian hela iha alkanse dook liu hotu estrutura ne'et nian (ita-nia sorisorin) no hela entre Laniakea nia rohan no Perseus-Ikar nia inísiu.

Universu nu'udar buat hotu bele hetan haree hanesan rede intrínsiku ida galáksia sira-nian,, rede kósmiku, ida-ne'ebé hakohak espasu mamuk baluk no espasu seluseluk koñesidu hanesan superaglomeradu sira galáksia sira-nian. Sira-ne'e dahikus mak sai estrutura sira boot liu hotu ne'ebé hetan hasoru to'o oras ne'e iha universu no, dunitán sira-nia masa boboot, sira-ne'e iha potensiál gravitasionál aas ne'ebé mezmu bele altera espansaun universu nian. Maibé, sientista sira haka'as an atu haktebes estrutura sira-nia hun no rohan.

Atu fó mapa superaglomeradu ne'e nian, Laniakea, espesialista sira-nia ekipa lideradu hosi Tully estuda tiha galáksia sira-nia dadukak sira hale'u Via Láktea detalladamente. Biar universu namkari daudaun ho lapara, ou seja, halais daudaun galáksia sira tone balu hosi seluseluk, gravidade atua mós ho atrasaun hasoru aselerasaun ne'e. Sira utiliza tiha, ba kálkulu ne'e, algoritmu atu filtra relasaun dikotómiku ne'et aselerasaun sira-nian no kontra-aselerasaun sira-nian ka Filtru Wiener nian. Nane'e, espansaun kósmiku forsa gravitasionál sira-nian superestrutura hirak-ne'e nian hetan deskontu no ema sira sei serbisu, agora ba oin, atu hetan galáksia sira hetan dudu hela hasoru ita no hetan hatudu ho biru; no galáksia sira hetan malisan ho mean, iha hatuin 2. Ida-ne'ebá permite hamosu tiha mapa ida sulin nian universu nian no hatudu tiha dalan hirak-ne'ebé galáksia sira hakat; no ho uzu movimentu sira-nian, ema sira bele hetan tiha mós jeitu foun atu fó mapa sira distribuisaun nian matéria nian iha universu.. Wainhira ema sira bá kle'an liu iha Laniakea, ema sira haree-hetan katak galáksia barakliu hetan dada hela ba klaran mahar, ida-ne'ebe hetan hatene ho naran Atratór Boot nian. Via Láktea, ita-nia uma, halo parte konjuntu ne'et nian iha rejiaun ne'et universu nian. No, kreis ita, hela Feto-Raan (konglomeradu boot no mahar seluk ida galáksia sira, ne'ebé hetan observa hosi Rai durante sékulu sira).

To'o oras ne'e, astrónomu sira-nia ema-lubun sira estuda tiha Via Láktea no ninia galáksia be'is sira (hanesan Galáksia Feto-Raan nian no sentena sira konglomeradu seluseluk nian) iha superkonglomeradu; maibé, deskobre tiha Laniakea, parese katak nia mak sai de'it sanak ida hosi lubun boot liu dook konglomeradu sira-nian. Atu dezeña limite sira ka fronteira sira mapa ne'et nian universu nian, sientista sira, Laniakea no Perseus-Ikar observa tiha, define tiha limite hanesan pontu sira iha ne'ebé sulin galáksia sira-nian diverje, ho liafuan seluseluk, iha ne'ebé sulin sira iha dadadak nia vetór oin-seluk sira.

Laniakea hetan haheker hosi galáksia 100 000 liután, inklui tiha Via Láktea no Aglomeradu Feto-Raan nian, no ninia diámetru abranje tinan-naroman serka de nanun 520. Tinan-naroman ida-idak simboliza dadook ne'ebé naroman, ho tatekis ida aprosimadamente km/s 300 000, la'o ba oin iha tinan ida. Dadook ne'et mak sai aprosimadamente km 9.460.730.472.580,8 no ida-ne'e halo katak Laniakea iha diámetru aprosimadamente km 4,9e+21.

Atu kalkula diámetru ne'e, Tully no ninia ekipa dezenvolve tiha métodu foun atu deteta Laniakea nia limite sira hakat komputasaun tatekis pekuliár sira-nian galáksia liután duké 8000. Sientista sira hasera tiha algoritmu Wiener nian ba tatekis ne'et nia módulu ne'ebé haloke tiha sulin sira dadukak sira-nian galáksia hirak-ne'ebá nian iha diresaun oin-seluk; nane'e, superaglomeradu ne'e nia limite sira no kontornu sira bele hetan identifika.

Laniakea katak universu sukat-labekek ho lia-avaianu.




#Article 197: Istória Aragaun nian (1563 words)


Prezensa umanu iha rai hirak-ne'ebé ohin forma komunidade autónomu Aragaun nian (ho lia-españól Comunidad Autónoma de Aragón, ho lia-aragonés Comunidat Autonoma d'Aragón no lia-katalaun Comunitat Autònoma d'Aragó) data hori miléniu oin-oin, maibé Aragaun, hanesan barak hosi rejiaun istóriku daudauk, mak sai ai-fuan Otas Klarak nian. Naran Aragaun nian mosu ba dala uluk iha tinan 828.

Istória Aragaun hahú ho invazaun musulmanu iha sékulu VIII. Hori natak, nia haluan ninia fronteira sira durante sékulu sira iha ne'ebé ba dala uluk mak sai Kondadu, hafoin Reinu, no tarde liu Konsellu no Audiénsia, to'o konstitui ohin loron Komunidade Autónomu, biar hahidak jeográfiku ka naturál, linguístiku no mezmu étniku mukit.

Iha Otas Klarak, Aragaun daudauk hetan konfigura no konsolida. Ninia ai-riin mahuluk sira mak sai Koroa, Kortes, Deputasaun Reinu nian no Direitu Forál. Hun-fatin federasaun ida nian estadu sira-nian ho entidade oin-seluk hori sékulu XII, Koroa Aragaun nian; ninia todan espesífiku lakon daudaun neineik iha rasik nia laran to'o Otas Kafoun, wainhira nia hetan integra ba Reinu España nian, sentralizadu liu dook. Ema sira tenke indika katak, iha tinan 1412, iha Kompromisu Kaspe nian, dinastia ne'ebé ukun ona, dunitán mate erdeiru ikus nian hosi uma anteriór, mak uma kastellanu Trastámara sira-nian.

Hori alterasaun sira tinan 1591, wainhira Filipe II hosi España oho Justísia Aragaun nian (ho lia-españól Justicia de Aragón, ho lia-aragonés Chusticia d'Aragón no lia-katalaun Justícia d'Aragó) Don Joaun V hosi Lanuza, to'o sékulu XVIII, iha tinan 1707, wainhira Ukun-fuan sira Planu Foun nian (ho lia-españól Decretos de Nueva Planta) hetan promulga, Aragaun saran daudaun neineik ninia direitu no forál hotu-hotu no partikularidade istóriku seluseluk hirak-ne'ebé nia konsege tiha hakat tempu nia pasu.

Funu Peninsulár mak sai okaziaun di'ak ba ninia reativasaun. Durante sékulu XIX, karlista sira, hirak-ne'ebé buka tiha adeptu sira iha rai ne'e, hasa'e tiha fó-fati faforuk forál lakin sira.

Nane'e, iha sékulu XX, iha etapa republikanu, sentimentu rejionalista hato'o importánsia boot liu hotu, maibé Funu Sivíl Espanhól hamate projetu autonómiku hotu-hotu.

Rejime frankista hadukur tiha karan aragonezista hirak-ne'ebé, ohin ho kbiit sira, habeur nabilan.

Sasin sira lakin liu hotu moris umanu nian iha Aragaun remonta ba époka glasiasaun sira-nian, iha Pleistosenu médiu, liubá aprosimadamente tinan 600 000, durante Paleolítiku Inferiór. Povuasaun hirak-ne'e husik tiha sasin sira artezanatu axeulianu. Ema sira hetan tiha sileks nia bifase sira no kuartzitu nia kutelu sira, ho mahuluk iha terrasu hosi San Blas iha Teruél, iha zona Cauvaca nian iha Kaspe, iha Barranco de Arbolitas besik Borja no mós hale'u Kalatayúd, iha zona Miedes nian. Baldehalón natak zona ida buras loos.

Durante Glasiasaun Würm, hale'u 80 000 molok Kristu, oin umanu foun iha rejiaun, mane Neandertál nian, mosu tiha. Resin umanu wa'in, hanesan molár sira, hetan deskobre iha fatuk-kuak sira Cuevas de los Moros iha Gavasa, besik Ueska. Durante Paleolítiku Médiu, kultura Musteriense, ne'ebé tuir to'o aprosimadamente 40 000 molok Kristu, hetan dezenvolve. Ne'e hetan karakteriza hosi obra sileks nian ho forma ponta nian, raskadór nian no nehan nian, maibé mós hosi ruin nia obra importante ida. Jazida sira koñesidu liu hotu mak sai fatuk-kuak Abrigo de Eudoviges hosi Alacón iha Teruél, fatuk-kuak Fuente del Trucho iha Colungo no fatuk-kuak sira Cuevas de los Moros iha Gavasa.

Iha Paleolítiku Superiór, ne'ebé komesa hale'u 40 000 molok Kristu, kultura foun rua, Solutreanu no Magdalenianu, mosu tiha. Solutreanu hetan deskreve partikulármente di'ak iha fatuk-kuak Chaves nian, iha Bastarás, iha ne'ebé kostura nia ponta sira, raspadór sira no buríl sira mosu. Kultura Magdalenianu hamonu tiha ruin nia objetu sira, hanesan azagaia sira, no fatuk nia objetu sira, hanesan mikrólitu sira, ba ita. Bibi no koellu parese balada hirak-ne'ebé mane hirak-ne'e soro tiha.

Epipaleolítiku nia resin sira, entre miléniu dahituk no dalimak molok Kristu, hetan halibur iha Aragaun Kraik. Obje.tu mikrolítiku sira sai buras liu, enkuantu hafutar kadavés jeométriku liu no lidun-toluk nia, trapéziu nia no fulan-balun nia forma sira.

Ábitat dezenvolve hela tuir fatuk-inan nia didin klarek sira, ne'ebé orientadu ba loro-matan no domina hela mota Matarraña no Algás. Fatin mahuluk mak sai fatuk-kuak rua Botigueria dels Moros no Els Secans iha Massalió iha provínsia Teruél nian; no iha fatin sira Costalena iha Maella, El Serdà no Sol de la Pinyera iha Favara Mota-Matarraña nian iha provínsia Saragosa nian. Povuasaun hirak-ne'e nia ekonomia esensialmente maksorok hela, ho bazeia ba kasa, peska no kolleita.

Iha miléniu dalimak nia balun dahuluk molok Kristu, moris dalan foun mosu. Ne'e hetan bazeia iha ekonomia mamosuk sira-nian hirak-ne'ebé hatene kuda-rai no pekuária no hirak-ne'ebé soro hela balada sira nu'udar atividade komplementáriu.

Ezisténsia moiñu limak sira-nian, fatuk toos nian, testemuña atividade moajen nian; hanesan mós baliu polimentadu balun hatudu, iha gume, impaktu sira, tanba hirak-ne'e hetan emprega nu'udar enxó ba tarefa agríkola sira.

Ema sira hetan resin neolítiku iha Foho-kadoek Esteriór sira Ueska nian no iha Aragaun Kraik.

Otas Riti nian hetan karakteriza hosi fenómenu rua: hariin megalítiku sira-nia multiplikasaun no espansaun hosi Kultura Vazu Kampaniforme nian. Ema sira observa megálitu importante liu hotu iha foho esteriór sira no iha foho-leet pirenaiku aas sira.

Iha fatuk-kuak Cueva del Moro hosi Olvena, ema sira hetan tiha ponta sira rama-isin sira-nian ruin nian, hirak ne'ebé data hosi sékulu XVI no XV molok Kristu no hirak-ne'ebé ezemplu di'ak liu hotu hosi Otas Lakin Birak nian.

Otas Klarak Birak nian hafó tiha jazida importante sira iha komarka Monzón nian, ho baliu polimentadu atus rua liután kreis sítiu arkeolójiku sira hosi foho ki'ik Marcullo,  hosi Peña de Pialfor, hosi Conchel, hosi Morilla no hosi foho ki'ik Franché. Serámika mak sai kabeer, dala balu dekoradu ho bola ki'ik sira iha kaer-fatin leet. Objetu metáliku sira hetan multiplikasaun ho punsaun retangulár sira, ho puñál triangulár sira no rebite sira. Atividade agríkola intensu hetan habiit hosi númeru importante sabit sira-nian sileks nian. Mós ema sira hetan tiha fatin abitadu iha kursu kraik Mota-Sinka nian, kreis Mota-Soza no Mota-Alkanadre.

Otas Dahikus Birak nia períodu ikus sira, hale'u 1100 molok Kristu, hetan karakteriza hosi Kultura Kampu sira-nian Urna sira nian. Sira mak sai populasaun indo-europeu, naturál hosi Europa Klarak, hirak-ne'ebé kahur an ho populasaun mediterráneu sira. Hirak-ne'e hadesan sira-nia ema mate sira no mós sudi sira-nia ahi-kadesan iha urna funeráriu sira. Iha ezemplu sira iha fatuk-kuak Cueva del Moro iha Olvena, iha jazida Masada del Ratón iha Fraga no iha jazida Cabezo de Monleón iha Kaspe. Metalurjia nia apojeu hetan karakteriza hosi aumentu molde sira-nian fundisaun nian hirak-ne'ebé ema sira hetan tiha iha fatin abitadu sira.

Otas Besi mak sai dokumentadu di'ak liu. Ema sira horik daudaun iha fatin anteriór oin-hanesan sira lahó interrupsaun. Mezmu nekrópole sira util hela ba pekuarista sira, to'os-na'in sira no badain sira períodu foun ne'e nian.

Atividade komersiál, ho partikulár ho fenísiu sira, etrusku sira no gregu sira, hetan hama'e no apoia besi nia metalurjia. Instrumentu sira no armamentu sira hetan modernizasaun no mós hetan aperfeisoamentu, hanesan ema sira bele konstata iha jazida Piuró del Barranc Fondo no San Cristóbal iha Massalió, hirak-ne'ebé rai vazu sira estilu fenísiu nian; no iha Azaila no Kalaseite, iha hirak-ne'ebé ema sira hetan tiha objetu importadu sira hosi Kreta.

Iha sékulu VI molok Kristu, lubun diferente neen, hirak-ne'ebé pertense ba lubun ibériku, selta no akitanu, koeziste iha Aragaun: vaskaun sira, suesetanu sira, sedetanu sira, jasetanu sira, ilerjete sira no seltiberu siteriór sira. Hirak-ne'e hotu-hotu lubuk iberizadu, sedentáriu, estabelesidu iha fatin mahelak sira. Ezemplu naklalir liu hotu mak sai iha Cabezo de Monleón no Loma de Brunos iha Kaspe, iha Puntal iha Fraga no iha Roquizal del Rullo iha Favara.

Sistema sosiál hetan bazeia ba lubuk familiár, konstituidu hosi jerasaun haat maizoumenus. Atividade ekonómiku sira kuda-rai no pekuária prinsipalmente. Podér hetan ezerse hosi liurai ida, ne'ebé hetan haleu hosi populasaun manek ne'ebé hobur iha lalibur.

Hori tinan 237 molok Kristu, iha komandu nia okos hosi Amilkar Barka no, liutiha, iha komandu nia okos hosi Asdrubal, kartajinés sira namkari lailais liuhosi España Bársida. Ilerkavaun sira, ilerjete sira no jasetanu sira muda parsialmente ba Anibal nia autoridade. Rejiaun ne'e sai rezerva trigu nian, metál presiozu sira-nian no soldadu valorizadu sira-nian.

Hori tinan 219 molok Kristu, España sai kampu batalla nian entre romanu sira no kartajinés sira durante Funu Púniku Daruak. Iha tinan 217 molok Kristu, Públiu Kornéliu Sipiaun marxa hasoru kapitál ilerjete sira-nian, laka Asdrubal nian; hafoin, hasoru jasetanu, hirak-ne'ebé nia manán. Maibé, iha tinan nia rohan, wainhira romanu sira bá tiha, Mandóniu, ilerjerte sira-nia liurai, foti ninia povu hasoru Roma no mós sobu territóriu  laka sira-nian romanu sira-nian. Públiu Korneliu dispersa ema-lubun sira-ne'e, maibé rebeliaun ne'e lori Asdrubal filafali ba norte Mota-Ebru nian.

Fali, seltiberu sira haruka delegasaun ida ba Públiu Kornéliu no mós halo lia-hatán ida. Roma habarani sira atu ratan territóriu kartajinés; sira konkista sidade tolu hodi raratan sira no mós konsege vitória rua hasoru Asdrubal, buat ne'ebé hamosu ema mate 15 000 no dadur 4 000 aprosimadamente.

Iha 204 molok Kristu, Kartagu komprende katak nia atu lakon funu ne'e no mós negoseia ho Sipiaun Afrikanu. Kartago aseita kondisaun hirak-ne'ebé Sipiaun hamonu. Entre kondisaun hirak-ne'e, Kartago tenke lerek España. Iha 187 molok Kristu, territóriu romanu sira España nian hetan organizasaun ho provínsia rua: Ispánia Ulteriór (ho lia-latín Hispania Ulterior) no Ispánia Siteriór (ho lia-latín Hispania Citerior), dahikus ne'e ho kapitál iha Tarragona (ho lia-latín Tarraco). Sira-nia administrasaun korresponde dala rua anualmente ba pretór rua, biar administrasaun ne'e la'ós efikás tuituir.

Maibé, iha tihan hanesan, Sempróniu, Ispánia Siteriór nia pretór, tenke hasoru insurreisaun jerál ida-ne'ebé hamosu ezérsitu romanu nia derrota no pretór ne'e nia mate. Senadu haruka konsul Kataun hamutuk ho tropa-laken ida mane 60 000 nian.




#Total Article count: 197
#Total Word count: 107179