#Article 1: 0 (106 words)


Disi periodi efru yari e ben wan yari nanga pasa peyna nanga ledi, ma oktu nanga gu tengi. Disi e ben no referi na nanga pasar man e taki dati disi otru e ben, leki disi no e ben. Male Grapukesicius e taki disi ten ini go ten abra tengi di man pramisi tu no frugeti, ma man e du a frugeti. Disi e ben wan koru fu a frugetism. Pasa man e taki fu taki disi yari wan tipisi frugetism yari e ben, leki ala yari e ben, wili wan man (meki no u wi) somtengi frugeti e ben. Disi e ben taki a salekism.



#Article 229: Airola (107 words)


Airola e ben wan minti ini a Italiyani provinsi Benevento (regio Campania) nanga e abi 7.770 man (31 fostwarfu mun 2004). A opoflaku e abi wan teri fu 14,5 km², nanga a klosi fu den man ini a minti e ben 538 man ies km².

Airola e abi wan teri fu sowe 2.647 oso-lay. A teri fu man o resi ini a periodi 1991-2001 nanga 1,4% via a nen fu disi teri u den tenyarili manteri fu a ISTAT.

A minti e ben situasi opo sowe 270 meter bofu a senivo.

Airola e ben borderi a den konin minti: Arpaia, Bonea, Bucciano, Forchia, Moiano, Paolisi, Rotondi (AV).




#Article 230: Arienzo (129 words)


Arienzo  e ben wan minti ini a Italiyani provinsi Caserta (regio Campania) nanga e abi 5.262 man (31 fostwarfu mun 2004). A opoflaku e abi wan teri fu 14,2 km², nanga a klosi fu den man ini a minti e ben 371 man ies km².

Den nebiben frazioni meki parti u fu a minti: Crisci, Costa, Signorindico.

Arienzo  e abi wan teri fu sowe 1.449 oso-lay. A teri fu man o resi ini a periodi 1991-2001 nanga 9,7% via a nen fu disi teri u den tenyarili manteri fu a ISTAT.

A minti e ben situasi opo sowe 70 meter bofu a senivo.

Arienzo e ben borderi a den konin minti: Forchia (BN), Moiano (BN), Roccarainola (NA), San Felice a Cancello, Sant'Agata de' Goti (BN), Santa Maria a Vico.




#Article 231: Atomi (490 words)


Wan atomi e ben fu pasa skykundi elementi a pikinsu nogi leki sodani rekonisibili bustono. Da e ben fu disi rei pasa pikinr elementeri parti pe a atomi u e ben.

Pasa ala skykundi nanga nutrukundi yguskapi fu a opo aldoti fukon materiali e ben skaki na den yguskapi fu atomi. Da e ben da-um wan srotobigripi ini disi skoro. Den yguskapi fu atomi leki kompleti sey studeri ini a atomifisika.

Ini nanganen son, nutronison nanga blaka olo kon ok materiala fu dy no u atomi e ben bu. A studi fu sisi -fru aldoti perspektifi strangunen- formu fu materiala e ben a treni fu a plasmafisika nanga a astrofisika.

Wan atomi e ben u wan utesi pikin, positifi lay atomikoru nanga wan diameter fu sowe 10-14 meter (10 femtometer) dy e ben opo bu u protoni (a protoni e ben positifi lay) nanga nutroni (nutrali lay); nanga da-um wan loto fu negatifi lay elektroni nanga wan diameter ini a ordru fu 10-10 meter (100 pikometer). A loto fu elektroni blifi ronum a koru siti via a elektrisi anari ini a positifi lay koru nanga den negatifi lay elektroni, korutayi e nen. Wan strangu simpli gefre fu wan atomi e ben gi ini a bofuben ilustrasi.

A studi fu a atomikoru e ben a treni fu a korufisika/ A e ben abli den bustono fu a koru pasa tu spliti ini pasa pikinr subatomeri parti. Disi e ben a treni fu a hey-enesifisika.

Atomi kan ondrosky sey na a teri fu protoni ini a koru. Disi teri e nen si a atominumro. Wan skotriki dy e ben u atomi nanga a selfi atominumro e nen si wan elementi. Da e ben sinsi 2006 pasa leki 118 ski elementi noni, pefu wan teri sonen no opo a aldoti frukon. Den elementi sey rangskiki ini a periodiki sistemi.

Leki wan atomi no a selfi teri fu elektroni nanga protoni e abi e ben disi atomi wan so nen ioni. Leki wan atomi pasa elektroni leki protoni e abi e ben a atomi no nutrali lay, ma negatifi lay. Leki wan atomi pasa protoni leki elektroni e abi e ben a atomi no nutrali lay, ma positifi lay.

A e ben abli taki den atomi fu wan elementi no a selfi teri fu nutroni ini a koru e abi. Da ten e ben dati atomi wan isotopi. Isotopi e abi den selfi kemisi ma trawan fisisi yguskapi. Pasa elementi e abi pasa leki wan isotopi. Dananga e ben a posibili nanga koruspliti nanga korufusi nyunr atomi tu produseri, ma disi e ben oftoten instabili nanga ondrogo radio aktifi frufadon.

Da e ben gassi dy u lusi atomi e ben, disi e ben frunen den ediligassi, leki argoni, ma disi e ben tru fu a dampu fu kwiki tu. Pasar atomi e kan si ok organiseri ini molekuli. Watradampu funen e ben u watramolekuli dy e ben opobu u tu watraskotriki-atomi nanga wán swaskotriki-atomi.




#Article 232: Avella (128 words)


Avella  e ben wan minti ini a Italiyani provinsi Avellino (regio Campania) nanga e abi 7756 man (31 fostwarfu mun 2004). A opoflaku e abi wan teri fu 30,4 km², nanga a klosi fu den man ini a minti e ben 256 man ies km².

Den nebiben frazioni meki parti u fu a minti: Purgatorio.

Avella  e abi wan teri fu sowe 2697 oso-lay. A teri fu man o resi ini a periodi 1991-2001 nanga 7,6% via a nen fu disi teri u den tenyarili manteri fu a ISTAT.

A minti e ben situasi opo sowe 126 meter bofu a senivo.

Arienzo e ben borderi a den konin minti: Baiano, Casamarciano (NA), Cervinara, Pannarano (BN), Roccarainola (NA), Rotondi, San Martino Valle Caudina, Sirignano, Sperone, Tufino (NA), Visciano (NA).




#Article 233: A² (106 words)


A² e ben wan figurama ini a sranankultur a e ben fu Akwazey nanga ² e meni tu bofo, so 'akwazeytu bofo' taki e meni 'wi e ben nanga yu'. Disi wortuguru e ben wan tipisi sranantongo wortuguru. A e ben masyin ini a kerki, pasaten ini den sonen sranankerki bihiri fu a Sranankirkedomo. 'Akwazey' e ben owrur Sranantongo nanga e meni 'wi e ben (nanga)', so 'akwazey bofo' e meni 'wi e ben (nanga) tu bofo'. Disi e ben a fusot fu 'wi e ben nanga yu'. A e ben gurumetifuseminilisi fu wan akrotiki nanga wan stoti na a sonen tikotikiofestifali. Yu e ben stolki.




#Article 234: Bakrakondre (122 words)


Bakrakondre () na wan kondre ini Ropa. A mamafoto na Amsterdam. Man e taki ini osaki Bakratongo ma ok pasa tongo ben e hiriba.

Bakrakondre ben lasi e kon na 1830 du Belgikondre si ahiri leki wan nyun kondre nanga Bakrakondre ok lasi ben e kon. Bakrakondre o blifi nutrali ini a Foswan Doti Streyfeti. Disi o apini sel no ini a Fostu Doti Streyfeti.

Malsi ben e kon ini Bakrakondre. Fu 5.8 % na 6.5 %. Alapresi ini Bakrakondre abi den eksom ala naki. Hurisemu abi wi ini Sranankondre no malsi. Pasa Srananman o kon na Bakrakondre na a ofankli ini 1975. Pasa man e ben bakago na Sranankondre na fu ten.

Bakratongo ben patumu ini 12 provinsi nanga 443 minti.




#Article 235: Bararis (268 words)


Bararis e ben wan guru 1000 - 5000 klasse presi. Nanga e abi no so pasa frusini.  ben a preki fu disi opoflaku. Disi presi e ben ofiseli gu nanga kan via nen fu a Somalikondre somaliregime. Disi presi e ben no fu aldotiblangi nanga e abi tu pikinr grontapu-opoflaku nanga oso-lay fu disi role. A populasi fu disi presi e resi disi ten oktu. autorustaru ben . --
Bararis e ben wan guru 1000 - 5000 klasse presi. Nanga e abi no so pasa frusini.  ben a preki fu disi opoflaku. Disi presi e ben ofiseli gu nanga kan via nen fu a Somalikondre somaliregime. Disi presi e ben no fu aldotiblangi nanga e abi tu pikinr grontapu-opoflaku nanga oso-lay fu disi role. A populasi fu disi presi e resi disi ten oktu.km². --autorustaru ben . --
Bararis e ben wan guru 1000 - 5000 klasse presi. Nanga e abi no so pasa frusini.  ben a preki fu disi opoflaku. Disi presi e ben ofiseli gu nanga kan via nen fu a Somalikondre somaliregime. Disi presi e ben no fu aldotiblangi nanga e abi tu pikinr grontapu-opoflaku nanga oso-lay fu disi role. A populasi fu disi presi e resi disi ten oktu.

Bararis e ben wan guru 1000 - 5000 klasse presi. Nanga e abi no so pasa frusini.  ben a preki fu disi opoflaku. Disi presi e ben ofiseli gu nanga kan via nen fu a Somalikondre somaliregime. Disi presi e ben no fu aldotiblangi nanga e abi tu pikinr grontapu-opoflaku nanga oso-lay fu disi role. A populasi fu disi presi e resi disi ten oktu.




#Article 236: Beek (minti) (102 words)


Beek (Limburgt.: Baek) ben wan minti ini Limburgkondre, taki ofisali wan provinsi fu Bakratongo ben leki a nen Limburg.

A presiplusplus ben Beek. Trawan funen presi ben Spaubeek, Neerbeek, Genhout, Geverik, Kelmond, Hobbelrade, Hoeve, Oude Kerk nanga Looiwinkel.

A minti abi 21,69 km², pefu 0,00 km² watra, leki flaku nanga 16.865 man ini sin taki wan spredi gi fu 798 man ies km².

A net-teki ben 046 nanga a postukode ben 6176, 6190, 6191, 6192, 6193, 6194, 6195, 6196, 6197, 6198, nanga 6199. Funen autorustaru ben a A2 nanga A76.

A presi e abi wan stopulakidenki fu a delibaka ini a 19-100-yari.




#Article 237: Bèibel (198 words)


A Bèibel efru Bibel de na santa buku fu a Kirkedomo.




#Article 238: Cabendadorp (124 words)


Cabendadorp ben wan presi ini a Sranankondre, libi fu inhemi.

Cabendadorp ben e lokasi ini a pasuni Brokopondo a a frubendiwej fu Zanderij na Kraka (a a Afobakawej), sowe feyfiten kilometer fube a Johan Adolf Pengel International Airport.

A presi e sey libi fu wan pikin 100 Karaibi.
A presi e ben funen noni fu a potubaka-art fu a famili Toenaé, fu si Julius Leo Toenaé ok noni gni leki vertelr.

A presi o ben fu si elektrisitifrusini abhankli fu wan diselgenerator, ma a a ende fu 2005 o sey wan bigin meki nanga a asluti fu a presi opo a elektrisitinet.

A Stichting Ecosysteem 2000 e abi da wan projekti lopi fu a savana-area tu transformeri na gububari teligron (ananas, kasava, banana, nitrogeniumbendi). 




#Article 239: Campodarsego (111 words)


Campodarsego e ben wan minti ini a Italiyani provinsi Padua (regio Veneto) nanga e abi 14.623 man (2017). A opoflaku e abi wan teri fu 25,6 km², nanga a klosi fu den man ini a minti e ben 571 man ies km².

Den nebiben frazioni meki parti u fu a minti: Sant'Andrea, Bronzola, Fiumicello, Reschigliano, Bosco del Vescovo.

Campodarsego e abi wan teri fu sowe 4.117 oso-lay.  A teri fu man o resi ini a periodi 1991-2001 nanga 9,7%  via a nen fu disi teri u den tenyarili manteri fu a ISTAT.

Campodarsego e ben borderi a den konin minti: Borgoricco, Cadoneghe, San Giorgio delle Pertiche, Vigodarzere, Vigonza, Villanova di Camposampiero.




#Article 240: Echt-Susteren (129 words)


Echt-Susteren (Limburgt.: Ech-Zöstere) ben wan minti ini Limburgkondre, taki ofisali wan provinsi fu Bakratongo ben leki a nen Limburg.

A presiplusplus ben Echt. Trawan funen presi ben Susteren, Pey, Slek, Nieuwstadt, Koningsbosch, Sint-Joost, Roosteren, Maria Hoop, Dieteren, Hingen, Aasterberg, Baakhoven, Berkelaar, Echterbosch, Gebroek, Illikhoven, Kokkelert, Oevereind, Ophoven, Oud Roosteren, Putbroek, Spaanshuisken nanga Visserweert.

A minti abi 104,80 km², pefu 1,42 km² watra, leki flaku nanga 32.454 man ini sin taki wan spredi gi fu 323 man ies km².

A net-teki ben 046 nanga 0475 nanga a postukode ben 6100, 6101, 6102, 6103, 6104, 6105, 6106, 6107, 6108, 6109, 6110, 6111, 6112, 6113, 6114, 6115, 6116, 6117, nanga 6118. Funen autorustaru ben a A2, A73, N274 nanga N276.

A presi e abi wan stopulakidenki fu a delibaka ini a 19-100-yari.




#Article 241: Enceladus (mun) (332 words)


Enceladus (en-sel'-ə-dəs, IPA , Grikitongo Εγκέλαδος) e ben via gran a fossiksi mun fu Saturnus. A mun e ben ini 1789 diskovri via William Herschel. Enceladus e ben ini a grikimiti wan fu a giganti dy sey biti nanga bigrafa ondro a Etna via Athena. Den erupsi fu a brudubergi sal fru-orsaki sey via a beyfi fu a mufmi fu den bigrafa giganti.

A opoflaku fu Enceladus reflekteri alapasa ala sonstrali, Enceladus e abi a gransu albedo (weerkaatsingsvermogen) ini wi si sonstelsi ( 0,9). Davia bitraga a temperatur da -201 grada Celsius. Ini 2005 e sey wan sortu fu geysru diskovri dy watradampi uspiti tu opo wan heyt fu sowe 500 kilometer.

Opo 9 fostri mun 2006 e abi skoroman ini a tenskrifi Science bifesti taki a artifisyali mun Cassini-Huygens a awesibenin fu likwi watra e abi atuni.

A foswan gefre u a spesi fu Enceladus e sey teki via a spesiskepi Voyager 2. Wili Voyager 1 pasake fu wan astando Enceladus o kan observeri ini fostwarfu mun 1980, o abi Voyager 2 ini fosakti mun 1981 a moglihi tu skopu gefre fu Enceladus nanga wan pasa heyr risolusi leki Voyager 1, penanga a friski opoflaku fu Enceladus ohultu o kan sey.

Frudati wan detayli frukenni fu Enceladus o kan sey du o mu wan wakti tutaki spesitugu Cassini-Huygens o sal arriveri opo 30 fossiksi mun 2004, tun a spesitugu ini a bani fu Saturnus o ben. Lukun na den resultati fu den gefre fu Voyager 2, e sey a mun Enceladus leki prioriti si via den pleniman fu a Cassini-misyun, nanga o sey talriki mikti nadri fu siri kotobi pleni, sowan 175 km tu a opoflaku, nanga oktu som no-mikti nadri tu, sowan 100.000 km tu a opoflaku. Den nadri nanga datum e ben ini a tabla noteri.

Den foswan tri nadri fu Cassine tu Enceladus o abi opofalla resultati nanga bitrekkun tu a opoflaku fu Enceladus nanga a odekki fu a watradampi u flaku ini a geologisi aktifi ondrobenin-poleri flaku.




#Article 242: George Byron (196 words)


George Gordon Byron, 6th Baron Byron (22 Foswan mun 1788–19 Fosfeyfi mun 1824), pasaten noni leki Lord Byron, o ben an Ingris poet nanga wan lidin figur ini romantisism. Ini Lord Byron's pasa noni wroko e ben den naratifi dikti Childe Harold's Pilgrimage nanga Don Juan. A letter remain inkompleti opo si dodi. A e ben regardi leki wan du a gransru Ropesu poeti nanga rimeni widli leysi nanga influri, ini a wroldo.

Lord Byron's femi blifi no leni ini si srifi ma oktu opo si libi tu, extravaganti, numrolobi, dipi, separasi, alegasi fu homofistustani nanga marsiali eksployt. A e ben famusli deskrifi via Lady Caroline Lamb leki mad, bad, and dangerous to know. Byron servi leki wan regionali lidi fu Italiyano revolusionari organisasi a Carbonari ini si stridi nanga Osrikia, nanga pasarten Otomania. A dodi via febrili ini Messolonghi.




#Article 243: Grontapubeyfi (115 words)


Wan grontapubeyfi ben wan trili efu dyorku efu beyfi sekseki ini lanki fu a grontapu, a grontapulanki. Grontapubeyfi ben da oten meni enessi fri kon. Disi mu esesi, sodati da ben wan grontapubeyfi. A enessi go ini wan wafisekseki fu a sentir na a lonku. A presi oten wan grontapubeyfi mekikon ben a hiposentir. A presi oten wan grontapubeyfi opo kon ben a episentir, dati ben i-leti opo a hiposentir. Wan lin fu speri sekseki intensifiti ben wan isoseist. A sabi fu a grontapubeyfi ben grontapubeyfisabi, ini moy tongo ben o nen seismologi.

Den ten pasa strangusu grontapubeyfi sinsi 1900 e ben: 

Den medium numro fu grontapubeyfi ies yari nanga a pasidi magnitudi e ben:




#Article 244: Havøysund (186 words)


Havøysund e ben a administratifi mid-punti fu a Måsøy munisipaliti, Norskilandi. A si populasi o ben 1,138 ini 2005. Lokatin opo a blangilandi, a e ben konekti nanga Havøya nanga a Havøysund Bridge. Havøysund e ben oktu a stopi opo Hurtigruten, ini Hammerfest nanga Honningsvåg.

Havøysund e ben lokati opo a granlandi Havøya dati via a Havøysundbrug nanga a blangilandi e ben skaki. A o sey fu a foswan ten bitaki ini 1668. Tu ten fu a WO II o sey a nagnu kompleti disuteryon via bakagon trup. A o abi tun ini a ten 150 iniwonon man. Tudey a dey e ben da sowe 1200 iniwonon man. A fisistrakturi e formu a frunen bron fu geldi.

Riki si wegi 889 e konekti Havøysund nanga a E6. Da e ben ferikonekti nanga Hammerfest nanga Honningsvåg. Tu ten tu dey meri oktu wan skepu fu Hurtigruten a opo wegi na Kirkenes efru Bergen.

Ini a surondu opoflaku e abi Norsk Hydro a pasa bofu benin wintimoluparki fu a aldoti bu efru konstrukti.

Nabi Havøysund e bifindi si wan fu den pasa gransu fowrurok fu Norskikondre, a Hjelmsøystauren.




#Article 245: Ingristongo (199 words)


A Ingristongo e ben wan Indo-Ropa si tongo. A e ben masyin ekstensifi leki wan fostu tongo nanga leki wan ofisiali tongo ini a trawan aldoti, leki ini den Komonwelt kondre nanga ini pasa internasionali organisasi.

Moderni Ingristongo sey somty diskribi leki a foswan globali lingua franca. Ingristongo e ben a dominanti internasionali tongo ini komunikasi, skoro, saki, aviasi, entertenmenti, radio nanga diplomasi. A iniflu fu a Emperium Briti e ben a primeri teki fu a inisiali spredi fu a tongo fa ata den Briti Landi. Sinsi WWII, a grudi ekonomi nanga kulturali influ fu den Kondre Makandrameki e abi signifikanti akselerati a adopsi fu a Ingristongo.

Wan wrokon noni fu a Ingristongo e ben rekiri ini serteni kampa, profesi nanga okupasi. Leki wan ukon, abra wan miljard man e taki Ingristongo mindre wan basisi nivo. A Ingristongo e ben wan fu den seksi ofisiali tongo fu a VN.

A Ingristongo o ben borni u a Mindre efru Owrur Ingristongo. Disi e ben opo si teki wan nabornisi fu a Owrustongo. A Ingristongo e ben bigi iniflu via a Franstongo. A Sranantongo e ben bigi iniflu via a Ingristongo. A e ben wan nakomili fu a, leki yu in'go.




#Article 246: Kaw (860 words)


Wan kaw e ben wan meti. Pasa spesifiki e ben wan kaw wan bobowatrameti. Nanga na pasa spesifiki e ben wan kaw wan umali kawmeti. Wan kaw e kan pikinkaw nanga pikinstiri gi. Wan pikinstiri e kan wan oks e sey via kastrasi. Pasa infrumasinenli e kan wan kaw merki gi. Pasa kaw e ben lay tu fu a si meti. Wan kaw e ben borduli nanga speki ini wan tey fu ten nanga gi merki nanga metimeti. Dafu e ben wan kaw handi.

Wan kaw e ben wan umali rundi. A e ben wan bobowatrameti nanga e kan ini a laktasiperiodi sowe 25 liter merki, kawmerki, ies dey produseri. Ies yari e gi wan Bakrakondre kaw sowe 7800 kilo merki. Wan liter merki e abi wan wegi fu 1030 gram. Pasa kaw produseri ini a si libi we 100.000 liter merki.

Disi ten e sey wan sowe merkikaw opo 4,5 yari slakti nanga frufanga nanga wan varsu (Bakratongo: vaars) nanga oftoten wan gur genetisi potensieli.

Opo disi momenti e sey via a merkikawmetikipisektori ini saamwroko nanga a rundikawmetiresiorganisasi proberi durusami kaw tu resi, dy wan heyr libiten teki. Peten a produksi fu merki kripi efru den kaw no pasa gu fu a fistisani e ben, e sey kaw oftoten gi a wan slakti-oso. Wan kaw e kan, leki a no sey slakti, wan libiten fu 20 yari teki.

Wan rundi ben wan parti tu a herbivori. A teki a grasi nanga a tongo fu a gron nanga mali a ini si ondroben tifi nanga a kaka. A kaw ben wan bakakawmeti nanga sliki a grasi alapasa nanga no kaw ini. Wan kaw e abi for maga. Leki a pensmaga (foswanmaga) fuli e ben, e kon a grasi baka ini a mundo pe opo a finikaw e sey. Dyaso na e sey a baka inisliki. Ini a pensmaga e sey a nyan via micro-organismi fermenti. A netmaga soro da fu taki a fermenti nyan trustromi na a bukumaga. Ini disi fostri maga e sey a watra u a fruteri nyan lay. Leki bakaseywan e si a fosfor maga, a lebmaga. Disi maga e leki a pasa opo wan manmaga. Dyaso e sey a nyan fruteri via spisifruterisapi nanga trugi na a foswan darmi. Ini a darmi e go a fruteti far nanga e sey a frikon nyanstofi via a darmimuri ini a brudu opoteki. Via a brudu e go den nyanstofi na a presi pe a e ben nesesari. Ofruteri nyanresti e sey via a anus leki feces (mesti) u a skin trowe.

A pikinkaw fu wan kaw e sey nen wan pikikaw efru kalf. Wan pikinkwa fu wan yari e sey nen wan pinki. Wan pinki sey kovo efru insemini opo wan libiten fu sowe 15 mun. Wan kaw e abi wan normali tragiten fu 281 dey. Na a abkalfi e abi wan pinki wan lebiten fu sowe 24 mun nanga e sey nen wan varsi. Na sowe 3 mun e kan a varsi oponyun kovo efru insemini sey. Leki a meti opo 3-yari lebiten fu a fostu ten e abi kalfi, e sey a wan kaw nen.

Ini 1950 o gi wan nomi-kaw 3.980 liter merki ies yari. Ini 2006 e ben taki tuteki na 7.800 liter merki, wili som kaw naw ifin 12.000 liter ies yari gi. Disi fruheyri fu a produksi fu merki e ben tu standi kon via selektifi resi nanga via nangafuru fu kragtifuru.

A merki e sey formi ini den merkiblasi fu a kawmerkibobo. Merkiformin selli e teki den nodi gefreteli u a brudu. Da mu sowe 300 tu 400 liter brudu passeri tu skopu 1 liter fu merki.
Drippi fu merki frulati den merkikliri pas peten a presi ini a merkibusum tu grans e sey. Peten opo a gu wey opo den bubu (opo a kawmerkibubu) fu wan kaw presi e sey, e kon da merki u. Da kan oktu masyinali e sey merki tu nanga wan merkimasyin tu. Wan sortu fu klaw nanga for bubukipiman (rubber sukunapu) e sey hangi a den bubu fu a kaw. Disi e sey mogili meki nanga yepi fu wan vaku-umpompi. Via wan sonen pulsatori e sey a ondropresi ritmisi varieri tu nabotsi a suku fu wan pikinkaw.

Ini prinsipi mu wan kaw tu ten ies dey e sey merki, ini minsru ten den foswan ten mun nataki wan pikinkaw e ben kon. Fuda taki winsi e ben taki wan kaw ies yari wan pikinkaw e teki. Wan pas kon pikinkaw e sey pasaten imiditi nanga a kaw asmetiteki. Opo som bidrifi mag a pikinkaw a foswan wiki nanga a kaw dringi efru nanga sukukaw wan pasa langar periodi. A foswan tri dey e teki a, tu opobu a aweriskuti, a kawmerki (bisti, Bakratongo: biest) nanga wan feki speni tu dringi. Nanga sukukaw e go a no fu a merki ma fu a metimeti. Merkikaw gi pasa merki leki wan pikinkaw kan opodringi; fu a trawan merki e skopu man sufelprodukti (Bakratongo: zuivelproducten).

Wan teli fu den umali pikinkaw e stey opo a bidrifi nanga e sey resi tu wan merkikaw. Den stiri e go na wan mestiri leki metipikinkaw, efru e sey resi leki dekstiri.




#Article 247: Kawmeti (543 words)


Kawmeti (Bos taurus) e ben wan metisortu u a gunomruhufu tiki fu a ordi Cetartiodactyla, famili Bovidae. A e ben wan bobowatrameti. A umali meti e ben nen wan kaw, a manli meti e ben nen wan stiri. Wan oks tu klosi e ben wan kastreri stiri. Wan rundi e ben wan domestiseri nakomili fu a sins a Medium Ten usterbi metisortu, a uroks Bos primigenius.

Da e sey disi ten proberi du disi urformu baka tu resi, tansi meti dy da uli strangu opo leki. Wan fu den pasa noni proberi e ben dy fu a brada Heck, a so nen Heckrundi. A e ben upresi ini den Oostvaardersplassen nanga da libi initen hurdi. Togi a skiba moli e sal bliki wan rundi nanga strangu uli leki baka tu resi e sal disi no ten wan tru uroks sey.

Leki bakakawmeti (Bakratongo: herkauwer) e abi wan kaw for maga; lebmaga, bukumaga, netmaga nanga pensmaga. Wan kaw e abi ini totali 32 tifi. Bofu a e abi a no ukutifi nanga festifi, 6 frubakatifi nanga 6 bakatifi. Ondro a e abi a 8 festifi, 6 frubakatifi nanga 6 bakatifi.

Kawmeti e sey ala pasa ten via den man leki osometi e lay. Taki e ben skili o bigin ini pe naw a Sahara e ven. Ini a 7-1000-yari fru Jesus o ben da wan pasa gur klimati nanga o kon da den uroks fru.

Da e ben via langa domestikasi pasa, oftoten flakubondi, rasi kon. Pasa e ben pasa rikti opo a produksi fu merki, trawan pasa opo a produksi fu meti nanga pasa trawan opo si sirifalyu. Pasa rasi e ben owrur rasi, pefu na pasa pikin eksempre da e ben. Disi ten e sey da inispani du disi owrur rasi tu lay. Taki biri u kulturhistorisi abraweygi, teli a genetisi diversiti tu protekti.

A rundi e ben alapasa abra ala pe den man wesi e ben via a nangateki nanga a kawmetikipi e ben wan gu sorsi fu no alawan meti, ma merki nanga lerbuba (kawbuba) fu den man tu. A ekstremi viaresi opo merkiopobringi e meki we taki a genetisi diversiti fu a kawmetiguru konstanti ten ateki. Gu stiri fruweki via artifisali inseminasi pasa dusun nakomili.

Mastitis efru sorokawmerkibobi (Bakratongo: uierontsteking) e ben wan fu a pasa frukon problemi ini a moderni merkikawmetikipi. Den korsu fu disi e kan inideli sey ini tri guru: den micro-organismi, a kaw sre nanga a milye pe ini a kaw frublifi.

Den kawrasi dy ini Bakrakondre frukon e ben deli ini tri guru: merki, tuguru nanga metirasi.

Tugururasi e leki a gowru kesi, ma wan fati kaw gi no pasa merki nanga a wan gu merkikaw e ben no pasa meti. Nanga wan tugururasikaw e ben merkiproduksi redli tu gu nanga a metiopobringi redli.

Ini a ondroben tabla e ben den rasi nanga a si tipi nanga rasi agi. A rasi agi e sey masyin ini a rasibar dy p[p a koeschets fu a meti e ben. A grans deli fu den rasi du frukon opo a aldoti e ben biskrifi nanga drowi via Marleen Felius ini a buku Rundvee. Rassen van de Wereld. Duri 25 yari e abi a pasa leki 700 rasi biskrifi. A buku e ben no pasa nyunr eksempre fruteki.




#Article 248: Kondre (168 words)


Wan kondre e ben wan stati taki ofiseli e ben. Da e ben som lesi a.

Den sagranu dy wan kondre mu abi ben e sakusil ini a internasionali lesi. Disi sagranu ben:

Leki wan kondre no opoflaku efru area abi kan a ok no kondre ben. Disi ben wili da trawan no dengi ben. Wan kondre limiti fu opoflaku ben da no tru, wili Vatikano a kondrepikinpikin ben nanga se 0.44 km². Opoflaku ben no kusi taki wan gurebi abi si oni nanga egi sopuli. Opoflaku ben, da ini stri, karigu nanga fuli prudi e masyin.

Wan kondre kan sifi km² a opoflaku abi, ma da ben no sti wan kondre leki da no man ben. Fu eksempre, Antarktika abi sifi km² ma no man. Dafu ben Antarktika ondro trawan no kondre. A kondre nanga a manpikinpikin nomru ben, awe, Vatikano. Ma som sku Drakula leki wan kondre (10 man) Sifi man sku 10 man leki wan tu pikin nomru de man tu ben wan tru kondre.




#Article 249: Langatengi (154 words)


Langatengi (Lyangtang) e ben wan presi ini a Sneysa otonomi regio Guangxi (广西壮族自治区 efru 桂) Da e ben 5900 man ini a presi (fu a bigin fu 2006) Disi presi e abi wan opoflaku fu 6,72 km². 43% fu den man e klemi tu taki Sranantongo eki dey. Disi e kon sinsi pasa Srananman na disi presi e teki ben nanga a guverni fu a Bakrakondre. A Sneysa nen, Lyangtang, ben wan nakomili fu a Sranantongo nen Langatengi. Langatengi e meni no 'langa tengi'. Langatengi ben wan nakomili fu a owrur Sranantongo lange tengu, taki 'langa bosu' e meni. 'Lange tengu' opo si buru e ben wan nakomili fu lange wegge, taki 'den langa wej' e meni, e nen na wan liba niri Langatengi. Langatengi e ben si leki wan Sranankoloni. Langatengi e abi wan gru (efru resi) fu a numro (efru teri) fu man, a demografi, leki a ondroben tabla e libi si.

 
          




#Article 250: Lapudenki (225 words)


Lapudenki ben no gu nadenki abra tengi dy blanga ben. Disi ini opositi tu sterkudenki. Lapudenki ben wan formi fu a filosofi, disi ben ini a korekti Sranantongo sabi fu denki. A sabi fu denki nemi boti sterkudenki, lapudenki, sterkudeni nanga lapudeni opo leki wan blangi pisi fu a sabi. A sabi fu denki ben uhabi wan sabi okwe wan skoro tu nen. Lapudenki e ben oftoten a grontapu osaku fu mislukini nanga rongo-gon tengi. Lapudenki ben wan tipisi sranankultur wej fu a denki abra den tengi. Da gi nanga e ben fu rekisi nanga wej tu denki. Lapudenki e ben:

Lapudenki ben futeki nanga suberigi. A e ben no gu, ma slektu e si leki a tradisi. Lapudenki ben oftoten a gronugisaku. Lapudenki ben ogu nanga a sranankultur.

A wortukomi efu etimologi fu a wortu ben no so leni. Wili man witi taki Sranantongo pasa u Bakratongo nanga Ingristongo ali, no wi ok fu disi wortu a ukomi. Lapudenki mu e opospliti sey ini tu pisi: lapu nanga denki. Lapu e ben wan nakomili fu a Bakratongo slapen, taki sribi e meni. Denki e ben wan nakomili fu wi wan Bakratongo wortu, nenli denken, wan wrokowortu so, taki gwo denki e meni. Sins lapudenki so 'sribidenki' meni, sa a taki dati a 'opo wan sribi nivo (no abra denkin, ogu) abra wan denki du'.




#Article 251: Legwana (567 words)


Den legwana (Iguanidae) e ben wan meti. A hurubi a lagadisi orde. A e kon ini 35 sortu nanga 8 eslaktu. Fu wan owrur inideli e ben a siki ini den plus fu 500 sortu. Legwana kan nanga si startu langar leki wan meter e sey, ma a pasa sortu blifi pasa pikinr nanga leki opo den tru lagadisi (Lacertidae). Som sortu ben fu 100 % vegetarisi do den nyunr meti nowe opo prey onti. Ala sortu kon alawan fu ini Amerka, nanga uben fu den sortu u a eslaktu Brachylophus, dy opo den Fiji-watrabigi e libin ben.

A inideli fu den legwana ben ala langar ten a kenki ondro-efi. Tu 1989 o ben a famili wan saamrapseli fu sortu nanga eslaktu nanga 5 ondrofamili; Tropidurinae, Sceloporinae, Iguaninae, Basiliscinae nanga Anolinae. Wan nomru fu eslaktu o gwe sowa nanga o abi no ondrofamili. Bakaten o sey den sortu trawan inideli nanga o ben da erfu ondrofamili. Disi ten e sey ala disi ondrofamili sowa leki aparta famili si, dorosey a famili Iguanidae ma pasa guru e sey nowe legwana nen. Disi famili ben;

Den sortu u disi famili e abi wan kankan opo a kopi, oftoten nanga wan kankan opo a baka. Ondro trawan den vasiliski nanga helmulegwana horobi disi guru.

Disi famili e ben u tu eslaktu; Crotaphytus, den borkilegwana, nanga Gambelia, den lesi-asilegwana.

Disi pikin famili e ben u tri eslaktu, som sortu e ben neti-aktifi.

Den 'tru' legwana nanga a alawan guru dy disi ten no leki famili legwana e sey si. Som nonir sortu e ben;

Disi famili e sey ok tu a Tropidurinae e seti. Pasa sortu e abi asteki nanga feli tekni, fruwondrunen opo a kopi, taki a nen maskradulegwana gi, no tu konfusi nanga den Madagaskarlegwana.

Den sortu e abi wan redi stompu kopi nanga no kankan nanga e sey okwe tu a Polychrotinae nen.

Disi famili e sey okwe tu a famili Tropidurinae nen. Den aldotilegwana blifi pikin nanga e kon fu ini Ondro-Amerka. A e libi somten 5000 meter bofo senivo, a rekori fu ala sneki nanga lagadisi.

Den Opluridae sey Madagaskarlegwana nen wili a solo opo Madagaskar nanga a Komori fukon. Den sortu e sey no so gran nanga blifi ondro den 40 sentimeter.

Disi famili fu stekilegwana o sey Sceloporidae nen naga den sortu u disi famili e abi wan drongo bodibu, bi som sortu sel tu in a ekstremi leki den sortu u a eslaktu Phrynosoma, disi e ben gur noni leki todolagadisi. Den 15 sortu ben sowe 23 cm langa nanga e abi wan bu dy du denki a den todo. Stekilegwana e abi, leki a nen a taki, steki, pe-ondro wan kankan fu ekstra gran puntu a a baka fu a kopi. A e abi wan omasyinli formu fu difensi: a lati a brudumasi ini den brudutitey ini si ay opogo tu den brudutitey springi nanga wan stralu fu brudu u gwe, somten we 1 meter langa. A lagadisi ondrofindi no skadi, a ben sel siri efektifi preymeti tu skriki.

Den anolisi liki pasa opo trusnidi lagadisi leki den tru lagadisi, ma e abi wan nonimeki ufowbari nekiflapu. Disi ben granr leki bi den tru legwana nanga pasaten felikelori. Man masyin a bi den baltsi. A famili Leiosauridae e sey somten leki ondrofamili fu a Polychrotidae si.

A kilistartulegwana e ben pikin legwan, likin opo den tru lagadisi. Som nonir sortu e ben;




#Article 252: Mario Guso (190 words)


Mario Guso bén de wan man fu Sranankondre, so na wan Srananman. A bén libi fu 1897 tu 1944. Mario Guso o ben kon ini a presiplusplus fu Sranankondre, Paramaribo. Marui Guso e ben funen konu fu si denki abra lobi (liefde ini a Bakratongo)

Mario Guso o gru opo ini wan poti famili. A o findi si lobi-wu-man no ten. Tu drenki si watra ay a o suku kori ini a denki nanga a filosofi, a sabi fu denki. Ini 1910 wende a fu a foswan si na wan skoro. Dy skoro o bifindi se ini Paramaribo, de natur. A o leri gu nanga o findi leri spass. A o leysi a Bibel oftoten. A o findi si gowe ini a bribi, funen nanga nenli a kirkedomo, nanga a sabi fu denki, a filosofi. Opo a skoro o leri a taki lobi no metiba ben nanga no teri ben nanga no marki abi. Mario o findi taki yu lobi ok mu marki leki yu du a a sabi fu teri. A o skopu wan skali fu a lobi. Disi skali (Mario si skali (fu lobi)) ben ondro e angi.




#Article 253: Moiano (121 words)


Moiano e ben wan minti ini a Italiyani provinsi Benevento (regio Campania) nanga e abi 4.115 man (31 fostwarfu mun 2004). A opoflaku e abi wan teri fu 20,3 km², nanga a klosi fu den man ini a minti e ben 207 man ies km².

Den nebiben frazioni meki parti u fu a minti: Tre Masserie, Luzzano.

Moiano e abi wan teri fu sowe 1.540 oso-lay. A teri fu man o kripi ini a periodi 1991-2001 nanga 0,5% via a nen fu disi teri u den tenyarili manteri fu a ISTAT.

A minti e ben situasi opo sowe 271 meter bofu a senivo.

Moiano e ben borderi a den konin minti: Airola, Arienzo (CE), Bucciano, Forchia, Sant'Agata de' Goti, Tocco Caudio.




#Article 254: Montfort (196 words)


Montfort (Limburgt.: Mofert) ben wan presi ini a minti Roerdalen (bakaseywan Ambt Montfort) ini Limburgkondre, taki ofisali wan provinsi fu Bakratongo ben leki a nen Limburg.

A presiplusplus ben Montfort. Trawan funen presi ben Aan de Berg, Eikenwal nanga a Rozendaal.

A presi abi  km², pefu  km² watra, leki flaku nanga 4.000 (foswan mun 2008) man ini sin taki wan spredi gi fu  man ies km².

A net-teki ben 0475 nanga a postukode ben 6065. Funen autorustaru ben a A73.

Montfort e ben noni fu si kasteli, Ruini Montfort. Leki a nen e taki, disi kasteli e ben wan ruini. Ini a bigin fu a 21-100-yari o bigin man nanga a rikonstruksi fu a yagtituri (jachtoeare) Disi turi lunga foswan no nanga a kasteli, ma ben abra 1800 da nanga e bu. A kasteli e ben a trugupisi numro wan fu Montfort.

Man taki wan Limburgtongo dialekti basi opo wan Belgikondre varianti e nen a Montforttongo (Mofers) Disi tongo e abi wan fu spesyal tengi, gäötje fu pikinwortu fu gaat (trawan tongo taki fu gaetje) nanga wan luiterke (a pikinwortu fu gaot efru luiter). 

A presi e abi wan stopulakidenki fu a delibaka ini a 19-100-yari.




#Article 255: Mun (ten) (132 words)


Wan mun ben wan fogi fu ten, teki nanga kalendra, dy ben haf so langa leki som naturi periodi rileti tu a mosi fu a mun. A tradisini konsepti gru nanga a siklus fu mun fasi; son mun (den lunasi) ben sinodi mun nanga bakaseywan sope 29.53 dey. Fu ekskefi stoku, risursi abi didusi taaki man dey teri ini rilasi tu a mun fasi leki fru leki a Paleolitiki ten. Sinodi mun ben now a basis fu pasa kalendra disi ten. 





#Article 256: Oskitongo (129 words)


Oskitongo efru Oskisk ben wan tongo taki ben nen fu den Osci ini Italiya. Nanga a Ombri ben a Oskisk wan Sabelisk tongo.

ekkum[svaí píd herieset
trííbarak[avúm tereí púd
liímítú[m] pernúm [púís
herekleís fíísnú mefi[ú
íst, ehtrad feíhúss pú[s
herekleís fíísnam amfr
et, pert víam pússtíst
paí íp íst, pústin slagím
senateís suveís tangi
núd tríbarakavúm lí
kítud. íním íúk tríba
rakkiuf pam núvlanús
tríbarakattuset íúk trí
barakkiuf íním úíttiuf
abellanúm estud. avt
púst feíhúís pús físnam am
fret, eíseí tereí nep abel
lanús nep núvlanús pídum
tríbarakattíns. avt the
savrúm púd eseí tereí íst,
pún patensíns, múíníkad ta[n
ginúd patensíns, íním píd e[íseí
thesavreí púkkapíd ee[stit
a]íttíúm alttram alttr[ús
h]erríns. avt anter slagím
a]bellanam íním núvlanam
s]úllad víú uruvú íst . edú 
e]ísaí víaí mefiaí teremen
n]iú staíet.




#Article 257: Pakukima (541 words)


Pakukima ben wan son. A 。？ben nofotron leki fiksionali e presi. Opo a son libi rasi (si ondro a a rei fu 'Rasi') Man abi wan oni tongo da ini pakukima nanga a nen Qú'zar. Pakukima ben wan ligendi ini sranankultur.

Via pasa Srananman ben pakukima a libi nanga a abi a libi til arta ini pakukima e storti.

A iskini fu pakukima kan osineri fu a blaka dy u Afrka e kon ben. Pakukima ben Sranankondre e wesi pe wisi nanga blaka magi so ben. Hili den blaka u Afrka na Sranankondre e transpoti ben, ben pasa blaka afre e wesi nanga ben pasa blaki e fle. Pakukima kon fu pākā ū ši kâmā ī taki wesi afre fu si kondre taki no blaka abi meni. Taki ben e skrifi ini wan fu den tongo dy ini pakukima e taki sey nanga ben.

Mohin ben a opnakir fu a pakukima son. Mohin ben a bubi fu pasa Srananman. A libi leki wan sitili, ma wo no gwe go nanga lanti ini wan selli. A kon u a selli na wan taki nanga wan prisuni dy a leki Olanir bisitmbul abi. Mohin ben wan gu man e wesi sins a no gu akutimi baragu. Oko abi a no, ma si kon a we. A kon ala via si yesi si nanga hiri.

Mohin ben nawn now leki wan bubi fu ala gu nanga wan abil fu den Bakraman u Bakrakondre dy a žir a tongo sdīm taki dati a tongo fu a divili meni. Nanga taki meni man Bakratongo nanga efru efu Ingristongo. Now man dyaso e kon ben go man puti leki man taki sey nanga moputi. Ma gu, a sté se wan a la nu a pasa gran figuri fu a srananmiti (a mitologi/sabi fu miti fu a Sranan). Miti ben via a žag efu bēk ž'ātol (buku fu á tongo) mežragibuti. Dafu nanga mi meti man mežragibutān úš Šranān leki srananmiti. Mohin taki ase ok a tongo nanga ben famu tu a inali: Mežrah mi Šranānkēnč, taki oponaki mi Sranankondre meni. Mohin ben akutimi nanga wan fu a fruwondrupesoni opo pakukima son.

Apruki nawn ben no efwan, inifali no so leki Mohin ben. Mohin ben no meti ma wan man leki yu nanga mi. Taki ben wan fu a faktori si Mohin so gu ben. Leki a ben nowan ini seri nanga Pakukima. Mohin ben ok taki leki Žart taki a pasa gu meni. Ase taki no so nati, taki so pikin libi breni. Mohin ben borinu opo wan no nawn datum nanga wan no nawn ten via Šamurt.

Šamurt ben a vertel fu a miti. A so fri wan mati fu Mohin ben nanga sey. A abi no sikini e abi nanga wawan trawu leki ok ma wo a we wanse utesti. Šamurt taki alaten: Žir mi, sē ažem yu taki teki mi, nanga mi sal yu kiluro meni. Meyti disi nanga ala syagi ben a efi gu nanga Mohin. Šamurt e abi no gu wortu abra Mohin leki a 14 o sey. A e saw ogu ben. Šamurt e ben 98 yari sey.

A rasi ben e nen qrāzar efru rāpur. Wan mena fu den rasi nanga man skaru ben leki ondro ini wan rei prisenti.




#Article 258: Paramaribo (193 words)


Paramaribo (hubnen: Par'bo) e ben wan presi ini Sranankondre. Paramaribo e ben a presiplusplus fu taki kondre.

A pasuni Paramaribo ben u a presi nanga a opoflaku a a opokantu fu a presi. A ben klemi ini den pasuni Wanica ini a linki nanga Commewijne ini a regsu, nanga a mofoliba fu a liba Sranan ini a oposey.

A pasuni Paramaribo ben u twarfu risortu, dy ini a prekiflaku fu Paramaribo pasa a funksi fu wan wiki opo si nen:

Opo a seksi fu ondrowisi ben Paramaribo fawe a pasa riki presi fu a kondre. A Anton de Kom Universiti fu Sranankondre ben a wawan universiti ini a kondre nanga abi tri fakulti nanga 16 studiwisi. A Fakulti fu a Manskoro (FMijW), a Fakulti fu a Medisiskoro (FMeW) nanga a Fakulti fu a Teknologisiskoro (FTeW). Aba a universiti ben da oko a Naturteknisi Institut.

Paramaribo ben e srafi nanga a Johan Adolf Pengel International Airport nanga Zorg-en-Hoop fu den lokali go.

Sranan abi 4 kisi, 2 pikin fu presi ini a birti leki Korsow, Port of Spain, Miami kar'kon. nanga wan bigi A-340 fu Amsterdam(Ropa).

Paramaribo e ben a boripresi fu ski fubalman:




#Article 259: Periodiki sistemi (121 words)


Ini a periodiki sistemi fu den elementi e ben den kemisi nanga fisisi yguskapi fu den elementi ini karta bringi. Ini disi tablu e ben ala noni elementi opo rey nanga den atominomru (si atomi tu) sodani inideli taki den elementi u den selfsti guru (periodi) sey a sey e ben nanga den elementi fu a selfi kemisi guru bofu tunangatrawan. 
Den elementi dy tu a selfsti bloko fu a periodiki sistemi e ben nanga a selfsti rey fu a periodiki sistemi bihoranisibi tu wantrawan ini a burtu tu.

(..) = disi elementi e kon fu natru no (pasaten) opo a aldoti fu. Ala elementi nanga heyr atominumro leki dan 111, Runtgenimu (Rg), e ben (nogi) no ratifiseri via a IUPAC.




#Article 260: Psranu (191 words)


Psranu (⠟⠠⠁⠝⠕⠥ efru ⠟⠠⠁⠀⠥) ben wan ondrodili fu a srananmiti, so wan ondrodili fu a sranankultur. Psranu o sey wan presi perfekti ben dawa ies man gu nanga ini fri o sey kan libi. Fu den srafu fu Sranankondre dy Sranantongo e taki o ben Psranu wan spot fu hopu (rsani gudini, efru

A wortukomi efu etimologi fu a wortu ben no so leni. Wili man witi taki Sranantongo pasa u Bakratongo nanga Ingristongo ali, no wi ok fu disi wortu a ukomi. Ma Psranu e ben ni e kon fu Ingristongo efru Bakratongo, a e ben wan nakomili fu Afrka-tongo. A P e ben fu pek (⠟⠑⠍) kon, taki gu e meni. A sri e ben fu se rie (⠎⠑ ⠗⠅) kon, taki wi si e meni. A an e ben fu anyeü (⠁⠝⠕⠦⠥) kon, taki presi e meni. A u e ben fu uru (⠼⠗⠼) e kon, taki gran e meni. So, psranu e kon fu pek se rie anyeü uru (⠟⠑⠍ ⠎⠑ ⠗⠅ ⠁⠝⠕⠦⠥ ⠼⠗⠼) taki gu wi si presi gran e meni. Dati e ben ini a gu tongo (moy tongo) wi si gu nanga gran presi.




#Article 261: Rangiroa (116 words)


Rangiroa e ben wan atoli dati wan seksi e ben fu den Tuamotu-watrabigi ini Frans-Polinesia.
A ben sope 350 km a a opokondre fu Tahiti. Da libi sope 2000 man dy e spri ben abra tri presi.

A skuldi fu a gran fu a situaridi lagune (80 × 32 km) ben Rangiroa a opo wan na gransu atoli opo a aldoti (Kwajalein, fu a Marshallwatrabigi ben a gransu). Danebi ben a maksimumdepi fu a inisi ne 35 meter.
Wan teki fu 2 fu den 418 watrabigi e sey libi. 

Rangiroa e abi wan abrasondri ondrowatra-aldoti. Disi gi pasa de turism. Pasa e sey da den parel, den ustro nanga plusplusi den weti win fu a produksibantu.




#Article 262: Roccarainola (124 words)


Roccarainola e ben wan minti ini a Italiyani provinsi Napoli (regio Campania) nanga e abi 7250 man (31 fostwarfu mun 2004). A opoflaku e abi wan teri fu 28,1 km², nanga a klosi fu den man ini a minti e ben 256 man ies km².

Den nebiben frazioni meki parti u fu a minti: Gargani, Piazza, Sasso, Rione Fellino, Polvica.

Roccarainola e abi wan teri fu sowe 2482 oso-lay. A teri fu man o resi ini a periodi 1991-2001 nanga 1,7% via a nen fu disi teri u den tenyarili manteri fu a ISTAT.

Roccarainola e ben borderi a den konin minti: Arienzo (CE), Arpaia (BN), Avella (AV), Cervinara (AV), Cicciano, Forchia (BN), Nola, Paolisi (BN), Rotondi (AV), San Felice a Cancello (CE), Tufino.




#Article 263: Ropa (108 words)


Ropa efu eRopa ben wan doti opo aldoti. A flaku ben fu wan kondre fu 10.180.000 km². Ropa abi son 800.000.000 man ini sin. Ropa stersi fu a Atlanti tu a Oralbergi nanga a heypol tu a Mediterane.

eRopa ben abroften si leki a pasa gran kontinent wan teknologi, sabi nanga sofor. Disi kan gu ben sins eRopa futusprongu a e gi a Amrika, Asi, Afrka nanga sé Oseyaniya. A pasa owru nanga foswan teknologia ben u eRopa e kon.

Ropa efu owru doti abi pasa owru tongo nanga nyon tongo. Moso tongo ini Ropa ben Indo Ropask. A skartumato fu den tongo fu Ropa ben leki disi:




#Article 264: Sabi fu denki (136 words)


A Sabi fu denki ben a owrus teoretisi disiplini (5-100-yari fu Christus) dy a elanga abi nanga strefu na sabi nanga wisi. Ini a Griki ben a wortu filosofia (Griki: φιλοσοφία) wan koneksi fu den wortu fu amu (φιλειν = amu, φιλος = gini, φιλια = giniskapu) nanga fu wisi (σοφία = wisi). Wan man dy da a du fu sabi fu denki efru filosofi ben efu sey wan filosofu, denkiman e nen.

Ini a deyli taki taki sey a termu filosofi e usu opo trawan nanga alawan wey fu wisi nanga libibiskuwu a tu gi (leki ini juman filosofi) efru juman si ugopunt (leki ini a ben no gu nanga mi filosofi hiti disi planu). Disi ski fu a gripi filosofi ini a akademisi konteksti, leki disi ini disi papira e anti e sey ben.




#Article 265: Sabi fu natru (152 words)


A sabi fu natru efru fisika e ben fru nakomili a sabi dy ala skinisi ini a dodo natru ondrosuku penanga no kemisi kenki opotredi. A e abi ondrosuku fu algemeni ygeskapi fru materiyali, balansi nanga weigi, strali, hitti, leyti, magneti, stromi nanga a bu fu materiyali tu opo a pikinsru teli. A sabi fu natru konsentreri si nakomili opo a no-libi natru. A libi natru e sey stueri ini a sabi fu libi, a biologia. Fesdoro e ben da oktu vianen biofisika, a sabi fu natru fu organismi, nanga fisisi kemi tu. Metodi nanga tekniki u a sabi fu natru bleki fada opo pasa trawan sabiflaku tupasba tu ben.

A sabi fu natru e findi tupasingi ini pasa eksakti skoro nanga oktu ini a tekninki tu. Pasa moderni paratu, leki a leser nanga a opo a transistoru baseri kompyuter, o sal nanga no tudey sabi fu natru no mogli e ben.




#Article 266: Sabi fu prati (197 words)


 
Komunikasi efru sabi fu prati e ben wan prosesi penanga wan e ten wan komon bigripi abra tu traga u a wana frustellikader (a sender efru a bron pe-ini a e sey frufardi) na wan trawana (a ofangaman) via midi fu infrumasi dy, via aspraki, na taki bigripi fruwisi. Komunikasi findi presi nanga biyepi fu simbolisistemi nanga trawan upressiformu. E findi a komunikasi presi via gefre, den e nen disi formu visualisasi; denki a diagram, piktogram nanga karta.

Komunikasi e ben wan infrumasi-ugiprosesi. A e ben wan prosesi tu gi sabi u. Komunikasi e ben u den konin prosesirey.

Leki ini a komunikasi-prosesiketi wán posi obreki, den findi da no komunikasi 9infrumasi-abragi) presi.
Da e ben taki fu klay (Bakratongo: ruis) leki da nanga a frusendi, ofanga efru dikoderi som mis go. A telefonilini klay (rili klay!), a ofangaman kan futeli bosu ben, efru a sender masyin (odenki) wortu dy ini wan miskonteksti ben.

Gugo komunikasi: A meni fu a komunikasi e ben gu nanga a efekti. Nanga trawan wortu: a meni meni e sey opomerki via a trawan.

Misgo komunikasi: A meni nanga a efekti fu a komunikasi e ben ski (nanga taki sey no opomerki).




#Article 267: Sandro Botticelli (115 words)


Alessandro di Mariano di Vanni Filipepi, guwesi leki Sandro Botticelli (little barrels; Fostri mun 1, 1444/45 – Fosfeyfi mun 17, 1510) ben wan Italiyano peentiman fu a Florentina skoolo ten a Renaissance (Quattrocento) e wesi. Dipasa leki wan 100 yari dana, disi wegi, ondro a patronasi fu Lorenzo de' Medici, ben karaktorisi nanga Giorgio Vasari leki wan golden age, wan denki, sutibli gu, a ekspresi opo a hedi fu si Vita fu Botticelli. Si posthumusi reputasi lidi tu a bakaseywan 19-100-yari; sins dy periodi si wroko ben e si tu reprisenti a lini gresi fu a Renaissance peenti, nanga The Birth of Venus nanga Primavera ben now ini a pasa ken masterwroko fu Florentina art.




#Article 268: Sant'Agata de' Goti (124 words)


Sant'Agata de' Goti  e ben wan minti ini a Italiyani provinsi Benevento (regio Campania) nanga e abi 11.541 man (31 fostwarfu mun 2004). A opoflaku e abi wan teri fu 62,9 km², nanga a klosi fu den man ini a minti e ben 187 man ies km².

Den nebiben frazioni meki parti u fu a minti: Bagnoli.

Sant'Agata de' Goti e abi wan teri fu sowe 4.408 oso-lay. A teri fu man o resi ini a periodi 1991-2001 nanga 2,1% via a nen fu disi teri u den tenyarili manteri fu a ISTAT.

Sant'Agata de' Goti e ben borderi a den konin minti: Arienzo (CE), Caserta (CE), Dugenta, Durazzano, Frasso Telesino, Limatola, Moiano, Santa Maria a Vico (CE), Tocco Caudio, Valle di Maddaloni (CE).




#Article 269: Sranankondre (112 words)


Sranan kondre (Ripoliku Sranan) na wan kondre ini Ondro Amrika. Ini Sranan kondre fo-hondru nanga fo-tenti nanga neigi dusun nanga aiti hondru nanga aititenti-na-aiti (558.368) libisma e tan. Den e taki Bakra tongo nanga Sranan Tongo ini Sranankondre.

Sranan kondre na wan ripoliku.

A moni fu Sranan na a Sranan Dalla, san teki a presi fu a Sranan Golu. A Amerkan Dalla nanga a Euro (€) e ben aksepti ini pasa betaligligi tu.

Sranankondre abi wan so nen yesimugurunakomilesplosigrafikisi (yesimu - guru - nakomili - eksplosi - grafiki - si) taki wan gru fu den man ben. Yu kan da opo si taki a populasi fu Sranankondre e gru nanga rikoveri ben.




#Article 270: Srananman (343 words)


Wan Srananman ben wan man dy ini Sranankondre libi.

A pasa fu a 541.638  (2012) man ben ini a opopresi fu a kondre, ini a pasuni Paramaribo, Wanica nanga Nickerie. A pasuni nanga a mena man ben Sipaliwini, dati a pasa flak fu a inikondre abi.

Sranankondre abi wan miksi fu pasa nasi nanga wan Srananman kan de wan Kreyoli, wan Yampanesi, wan Busnengre, wan Hindustani nangadi. Paramaribo abi pluspasa nasi. Okebi Srananman ben kusiri pefo.

Den Srananman ben wan miksi fu ski etnisi guru:

A ofiseli tonga ben a Bakratongo (Nederlands), taki suri ini a sikondre a a kosti nanga biko alaman bihisi ben nanga da ok a pasa importanti tongo fu ini a husu ben e sey. Sins 2005 ben Sranankondre fu taki kompleni wan man fu a guru fu a Nederlandse Taalunie (A Uni fu a Bakratongo Tongo). Pasa leki 500 wortu fu a Sranan Bakratongo ben ini a nyunr si fu a Groene Boekje (A Pikin Grun Buku) e opoteki. Fu leki fu wan risursi fu a tongo, taki leki wan orsi fu a tukon ini rikesti fu a Taalunie (Uni fu a Tonfo) ben utredi sey, ben a Bakratongo fu 60% fu ala Srananman a foswan tongo. Ini a inikondre fu Sranankondre ben a Bakratongo apafutaki friwe no spredi e go nanga e kon.

A 'lingua franca' ben a Sranantongo. A ben a tongo fu den Kreyoliman dy ben e sokulu leki wan bubitongo nanga trawan, ma pasa denki taki a wan lagir tongo ben. Man taki dati a literaturili nivo fu a Sranantongo lagi ben, ma dati ben tu twisti. Da ben ski pe mena buku ini Sranantonga leki ini Bakratongo, ma Sranantongo ben a rivulisi, pe Bakratongo dikleni du. Sranantongo abi wan gu proyeti nanga tukon. A Sranantongo ben e gru ini a teri fu takiman, taki gu ben fu a tongo nanga den tongo indipi fu Sranankondre.

Wan sirey fu den tongo dy ben e taki ini Sranankondre nanga a teri fu takiman ben:

Nanga a manteri ini 2004 ben a bribikoleksi so e wesi:




#Article 271: Sranantongo (323 words)


Sranantongo, noso Sranan, na wan tongo di sma taki in' Sranankondre. Den kode fu a tongo disi na srn. Psa 300.000 suma e taki a tongo disi, so wan 150.000 - 155.000 aladei. 

Sranantongo bigin leki a tongo fu den srafu di ben tya komopo fu Afrika ini a tiri fu den wetiman. A abi pisi fu Ingristongo, Bakratongo, Spanyorotongo, Potogisitongo nanga tongo na Afrika. A bigin e gersi a di fu den tra Kriorotongo Caraibisch Pisigron, so leki Papiamento.

Wan kriorotongo na wan tongo di bigin bika wan fanowdu ben de fu man taki nanga makandra, fu di difrenti suma ini wan tori no man ferstan makandra. So wan tongo gro kon tron wan tru tongo, nanga en eigi gramatika, èn gro kon tron wan mamatongo.

Son Srananman no feni taki a nen fu a tongo ini Bakratongo musu de Surinaams. Disi bika den difrenti pipel fu Sranan e taki tra tongo, di den e syi leki prenspari a srefi leki a Sranantongo. Fosi sma ben kari a tongo disi Taki Taki nanga Nengre(tongo), ma now de, suma no e kebroiki den nen dati, bika den nen disi e desko. 

Wi Tata na hemel, 
yu nem mu de santa ! 
yu kondre mu kon ! 
yu wani mu go doro na 
grontapu so leki na hemel ! 
Gi wi tide da njanjan fu wi ! 
Gi wi pardon fu den ogri, 
di wi du, so leki wi owktu de gi 
pardon na den suma, disi du wi ogri ! 
No meki wi kon na ini tesi ! 
Ma puru wi na da ogriwan ! 
Bikasi ala kondre de fu yu en ala tranga 
nanga glori de fu yu, te teego. Amen.

Odi Mariya, 
Furu nanga gnade, 
Masra de nanga yu; 
Yu nu bresiwan fu den uma, 
Nanga bresi de na Yesus, a pikin fu yu bere.  

Santa Mariya,  
M'ma fu Gado, 
Begi fu wi sonduman, nownow de, nanga na un' dedeyuru. 
Amen.




#Article 272: Sterkudenki (210 words)


Sterkudenki ben gu na denki nanga abra denki abra wan spesifiki ondrowarpa. Ini a sabi fu denki, taki antawili filosofi e nen ben, ben sterkudenki wan topik fu blangi. Pasa man du ni a sterkudenki nanga pasa trawan man du we a sterkudenki. A sa ma dyu hu yu a afili. A opositi fu sterkudenki ben lapudenki. Efru wan trawan opositi ben sterkudeni (si deni fu Ingristongo deny), strangu tekani so. Sterkudenki ben informuri nanga wan rei kan yu pasa vertel, sterkudenki ben:

Sterkudenki fu gesi ben e si leki wan gu futeki fu a nyun yari, taki wa ugu ben. Bada ben a no, ma ugu we wili taki wan trawan wortu ben. Sterkudenki ben gu nanga a sranankultur.

A wortukomi efu etimologi fu a wortu ben no so leni. Wili man witi taki Sranantongo pasa u Bakratongo nanga Ingristongo ali, no wi ok fu disi wortu a ukomi. Sterkudenki mu e opospliti sey ini tu pisi: sterku nanga denki. Sterku e ben wan nakomili fu a Bakratongo sterk, taki strangu e meni. Denki e ben wan nakomili fu wi wan Bakratongo wortu, nenli denken, wan wrokowortu so, taki gwo denki e meni. Sinsi sterkudenki so 'strangudenki' meni, sa a taki dati a 'strangu (gu) abra wan denki du'.




#Article 273: Stomolophus meleagris (130 words)


A Stomolophus meleagris (Ingristongo: Cannonball Jellyfish) e ben wan sortu fu kwal ini a famili Stomolophidae. Si normali Ingristongo nen e kon fu a si leki tu wan kanonibali ini figurformu nanga granformu. A si dome-formu beli e kan resi 25 centimeter (efru 10 inch) ini diameter nanga a rim e ben som ten kluri nanga brun pigmenti.

Stomolophus meleagris e ben findi ini lesi nanga linki pasifiki osyeani, ma a e ben pasa ten findi niri a ondrolinki kosta fu a Kondre Makandrameki, oktuso a golfa kosta, pe a e ben oftoten nen leki cabbage heads. A e nyan 'suplankton' (zooplankton) leki 'veliger' nanga oktuso 'red drum larvae'. Stomolophus meleagris spikri no man.

Wan Stomolophus meleagris e ben wan meti. Pasa spesifiki e ben a wan spikrimeti (Bakratongo: neteldier)




#Article 274: Tongo (242 words)


Tongo e ben wan sistemi taki meni frugi fru midi fu wan alfabeti fu arbitreri simboli, leki takiklanki, ebari efru skriftiteki. Disi simboli formi den bustono dy fru midi fu wan tongospesifiki reglisistemi (a gramatika) tu menifuli wani (leki wortu, fresiteli nanga fresi aselfi) e sey rangskiki.

Tongo e ben skili a yguskap dy den man a wesiliki ondroski fu trawan metisortu: wili alawan man dy ondro wanisinsi normali umustanigi opogru ini a lopu fu si foswan den libiyari pleyundriwisi wan tongo e leri, e ben a tu naw ontu no lukiluki tu let metisortu leki masyin funen den syimpanse opo a selfi nivo wan tongo leki wan siksi yari owru pikinman.

A gangbari ondroski ini wanisey tongo (nanga wan heyr warderi) nanga trawansey dialekti (nanga wan lar warderi) e sey ini a sabi fu tongo no meki efru skopu, wili a soma nanga politiki awey legi e ben: den dialekti fu a Sneysitongo e ski pasarmutyu leki den Romani tongo, fu Roma. Sabi fu tongoman e gi doga a fruwana a a mataskapuliki no bilay bigripi variyeti. Tongomasyin.

Da langa no ala tongo e biskiki abra standardiseri formi nanga a oftoten no u tu meki e ben efru tu guru takitakiman aselfi variyeti taki, efru varianti fu wán variyeti, e ben a numro efru teri fu tongo opo den aldoti no tu bipali. Tu abi somawe wan handifati e sey a teri fu tongo oftoten opo for à seyfi dusin lay.




#Article 275: Uetersen (115 words)


Uetersen () ben wan presi ini a pasuni fu Pinneberg, ini Schleswig-Holstein, Doysrikondre. A ben situasi sowe 7 kilometer (4 meyli) tu ondro fu Elmshorn, nanga 30 kilometer (18 meyli) tu bofulinki fu Hamburg.

Mathias Rust o go fu Uetersen fu si historisi fli ini 1987.

Fu den 30 presi ini a stiri abi a CDU fu a ten fu a presikusi (tesigumikolirupibisibeyfininigi) ini 2003 15 presi, a SPD (wan linki parti dy no gu e ben sins a wan kyugu e ben) 9 presi, a Wählergemeinschaft BfB 3 presi, a Alternative Liste (AL) 2 presi nanga a FDP e abi su wan presi. Wan mandatiman fu a CDU e ben tu disi ten fraksilusi.




#Article 276: Yari (126 words)


Wan yari (fu Ingrist. year nanga from Owrur Ingristongo gēr) ben a ten inifu tu rikurinsi fu wan butunis saamga tu a dray fu a aldoti opo a son.

Wan Gregoriani yari abi 12 mun nanga 365 dey nanga opo ies fosfor yari 366 yari, so futru 365,25 yari. Pasa prisisi 365.2425 dey. 

Wan sidiria yari ben 365.256363051 dey. Wan tropikali yari ben 365.24218967 dey. Wan anomalisti yari ben 365.259635864 dey. Wan drakoni yari ben 346.620075883 dey. Wan fulimunyari ben 411.78443029 dey. Wan heliakali yari ben ski fu ies son. Wan sotiki yari ben 365.25 dey. Wan gossia yari ben 365.2568983 dey. Wan besselia yari ben 365.242189 dey. Wan bigi yari efu platoniki yari efu ekinoktia yari ben 25700 yari. Wan galaktiki yari ben 226000000 yari.




#Article 277: Yu mi kenki (398 words)


Yu mi kenki efru Yu mi e kenki efru Yu e kenki mi efru Yu kenki mi e ben wan tipisi sranantongo fuli fu sentensi naiti ini Sranankondre pasa tu hiri e ben. Yu mi kenki e ben nanga famu fu si opowelmi masyin ini pasar kondre u Sranankondre leki Bakrakondre. Nalni Srananman e masyin a wortuguru, oktu den Bakraman e masyin disi termi ini pasar wegi tu. Yu mi kenki e ben wan kultur nanga kultusimi fu a Srananrasi nanga e ben frumeldi ini a sranantongo versi fu a Bibel, a Srananbibel. A bigripi nanga orgineli fu disi wortuguru yu mi kenki e ben no noni, efrusi no noni fu kompleti testirali. Yu mi kenki sagi man wen dy e ben iriteri efru blyeskapu e abi. Wan sagurlabisakulimiturigarikulimisafu fu disi wortuguru e ben no noni, efru disi ten no noni. Yu mi kenki e ben no alni Sranankultur ma oktu wan riligi tu. Wen yu e sagi efru taki abra yu mi kenki man e wil bikomi efru sey efru krigi wan laktismayl opo si fesi. Yu mi kenki e ruls.

Abrakulisi e taki abra yu mi kenki tru ebli rehali fu a wortuguru yu mi kenki nanga pasar trawan wortu leki yu mi strontu. 'Yu mi kenki eftru yu mi strontu ma mi e no taki abra yu ska, man.' Disi wortuguru e ben masyin tru-o ala rey fu wortu leki disi papira e ben taki ini yu mi kenki-tongo a e sal de leki disi. Yu mi kenki eftru yu mi strontu ma mi e no taki abra yu ska, man. Nanga wen mi e ben taki abra yu mi kenki a meki yu smayl. Yu mi kenki eftru yu mi strontu ma mi e no taki abra yu ska, man. Sins yu mi kenki e ruls yu e ben notengi. Yu mi kenki eftru yu mi strontu ma mi e no taki abra yu ska, man. Efru so-on leki yu e nabra si leki yu go nanga wan gadu leki yu e abi no geldi fu wan gu taki nanga wan trawan leki wan hu e ben nen wai uh. Yu mi kenki eftru yu mi strontu ma mi e no taki abra yu ska, man. Brabi si e ben wan waywinti, wan grontapubeyfi, wan brudubergi nanga entsowon. Yu mi kenki eftru yu mi strontu ma mi e no taki abra yu ska, man.




#Article 278: Silesia tongo (180 words)


A Silesia tongo (ini a Silesia: ślůnsko godka, ślůnski, sometimes also pů našymu) na wan tongo di den suma ini a Tapsey Silesia kontren ini Poland, ini Czech Republic nanga Doysri kondre e taki. Ini a yari 2011 so wan 509 000 suma teki Silesia tongo leki den mamatongo, ma suma e rai taki so wan 1 250 00 suma e taki a tongo.
A Silesia tongo gersi a Polisi tongo. Dat' meki son tongo sabiman e syi en leke wan krioro tongo fu a Poland tongo.

A Silesia tongo no abi wan kodo alfabet. Den suma san e taki a Silesia tongo gwenti skrifi den tongo nanga Polisi karakter. Ini 2006 wan Silesia alfabet ben meki, pe den kebroiki den owru Selisia skifibuku (10 fu den de). Tapu a Internet suma e kebroiki en furu, so leki a Silecia Wikipedia.






#Article 279: Doksie (144 words)


Doksi (Cairina moschata) na wan fowru di kan zwing en oktu kan vree. A dyersi wan kwa-kwa ma na doksi na wan fowru dan kumbate didon na ini den amerkan kondro bigin fu Brazil te na ini Amerkan kondre. Na ini Amerkan kondre a e tyari na nen fu Muscovy duck. Oktu na ini Sranan busi na doksi disi e libi ete.

Na meti fu na doksi disi no de leki di fu osofowru efu kwa-kwa, ma a miti na redimeti. Moro furu na den Hindustani na ini Sranankondre e kweki na doksi. Na man doksi den e kari doksa en na uma wan den e kari doksi.

Na doksi e lege so wan tutenti eksi dan a e sidon dritenti dey fu broko den eksi. Den mandoksi kan wegi te na siksi kilo ma den uma wan e doro so wan dri kilo.




#Article 280: Saramaka Peace Treaty (1852 words)


Fassie fou mekie frie nanga boussie nengre foú oppo Serameca nanga Saranam Riba

Granman langa coertoe sendie masara Loúis Nepveú foú meki da fri.

A poti alle dissi santi deja na inni gi dem foe hakisi dem effi dem (xxx) wandi holli dati alle.

Alla dem boussie nengre foe oppo Sarameca nanga oppo Saranam sa habie frie nanga alla bacara foe Saranam Condre, en bacara sa frigúittie alla ogrie diesie dem ben doe.

Mara nembre dem moessoe doe ogrie moro na bacara, mon gessie Jou, en nanga frie Ingien, effie na dem plantasie nanga goedoe.

Dem peki:

Dissi fri granboen; nembre no wan ogrie sa dé more fou dem langa bacra, monkisie judew langa vry Ingien diesi de boen langa bacra.
 

Dem sa moesoe sorie alle dem condre na bacara, en alla dem condre foú Ingien offoe nengre diessie conpé nanga dem, effie innie wan diessie dem sabie, dem sa moessoe sorie dem toe.

En dem sa moessoe mekie bakara frie nanga dem en offoe dem no wandie mekie da frie nanga bakara, dem sa moessoe helpie bakara foe goo fettie nanga dem.

Da reiti; so dem sa doe. No wan habi fou tan na baca.

Dem sa moessoe tan libie de na da plessie dem habie dem condre dissi tem, ma datem dem wandie goo liebie na wan tara plesie, dem sa moessoe sendie takie na granman en dem sa moessoe tan tee dem kiessie moffo baca of dem sa can meqúi condre na tara plessie.

Dem sa doe dati.

Dem sa moessoe callie neem foe alla den hedieman foe dem condre en datem wan com foe dede effie foe commoto, dem sa moessoe sendie takie na granman foe à can sabie offoe à boen.

Dissi toe.

ËDem sa moessoe gie bakka alla nengre diesie ben komoto of ronnewe na bacara, sensie dem nengre foe Ouwka ben com na dem nanga Willie.

No wan fassie dem sa kan teekie foe hollie wan nengre foe bakara diessie dem sa kissie effie diesie sa ronnowe com na dem.

Sensie da tem en so té dorro té goo nembre wantem dem sa holie wan.

Fiscalla sa paij dem f50: Sur: mon - da f42 pissie vo serem – ma effie dem kisi dem na krosi bay, na wan plandasie, dem sa kisie tien piesie fo er Sch tee f42, na fasie dem sa ben kisie dem farra  weij, ofoe korosie bay foe fotto.

En alla dem ronne wee nengre disie dem tarri backa, garan man effie coúroetoe sa can doe innie sandie dem wandie nanga dem.

En foe da hedde, al wassie dem nengre foe wie sa wandie foe takie datie dem ronnowe bikasie dem masara offoe bacara doe dem ogrie, dem boesie Saramaca sa moessoe gie dem bakka da tem dem com na dem han, bicassie granman nanga couroetoe nomo moessie loekoe na datie.

Dem swerie no wan negre foú bacra kom na dem sensie Willi kom taki fou dissi  frie.

Effi inniwan nengre kom na dem, dem no sa holli no wan nimbre; dem sa tiari dem na gran man.

So aleki bakra poti da santi gi dem, a boen na dem; dem sa holi reiti.

Hoe fa dem sa wandie foe takie effie foe doe, dem no sa moessoe hollie nowan bacara nengre alwasie grandie of pikien na dem mindrie.
 
En datem wan foe dem sa wandie datie effie wan so sandie diesie sa de foe boroko diesie frié, dan alla dem tarra wan sa moesoe gie hem na bakara han foe bakara kan doe nanga hem so allequi dem sa membre à sa boen.

En effie wan heddeman na oenoe mindrie[13] doe wan so sandie disie dem fredie foe kiesie hem, bicasie à habie bigie teij teij, dem sa moessoe sendie takie na ga granman,[14] fou à kan sendie wan comando nanga soldatie foe goo fettie foe kiesie hem.

En dan diesie tan hollie nanga bakara sa moesoe helpie foe kiesie dem ogrie wan foe bacara sa kan dewengie dem foe tan boen nanga bakara en fou holi diesie frie boen boen.

Da reiti; so dem sa doe. Nembre wan sa habbi hatti kibri wan nengre foe bakra.

Effie granman of koeroetoe sendie moffo gi na dem, takie ningre ron weij effie mekie troblie na plandasie en kalie dem foe kom helpie foú kisi dem, onoe sa moesoe goo foe kiesie dem, en tiarrie dem kom nà fotto; dan dem sa kissie dem paijman.

Da boen; dem sa kom innitem effi dem kisi jounsoú fou granman.
 

Effie fettie kom na condre foe tarra condre, bacara effoe tarra boesie nengre, innie wan effie innie plessie dem sa dé, dan onnoe Saramaca vrie man sa moesoe kom foe helpie bacara, foe Saranam Condre.

En dem no sa moesoe mankerie foe sendie soo menni man nanga gon allekie grandiman nanga couroetoe sa haksie foe goo na da plessie grandman sa takie of sendie takie na dem, en fou harkie na dissie sama dissie granman sa pottie foe tirrie dem, foe helpie bacara inni fassie dem sa kan doe.

Selfie effie dem bossie nengre na baka ouwka of mapana nengre disie frie arrede nanga bacara sa wandie foe mekie trobie offoe doe bacara ogrie, dan dem sa mossoe hilpie bacara foe goo fettie nanga dem en foe kissie dem effie foe mekie dem tan boen nanga bakara en holi da frie reijtie nomo.

Dissi toe, a boen; dem sa doe.

Datem wan sandie sa fadom na dem mindrie datie dem sa moesoe sendie foe granman sabie, dan dem sa kan sendie vyffie of sieksie voe dem en da tem dem com na fotto dem sa moessoe go rettie na granman en dem no sa kan goo wan plessie effoe granman sa moessoe sabie.

En datem sama foe onnoe sa tiarie ronnewe nengre of sama dissie dem sa kissie kom na fotto, dan dem sa kissi dem monie josno, en dem sa mossoe loekoe dem jamjam serefie sondro bacara sa hoefoe foe gie dem.

Disie toe.

ËDem sa kan kom alla jarrie 50 foe onnoe na Saramaka riba, thee na wannica criqúi, effie na arwaticabo, effie na Saranam riba, thee na victoria, foe tiarrie alla sandie dissie dem sa habie foe serrie, allekie hamaka, katoen, hoedoe, fouwloe, coeriara, effoe innie sandie.

Marra effoe dem sa wandie tiarrie dem sandie goo na fotto foe serrie, dan dem no sa kan sendie moro na tien sama.

En soo allekie dem sa kom na fotto nanga dem sannie dissie dem sa wandie serie, dan dem sa mossoe mekie granman sabie bifossie, en datem dem sa dé na fotto, dan dem no sa moessoe wakka na sabatem passa aytie jourroe na passie foe somtem dem no sa kissie trobie nanga bacara, dissie sa membre dem na slaaf.

Dem no sa waka na passie nanga gon, houwroe offoe langa neffie.

A boen toe, mara dem no sa waka toemoessi na Saramaka sei.

Dem hakisi fou wakka na sabatem, granman langa Courtoe plesi fou gidem wan marki fou weri.

Dem sa moessoe loekoe boen dem no gie astrantie moffo of doe wan ogrie na bacara.

Dem sa moessoe hollie dem serefie allekie dem frieman diesie wie mekie na wie miendrie.

Somtem effoe dem kom foe kissie kwarrie nanga wan bacara effoe bacara kom foe doe dem ogrie dem sa moessoe goo takie gie granman en datem a sa fendie datie dissie sama sa habie rettie, a sa mekie a sa kiesie hem rettie.

En onnoe sa moessoe doe so sreffie na onnoe ondro: dissie sa kom foe doe ogrie, onnoe sa moessoe fom hem, en serrefie killie hem, effoe da ogrie bigie, effoe gie hem abra na bacara.

Moro nosso effoe wan foe dem doe of wandi doe wan sandie fou broko dissie frie effie wan foe dem doe ogrie na bacara, bakara sa kan kissie dem en straffe dem so allekie dem doe tarra friman.

Dissi boen; dem sa doe dati toe.

Nembre dem sa moessoe mekie wan conpé nanga no wan samma, no langa mapana of ouwca frieman toe, foe doe innie bacara ogrie effoe foe helpie dem na innie wan fasie, foe mekkie wan ogrie na bacara.

Nembre dem sa doe so sandi.

Foe mekie dissi frie tranga, onnoe sa kissie dem sandie dissie pottie na briffie disie mi habie hija na mie.

En dem fo pikien sa moessoe de pikien foe dem heddeman, en datem onnoe de foe takie sweerie, onnoe sa moessoe swerrie toe takie dem pikin dissie onnoe pottie na wie han, dem na reijtie piekien foe heddeman.

Soo allekie oenoe sa gie dem nem dissie wie sa moessoe sabie, so foe tata langa mama.

En alla heddeman dissie no sa ben kan kom foe swerie disie frie, moessoe sendie samma foe dem.

Dem pottie da swerrie na dem han foe dem sama dissie dem sendie sa moessoe swerrie da frie foe dem.

Onnoe sa moessoe swerrie toe dattie onnoe no habie no wan condre morro allekie disie onnoe kallie nem foe dem arrede gie na wie bacara.

En alla dem disie no wandie foe mekie frie nanga bacara, onnoe no sa kibirie dem.

Onnoe sa moesoe fettie foe mekie dem frie en offoe onnoe kissie dem na fettie, onnoe sa kan serie dem na bacara.

Dem gi 4 sama foe dem solanga dem hediman pikin no kom langa dem.

Datem dem kom teki dem tara presenti goedoe, dem sa gie pikien foe heddeman, foe teki dem 4 diesi dem gi baka. 

Dem presentie disie sa libie foe gie onoe jette; onnoe sa moessoe kom foe teekie dem na Victoria disie den kalie Monima.

Dem sa kom teki dem santi na Monima, mara effi granman langa coertoe plessi fou mekki a go pikien moro na oppo, da granboen.

Dem nengre dissi ben helpie foe killie dem bacara disie ben com foe mekie da fossie frie - Picolet nanga dem toe tarawan – dem sa moessoe gie dem na granman nanga couroutoe abara.

En effoe onnoe no kan doe dattie, dan onnoe sa moessoe hollie dem allekie katibo na onnoe mindrie.

En dem no sa moessoe kom nembre na wan plandassie offoe na fotto.

Poudroe of krúiti betere fou dem bikassi kondre de na dem bakka jetti disi dem no sabi.
 
Dem wandi fou hondi langa fou soutoú gi dedi sama foú dem, Ëno fou doe wan ogri, ma fou holi dissi fri quetti.




#Total Article count: 282
#Total Word count: 38002