#Article 1: Amerika Sāmoa (1540 words)


O Amerika Sāmoa o le Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika mai le tausaga e 1900 se'ia o'o mai i le taimi nei. O Amerika Sāmoa o se atunu‘u Polenīsia i le vasa o le Pasefika. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika Sāmoa. E fitu motu o Amerika Sāmoa. O Tutuila le motu pito tele i Amerika Sāmoa, na so'o ai lea o Ta'ū. ‘O motu o Manua’a e pito i sasa’e ma e aofia ai motu e tolu o Ta'ū, Ofu, ma Olosega. O motu o Ofu ma Olosega ua ta’ua o le uso tama’ita’i taluai o lo la’ua va e laitiiti i lo’o le 300 iata le papa’u o le aau. E 60 maila le va o Manu'a ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofa’i o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.

O le faitau aofai o tagata o Amerika Sāmoa, e pei ona faamatalaina e le CIA o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata.

Tala faasolopito o Amerika Sāmoa:  O Saua i le motu o Ta'ū, o se tasi lea o nofoaga sa ulua’i nofoia i le atu Polenisia, mā ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.

O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata Europa na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau Holani o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii Farani o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-François de La Pérouse i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare Kerisiano mai Europa le alii Peretania o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fu’a Amerika i le Aega i Sogelau ia Aperila 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika Sāmoa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le Iunaite Setete mai le 1900 i le 1951.

O tagata totino o Amerika Sāmoa o US Nationals.

O le taulaga tele i Amerika Sāmoa o Pagopago. O lo'o iai le fale o le malo i Utulei. O aai tetele foi ia: Tāfuna, Pagopago, Nu'uuli, 'Ili'ili. E 6 motu o Amerika Sāmoa e'aina, 'ae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o Polenisia ma na aīnā e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o Hawai'i, 1,800 maila Matuisasa'e o Aotearoa, ma e ta’oto felata‘i ma le Laina o Aso Fa'avāomalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tuto‘atasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E na‘o Amerika Samoa le Teritori o le Iunaite Setete e ī Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugamū e lima ma motu ‘amu e lua. Mai sisifo i sasa‘e, o nei motu o Tutuila, tama’i motu tuaoi o Aunu’u, ma motu e tolu o Manu'a-Ofu, Olosega ma Ta'ū. O ona ele’ele e 76 maila fa’atafafā ma le faitau aofa’i o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.

Ua vaevaeina le malo o Amerika Sāmoa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasa'e, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o Manu'a.

O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga i’inei i Amerika Sāmoa (3,170 futu/966mita), ma e ta’atia tonu lava i le ogatotonu o le motu o Ta'ū.

O Amerika Sāmoa e i totonu o le itulagi o le Pasefika i Saute, e i le va o le Ekueta ma le Tropic of Capricorn. O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e susū foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e po'o ni nai minute po'o aso uma foi. O tausaga ta'itasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga.

E fitu motu:

Ua na'o Sāmoa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo saina ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunu'u e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o Niu Sila, Niu Kaletonia, Fiti ma isi aunu'u o le Pasefika.   E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le la’au lenei o le Lauie i tagata Sāmoa. O pala i Nu'uuli ma Leone ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.

O pe'a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa. E lapopo’a tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le 'apa'au. O pe'a na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga mamele e o mai lava mai Amerika Sāmoa.

E puipui e le Paka Fa’asao o Amerika Sāmoa pe’a, a’au, vaomatua ma le aganuu Sāmoa. O le Paka Fa’asao o Amerika Sāmoa na o le pau lea o le paka a le Iunaite Setete e i saute o le Ekueta. O le Motu o Pola o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami.  O pe’a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa. E afa o le Paka Fa'asao a Amerika Sāmoa o lo o iai i Manu'a. O Manu'a o lo o aumau ai le tele o manufelelei e lē maua i Tutuila—le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake.

E tupu le ‘amu i ogasami mafanafana o le teropika.  E silia ma le 900 ituaiga i’a e maua i le ā’au i Amerika Sāmoa. E silia ma le 35 ituaiga manulele ese'ese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei paka fa'asao.

E fitu National Natural Landmarks iinei i Amerika Sāmoa sa mafai ona faatulagaina i le 1972:

Sa tumau pea Amerika Sāmoa i faigamalo a le Iunaite Setete mai le 1900. I le 1977 na maua ai e 'Amerika Sāmoa le avanoa e filifilia ai fa’apalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le teritori o le Iunaite Setete. I le sainia ai fo’i o le feagaiga i le va o Amerika Sāmoa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae le’i faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika Sāmoa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika Sāmoa o se Teritori unincorporated and unorganized o le Iunaite Setete.

O aganu’u eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika Sāmoa. O le ala lea o loo feso’ota’i ai ālaga’oa ma talafa’asolopito o Amerika Sāmoa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganu’u ua silia nei ma le 3,000 tausaga.

Ona o Amerika Sāmoa ose teritori, ole mea lea e matuā taua tele ai le vai i ana tu ma aganu'u. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e feso'ota'i ai motu ta'itasi ma isi oganu'u ile lalolagi. E taua fo'i auā o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata Sāmoa ma ose isi fo'i lea o itu fa'apitoa i mea tau i fa'afiafiaga i tagata nu'u ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile fa'aolaolaina o la'au tōtō, ma o vai i luga ole fogāeleele e taua tele mo tagata Sāmoa. Ole olaga sa masani ai Sāmoa ma lona fa'alagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuia'i malie talu ai le ulufale mai o tu fa'a-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.

O le atunu'u nei o Amerika Samoa e le tele lava se ese'esega ma le atunu'u o Samoa i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa fa'apea ona o mai ma fa'aleaga va a ia motu e lua o Sāmoa, fa'apenei lava o lo'o lelei mea uma. O le Gagana fa'a Sāmoa sa fa'apea ona pasi mai i a tatou tua'a i talatu'u, o le mea na e tele ai isi atunu'u e ta'i tutusa a latou gagana ma le gagana fa'asamoa. E pei la o le gagana a tagata Tuvalu, ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata tuvalu ma tagata Sāmoa? Ae e ese'ese lava nei nu'u? Talu ai e leai ni tusitusiga fa'amaufailoga ai pe ta'u atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i Sāmoa. Ae o le latou gagana, ma talatu'u. O le mea tonu lava lena e ta'ua ai tagata pasefika, atoa ma tagata Samoa i le upu faaperetaniaina: The Navigators. Po'o tagata malaga i luga o vasa.




#Article 2: Gagana fa'a Sāmoa (212 words)


'O le gagana Sāmoa 'o le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), 'atoa fo'i ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasa'e).

'O le gagana Sāmoa e i totonu o le li'o o 'Āiga o gagana o Austronesia. 'O lenā 'āiga e aofia ai le gagana fa'atoga, fa'atokelau, fa'atuvalu, ma malagasy.

'O le gagana Sāmoa e fa'aaogaina e le tele o isi atunu'u i le Pasefika. E pei 'o aso anamua, i motu e pei o Tuvalu, To'elau, ma Nauru sa leai ni a latou Tusi Pa'ia i a latou lava gagana. 'O le Tusi Pa'ia Sāmoa sa fa'aaogāina e nā motu lāiti mo le faiga o a latou tapua'iga ma a latou misasā.

'O le gagana Sāmoa, 'o le lona tolu lea o gagana fa'aaogāina tele i Niu Sila. E tele nisi tagata i Niu Sila latou te iloa nai 'upu fa'asamoa e pei o 'upu nei: mālō, pīsupo, povi māsima, sapasui, sole, suga, talofa, uso. 

Niu Sila: I totonu o Niu Sila, e tusa ma le 47% o tagata Samoa e fananau i Niu Sila e mafai ona talanoa pē fa'aaogā fo'i le gagana Samoa. 'O lona uiga, 'ua sili atu tagata fananau i Niu Sila 'ua leiloa fa'aaoga pē lē mafai fo'i ona talanoa i le gagana Samoa.

O numera:—




#Article 3: Gagana Māoli (107 words)


O le gagana Māoli (reo Māori) 'o le gagana moni o Niusila. 'O le gagana lenei a tagata Māoli, tagata Polenisia na taunu'u muamua i motu o Niu Sila, fapea ua 1,000 tausaga, 'ae e le'i o'o mai Papalagi. O Aotearoa le igoa o Niu Sila i le fa'a Maoli.

'O le gagana Māoli e aofia ai i le 'Āiga o gagana a 'Ausetorenisia (Austronesia). 'O lena 'āiga e aofia ai le gagana Sāmoa, gagana Hawai'i, gagana Toga, ma gagana malagasy. E 'āiga 'uma nei gagana pē vāvā lalata fo'i. E tele ni 'upu e tutusa. Fa'ata'ita'iga, le 'upu vai. 'O le 'upu Māoli, 'o le wai.




#Article 4: Sāmoa (568 words)


O Sāmoa o se atunu‘u Polenīsia i le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savai'i. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa.Sa tutoatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila. O Sāmoa o le Atunuu muamua i le Pasefika na ia uluai maua le tutoatasi ao i lalo ai o le vaavaaiga a Niu Sila.
I aso nei, e lua ni atumotu tetele i Samoa: O Sāmoa i Sisifo lea ua faaigoa o Sāmoa, ma Sāmoa i Sasa'e lea ua faaigoa ia American Sāmoa, po'o Amerika Sāmoa. 

I nei taimi, o le Palemia o le Malo Tutoatasi o Sāmoa o Tuilaepa Aiono Sailele Malielegaoi. O le Tama ma Ao O Le Malo mo Sāmoa, o lea ua tulai ai le Afioga ia Tuiatua Tupua Tamasese Efi ina ua tu'umalo le Susuga i le Malietoa Tanumafili II i le Aso Faraire,11 o Me 2007.

E toatele tagata Samoa e nonofo i fafo i isi atunu'u i le lalolagi. E toatele lava e nonofo i Niusila, Amelika, Ausetalia, Hawai'i, Amelika Sāmoa, Fiti, Toga, Ausetalia, Europa, ma isi atunuu pei o Iapani.

O le tausaga 1722 na iloa muamua ai motu o Samoa e papalagi, mai i le fauvaa Holani Jacob Roggeveen, soso'o ai lea ia Louis-Antoine de Bougainville i le tausaga 1768.

O Apia le taulaga pito tele o Sāmoa, i le motu o Upolu. E 37, 708 (2006) tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Apia. O Apia o se nu'u laititi ua faaigoa ai le taulaga pito tele o Samoa, ae ua faapotopoto ai isi nu'u. O Apia e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu.

O motu uma o Samoa na foaina mai volekano. 

E 10 motu o Sāmoa: Savai'i, Upolu, Manono, Apolima, Nu'usafee, Fanuatapu, Nu'ulua, Namua, Nu'utele ma Nu'ulopa. O motu o Manono, Apolima ma Nu'ulopa e tu i le va o motu tele o Savai'i ma Upolu. O Savai'i le motu pito tele i Samoa, na so'o ai lea o Upolu. E selau tolu sefulu maila le faataamilosaga o le motu o Upolu.

E lua gagana ua mafai ona faaogaina i Sāmoa, o le Gagana Fa'aperetania (Igilisi) ma le Gagana Faasamoa (Sāmoan).

E 11 itūmālō i Samoa. E 6 itumalo i Savai'i ma le 5 i Upolu ma motu laititi.

O Sāmoa o se atunuu Lotu Kerisiano. Na amata le lotu Kerisiano i Samoa i le tausaga e 1830, i le taunu'u atu o le misionare John Williams i Sapapali'i i le motu o Savai'i. O le taimi foi lea na amata ai i Samoa le galuega a le Sosaiete a Misionare o Lonetona (L.M.S.).

O lotu o i totonu o Sāmoa o le Lotu Katoliko (Lotu Pope), Lotu E.F.K.S-Ekalesia Faapotopotoga Samoa, Lotu Mamona, Lotu Metotisi, Lotu Patipati, ma tele o isi tama'ilotu kerisiano eseese ua faapena ona oo mai i totonu o Sāmoa. Sa i ai nisi atua sa faapena ona tapuai ai Sāmoa i aso ua mavae.

Ao le taimi nei, ua nao le toatasi lava le Atua ua faapena ona ifo taele ma tapuai a i tagata O Sāmoa ua nao le Tama o i Le lagi, le Atua, o le na faia i tatou i le faavae o Sāmoa, o loo faapea ona tusia ai upu nei: E fa'avae i le Atua Sāmoa.




#Article 5: Apia (239 words)


O Apia, 'o le laumua lea o Sāmoa. 'O se taulaga fo'i e nonofo ai tagata e to'atele. E nonofo ai le aofa'i o tagata e 37,391 i totonu o le taulaga 'o Apia. 'O lenei taulaga, e tele ona 'ofisa 'autū, pei 'o le 'Ōfisa o le Mālō o Sāmoa, le Maota Palemene o Sāmoa, Le 'Ōfisa o Fa'asalalauga o le SBC, le uafu mo le fela'ua'iga o koneteina (containers) tetele, le fale talimālō o Aggie Grey's ma le Hotel Kitano Tusitala, le 'Ōfisa o Leoleo, McDonald's , Fale'aiga 'ese'ese('aemaise le fale'aiga o Pinati), Faletifaga, Falesā 'ese'ese, Le Maketi Fou, Maketi O I'a, Le uafu o femalaga'iga i le vao o To'elau ma Tutuila, Kalapu Sisiva, Fale'oloa 'ese'ese ma le tele o nisi o mea 'ua mafai ona 'e maua i so'o se taulaga i lalolagi 'ātoa.

O le ofutino o tagata pisinisi i le taulaga: Mo le fafine - e fai le sei, Puletasi ma se ula auro poo le filifili auro (mo sevae-ua sa le sevae tosotoso). Mo le tamaloloa le I'e Faitaga ma sevae tosotoso. O ofu o Faafafine e tusa ma le ofu o le fafine.

O i,Apia le tele o auala tetele ma auala na uma na ta,faapea ma le fasima (ua ne va'ai'ga o fasima e se a'sa e maua i isi a'ai poo nu'u i Sāmoa). Ua tele lava le taavale ma telefoni fe'ave'ai - Mobile Phones i totonu le taulaga.




#Article 6: Niu Sila (307 words)


O Niu Sila, na fa'aigoa e Maoli 'o Aotearoa, 'o se atunu'u e tūto'atasi i le Pasefika, e tu i saute o Samoa. E lua motu tetele, o le le Motu 'i Mātū (North Island) ma le Motu 'i Saute (South Island). E i ai fo'i tama'i motu. O le aofai o tagata e nonofo i Niu Sila, e ova i le 4 miliona. Toatele o tagata e nonofo i le North Island, o le motu tele fo'i lea e tu ai Aukilani ma Ueligitone. 

O Ueligitone le laumua o Niu Sila, e tu ai le fale fono Palemia o Niu Sila, e fa'aigoa o le Beehive. O le Palemia o Niu Sila i le taimi nei o Bill English. O Niu Sila o se atunuu Tamaoaiga ma se tamaoaiga maketi o loo pulea e le auina atu i fafo o oloa susu, aano o manu ma le uaina, faatasi ai ma tagata tafafao maimoa. O Niu Sila a tamaoaiga o tupe maua-maualuga ma tuu i se faavasegaga maualuga i faatusatusaga faava o malo o faatinoga o le atunuu, e pei o le soifua maloloina, aoaoga, le saolotoga o le tamaoaiga ma le tulaga lelei o le olaga. I le gata i lea, ua faatulagaina Niu Sila i 11 fono faaitulagi ma 67 pulega o le atunuu mo le faamoemoega o le malo i le lotoifale. Le malo o le aofia ai foi le Niu Sila Tokelau (a teritori faalagolago); le motu Cook, ma Niue (le tagata lava ia-e pulea setete i faalapotopotoga saoloto ma Niu Sila); ma le faalagolago Ross, o talosaga o le atunuu o Niu Sila i le Anetatika. O Niu Sila o se sui o le Malo Aufaatasi, o le Taupulega o Malo, ANZUS, Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue Felagolagomai ma Atinae, fono o le Pasefika, ma Asia ma le Pasefika Tamaoaiga Galulue Faatasi. 




#Article 7: Savaiʻi (254 words)


O Savai'i o le motu pito telē lea o Sāmoa. O le isi igoa o lenei motu mai i aso anamua, o Salafai. E 43,103 (2006) le aofa'i o tagata e nonofo i Savai'i, ae e 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa atoa. O Savai'i o le motu pito tele i Polenisia i fafo o Hawai'i ma Niusila. O le motu na foaina mai volekano.

O Salelologa le taulaga pito tele i le itu sasa'e o le motu. O Salelologa fo'i e tu ai le uafu tele. E lua fo'i malae va'alele i le motu atoa, e tū le isi i Maota, e 10 minute i saute o Salelologa, 'ae 'o le isi e tū i Asau i le itu sisifo. E tele faifa'atoaga e aumai mai Savai'i. O le nu'u o Tuasivi e tu ai ofisa a le Malo.

'O Savai'i 'o le motu moni o le ōlaga faigatā o Sāmoa.

E tele o tagata e nonofo i nu'u e latalata i le sami. E iai le aula ta tele o le Malo, e ta'amilo i le motu, e o'o uma i tama'i nu'u.

Na amata le lotu Kerisiano i Samoa i le tausaga e 1830. O le tausaga lea na taunu'u ai le misionare John Williams i Sapapali'i. O le taimi fo'i lea na amata ai i Samoa le galuega a le Sosaiete a Misionare o Lonetona (L.M.S.).

E 11 itumalo i Samoa, e 6 itumalo i Savai'i ma le 5 i Upolu ma tama'i motu.




#Article 8: Manono (238 words)


O Manono o le motu i Samoa e tu i le va o Upolu ma Savai'i. 

E 889 tagata e nonofo i Manono. A fa'apea e fia malaga i Manono, e o tagata i va'a laiti mai Mulifanua. Na faiina le malo se fasotaiga tau telefoni i Manono ma eletise 24 tula o le vaiaso. O le tulaga tuai o Manono sa te le eletise i le 6 i le afiafi ma pe i le 12 i le po. Ua manaia le vaaiga nei o Manono, ua e tele moli ola i le po e fa'amalama ai auala savali i le po. E leai se maile ma ta'avale poo se auala tele i Manono. A fa'apea e te fiamalagaina i se mea i le motu, e alu ai taua i le uila, va'a poo le famolosi tino -Savali. O se 'a'ai tele o Manono o Apai. I Apai, o tu ai le lotu EFKS,le fale faifeau o Tasileta Ma Iona ma isi aiga faatsai ma le uafu o le nu'u. E tele isi ekalisia i Manono fa'apea le ekalisia lotu pope ma metotisi. E leititi le vai e maua i Manono, ia ona tele e va'ai i aiga ua faina se latou tank mo la vai tele. E tele foi le faleoloa fa'asolo o Manono. Pe e 20 faleoloa i Manono. E matogofie Manono ma o se mea taua i tanu e asi, aua e ese tele mo.




#Article 9: 'O le Feagaiga Fou (296 words)


O le Feagaiga Fou (gagana Eleni: Ἡ Καινὴ Διαθήκη, Hē Kainḕ Diathḗkē) o le vaega tele lona lua o le loka le Tusi Paia Kerisiano, o le vaega muamua o le Feagaiga Tuai, e faavae i luga o le Tusi Paia Eperu. O le talanoaina Eleni o le Feagaiga Fou o aoaoga ma tagata o Iesu, faapea foi ma mea na tutupu i le uluaʻi senituri Kerisiano. Kerisiano manatu faatasi i laua uma le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou o ni tusitusiga paia paia. Ua soo faatasi le Feagaiga Fou le faasalalauina o le faa-Kerisiano i le lalolagi atoa. E atagia ma avea o se punavai mo aoaoga Kerisiano ma le ola mama. Uma tuuina faitauga ma fuaitau tuusao mai le Feagaiga Fou ua tuufaatasia foi i le tusitusiga Kerisiano eseese. Ua uunaia Feagaiga Fou faalelotu, faafilosofia, ma faaupufai gaoioiga i Kerisiano, ma tuua se faailoga e le mafaagaloina i tusitusiga, faatufugaga, ma musika. O le Feagaiga Fou o se tuufaatasiga o galuega Kerisiano tusia i le tutusa gagana Eleni o le uluaʻi senituri, i taimi eseese e tusitala eseese, oe sa soo Iutaia anamua o Iesu. I tu masani toetoe Kerisiano uma i aso nei, o le aofia ai o le Feagaiga Fou o tusi e 27.
Na tusia i le uluai tusitusiga i le uluaʻi senituri ma atonu o le lona lua o le Era Kerisiano, e masani e talitonu i ai i Koine Eleni, o le gagana masani o le Meititerane Sasae mai le Conquests o Alesana le Sili (335-323 TLM) seia oo i le 600 AD. Uma le galuega e iu lava ina amata ona tuufaatasia i le Feagaiga Fou e foliga mai ua tusia le silia faataamilo i le 150 TA.
O le aofia ai o le Feagaiga Fou o:




#Article 10: Tatalo o le Ali'i (220 words)


Mai le lomiga 1884:
Mataio 6:5 “Pe a e tatalo, au ne‘i e pei o tagata pepelo auā, ua latou fia tutū ma tatalo i sunako ma fetaulaigāala, ina ia iloa i latou e tagata. E moni, ou te fai atu ia te outou, ua maua e i latou lo latou taui. 
A o oe, pe a e tatalo, ina atu ia i lou afeafe, ma pupuni lona puipui, i le e tatalo ai i lou Tamā o i le mea lilo; o lou Tamā foi o lē silasila i le mea lilo, na te avatu fa'aaliali se taui ia te oe. 
A outou tatalo, aua ne‘i tāutu i a outou upu, e pei o nuu ese ; auā fa te i latou, o le tele o a latou upu e talia ai i latou. 
O lenei, aua ne‘i outou faapei o i latou; auā ua silafia e lo outou Tamā mea ua outou matitiva ai, a o lei ole atu outou ia te ia. O lenei, ia faapea outou ona tatalo

Auā afai tou te faamagaloina atu tagata i a latou agasala, e faamagaloina foi outou e lo outou Tamā o i le lagi. A e afai tou te le faamagaloina atu tagata i a latou agasala, e le faamagaloina foi outou e lo outou Tamā a outou agasala.




#Article 11: 'O le Lotu a Iesu Moni (162 words)


O le Lotu a Iesu Moni, 'o se lotu na fa'atūina i Beijing i Saina i le 1917. 'I le asō, 'ua maua le aofa'i o tagata lolotu e tusa ma le 1.5 miliona i atunu'u e lima. 'O lenei lotu, 'o se lālā o le lālā Penetekoso o le fa'akerisiano na tūla'i mai i le 'āmataga o le Seneturi Luasefulu. Talu mai le 1990, na fa'atū ai le lotu i Sāmoa. 'O le fa'amoemoe 'ina 'ia tāla'i le tala lelei 'i atunu'u 'uma 'ae le'i toe Afio Fa'alua mai Iesu.

O se sauniga e faia i le Vai, pei la o le Vaitafe, po'o le sami foi. O Lē papatiso foi, ua tatau ona papatisoina foi o ia i le Agaga Paia ma le Vai, ma na te Papatisoina tagata i le Suafa o le Ali'i o Iesu Keriso. O le tagata foi o lo'o sauni atu ina ia papatisoina, e tatau ona punou lelei lava i totonu o le vai.




#Article 12: Fa'aliliuga (461 words)


'O le fa'aliliutusi (po'o le fa'amatala'upu fo'i) e lē 'o se mea faigōfie. E aofia i le fa'aliliutusi vāega tāua e pei o gagana e lua e tutusa o lā mālolosi, loloto ma le poto lautele, 'aemaise lava le silafia loloto o tū ma aga a lalolagi o gagana ia e lua. 'O le vāega lea mulimuli o aganu'u po'o tū ma aga, e tele fa'afītāuli e tūla'i mai ai. 'Ae 'o le isi fo'i itū, 'o tagata e mālolosi 'uma a lātou gagana e lua fa'apēnā fo'i lo lātou lelei i tū ma aga po'o aganu'u fo'i a gagana ia e lua, 'o latou nei e mafai ona fa'aliliu mai i le isi gagana i le isi gagana e aunoa ma ni fa'afītāuli e tele. 'Ae ui lava i lea, e fa'amālosi'au atu 'ina 'ia 'aua le fefe, 'ae taumafai, 'ae 'o le mea tāua, tusa lava pē lelei i gagana e lua, 'ina 'ia taumulimuli i ni alafua aogā e 'āmata ai. Muamua,'o se tasi e fia fa'aliliu mai i le gagana Samoa i le gagana 'Igilisi, e tatau lava ona lelei lana gagana fa'aperetānia po'o le 'Igilisi; lona lua, e tatau ona iai ni ana tusi po'o ni alagā'oa lelei silisili e tua 'i ai 'auā le sa'iliga o fa'amālamalamaga o konisepi po'o manatu po'o talitonuga fa'avae,fa'a'upuga mmf (ma isi mea fa'apēnā) e mana'omia lo latou fa'amālamalamaina. 'Ua na'o ni vāega 'āmata nei o le tomai po'o gāluega fa'aliliutusi.

E tele ni vāega aogā o le gagana Sāmoa e fa'aaogā ai le fa'aliliuga mo aso nei. 'O le māfua'aga, 'ona 'ua fiailoa e tupulaga mea e uiga i le gagana ma le aganu'u Sāmoa, 'ae lē mālamalama i le gagana Sāmoa. 'O se tasi o nei vāega tāua, 'o tala o le vavau (myths  legends).

Translation is not a simple process nor is it straight forward. It involves working with two languages that are relatively the same in strength, depth and experience, especially in the cultural sphere. It is this last arena (culture) which causes quite a lot of difficulties and challenges. On the other hand, people who are bilingual and bicultural - ie having two strong languages and can understand the cultures well, are able to translate with relative ease. Having said this, one should not be discouraged to try, but it is important however experienced and bilingual one is, that some basic rules must be followed. Firstly, a translator of Sāmoan into English must have a good command of English; secondly he/she must have at hand a selection of good references such as dictionaries, both English and Samoan, as well as the ability to research into the background of concepts, terms, etc which need clarification. These issues are only the beginning of the process of translation.





#Article 14: Mūsika (146 words)


O mūsika a Sāmoa i aso anamua, 'o fatuga na fatu e tagata Sāmoa e 'ave tausoa ai le ōlaga po'o le soifua i nā vaitaimi. Faimai le mau a se tasi o ali'i su'esu'e i mea tau fatuga a Sāmoa, le ali'i Siamani o Siaosi Palate (George Pratt), e tele fatuga 'ese'ese a tagata Sāmoa anamua. 'O nisi o nei fatuga, sa fa'afaigōfie ai le aloga o a latou va'a fōlau o le sami, e fai ma taimi e alo fa'atasi ai foe o nei va'a tetele e pei 'o 'alia fa'apēnā fo'i va'aalo ma isi va'a.
'O le isi 'upu e māsani ai tagata Sāmoa, 'o le 'upu pese.Tasi lenei vāega tāua e lelei fo'i ona mālamalama 'i ai so'o se Sāmoa. 'O pese po'o fatuga fa'asāmoa e tele lo latou aogā i le lalolagi o Sāmoa fa'apēnā ma le tala'aga o tagata Sāmoa.




#Article 15: Tala Fou (149 words)


Talofa lava. Talatalanoa mai i mea o lo'o tutupu i lo outou vaega o le kelope. 

Hello. Talk about what is happening in your Sāmoan community wherever you are on the globe.
Share any news, interesting Sāmoans and their achievements, church youth groups, womens groups, fathers changing roles, etc.

'Aua e te fefe e fa'ata'ita'i lau gagana Samoa. 'Ou te fiafia e fesoasoani atu ia te 'oe. Dont be afraid to practise your Samoan language here. I am happy to help you learn Samoan on this page.

If you want to begin a list of words that assist your understanding of matai (chiefly) language, just help by writing down simple phrases that you want to learn. For example:

'O ā mai 'oe ?   - 'O fa'apēfea mai 'oe?     = How are you? [1 person]
'O ā mai 'oulua? - 'O fa'apēfea mai 'oulua?  = How are you?  [2 people]




#Article 16: Ā'oga 'Āmata (141 words)


O Ā'oga 'Āmata, 'o ā'oga a tamaiti lāiti. 'O tamaiti nei e i lalo ifo o le lima tausaga le mātutua. 'O le ulua'i ā'oga 'āmata lava na fa'atuina i  Niu Sila, na fa'avae lea e se faletua o se faife'au o le lotu EFKS i Newtown i Ueligitone. 
'O le faletua ia Fereni Ete na 'āmataina nei ā'oga i le tausaga e 1985. E 'ese le tāua o lenei matāti'a na fa'atūina e lea fo'i tinā alofa ma le naunau ia manuia ā'oga 'aemaise o le gagana Sāmoa 'ia fa'atāuaina i 'āiga 'ae fa'apea fo'i Niu Sila.
'O le tausaga fo'i lea sa iai se centre e ta'ua o le Wellington Multicultural Educational Resources Centre i Ueligitone sa fesoasoani i le una'iina o lenei atina'e fa'atasi na Fereni ma nisi i le gālulue i le fa'atuina o lenei ā'oga tāua.
 




#Article 17: Upolu (172 words)


'O Upolu 'o le motu aloa'ia lea o Sāmoa, 'auā 'o 'inā e tū ai le taulaga o Apia. 'O 'Upolu fo'i, e to'atele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo 'i le motu o Savai'i.

O upolu ose atunuu e ese le manaia i le tafao. O Samoa foi e galue lava e latou lima mea e maua ai a latou tupe, e le totogia ni fale e nonofo ai i latou, e le pei o atunuu nei e faaaoga lava tupe e faatau ai mea uma lava. O Samoa foi ose atunuu e tele lava. O si ou atunuu ou te alofa tele i ai, o le tele o tagata o atunuu i fafo ua o atu i Samoa ua fia nonofo ai ona ua fiafia e nonofo i Samoa ona ole saogalemu ole olaga e saoloto ai foi le mafaufau i lo matou atunuu.

Upolu le faafanua o loo i ai i le Vasa Pasefika, o le taulaga aupito lata ane o Solosolo.




#Article 18: 'O le Feagaiga Tuai (300 words)


O le Feagaiga Tuai o le vaega muamua o le Tusi Paia Kerisiano, e faavae muamua i luga o le Tusi Paia Eperu, o se tuufaatasiga o tusitusiga faalelotu e Isaraelu anamua. O le faaluaina i le Feagaiga Fou, o le vaega lona lua o le Tusi Paia Kerisiano. eseese lava le loka o le Feagaiga Tuai i le va o Ekalesia Kerisiano; talia Porotesano na o le tusi o loo maua i le loka o le Tusi Paia Eperu, vaevae i latou i 39 tusi, ao le Katoliko, lotu Orthodox i sasaʻe, ma le Ekalesia lotu Orthodox sasaʻe talia teisi aoina o tusitusiga tele.
O le aofia ai o le Feagaiga Tuai o le tele o tusi eseese tusia, tuufaatasia, ma faatonutonu e tusitala eseese i se vaitaimi o le senituri. E le o matua manino le a le taimi o le tapulaa o le Tusi Paia Eperu, o le faavae mo le Kerisiano o le Feagaiga Tuai, na faatulagaina. O nisi o tagata atamamai ua opined o le loka o le na faavaeina i le Tusi Paia Eperu ua uma ona e uiga i le senituri 3 TLM, po o se taimi mulimuli ane.
O tusi o le Feagaiga Tuai e mafai ona vaevaeina lautele i ni nai vaega: 1) o le tusi muamua e lima o Penetatusa; 2) O le tusi o talafaasolopito o le faamatalaina o le talafaasolopito o le fanauga a Isaraelu, mai lo latou manumalo o Kanana i lo latou toilalo ma faaaunuua i Papelonia; 3) o le faafatusolo ma le Poto tusi feagai, i ituaiga eseese, faatasi ai ma fesili o le lelei ma le leaga i le lalolagi; 4) ma le tusi a le perofeta o le tusi paia, o le lapataiga o le taunuuga o le liliu ese mai le Atua.




#Article 19: Le Iunivesite Aoao o Samoa (303 words)


Samoa ei ai iunivesite i 1968 faʻatūina e se faiga a le palemene, 'O aso nei, 'ua iai iunivesite e tolu i Samoa. 'O Le Iunivesite o Saute Pasefika na muamua lava fa'atū i Samoa, ona soso'o ai lea ma le iunivesite o Samoa, lea 'ua ta'ua nei o Le Iunivesite Aoao o Samoa. 'Ua iai fo'i ma se Iunivesitē i le falema'i i Mato'otua e a'oa'o ai mea tau le soifua mālōlōina.

'O Le Iunivesite Aoao o Sāmoa, e tū i le 'Papaigalagala' i Vaivase, Apia i Sāmoa. E to'atele tupulaga mai le Pasefika 'ua ā'o'oga ai i lenei Iunivesite. Na fa'atūina lenei Iunivesite i lalo o le pūlega fa'apalemia a le afioga ia Tofilau Eti Alesana. 'O se tōfā loloto lea na fa'ataunu'uina ai lenei fa'amoemoe, ma tula'i mai ai se Iunivesite a Samoa lava ia. 

'Ua ia fo'i ma se iunivesite e ta'ua 'o le AMOSA- na fa'atūina e se tasi tinā lauiloa i Samoa ona 'o ia lea na 'avea ma Samoa muamua na maua lana fa'ailoga o le Fōma'i o le Māfaufau (PhD). O lona suafa o Aiono Fanaafi Le Tagaloa. Sā 'avea fo'i o ia ma le fa'atonu Samoa muamua o le Ofisa o Ā'oga i Samoa ma na ia taumafai ai e sui faiga tau le a'oa'oina o le gagana Sāmoa i ā'oga. E tele ni vāega aogā ma le tāua na fa'ata'atitia e Fanaafi i nā aso. Peita'i, 'ina 'ua alu 'ese ma lea ofisa o ā'oga ma 'avea ai loa ia ma Porofesa o le Gagana Sāmoa, i le Iunivesite Aoaoa o Samoa i lona fa'ato'ā 'amata, na ia taumafai a loa e faauau le fa'atāuaina o le gagana Samoa. Na alu 'ese loa Aiona ma fa'atū lana ia lava iunivesite lea o le AMOSA, e a'oa'o ai matā'upu 'ese'ese i le gagana Samoa.




#Article 20: Malietoa Tanumafili II (114 words)


'O le Malietoa 'olo'o nofo nei, 'o le Susuga iā Malietoa Tanumafili II. 'O le fa'alagiga (honorific) e 'ave i le Malietoa, 'o le susuga. 'O le susuga a Malietoa Tanumafili II, 'o ia lea 'olo'o 'avea nei ma le Ao o le Mālō o Sāmoa.'Ua sili atu i le 90 tausaga o le soifua o Malietoa Tanumafili II. 'O ia 'o se tasi o ao o se mālō 'ua leva lona soifua. Na avea o ia ma sui usufono o le setete i le 1962 faatasi ai ma tama-a-faiaiga Tupua Tamasese Meaʻole ma na avea ai ma ulu o le malo i le aso 15 o Aperila 1963 ina ua maliu lona sui.




#Article 21: Fa'aperetania (192 words)


  
'Ua salalau lenei gagana i le lalolagi atoa. 'O lenei fo'i gagana, 'ua 'avea ma gagana lona lua a le tele o tagata 'o le vasa Pasefika, e pei 'o Samoa. E iai le manatu, 'o le gagana fa'aperetania, 'ua matuā talitonu i ai le tele o tagata Samoa e fa'apea 'o le gagana e maua ai le atamai ma le poto. 'E talitonu fo'i nisi o i latou, 'e lē aoga la latou gagana. E lē sa'o lea tāofi, 'auā e 'avatu le gagana fa'aperetania i Samoa, 'ua leva ona atamamai ma popoto tagata Samoa e fai lo latou soifua ma lo latou lalolagi. 'Ua leva fo'i ona fa'avasega lelei mea 'uma o lona lalolagi i lana lava gagana. Fa'ata'ita'iga, 'a tatou manatu i le maopoopo o le fa'amatai ma le fa'asamoa, e le'i fafauina i se gagana 'ese; e le'i fafauina i le gagana fa'aperetania - e leai. Na fafau lava ma lona mausali i le gagana Samoa mai lava i le 'amataga o le lalolagi o tagata Samoa. 'O le mea lea, 'aua le fa'atamala i le gagana Samoa, 'aua 'o le meaalofa a le Atua mo tagata Samoa.




#Article 22: Ausetalia (4184 words)


O 'Ausetalia, 'o se konetineta i le Vasa Pasefika. 'O se atunu'u telē tele lea atunu'u. E maua i le itū i saute i sisifo o Samoa, 'ae ta'atia i le itū i mātū i sisifo o Niu Sila. 'O se atunu'u e mau'oa tele 'Ausetalia, 'aua e tele ona 'oloa mai ona minerale ma isi 'oloa gaosia mai ona fa'ato'aga fa'apea ona laufanua. O le a le atunuu lona ono-aupito tele lalolagi e ala i le eria atoa. atunuu e lata ane e aofia ai Papua Niu Kini, Initonesia ma Sasaʻe Timor i le itu i matu; Le Motu o Solomona ma Vanuatu i le itu i sasae-matu; ma Niu Sila i le itu i saute-sasaʻe. Mo e uiga i le 50,000 tausaga i luma o le muamua le faatalanoaga o Peretania i le senituri lona sefulu valu tuai, na aina Ausetalia e ala i le atunuu Ausetalia, na saunoa gagana faavasegaina i pe tusa lea ma le 250 vaega gagana. Ina ua mavae le mauaina o Europa o le konetineta e suesue Holani i le 1606, sa fai mai le afa i sasaʻe o Ausetalia e ala i Peretania Tele i le 1770 ma muai nofoia e ala i felauaiga penal i le kolone o Uelese i saute fou mai le 26 o Ianuari 1788. tuputupu pea le faitau aofai o tagata i le tele o tausaga mulimuli ane ai; sa suesueina ma se nofoaga faaopoopo pale lava pulega e lima, na faavaeina i le konetineta. I le aso 1 Ianuari 1901, faatasi ai faatasi le nofoaga e ono, ua avea le Taupulega o Ausetalia. Talu tuufaatasiga, ua tausia Ausetalia se faiga saoloto faatemokalasi faaupufai fale o manu e galue e avea o se faatemokalasi Palemene feterale ma Malo Faitupu faavae e aofia ai le ono setete ma ni teritori. O le faitau aofai o tagata o le 24 miliona o le tele o le taulaga ma le mamafa faasagatonu i setete i sasae ma i luga o le talafatai.
O Ausetalia o se atunuu atiina ae ma se tasi o le mauoa i le lalolagi, ma le-aupito tele lona 12 tamaoaiga o le lalolagi. I le 2014 sa i ai le maualuga o le lona lima o le lalolagi Ausetalia i le capita tupe maua. tupe faaalu militeli a Ausetalia e 13-aupito tele a le lalolagi. O le faasino upu o le atinae o tagata lona lua-aupito maualuga aafia ai le lalolagi, faatulagaina maualuga i Ausetalia le tele o faatusatusaga faava o malo o faatinoga o le atunuu, e pei o le tulaga lelei o le olaga, o le soifua maloloina, aoaoga, le saolotoga o le tamaoaiga, ma le puipuiga o le saolotoga tau le va ma aia tatau faaupufai.
O Ausetalia o se sui o le Malo Aufaatasi, G20, o le Taupulega o Malo, ANZUS, Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue Felagolagomai ma Atinae (OECD), Lalolagi Faalapotopotoga o Fefaatauaiga, Asia ma le Pasefika Tamaoaiga Galulue, ma le fono o le Pasefika.

O le igoa e maua Ausetalia mai le Australis Latina Terra ( laueleele i saute) o se igoa faaaoga mo laueleele iloa i le itulagi i saute talu mai aso anamua. O le muamua tusia faaaogaina o le upu Ausetalia i le gagana Peretania sa i 1625 i se tusi na tusia e Sir Richard Hakluyt, lomia e Samuel Purchas. O le ituaiga Holani upu faamatala sa faaaogaina Australische i se tusi Holani i Batavia (Jakarta) i le 1638, e faasino i le fanua iloa fou i le itu i saute.
O le taimi muamua o le igoa e foliga mai ua aloaia faaaogaina Ausetalia i ai i se despatch e le Alii Bathurst o 4 Aperila 1817 lea faailoa Kovana Lachlan Macquarie o le mauaina o siata Kapeteni Flinders 'o Ausetalia. I le aso 12 Tesema 1817, ua fautuaina e Macquarie le ofisa o le malo e tatau ona faaaoga aloaia. I le 1824, o le Admiralty malilie e tatau ona faailoa aloaia le konetineta o Ausetalia.

nonofo ai tagata o le konetineta o Ausetalia ua fuafuaina e amata i le va o 42.000 ma 48.000 tausaga talu ai, atonu i le malaga a tagata i le laueleele alalaupapa ma puupuu-sami alataloto mai mea nei Sautesasae Asia. O nei uluai tagata atonu tuaa sa o le atunuu Australians.At ona po nei i le taimi o le faatalanoaga o Europa i le seneturi lona 18 tuai, o le tele Ausetalia le atunuu sailia ma faapotopoto meaai, faatasi ai ma se aganuu tuufofoga ma tulaga faatauaina faaleagaga e faavae i luga o le migao mo le laueleele ma se talitonuga i le miti taimi.

O le sighting Europa muamua faamauina o le motu autu o Ausetalia, ma le landfall Europa muamua faamauina i luga o le konetineta o Ausetalia, e mafua i le Tautai Holani Willem Janszoon. Sa ia mama- le talafatai o le tolotolo Cape Ioka i le amataga 1606, ma tuta i le aso 26 Fepuari i le Pennefather vaitafe e lata ane i le aai i ona po nei o Weipa i Cape Ioka. Amata le Holani atoa o le talafatai i sisifo ma matu ma faaigoa le konetineta o motu Fou Holani i le taimi o le seneturi lona 17, ae ua faia se taumafaiga i le faatalanoaga. William Dampier, o se tagata suʻe nuʻu le gagana Peretania, taunuu i le talafatai i le itu i matu-sisifo o Fou Holani i le 1688 ma toe i le 1699 i se malaga toe foi.
I le 1770, sa folau James Cook faatasi ma faailogaina le talafatai i sasae, lea sa ia igoa Uelese saute fou ma fai mo Peretania Tele. Faatasi ai ma le leai o lona kolone o Amerika i le 1783, o le Malo o Peretania auina a solomuli o vaa, o le solomuli Sili, i lalo o le poloaiga o le Taitaiau o Arthur Phillip, e faatuina ai se kolone falepuipui fou i Niu Wales i Saute. A tolauapiga na faatuina ma le fuʻa toe faatutūina mai i Sydney gaiga, taulaga Jackson, i le aso 26 Ianuari 1788, o se aso lea na avea ma aso o le atunuu o Ausetalia, Ausetalia Aso, e ui lava o le Peretania kolone Tupu o Uelese i saute fou sa le aloaia faalauiloa seia 7 Fepuari 1788. O le nuu muamua na taitai atu ai le faavae o Sydney, ma le sailiiliga ma nuu o le isi itulagi.
Sa faatulagaina se faatalanoaga o Peretania i le Laueleele o le Van Diemen, ua lauiloa nei o Tasmania, i le 1803, ma na avea ma se kolone ese i 1825. faapea aloaia le malo autasi le vaega i sisifo o Ausetalia i sisifo (le kolone vaitafe Swan) i le 1828. kolone Vavaeese sa vaneina mai vaega o Uelese i saute fou: saute Ausetalia i le 1836, Victoria i le tausaga e 1851, ma Queensland i le 1859. sa faavaeina le teritori i matu i le 1911 ina ua excised mai saute Ausetalia. sa faavaeina i saute Ausetalia o se itumalo saoloto -o lava se kolone falepuipui. na faavaeina foi Victoria ma sisifo Ausetalia saoloto, ae mulimuli ane taliaina faamaonia le nofosala aveina. O se tauiviga e le nofoia o Uelese i saute fou taitaiina atu ai i le faaiuga o le nofosala felauaiga i lena kolone; taunuu le vaa nofosala mulimuli i le 1848.

I le aso 1 Ianuari 1901, tuufaatasiga o le na ausia nofoaga ina ua mavae se sefulu tausaga o fuafuaga, feutagaiga ma palota. O lenei faavaeina le Taupulega o Ausetalia e avea o se pule o le malo o Peretania. O le teritori o tupe faavae feterale (mulimuli ane toe faaigoaina le teritori laumua o Ausetalia) sa faia i le 1911 e pei o le nofoaga mo le laumua o le malo i le lumanai o Canberra. Melepone o le nofoa o le lē tumau o le malo mai le 1901 i le 1927 ao le fausia Canberra. Na siitia atu ai le teritori i matu mai le pulea o le malo i saute o Ausetalia i le Palemene le feterale i le 1911. I le 1914, na auai Ausetalia Peretania i le tau o le Taua o le Lalolagi, faatasi ai ma le lagolago mai le gata i le vaega saoloto Taupulega tautalatala ma le vaega galulue Ausetalia fafati. 
Ausetalia sa auai i le tele o le taua tele tau i le pito i luma i sisifo. O uiga i 416.000 na auauna, e uiga i le 60,000 na fasiotia ma sa manua isi 152.000. O le tele o Ausetalia manatu i le toilalo o le ai vaega 'au a Ausetalia ma Niu Sila i Gallipoli e pei o le fanau mai o le atunuu - ona muamua tetele gaoioiga militeli. ua manatu e le toatele o le tauiviga Kokoda Mataituina o se atunuu tutusa - faamatalaina mea na tupu i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

 
o Ausetalia a Malo Faitupu faavae ma se vaega feterale o malosiaga. E faaaoga se faiga o le Palemene o le Malo ma Elizabeth II i ona luga e pei o le masiofo o Ausetalia, o se matafaioi e ese mai ia te ia tulaga o tupu o le isi malo o le Taupulega. O le masiofo o nofo i le malo aufaatasi ma sui i totonu o Ausetalia e ala i le aoao o le kovana i le tulaga feterale ma e le kovana i le tulaga o le setete, lea e ala i le tauaofiaga gaoioiga i luga o le fautuaga a lana auauna. O le faaaogaina sili ona maitauina i aso o malosiaga faaleoleo o le aoao o le kovana i fafo atu o le talosaga a le palemia o le faateaina o le malo Whitlam i le faafitauli faale-faavae o le 1975. Ua vavaeeseina e le malo feterale i paranesi e tolu:

I le Senate (o le fale pito i luga), o loo i 76 senate: sefululua taitasi mai le setete ma le lua mai le teritori Amerika taitasi (o le teritori o Ausetalia tupe faavae ma le teritori i matu). O le fale o le sui (o le fale pito i lalo) ei ai le 150 tagata filifilia mai le tasi tagata o le vaega palota, e masani ona taʻua o electorates po o le nofoa, faasoasoa atu setete i luga o le faavae o le faitau aofai o tagata, i le tasi ma tulaga uluai faamaonia a le tapulaa maualalo o le nofoa e lima. e faia masani Faiga Palota mo potu uma e lua tolu tausaga uma, o le taimi e tasi; senate maua tuutuuga overlapping ono tausaga sei vagana ai mo i latou mai le teritori, o lona tuutuuga e le o faatulagaina ae o loo nonoa i le faataamilosaga o le palota mo le fale pito i lalo; faapea na tuu 40 o le nofoaga e 76 i le Senate i le faiga palota taitasi seia vagana ua motusia le taamilosaga e se faataapeina lua.
Faaaoga faiga palota a Ausetalia palota faapitoa mo faiga palota fale maualalo uma i le ese o Tasmania ma le teritori laumua o Ausetalia lea, faatasi ai ma le Senate ma sili ona tulaga fale pito i luga, tuufaatasi ai ma sui fuafuaina i se faiga ua taʻua o le tasi palota faaliliuina atu. Palota e faamalosia mo lesitala uma tagatanuu 18 tausaga ma luga i le puleaga faa-faamasinoga uma, e pei ona faamauina (faatasi ai ma le tuusaunoaga o saute Ausetalia). O le vaega i le fesoasoani tele i le fale o sui avea ma le malo ma ona taitai avea palemia. I tulaga pe afai e leai se vaega ua i ai le lagolago tele, o le kovana aoao o le mana faale-faavae e tofia ai le palemia ma, pe afai e tatau ai, faalēaogāina se tasi na aveesea le faatuatuaina o le Palemene.

Ei ai Ausetalia setete ono - Uelese saute fou, Kuiniselani, Ausetalia i Saute, Tasmania, Vitoria ma sisifo Ausetalia ma teritori tetele Amerika e lua - o le teritori o Ausetalia tupe faavae ma le teritori i matu. I le tele o itu galulue nei teritori e lua e pei ona taʻua, ae e mafai ona faaleaogaina i le Palemene o le Taupulega so o se tulafono o lo latou palemene. I le faatusatusaga, o tulafono feterale e tafiesea tulafono tulaga na i vaega o loo faatulaga mai i le fuaiupu 51 o le faavae Ausetalia; palemene tulaga taofia uma malosiaga faaletulafono residual, e aofia ai i latou o loo i aoga, leoleo tulaga, o le Faamasinoga tulaga, auala, felauaiga o tagata lautele ma le malo i le lotoifale, talu ai nei e le pau i lalo o le aiaiga o loo lisiina i le fuaiupu 51.
Taitasi setete ma teritori tetele Amerika ei ai lona lava le Palemene. O le setete o faalapotopotoga tupu, e ui lava e noatia i malosiaga faapitoa o le Taupulega e pei ona faamatalaina e le faavae. O le fale pito i lalo o loo taʻua o le faapotopotoga tulafono (o le fale o le faapotopotoga i le itu i saute Ausetalia ma Tasmania); le fale pito i luga o loo taʻua o le aufono a le tulafono. O le ulu o le malo i tulaga taitasi o le premier ma teritori taitasi le faifeau sili. Ua sui le masiofo i tulaga taitasi e ala i se kovana; ma i le itu i matu, o le pule. I le Taupulega, o le aoao o le kovana le sui o le masiofo.

I le tele o tausaga talu ai nei, na tulia sootaga i fafo o Ausetalia e ala i se mafutaga vavalalata ma le Iunaite Setete e ala i le aulape ANZUS, ma e ala i se manao e atiina ae ai sootaga ma o Asia ma le Pasefika, aemaise lava e ala i ASEAN ma le fono atumotu o le Pasefika. I le 2005 ua faamaonia Ausetalia se nofoa Amataga i le itu i sasaʻe tumutumu Asia nei lona accession i le feagaiga o amity ma le galulue faatasi i sautesasae Asia, ma i le 2011 auai i le itu i sasae tumutumu Asia lona ono i Initonesia. O Ausetalia o se tasi o le Taupulega o le atunuu, lea na ulu o fonotaga a le Malo o le Taupulega tuuina atu i le fono autu mo le galulue faatasi. Ua tuliloa Ausetalia le pogai o le tatalaina tau fefaatauaiga faava o malo.E taitaiina i le faavaega o le Cairns vaega ma le galulue faatasi o le tamaoaiga Asia Pasefika. Ausetalia o se sui o le faalapotopotoga mo le galulue faatasi o le tamaoaiga ma le atinae ma le faalapotopotoga o fefaatauaiga o le lalolagi, ma ua tuliloa ni maliega tetele fefaatauaiga saoloto atunuʻu, talu ai nei le Ausetalia - maliega tau fefaatauaiga saoloto Iunaite Setete ma sootaga o le tamaoaiga vavalalata ma Niu Sila, ma le isi maliega saoloto fefaatauaiga ua feutagaiga ma Saina - le Ausetalia - Saina maliega tau fefaatauaiga saoloto - ma Iapani, Saute Korea i le 2011, Ausetalia - Chile Maliega tau fefaatauaiga saoloto, ma e pei o Novema 2015 ua tuu le Trans-Pasefika faiga faapaaga i luma o le Palemene mo le faamaoniga.

Ui o le tele o Ausetalia e matutu po toafa vaega, e aofia ai se vaega eseese o le nofoaga mai heaths mauga e vaomatua le teropika ma le timu, ma ua aloaia o se atunuu megadiverse. Fungi faatusa e eseese; se tusa ma le 250,000 ituaiga - o lea e na o le 5% ua faamatalaina - tupu i Ausetalia. Ona o le matua tele o le konetineta, matua ma liuliuina mamanu o le tau, ma le tali-vaitaimi e faaesea faafaafanua, o le tele o biota a Ausetalia e tulaga ese. E tusa o le 85% o laau fuga, 84% o meaola, e sili atu nai lo le 45% o le manulele, ma e 89% o le i-matafaga, iʻa sone-faautauta ua faatetele. le ua Ausetalia numera sili o pili o so o se atunuu, ma le 755 ituaiga. o loo tele lava ina faia aʻe vaomatua Ausetalia o ituaiga pea lanumeamata, aemaise eucalyptus laau i itulagi itiiti matutu; suia wattles i latou e pei o le ituaiga iloga i sili itulagi ma toafa matutu. O nisi lauiloa manu Ausetalia o le monotremes (le platypus ma echidna); a 'au o marsupials, e aofia ai le kegaru, koala, ma wombat, ma manu felelei e pei o le emu ma le kookaburra. Na faailoa e le dingo e tagata Austronesian e faafesuiai ma Ausetalia le atunuu o loo siomia ai le 3000 TLM.

Vaega tele laueleele a Ausetalia o 7.617.930 kilomita faatafafa o loo i le Indo - ipu Ausetalia. Siomia i le vasa Initia ma le Pasefika, ua vavae ese mai Asia e le sami Arafura ma Timor, ma le pepelo Sami 'amu mai le talafatai Queensland, ma le Tasman Sami o loo taoto i le va o Ausetalia ma Niu Sila. O le konetineta itiiti o le lalolagi ma le ono atunuu aupito tele i le eria atoa, Ausetalia - e tatau ona totogi e lona tele ma le faaesea-e masani ona faaigoaina o le konetineta motu, ma o nisi taimi e manatu motu aupito tele a le lalolagi. Ei ai Ausetalia 34.218 kilomita o le talafatai (e le aofia uma motu i fafo), ma tapa se sone tamaoaiga faapitoa tele o 8.148.250 kilomita faatafafa. Lenei faapitoa sone o le tamaoaiga e le aofia ai le teritori Antarctic Ausetalia. E ese mai motu Macquarie, o loo taoto i le va o Ausetalia latitu 9 ° ma le 44 ° S, ma le logitu 112 ° ma le 154 ° E.
A tele Ausetalia tuuina mai ai se eseesega tele o laufanua, ma le timu le teropika ma le vaomatua i le itu i matu-sasaʻe, mauga Atumauga i le itu i saute-sasaʻe, i saute i sisifo ma le itu i sasae, ma vao mago i le ogatotonu. O le konetineta sili ona mafolafola, ma le eleele matua ma itiiti lafulemu; toafa po o se vaega laueleele matutu masani ona taua o faia e le outback ae e mamao le vaega aupito tele o le laueleele. O le aina sili ona matutu konetineta, o lona timuga faaletausaga e tusa ma luga o le eria konetineta e itiiti ifo nai lo le 500 mm. O le faitau aofai o tagata i se nofoaga e tuuina mai, 2.8 nonofo i le sikuea kilomita, o totonu o le sili ona maualalo i le lalolagi, e ui lava o se soifua o vaega tele o le faitau aofai o tagata i le talafatai i saute-sasaʻe faautauta.

o Ausetalia o se atunuu mauoa; e faatupuina ana tupe maua mai punaoa eseese e aofia ai le auina atu i fafo e faatatau i le laʻuina, fesootaiga, faletupe ma fale gaosimea. O loo i ai se tamaoaiga maketi, o se tamaoaiga sili matua i le capita, ma se fua faatatau maualalo matua o le mativa. I le tulaga o le tamaoaiga averesi, tuu i se faavasegaga lona lua i Ausetalia le lalolagi ina ua mavae Suitiselani i le 2013, e ui lava o le faateleina o le fua faatatau o le mativa o le atunuu mai le 10.2% i le 11,8%, mai le 2000/01 i le 2013. Na faailoa mai e le inisitituti suesuega Suisse Ata o le atunuu ma le tamaoaiga median aupito maualuga i le lalolagi ma le tamaoaiga lona lua-aupito maualuga averesi i le matutua i le 2013. O le Tala Ausetalia o le tupe mo le atunuu, e aofia ai le Kerisimasi motu, Cocos (Keeling) motu, ma motu Norfolk, faapea foi ma le setete tutoatasi motu o le Pasefika o Kiribati, Nauru, ma Tuvalu. Faatasi ai ma le 2006 tuufaatasia o le fesuiaiga o faaunegatupe i le Malo o Ausetalia ma le fesuiaiga lumanai Sini, o le faamalumaluga Ausetalia fesuiaiga avea le tele iva i le lalolagi.

Mo tupulaga, o le toatele o tagata malaga mai le motu o Peretania, ma tagata o Ausetalia e matele lava o tupuaga British po o Aialani ituaiga. I le 2011 tusiga igoa Ausetalia, o le sa tuaa sili ona masani filifilia le gagana Peretania (36.1%), sosoo ai ma Ausetalia (35.4%),  Aialani (10.4%), Sikotilani (8.9%), Italia (4.6%), Siamani (4.5 %), Saina (4.3%), Initia (2.0%), Greek (1.9%), ma Holani (1.7%).
Ua faateleina ai le faitau aofai o Ausetalia e ala i le fa o taimi talu mai le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi, o le tele o lenei siitaga mai le ulufale mai o tagata. Mulimuli ai i le Taua lua ma e ala i le 2000, e toetoe lava 5,9 miliona o le faitau aofai atoa o nonofo i le atunuu e pei o tagata malaga fou, o lona uiga o le toeitiiti lava lua mai uma e fitu Ausetalia na fanau mai i se isi atunuu. O le tele o tagata malaga o tomai, [228] ae o le ulufale mai o tagata aofai faatagaina e aofia ai vaega mo tagata o le aiga ma tagata sulufai. I le 2050, o le taimi nei fana i le faitau aofai o Ausetalia e aapa siomia 42 miliona.

E ui e Ausetalia leai se gagana aloaia, e masani lava ona mauaa le gagana Peretania e pei o le faapouliuli gagana a le atunuu. Ausetalia le gagana Peretania o le a eseese tele o le gagana ma le tautala tulaga ese ma lexicon, ma ese teisi mai i isi ituaiga o le gagana Peretania i le kalama ma le sipelaga. auauna Sili o Ausetalia e pei o le gagana tulaga faatonuina. E tusa ai ma le tusigaigoa 2011, Peretania o le gagana na tautala i le fale mo le latalata atu i le 81% o le faitau aofai o tagata.
I le 250 o loo manatu gagana Ausetalia le atunuu ua i ai i le taimi o fesootaiga Europa muamua, o lea e itiiti ifo i lo le 20 o loo tumau pea i le faaaogaina i aso taitasi e tagata uma vaega o le matutua. E tusa o le 110 isi o loo tautala patino e tagata matutua. I le taimi o le tusiga igoa 2006, e 52,000 le atunuu Ausetalia, fai ma sui o le 12% o le faitau aofai o le atunuu, lipotia mai o le a latou tautala i se gagana le atunuu i le fale. ei ai Ausetalia se gagana faailoga taua o Auslan, o le gagana autu o uiga 5.500 tagata logonoa

E tusa o le 24% o Ausetalia i le tausaga o le 15 aunoa auai i faatulagaina gaoioiga tau taaloga.I se tulaga faava o malo, ua sili i Ausetalia i le Kirikiti, hockey fanua, Netipolo, liki ma le iuni lakapi. O le tele o Ausetalia ola i totonu o le sone o le gataifale, le faia o le matafaga se nofoaga faafiafiaga lauiloa ma o se vaega taua o le a le faasinomaga o le atunuu. o Ausetalia e malosi faale- i le vai e faavae i taaloga, e pei o le aau ma surfing. Amata le surf gaoioiga faaola le ola i totonu o Ausetalia, ma le volenitia faaola o le olaga o se tasi o le aikona o le atunuu. Le atunuu, o isi taaloga lauiloa e aofia ai tulafono Ausetalia lakapi, solofanua tuuga, pasiketipolo, surfing, soka, ma tuuga afi. O le tuuga solofanua ipu faaletausaga Melepone ma le tuuga iakiti Sydney e Hobart tosina aia malosi. o Ausetalia o se tasi o le lima o atunuu e auai i le Olimipeka o le Taumafanafana uma o le vaitaimi o aso nei, ma ua talimalo le Taaloga faalua: 1956 i Melepone ma le 2000 i Sini. Ua auai foi Ausetalia i Taaloga o le Taupulega uma, talimalo le mea na tupu i le 1938, 1962, 1982, 2006 ma o le a talimalo i le Taaloga o le Taupulega 2018. Faia Ausetalia lona foliga Amataga i le Taaloga a le Pasefika i le 2015. I le avea ai foi le avea ma se tagata auai e le aunoa FIFA Ipu a le Lalolagi, ua manumalo Ausetalia le Malo OFC Ipu fa taimi ma le AFC faʻatasi Asia Ipu - o le na atunuu e manumalo suega siamupini i FIFA eseese e lua konifeterasia. O le atunuu tauva e le aunoa i le lalolagi 'au pasiketipolo maualuluga e pei ona i totonu o le pito i luga o' au e tolu lalolagi i tuutuuga o tulaga agavaa i le Taamilosaga pasiketipolo i le Olimipeka o le Taumafanafana. O isi mea na tutupu faava o malo tetele o lo o umia i totonu o Ausetalia e aofia ai le Australian tenisi Tatala taamilosaga slam tele, faava o malo afitusi ālisi, ma le Fua Faatatau Ausetalia se tasi Grand Prix. O le maualuga o le faatulagaga polokalama a le televise e aofia ai taaloga faasalalau ata e pei o le Olimipeka o le Taumafanafana, FIFA Ipu a le Lalolagi, O le lefulefu, Lakapi Liki Malo o Amataga, ma le finals tele o le lakapi a le atunuu Liki ma Ausetalia Liki Soka. Faasee i Ausetalia ua amata i le 1860s ma le kiona taaloga faia i le atumauga Ausetalia ma vaega o Tasmania.




#Article 23: Fa'asiamani (131 words)


O le gagana Siamani, na fa'aaogā i totonu o Samoa i tausaga ua mavae, 'a'o nofoia e le pulega a Siamani ia Samoa i le vaitami mai le 1900 - 1914. 'O le vaitaimi lea na iloga ai le fausia o no fa'ato'aga niu ma koko ona talu ai le mana'omia tele o le suau'u popo i le lalolagi i lea vaitaimi.E lē tele ni 'upu o le gagana Siamani 'olo'o maua i totonu o le gagana a Samoa, 'ae masalo o suafa o 'aiga Samoa e āfua mai i o latou tua'a Siamani, 'olo'o fa'asamoaina nei e nisi. Fa'atai'ita'iga, o suafa o 'aiga e pei 'o le 'au Keil, le 'au Shwalger, ma isi.

O aso nei o loʻo tautala le gagana Siamani i Siamani, Ausetalia, Suitiselani, Liechtenstein ma Luxembourg.




#Article 24: Saina (186 words)


O Saina, 'o se atunu'u tele o Asia. Ua sili atu i le piliona le aofa'i o tagata o Saina. Na 'avatu i Samoa tagata muamua lava o Saina 'a'o va'aia Samoa e Siamani. O i latou nei na galulue i fa'ato'aga niu ma fa'ato'aga koko. E faatinoina puleaga silia i le luasefulu itumalo e lua; itulagi tū toʻatasi e lima ma le lua o le tagata lava ia-e pulea itulagi pulega faapitoa. O le tele ma le eseese laufanua a Saina, e amata mai le vaomatua steppes ma le toafa Gobi ma Taklamakan i le matutu matu i vaomatua teropika latalata i le itu i saute. O le Yangtze ma Lanu Samasama vaitafe. O le gataifale o Saina i le Vasa Pasefika 14.500 kilomita le umi, ma ua noatia e le lanu samasama, Sami Saina East ma Saute. o Saina o se moega pepe o malo, ma amata lona talafaasolopito iloa i se malo anamua - o se tasi o le muamua o le lalolagi - o le faamanuiaina i le faatanoa lafulemu o le Vaitafe o Telefoni Lanu Samasama i le Laugatasi Matu Saina.




#Article 25: Fa'asipaniolo (345 words)


Ua iloa lenei 'upu o le fa'asipaniolo (español) i le gagana Samoa ona o le ki o le kitala e masani ona ta ai le kitara i aso la. 'Ua maua fo'i i le gagana Samoa ona o le televise ma tagata Samoa 'a feoa'i i le kelope. Fa'asipanioloo se alofa faaleuo gagana e amata mai i le itulagi o Castile Sepania ma o aso nei e le faitau selau miliona o tagatanuu-failauga i le lalolagi atoa. Sipaniolo o se vaega o le vaega Ibero-le alofa faaleuo o gagana, lea faʻapēnā mai le tele o gagana o masani Latina i Iberia ina ua mavae le paʻu o le Sisifo Emepaea o Roma i le senituri 5. Na muamua faamaumauina i Iberia tutotonu-matu i le senituri lona 9 ma faasolosolo salalau atu i le faalauteleina o le Malo o le Castile i Iberia tutotonu ma saute. Na amata i le senituri lona 16 anamua, sa aveesea le Sipaniolo i le nofoaga o le Malo o le Sipaniolo, aemaise i Amerika, faapea foi nuu i Aferika, Oseania ma le Filipaina. Sipaniolo o se tasi o le gagana aloaia e ono o le Malo Aufaatasi, ma e faaaoga e pei o se gagana aloaia e le Iuni a Europa, o le Faalapotopotoga o Amerika Setete, ma le Iuni o Malo o Amerika i Saute, i totonu o le tele o isi faalapotopotoga faava o malo. E tusa ma le sili atu i le 400 miliona tagata faaSipaniolo o se gagana, lea e agavaa ai o lona lua i luga o le lisi o gagana i le tele o failauga moni. Sipaniolo o le gagana aloaia po o le atunuu i Sepania, Kini Ekuatoria‎, ma le 19 atunuu i Amerika. O failauga i le Itulagi i Sisifo aofaiga nisi 418 miliona. I le Iuni a Europa, Sipaniolo o le laulaufaiva o le tina o le 8% o le faitau aofai o tagata, ma se faaopoopoga e 7% tautala i ai o se gagana lona lua. Sipaniolo o le gagana lona lua sili ona lauiloa aoaoina i le Iunaite Setete.




#Article 26: Saienisi (117 words)


'Ua 'ātoa nei pe tusa o le 200 tausaga talu ona sui mea tau tekonolosi talu ona fa'alautele faiga a saienitisi. 'Ua o latou sa'ili'ili pea i 'auala ma mea e fa'aalualu ai ma fa'afaigōfie ai le olaga o le tagata ola. 'O saienisi po'o saienitisi, e tāua a latou su'esu'ega 'auā e iloa ai le tali o lea mea ma lea mea. Talu ai nei faiga, 'o le mea lea 'ua mafua ai ona saosaoa le alu o le olaga, 'ona 'ua fa'aopoopo mai mea fou i aso 'uma. 'O tagata sainitisi fo'i 'ua latou iloilo mea 'ese'ese. 'O latou fo'i e fa'alogo i ai tagata 'auā 'ua popoto i latou talu ai a altou su'esu'ega.




#Article 27: Saikolosi (132 words)


'O le saikolosi, 'o se tasi fo'i lea o matā'upu e su'esu'eina i a'oa'oga i aso nei. 'O ā'oga tūlaga tolu e pei o se iunivesite e a'oa'oina ai lenei matā'upu, ma e fa'asino lea matā'upu i le māfaufau. 'O se 'upu e sau ma le 'upu Peretānia 'o le psychology, ma 'o lona uiga 'o le su'esu'ega o le māfaumafu o le tagata ma ona fa'agāoioiga 'aemaise o lana vāega e a'afia ai i le tuputupu a'e a le tagata ola, ma aga ma tū e na te a'oa'oina e fa'aaogā ai lona māfaufau. 'O le lalolagi o Samoa e fa'aaogā ai le 'sikolosi' fa'asāmoa- 'o le tilotilo lea i lou va ma le isi tagata ma e gaioi, tautala, fuafua mmf (etc)e fua i le vā lea 'olo'o 'e iaia.




#Article 28: O le Tusi a Mamona (439 words)


O le Tusi a Mamona o se tasi molimau ia Iesu Keriso o lo'o fa'aaogaina e le Ekalesia a Iesu Keriso o Le Au Pa'ia o Aso E Gata Ai po'o le Lotu Mamona. O le Tusi a Mamona o se tu'ufa'atasiga o tusitusiga a perofeta anamua sa nonofo i le konitineta o Amerika. E tusa ma talitonuga a le Lotu Mamona, sa filifilia ia perofeta ma sa ta'ita'i i latou e le Atua. Sa latou valo'ia ma a'oa'o i tagata e uiga ia Iesu Keriso ma sa latou fa'atuina fo'i lana Ekalesia.

Ua fa'amaumau fo'i i le Tusi a Mamona le asiasiga a Iesu Keriso i tagata sa nonofo i Amerika. E tusa ma talitonuga o le Lotu Mamona, o tagata sa nonofo i Amerika i aso anamua o se tasi lala o le 'aiga o Isaraelu. Ina ia fa'ataunu'u le fetalaiga o Iesu ua fa'amaumau i le feagaiga fou (Ioane 10:16) sa afio mai le Ali'i Fa'aola i lana fanau ina ua uma lona afio a'e i le lagi mai ana so'o i Ierusalema. O le fa'amoemoe o le Tusi a Mamona o le fa'atalitonu i tagata o Iesu o le Keriso ma Mesia o le lalolagi.

Ua fa'amaumau ia perofeta ia fa'aaliga i la latou lava gagana i papatusi ua fai i auro. Ina ua o'o mai le taimi na le toe i ai ni tagata amiotonu po'o tagata sa talitonu ia Iesu Keriso (ua latalata i le 400 A.D.), sa poloa'i le Atua i lana perofeta o Moronae e tanumia le papatusi i le 'ele'ele.

E tusa ma talitonuga a le Ekalesia, I 1820 AD sa afifio mai le Tama Fa'alelagi ma lona Alo Iesu Keriso ia Iosefa Samita ina ia tali lona tatalo e uiga i le Ekalesia e tatau ona ia auai. Sa fetalai mai le Atua e le tatau ona ia auai se tasi aua ua liliu ese i latou uma mai le mea moni (2 Tesalonia 3:2). O lea, ua vala'auina Iosefa e avea ma se perofeta ua ta'ita'ia e le Atua e toe fuata'i lona Ekalesia sa i ai i aso anamua.

Ina ia toe fuata'i le Ekalesia, sa ta'ita'ia Iosefa i le papatusi ua tanumia e Moronae. Na fa'aliliuina le Tusi a Mamona e Iosefa Samita mai se gagana 'ese i le fa'aperatania i le mana a le Atua. Ua fa'aigoa le tusi O le Tusi a Mamona aua o Mamona o le perofeta anamua na fa'a'oto'oto le papatusi.

Ina ua uma ona fa'aliliuina le Tusi a Mamona, sa fa'atu Iosefa Samita le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Pa'ia o Aso e Gata ai i 1830 AD.




#Article 29: Rusia (420 words)


O Rusia (Fa'arusia: Российская Федерация) la o se atanu'u le tuu atu le Europa. O tagata o Rusia tala gagana fa'a Rusia.
O le fausaga o le Russian Federation e aofia ai mataupu e 85, e 46 lea ua taua o itulagi, 22 e avea ma malo, 9 itu, 3 o aai o le malo tele, 4 o itumalo tutoatasi, ma le 1 o se itulagi tutoatasi. E tusa ma le 157 afe nofoaga i le atunuu.

Rusia o tuaoi i luga o le sefuluono setete (sili atu nai lo se isi lava atunuu i le lalolagi), faapea foi ma setete e lua e le aloaia.

Rusia o se faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu e iloa e le tele o aganuu eseese. O le toʻatele o tagata (e tusa ma le 75%) latou te manatu ifo i le Orthodoxy, lea ua avea ai Rusia ma atunuu e sili ona toatele Orthodox i le lalolagi.

Malosiaga Nuclear; o se tasi o malosiaga maualuluga o le lalolagi; Tulaga lua i le faʻavasegaina o atunuu pito sili ona taʻutaʻua o le lalolagi (2019). Rusia o se gagana i le lalolagi, o se tasi o le ono gagana aloaia ma gagana faigaluega a le UN, UNESCO ma isi faalapotopotoga faavaomalo. Lusia Lusia 2 lona lua i le faasologa o le tele o atunuu faitau i le lalolagi; 2nd nofoaga i le faasologa o tagata sili ona lelei polokalama i le lalolagi; 1st nofoaga i le lalolagi i le numera o tagatanuu o maua aoaoga ole inisinia]. Rusia o se sui tumau o le Fono a le UN Security Security ma le malosi veto; o se tasi o malosiaga sili ona ona po nei o le lalolagi.

Ina ua mavae le paʻu o le USSR i le faaiuga o le 1991, na aloaia ai le malo o Rusia e le malo faavaomalo e avea ma sui sui i le USSR i mataupu tau malosiaga faaniukilia, aitalafu mai fafo, puleaina o le malo i fafo, ma le avea ma sui o le Fono a le UN Security Council. O Rusia o se tasi o le tele o faalapotopotoga faavaomalo: UN, OSCE, Council of Europe, EAEU, CIS, BSEC, CSTO, UNKTO, WWF, SCO, APEC, BRICS, COOMET, IOC, IEC, ISO, EUREKA, IRENA, G20 ma isi.

E tusa ai ma le Faletupe a le Lalolagi, o le GDP i le PPP mo le 2017 e $ 3.817 tala Amerika (25,532 tala i le tagata), e tusa ai ma le IMF - 4.008 miliona tala. O le iunite tau tupe o le rūpu Rusia.




#Article 30: Siamani (484 words)


O Siamani (Fa'asiamani: Deutschland) o se malo faitele Palemene feterale i Europa i Sisifo-Tutotonu. E aofia ai le 16 faaitumalo setete ma e aofia ai se vaega o 357.376 kilomita faatafafa ma se tau vaitau faautauta tele. O lona faavae ma aupito tele aai o Perelini. Ma e uiga i 82,2 miliona tagata e nonofo, Siamani o le tulaga tagata sili ona populous i le Iuni a Europa. Ina ua mavae le Iunaite Setete, o le lona lua taunuuga malaga sili ona lauiloa i le lalolagi. Ituaiga Germanic eseese ua nofoia Siamani i matu talu mai anamua masani. na faamaumauina se itulagi e igoa Germania i luma o le 100 TA. I le taimi o le malaga Vaitaimi faalauteleina i saute o le ituaiga Germanic. Na amata i le senituri lona 10, teritori Siamani avea o se vaega tutotonu o le Agaga Emepaea o Roma. I le senituri lona 16, itulagi Siamani i matu avea le ogatotonu o le toe fuataʻiga Porotesano. O le tulai mai o Pan-Germanism i totonu o le konifeterasia Siamani mafua i le soʻofaʻatasiga o le tele o setete i Siamani i le 1871 i totonu o le Malo o Siamani pulea-Perusia. Ina ua mavae le Taua o aʻu ma le Fouvalega Siamani o le 1918-1919, sa suia le Malo e le malo faitele Palemene Weimar. O le faavaeina o le tikitato sosialisi le atunuu i le 1933 na taitaiina atu ai le Taua o le Lalolagi e lua. Ina ua mavae le 1945, vaeluaina Siamani i setete e lua, Siamani Sasae ma Siamani Sisifo. I le 1990, sa tuufaatasi faatasi le atunuu toe. I le uluaʻi senituri e luasefulu, o Siamani a mana tele ma e tamaoaiga lona fa-aupito tele o le lalolagi e ala i le tamaoaiga laiti, faapea foi ma le lima-aupito tele i le faatauina mai o parity mana. O se taitai le lalolagi i le tele o vaega tau alamanuia ma tekinolosi, e le gata i le fanua faʻatau atu e lona tolu le tele o le lalolagi ma le faaulufaleina mai o oloa. o Siamani se atunuu Tamaoaiga i se tulaga maualuga lava o le ola lagolagoina ai e se sosaiete tomai ma aoga. E tausisia a le saogalemu ma le faiga o le aoao o le tausiga o le soifua maloloina lautele, puipuiga o le siosiomaga ma se aoaoga i le iunivesite saoloto-pili. Siamani o se sui faavae o le iuni a Europa i le 1993. O se vaega o le eria Schengen, ma avea ai ma se uo na faavaeina o le Eurozone i le 1999. o Siamani o se sui o le atunuu Iunaite, matu faalapotopotoga feagaiga Atalani, o le G8, o le G20, ma le faalapotopotoga mo le galulue faatasi o le tamaoaiga ma le atinae. Lauiloa ai i lona talafaasolopito faaleaganuu tamaoaiga, sa faaauau pea Siamani le fale o tusiata faatosina, atamamai, musika, taaloga tagata, entrepreneurs, saienitisi ma fausaga.




#Article 31: Farani (591 words)


O 'Farani la o se atanu'u le tuu atu le Europa. O tagata o Farani o gagana Fa'afarani. O le taulaga o Farani o Paris. Ua Farani 643.801 kilomita faatafafa ma se faitau aofai atoa o 66,6 miliona. O se malo faitele semi-peresitene unitary i le laumua i Paris, o le aai sili ona tele a le atunuu ma autu nofoaga autu faaleaganuu ma faapisinisi. O le Faavae o Farani faavaeina ai le tulaga o le poto salalau ma le faatemokarasi, ma maua lona pule silisili ese mai le tagata. I le taimi o le Iron Age, mea o le taimi nei na aina aai tetele Farani e le Gauls, o se tagata Celtic. na faatoilaloina le Gauls i le 51 TLM e le Emepaea o Roma, lea na Gaul seia 486. O le feagai Gallo-Roma osofaiga ma malaga mai le Germanic Franks, o le na pule ai le itulagi mo le faitau selau o tausaga, sa iu lava ina foafoaina o le Malo Medieval o Farani. aliaʻe Farani o se mana Europa tetele i le Ages tuai Tutotonu, ma lona manumalo i le selau tausaga 'Taua (1337 i le 1453) le faamalosia o Farani tulaga-fale ma paving le ala mo se Malo Faitupu atoatoa i le lumanai. I le taimi o le Renaissance, oo Farani a atinae faaleaganuu tele ma faatuina le amataga o se malo colonial lalolagi. Le senituri lona 16 sa pulea e taua le va o tagata lotu i le va o Katoliko ma Porotesano (Huguenots). 
Avea iloga o Europa Farani aganuu, faiga faaupufai, ma le mana militeli i lalo o Lui XIV. taaalo atamamai Farani se matafaioi autu i le Tausaga o le malamalama i le taimi o le seneturi lona 18. I le senituri lona 18 tuai, sa faatoilaloina le Malo Faitupu aʻiaʻi i le Fouvalega Farani. I totonu o lona ni measina o le Tautinoga o le Aia Tatau o Tagata ma o le tagatanuu, o se tasi o le pepa aloaia muamua i luga o aia tatau a tagata, lea e faaalia ai manatu o le atunuu i lenei aso. avea Farani se tasi o Ripapelika muamua le talafaasolopito o ona po nei seia oo ina ave le mana ma le faalauiloa Napoleon le Uluai Malo o Farani i le 1804. O fusuaga e faasaga i se seti lavelave o coalitions i le taimi o le taua Napoleonic, ia pulea mataupu Europa mo le silia i le sefulu tausaga ma sa i ai se aafiaga umi i Sisifo aganuu. Taunuu Farani lona maualuga o le atunuu i le taimi o le seneturi lona 20 ma le amataga o lona 19, pe a iu lava ina maua le malo lona lua le tele kolone i le lalolagi. I lona talafaasolopito umi, sa avea o se taitai Farani nofoaga autu o le lalolagi o le aganuu, le faia o saofaga taua i faatufugaga, saienisi, ma filosofia. Tumau pea Farani a mana tele ma le taua faaleaganuu, o le tamaoaiga, o le militeli, ma le uunaiga faapolokiki. O se atiina ae le atunuu ma o le tamaoaiga o le ono-tele le lalolagi e laiti le tamaoaiga ma le iva-aupito tele i le faatauina mai o parity mana. Olioli tagatanuu Farani se tulaga maualuga o le ola, ma le atunuu faatinoina lelei i faatulagaga faava o malo o aoaoga, soifua maloloina, saolotoga va o tagata, ma le atinae o tagata. o Farani a sui faavae o le Malo Aufaatasi, lea e avea o se tasi o tagata o le tumau e lima o le UN Fono Saogalemu.




#Article 32: Italia (483 words)


Italia, aloaia le Ripapelika Italia. (Gagana Italia: Repubblica Italiana), o se malo faitele Palemene i Europa aofia Italia se vaega o 301.338 km2 ma ua a tau vaitau faautauta tele. Faatasi ai ma le 61 miliona tagata, o le 4 tulaga tagata sili ona nonofo ai o le iuni a Europa. O loo maua i le loto o le Sami Meititerane, Italia sea tuaoi tatala laueleele i Farani, Suitiselani, Oseteria, Solovenia, San Marino ma le Aai o le Vatikana. Talu mai le taimi masani, Eleni, ua Etrusca ma Celt aina le itu i saute, le nofoaga autu ma matu faasologa o le Penisula o Italia, ma tagata Italic eseese faataapeapeina i Italia faatasi ma isi ituaiga Italia anamua ma Eleni, Kartago, ma kolone Foenisia. iu lava ina tulai Roma e pei o le malosi o le lalolagi, i le faatoilaloina o le tele o le lalolagi anamua ma avea le taitaiga faaleaganuu, faaupufai, ma faalelotu ogatotonu o malo i Sisifo. O le talatuu o le o le salalau o le Emepaea o Roma ma e mafai ona matauina i le faletusi o le lalolagi o le tulafono lautele, malo ripapelika , Kerisiano ma le faamatalaga Latina. I le taimi o le Renaissance, o se vaitaimi o le faafouina aia i Tagata, saienisi, sailiiliga ma faatufugaga, ulufale Italia ma le isi vaega o Europa i le vaitaimi nei. O le aganuu Italia faamanuiaina i lenei taimi, o le tuuina lauiloa atamamai, tusiata.
Mai le senituri lona 19 tuai i le senituri lona 20 anamua, industrialized vave le fou o le Malo o Italia, aemaise lava i le aai i Matu e pei o Milan, Turin ma Genoa, ma vave maua se malo kolone. Ae peitai, e tumau aofia tele le vaega i saute ma maotua o le atunuu mai industrialization, fueling a diaspora tele ma le malosi. E ui lava o se tasi o le manumalo autu i le Taua Muamua o le Lalolagi o se tasi, ulufale Italia se vaitaimi o faigata o le tamaoaiga ma faigata faaagafesootai, e taitaia le auala i le tulai mai o se tikitato fasisi i le 1922.  O le auai mulimuli ane ai i le Taua Muamua o le Lalolagi e lua i le itu au iu i toilalo militeli, le faafanoga o le tamaoaiga ma le taua faalemalo. I le tausaga na sosoo ai, soloia Italia i le Malo Faitupu Italia, toe faaaʻe faatemokalasi, ma fiafia i se boom tamaoaiga faaumiumi, ma avea ai o se tasi o atunuu sili ona Tamaoaiga o le lalolagi. ua i Italia i le tamaoaiga tele lona tolu i le Eurozone ma le tamaoaiga tele lona valu i le lalolagi. O loo i ai a lava le tulaga maualuga o le atinae o tagata ma fiafia le expectancy ola aupito maualuga i le Iuni a Europa. Taalo Italia se matafaioi iloga i faaitulagi ma militeli lalolagi, mataupu faaleaganuu ma faava.




#Article 33: Iunaite Sitete o Amerika (528 words)


Iunaite Setete o Amerika o se atanu'u e tū i le vā o Kanata ma Mekisiko. O lona taulaga o Uasigitone D.C. E lima sefulu setete i totonu 'Iunaite Setete o Amerika'. O tagata o ISA o gagana Fa'aperetania. I le 3.8 miliona maila faatafafa ma i le silia ma le 320 miliona tagata, o le atunuu o le lalolagi o le tolu po o le fa-aupito tele i le eria atoa ma le lona tolu e sili ona nonofo ai. O se tasi o le lalolagi o le atunuu sili ona eseese ma aga 'eseʻese, o le oloa o femalagaaiga tele-fua mai le tele o atunuu. O le laufanua ma le tau o le Iunaite Setete e matua eseese foi, ma le atunuu o le aiga i se eseese o meaola. O le Iunaite Setete tulai mai 13 kolone Peretania i le Talafatai i Sasae. Feeseeseaiga i le va o Peretania Tele ma le nofoaga tau atu i le Fouvalega Amerika. I le aso 4 o Iulai, 1776, e pei o le nofoaga na tau Peretania Tele i le Taua i le Lotoifale o Amerika, sui mai le 13 nofoaga faaaogaina autasi le Tautinoga o le Tutoatasi. O le taua muta i le 1783 ma le aloaia o le tulaga tutoatasi o le Iunaite Setete e ala i le Malo o Peretania Tele, ma o le uluai taua faamanuiaina o le tutoatasi e faasaga i se malo kolone Europa. Sa talia le tulafono faavae a le atunuu i luga o Setema 17, 1787, ma faamaonia e le setete i le 1788. O le uluai teuteuga sefulu, faatasi taʻua o le Tulafono o Aia Tatau, na faamaonia i le 1791 ma ua fuafuaina ina ia mautinoa ai le tele o saolotoga tau le va o taua. Uunaia e le aoaoga faavae o Faaalia Taunuuga, o le Iunaite Setete na amata i se faalauteleina malosi i le isi itu i Matu o Amerika i le senituri lona 19. I le taimi o le afa lona lua o le seneturi lona 19, faamutaina le nofo pologa faaletulafono le Taua Amerika Sivili i le atunuu. I le faaiuga o lena senituri, na tuuina atu o le Iunaite Setete i totonu o le Vasa Pasefika, ma ona tamaoaiga, tulia i tele vaega e le Fouvalega Alamanuia, sa amata ona lele. 
O le Sipaniolo-Amerika Taua ma le Taua Muamua o le Lalolagi o se tasi faamauina i le tulaga o le atunuu o se mana militeli lalolagi. O le Iunaite Setete o se Tamaoaiga atunuu ma ua le tamaoaiga o le atunuu aupito tele i le lalolagi e laiti ma moni le tamaoaiga, manuia ai mai le tele o punaoa faanatura ma fua tagata faigaluega maualuga. A o le ua manatu tamaoaiga U.S. mavae le tau alamanuia, le atunuu faaauau pea ona avea o se tasi o le gaosi aupito tele o le lalolagi. Tausiga o tusi mo le 34% o tupe faaalu militeli le lalolagi ma le 23% o le tamaoaiga lalolagi, o le lalolagi o le mana sili o le militeli ma le tamaoaiga, o se autau iloga faaupufai ma faaleaganuu, ma se taitai i suesuega faasaienisi ma suiga fou faatekonolosi.




#Article 34: Melanisia (158 words)


Melanisia o se igoa e sau mai le 'upu' 'Kuliki' o (Motu e Uli). 
O tagata Melanisia ga nonofo i le vasa o le Pasefika au mai le Pasifika.
Melanisia o tagata le Pasefika e sau mai i atanu'u o Fiti, Solomona,Papua,Niu Kaletonia,Vanuatu,Norfolk ma laiti tagata o Melanisia le nofo i Kilibati ma Toga ma isi Atanu'u Polenisia. o tagata o Melanisia le pea ga omai mai afalika po asia i le vaitaimi lea 400 milliona tausaga i aso ga. O lenei vaitaimi o tagata o Melanisia le nonofo Ausetalia, Niu Sila, ma isi fo'i atanu'u i lenei lalolagi. O tagata mai Fiti le pea fa'a Polenisia le Gagana au'a to'atele tagata Polenisia le nonofo i nu'u laititi. O nu'u ia e le Melanisia, o nu'u o Lau ma Rotuma.Le pe'i fo'i o Vanuatu motu o Solomona ma Papua le laititi tagata o Polinesia le nonofo i nu'u laititi.

Motu ia e pea fa'amai le 'Melanisia' latou tagata.




#Article 35: Lau (103 words)


O 'Lau' le ogatotonu o Fiti ma Toga. O 'lau' o tagata mai Toga ma Fiti ai le latalata atu 'Lau' ia Fiti. O tagata Lau le gagana Fiti, ai laititi foi gagana Toga isi nu'u laiti. E mamao atu Lau ia Toga ae lata ia Fiti. O 'Lau' le pea selau nu'u laititi le totonu 'Lau'.
O le taulaga o 'Lau' o Tubou i le nu'u laititi o Lakema. O le nu'u lea ga feoti o le tupu afakasi Toga ma Fiti ga aumai mai Toga, o lana igoa o Tupu Enele Ma'afu o gaia ga tanu lana tino ia tonu Lakema.




#Article 36: Polenisia (122 words)


O le Polenisia o le faiupu e sau mai le upu kuliti o 'tele', O le vase o Polenisia le pea 1000 afe nu'u po motu le totonu le vasa o Polenisia. O 'Polenisia' le tele atu nu'u ia Micronisia ma Melanisia. Le o'o luga ole Pasefika i tai Hawai'i ma so'o foi Kilibati ma sisifo Tuvalu se fa'a o'o atu ia Rotuma,Toga,Lau ma Lalotoga ia so'o foi Fa'afarani.

O le tagata 'Polenisia' ga amata mai le Lapita sau mai Samoa, Fiti ma Toga.

O 'Nuu' ma 'Atunuu' le lalo i'e le tutu fa'atasi ma le Polenisia e tele Nuu ma Atunu'u ia, le pea Tu'uto'atasi po ona atu ia isi Atunuu pea foi isi Polenisia e nonofo i nu'u laititi lava. 




#Article 37: World Wrestling Entertainment /Samoa (2092 words)


O le pi'iga lea o le World Wrestling Entertainment ga amata mai le tausaga 1952 ia Vince McMahon Snr. O le vaitaimi lea e ona atu Vincent Kennedy McMahon le pi'iga ua tamilo i le lalolagi ma fiafia ai tagata e matamata ai le po Aso Gafua WWE Raw, po Aso Lua o ECW ma le po Aso Faraile e sau ai le WWE SmackDown!. O le mea muamua e nofo mai vaega o Stamford, Connecticut ma isi fo'i ofisa le totonu o Peretania, Iapani,Mexico ma isi fo'i atanu'u le lalolagi.
O le kumpani i muamua i le ta'aloga fiafia i le lalolagi i lenei vaitaimi lea. O le igoa muamua ole World Wrestling Federation a ua sui le igoa le World wrestling entertainment i le tausaga 2002, au'a ua toe ave le igoa ia manu faoga ai.

Le Maua o le Pi'iga

O le maua o le pisinisi ga amata mai Roderick James 'Jess' McMahon ua gaia fo'i ga ona fo'i fusuaga i aso ia, ae se fa'afetai mo laga uo o Tex Rickard le ga maua laga degree e fai ma fa'asoasoani ina le pi'iga, i taimi e fai ai pi'iga i le malae tel'e i Iunaite Sitete o Amelika o Madison Square Garden i le tausaga ( 1939 ma 1948). Au'a gaia ga fai laga pisinisi i fusuaga i tai New York. O laga pi'i muamua le ga fusu mo le light-heavyweight championship ma Jack Delaney ma Paul Berlenbach.
Ia o'o le vaitaimi lea, ga fai o le pi'i polofesa o Joseph Raymond Toots Mondt le ga fai laga pi'i sitaili fou o le Slam Bang Western Style Wrestling e fa'asoasoani le ta'aloga mo isi sipekitete. Ia o le vaitaimi lea, ga fai gaia laga pi'iga fou, o le taimi lea ua uo fa'asoasoani o le pi'iga champion o Ed Lewis ma laga manager o Billy Sandow. Isi fo'i taimi e o laua e aumai isi pi'i e saini latou pepa mo le Gold Dust Trio. Ia mo'i isi taimi le ga le fiafia ai isi pi'i e o latou ma alu lalo le puu le kumpini. Isi fo'i taimi e alu Mondt isi kumpini pi'iga, mai se fo'i le kumpini o Jack Curley i tai New York City. Ia isi fo'i taimi ga pa'u atu le kumpini pi'iga o Curley, ga sifi atu o Mondt i laga pi'iga i New York City. Le vaitaimi lea ga tele atu isi tagata le ga fia manao e pi'i po auga le kumpini ae mai se fo'i o Jess McMahon.
Ia feagaluega fa'atasi o Roderick McMahon ma Raymond Mondt e fai latou kumpini Capitol Wrestling Promotion (CWC). Ia o'o atu i le tausaga 1953, le ga galulue fa'atasi o latou ma le National Wrestling Aliance. Ia o'o le tausaga lea ga faatau o Ray Fabiani ma Mondt le atali'i o Jess o Vincent J. McMahon e ave le avanoa o laga tam'a mo le kumpini. O le vaitaimi leo feagaluega fa'atasi o McMahon ma Mondt. O lenei vaitaimi ua ave 70% o le kumpini National Wrestling Aliance . O lenei taimi ua a'oa'oina Mondt o McMahon e puti atu malae ma kumpini pi'iga, ai mai se fo'i le a'oa'oina i le feagaluega i le pi'iga o le pisinisi. Pea isi fo'i taimi e galulue fa'atasi latou ma le American Wrestling Association(AWA), ma le WWE Hall of Famer Nick Bockwinkel ua ga feagaluega atu i le CWC le vaitaimi ga, ua igoa le kumpini lea, CWC le North East Triangle. E fa'a vava'ai i latou i le Triangle lea o le teritori o le CWC ga tuu totonu o Pittsburgh,Washington, D.C., ma Maine fo'i ga tuu totonu le triangle.

O lenei vaitaimi, o le NWA World Heavyweight Champion ga alu i le si kumpini pi'iga ma alu isi kumpini pi'iga e ave laga fusi e sumpini i le lalolagi. O le tausaga 1963, le pi'i ga maloina le fusi o Nature Boy Buddy Rogers. O le vaitaimi ga, e le fiafia le National Wrestling Aliance i Mondt au/a e pi'i Roger's fafo le North East. Ai leiloa o le NWA le mea lea ga fia mana'o o Mondt ma McMahon e tu'u pea le fusi National Wrestling Aliance, Championship ma le malie o Buddy Rogers e totogi le tupe $25.000 mo laga fusi,(ia e te mautinoa o pi'i i vaitaimi ga e totogi se tupe mo le fusi). Ia o le vaitaimi e le malo ai o Roger's, ia Lou Thesz i le tasi-fall-pi'i mo le fusi i tai Toronto,Ontario,(Tanata). Ia le taimi ga malo ai Lou Thesz, ga amata le matala ina o le kumpini pi'iga fo'u o le World Wide Wrestling Federation (WWWF) i le aso, Iuanuali 23,1963.
O Aperila, ga ave atu Rogers le WWWF fusi, mo le apocryphal sumpini i Rio De Janiero,ua o'o fo'i le si masina ga malo atu Bruno Summartino le i Me,17,1963 le taimi ga uma ai le fusuaga ga o'o laga fa'amai le tap'e ina o laga fatu. Ga faamai tagata, e le atoa le minute uo tof'a.

Ia ga alu o Mondt, i le fa'auma ina le 60's. Ia mautinoa fo'i le WWWF ga pei aumai mai, le NWA, ai nofo pea Vince McMahon Snr i le api o NWA. Ia e le toi iloa pe ai se kumpini e tuu totonu le Northeast, ai pea fo'i ga fai isi fusuaga e pei fo'i 'fusu' vs 'fusu', e fai fo'i e mimita vale se pi'i ai mautinoa e le malo sesi.
Ia o'o i (Me 1979), o le WWWF ga sui atu le igoa i le World Wrestling Federation (WWF). Ia lenei taimi ga tuu le igoa lea.

O 1980, ga ave le avanoa mo laga atali'i o Vincent J. McMahon Vincent Kennedy McMahon ia o le vaiataimi ga ua maua laga atali'i le Titan Sports,Inc, ma o'o fo'i le tausaga 1982 ga fa'atau le kumpini Capitol Wrestling Corporation o le pi'iga lea ga auga atu laga tam'a. O le McMahon matua, ga leva ga auga atu le Northeastern teritori i le ma isi fo'i tagata aumai mai NWA.O gaia fo'i ga iloa atu le polofesa pi'iga i le mea ta'alo, ma le mea e le mo'i sili lava.
O le sui tel'e uo fai i le kumpini pi'iga ia laga atali'i o McMahon.
E lo'o tale WWF le ga pa'u lalo latou kumpini e tele fo'i isi kumpini totonu le teritori ai mai se fo'i NWA, ia (o le vaitaimi uo sola o le WWF) e su'e atu latou teritori, au'a e fiafia ai (WWF) e tu'utoatasi.

Ia o le taimi lea, leo alu McMahon e fa'ali le pi'iga luga i TV i le Iunaite Sitete. Ia lenei taimi ua amata fo'i McMahon fai laga fale fa'atau mo video pi'iga i le WWF ole kumpini lea o le Coliseum Video kumpini. Ia o le vaitaimi lea e le mana'omia o McMahon e fa'alogo i upu e faamai e aua ona fa'atau po advertise atu i mea fafo lo'u pito nu'u. Ia leiloa tagata pauga o le afu mo McMahon, ta le fia mana'o a le tupe. Ga fia mana'o fo'i o McMahon e iloa atu le lalolagi laga galuega lelei.

O le taimi ga ai Hulk Hogan tonu le ata o Rocky III le taimi ga sau ai le ata i le Iunaite Sitete ga fa'atau loa McMahon o Hogan e saini le pepa. Ia le vaitaimi le ga faitau o Roddy Piper ia ma le si fo'i pi'i o Jesse Ventura ma tele fo'i isi pi'i ga fa'atau o McMahon latou igoa o Andre the Giant,Jesse Ventura,Greg Valentine,Paul Orndoff,Don Muraco,Jimmy Snuka,Rick Steamboat ma le Iron Sheik. O Hogan, o le tagata ga fa'aga tele atu o McMahon. Au'a a leai se Hogan ia e le mafai ona alu pea le kumpini WWF.
Ia va'ai atu i laga lipoti, o McMahon matua ga ta'uina i laga atali'i, Vinny, lea le mea o'oe le fai? Te'o tu'u o'oe lalo le mauga. Ia te mautinoa atu i le McMahon laititi e mafai ona alu le WWF isi nu'u. Ia fa'apea fo'i se taulaga tel'e mo le WWF teo maua atu se financial pa'u. Ia o'o i le olaga o McMahon ga fa'amai i le WWF ma le NWA, ai mai se fo'i isi kumpini le popole atu le amataga le pi'iga ma le pa'u ina i le pi'iga, ai mai se fo'i Wrestlemania.

Wrestlemania o se ata-totogi ma va'ai. Ma isi fo'i atanu'u le ga va'ai atu i Wrestlemania i le pi'iga-ata-totogi se mea ga sau i le Circuit tapuni i le TV. Ia le taimi ga va'ai atu mou kumpini pi'iga o gaia o le tagata e Sili atu laga polomoke i le polofesa i pi'iga.
Leai se fo'u ga va'ai ai latou, paua le pi'iga le ga totonu Amelika, ai mai se fo'i NWA le ga ave ina latou le polotalame o Starrcade e pei'o Wrestlemania, ma le maketi o le McMahon matua le ga fai i Shea Stadiums i mea e mafai ona va'ai i malae tapuni ma isi fo'i pito.

Ia le mea ga fia mana'omia o McMahon e aim atu ma va'ai atu e fa'a muamua le WWF i ta'aloga uma.
O le taimi lea ga aumaia McMahon le au tagata po celebrity e tuu le avanoa o Mr.T ma Cyndi Lauper e sumpini po o'o atu i le ta'aloga. MTV ga fa'amai atu e tu'u isi WWF polotalame i le vaitaimi lea, i le upu o Rock 'n' Wrestling Connection.

O le vaitaimi lea, leo o'o Wrestlemania, ga amata 1985. O le ta'aloga lea/ po le polokalame lea ole pi'iga ga faamai o McMahon ga amata atu laga sitaili o le polofesa pi'iga. O le WWF pisinisi leo fa'amoemoe i McMahon ma le-Amelika pepefoliga ma laga paga au lelei o Hulk Hogan le ga nofo totonu le pi'iga pisinisi mo tele tausaga. Ma isi fo'i tagata le ga fia mana'o e fai se tausaga auro lua mo le profesa pi'iga. Ma se TV net galuega e amata mai le 1950's. O'o le tausaga 1987, o le tausaga ga amata ma lelei uma mea le pisinisi fa'apea fo'i, Wrestlemania III.

O le vaitaimi lea, ga so'o atu le WWF, mo le maua ina mo le ave ina Steroids i le tausaga 1994, le ga fa'apea fo'i sexual harassment ga fai i au galuega mai i le WWF. Ia o le vaitaimi ga uo sala o McMahon i le $5 miliona, o lenei taimi ga laititi uma malae ma isi fo'i mea e le tel'e atu i pi'iga i nei. O le vaitaimi leo tipi isi totogi o pi'i lua i le ofisa lua, e pei'o 40% ma le (50% o le au manager o Bobby Heenen ma Jimmy Hart le ga sola). Mea fo'i lea, ga fa'asoasoani i tagata e feagaluega i le WWF, o le mea fo'i leo sifi atu pi'i i le World Championship Wrestling(WCW) i le tausaga (1993-1996). O le vaitaimi lea, ua uo fag'a le igoa fou o le WWF Generation Fou, o le taimi lea ga ai, pi'i o Shawn Michaels,Razor Ramon,Diesel,Bret Hart ma le The Undertaker. O le taimi leo alu le aso, ma tele fo'i pi'i fou le o'omai le malae pi'i ai mai se fo'i pi'i e laititi tausaga, o le taimi ia pi'i matua o Hulk Hogan ma Randy Savage le ga feagaluega i le (WCW).

itulau sili; Le Attitude Era

Steve Austin o le foliga fou i le kumpini, amata mai laga tala Austin 3:16, ia o'o le si vaitaimi ga malo gaia ia Jake Roberts i le sumpini o le 1996 King of the Ring totogi-le-vaai. Ia le vaitaimi lea, uo amata mea leaga, pelauvale, ma isi mea e sumpini atu ma World Championship Wrestling. O le taimi ga alu o Bret Hart i le (WCW) au'a le Montreal Screwjob. O le mea lea ga, sui ai le olaga o McMahon i le tagata le pe sitaili pe o gaia le fia letua. Ole taimi lea ga fai isi fusuaga e pei'o Austin vs McMahon ai mai se fo'i le fa'aolaga o le au D-GenerationX, o le uiga lea o le attitude. O le amataga o le attitude era le ga sui sitaili au'a le sumpini ma World Championship Wrestling. O le amataga o le Aso Gafua Po Wars, o le sumpini nei o (WWF)ma le (WCW)mo o ai muamua. Le ga tele fo'i foliga fo'u le ga amata i le kumpini pi'iga Mankind(iloa atu o Cactus Jack i ECW),
Chris Jericho,The Rock(igoa mo'i o Rocky Maivia),Kane ma le 1996 au Olympic Auro Medalist o Kurt Angle.
 
  




#Article 38: Wwe smackdown vs raw 2009 (363 words)


WWE Smackdown vs Raw 2009, o le ta'aloga sefulu le sau i falefa'atau i Novema,1,2008 i Amerika so'o laia Ausetalia ia fa'apea fo'i Niu Sila ma isi atanu'u. O le ta'aloga lea e sili atu ia lesi Wwe SmackDown!vs Raw 08. O lenei ta'aloga le lelei mo matua e ta'alo ai, ai mai se fo'i tamaiti laititi le fiafia lava ta'alo i ta'aloga ia. O lenei ta'aloga e ona i le World Wrestling Entertainment /Samoa.

O le Aso o pei'o Mati 28, 2008 ga fia fa'ali mai ata i le ta'aloga fou o Smackdown vs Raw 2009. E pei'o Le Hardy's ga fa'ali atu fusu ia lesi paga o Randy Orton ma Ken Kennedy i le malae o Summerslam.
O le fa'amatalamaina o THQ e sui le le manuva le tagata pe tu'uina 500 selau manuva i le ta'aloga, ma tu'u ina manuva lelei mo le mulimuli, ae mae se fo'i o (Playstation ma X-Box 360) o le aim la tu'u tonu le ta'aloga. Fa'amai fo'i isi fusu fou e tu'u le Wii pei'o Steel Cage ma le Ladder Match. Ma isi fo'i tagata le fia manao e fusu mea le ai tagata ae mai se fo'i fag'a la'au,Pake, LauLau,nofoa ma isi fo'i mea e fa'a extreme ae le ta'aloga. Ua uo fa'amai THQ e fa'ao'o tusitala le polokalame wrestlemania e aua uma ae fia manao ona alu pea tusitala o Wrestlemania ma tele fo'i tagata fasili mai pe mafai ona tu'u se 24/7 tonu le tusitala po le season e magaia le ta'alo tamaiti.

O THQ ga fa'apea fo'i e fai se mode Fa'a mulimuli pe 10 ai o'o atu le 500 mo tagata pe fia manao e vave pe fia manao e fa'afaiaga lato pi'i.

O le Wii version le ua o fai gameplay sumpini mo le togina. Le leo tautala leo mafai ona fai mo Playstation 3 ma version i Xbox 360 leo fai. O le ta'aloga fo'i leo mafai oga download ina i le Igakaneti le mea lea ua fai e fa'a fua mea aso ma aso e fa'a fou mea uma.

O le Roster lea, mo le ta'aloga 'Smackdown vs Raw' 08 ma 'ECW' lea totonu le ta'aloga.




#Article 39: ECW (130 words)


Extreme Championship Wrestling se pi'iga ga ona ai i Tod Gordon ma ia ave le avanoa ia Paul Heyman e vaai falelei le Kumpani ae leiloa le tausaga le 2001 ga gau le pisinisi au'a le lava le Tupe e fa'a ola le pisinisi. Ia le vaitaimi 1992, le talatalaga o Extreme Championship Wrestling o le pito o Philadelphia, Pennsylvania ma leai fo'i se mea fo'i e popole ai latou, au'a ga to'atele tagata i aso ga, ga fiafia le ta'aloga o le pi'iga ae le vaitaimi lea ga pi'i mai Tazz,Terry Funk,Tommy Dreamer,Bam Bam Bigelow, Sabu
ma isi fo'i tagata ga amata ma fiafia i ai pi'i ia.Le uma le pisinisi le ogatotonu o 2001 le faigata ina fa'atau i le World Wrestling Entertainment /Samoa ia  Vincent Kennedy McMahon.




#Article 40: Vincent Kennedy McMahon (580 words)


Vincent Kennedy McMahon ga fanau Aukuso 24, 1945 i Pinehurst, North Carolina. Isi fo'i igoa o 'Vince McMahon' po 'Mr. McMahon'. O gaia e ona le World Wrestling Entertainment /Samoa ma gaia ona fo'i pokalame o Raw,ECW ma Smackdown. O le vaitaimi lea 2001, ga fa'atau 'Vince McMahon' o le World Champion Wrestling(WCW).
O 'Vince McMahon' le aofai le pi'i lelei ga tolu laga sumpini ga malo ai, o le lua wwe championships ga malo ma gaia fo'i malo le Royal Rumble,1999. Ga amata atu laga ta'aloga pi'iga i le vaitaimi o 1971.

O le vaitaimi lea, ga uma le laoga o Vincent Kennedy McMahon, ia ga mafaufau falelei o McMahon i le pisinisi laga Tam'a. E pei fo'i le vaitaimi lea ga fia manao McMahon e ave le pisinisi laga Tam'a. Ae leiloa o McMahon laga Tam'a e le fiafia ona fa'atau ina laga atali'i le pisinisi, au'a teo tupu se mea ae le fia manao laga e paloga i mea lenei.
O le vaitaimi lea, le ga alu lelei uma mea, ae mai se fo'i McMahon ga fiafia au'a ua ona le Kumpani ma lesi mea o McMahon ga tatala faito'a mo le pi'iga pokalame muamua i aso lea e totogi o Wrestlemania 1 o le tausaga ga o le 1984, i le malae tel'e o Madison Square Garden le ga 19,121 ga omai e tamata i pi'i i vaitaimi ia o Hulk Hogan,Andre the Giant le tama fo'i le tel'e, ma isi fo'i pi'i ae mai se fo'i Mohammed Ali ae ota se tumu. 

O le mea lea ga amata mai, le Survivor Series 1997. O le vaitaimi lea ga pi'i Bret Hart ia Shawn Michaels, o le vaiataimi lea ga le fiafia ai McMahon ia Bret Hart au'a ga lelei atu le pi'i Bret ia Shawn Michaels. O le aso lea, ga sui atu le olaga o McMahon i le Olaga leaga.

O le vaitaimi lea ga fiafia ai McMahon i le fa'atauga o le pi'iga pisinisi o Ted Turner o le World Championship Wrestling (WCW) i le 2001, au'a o le malo o Raw, Aso Gafua i le mea lea ua o gau i le Kumpani lua ia ECW ma World Championship Wrestling.

O le corporation ga amata mai Survivor Series 1998 le igoa 'Deadly Games', o le aso lea ga sumpini ai 14-tamaloa. O le vaitaimi lea ga fia mana'o McMahon e alu Mankind le final e sumpini mo le fusi WWF Hardcore Championship au'a e fia mana'o McMahon e malo Mankind
au'a e hardcore tele gaia.
O'o atu le 1999, ga sumpini McMahon le Royal Rumble,1999 ga tu'u fo'i $100,000 selau afe tala mo le tagata te mafai ona togi fafo 'Stone Cold' Steve Austin le Royal Rumble,1999, ae ga sau The Rock e fa'a valeaina 'Stone Cold' Steve Austin, ia o le valea fo'i Stone Cold, ia sau mulimuli McMahon togi fafo 'Stone Cold' Steve Austin o le taimi ga, ga malo ai McMahon. Ia lelei fo'i le mea lea, au'a e alu McMahon Wrestlemania e sumpini mo le fusi ia The Rock.
Ia o'o atu le St Valentines Massacre ga fusu gaia ma 'Stone Cold' Steve Austin totonu le paa tel'e, ai te'i fo'i le sau fafo o Big Show ma fasi 'Stone Cold'.
Ua le malie o Vince McMahon, amata mai le Aso lea (Aperila 12), ga amata ga au fa'atasi o Le Corporation ma le Ministry o le Darkness e ua o uma  e fasi 'Stone Cold' Steve Austin




#Article 41: Tazz (362 words)


O le tamaloa lea TAZZ na fanau oketopa 11 le tausaga 1967, totonu le Red Hook section o new york i totonu le nu'u o amerika.O lana galuega o le tama lea o le tama tautala luga TV mo le pi'iga ECW. Sau vaiaso uma le tausaga i le aso lulu i le taimi afa le tolu le aouli, pe fia matamata ia na ia. 

Na galuega muamua lega faluega ai o le tama pi'i amata ai i le tausaga 1987 i totonu i le nu'u Puerto Rico. Na a'o muamua laga pi'i ia laga coach ma le lisi tama pi'i fo'i o Johnny Rodz.

Ole vaitaimi ua maua lana chance ia fa'ali lalolagi o saga lelei, lana ia e maua ai se tupe lelei po se siampini ia e maua ai. O lana style o lana pi'i o le fa'a karate. O ia ma lana tama Kevin Sullivan na malo fa'a lua o le fusi fa'a paga o ECW. Na siampini fo'i TAZZ le fusi TV o ECW ia mati 1994.   

O le toalua ia ua toatele o taimi ua pi'i ai totonu ECW, a o le tama na SABU, tua fai sosea mea ea, ia e malo na ia, a ua foga gafoa, laulau, Pate, Barb wire ma fusi pa'u a tili ai TAZZ, ma le fo'i TAZZ toe fai ai ia SABU.

O le vaitaimi lea ua tua ready ia TAZZ fusi lalolagi ma uu ai le taimi u'umi, A ua lavea fo'i le tama siampini Shane Douglas. A o le taimi fo'i na toe fai ai lisi fusi fa'a lalolagi o le FTW heavyweight Champion ma fa'a igoa ai na ia o le siampini o le fusi na. Toe sau fo'i mai le tama Sabu ma toe malo mai le fusi fou mai ia TAZZ. O le fusi FTW Heavyweight Championship.

Mo iva masina na uu ai TAZZ le fusi ECW a ua sau foi le taimi ea alu mea lai ia tele ai tupe a ia ua saini ai TAZZ i le WWE. A o isi taimi ea alu pi'i mo ECW, ai lana contract ia WWE. A o taimi ia ua retire TAZZ i le pi'iga.  




#Article 42: Wwe SmackDown!vs Raw 08 (202 words)


Wwe SmackDown!vs Raw 08 ga o'o atu i falefa'atau i le tausaga Novema, 2007 o le ta'aloga lea ga fai atu YUKE'S future media creatorsmafai fo'i ta'alo i le Playstation 2,Playstation 3,Xbox,X-box360,Playstation Portable,Wii ma Nintendo DS i THQ ia Novema, 2007.
O le ta'aloga lea o le ta'aloga 'iva' leo o'o i falefa'atau. O le Wwe SmackDown!vs Raw o le ta'aloga u'umi lega mafaufau ma fai atu mai le pisinisi pi'iga,World Wrestling Entertainment /Samoa‎ .

Le ta'aloga lea ga faia e fa'a ta'ita'i ai tekiniki fo'u e fa'a lelei ai le ta'aloga. O isi fo'i style o high-flyer, powerhouse, Hardcore ma tele fo'i isi style fusuaga ga tuu i lenei ta'aloga e fa'amasani ai tagata e ta'alo ma fiafia.

O le mode le ta'aloga le fa'apea fo'i e mafai ona ta'alo ina season mode ma general manager mode ai mai se fo'i 24/7 mode e fa'a u'umi. O le season mode le ai fo'i le general manager lua o Theodore Long ma Jonathon Coachman le fai uma tonu totonu le ta'aloga i le 'season mode', tele fo'i fusuaga mode o le IRON-MAN MATCH, BATTLE ROYAL, HELL IN A CELL, TLC MATCHES, ROYAL RUMBLE ma tele fo'i isi fusuaga e te sumpini ai.




#Article 43: Bobby Lashley (145 words)


Franklin Roberto Bobby Lashley (fanau Iulai 16, 1976) totonu Junction City, Kansas City. O gaia fo'i ga pi'i atu i le pi'iga World Wrestling Entertainment /Samoa (WWE). E pei'o Bobby Lashley, ga feagaluega i le ami o Iunite Sitete o Amerika. O Bobby Lashley ga pea ga uu le lua fusi ile vaitaimi ga pi'i i le (WWE) o le WWE Iunite Sitete Fusi ma 3 taimi ga uu le WWE ECW Fusi.

Le World Wrestling Entertainment (2005-2008)

O le vaitaimi 2003 ga saini atu le contract o Bobby Lashley ma le World Wrestling Entertainment au'a ga fa'apea fo'i gaia e malolo ina i le Ohio Valley Wrestling.

O ogatotonu o le tausaga '2005' ga alu 'Lashley' sumpini i fusuaga mo SmackDown! ma Raw.

Amata mai, Novema, 2006 ga sifi fo'i 'Lashley' i le ECW. Ga tele fo'i aga sumpini ma Big Show ma Test.

 




#Article 44: Fa'apotopotoga a le Atua Samoa (2817 words)


O le Ekalesia Aoao o le Fa'apotopotoga a le Atua Samoa po'o le World Samoan Assemblies of God Fellowship o se ekalesia pito sili ona to'atele i le lalolagi e ala i le tala'iga fa'a-le-penetekoso. O lenei lava ekalesia o lo'o i lalo o le fa'amalu tele o le Fa'apotopotoga a le Atua i Amerika po'o le Assemblies of God.. 

O lenei foi galuega na amataina i lalo o le va'aiga a le Susuga i le Fa'afeagaiga ia Pastor Max Haleck Jnr le ta'ita'i aoao o le Ekalesia i le Lalolagi, seia o'o ina vala'auina e ia e lona Atua i le tausaga 2006, ma o iina na loto fa'atasi ai le mamalu o le komiti fa'afoe aoao ina ia avea le Susuga ia Pastor Samani Pulepule ma ta'ita'i aoao a le lalolagi. E tusa ua 43 tausaga talu ona ta'ita'ia e le Susuga ia Samani Pulepule le matāgaluega i Niu Sila, ae ua lua tausaga i le nofoa o le ta'ita'i aoao a le lalolagi, ma o lo'o va'aia pea le fa'amalologa a le Atua i lana auauna, aemaise le faletua ma le Ekalesia i Aukilani.

O ekalesia o le Fa'apotopotoga a le Atua i le Lalolagi po'o le Assemblies of God Worldwide, e tusa nei ona 283,413 ekalesia i atunu'u e 200 i le lalolagi atoa, ma o le aofa'i o tagata tapua'i, e 60 miliona. 

A'o le mafutaga, po'o le itu tino a Samoa, e to'a 500 ekalesia Samoa i le lalolagi atoa, ae ova atu i le 97,000 tagata tapua'i ma o lo'o tupu pea ma ola le galuega i lalo le fa'au'uga a le Atua e le gata i Samoa, ma Amerika Samoa, a'o nisi o atunu'u o lo'o aumau ai lenei fa'alapotopotoga.

E tolu A'oga Tusi Paia a lenei lava fa'alapotopotoga, o lo'o iai nei lava i Tutuila i Tafuna, ae lua i totonu o Samoa (tasi i Savai'i, tasi i Upolu)

'O lenei lava fa'alapotopotoga na amata mai i Amerika i le tausaga 1914, i le mea o ta'ua o le Azusa Street Revival na papatisoina ai tagata i le Agaga Paia e afua mai i le tautala i gagana ese'ese, fa'amalologa o tagata mama'i ma nisi vavega tetele na faia e i latou uma na papatisoina i le Agaga Paia.

I le tausaga 1928 na o'o mai ai le tapuaiga fa'a-penetekoso i lau'ele'ele o Amerika Samoa e le Susuga ia Rev. Herman Winkleman le misionare a le ekalesia o le Fa'apotopotoga a le Atua. Na toe foi Rev. Herman Winkleman i Amerika, ona a'auina mai e le ekalesia i Amerika le Susuga ia Rev. Maurice Luce, na taliaina e ia e le ekalesia ua fa'aigoaina o le Ekalesia Fa'apotopotoga o Iesu, o se mafutaga na ō ese mai le ekalesia L.M.S, ma o iina na amata ai le Ekalesia Penetekoso ua fa'aigoaina o le Fa'apotopotoga a le Atua Samoa.

Mai lava le tausaga 1928 e o'o mai i le taimi lenei, o lo'o salalau lenei fa'alapotopotoga i itu e fa o le kelope.

Na amata i Amerika Samoa le galuega a le Atua, ona alu atu lea le tala lelei i Samoa i Sisifo ma o iina na tupu ai le galuega a le Atua i lalo o le ta'ita'iga o le Agaga Paia.

I le amataga o lenei Ekalesia, na avea ai Pastor Max Haleck Jnr (mai Amerika Samoa) ma ta'ita'i aoao o le Ekalesia. I le tausaga e 2006 na vala'auina ai lenei auauna e lona Atua, sa leai se manatu po'o ai o le a tu i lenei nofoa, ona o le fa'aiuga o le tausaga 2006 na usuia ai le Fonotele a le Lalolagi i totonu o Samoa. Na fai le fono a ta'ita'i o matagaluega ta'itasi, ma i le po mulimuli o le fono 2006, na avea ai le susuga o Si'upapa Vaovasa le ta'ita'i o le matagluega i Hawai'i ma sui o le Komiti Aoao, ma o iina na maua mai ai le tali, ua avea le Susuga ia Samani Pulepule ma Ta'ita'i Aoao o le lalolagi.

I le amataga o le galuega i Niu Sila, na o'o mai ai Samani Pulepule ma lona faletua Sapapali'i i laumua o Niu Sila, na na o mai e asi le galuega, a'o vaaia e le susuga ia Makisua Fatialofa le galuega i Niu Sila, e le'i mautu mea uma, o le ulua'i ekalesia i Niu Sila na amata i Ueligitone, ua tupu lea galuega ona amata ai loa ona vaelua le ekalesia, tasi i Ueligitone, tasi i Porirua. O Porirua foi na faifeau ai le Susuga ia Fereti Ama, o se toa o le Atua lenei tagata.

I'u atu ina o'o i Aukilani lenei fa'alapotopotoga, o maua atu tala o fai a'oga tusi paia i totonu o Magele, ua toe foi Makisua Fatialofa ma le Tina ia Mauosamoa i Samoa, ma ua fai palota a Niu Sila, sa latou manana'o lava ia toe foi mai le susuga ia Makisua e ta'ita'ia le galuega, peita'i ane ua le mafai ona o le galuega i Samoa, sa tu'u i talosaga e le matagaluega o Niu Sila, se naunautaiga ina ia auina mai e le Atua se tasi e ta'ita'ia le galuega. Na tali mai le Atua, ma na toe foi mai le Susuga ia Samani Pulepule i Niu Sila, ma fa'atuina se Ekalesia i Grey Lynn, mao iina na fa'au'uina ai o ia i le fono i Ueligitone e fai ai ma ta'ita'i aoao o le Matagaluega Fa'apotopotoga a le Atua Samoa i Niu Sila.

Ua atili ona tupu pea ma ola lenei Ekalesia, sa latou silafia foi, o lo'o tutusa le la talitonuga ma le fa'amalu tele o le Assemblies of God in New Zealand. O Grey Lynn Samoan Assembly of God (suia le latou igoa ia Auckland Samoan Assembly of God i le tausaga 1997), o le ekalesia muamua lava na avea ma itu tino o le fa'amalu tele o le itu papalagi. O iina foi, na finagalo ai le mamalu o le Komiti o le Assemblies of God in New Zealand ia fai ai Pastor Samani Pulepule ma sui o le ekalesia Samoa i le Komiti Laua'itele e aofia uma ai ma lotu AOG Papalagi, Fiti, Toga, Korea ma atunu'u 'ese'ese o lo'o galulue i totonu o Niu Sila (AOGNZ).

Tausaga e 2005 sa fa'apea ona 89 Ekalesia Samoa i totonu o Niu Sila, ma sa iai foi ni manatu a nisi e o ese mai le itu laua'itele ae fa'afouina se tusi tulafono a le ekalesia, ia faia lava e Samoa, le galuega a Samoa. Peita'i ane, ua vaeluaina ni manatu, ma sa tu'u atu i le Atua ona ua mana'omia se fesoasoani. O lenei lava vaitaimi ua amata ona luluina le ekalesia i Niu Sila, ma ua i'u ona o ese ni ekalesia e 45 e avea ma se ekalesia tuto'atasi. Ae na'o le 40 lava o ekalesia sa manana'o lava e nonofo i lalo o lea faamalu i lalo le ta'ita'iga o Pastor Aila'ula'u Faletutulu. E tusa la ua lua nei galuega i Niu Sila.

Ua 46 tausaga, talu ona ta'ita'ia e Pastor Samani Pulepule le matagaluega i Niu Sila, e le gata o ia o le ta'ita'i aoao o le lalolagi, ma le ta'ita'i aoao o le Ekalesia i Niu Sila, a'o se Tama i totonu o le galuega, o lo'o vaaia e ia le galuega o Auckland Samoan Assembly of God Inc. ma ua 89 matafale i lena ekalesia. O lo'o faia pea le Fonotatalo a Tina uma i totonu o Niu Sila i po uma o le Aso Lua, ina ia tatalo mo le galuega, ma ia iai pea le fa'amalologa a le Atua i le Tama o le Ekalesia.

E sefulu ma le ono (16) talitonuga a lenei lava Ekalesia, ma ina ua mae'a le fa'atuina o le ulua'i Ekalesia, sa fa'apea ona fono iai le Komiti Aoao ina ia faia se tusi fa'avae a le tatou Ekalesia i o latou talitonuga, e tusa e sefulu ma le ono talitonuga, ae fa (4) talitonuga o lo'o fa'amamafaina e lenei lava fa'alapotopotoga.

Talitonuga a le Ekalesia

Ona o le loto o le Atua ina ia saili ma fa'aola i le na leiloa, ma ia tapua'i atu ia te ia mea uma e fai manava, ma ia fausia le tino o Keriso e ala i latou o e o fa'atuatua ia te ia, o mea taua i le Ekalesia o le Fa'apotopotoga a le Atua Samoa:

E fa'amalosia e le Fa'apotopotoga a le Atua ia lava talitonuga, ona o i latou o le Ekalesia o le Feagaiga Fou, latou te manana'o ia iloa uma e tagata, le aia tatau ina ia papatisoina i le Agaga Paia, e afua ai ona:

I totonu o le Ekalesia, ua iai mafutaga ua ati'ina'e e lenei fa'alapotopotoga mo le lelei o le galuega a le Atua, ae ui i lea, e galulue fa'atasi mafutaga uma ia, ina ia manuia mea uma, ma ia fa'amatagofieina galuega fai po'o tiute foi i totonu o le Ekalesia. Ma o mafutaga nei o lo'o galulue i totonu o ekalesia ta'itasi i le lalolagi atoa:

O lenei mafutaga e aofia ai tagata uma o le ekalesia, e amata mai i le 1 tausaga e o'o atu i le 100 tausaga, afai e ova atu seisi i le 100 tausaga, ona le aofia lea o ia i le A'oga Aso Sa. O lenei mafutaga ua vaeluaina i ni vaega (divided by age). E iai foi le 'au a tagata matutua, o le A'oga Aso Sa e tatau ona faia i le taeao o Aso Sa uma lava, vagana lava aso malolo o tamaiti i le a'oga, ona malolo loa le A'oga Aso Sa, fa'ato'a a'e le A'oga Aso Sa i le taimi e a'e ai A'oga a le fanau.
E muamua ona faia A'oga tusi Paia a vaesga ta'itasi, e tusa la e tasi le itula o le A'oga Aso Sa. E uma a'e le a'oa'oga o le Tusi Paia, ona faia loa lea o tauloto o vasega ta'itasi, e o e fai i luma o le fa'apotopotoga pei lava o se aitema (item) e tauva ai foi vasega ta'itasi mo le ipu o le Vasega e sili i le fa'ai'uga o le tausaga i le taimi e faia ai le laugatogi a le A'oga Aso Sa. O le Komiti foi o le A'oga Aso Sa, e tofia ai le Peresitene o le A'oga Aso Sa, ma le failautusi, ma faia'oga ta'itasi.

O nei mafutaga e vaeluaina ai le Ekalesia i vaega pe 3 pe 5, (e fuafua i le to'atele o le Ekalesia) e tauva ai 'au uma lava i le su'esu'eina o le Afioga a le Atua, o ta'aloga, ia ma le taulaga foi. O le Savali a Keriso (C.A) e faia i Aso To'ona'i uma lava, e fai ai su'ega a le 'au matutua ma le 'au talavou foi. O su'ega foi ia, e maua ai sou togi pe a e pasia le maka 80% i le fonotele e faia i tausaga ta'itasi, i le Laugatogi Aoao. O le Laugatogi Aoao o se tauvaga fa'aleagaga a le ekalesia, e tauva ai ekalesia ta'itasi mo le ipu a le C.A. O le C.A e fai lava i le tausaga atoa, fa'ato'a uma lenei mafutaga i taimi o le Tauvaga a le C.A e faia e Ekalesia ta'itasi, e tauva ai 'au a le ekalesia i ni pese ma siva fa'aleagaga, e o mai ai foi nisi Ekalesia e matamata i sauniuniga a le C.A, ma le fa'amasino na te fa'amasinoina le 'au e sili.

O le mafutaga a Tina, o se malosiaga lea i totonu o so'o se tu'aiga ekalesia, ona o le latou galulue fa'atasi, le teuina o le malumalu ae silisili, le latou naunau i le tatalo. E faia a latou fonotatalo i po o Aso Lua uma lava i le itula e 7 i le afiafi, o lenei lava sauniga e faia e atunu'u uma lava, o le taimi e fa'afeso'ota'i ai Tina uma lava i totonu o le galuega, i so'o se mea latou te aumau ai, i le Tatalo. Latou te mafuta fa'atasi i luma o le Nofoali'i o le Atua, ma tatalo mo le galuega a le Atua, ma e o lo'o ta'ita'ia le galuega. Fa'ato'a faia a latou sauniniga i Aso o Tina, e tauaveina e Tina le Sauniga, e tātā foi latou i le fa'aili, e ta'ita'ia e latou sauniga, e fai ai foi ni o latou pese ma siva fa'aleagaga, ae le gata i lea, le folafolaina o le upu a le Atua.

 4. Mafutaga a Tamā 

O le mafutaga a Tamā, o se mafutaga malosi lava i le galuega a le Atua, ma o le mafutaga lea e aofia ai tiakono ma a'oa'o, ma tamā uma lava o le ekalesia. O se mafutaga tāua i totonu o le Ekalesia. O le 'ulu o matāfale ta'itasi. Latou te faia le galuega a le falesa, le teuina o fafo atu o le malumalu, ma e faia a latou fonotatalo i po o le Aso Gafua. Fa'ato'a faia a latou sauniuniga i le Aso o Tamā, e tātā foi latou i le fa'aili, e tauaveina e latou sauniga, e ta'ita'ia e i latou sauniga lotu ma le folafolaina o le upu a le Atua, ma ni aitema po'o ni viiga ua latou saunia e fa'amatagofieina ai a latou sauniuniga. O i latou e fa'amoemoe ai le galuega a le Atua e fai ai ni filifiliga sa'o ae le gata i lea ia loto maulalo.

O lenei mafutaga, o se mafutaga ola tele, aua o le lumana'i lenei o le ekalesia. O se mafutaga tupu tele, ma o le naunauta'iga a lenei lava fa'alapotopotoga ina ia manuia le fanau, aua o i latou ia na te tauaveina le galuega a le Atua pe a mavae a tatou tua'ā. O sauniuniga fa'aleautalavou, o ni sauniga fa'atumuina i le Agaga Paia, ni sauniga tumu foi, ma e pule lava le ekalesia i taimi e faia ai mafutaga a le 'au talavou, o nisi e fai a latou sauniga i le po o Aso Faraile, o isi i le aoauli o le Aso To'ona'i ma isi i le afiafi o le Aso Sa, o nei sauniga uma e faia i le gagana fa'asamoa ma le gagana peratania. E tauveina foi le 'au talavou a latou sauniga, e faia foi mafutaga tele a le 'au talavou (Youth Rallies) e auai uma ai 'au talavou a ekalesia uma lava. O lenei mafutaga e tāua tele, e le gata i le faife'au, ma le ekalesia, ae tāua foi i luma o silafaga o le Atua.
E lua vaega o le 'au talavou, o le 'au laiti ma le 'au talavou matutua. E fai lava polokalame a le 'au laiti, e ese atu foi i le 'au talavou matutua. Fa'ato'a o mai fa'atasi 'au ia e lua i le aso o Lotu Tamaiti (White Sunday). E gaioi 'au ia e lua e sauni atu ni viiga, ma siva fa'aleagaga, ae le gata foi i lea le folafolaina o le upu a le Atua. I taimi foi o fonotele a le Ekalesia e fai ai foi mafutaga a le 'au talavou, ae fa'apitoa lava le fonotele a le lalolagi, e o mai ai autalavou mai itu e fa o le kelope, ma mafuta fa'atasi i le suafa o Iesu, i a latou sauniuniga ua fa'aigoaina o le World Samoan Assemblies of God Youth Conference.

O mafutaga tele a le Ekalesia e ta'itasi ona faia i tausaga e lua (every two years) ma e pule foi le Komiti a le Lalolagi i le mea e faia ai ia mafutaga. O ia mafutaga e fai ai Fonotaga a susuga i fa'afeagaiga ma faletua, e fai foi ma mafutaga o le a'oga tusi paia, ma mafutaga fa'a-le-autalavou, e iai foi ma failauga fa'apitoa mo ia sauniuniga. O lo'o saunia foi e matagaluega ta'itasi ni aitema po'o ni viiga i sauniuniga tu'u fa'atasi i le afiafi.

E tusa la e tasi le vaiaso e faia ai ia mafutaga, o ni mafutaga fa'atumuina i le Agaga Paia, o ni mafutaga to'atele foi.

Ma o le lisi lea o fonotaga ua te'a, ma le fonotaga o le a tatou aulia i le fa'aiuga o lenei tausaga 2008.

Amerika Samoa

Ta'ita'i Aoao: Pastor Siaosi Mageo

Ekalesia: 38

Ta'ita'i Aoao: Pastor Joe Amosa

Ekalesia: 98

Niu Sila

Ta'ita'i Aoao : Pastor Motu Matia

Ekalesia: 55

Ta'ita'i Aoao: Pastor Onesemo Pulepule

Ekalesia: 48

Ta'ita'i Aoao: Pastor Tu'ugasala U. Fuga

Ekalesia: 76

Ta'ita'i Aoao: Pastor Eteuati Lafaele 

Ekalesia: 36

Ta'ita'i Aoao: Pastor Talosaga Vanilau

Ekalesia: 17

E to'atele nisi Ekalesia na amata i lenei lava fa'alapotopotoga, ae na ō ese e fa'atū a latou galuega, ae ui i lea, o lo'o tutusa pea talitonuga ma le Fa'apotopotoga a le Atua Samoa ma o lo'o fa'apea ona galulue fa'atasi. Ma o nisi ekalesia ia, e fai lava a latou fono:




#Article 45: Mabel (742 words)


Isi igoa Big Daddy V

O Nelson Frazier,Jr. ga  fanau Febuali,14,1968 o gaia fo'i se pi'i professional i Amelika. O isi fo'i laga igoa faga' tonu le malae pi'i o (Nelson Knight,Mabel,Viscera ma Big daddy V). O le vaitaimi le leo saini atu le pepa o Big Daddy V ma le World Wrestling Entertainment /Samoa‎, le vaitaimi lea pi'i gaia i le Smackdown.

O le fo'i le igoa o kumpani ga malo ai aga fusi o le kumpani muamua lea United States Wrestling Association,Memphis Championship Wrestling,World Wrestling Council totonu Pueto Rico. O aga fusi ia ga malo le  World Wrestling Entertainment /Samoa‎, le Hardcore Championship,World Tag-Team Championship ma le King of the Ring.

Le World Wrestling Federation (1993-1995)

Le; Men on a Mission

O Nelson Frazier Jr, ga amata ma le igoa o Nelson Knight, o le vaitaimi ga pi'i fa'atasi gaia ma usu (Kayfabe) Bobby e fai atu le au Le Harlem Knights. O le vaitaimi lea ga fusu atu le au Le Harlem Knights i le pi'iga kumpani United States Wrestling Association o le vaitaimi ga malo atu le PWF Fusi Fa'atasi i ga nei fo'i ga saini atu le ogatotonu o Iulai, 1993.

Ia amata mai Aukuso po Setema, ga o'o mai Le Harlem Knights le (WWF), o le sui ina igoa o Nelson ia (Mabel) ma Bobby fo'i ga sui atu laga igoa ia (Mo), au mai atu fo'i le rapper mo laua o Oscar. Ia latou o'o atu le WWF le 1993 o lesi tausaga o 1994 ga malo ai Tag-Team fusi ia ga mai mau fo'i ga fusi ga faiina lesi lua aso ia lesi au.

Ia amata mai le vaitaimi 1995, ga fasi atu laua uo o Oscar. O lenei vaitaimi o Me ga malo atu o gaia le King of the Ring.

O le vataimi Iuanuali, 1996 ga fa'aputu mea o Mabel e alu e siati isi fo'i pi'iga. O le vaitaimi le ga alu atu Mabel i le World Wrestling Council e fusu atu o Carly Colon mo le fusi  i Pueto Rico, o le vaiataimi lea ga u'u le fusi gaia pea 1 masina.
Ia isi fo'i vaitaimi ga alu Mabel i le pi'iga Memphis Championship Wrestling o le vaitaimi ga pea lua fusi ga malo.

Le; Ministry of Darkness

O Iulai 6, 1998 ga fai laga sau ina i le World Wrestling Federation le taimi lea ga fusu atu ma malo Ken Shamrock, o le vaitaimi lea ga malo fo'i le King of the Ring ia Shamrock.

O le amataga o le tausaga 1999, le ga sau gaia e sumpini i le Royal Rumble 99. O le pi'iga lea ga o'omai le au leaga o The Undertaker ma The Acolytes o Farooq,Bradshaw ma Mideon, pa uma le fasi latou o 'Mabel'. O'o atu i le polokalame o RAW ga au fa'atasi gaia ma le Ministry of Darkness. O lenei po, ga sui atu laga igoa ia Viscera, le ulu po'o,ae ai foi le ulu pa'epa'e le ogatotonu ma le sevae ma ofu Uli pea se tagata e au leaga.

Ia o'o le vaitaimi o Iulai 1999 leo amata o ese tagata i le Ministry of Darkness. O gaia fo'i ga fai ma fusu ma laga paga o Mideon ia ga malo laga fusi Hardcore Championship o le fo'i ga alu gaia lesi kumpani pi'iga.

O lea ga pi'i gaia i le TNA mo le kumpani TNA, mole polokalame pi'iga Non-stop action pi'iga ma laga paga o Ron Killings.
O isi fo'i aso fai fo'i aga o'o i le (MCW) e malo atu isi fusi.

O le vaitaimi leo taunu'u o Viscera ma laga paga i le Ministry o Gangrel o le vaitaimi lea ga o'o mai laua e fa'asoasoani John 'Bradshaw' Laidfield e fasi le Undertaker. Ia o'o i lesi lua vaiaso, ga sifi atu gaia ia RAW.
O'o fo'i le 2005, ga fai ma paga Trish Stratus e alu fusu Kane ma Lita ia ga malo Lita ma Kane, le Backlash, 2005.

O Iulai, 17 o 2007, leo sui laga igoa i Big Daddy V, le vaitaimi le ga sifi ia le RAW ia ECW. O le taimi lea ga fusu ma malo gaia ia Tommy Dreamer. Ia lea ga sumpini i le No Mercy,07 mo le fusi ae malo CM Punk. O laga au fo'i ga faiina ia le au Kane. O'o i le ECW polokalame ga paga fa'atasi o gaia ma Mark Henry sumpini ma Kane ma Undertaker.




#Article 46: Big Daddy V (555 words)


Isi igoa Mabel

O Nelson Frazier,Jr. ga fanau Febuali,14,1971 o gaia fo'i se pi'i professional i Amelika. O isi fo'i laga igoa faga' tonu le malae pi'i o (Nelson Knight,Mabel,Viscera ma Big daddy V). O le vaitaimi le leo saini atu le pepa o Big Daddy V ma le World Wrestling Entertainment /Samoa‎, le vaitaimi lea pi'i gaia i le Smackdown.

O le fo'i le igoa o kumpani ga malo ai aga fusi o le kumpani muamua lea United States Wrestling Association,Memphis Championship Wrestling,World Wrestling Council totonu Pueto Rico. O aga fusi ia ga malo le World Wrestling Entertainment /Samoa‎, le Hardcore Championship,World Tag-Team Championship ma le King of the Ring.

O le vataimi Iuanuali, 1996 ga fa'aputu mea o Mabel e alu e siati isi fo'i pi'iga. O le vaitaimi le ga alu atu Mabel i le World Wrestling Council e fusu atu o Carly Colon mo le fusi i Pueto Rico, o le vaiataimi lea ga u'u le fusi gaia pea 1 masina.
Ia isi fo'i vaitaimi ga alu Mabel i le pi'iga Memphis Championship Wrestling o le vaitaimi ga pea lua fusi ga malo.

Le; The Ministry

O Iulai 6, 1998 ga fai laga sau ina i le World Wrestling Federation le taimi lea ga fusu atu ma malo Ken Shamrock, o le vaitaimi lea ga malo fo'i le King of the Ring ia Shamrock.

O le amataga o le tausaga 1999, le ga sau gaia e sumpini i le Royal Rumble. O le pi'iga lea ga o'omai le au leaga o The Undertaker ma The Acolytes o Farooq,Bradshaw ma Mideon, pa uma le fasi latou o 'Mabel'. O'o atu i le polokalame o RAW ga au fa'atasi gaia ma le Ministry. O lenei po, ga sui atu laga igoa ia Viscera, le ulu po'o,ae ai foi le ulu pa'epa'e le ogatotonu ma le sevae ma ofu Uli pea se tagata e au leaga.

Ia o'o le vaitaimi o Iulai 1999 leo amata o ese tagata i le Ministry. O gaia fo'i ga fai ma fusu ma laga paga o Mideon ia ga malo laga fusi Hardcore Championship o le fo'i ga alu gaia lesi kumpani pi'iga.

O lea ga pi'i gaia i le TNA mo le kumpani TNA, mole polokalame pi'iga Non-stop action pi'iga ma laga paga o Ron Killings.
O isi fo'i aso fai fo'i aga o'o i le (MCW) e malo atu isi fusi.

O le vaitaimi leo taunu'u o Viscera ma laga paga i le Ministry o Gangrel o le vaitaimi lea ga o'o mai laua e fa'asoasoani John 'Bradshaw' Laidfield e fasi le Undertaker. Ia o'o i lesi lua vaiaso, ga sifi atu gaia ia RAW.
O'o fo'i le 2005, ga fai ma paga Trish Stratus e alu fusu Kane ma Lita ia ga malo Lita ma Kane, le Backlash, 2005.

O Iulai, 17 o 2007, leo sui laga igoa i Big Daddy V, le vaitaimi le ga sifi ia le RAW ia ECW. O le taimi lea ga fusu ma malo gaia ia Tommy Dreamer. Ia lea ga sumpini i le No Mercy,07 mo le fusi ae malo CM Punk. O laga au fo'i ga faiina ia le au Kane. O'o i le ECW polokalame ga paga fa'atasi o gaia ma Mark Henry sumpini ma Kane ma Undertaker.

O Big Daddy V leo pi'i i Smackdown.




#Article 47: Chyna (108 words)


Chyna, ( fanau Joan Marie Laurer ) i Tesema 27, 1969 o gaia fo'i o le amelika actress ma le professional pi'i i amelika. O gaia fo'i ga feagaluega fa'atasi ma le World Wrestling Entertainment amata mai le tausaga 1996 ae uma le tausaga 2002. Chyna o le iva wonder o le lalolagi ae valu wonder o Andre the Giant. O le pi'i lea iloa tele tagata e pi'i ma tamaloa ma teine luga le malae pi'iga.

O vaitaimi ia ga laititi ai Chyna, ma tele aga usu (teine ma tama)taimi ga leva tele ga fiafia Chyna ta'alo i Violin ma Cello mea fa'alogo ai tagata i musika.




#Article 48: Ministry of Darkness (227 words)


O le Ministry of Darkness o le au ga amata atu i le vaitaimi ia o le 1999, o le au le ga pi'i i vaitaimi ia pe 1999, o le Kumpani le taimi ga le ga ai pea le igoa WWF,ae le vaitaimi lea leo iloa le igoa i le World Wrestling Entertainment /Samoa.O le pi'i e auga le au, o The Undertaker, o le au lea ga fai mea e leaga pe mea Temoni ma Satani. O le au lea ga fiafia e fa'a fusu mita vale ma fiafia e fusu leaga. O le au lea e pei'o le au o Kevin Sullivan i le Florida Championship wrestling i le fa'auma o le tausaga o le 1970's o le The Army of Darkness.

O le amataga o Oketopa 1998,i le  i le tausaga 1998, ga faamai The Undertaker ia pei'o le faiuma le tausaga 1998, le fai o a'u se au e fai mea leaga e fai fo'i mea pologa ma mea tiapolo. O le vaitaimi ga sola ese Paul Bearer ia Kane, e alu ma The Undertaker. Ia o le faiuma o Tesema 1998-Iuanali 1999 ga au The Acolytes ma le The Undertaker. Ia o'o Iuanuali 11, 1999 ga fasi mai Dennis Knight ia (Bradshaw ma Farooq). O le po, asau ga sui o le foliga o Dennis e fa'a tutusa ma The Undertaker. 




#Article 49: Micronisia (188 words)


Micronisia le faiupu e sau mai le upu 'Kuliti' o (motu le laititi). O le motu o Micronisia le tuu sisifo i le Vasa o le Pasefika. Isi fo'i motu laititi o Micronisia le tuu le au tafa o Papua,Filipaina,Melanisia ma Intonisia ma isi letu o Polenisia. O Micronisia e pei e iai ( selau motu e laititi).

Le tele o motu laititi o Micronisia le tuu le au tafa o le Pasefika. O le empire muamua i aso ia tonu o Micronisia, o le motu o Yap.
O le vaitaimi ga maua ai le igoa o Micronisia o le tausaga 1831 i Jules Dumont d'Urville. O motu ia ua le mavae i atanu'u valu,teritete ma Sitete;

O aso ia, tele fanua ma nu'u o Micronisia le ga, ave i le au Uropa e pei'o tagata mai, mai Guam,Marshall Islands ma le Caroline Islands i aso lea e fa'aga' le igoa o (FSM po Palau). Isi fo'i nu'u pea fo'i motu laititi le ga ave i le au (Spaniolo-Filipaino). Isi fo'i motu ma fanua i Micronisia le ga tu'u fa'atasi mo lesi au pito nu'u o (au spaniolo-intoni).




#Article 50: WWE Raw (184 words)


WWE RAW isi taimi e tusi a le WWE RAW o le Aso Gafua polofesa pi'iga TV polotalame mo World Wrestling Entertainment(WWE) o le primary ata mo le Raw Brand. O le manager o Raw i lenei vaitaimi o Mike Adamle. O WWE RAW, o le polotalame e sili atu i le lua, o la usu o WWE SmackDown! ma ECW, au'a le u'umi le history ma le leva ona amata le polotalame lea.
O le ata lea e sau live sa'o i le USA Network,(e le sau le Aso Lulu i mun2 ma le Telemundo( i spaniolo) ma totonu o Iunaite Sitete ma Peretania ma le Republic o Iarani i Sky Sports 3. E fai ma sau i Tanata i The Score ma Global Quebec ma Fox 8 i Ausetalia, ma SIC Radical i Portugal ma Premiere (totogi-le-va'ai i Siamani ma Sky Italia i Italia ma MTV3 i Finilagi,Astro Super sport i Malasia, The Box i Niu Sila ma Supersport i Kuliti, ma Initia ma Pakistani le Ten Sports, Jack TV ma RPN i Filipaina ma Chilevision i Chile ma 52MX i Mexico.




#Article 51: Lotu Mamona (295 words)


O le Lotu Mamona po'o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Pa'ia o Aso E Gata Ai o se lotu Kerisiano sa fa'atuina i ona po nei i le 1830 e Iosefa Samita. E tusa ma talitonuga o le Ekalesia, ae le'i leva ina uma ona afio a'e le Ali'i Fa'aola i le lagi, sa amata ona liliu ese tagata o le Ekalesia sa fa'atuina e Iesu mai a'oa'oga sa tu'uina mai e Iesu ma ana Aposetolo. Ina ua liliu ese le to'atele o tagata mai le mea moni, sa ave'esea e le Atua le pule ma le mana (ua ta'ua le perisitua)na mana'omia e ta'ita'ia le Ekalesia e tusa ma lana finagalo pa'ia.

E tusa ma talitonuga a le Lotu Mamona, sa filifilia Iosefa Samita e le Atua e avea ma lana perofeta ina ia toe fuata'i lana Ekalesia. Sa toe tu'uina atu ia Iosefa le pule ma le mana o le perisitua ina ia toe fa'atu le Ekalesia ma ta'ita'i le Ekalesia e pei ona fai i aso anamua. E talitonu tagata Mamona, talu mai le taimi sa toefuata'i le Ekalesia ma le perisitua i lenei ona po, e le'i toe motusia e o'o mai i lenei vaitau. E ui ina leva ona maliu le perofeta Iosefa Samita, ua fa'asolo le tofi a le perofeta i lea tagata ma lea tagata ma ua i'u nei le fa'asologa a le tofi ia Thomas S. Monson, o lo'o fai nei ma le Perofeta ma Peresitene a le Ekalesia a Iesu Keriso.

O le ese'esega tele o le Lotu Mamona ma isi lotu Kerisiano, e talitonu tagata Mamona na motusia le pule o le perisitua ma na ave'esea le Ekalesia mai le lalolagi i aso anamua ae ua toefuata'i ia i lenei ona po.




#Article 52: Wwe SmackDown!vs Raw (102 words)


Wwe Smackdown! vs Raw (isi taimi fa'aga le faiupu laititi pe WWE SvR) o se ta'aloga aumai i le au polofesa i pi'iga. O lenei ta'aloga ga aumai i le Playstation 2 , muamua. Ga fa'aola atu le ta'aloga lea i THQ ma le si fo'i kumpini o YUKES Future Media Creators. O le ta'aloga lea ga fai uma le World Wrestling Entertainment /Samoa (WWE). O lenei ta'aloga fo'i ua tutusa ma le ta'aloga ga sau le tausaga, 2003 o le WWE Smackdown! Here Comes The Pain ai o'o le faiuga o 2006, ga sau le ta'alo Wwe Smackdown! vs Raw 2006.




#Article 53: Owen Hart (189 words)


Owen James Hart(Maliu le tausaga Me 7 1965 – Me 23 1999 o le Tanata Polofesa Pi'i ua ga iloa sili lava i le World Wrestling Federation (WWF). Hart ga fanau i Calgary,Alberta, Tanata o le Atali'i laititi i le 12 fanau i laga tama le ga iloa lava i tagata e promote i pi'iga o laga matua o Stu Hart ma Helen Hart. O laga uso fo'i le pi'i mo le kumpini i aso ia o laga igoa o Bret Hart le ga matua atu ia gaia. 
O Hart fo'i ga ai aga fusi le ga malo ai mai se fo'i 2 taimi intercontinental champion, tasi taimi European Champion, 4 taimi ga malo le wwe tag-team champion i le WWF ma le tasi taimi World heavyweight Champion i le USWA. O gaia fo'i ga iloa lava le malo i le King of the Ring 1994. O laga maliu o le aso Me 23 1999 o le oti, ga amata mai mea luga le malae pi'iga, leo le mau falelei i Kemper Arena i Kansas City, Missouri i le WWF Over the Edge pay-per-view pi'iga.

Le Stampede Wrestling (1986-1987)




#Article 54: World Wrestling Entertainment (2090 words)


O le pi'iga lea o le World wrestling entertainment ga amata mai le tausaga 1952 ia Vince McMahon Snr. O le vaitaimi lea e ona atu Vincent Kennedy McMahon le pi'iga ua tamilo i le lalolagi ma fiafia ai tagata e matamata ai le po Aso Gafua WWE Raw, po Aso Lua o ECW ma le po Aso Faraile e sau ai le Smackdown. O le mea muamua e nofo mai vaega o Stamford, Connecticut ma isi fo'i ofisa le totonu o Peretania, Iapani,Mexico ma isi fo'i atanu'u le lalolagi.
O le kumpani i muamua i le ta'aloga fiafia i le lalolagi i lenei vaitaimi lea. O le igoa muamua ole World Wrestling Federation a ua sui le igoa le World wrestling entertainment i le tausaga 2002, au'a ua toe ave le igoa ia manu faoga ai.

Le Maua o le Pi'iga

O le maua o le pisinisi ga amata mai Roderick James 'Jess' McMahon ua gaia fo'i ga ona fo'i fusuaga i aso ia, ae se fa'afetai mo laga uo o Tex Rickard le ga maua laga degree e fai ma fa'asoasoani ina le pi'iga, i taimi e fai ai pi'iga i le malae tel'e i Iunaite Sitete o Amelika o Madison Square Garden i le tausaga ( 1939 ma 1948). Au'a gaia ga fai laga pisinisi i fusuaga i tai New York. O laga pi'i muamua le ga fusu mo le light-heavyweight championship ma Jack Delaney ma Paul Berlenbach.
Ia o'o le vaitaimi lea, ga fai o le pi'i polofesa o Joseph Raymond Toots Mondt le ga fai laga pi'i sitaili fou o le Slam Bang Western Style Wrestling e fa'asoasoani le ta'aloga mo isi sipekitete. Ia o le vaitaimi lea, ga fai gaia laga pi'iga fou, o le taimi lea ua uo fa'asoasoani o le pi'iga champion o Ed Lewis ma laga manager o Billy Sandow. Isi fo'i taimi e o laua e aumai isi pi'i e saini latou pepa mo le Gold Dust Trio. Ia mo'i isi taimi le ga le fiafia ai isi pi'i e o latou ma alu lalo le puu le kumpini. Isi fo'i taimi e alu Mondt isi kumpini pi'iga, mai se fo'i le kumpini o Jack Curley i tai New York City. Ia isi fo'i taimi ga pa'u atu le kumpini pi'iga o Curley, ga sifi atu o Mondt i laga pi'iga i New York City. Le vaitaimi lea ga tele atu isi tagata le ga fia manao e pi'i po auga le kumpini ae mai se fo'i o Jess McMahon.
Ia feagaluega fa'atasi o Roderick McMahon ma Raymond Mondt e fai latou kumpini Capitol Wrestling Promotion (CWC). Ia o'o atu i le tausaga 1953, le ga galulue fa'atasi o latou ma le National Wrestling Aliance. Ia o'o le tausaga lea ga faatau o Ray Fabiani ma Mondt le atali'i o Jess o Vincent J. McMahon e ave le avanoa o laga tam'a mo le kumpini. O le vaitaimi leo feagaluega fa'atasi o McMahon ma Mondt. O lenei vaitaimi ua ave 70% o le kumpini National Wrestling Aliance. O lenei taimi ua a'oa'oina Mondt o McMahon e puti atu malae ma kumpini pi'iga, ai mai se fo'i le a'oa'oina i le feagaluega i le pi'iga o le pisinisi. Pea isi fo'i taimi e galulue fa'atasi latou ma le American Wrestling Association(AWA), ma le WWE Hall of Famer Nick Bockwinkel ua ga feagaluega atu i le CWC le vaitaimi ga, ua igoa le kumpini lea, CWC le North East Triangle. E fa'a vava'ai i latou i le Triangle lea o le teritori o le CWC ga tuu totonu o Pittsburgh,Washington, D.C., ma Maine fo'i ga tuu totonu le triangle.

O lenei vaitaimi, o le NWA World Heavyweight Champion ga alu i le si kumpini pi'iga ma alu isi kumpini pi'iga e ave laga fusi e sumpini i le lalolagi. O le tausaga 1963, le pi'i ga maloina le fusi o Nature Boy Buddy Rogers. O le vaitaimi ga, e le fiafia le National Wrestling Aliance i Mondt au/a e pi'i Roger's fafo le North East. Ai leiloa o le NWA le mea lea ga fia mana'o o Mondt ma McMahon e tu'u pea le fusi National Wrestling Aliance, Championship ma le malie o Buddy Rogers e totogi le tupe $25.000 mo laga fusi,(ia e te  mautinoa o pi'i i vaitaimi ga e totogi se tupe mo le fusi). Ia o le vaitaimi e le malo ai o Roger's, ia Lou Thesz i le tasi-fall-pi'i mo le fusi i tai Toronto,Ontario,(Tanata). Ia le taimi ga malo ai Lou Thesz, ga amata le matala ina o le kumpini pi'iga fo'u o le World Wide Wrestling Federation (WWWF) i le aso, Iuanuali 23,1963.
O Aperila, ga ave atu Rogers le WWWF fusi, mo le apocryphal sumpini i Rio De Janiero,ua o'o fo'i le si masina ga malo atu Bruno Summartino le i Me,17,1963 le taimi ga uma ai le fusuaga ga o'o laga fa'amai le tap'e ina o laga fatu. Ga faamai tagata, e le atoa le minute uo tof'a.

Ia ga alu o Mondt, i le fa'auma ina le 60's. Ia mautinoa fo'i le WWWF ga pei aumai mai, le NWA, ai nofo pea Vince McMahon Snr i le api o NWA. Ia e le toi iloa pe ai se kumpini e tuu totonu le Northeast, ai pea fo'i ga fai isi fusuaga e pei fo'i 'fusu' vs 'fusu', e fai fo'i e mimita vale se pi'i ai mautinoa e le malo sesi.
Ia o'o i (Me 1979), o le WWWF ga sui atu le igoa i le World Wrestling Federation (WWF). Ia lenei taimi ga tuu le igoa lea.

O 1980, ga ave le avanoa mo laga atali'i o Vincent J. McMahon  Vincent Kennedy McMahon ia o le vaiataimi ga ua maua laga atali'i le Titan Sports,Inc, ma o'o fo'i le tausaga 1982 ga fa'atau le kumpini Capitol Wrestling Corporation o le pi'iga lea ga auga atu laga tam'a. O le McMahon matua, ga leva ga auga atu le Northeastern teritori i le ma isi fo'i tagata aumai mai NWA.O gaia fo'i ga iloa atu le polofesa pi'iga i le mea ta'alo, ma le mea e le mo'i sili lava.
O le sui tel'e uo fai i le kumpini pi'iga ia laga atali'i o McMahon.
E lo'o tale WWF le ga pa'u lalo latou kumpini e tele fo'i isi kumpini totonu le teritori ai mai se fo'i NWA, ia (o le vaitaimi uo sola o le WWF) e su'e atu latou teritori, au'a e fiafia ai (WWF) e tu'utoatasi.

Ia o le taimi lea, leo alu McMahon e fa'ali le pi'iga luga i TV i le Iunaite Sitete. Ia lenei taimi ua amata fo'i McMahon fai laga fale fa'atau mo video pi'iga i le WWF ole kumpini lea o le Coliseum Video kumpini. Ia o le vaitaimi lea e le mana'omia o McMahon e fa'alogo i upu e faamai e aua ona fa'atau po advertise atu i mea fafo lo'u pito nu'u. Ia leiloa tagata pauga o le afu mo McMahon, ta le fia mana'o a le tupe. Ga fia mana'o fo'i o McMahon e iloa atu le lalolagi laga galuega lelei.

O le taimi ga ai Hulk Hogan tonu le ata o Rocky III le taimi ga sau ai le ata i le Iunaite Sitete ga fa'atau loa McMahon o Hogan e saini le pepa. Ia le vaitaimi le ga faitau o Roddy Piper ia ma le si fo'i pi'i o Jesse Ventura ma tele fo'i isi pi'i ga fa'atau o McMahon latou igoa o Andre the Giant,Jesse Ventura,Greg Valentine,Paul Orndoff,Don Muraco,Jimmy Snuka,Rick Steamboat ma le Iron Sheik. O Hogan, o le tagata ga fa'aga tele atu o McMahon. Au'a a leai se Hogan ia e le mafai ona alu pea le kumpini WWF.
Ia va'ai atu i laga lipoti, o McMahon matua ga ta'uina i laga atali'i, Vinny, lea le mea o'oe le fai? Te'o tu'u o'oe lalo le mauga. Ia te mautinoa atu i le McMahon laititi e mafai ona alu le WWF isi nu'u. Ia fa'apea fo'i se taulaga tel'e mo le WWF teo maua atu se financial pa'u. Ia o'o i le olaga o McMahon ga fa'amai i le WWF ma le NWA, ai mai se fo'i isi kumpini le popole atu le amataga le pi'iga ma le pa'u ina i le pi'iga, ai mai se fo'i Wrestlemania.

Wrestlemania o se ata-totogi ma va'ai. Ma isi fo'i atanu'u le ga va'ai atu i Wrestlemania i le pi'iga-ata-totogi se mea ga sau i le Circuit tapuni i le TV. Ia le taimi ga va'ai atu mou kumpini pi'iga o gaia o le tagata e Sili atu laga polomoke i le polofesa i pi'iga.
Leai se fo'u ga va'ai ai latou, paua le pi'iga le ga totonu Amelika, ai mai se fo'i NWA le ga ave ina latou le polotalame o Starrcade e pei'o Wrestlemania, ma le maketi o le McMahon matua le ga fai i Shea Stadiums i mea e mafai ona va'ai i malae tapuni ma isi fo'i pito.

Ia le mea ga fia mana'omia o McMahon e aim atu ma va'ai atu e fa'a muamua le WWF i ta'aloga uma.
O le taimi lea ga aumaia McMahon le au tagata po celebrity e tuu le avanoa o Mr.T ma Cyndi Lauper e sumpini po o'o atu i le ta'aloga. MTV ga fa'amai atu e tu'u isi WWF polotalame i le vaitaimi lea, i le upu o Rock 'n' Wrestling Connection.

O le vaitaimi lea, leo o'o Wrestlemania, ga amata 1985. O le ta'aloga lea/ po le polokalame lea ole pi'iga ga faamai o McMahon ga amata atu laga sitaili o le polofesa pi'iga. O le WWF pisinisi leo fa'amoemoe i McMahon ma le-Amelika pepefoliga ma laga paga au lelei o Hulk Hogan le ga nofo totonu le pi'iga pisinisi mo tele tausaga. Ma isi fo'i tagata le ga fia mana'o e fai se tausaga auro lua mo le profesa pi'iga. Ma se TV net galuega e amata mai le 1950's. O'o le tausaga 1987, o le tausaga ga amata ma lelei uma mea le pisinisi fa'apea fo'i, Wrestlemania III.

O le vaitaimi lea, ga so'o atu le WWF, mo le maua ina mo le ave ina Steroids i le tausaga 1994, le ga fa'apea fo'i sexual harassment ga fai i au galuega mai i le WWF. Ia o le vaitaimi ga uo sala o McMahon i le $5 miliona, o lenei taimi ga laititi uma malae ma isi fo'i mea e le tel'e atu i pi'iga i nei. O le vaitaimi leo tipi isi totogi o pi'i lua i le ofisa lua, e pei'o 40% ma le (50% o le au manager o Bobby Heenen ma Jimmy Hart le ga sola). Mea fo'i lea, ga fa'asoasoani i tagata e feagaluega i le WWF, o le mea fo'i leo sifi atu pi'i i le World Championship Wrestling(WCW) i le tausaga (1993-1996). O le vaitaimi lea, ua uo fag'a le igoa fou o le WWF Generation Fou, o le taimi lea ga ai, pi'i o Shawn Michaels,Razor Ramon,Diesel,Bret Hart ma le The Undertaker. O le taimi leo alu le aso, ma tele fo'i pi'i fou le o'omai le malae pi'i ai mai se fo'i pi'i e laititi tausaga, o le taimi ia pi'i matua o Hulk Hogan ma Randy Savage le ga feagaluega i le (WCW).

itulau sili; Le Attitude Era

Steve Austin o le foliga fou i le kumpini, amata mai laga tala Austin 3:16, ia o'o le si vaitaimi ga malo gaia ia Jake Roberts i le sumpini o le 1996 King of the Ring totogi-le-vaai. Ia le vaitaimi lea, uo amata mea leaga, pelauvale, ma isi mea e sumpini atu ma World Championship Wrestling. O le taimi ga alu o Bret Hart i le (WCW) au'a le Montreal Screwjob. O le mea lea ga, sui ai le olaga o McMahon i le tagata le pe sitaili pe o gaia le fia letua. Ole taimi lea ga fai isi fusuaga e pei'o Austin vs McMahon ai mai se fo'i le fa'aolaga o le au D-GenerationX, o le uiga lea o le attitude. O le amataga o le attitude era le ga sui sitaili au'a le sumpini ma World Championship Wrestling. O le amataga o le Aso Gafua Po Wars, o le sumpini nei o (WWF)ma le (WCW)mo o ai muamua. Le ga tele fo'i foliga fo'u le ga amata i le kumpini pi'iga Mankind(iloa atu o Cactus Jack i ECW),
Chris Jericho,The Rock(igoa mo'i o Rocky Maivia),Kane ma le 1996 au Olympic Auro Medalist o Kurt Angle.
 
  




#Article 55: Atua (196 words)


O le Atua lea o lo'o ta'ua i le Tusi Paia, e tele ona suafa, e le gata o Ia o le Atua na faia le Lagi ma le Lalolagi (Kenese 1:1) A ua ta'ua o Ia e tagata i le Feagaiga Tuai, o le Atua o Apera'amo, Iakopo ma Isa'ako.

O le Atua foi lea, o lo'o tapua'i i ai le tele o tagata Samoa, o Ia foi o le Atua moni, o le Atua le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia.

E le na'o Samoa e tapua'i atu i ai, i so'o se gagana i atunu'u uma lava, o lo'o ta'uta'u atu pea e i latou, o le Atua lea latou te auauna iai, o le Atua o lo'o i ai nei, ma o lo'o soifua lava.

O Iesu foi o le Atua, ua na liu tino tagata, ma ua fai ma togiola mo a tatou agasala.

Oi tatou foi o suli o Apera'amo le Tama o le 'au fa'atuatua, ina ua folafola e le Atua ia Apera'amo ua ou iloa le aso lenei, e tapua'i lau fanau i le Atua lea ua o'o mai nei, o tapua'i lava tagata i le Atua.




#Article 56: Montenegro (103 words)


Montenegro e lefea atu i crna gora o le uiga o le (Mauga Uli). O le atanu'u le ga nofomau i le aso (iunai, 3, 2006). Ia tele fo'i ga tupu atu i lenei atanu'u tele mea fo'i nei o tusitala ma isi fo'i mea e lelei mo lenei atanu'u, mea e tupu ma mea e le tupu. O le laumua o Montenegro o Podgorica. E latalata le atanu'u lea i Serbia, Bosnia ma Herzegovina ma Croatia. O le gagana tele o le gagana montenegrin, le gagu lea e pei tutusa ma le gagana Serb, Bosnian ma isi atanu'u pito sisifo i Europa.




#Article 57: WrestleMania (152 words)


WrestleMania o se polofesa-pi'iga ata-totogi, o lenei polokalame e sau le faiuga o Mati po le amataga o Aperila ma amataga mai le World Wrestling Entertainment, (WWE) ia te lefea fo'i le World Wrestling Federation. O lenei polokalame totogi le si'i i le numera tasi mo le WWE, o le si fo'i laga igoa o The Grandaddy of them all. O le polokalame sili atu i le lalolagi nei, o le mea lea le sau mai polokalame o Wrestlemania i le TV.

O le tamaloa e ona ina lenei polokalame i le aso muamua sei o'o i le aso nei o gaia o Vincent Kennedy McMahon. Tele fo'i le au celebrity, o Mohammed Ali, Hulk Hogan, Andre the Giant, Raven Symone, Snoop Dog, etc o tagata nei ga omai i le (WWE), o latou e mo'i superstar ai to'atele o au superstar le ga appear ina i le Wrestlemania polokalame totogi ina.




#Article 58: WrestleMania III (124 words)


WrestleMania III (O lenei pi'igi polokalame o le amataga o le mea fou ma le si'ina o le kumpani ma laga tali au'a tele lauala lelei le ga aumai ina i le polokalame lea i le pi'iga, o lenei fo'i polokalame-totogi le ga sekia! Mo tagata uma i le lalolagi o lenei pi'iga malae o fua o le pi'iga au'a le fa'afetai lava i Andre the Giant ma Hulk Hogan, i la pi'i ota le LIMA SELAU PAUGA ga lifi ina o Hogan ma togi loa laia lalo le eleele po le malae pi'iga, To'atele lava tagata omai mai isi pito o le lalolagi le sau ma fia mamata lenei polokalame au'a le fiafia ma le loto malie e lelei mo tagata uma lava.




#Article 59: TNA Impact! (556 words)


Amata mai Me 2004, le ga atu deal o TNA ma le Fox Sports Net (FSN) O le taimi le ga fia manao atu o latou se Tasi Tulaa taimi siloti i Aso Firaile ma isi fo'i maketi, le mea lea ua tu'u atu TNA i le Kable ma satilaiti mo le taimi muamua. TNA le ga amata ina taping TNA Impact o le masina ga e ea atu le episoke muamua i Iunai 4 2004. Impact le ga fai fo'i i Tanata (i RDS) ma Uropa (ma The Wrestling Channel ma,le si fo'i, o Eurosport Bravo ma Bravo 2). Le TNA contract le ga FSN expire atu i 2005 ma e lea fa'apea atu, ma episoke mulimuli le ga ea i Me 27 2005. Le series lea ua, average ina pei'o  0.2 faletuu rate ina.

Le taimi ia tasi, TNA le va'avaai ina i le polofiti fo'u i tv outlet, ma latou tautala i le Aso To'onai Po'o le taimi siloti ma Spike TV lro amata ma ea ma Impact i  Oketopa 1 2005. Lua Episoke leo ta'a Aso Lua uma, ea atu latou ma sapusiteine Aso To'onai. TNA's leo fai ina ia Impact e sau ia TV polokalame ma area e latalata, aumai pa uma le FSN saini, leo konvert ina le saini ma polokalame TNA, TNA Xplosion. Lea ga omai ma fai mai e le togi atu latou i le taimi siloti, ae fa'apea mai Spike TV le fai ia mea uma. Fa'apea fo'i o le viewership ua si'i, Impact leo sifi atu i le Aso Tofi i Aperila 2006, ia lea fo'i leo oo atu i le taimi pulaimi siloti i Novema. Tapings leo sifi atu i le Aso Lua.

Amata mai Iunai 2006, episoke o Impact le ga available atu i le iTunes Music Store.

Impact leo amata ma expand ina le polokalame amata mai Oketopa 4, Amata mai le taimi le sau ia aso to'onai uma .
  
O Iuanuali 17, Spike TV leo peselegi ina le Global iMPACT!, 
le iai pi'i mai TNA pi'iga le fusu pe sumpini ia le taleni o New Japan Pro Wrestling.

On Mati 27, Impact! aired live for the first time in the show's history in its regular timeslot.

Le release ina o TNAwrestling.com i Aperila 2 2008, TNA le sau mai deal ma le Impact  le ea atu ia Ausetalia amata mai aperila 5. Ia amata mai nei, TNA le mafai ona broadcast ina i le masina totogi-le-va'ai ma event i le event-mo'i. Impact leo sau ia aso To'onai i 10 p.m. i Fox8 i Ausetalia.

Impact le iai i feature le pei faa - lua pi'i le iloa atu i le course mo le ata le lua tula, ma le fo'i numera inteviu ma sekameni le iai i pi'i. Amata mai le businisi, advertisina ma merchandise le polokalame asau le serve ina ma uma uo book ina mo le komercial.

Le taimi Impact le ga sau ina i Fox Sports Net, o pi'i le ga limit ina ma le station o  Fox Box le ga fa'aga'a. O le event le ga limit ina i le draw au'a, le tagata e malo le ga uu le fusi o NWA Championship Komiti, ma le au le ga iai tolu vetelegi pi'i. Amata mai le polokalame, Impact le ga discard atu le taimi i le Konsepi.




#Article 60: WWE SmackDown! (114 words)


WWE SmackDown O le polokalame e sau aso Faraile i Ausetalia ai sau live i ea, i le au Amelika. O le amataga o Smackdown o le fai uma o le Tausaga 1999. Le ua ga sau Aso Tofi ai leo sifi atu i le Aso Faraile Smackdown ma sau i Iunaite Sitete o Amelika ma sau live ea i le polokalame The CW i Amelika. O lenei pi'iga polokalame le sau ma lesi polokalame pi'iga fo'i o WWE Raw ma WWE NXT, e faia ma sumpini i tv polokalame ia vaiaso uma lava,ae mai se fo'i masina ma tausaga uma lava e sumpini ai kumpini ia, e tele lava le maua le tupe.




#Article 61: Gagana Chamorro (122 words)


Gagana Chamorro le gagana e faagaa le North Mariana Islands ma Guam.

Ma le tusa ma le 47,000 tagata (pe tusa o le 35,000 i Guam ma le tusa ma le 12,000 i Northern Mariana). 

O tagata Chamorro ua faʻaaogaina i tausaga talu ai nei, ma o tupulaga laiti e itiiti ifo le iloa o le gagana. O le aʻafiaga o le Igilisi ua faʻaleagaina ai lenei gagana. I luga o le Guam, o le aofaʻi o failauga Chamorro ua faʻaitiitia i le tele o tausaga talu ai, aʻo i ai pea i le North Mariana Islands talavou Chamorros o loʻo tautala pea i le gagana. E mafua lenei i le faʻalauteleina e le malo o Amerika le faʻaaogaina o le Igilisi.




#Article 62: Potukale (320 words)


Lepulika o Potukale (O Potukale o se Lepulika totonu o Europa le vavalalata ia Spania ma Farani), o se atunuu i luga o le Iberian Penisula, i saute i sisifo Europa. O le tele o atunuu i sisifo o fanua tele Europa, i le tuaoi i le Vasa Atelani i le itu i sisifo ma le itu i saute ma i Sepania i le itu i matu ma le itu i sasae. O le tuaoi Potukale-Sepania o 1.214 km (754 maila) le umi ma manatu le tuaoi aupito umi le faalavelaveina i totonu o le Iuni a Europa. Le Malo e aofia ai foi le archipelagos Atalani o le Azores ma Madeira, i le itulagi tū toʻatasi ma o latou lava malo faaitulagi. O le laueleele i totonu o le tuaoi o le taimi nei ua faaauau pea ona nofoia Potukale ma tau i luga talu mai le taimi prehistoric. O le Celts ma sa mulimuli Roma e le Visigothic ma le tagata Germanic Suebi, oe na latou lava mulimuli ane ua osofaʻia e le Moors. na iu lava ina tuliesea nei tagata Mosalemi i le taimi o le reconquest Kerisiano o le tolotolo. I le 1139, ua faavaeina Potukale lava o se malo tutoatasi mai León. I le seneturi lona 15 ma le 16, o le taunuuga o paeonia le Vaitau o maua, faalauteleina Potukale aafiaga i Sisifo ma faatuina le uluai malo o le lalolagi, ma avea o se tasi o le tele o le lalolagi o le tamaoaiga, malosiaga faaupufai ma militeli.
tausia Potukale se faiga unitary semi-peresitene republican o le Malo ma o se atunuu Tamaoaiga ma se tamaoaiga soifua, ma o se tulaga ola maualuga. O se sui o faalapotopotoga faava o malo tele, e aofia ai le Malo Aufaatasi, le Iuni a Europa, o le Eurozone, Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue ma Atinae, Matu Feagaiga Atalani Faalapotopotoga, ma le Nuu o le Atunuu Potukale gagana.




#Article 63: Saina Taipei (128 words)


Saina Taipei (pea lefea atu ia Lepulika o Saina), o lenei atanu'u e faagaa ina le igoa le ai le olypic ta'aloga. O lenei atanu'u le totonu o Asia. O le Malo o Saina, lea na muai faavae i fanua tele Saina, ua pulea ai le motu o Taiuani. Setete tuaoi e aofia ai le a Le Ripapelika Tagata o Saina i le itu i sisifo, Iapani i le itu i sasae ma i matu i sasae, ma le Atu Filipaina i le itu i saute. O Taipei le nofoa o le malo tutotonu. Na mafua aina le motu o Taiuani i le ituaiga le atunuu seia oo i le faatalanoaga o Holani ma le Sipaniolo i le taimi o Tausaga o maua i le senituri lona 17.




#Article 64: Sepa­nia (312 words)


Sepania (Fa'asipaniolo: España) o se Lepulika totonu o Europa. O se tulaga tupu tele o loo i luga o le Iberian Penisula i Europa southwestern, ma archipelagos i le Vasa Atalani ma le Sami Meititerane, ma le tele o oganuu laiti i luga ma e latalata i le talafatai i matu o Aferika. E tuaoi Gibraltar i le itu i saute ma sasae o le Sami Meititerane; i le itu i matu ma i matu i sasae e Farani, Andorra, ma le faga o Biscay; ma i le itu i sisifo ma Matusisifo i Potukale ma le vasa Atalani. Teritori Sipaniolo aofia archipelagos lua: o le motu Balearic, i le Sami Meititerane, ma le motu Canary, i le Vasa Atalani mai le talafatai o Aferika. Faatasi ai ma se vaega o 505.990 kilomita faatafafa, o Sepania le atunuu aupito tele lona lua i Sisifo Europa ma le Iuni a Europa, ma o le atunuu lona fa lona tele i Europa. E ala i le faitau aofai o tagata, o Sepania le aupito tele lona ono i Europa ma o le lona lima i totonu o le Iuni a Europa. o Sepania a faatemokalasi faatulagaina i le tulaga o se malo le Palemene i lalo o se Malo Faitupu faavae. O se ogatotonu le mana ma le a atiina ae le atunuu ma le tamaoaiga tele sefulu ma le fa o le lalolagi e ala i le tamaoaiga laiti ma sefulu ono aupito tele i le faatauina mai o parity mana. O se tasi o le Malo Aufaatasi (UN), o le Iuni a Europa (EU), o le Fono a Europa (Coe), o le Faalapotopotoga o le Setete Ibero-Amerika (OEI), o le Faalapotopotoga Feagaiga Matu Atalani (NATO), le Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue Felagolagomai ma Atinae (OECD), o le faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi (WTO) ma le tele o isi faalapotopotoga faava o malo.




#Article 65: TJ Trinidad (101 words)


TJ Trinidad o se Filipino actor ma commercial model i tai Filipaina. O gaia fo'i ga fanau Iuanuali 22, 1976 ma study laga fai mea laoga i Colegio de San Agustin (elementary ma highschool) ma De La Salle Universikete, Bachelor o Tekinoloti ma Commersina, ma sili fo'i i le  maketi managementia. O gaia fo'i ga sau i Teve, ma advertisina ma Kristine Hermosa i ABS CBN's fasimoli i Gulong ng Palad. O gaia fo'i le sau le ata fefe o flick Tiyanaks. Carding o le character totonu o Gulong ng Palad o le fatu ma se ata e lelei ona va'ai!




#Article 66: St Peter's College, Auckland (313 words)


O le St Peter's College (Kolisi a Sagato Petelo), Aukilani o se a'oga maualuga lea a le Katoliko mo tama i le ‘ogātotonu o Aukilani, Niu Sila. O se a'oga maualuga e pito sili ona telē lea a le Katoliko i totonu o Niu Sila. Sa fa'avaeina lenei a'oga i le 1939 e le Christian Brothers (Uso Felela Kerisiano) ‘ae mai le 2008 ua fa'amāmāina ai lea tulaga ma talia so'o se faia'oga. E 1200 le tapula'a o tamaiti mai lanu ‘ese'ese i le lisi a le a'oga. I le tulaga tau a'oa'oga ua ofo atu e le a'oga i le ‘au tausaga matutua le National Certificate of Educational Achievement (NCEA) ma le Cambridge International Examinations (CIE).

Ta'iala: Alofa ma Tautua (Amare et Servire)

Itū'āiga: A'oga Maualuga Tama Katoliko Aoao (tausaga 7–13)

Tausaga Fa'avae: 1939
Tuātusi: 23 Mountain Rd, Epsom, Auckland 3 Telefoni: +64 9 524 8108 Fesi: +64 9 524 9459

Imeli: admin@st-peters.school.nz

Pulea'oga: James Bentley

Aofa'iga o le lisi o Tamaiti a'oga: 1339

Tamāo'aiga: tulaga 8 (10 e pito sili ona maualuga)

O le ‘Epikopō o Dennis George Browne (fanau. 1937), o lona sefulu a'i lea o ‘Epikopō a le Katoliko a Aukilani (1983 – 1994), o le lona lua a'i lea o ‘Epikopō Katoliko a Hemilitone (Hamilton) (1994–i le taimi nei). 

Afioga Christopher Joseph Carter (fanau. 1952): Minisita o le Kapeneta.

Major General Martyn Dunn (fanau. 1950), Ta'ita'i ‘Au o le Vaega ‘Au Tu'ufa'atasi a Niu Sila (Joint Forces New Zealand) i totonu o Vaega ‘Au a Niu Sila (2001–2004).

Afioga Michael Fay (fanau. 1949), ali'i faipisinisi/Fai'oloa a Niu Sila, Ta'ita'ifono i le tolu lu'i a Niu Sila mo tauvaga i tu'uga va'a failā mo le ipu a Amerika i le 1987, 1988 ma le 1992.

Sam Hunt (fanau. 1946), Tusi solo.

Bernard Joseph McCahill (fanau. 1962), Olopeleki (All Black), numera 12 (second five-eighth) ma le 13 (centre three-quarter) (1987–1991).




#Article 67: O Tatalo Katoliko (499 words)


O le Vi‘iga o le Tasitolu Pa‘ia

O le vi‘iga i le Tamā, ma le Alo, ma le Agāga Pa‘ia.
E pei o lona vi‘iga e sa i le amataga, e fa‘apea fo‘i i ona pō nei,
ma aso ‘uma e fa‘avavau, fa‘avavau lava. ‘Āmene.

O le Tatalo Ala

Finagalo Pa‘ia e o Iesū,

a‘u amioga, ma mea fa‘atīgā ‘ou te maua i le aso nei,

E te saga momoli ai ‘Oe i le taulaga o le Misasā,
O fa‘atatau fo‘i ma loto o tagata Kerisiano uma,
O e fa‘asaga atu iā te ‘Oe.

Lo‘u Agelo tausi e,

Ma tete‘e atu le pule a le fili. ‘Āmene.

Tatalo o le Agelo (Angelus)

U. O le Agelo a le Ali‘i na fa‘atonu Māria;
T. Ona tō ai lea o ia i le Agāga Pa‘ia.
Si ou alofa Māria …

U. O a‘u o le ‘au‘auna a le Ali‘i;
T. ‘Ia taunu‘u iā te a‘u mea na e fetalai mai ai.
Si ou alofa Māria …

U. O le Alo o le Atua ua faia ma tino tagata; 
T. ‘Ua māfuta fa‘atasi o ia ma i tātou.
Si ou alofa Māria …

U. Le Tinā Pa‘ia e o le Atua, ‘ia ‘e talosia ‘i mātou;
T. Mātou te aogā ai i folafolaga a Iesū Keriso.

O le vaitausaga o le Pasikate e tu‘ua ai le Agelo, ‘ae faia le tatalo lenei:
U. ‘Inā ‘oli‘oli iā ‘oe, le Tama‘ita‘i o le Lagi, Aleluia!
T. Auā o Le na fa‘aogāina ‘oe ‘e fai ma ona Tinā, Aleluia!
U. ‘Ua toetū a‘e o Ia e pei ona Ia fetalai mai ai, Aleluia!
T. ‘Ia e talosia i mātou i le Atua, Aleluia!
U. Le Tāupou e Māria, ‘ia e fiafia ma olioli, Aleluia!
T. Auā ‘ua toe soifua fa‘amāo‘i le Ali‘I, Aleluia!

Le Atua e,
na E finagalo alofa e fa‘afiafia le lalolagi i le Toetū o lou Alo, lo mātou Ali‘i o Iesū Keriso;

se‘i mātou maua le fiafia o le soifuaga fa‘avavau, 
ona o Iesū Keriso, lo mātou Ali‘i. ‘Āmene. 

O le Tapua‘iga o le Eukalesitia

Ia tātou ifogia le Sakalāmeta lenei
Ua sūia feagaiga mālō sauniga fou
Le aogā lou fia va‘aia fa‘atuatua pea i ai

O le vi‘iga o le mamalu i le Atua le Tamā
Fa‘ane‘ene‘e i lona Alo, fa‘apea fo‘i le Agāga Sā
O le fa‘amanu, o le mana i le Tasitolu lenā. ‘Āmene.

Pātele: Ua e tu‘u ifo ia te i lātou le pane mai le lagi (e fa‘aopopo le Aleluia i le vaiausaga o le Pāseka)

Ia tātou tatalo
Le Atua e, na tu‘uina mai iā te i mātou i lenei Sakalāmeta ofoofogia le fa‘amanatuaga o lou maliu tīgā. Mātou te aioi atu iā te oe, ‘ia fa‘apea ona mātou fa‘aaloalo i le misitēlio pa‘ia o lou Tino ma lou Toto; ‘ina ‘ia mafia ai ona mātou saga lagona ifo i o mātou loto fua o lau galuega fa‘aola. ‘O ‘oe le soifua ma pule i le fa‘avavau, fa‘avavau lava. 

O le vi‘iga o le Atua



#Article 69: 'Alagaupu Samoa (927 words)


E tele Alagaupu Samoa mai i aso anamua. O 'alagaupu nei na tusia e George Pratt, o se misionare mo le LMS i Samoa. E 40 tausaga na faigaluega ai Pratt i Samoa i Matautu i Savai'i. O 'alagaupu nei na lomia i le tausaga 1893 i le tusi A Grammar  and Dictionary of the Samoan language, with English and Samoan vocabulary.

'Alaupu i le gagana Samoa ma liliu i le Igilisi.
Ia tupu se fusi
#Article 70: Wikipedia (845 words)


Wikipedia (Faalogo: wɪkᵻˈpiːdiə/) o se saoloto-avanoa, saoloto-mataupu Encyclopedia Initoneti, lagolagoina ma talimalo e le Faavae e lē o ni tupe mama Wikimedia. Latou e mafai ona maua le nofoaga e mafai ona faasaʻo le tele o ana mataupu. ua tuu i se faavasegaga Wikipedia i totonu o le sefulu uepisaite sili ona lauiloa, ma aofia ai le tele o le Initoneti ma sili ona galuega faasinomaga aoao lauiloa. Faalauiloa Jimmy Wales ma Larry Sanger Wikipedia Ianuari 15, 2001. filifili Sanger lona igoa, o se tuufaatasiga o le tasi e faaaogaina ma Encyclopedia. Le taimi muamua na i le gagana Peretania, na vave Wikipedia multilingual e pei ona atiina ae lomiga faapena i isi gagana, lea e ese i le mataupu ma i faiga faasaʻoina. O le taimi nei o le Gagana Peretania Wikipedia se tasi o 291 lomiga Wikipedia ma o le tele ma le 5,083,376 mataupu (ua oo 5,000,000 tala i totonu o Novema 2015). O loo i ai se aofaiga tele, e aofia ai uma Wikipedias, o i 38 miliona tusiga i le silia i le 250 gagana eseese. A o Fepuari 2014, o le sa 18 piliona itulau manatu ma le toeitiiti atoa le 500 miliona tagata asiasi faapitoa i masina taitasi. A tupulaga iloiloga o 42 faasaienisi mataupu faavae o loo maua i uma Encyclopaedia Britannica na lomia ma Wikipedia i le natura i le 2005, ma iloa ai sa matuai latalata tulaga o le Wikipedia o le sao atoatoa i lena o Encyclopedia Britannica.



#Article 71: Esitonia (119 words)


Esitonia aloaia le Ripapelika o Esitonia (faa'esitonia: Eesti Vabariik), o se atunuu i le itulagi Baltic o Europa i Matu. E tuaoi i le itu i matu i le Fagaloa o Finelani, i le itu i sisifo e le Baltic Sami, i le itu i saute e Lativia (343 km), ma i le itu i sasae e Leki Peipus ma Rusia (338.6 km). Isi itu o le Baltic loo Sami Suetena i le itu i sisifo ma Finelani i le itu i matu. O le teritori o Esitonia e aofia ai a fanua tele ma 2.222 motu ma islets i le Baltic Sami, e aofia 45.339 km2 o le laueleele, ma ua uunaia e se tau konetineta o susu.




#Article 72: Shili (107 words)


Shili, aloaia o le Malo o Shili, o se atanu'u e tū i le vā. O lona taulaga o Santiago. E lima sefulu setete i totonu 'Shili'. O tagata o ISA o gagana spaniolo, fasi vaapiapi o le laueleele i le va o Andes i le itu i sasae ma le Vasa Pasefika i le itu i sisifo. E tuaoi Peru i matu, Polevia i le i matu i sasae, Atenitina i le itu i sasae, ma le fuaitau Drake i le mamao i saute. teritori Shili e aofia ai atumotu o le Pasefika o Fernández Juan, Salas y Gómez, Desventuradas, ma le Motu Esetai le Oseania.




#Article 73: Papua Niu Kini (102 words)


Papua Niu Kini o se motu tel'e le tuu totonu o le Pasefika. O le taulaga o 'Papua' o Port Moresby, o tagata mai i le atanu'u lea o gi tagata mai Melanisia. O tagata o 'Papua Niu Kini' le gagana Toki Pisini, Hiri Motu, Peretania ma isi fo'i gagana e to'atele. 
O le tagata nonofo i 'Papua Niu Kini' e pea 6 miliona tagata le nonofo i 'Papua Niu Kini' e tel'e atu ia Niu Sila pe 4 miliona le nonofo Niu Sila. O se nu'u 'Papua Niu Kini' ga tuto'atasi i le Aso sefulu ono o Oketopa, 1975 ia Ausetalia.




#Article 74: Initonesia (118 words)


Tasi lenei atunu'u i Asia la patei lamua Jakarta. E sili atu i le sefulu ma le fa afe o motu. ua Initonesia se faitau aofai fuafuaina o le silia 273 miliona tagata ma o le lona fa o le lalolagi atunuu sili ona populous ma le atunuu Mosalemi-toatele sili ona nonofo ai. O le motu sili ona nonofo ai o le lalolagi o Java aofia ai le silia i le afa o le faitau aofai o tagata o le atunuu. O le tuaoi laueleele sea atunuu ma Papua Niu Kini, Sasaʻe Timor, ma le Borneo Meleisia. O isi atunuu tuaoi aofia ai Sigapoa, Filipaina, Ausetalia, Palau, ma le teritori o Initia o le motu Andaman ma Nicobar.




#Article 75: Sasaʻe Timor (275 words)


O Sasaʻe Timor se tulaga o tupu i le Gataifale Sautesasaʻe Asia. E aofia ai le afa i sasaʻe o le motu o Timor, le motu lata ane o Atauro ma Jaco, ma Oecusse, o se exclave i le itu i matu i sisifo o le motu, i totonu o Initonesia Sisifo Timor. e uiga i 15.410 kilomita faatafafa le tele o le atunuu. o East Timor se kolone o Potukale i le senituri lona sefuluono, ma sa lauiloa o Potukale Timor seia Novema 1975, ina ua le Lotoifale Luma mo se Tutoatasi Sasaʻe Timor tautino mai ai le tulaga tutoatasi o le teritori. Iva aso mulimuli ane, na osofaʻia ma nofoia e Initonesia ma sa folafola mai o le itumalo 27 Initonesia o le tausaga nei. O le galuega Indonesian o sasaʻe Timor sa faamatalaina i le a tele feteenaiga umi sauā tele o tausaga i le va o vaega o le tutoatasi ma le militeli Initonesia. I le 1999, i le mulimuli i gaoioiga e lagolagoina e le Malo Aufaatasi o le loto naunautai, iai Initonesia pulea o le teritori. avea East Timor le tulaga tupu fou muamua o le seneturi lona 21 i le aso 20 Me 2002 ma auai i le Malo Aufaatasi ma le nuu o atunuu o Potukale gagana. I le 2011, na faasilasila mai Sasaʻe Timor lona faamoemoe e maua ai le tulaga auai i le faalapotopotoga o atunuu o Asia i sauté ala i le faaaogaina e avea ma ona sui e sefulutasi. O se tasi o na malo e lua na matele lava i Kerisiano i sautesasae Asia, o le isi i le avea ai Filipaina.




#Article 76: Netalani (531 words)


O le Netalani (Fa'aholani: Nederland)  o le atunuu faaitumalo autu o le Malo o le Netalani. O se tamai densely atunuu nonofo ai o loo i Sisifo Europa ma teritori tolu motu i le Karepiane. O le vaega o Europa o le Netalani tuaoi Siamani i le itu i sasae, Peleseuma i le itu i saute, ma le sami i matu i le Matusisifo, o le faasoaina atu o tuaoi o le gataifale ma Peleseuma, le malo aufaatasi ma Siamani. O le aai aupito tele ma sili ona taua i le Netalani e Amsterdam, le Hague ma Rotterdam. o Amsterdam le laumua o le atunuu, ao le Hague umia le nofoa Holani o le Malo ma le Palemene. O le taulaga o Rotterdam o le uafu tele i Europa - o le telē o le isi tolu pito i tele tuufaatasi - ma o le taulaga tele a le lalolagi i le va o le 1962 ma le 2004. O le igoa o loo faaaoga soo foi Holani e faasamasamanoa tuuina atu i le atoa o le atunuu o le Netalani. Netalani o lona uiga moni atunuu maualalo, uunaia i ona maualalo laueleele ma laufanua mafolafola, ma na o le 50% o ana laueleele silia le tasi le mita i luga o le sami. O le tele o le vaega o loo i lalo tulaga sami o tagata-faia. Talu mai le senituri lona 16 tuai, vaega tele ua toe maua mai le sami, ma vaituloto, e oʻo atu i le toeitiiti atoa le 17% o le vaega tele nuu i le taimi nei a le atunuu. Faatasi ai ma se faitau aofai o tagata density o le 408 tagata i le km2 - 500 pe afai ua aofia vai - o le Netalani o se atunuu e iai le nonofo ai mo lona tele. E ui i lea, o le Netalani o fanua faʻatau atu lona lua le tele a le lalolagi o meaai ma oloa tau faatoaga, i le Iunaite Setete. o se vaega e tatau ai i le fua o le eleele ma le tau agamalu lenei. O le Netalani o le atunuu lona tolu i le lalolagi le i ai se Palemene filifilia, ma talu mai le 1848 ua maea ona pulea o se faatemokalasi ma a Malo Faitupu faavae Palemene. O le Netalani o se uluaʻi sui o le iuni a Europa, G-10, i matu faalapotopotoga feagaiga Atalani, faalapotopotoga mo le tamaoaiga le galulue faatasi ma le atinae ma le lalolagi faalapotopotoga tau fefaatauaiga. O le Netalani ei ai se talafaasolopito umi o le faapalepale faaagafesootai ma ua manatu masani e pei o se atunuu saoloto. O le Netalani se tamaoaiga fefiloi faavae-maketi, faasologa 17 o atunuu e 177 e tusa ma le faasino upu o le saolotoga tau le tamaoaiga. Sa le sefulutolu-aupito maualuga i le capita tupe maua i le lalolagi i le 2013 e tusa ai ma le faaputugatupe tau tupe faava o malo. I le 2013, o le lipoti a Malo Aufaatasi o le fiafia lalolagi tuu i se faavasegaga le Netalani o le lona fitu o atunuu sili ona fiafia i le lalolagi, o loo atagia lona tulaga maualuga o le olaga.




#Article 77: Sini (378 words)


Sini o le tulaga laumua o Niu Saute Uelese ma le aai sili ona nonofo ai i totonu o Ausetalia ma le Oseania. O loo maua i le talafatai i sasaʻe o Ausetalia, le taulaga o loo siomia ai le tele uafu faalenatura o le lalolagi, ma i le Mauga lanumoana i le sisifo. Tagata nofomau o Sini ua lauiloa o le Sydneysiders. o Sini le nofoa aloaia lona lua ma le nofo aloaia lona lua o le Kovana Sili o Ausetalia, o le Palemia o Ausetalia ma le Kapeneta o Ausetalia. O le uluai nofoia Peretania taunuu i le 1788 ina ia maua Sini o se kolone falepuipui, le nuu Europa muamua i Ausetalia. Talu iu felauaiga nofosala i le senituri ogatotonu o le 19, ua suia le aai mai se kolone le tolauapiga i se nofoaga autu faaleaganuu ma le tamaoaiga tele o le lalolagi. O le faitau aofai o tagata o le Sini i le taimi o le 2011 tusiga igoa sa 4,39 miliona, 1.5 miliona lea na fanau mai i atunuu i fafo, fai ma sui o le tele o atunuu eseese ma le faia o Sini se tasi o le aai sili ona eseʻese i le lalolagi. Sini ei ai se tamaoaiga maketi maualuluga ma malosiaga i mea tau tupe, o fale gaosi oloa ma tagata tafafao maimoa. O lona oloa itulagi atoa e $ 337 piliona i le 2013, o le pito i tele i totonu o Ausetalia. O loo i ai se faasalaga taua o faletupe mai fafo ma faalapotopotoga se tele i Sini ma ua siitia le tulaga o le aai e pei hub tau tupe taitaiga a le Asia Pasefika. I le faaopoopo atu talimalo mea na tutupu e pei o le Olimipeka Taumafanafana 2000, le faitau miliona o tagata tafafao mai i Sini i tausaga taitasi e vaai i faailo o le aai. O Sini a faitotoa foi i Ausetalia mo le tele o tagata asiasi faava o malo. O lona foliga o le lalolagi e aofia ai uafu Sini, le paka o le atunuu tupu, matafaga Bondi, ma le togalaau tupu botanic. Tagata-faia faatosina e pei o le ua iloa lelei foi Sini tala faamusika Maota ma le Alalaupapa uafu Sini e tagata asiasi faava o malo.




#Article 78: Niu Saute Uelese (137 words)


 Niu Saute Uelese o se tulaga i le talafatai i sasaʻe o Ausetalia. E tuaoi Kuiniselani i le itu i matu, Vitoria i le itu i saute, i Saute o Ausetalia i le itu i sisifo. Le Sami Tasman i sasae ma siomia ai le atoa o le Teritori Tupe Faavae a Ausetalia. O le laumua o Niu Saute Uelese o Sini, lea foi o le aai sili ona populous a le atunuu. Ia Mati 2014, i le tusa ma le faitau aofai o Niu Saute Uelese sa 7.5 miliona, faia ai tulaga sili ona populous a Ausetalia. E pei lava i lalo o le lua vaetolu o le faitau aofai o tagata o le setete, 4,67 miliona, e nonofo i le eria Sili Sini. Na faavaeina e le kolone o Niu Saute Uelese i le 1788.




#Article 79: Kuiniselani (333 words)


Kuiniselani o le lona lua le tele ma le lona tolu-sili-nonofo ai tulaga i Ausetalia. Oi ai i le itu i matu-sasaʻe o le atunuu, o loo tuaoi i le Teritori i Matu, Ausetalia i Saute ma Niu Saute Uelese i le itu i sisifo, i saute i sisifo ma le itu i saute faasologa. I le itu i sasae, ua tuaoi Kuiniselani e le 'amu Sami ma le Vasa Pasefika. ua Kuiniselani se faitau aofai o tagata o 4.750.500, taulai i le talafatai ma aemaise lava i le itu i sasaʻe i saute o le setete. O le tulaga o le a le laitiiti o le atunuu aupito tele lona ono o le lalolagi faalapotopotoga, ma o se nofoaga o 1.852.642 km2. O le tupe faavae ma aupito tele aai i le setete o Brisbane, aai aupito tele lona tolu a Ausetalia. Masani ona taʻua o le Susulu Malo, Kuiniselani o le fale i le 10 o le 30 a Ausetalia aai aupito tele ma e tamaoaiga tele lona tolu a le atunuu. O le muamua o Europa i fanua i Kuiniselani (ma Ausetalia) sa Tautai Holani Willem Janszoon i le 1606, na suesueina le talafatai i sisifo o le Penisula o Cape Ioka latalata i aso nei Weipa. I le 1770, faapea letenati Iakopo Cook le talafatai i sasaʻe o Ausetalia mo le Malo o Peretania Tele. Sa suesueina Kuiniselani i le tele o tausaga mulimuli ane ai seia oo i le faavaeina o se kolone i le falepuipui i Pulisipane i le 1824 e Ioane Oxley. faamuta felauaiga pagota i le 1839 ma nuu saoloto sa faatagaina mai le 1842. Na igoa ia le tulaga i le mamalu o le Masiofo o Vitoria, [7] o le aso 6 o Iuni 1859 sainia Tusi pateni le tuueseeseina o le kolone mai Niu Saute Uelese. O le aso 6 o Iuni o nei faamanatuina setete o Aso Kuiniselani. Kuiniselani ausia setete ma le Malo o Ausetalia i le aso 1 Ianuari 1901.




#Article 80: Vitoria (Ausetalia) (521 words)


Vitoria o se tulaga i le itu i saute-sasaʻe o Ausetalia. a le sili ona vavalalata nonofo ai Vitoria o Ausetalia tulaga ma lona tulaga lona lua-sili ona nonofo ai le aotelega.O le toatele o lona faitau aofai o tagata o lo oi ai i le eria o loo siomia ai Port Phillip faga, lea e aofia ai le nofoaga o lona laumua o aai tetele ma le tele aai, Melepone, o aai aupito tele lona lua a Ausetalia. Faafanua o le tulaga aupito itiiti i luga o le motu autu o Ausetalia, o loo tuaoi Vitoria e ala saʻo Bass ma Tasmania i le itu i saute, Niu Saute Uelese i le itu i matu, le Sami Tasman i le itu i sasae, ma le itu i Saute Ausetalia i le itu i sisifo. O le nuu muamua i le nofoaga na tupu i le 1803 i le faga Sullivan. Na foafoaina aloaia Vitoria a le aiga e ese mai i le tausaga e 1851, ma ausia ai le tagata lava ia e le malo i le 1855. O le faatopetope auro Vitoria i le 1850s ma 1860s matua faateleina uma o le faitau aofai o tagata ma le tamaoaiga o le kolone, ma e ala i le Malo o Ausetalia i le 1901, na avea Melepone le aai tele ma le taitaiina o le nofoaga autu o tupe i Australasia. Auauna atu foi Melepone e pei laumua o Ausetalia seia oo i le fausiaina o Canberra i le 1927, faatasi ai ma le fonotaga Feterale le Palemene i le Maota o le Palemene a Melepone ma ofisa autu uma o le malo feterale le faavae i Melepone. Faaupufai, Vitoria ua 37 nofoa i totonu o le Maota o Ausetalia o Sui ma le 12 nofoa i le Senate Ausetalia. I tulaga tulaga, o le Palemene o Vitoria e aofia ai le Fono Aoao Faitulafono (le fale pito i lalo) ma le Fono Fono. O lo oi ai le malo i le lotoifale i le 79 itu municipal, e aofia ai le 33 aai, e ui lava o le tele o vaega tuufaatasia faaletulafono i ai pea, o loo faafoeina tuusao e le setete. E sili ona uiga eseese o le tamaoaiga o Vitoria: auaunaga vaega e aofia ai auaunaga tau tupe ma meatotino, soifua maloloina, aoaoga, oloa siiatoa, oloa, talimālō ma gaosiga aofia ai le tele o galuega. ua tuu i se faavasegaga oloa tulaga atoa e a Vitoria lona lua i totonu o Ausetalia, e ui ina tuu i se faavasegaga Vitoria lona fa i le tulaga o oloa tulaga atoa i le capita ona o ana gaoioiga laʻuina faatapulaaina. Aganuu, o Melepone aiga i se aofaiga o fale mataaga, faatufugaga faapaologa ma falemataʻaga ma o loo faamatalaina foi o le laumua taaloga o Ausetalia. O le Melepone Eleele Kirikiti o le malae tele i totonu o Ausetalia, ma le 'au o le 1956 taumafanafana Olimipeka ma le Taaloga o le Taupulega 2006. E aofia ai Vitoria valu iunivesite o tagata lautele, ma le aupito i matua, o le Iunivesite o Melepone, ina ua faavaeina i le 1853.




#Article 81: Melepone (527 words)


O Melepone le laumua ma aai sili ona populous i le setete o Ausetalia o Vitoria, ma le lona lua e sili ona nonofo ai aai i Ausetalia ma le Oseania. O le igoa Melepone e faatatau i le eria o agglomeration le taulaga (e pei foi o se vaega faafuainumera tusiga igoa) faalautele 9.900 kilomita faatafafa lea e aofia ai le eria aai tetele lautele, faapea foi ma le le suafa masani mo lona nofoaga autu o le aai. o lo oi le taulaga i luga o le faga e masani tele o taulaga Phillip ma musuia ai i le vaega mamao ese i Atumauga le mauga Dandenong. Aofia Melepone o le 31 aai po o le itumalo o loo i ai malo i le lotoifale. O loo i ai se faitau aofai o tagata o 4.347.955 e pei o le 2013.
Faavaeina e nofoia saoloto mai le kolone Tupu Peretania o Eleele a le Van Diemen i le aso 30 Aokuso 1835, sa tuufaatasia ai faaletulafono e avea o se faatalanoaga o Tupu i le 1837. Sa aloaia tautino mai e se aai e le Masiofo o Vitoria i le 1847, ina ua mavae lea na avea ma laumua o le faatoa faavaeina kolone o Vitoria i le tausaga e 1851. I le taimi o le faatopetope auro Vitoria o le 1850s, sa liua i se tasi o pito i tele ma aai mauoa o le lalolagi.  Ina ua mavae le tuufaatasiga o Ausetalia i le 1901, e auauna atu o le nofoa o le tumau o le nuu o le Malo seia oo i le 1927.
Fua Faatatau maualuga Melepone i aoaoga, faafiafiaga, tausiga o le soifua maloloina, o suesuega ma atinae, tagata tafafao maimoa ma taaloga, o le faia o se aai lalolagi e mafai ona ola -ona le tausaga lona lima i se laina i le 2015, e tusa ai ma le Vaega o Suesuega Faapitoa tamaoaiga. O se taitai nofoaga autu tau tupe i totonu o le itulagi o Asia ma le Pasefika, ma ua faatulagaina i totonu o le aai e 30 pito i luga i le lalolagi i le lalolagi Ofisa Tutotonu Tau Tupe Faasino Upu. Taʻua o ia o a Ausetalia laumua aganuu, o le nuu na fanau ai o tulafono a Ausetalia lakapi, o le pisinisi ata tifaga Ausetalia ma le televise, ma siva faaonapo Ausetalia e pei o le shuffle Melepone. E aloaia o se aai o tusitusiga UNESCO ma se nofoaga autu tetele mo auala faatufugaga, musika ma faafiafiaga. O le fale i le tele o le tele Ausetalia ma matua faalapotopotoga faaleaganuu e pei o le eleele Melepone Kirikiti, i le auala savali o le atunuu o Vitoria, o le tulaga faletusi o Vitoria ma le fale faaaliga tupu o loo lisiina tofi lalolagi UNESCO. O le malae vaalele autu pasese le auauna atu i le taulaga ma le tulaga o Malae Vaalele Melepone (e taʻua foi Tullamarine Malae Vaalele), o le lona lua e sili ona pisi i totonu o Ausetalia, ma le uta aoao taulaga o Melepone taulaga aupito sili ona pisi o le o Ausetalia. Ua Melepone se fesootaiga felauaiga tele.




#Article 82: Brisbane (446 words)


O Brisbane le laumua ma aai sili ona populous i le setete o Ausetalia o Kuiniselani, ma le aai lona tolu sili ona nonofo ai i totonu o Ausetalia. Brisbane eria aai tetele ua i ai se faitau aofai o tagata o le 2.3 miliona, ma le tuuina atu i Saute Sasae Kuiniselani eria i le taulaga, e totonugalemu i Brisbane, e aofia ai se faitau aofai o tagata o le sili atu i le 3.4 miliona. O le Brisbane itumalo tutotonu pisinisi o loo tu i le nuu uluai Europa ma o lo oi ai i totonu o se punou o le vaitafe o Brisbane, e uiga i le 15 kilomita mai lona gutu i Moreton faga. O le vaega aai tetele e oo atu i itu uma i le lolo laugatasi o le vanu vaitafe Brisbane i le va o Moreton faga ma le tele eseesega i tele, salalau lautele i nisi o le a sili ona populous Ausetalia vaega malo i le lotoifale, o le tele centrally le aai o Brisbane, o e mamao le nofoaga e le malo i le lotoifale e sili ona populous i le atunuu. Faaigoa i le Brisbane Vaitafe o lea ua tu - lea i le taimi e faaigoa i le tagata Sikotilani Sir Thomas Brisbane. sSa faavaeina se nuu penal i le 1824 i Redcliffe, 28 kilomita i matu o le itumalo tutotonu pisinisi, ae na vave tuulafoaiina ma le siitia atu i matu uafu i le 1825, amata i nuu saoloto i le 1842. Na filifilia Brisbane e pei o le tupe faavae ina ua folafola Kuiniselani a le aiga e ese mai le Niu Saute Uelese i le 1859. I le taimi o le Taua II, taaalo Brisbane se matafaioi autu i le tauiviga lagolago ma auauna atu e pei o le laumua o le Pasefika i Saute i Sisifo mo Aoao Douglas MacArthur. Aso nei, ua lauiloa Brisbane mo lona tusiata fale Kuiniselani tulaga ese o lea tautua e tele o le tofi fausia le aai. E maua foi gauai mo lona leaga mea e tutupu i lologa, aemaise lava i le 1974 ma le 2011. O le aai o se taunuuga lauiloa i turisi, auauna atu o se faitotoa mo tagata asiasi i le tulaga o le Kuiniselani, aemaise lava i le talafatai i le auro ma le talafatai Susulu, lauiloa aai nofoaga vave saute ma matu o Brisbane, faasologa. O ni nai tele faaleaganuu, mea e tutupu faava o malo ma taaloga sa faia i Brisbane, e aofia ai le Taaloga o le Taupulega 1982, le faamatalaga Lalolagi '88, Taaloga Finagalo Malie mulimuli i le 2001, ma le 2014 G-20 tumutumu.




#Article 83: Ausetalia i Saute (428 words)


o Ausetalia i Saute o se tulaga i le vaega tutotonu i saute o Ausetalia. E aofia ai nisi o le vaega sili ona matutu o le konetineta. Faatasi ai ma se vaega o le laueleele atoa o 983.482 kilomita faatafafa, o le fa pito i tele o setete ma teritori o Ausetalia. Faasoa Ausetalia i Saute tuaoi i le isi setete o fanua tele uma, ma faatasi ai ma le Atunuu i Matu; o loo tuaoi i le itu i Ausetalia i Sisifo, i le itu i matu i le Teritori i Matu, i le itu i matu-sasaʻe i Kuiniselani, i le itu i sasaʻe i Niu Saute Uelese, i le itu i saute-sasaʻe i Vitoria, ma le itu i saute e le Bight Tele o Ausetalia ma le Vasa Initia. I le silia ma le 1.6 miliona o tagata, o le tulaga e aofia ai le itiiti ifo ma le 8% o le faitau aofai o tagata Ausetalia ma faatulagaina lona lima i le faitau aofai o tagata i totonu o le ono o setete ma teritori e lua. O le toatele o ona tagata e nofo i le laumua o le setete, Adelaide. O le tele o le vaega na totoe o loo nonofo i nofoaga lafulemu i le talafatai i saute i sasae ma Vaitafe o Murray. O loo tulaga ese amataga colonial a le tulaga i totonu o Ausetalia e pei o se nofoia saoloto, fuafuaina itumalo Peretania, nai lo le avea o se nuu nofosala. faatalanoaga aloaia amata i le aso 28 Tesema 1836, ina ua folafola atu le kolone i le laau pulu tuai e Kovana Ioane Hindmarsh. O le uluai nofoaga Peretania ia faatuina o Kingscote, kegaru motu, i le aso 26 Iulai 1836, lima masina ao lei faavaeina Adelaide. O le mataupu faavae o loo taialaina ai i tua o le faatalanoaga sa o nofoia faiga, o se teori faufautane e Eteuati Gibbon Wakefield. O le sini o le faatuina o le itumalo e pei o se nofoaga autu o le malo mo tagata malaga saoloto, ma folafola saolotoga tau le va ma le faapalepale faalelotu. E ui lava ua faailogaina lona talafaasolopito i le faigata o le tamaoaiga, o loo tumau pea i Ausetalia i Saute faaupufai fou ma aganuu malolosi. Aso nei, ua lauiloa mo ona uaina lelei ma le tele o faafiafiaga faaleaganuu. e pulea o le tamaoaiga o le tulaga e ala i le faatoaga, alamanuia o fale gaosi oloa ma le laʻuina. O le tulaga ua i ai foi le vaega tupe taua faateleina.




#Article 84: Ausetalia i Sisifo (334 words)


O Ausetalia i Sisifo se tulaga o lo o nofoia le lona tolu i sisifo atoa o Ausetalia. E ua noatia e le Vasa Initia i le itu i matu ma sisifo, o le Bight Tele o Ausetalia ma Vasa i Saute i le itu i saute, o le Teritori i Matu i le itu i matu-sasaʻe ma Ausetalia i Saute le itu i saute-sasaʻe. O Ausetalia i Sisifo tulaga aupito tele a Ausetalia ma se nofoaga laueleele atoa o 2.529.875 kilomita faatafafa, ma le vaevaega atunuu aupito tele-lua i le lalolagi - Ae peitai, o se vaega taua o ua sparsely nonofo ai. Ei ai e uiga i le 2.6 miliona tagata e nonofo i le tulaga, e siomia 11% o le aofaiga atoa o le atunuu. 92% o le faitau aofai o tagata soifua i le tulimanu i saute sisifo o le setete. O le tagata asiasi Europa muamua i Sisifo Ausetalia o le tagata suʻe nuʻu Holani Dirk Hartog, o le na asiasi atu i le talafatai i Ausetalia i Sisifo i le 1616. O le Niu Saute Uelese malo kolone faavaeina i se vaegaau faamiliteli lagolagoina-nofosala i le Tupu o Siaosi III Leo, i le taimi nei o Aso e Albany, i le 1826 , lea na sosoo ai ma le faavaeina o le Swan kolone vaitafe i le 1829, e aofia ai le nofoaga o le laumua i aso nei, Perth. Ioka o le uluai nofoaga i uta i Sisifo Ausetalia. Oi 97 kilomita i sasae o Perth, sa nofoia i le aso 16 Setema 1831. Ausia Ausetalia i Sisifo le Malo e nafa ma i le 1890, ma federated i le isi nofoaga o Peretania i totonu o Ausetalia i le 1901. O le taimi nei e matele faalagolago lona tamaoaiga i le laʻuina, faatoaga ma tagata tafafao maimoa. O le tulaga e maua ai 46% o le auina atu i fafo a Ausetalia.  o Ausetalia i Sisifo le gaosia'oa uʻamea lona lua le tele i le lalolagi.




#Article 85: Teritori i Matu (302 words)


O le Teritori i Matu o se teritori o Ausetalia le feterale i le ogatotonu ma le itulagi i matu tutotonu. E faasoa tuaoi i Ausetalia i Sisifo le itu i sisifo, i Ausetalia i Saute le itu i saute, ma Kuiniselani i le itu i sasae. Ina ia le itu i matu, o le tuaoi o le teritori e ala i le Sami Timor, le Arafura Sami ma le to o le Carpentaria. E ui lava i lona nofoaga-i le tele 1.349.129 kilomita faatafafa, ua avea ai ma vaega-o le lona tolu pito i tele Ausetalia feterale ua sparsely nonofo ai. O le faitau aofai o tagata o le Teritori i Matu o le 243,700 (2014) le faia o le itiiti ifo populous o setete tetele valu a Ausetalia ma teritori, i le itiiti ifo i lo le afa o le toatele o tagata o Tasmania. Na uluai vaai i le talafatai o le teritori e ala i Europa i le seneturi lona 17. sa le Peretania muamua Europa e taumafai e foʻia ai le itulagi o le gataifale. Ina ua mavae le tolu mafai taumafai e faavaeina se nuu (1824-1828, 1838-1849, ma 1864-66), sa ausia ai le manuia i le 1869 ma le faavaeina o se nuu i le taulaga Darwin. O aso nei o loo faavae ai le tamaoaiga i tagata tafafao maimoa, aemaise lava Kakadu paka le atunuu i le pito i luga ma le Uluru-Kata Tjuta paka le atunuu (Papa Ayers) i le ogatotonu o Ausetalia, ma le laʻuina.
O le tupe faavae ma aupito tele aai o Darwin. O le faitau aofai o tagata e le o taulai i itulagi talafatai ae i le alatele Stuart. O le isi nofoaga autu o (i le faasologa o le tele) Palmerston, Alice Vaipuna, Katherine, Nhulunbuy, ma Tennant vaitafe.




#Article 86: Tasmania (339 words)


O Tasmania se tulaga motu o le Taupulega o Ausetalia. E tu 240 kilomita i le itu i saute o le motu autu o Ausetalia, ma valavala ai i ala saʻo Bass. O le tulaga e aofia ai le motu autu o Tasmania, o le motu aupito tele i 26 i le lalolagi, ma o le siomia 334 motu. O le tulaga ua i ai se faitau aofai o tagata o i 515,000 (e pei o Setema 2015), toetoe lava o le afa o lea e nofo i le precinct Sili Hobart, o lea tautua e le eria o aai tetele o le tulaga o tupe faavae ma aupito tele aai, Hobart. Eria a Tasmania o 68.401 kilomita faatafafa, lea na aofia ai le motu autu 64.519 kilomita faatafafa. ua faalauiloa Tasmania o se tulaga faalenatura; toetoe lava 45% o Tasmania o loo taoto i le faasao, paka lautele, ma nofoaga tofi lalolagi ma o le tulaga nofoaga faavae o le vaega o le siosiomaga muamua i le lalolagi. E ui o se motu, ona o se mea sese faafanua sea tulaga a tuaoi laueleele i Vitoria i lona tulaga terasitila pito i matu, islet tuaoi, a faasao natura i le ala saʻo Bass. Sa faia le tulaga i le 1803 o se faatalanoaga o le falepuipui o le malo o Peretania e taofia talosaga i le laueleele e ala i le Malo o Farani i le taimi o taua Napoleon; siomia 75,000 faamaonia le nofosala na auina atu i laueleele o le Van Diemen luma faamuta felauaiga i le 1853. Sa muamua a teritori le tulaga o Uelese i Saute New ma sa tutoatasi faavaeina o se kolone lava e pulea i lalo o le igoa o le laueleele o le Van Diemen (faaigoa Anthony van Diemen) i le 1825. i le 1854 sa pasia ai le auai Faavae o Tasmania ma le tausaga nei maua le tulaga faatagaga e suia lona igoa i Tasmania. I le 1901, na avea o se vaega o le Malo o Ausetalia.




#Article 87: Malcolm Turnbull (203 words)


Malcolm Bligh Turnbull (fanau mai 24 Oketopa 1954) o le Minisita Palemia 29 ma le taimi nei o Ausetalia. Na avea o ia Palemia ma Taitai o le vaega saoloto i le 2015 ma sa avea ma sui o le palemene mo Wentworth talu mai le 2004. Turnbull auai aoga kalama Sini i luma o le alu i le Iunivesite o Sini, lea na ia maua ai se tagata malaga o faatufugaga ma a tagata malaga o le tulafono. Ona ia auai i le kolisi Brasenose, Oxford, o se tagata atamai Rhodes, lea na ia maua ai se tagata malaga o le tulafono faalemalo. Ao lei ulufale atu i faiga faapolotiki, sa galulue Turnbull o se tusitala, loia, tupe teufaafaigaluega teutupe ma kapitalisi pisinisi. I le 1993, na avea o ia ma taitaifono o le gaoioiga republican Ausetalia, auauna atu i le tofiga seia oo i le 2000. Faapuupuu Minisita mo le siosiomaga ma le vai i le malo Howard i le 2007, sa filifilia Turnbull taitai o le vaega faaupufai limafoai ia Setema 2008, ma avea ai ma taitai o le tetee. I le aso 15 Setema 2015, sa tauto o ia i le avea ma Palemia ma faia le malo Turnbull.




#Article 88: Adelaide (322 words)


O Adelaide le aai laumua o le setete o Ausetalia i Saute, ma le aai lona lima-e sili ona nonofo ai o Ausetalia. Ia Iuni 2014, sa Adelaide se faitau aofai o tagata nofomau fuafuaina o 1.30 miliona. e matu Adelaide o le Penisula Fleurieu, i luga o le Adelaide Fanua Laugatasi i le va o le to St Vincent ma le maualalo-pepelo mauga Atumauga maualuluga o loo siomia ai le aai. faaloaloa Adelaide 20 km mai le talafatai i le foothills, ma le 90 km (56 mi) mai Gawler i lona tulaga i matu i matafaga Sellicks i le itu i saute.
Sa faavaeina i le aai i le 1836 e pei o le laumua fuafuaina mo se itumalo Peretania saoloto-faamautu i Ausetalia. Colonel William Malamalama, o se tasi o tamā faalefaavae a le Adelaide, fuafuaina le aai ma filifilia lona nofoaga latalata i le vaitafe Torrens. na fuafuaina Adelaide i se faatulagaga grid, laina e lautele boulevards ma tele nofoaga faitele, ma atoa siomia i laueleele paka.  Sa mamanuina le amataga Adelaide i le manuia ma le tamaoaiga - seia oo i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o aai aupito tele lona tolu a Ausetalia. Ua matauina mo faataitaiga vave o le saolotoga faalelotu, o se tautinoga e manatu alualu i luma faaupufai ma saolotoga tau le va. Ua taʻua o le Aai a Ekalesia talu mai le senituri ogatotonu o le 19. A o le nofoa o le South Ausetalia o malo ma le nofoaga autu o pisinisi, o Adelaide le nofoaga o le tele o faalapotopotoga faalemalo ma tau tupe. O le tele o mea, o loo taulai i le nofoaga autu o le aai ma i itu eseese o le eria aai tetele. O le taimi nei, ua maitauina Adelaide mo le tele o faafiafiaga ma taaloga, lona meaai ma le uaina, ona o itu umi matafaga, ma ona vaega tele puipuiga ma fale gaosimea.




#Article 89: Peretānia (782 words)


O le Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani i Matu, e masani ona taʻua o le Malo o Peretānia (UK) po o Peretānia o se tulaga tupu i le Iuni a Europa. Pepelo mai le talafatai i matu-sisifo o le Europa motu autu, e aofia ai le motu o Peretānia Tele (a vaitaimi faaaogaina foi e faasino i le atunuu atoa), o le vaega i matu-sasaʻe o le motu o Aialani ma le tele o motu e laiti. O Matu Aialani le na o se vaega o le Malo o Peretānia e faasoa a tuaoi o le laueleele i se isi tulaga-o le Ripapelika o Aialani. E ese mai lenei tuaoi o le laueleele, o loo siomia ai le UK i le Vasa Atelani, ma le Sami i Matu i lona itu i sasaʻe, o le gagana Peretānia Atuvasa i lona itu i saute ma le Sami Celtic i lona itu i saute-saute i sisifo. O loo taoto Sami Aialani i le va o Peretānia Tele ma Aialani. Faatasi ai ma se vaega o 93.800 maila faatafafa (243,000 km2), o le UK o le tulaga tautupu lona 80-aupito sili ona tele i le lalolagi ma le 11-aupito tele i Europa. E foi le atunuu lona 21-sili ona populous, ma le fuafuaina 64,5 miliona tagata e nonofo. O le Iunaite Malo o se Malo Faitupu faavae i se faiga e le palemene o le pulega. O lona aai laumua o Lonetona, o se taua aai ma nofoaga autu tau tupe i le lalolagi atoa faatasi ai ma se faitau aofai o le taulaga o 10.310.000, o le lona fa-aupito tele i Europa ma lona lua le tele i le Iuni a Europa. O le tupu-talu mai le taimi nei 6 Fepuari 1952-o le Masiofo Elisapeta II. E aofia ai le Iunaite Malo o le atunuu e fa: Egelani, Sikotilani, Uelese, ma Matu Aialani. ua paʻu le gata tolu pulega, taitasi ma eseese malosiaga, e faavae i lo latou laumua, Edinburgh, Cardiff, ma Belfast, faasologa. O le latalata ane Motu o le Tagata, Bailiwick o Guernsey ma Bailiwick o Jersey e le vaega o le Malo o Peretānia, le dependencies Tupu ma le Malo o Peretānia e nafa ma le puipuiga ma sui faava o malo. O le sootaga i totonu o le atunuu o le Iunaite Malo ua suia le aluga o taimi. sa faapipii Wales e le Malo o Egelani i lalo o le Tulafono o Iuni o le 1536 ma le 1542. mafua se feagaiga i le va o Egelani ma Sikotilani i le 1707 i se tasi o le Malo o Peretānia Tele, lea e tuufaatasia ai i 1801 ma le Malo o le Aialani e fausia ai le Malo o le Iunaite Peretānia tele ma Aialani. I le 1922, e aveese e lima mai le ono o Aialani mai le atunuu, ma tuua ai le fausia ai o le Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani i Matu. Ua i ai le malo autasi sefulufa Teritori i atunuu i fafo. O nei o le toe vaega o le Malo o Peretānia lea, i lona maualuga i le 1920s, siosiomia e toetoe lava a le kuata o le vaega tele laueleele o le lalolagi ma le malo tele i le talafaasolopito. e mafai ona matauina le aafiaga o Peretānia i le gagana, aganuu, ma faaletulafono faiga o le tele o lona nofoaga sa i ai muamua. O le Iunaite Malo o se Tamaoaiga atunuu ma ua tamaoaiga lona lima-aupito tele o le lalolagi e laiti tamaoaiga ma lona sefulu-tele le tamaoaiga i le faatauina mai o parity mana. Ua manatu le Malo o Peretānia i ai o se tamaoaiga o tupe maua-maualuga ma ua vaaia lava maualuga i le Atinae mo Tagata Faasino Upu, i le taimi nei tuu i se faavasegaga lona 14 i le lalolagi. O le atunuu industrialized muamua a le lalolagi ma le mana sili o le lalolagi i le taimi o le 19 ma le tele o seneturi lona 20 vave. O le Iunaite Malo tumau pea a mana tele ma le tele o le tamaoaiga, aganuu, militeli, faasaienisi, ma le uunaiga faapolokiki faavaomalo. Ua le malo Iunaite a sui tumau o le Malo Aufaatasi Fono saogalemu talu mai lona sauniga muamua i le 1946. O se tulaga o sui o le Iuni a Europa. ma ona muamua, o le nuu Tamaoaiga Europa, talu mai le 1973; o se tasi o le Taupulega o Malo foi, o le Aufono o Europa, o faifeau tupe G7, o le avanoa G7, le G20, le faalapotopotoga feagaiga Atalani matu, o le Faalapotopotoga mo le Tamaoaiga Galulue Felagolagomai ma Atinae, ma le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi.




#Article 90: Peretānia Tele (170 words)


Peretānia Tele, o se motu i le itu i matu Atalani mai le talafatai i matu-sisifo o le konetineta o Europa. Faatasi ai ma se vaega o 209.331 kilomita faatafafa, o le tele motu i Europa ma le iva-aupito sili ona tele i le lalolagi. I le 2011 sa i ai le motu o se faitau aofai o tagata o e uiga i 61 miliona tagata, o le faia e le motu lona tolu-sili ona populous i le lalolagi, O le motu o se vaega o le Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani i Matu, ua tuufaatasia ai le tele o lona teritori: le tele o Egelani, Sikotilani, ma Uelese i ai i le motu, ma o latou aai taitasi o tupe faavae, Lonetona, Edinburgh, ma Cardiff. Mafua se Malo e tasi o Peretānia Tele mai le iuni o Sikotilani ma Egelani i le 1707. I le 1801, faatasi Peretānia Tele i le tuaoi o le Malo o Aialani, ua avea le Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani. 




#Article 91: Peleseuma (425 words)


Peleseuma, aloaia o le Malo o Peleseuma, o se tulaga tupu i Sisifo Europa. O se uluaʻi sui o le Iuni a Europa ma le 'au tele o le nofoa aloaia a le iuni Europa ma e pei foi o le laumua o le tele o faalapotopotoga faava o malo tetele e pei o NATO. Peleseuma aofia ai se vaega o 30.528 kilomita faatafafa ma se faitau aofai o tagata o le tusa ma le 11 miliona tagata. O lo oi le va o le tuaoi faaleaganuu i le va o Germanic ma Latina Europa, o Peleseuma aiga i vaega gagana autu e lua: o le Holani-tautala, nuu tele Flemish, lea e aofia ai e uiga i le 59% o le faitau aofai o tagata, ma le Farani-tautala, o le tele lava faitau aofai Walloon, lea e aofia ai 41% o uma tagata Peleseuma. Gata i lea, o loo i ai se vaega toalaiti o Siamani-failauga o loo nonofo i le tu Cantons East i le Fens eria Ese, ma tuaoi o Siamani. o Peleseuma a Malo Faitupu faavae feterale i se faiga e le palemene o le pulega. O lona lua aupito tele o itulagi o le itulagi Holani e tautala o Flanders i le itu i matu ma le Farani e tautatala itulagi i saute o Wallonia. O le Brussels-Tupe Faavae Itulagi, aloaia e lua gagana, o le a tele lava Farani e tautala i eria i totonu o le Flemish Itulagi. A Siamani-tautala nuu loo i ai i Wallonia sasae. Peleseuma eseese gagana ma feteenaiga faaupufai fesootai loo atagia mai i lona talafaasolopito faaupufai ma faiga lavelave o le Malo. I luga o lona tutoatasi, auai Peleseuma i le Fouvalega Alamanuia ma, i le taimi o le faagasologa o le senituri lona 20, maua se numera o nofoaga i Aferika. O le afa lona lua o le seneturi 20 na faailogaina i faiaʻe o feeseeseaiga i le va o Holani e tautatala ma le tagatanuu Farani e tautatala faaosoina ala i le eseesega i le gagana ma le atinae o le tamaoaiga tutusa o Flanders ma Wallonia. O lenei faaauauina pea o uiga tetee ua taitaiina atu ai i le tele o ogaoga suiga, e mafua i se suiga mai a unitary i se faatulagaga feterale i le taimi o le vaitaimi mai le 1970 i le 1993. E ui lava i le suiga, o feeseeseaiga i le va o le vaega tumau; ave le 18 masina i le faavaega o se malo soʻofaʻatasiga le mulimuli i le Iuni 2010 filifiliga feterale.




#Article 92: Pasila (3976 words)


Pasila, aloaia le Ripapelika feterale o Pasila, o le tulaga aupito sili ona tele tupu e le gata i Amerika i Saute ma le itulagi Latina Amerika. O le atunuu lona lima-aupito tele o le lalolagi, e le gata i le eria le faafanua ma le faitau aofai o tagata. O le tele atunuu tautala-Potukale i le lalolagi, ma le na o le tasi i Amerika. Noatia e le Vasa Atelani i le itu i sasaʻe, Pasila se apitaogalu o 7.491 kilomita. E tuaoi isi atunuu o Amerika i Saute uma vagana Ekuatoa ma Chile ma nofoia 47,3 pasene o le konetineta o Amerika i Saute. O lona faatanoa vaitafe o le Amasone e aofia ai se vaomatua vevela tele, fale e meaola eseese, o se ituaiga faiga ecological, ma le tele o punaoa faalenatura aga le tele o nofoaga puipuia. O lenei tofi tulaga ese siosiomaga faia Pasila o se tasi o atunuu eseese sefulu ma le fitu, ma o le mataupu o aia lalolagi taua ma finauga e uiga i laau ua vavae i lalo ma le puipuiga o le siosiomaga. Se tasi o le vaega BRICS, Pasila seia oo i le 2010 na o se tasi o le aupito televave le faatupulaia o le lalolagi tamaoaiga tele, ma le tuuina atu o lona suiga o le tamaoaiga o le atunuu aloaia ma aafiaga fou faava o malo. Faletupe atinae o le atunuu o Pasila ei ai se matafaioi taua mo le tuputupu ae o le tamaoaiga o le atunuu. o Pasila se mana faarisone i Amerika Latina ma le a mana ogatotonu i mataupu faava o malo, ma nisi iloilo le faailoaina i ai o se mana o le lalolagi le puleaga. O se tasi o breadbaskets tetele o le lalolagi, ua le Pasila gaosia aupito tele o le kofe mo le 150 tausaga mulimuli.

Vicente Yáñez Pinzón o le muamua Europa folau na taunuu i Pasila. Na ia mauaina talafatai o le pito i matu o Pasila ia Ianuari 1500, tolu masina ao leʻi taunuu mai le vaʻa na faatonuina e Pedro Álvares Cabral. O le malaga a Yáñez ua taunuu i Cabo de Consolación ma sosoʻo mai i matusasaʻe o le gataifale e oʻo atu i le vaitafe o Amazon e igoa ia Santa María de la Mar Dulce.

I se taimi puʻupuʻu ae leʻi taunuʻu mai tagata Europa i le itu i sasaʻe o Amerika i Saute, o loʻo i ai i le teritori o Pasila i aso nei, na aina e30 miliona tagata o le atunuʻu. Luga na faia mai i ituaiga ituaiga, na tu ai le Tupí-Guaraníes, le Macro-Jê ma le Aruacos. O isi sa vaevaeina i Guaraníes, Tupiniquines ma Tupinambás, faatasi ai ma isi. O tupi na faʻateleina i le va o nei teritori o setete o Rio Grande do Sul ma Rio Grande do Norte.O Potukale na maua a latou tagatanuu o loʻo i ai i le Stone Age ma vaevaeina i ni ituaiga, o le tele o ia mea o le aiga. Tupi-Guarani gagana, ma sa latou fetauaʻi i taimi uma. Fai mai Luís da Câmara Cascudo, o Tupis o le muamua tagatanuu sa latou fegalegaleai ma kolone ma (...) na mafua ai lo latou auai sili atu, e pei o le faatosinaga i Mamluk, mestizo ma Potukale-Pasila oe na na fanau o ia ma i Europa na ia nofo ai lava. »

Na amata aloaia le Colonization i le 1534, ina ua vaeluaina e John III le teritori i le sefulutasi tupuʻaga kapeteni, ae ona o le tele o faʻafitauli i lenei faiga, i le 1549 Tupu John III tofia se kovana sili e faʻatautaia uma le kolone.36 37 O nisi o ituaiga o ituaiga na faaauupegaina e le au Potukale, 38 a o isi na faapologaina pe faaumatiaina e faaumiumi taua po o ni faamai e mafua mai i faamaʻi na aumaia e tagata Europa, lea e leai se puipuiga o le atunuu 39 39 A I le ogatotonu o le 16th seneturi, sa avea ai le suka ma sili ona taua oloa auina atu i fafo o Pasila, 33 41 ma na amata ona faateleina le pologa a Aferika pologa e le au Potukale e tali atu i le tuputupu ae manaoga faavaomalo.

E ala i le tele o taua faasaga i Farani, Potukale sosola lemu faalauteleina o latou teritori i sautesasae, faoa Rio de Janeiro i 1567, ma agai i matu sisifo, ave São Luís i 1615. I lenei auala, i 1669 latou auina atu le tele o malaga militeli i Amazonia ma Na latou manumalo i 'au Peretania ma Holani, na faʻatutuina nuʻu ma' olo fou. I le 1680 na latou faʻalautele ai le nofoaga pulea i le itu i saute o le atunuʻu, i le faʻatuina o le Colonia del Sacramento i le itu tauagavale o le Río de la Plata, i Uruguay nei. , le faalauteleina o le teritori o le Pasila agai atu i saute na tupu ai le tele o feteenaiga, faatasi ai ma taua ma misiona a Jesuit, lea sa i ai le semi-autonomous faalapotopotoga ma le Taua Guaranitic mulimuli ane.

I le faaiuga o le seneturi 17, na amata ai ona faʻaititia oloa o suka, ae pe tusa o le 1693, o le mauaina o teuga tupe i le itulagi lea o le a mulimuli ane taʻua o Minas Gerais, faʻapea foi ma le faʻaaogaina o isi maina i Mato Grosso ma Goiás I tausaga na sosoo ai, na latou sefeina le kolone mai le lata i le leaga o le tamaoaiga.E afe ma afe o tagata malaga mai i le talafatai o Pasila ma Potukale na siitia atu i maina.E taumafai tagata Sipaniolo e taofia le faalauteleina o le au Potukale i o latou teritori. e tusa ai ma aiaiga o le Feagaiga o Tordesillas o 1494, ma na mafai ona latou toe mauaina le Banda Oriental i le 1777. Ae ui i lea, o le Feagaiga o San Ildefonso sainia i lena lava tausaga, na faʻamaonia ai le puleaga a Potukale i le toetoe o fanua uma na nofoia i le taimi o lona teritori faʻalauteleina, vagana le itu i sasaʻe, faʻatulaga le tele o tuaoi Pasila nei.

I le 1808, le aiga tupu Potukale - ma le au taupulega Potukale - na sosola ese mai le 'au a le pule o Farani, Napoleon Bonaparte, o le na osofaia Portugal ma le tele o Europa tutotonu, ma nofoia le taulaga o Rio de Janeiro, o le fea o O lenei, na avea ai ma laumua o le malo o Potukale, i le mea moni. I le 1815, John VI, o le aliʻi sili o Potukale e fai ma sui o lona tina o Maria I, na siitia le Malo o Pasila, o se vaega o Potukale, na avea ma malo maualuga i le faatasiga faatasi ai ma Potukale. I le 1809, na osofaia ai e le Potukale Farani Guiana, na iu ai ina toe foi atu i Farani ile 1817,55 ma i le 1816, le Banda Oriental,Na toe faʻaigoaina mulimuli ane, o le Itumalo o Cisplatina. I le 1825, na amata ai e le United Provinces o le Río de la Plata se taua e toe faʻafoʻi ai, lea na faʻataunuʻuina i le 1828 e ala i se maliega na tuʻuina atu ai le tutoʻatasi o le itumalo.

Na toe foi mai Ioane VI i Europa i le aso 26 o Aperila, 1821, ma tuua ai lana ulumatua, o Pedro de Alcántara, e avea ma Prince Regent. Na taumafai le malo o Potukale e toe suia Pasila i se kolone, ma aveʻesea ai le aiā sa ia maua talu mai le 1808. Na musu Pasila e faʻamatuʻu atu, ma Pedro faʻatasi ai ma le latou mafuaʻaga, ma faʻailoa le tutoʻatasi ole atunuʻu ile aso 7 o Setema, 1822. O le aso 12 o Oketopa, na faalauiloa ai Pedro o le tupu muamua o Pasila ma faapaleina Pedro I ia Tesema 1.

E ui lava o uluaʻi taumafaiga e faasaʻoloto le atunuu mai le pulega faaPotukale na faaaogaina ai manatu faa-malo - pei o le mea na tupu i le Mining Conspiracy, na taitaia e Tiradentes - i le 19 senituri toetoe o tagata Pasila uma na lagolagoina le monarchy, ma na iai foi le republicanism. itiiti lagolago Le Pasila Taua o Tutoatasi salalau solo i le atoa itu teritori, ao taua taua na faia i le itu i matu, matu i sasae ma saute itulagi. O fitafita mulimuli a Potukale na lafoaʻi ia Mati 8, 1824, ma na tutoʻatasi le malo tutoʻatasi e Potukale ia Aukuso 29, 1825, i le feagaiga o Rio de Janeiro.

Ina ua maeʻa ona faʻamaonia e le pulega o faʻapotopotoga i le atunuʻu atoa, na faʻalauiloaina le uluaʻi tulafono ia Mati 25, 1824. O le aso 7 o Aperila, 1831, na faʻamavae ai Pedro ina ua ou toe foʻi i Europa e toe maua le nofoalii o lona aiga. lona atalii e lima tausaga le avea o se sui, Pedro II A o le emeperoa fou e le mafai ona faatino ana galuega, o se malo tupu na faia.

O feeseeseaiga i le va o vaega eseese faapolokiki na mafua ai le fouvalega ma le le mautonu ma toetoe lava o le malo, e ui i lea sa le tetee le au fouvale i le pule tupu, e ui lava o nisi na tautino mai le aveeseina o latou itumalo o malo tutoatasi, ae na o Pedro II na Le sili ona taʻutaʻua o le mataupu lea o Rio Grande do Sul ma Santa Catarina, lea e ala i le Taua a Farrapos, na faʻalauiloa i latou e tutoʻatasi mai le Malo o Pasila. Ona o lenei mea, na taʻutino ai Pedro II o se emeperoa vave ma Pasila fiafia i le toeitiiti afa seneturi o le filemu i totonu ma le saoasaoa o le alualu i luma o le tamaoaiga.

I le 59 tausaga o le nofoaiga a Pedro II, Pasila na manumalo i taua e tolu faavaomalo - le Taua Tele, le Taua e faasaga ia Aguirre ma le Taua o le Triple Alliance - 80 e le gata i le molimauina o le tuufaatasia o sui o malo faatemokalasi, e mafua ona o le faia o ni palota sosoo, ma le saolotoga o le aufaasālalau.

O pologa na faaumatiaina i se auala lemu ae mausali, lea na amata i le 1850 ma le iʻuga o fefaʻatauaiga pologa faavaomalo, ma iʻu i le faʻamutaina atoa o le pologa i le 1888. Peitaʻi, talu ona tutoʻatasi le pologa tagata maua maitauina le pa'ū: i le 1823, o le 29% o le faitau aofai o tagata na avea ma pologa, ae a o le 1887 o lenei pasene na pa'ū i le 5%.

Ina ua faatoilaloina le Emepaea ia Novema 15, 1889, sa leai se fiafia i le vaega o tagata Pasila e suia le faiga o pulega mai le pule tupu i se malo, talu ai Pedro II i le maualuga o lona lauiloa i ana tagata. O le faigamalo a le malo a le malo, na lagolagoina e le au tautai pologa oe na mumusu e talia le soloia o le pologa na malilie i ai i le 1888 e le malo tupu.

E pei ona i ai muamua le faigamalo a le malo, na o le pulega a le militeri, o le Faavae fou na faalauiloaina i le 1891 ua taʻua o palota tuʻusaʻo mo le tausaga 1894. O lenei pepa na soloia foi le faʻatapulaʻaina o le aia tatau e palota na i ai i le vaitaimi tupu, pe a na o tuuina atu ia i latou e iai le tulaga maualuga o tupe maua, e ui lava na tatala ai le palota - ae le o faalilolilo - ma, faatasi ai ma isi faiga, na o tagata tusitusi e mafai ona auai, i le taimi o le toʻatele o Tagata Pasila sa le iloa faitau i tusitusiga.

I le vaitau muamua o le malo Republican, Pasila tausia se filemu ma le le mautonu faiga faavae mai fafo, na o le na taofia e le Taua a le Taua, ma le Taua Muamua a le Lalolagi. I totonu, ina ua mavae le nofoa solofanua, ma le Fouvale o le Faauupegaina i le 1891,100, o le umi o le taamilosaga o mea tautupe, faaupufai ma le le mautonu amata amata lea o le a sosolo atu seia oo i le 1920s, tausia le atunuu faatafunaina e le tele o fouvale na faasolosolo ona faaleagaina ai le pulega. O i latou ia e aofia ai le Paulista Revolution, Copacabana Fort Revolution, Manaus Commune ma le Prestes Column. avea le au peresitene o le malo i le lagolago a le militeri.

Vargas ma le militeli, oe na fai mai latou te avea ma au peresitene mo se taimi le tumau, ina ia mafai ai ona faatino suiga faatemokalasi, faataapeina le Konekeresi ma faaauau ai la latou pulega i lalo o se tulaga o faalavelave faafuasei, suia le kovana setete ma o latou au uo. I le 1932, i lalo o le I le faʻatinoina o folafolaga o feteʻenaʻiga faʻatemokarasi, na taumafai ai le oligarki São Paulo e toe maua le pule e ala i le fouvalega, ma i le 1935 na fouvale ai le au Komunisi, ae o le gauaʻi o gaioiga uma e lua. E ui i lea, sa avea foi le taufaamatau o komisi ma mafuaaga e taofi ai faiga palota, ma Vargas ma le militeli e faatino se isi faiga fou i le 1937, e faavae ai le pulega o le malosi o le malo. lenei taimi e tagata Pasila fasis.

Pasila na tumau pea le le mautonu i tausaga muamua o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae o le tele o mea na tutupu ma faʻavaomalo faʻavaomalo, lea na i ai lava le auiliiliga o le osofaʻiga o le atunuʻu, sa o latou auiliiliina ai, ma taʻitaʻia ai le atunuʻu ina ia ogatasi o ia mo le Iunaite Setete i le taimi o le Konafesi a Rio i le 1942 I le toe tali atu, o vaega a le Nazi Siamani ma le Fascist Italia na faʻalautele la latou taua tau i lalo o le taua i Pasila, ma ina ua maeʻa masina o faʻaauau pea ona magoto ifo o le vaʻa faʻatau oloa a le Pasila ma le malosi o faʻamalosi a le lautele, Na taua e le malo le taua ia i latou ia Aukuso o lena tausaga, e ui lava na auina atu se 'au malosi e tau i Europa i le 1944. I le manumalo a le Allied i le tausaga na sosoo ai ma le faaiuga o le lua pulega Europa atoa, na suia ai le tulaga o Vargas. ua le maua se malosi ma sa vave ona toe taofiofia e le isi vaega a le militeli I le 1946, na faatamaia ai foi le temokalasi ma na filifilia ai le General Eurico Gaspar Dutra. O Peresitene Vargas na toe foʻi i le pule i le faaiuga o le 1950 ina ua filifilia faʻa temokalasi, ae na pule i lona ola ia Aukuso 1954, i le totonugalemu o se faʻafitauli faapolokiki.

Malo militeli ma aso nei

O ni nai malo le tumau na sui tulaga na sui ai ia Peresitene Vargas. Sa tuputupu ae tele le tamaoaiga ma le vaega o alamanuia, ae o le mea na sili ona ia mauaina, o le fausiaina o le laumua fou, Brasilia, na amatalia i le 1960. O lona sui, Jânio Quadros, na faamavae i le 1961, e lei atoa se tausaga talu ona avea ma tofi. O lona sui peresetene, João Goulart, na avea le sui pule, ae na faaosofia ai le malosi o le itu agai i upufai, ma na faateia e le 1964, lea na mafua ai le pulega a le militeli.

O le pulega fou na fuafua e fesuisuiai, ae na avea ma tulaga atoatoa e avea ma pulega atoa ma le faalauiloaina o le Institutional Law Numera Lima o le 1968.133 O le taofiofia o le teteʻe i le pulega malosi, e aofia ai le au malosi o le taulaga, 134 sa saua, ae le saua e pei o isi atunuu Amerika Latina.135 O le pulega a le militeri na faamatagofieina ai le nofoia o le tagata o le atunuu, faoa le mea faalenatura, faatutu nofoaga o faatoaga mo tagata o le atunuu, ma fasiotia le itiiti ifo ma le 8,000 tagata moni.136 Ona o le Faatasi ai ma le tulaga maoaʻe o le tuputupu aʻe o le lalolagi, ua faʻaigoaina o le Pasila le vavega, na oʻo atu le pulega i se tulaga sili ona maualuga lona lauiloa i tausaga o le matua faʻasaoina.

General Ernesto Geisel avea le au peresitene o le atunuu i le 1974 ma amata lana poloketi o le toe faafaamokalasi e ala i se faiga e, e tusa ai ma ia, o le a lemu, lemu ma saogalemu. talu mai le 1889,140 faʻapea foʻi ma le sauaina o pagota faʻapolokiki, tuʻinanau o le aufaasālalau, ma le 141 i le 1978, ina ua maeʻa ona faʻaleaogaina le tulafono Faʻavae numera lima, ma le pulega a le malo lava ia. Ae peitaʻi, sa faʻaauau pea le pulega o le militeri lona sui, General João Figueiredo, e faamaea le suiga atoa agai i le faatemokalasi. O le Komisi Moni na faavaeina i 2011 e le malo o Pasila faitau 434 maliu ma leiloa e le pulega malosi; aoina foi molimau mai ia i latou sauaina —Among na avea ma peresetene o le lumanaʻi Rousseff - ao ia faʻamaonia le galulue faʻatasi o nisi multinasional ma aia i Pasila i faiga faʻapolokiki ma tuʻufaʻatasiga.

Tagata lautele toe foi mai i le mana i le 1985 ina ua, ina ua mavae le maʻi ma le maliu o le Peresetene-filifilia Tancredo Neves, lona sui peresitene José Sarney na suia lona tulaga.Faai le faaiuga o lana vaitaimi, Sarney avea ma sili le lauiloa ona o le faafitauli tau le tamaoaiga ma le le puleaina o le tau o tagata, ma i le 1989, o lona leaga pulea na faatagaina ai le filifilia o le toetoe lava le iloa Fernando Collor, o le na faamavae i le tolu tausaga mulimuli ane ina ua mavae se faiga piʻopiʻo. Collor na suia e lona sui peresitene, Itamar Franco, o le na tofia Fernando Henrique Cardoso e avea ma Minisita o Tupe, o le na faia le manuia le fuafuaga moni, na aumaia le mautu i le tamaoaiga o Pasila.

Na filifilia Fernando Henrique Cardoso e avea ma peresetene i le 1994 ma toe i le 1998. O le suiga filemu o le pule mo Luiz Inácio Lula da Silva, o le na filifilia i le 2002 ma toe filifilia i le 2006, na faaalia ai na iu lava ina mafai e Brazil ona ausia le tulaga faaupufai. , Dilma Rousseff na avea ma muamua tamaitai filifilia o le peresetene, o le lona lua le tagata na oʻo i le au peresitene e aunoa ma se tauvaga i se palota muamua ma le muamua na taunuu i le au peresitene ma le faatemokalasi atoatoa, ina ua mavae se isi malo faatemokalasi na tautua lona atoa taimi. I le taimi o lona lua o faigamalo, na afaina ai le tulaga o le tamaoaiga ma agafesootai, ma mafua ai ona motusia le aufaʻatasi na aumaia ai o ia i le pule; ina ua toʻilalo i le palota a le Palemene, na faamalolo lē tumau le tulai mai o Roussef ma tuuaia i le moliaga ma mulimuli ane aveese mai le tofi. Na tuua le sui peresitene Michel Temer e pule i le malo. Ina ua maeʻa le tolu sefulu tausaga o faigamalo taumatau i pulega faapolokiki i Pasila, i le 2018 na manumalo ai le alii finau o Jair Bolsonaro i le palota a le malo ma avea ai ma muamua le atunuu tupu o le peresitene lea talu ai o le faaiuga. o le militeri pulega malosi.

Muamua, o le upu Pasila o lona uiga o le goto. O se talitonuga na faasalalauina e le faifilosofia Adelino José da Silva Azevedo, o loo taʻu mai ai o se upu e amata mai i le Celtic, barkino - lea na faaliliuina i le gagana Sipaniolo o le barcino - e ui lava i totonu na ia taliaina o le pito pito sili ona taua o le upu e mafai ona maua i totonu. le gagana a Foinie anamua. Sa faʻaaoga lea upu e faaigoa ai le mumu mumu o loʻo faʻaogaina e lenei faʻaoga. O le uluaʻi faʻamatalaga tusitusia o le upu o loʻo maua lea i se tusitusiga Italia mai le 1193, e aofia ai grana de brasil i se lisi o oloa. I le 15th ma le 16th seneturi sa faʻaoga e faasino i le Brazilian stick, o se igoa na ave i se arboreal ituaiga o lea e maua mai se lanu mumu lanu faʻaaoga i kapeneta faia ma mo valiina ie.

I vaitau ogatotonu o le sami, e masani ona aliali mai le motu Pasila i le Vasa Atalani. O le ulumatua o mataupu o Angelino Dulcert's faʻafanua mai le 1325.

Ina ua maeʻa le mauaina o Amerika e le Sipaniolo, o le itulagi lea sa iai se laʻau (Caesalpinia echinata) na faʻaoga e le au Amerindians o vaomatua o le talafatai o Pasila (Atlantic Forest) na amata ona taua o Pasila, na faʻaigoaina e le au Potukale o se pau laʻau -Brazil. O lenei laʻau na aumaia lona lanu mumu pe a faʻafefeteina i totonu o le vai, e manatua ai le mumū o le afi, poʻo le malalaʻau o le malala ola. O lea ole igoa ole terra do pau-brasil.

I le taimi o faakoloneina o Pasila e le pale Potukale, na auina atu e le au Potukale le vali fou e vali o latou lavalava i Europa tuai. O lona manaʻo mo tamaoaiga manuia na mafua ai le faʻaumatia o pa-brasil i le toetoe lava o teritori o Pasila. I le taimi nei, o loʻo i ai polokalame a le malo mo le toe faʻaleleia o le laʻau na tuʻuina lona igoa i le lona tolu tele o atunuʻu i Amerika.

E tusa ai ma le i ai o le Great Island of Brazil, o le au Potukale na tausia mo se taimi umi (toetoe lava o le ogatotonu o le 18th seneturi) sa i ai moni lava ma na vavaeeseina mai le konetineta o Amerika e le vaitafe o Orinoco, Paraguay, Paraná ma Rio. de la Plata, ua faapea ai uma teritori o i ai i le va o vaitafe.

Na amata mai i le 1500, ona vave faʻasalalau e le Potukale le faʻailoaina o le Brazil nei, ae na taʻua muamua o le Land of the Holy Cross. O faʻamaumauga o taimi o le vaitaimi faʻakolone, pei o João de Barros, Vicente do Salvador ma Pero de Magalhães Gândavo, na malilie na suia le igoa i le Pasila na tupu ina ua amata ona oʻo mai le palapala Brazilwood mai le teritori faatoa maua i Potukale.

A o lei ave lona igoa taua, o le teritori o loo i ai nei o Pasila na filifilia i auala eseese: Monte Pascual (ina ua muamua vaai Potukale i laufanua), Isla de Vera Cruz, Tierra de Santa Cruz, Nueva Lusitania, Cabralia, ma isi. I le taimi o le malo, o le igoa aloaia o le atunuu o le Malo o Pasila ma mulimuli ane, ina ua faalauiloa le malo, na taua ai Iunaite Setete o Pasila .29 I le 1967, faatasi ai ma le uluai Faavae o le malo militeli na amata i le 1964 , Pasila na toe faʻaigoaina aloaia o le Federative Republic of Brazil, o se igoa na taofia e le Faʻavae o le 1988 ina ua toe foʻi le faʻamemokalasi.




#Article 93: Kanata (604 words)


O Kanata se atunuu i le itu i matu o Amerika i Matu. O lona sefulu o itumalo ma teritori e tolu faaopoopo mai le Atalani i le Pasefika ma le itu i matu i le Vasa Atika, e aofia 9,98 miliona kilomita faatafafa, o le faia ai o le atunuu lona lua le tele a le lalolagi e ala i le eria atoa ma le atunuu lona fa-aupito tele i le eria laueleele. o le tuaoi o Kanata ma le Iunaite Setete o tuaoi laueleele umi o le lalolagi. ua sparsely nonofo ai i Kanata, o le toatele o lona teritori laueleele ua pulea e le vaomatua ma tundra ma le Mauga Papa; tusa o le fa mai le lima o le faitau aofai o tagata o le atunuu o le 35 miliona tagata e nonofo latalata ane i le tuaoi i saute. O le tele o Kanata i ai se malulu po o matua malulu le tau malulu, ae o le vaega southerly e mafanafana i le taumafanafana. Na amata i le senituri lona 15, kolone Peretania ma Farani na faavaeina i luga o le talafatai Atalani, faatasi ai ma le faatuina muamua o se vaega taua o le Kanata e tutupu i le 1537. E tusa ai ma le Peretania Matu Amerika Tulafono, i le aso 1 o Iulai, 1867, o le kolone o Kanata Niu Brunswick, ma Nova Sikotia auai e fausia le tū toʻatasi i le Faaipoipoga feterale o Kanata. O lenei sa amata se accretion o itumalo ma teritori i le loto pulea i le Faaipoipoga i le itumalo sefulu nei ma teritori e tolu ua avea Kanata po nei. I le 1931, ausia Kanata latalata tutoatasi atoa mai le Iunaite Malo ma le Tulafono o loo mulimulitai i le 1931, ma sa maua le pule silisili ese atoatoa pe ai le Tulafono o Kanata aveesea 1982 le sootaga totoe mulimuli o faalagolago faaletulafono i le Palemene a Peretania.
O Kanata a faatemokalasi Palemene feterale ma a Malo Faitupu faavae, ma Masiofo Elisapeta II o le Ao o le Malo. O le atunuu o aloaia e lua gagana i tulaga le feterale. O se tasi o le lalolagi o le atunuu sili ona ethnically eseese ma aga 'eseʻese, o le oloa o femalagaaiga tele-fua mai le tele o atunuu. O lona tamaoaiga maualuluga o le tele sefulutasi i le lalolagi, faalagolago faapitoa i luga o lona tele punaoa faalenatura ma lelei ona atiina ae fesootaiga tau fefaatauaiga faava o malo. a le sootaga i le umi ma le faigata Kanata ma ua i ai le Iunaite Setete o se aafiaga taua i lona tamaoaiga ma le aganuu. O Kanata a atiina ae le atunuu ma e laiti e sili ona maualuga lona sefulu i le tupe maua capita aafia ai le lalolagi, ma o le lona iva faasologa aupito maualuga i le Atinae mo Tagata Faasino Upu. E faatulagaina i totonu o le sili ona maualuga i le fuaina faava o malo o manino le malo, saolotoga va o tagata, le tulaga lelei o le olaga, le saolotoga o le tamaoaiga, ma aoaoga. o Kanata a malo o le Taupulega tasi o le Taupulega o Malo, o se tasi o le Francophonie, ma vaega o le tele o autu o faalapotopotoga faava o malo ma va o le malo po o vaevaega e aofia ai le faalapotopotoga feagaiga matu Atalani, o le G8, o le vaega o le sefulu, o le vaega o le luasefulu, o le maliega tau fefaatauaiga saoloto i matu o Amerika ma le fono le galulue faatasi o le tamaoaiga Asia ma le Pasefika.




#Article 94: Kirikiti (343 words)


Kirikiti o le a taaalo i le va o taaloga peʻa-ma-polo e lua 'au o le sefulutasi tagata taaalo i luga o se fanua taitasi i le ogatotonu o lea o se faatafafā lē tutusa fanua-umi luasefulu-lua pitch. o loo taaalo lava i le taaloga i le 120 miliona o tagata taaalo i le tele o atunuu, ua avea ai le taaloga sili ona lauiloa lona lua o le lalolagi ina ua uma lakapi faalapotopotoga. e au taitasi ona e liliu atu i peʻa, o le taumafai e togi tamoʻe, ao fanua o le isi au. ua lauiloa taitasi taimi o se innings. O le tagata o ia togiina le polotuuina atu e le polo i le le tagata na poina o le polo ua ia taumafai e ta le polo i lona peʻa ese mai le tagata na te pueina le poloina ia mafai ona tamoe i le isi pito o le leo ma le sikoa a taufetuli. Taitasi le tagata o ia togiina le polo faaauau pea batting seia oo ina o atu. faaauau pea batting le au le tagata o ia togiina le polo seia mai sefulu le tagata o ia togiina le polo, po o se faamaoti numera o polo ono ua lafoina i le polo, i lea e faasino mai ai le 'au fesuiaʻi matafaioi ma e oo mai i le au Filitia e peʻa. Kirikiti e masani talitonu e ua muamua taalo i Egelani i saute i le senituri lona 16. I le faaiuga o le seneturi lona 18, na avea le taaloga a le atunuu o Egelani. O le faalauteleina o le Malo o Peretania na taitai atu ai Kirikiti le taaalo i atunuu i fafo ma e le senituri ogatotonu o le 19 sa faia fetaui faava o malo muamua. Le aufono a le ālisi faava o malo, e pulea ai o le taaloga tino, ua sefulu tagata atoa. O le taaloga e sili ona lauiloa i le Australasia, Egelani, i le konetineta o vaega o Initia, o le Indies Sisifo o ma Saute Aferika.




#Article 95: Teritori Tupe Faavae a Ausetalia (183 words)


Teritori Tupe Faavae a Ausetalia o se teritori i le itu i sasaʻe i saute o Ausetalia, siomia i totonu o Niu Saute Uelese. O le laiti o le lua lava e pulea teritori i totonu i Ausetalia. Na pau lava le aai ma e mamao le nuu e sili ona nonofo ai o Canberra, le aai laumua o Ausetalia. O le manaomia o se teritori o le atunuu na faaaoga e sui kolone le taimi o le tauaofiaga tuufaatasiga o le senituri lona 19 tuai. O le fuaiupu 125 o le Faavae Ausetalia vagana ai e faapea, i le mulimuli Malo o i le 1901, o le a tuuina mai ia i saoloto laueleele i le malo feterale fou. Le teritori na faaliliuina atu i le Taupulega i le tulaga o le Wales New South i le 1911, i le lua tausaga ao lumanai ai le faaigoaina o Canberra e pei o le laumua o le atunuu i le 1913. O le tagavai floral o le Ituaiga Atunuu Faavae a Ausetalia o le bluebell tupu ma le tagavai manulele o le cockatoo.




#Article 96: Canberra (489 words)


O Canberra le aai laumua o Ausetalia. Faatasi ai ma se faitau aofai o tagata o 381.488 (2013), e aupito tele a Ausetalia aai i uta ma le aai lona valu-aupito tele atoa. o lo oi le aai i le itu i matu o le Teritori Tupe Faavae a Ausetalia, 280 km i saute sisifo o Sini, ma le 660 km i matu-sasaʻe o Melepone. Na filifilia le saite o Canberra mo le nofoaga o le laumua o le atunuu i le 1908 o se maliega fetuunai i le va o faatusa i Sini ma Melepone, o aai aupito tele e lua a Ausetalia. O le masani i aai o Ausetalia, o se aai fuafuaina atoa i fafo atu o so o se tulaga Washington, D.C. i le Iunaite Setete po o Brasília i Pasila. Mulimuli i se tauvaga faava o malo mo le mamanu o le aai, o se ata faataatia e le na filifilia Chicago tusiata o fale ma Walter Burley Griffin ma Marion Mahony Griffin ma amata fausia i le 1913. Faaalia ai le Griffins 'fuafuaga motifs geometric e pei o lio, hexagons ma faatafatolu, ma sa taulai atu i axes ogatusa ma faailo laufanua taua i totonu o le Teritori Tupe Faavae a Ausetalia. ona aafia le mamanu o le aai e ala i le gaoioiga aai faatoaga ma tuufaatasia ai vaega taua o le laau o le lalolagi ua maua Canberra le ulutala o le laumua laau. O le tuputupu ae ma le atiina ae o Canberra na taofia e le Lalolagi taua ma le Pau o le Tamaoaiga, lea na faateleina se faasologa o feeseeseaiga fuafuaga na foafoaina i taimi e vaaia le atinae o le aai. O le laumua o le atunuu tulai mai o se aai ua faamanuiaina ina ua mavae le Taua Lona Lua, e pei ona faalauiloa Palemia Sir Menzies Robert lona atinae ma sa faavaeina le Atunuu Komisi Tupe Faavae Atinae ma malosiaga faapitoa. E ui lava o le Atunuu Tupe Faavae a Ausetalia o le taimi nei lava e pulea ai, o le taofia pea le Malo o le Taupulega nisi aafiaga e ala i le Atunuu Pulega o Tupe Faavae.
A o le nofoa o le malo o Ausetalia, o Canberra i le nofoaga o le Palemene Maota, o le nofoaga aloaia o le sui o le tupu i le Kovana Sili, o le Faamasinoga Maualuga ma le tele o matagaluega ma lala sooupu a le Malo. E foi le nofoaga o le tele o faalapotopotoga faaagafesootai ma faaleaganuu o le atunuu le taua, e pei o le Faamanatuga Taua Ausetalia, Australian Atunuu Iunivesite, Tupu Ausetalia mili, Ausetalia Inisetiute o taaloga, Atunuu toele, Atunuu Falemataaga ma le Faletusi Atunuu. O le ai vaega a le tagata ofisa o le Vaegaau a Ausetalia o loo aoaoina i le Kolisi o Tupu Militeli, Duntroon ma o lo oi ai foi le Aoga Ausetalia Puipuiga Vasega i le laumua.




#Article 97: Isalaeru (5867 words)


Isaraelu, aloaia o le Malo o Isaraelu, o se atunuu i Sasae Tutotonu, oi ai i le matafaga i sautesasae o le Sami Meititerane ma le matafaga i matu o le to o le Aqaba i le Sami Ulaula. E tutusa o le laueleele tuaoi ma Lepanona i le itu i matu, o Suria i le i matu i sasae, o Ioritana i le itu i sasae, o le teritori Palesitina lea o loo fai e le Malo o Palesitina ma vaega e pulea e Isaraelu e aofia ai le Faletupe West ma fasi Kasa i le itu i sasae ma sisifo, faasologa, ma Aikupito i saute sisifo.
O loo i ai atunuu e eseese vaega i totonu o ona matua vaega laiti. nofoaga autu tau tupe ma tekonolosi o Isaraelu o Tel Aviv, ao o Ierusalema uma lona lava tofia laumua ma ona aai tagata sili ona populous lalo o le pulega a le Malo o le atunuu. O le faitau aofai o tagata o Isaraelu, e pei ona faamatalaina e le Ofisa Isaraelu Tutotonu o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2014 e avea 8.146.300 tagata. O le lalolagi o le tulaga o tagata Iutaia-toatele lava, ma 6.212.000 tagatanuu, po o 74,9% o tagata Isaraelu, ua lautogia e avea o Iutaia. o Isaraelu a faatemokalasi sui i se faiga e le Palemene, fuafuaina faatusa ma aia aoao. O le Palemia o loo avea ma ao o le malo ma auauna atu i Knesset e pei o le tino o tulafono. o Isaraelu o se atunuu atiina ae, ma le 37th-tele le tamaoaiga i le lalolagi e ala i oloa totonu o le atunuu atoa laiti e pei o le 2014. O le faamanuiaga atunuu mai se maualuga tomai aufaigaluega ma o se tasi o atunuu sili ona aoaoina i le lalolagi i le o se tasi o le pasene aupito maualuga o ona tagatanuu o lo o umia se aʻoaʻoga maualuluga tikerī, o le ua i ai le atunuu i tulaga faatonuina maualuga o le ola i Sasae Tutotonu ma le maualuga lona fa i Asia.

Tusitusiga talafaasolopito:
O le Setete o Isaraelu sa faatuina i se eria o se vaega o le Nuu o Isaraelu, o le nofoa iloga o malo o Isaraelu (lea e lauiloa foi o Efaraima, sa i ai seia oo i le senituri lona valu TLM) ma Iuta (e ese mai seia oo i le seneturi muamua TA) O le laueleele lenei na folafola atu i ituaiga o Isaraelu ina ua mavae le malaga ese mai Aikupito, ma o fea na nonofo ai le malo autasi o Isaraelu i aso o Saulo, Tavita ma Solomona.
Mai le 63 TLM Na amata ona aveesea e Iuta lona tutoatasi, ina ua faatoilaloina Ierusalema e Pompey ma avea ai o se Puipuia Roma, ma le Revolt Grand, lea na amata i le 66 TA, na taofia e Roma, i le faaiuga na faaleagaina ai e Tito le Malumalu Lona Lua. O tagata Iutaia na avea ma tagata toaitiiti i le Nuu o Isaraelu, o se nuu taua Iutaia i le Nuu o Isaraelu sa i ai seia oo i le seneturi lona 9, ae mulimuli ane, ma mo le afe tausaga sa i ai ni nuu laiti Iutaia i Isaraelu.
Mai le senituri lona 4 TA seia oo i le 20 senituri, o le Nuu o Isaraelu, lea na lauiloa o le Nuu o Isaraelu, na suia ai le tele o lima i le au manumalo o malo ma tapuaiga. O se malaga mai Iutaia mai le Itumalo i Isaraelu, i taimi na mafai ai, na faateleina le numera o tagata Iutaia na nonofo i Isaraelu mai le faaiuga o le Vaitau Tutotonu i luma atu. O le faateleina o le faatupulaia na amata i le 19 seneturi, i le afiafi o le faavaeina o le galuega a Siona.
Lomia e: אבישי הגבר
O le talafaasolopito o tagata Iutaia o le talafaasolopito o tagata Iutaia ma aganuu. E salalau atu i luga o le faitau afe o tausaga mai anamua e oo mai i le taimi nei. Sa nonofo tagata Iutaia i itu uma o le lalolagi ma fatuina aganuu, o le aganuu Iutaia. Aganuu, gagana, ma le atoaga o le fatufatuga a Iutaia i le gasologa o tausaga ua aofia i le talafaasolopito o tagata Iutaia.
O le amataga o le nofoia o ituaiga o Isaraelu na amata i le 13 senituri TLM, i le taimi o le nofoaʻiga a Farao Merneptah, oe talitonu o ituaiga e afua mai i ituaiga na o mai mai Transjordan, ua taua o Afiru. O nei ituaiga na faasolosolo malie lava ona faavaeina i le Tusi a Faamasino. Sa i totonu o mauga o Samaria.
O se tuufaatasiga o se numera o ituaiga tagata na faamautu i le Nuu o Isaraelu mai lea taimi i lea taimi, ma auai atu i tagata ona o le le i ai o se malo tutotonu ina ua uma ona faatoilaloina le pulega a Aikupito. O nisi o tagata talitonu i lenei manatu na latou vaai i le Esoto mai Aikupito o se talatuu o se tasi o nei vaega, lea na malaga moni mai Aikupito i Kanana ao lei amataina le tuufaatasiga.
O le aganuu a Isaraelu na tupuga mai tagata Kanana sa nonofo i Isaraelu; Mulimuli ane na vaeluaina i ni malo se lua: o le malo o Iuta ma le malo o Isaraelu; Mulimuli ane, e oo lava i le foafoaina o malo na fatuina le tala, o le talafaasolopito o le malo.
O le amataga o tagata Iutaia sa sauaina i tuaoi o nuu o le talafatai o Kanana i le atunuu, o ē na fouvale i le tulafono, ma nonofo i mauga o Iutaia ma Samaria.
E tusa ai ma le tusi o le Kenese, i le amataga o lona tuaa i Isaraelu e ala i le gafa Eperu o Aperaamo, o fanau i Uro Mesopotamia (Mesopotamia) malaga Tara ma lona tama i Isaraelu Kanana, lea na ia nofo i lalo. I le vaega o tina o le malo, na maua ai e tagata i Naʻoa, le tuaa o le tama o Suria. Tupuga mai ia Aperaamo ma lona atalii o le uso Lota sa tamā o nisi o tagata sa nonofo ai talu ai nei e sili atu le eria - Israelis, mumu, Isamaelī, Moapi, Amoni, ma isi.
tuputupu ae muamua ma Isaraelu na amata i Aikupito, lea ua pauu atalii o Iakopo (igoa isi o Isaraelu), o le atalii o le atalii o Aperaamo, ona o le oge i Kanana. I Aikupito na tofia i latou se mea e nonofo ma aai ai lafumanu, ma i lalo o le auspices o Iosefa, o se tasi o uso o le na sui tupu Farao o Aikupito, na manumalo ai le tamaoaiga. I augatupulaga mulimuli ane, na faapologaina tagata Isaraelu e tagata Aikupito ma liliu mai se aiga i se malo pologa. umi pologa i Aikupito mo le tele o seneturi, seia oo ina o Mose na valaauina e le Atua e taitai le nuu o Isaraelu, i le faʻasaoloto mai le pologa i Aikupito.
E tusa ai ma tusi o le Tusi Paia: Semot, Levitiko, Numera ma Teuteronome, o le malaga a tagata i Kanana na faʻaifulu tausaga. I le amataga o le malaga, i le Mauga o Sinai, o le maua ai e tagata o le papa o le Tulafono, lea na tusia i le vaega Torah - o se faavae atoatoa fuafuaina e faafuaitino ai le olaga o se malo tupu, ma o loo faavae i le faatuatua i le Atua.
I le taimi o le faigamalaga, na fausia ai e tagata o latou ituaiga, lea na fausia e avea ma fitafita. sa faia Transjordan faapotopotoga faaitumalo i luma o le sopoiaina o le ituaiga Jordan: . Ona fetalai Aso Tofi ma Hchnim mata sa Levi ia Isaraelu Mose, ua faapea Hsct ma Sma Isaraelu Hiom Hzh ALIʻI lou Lam Atua Nhiit [7]
I le afiafi o tagata i Kanana, na maliu Mose, ma nuu tu i le ulu o Iosua.
E tusa ai ma le tusi a Iosua, ulufale atu i le ituaiga o Isaraelu, na taʻitaʻia e Iosua Kanana tala atu o le Ioritana, ma amata le malaga i le galuega o le atunuu. I le taimi muamua na tauivi ai ituaiga e tasi o le tino, na latou faatoilaloina sooga a tupu o Kanana e faasaga ia i latou, na latou o atu i aai o Kanana ma faaumatia i latou. I le laasaga lona lua, na vaevaeina le fanua i ni nofoaga e sefululua, ua atofaina mo ituaiga ma ituaiga, ma o le faamaeaina o le galuega ma le nofoaiga na tuuina atu i ituaiga taitasi.

E tusa ai ma le Tusi a Faamasino, e ui i le amataga o le faatoilaloina, e le mafai e ituaiga o Isaraelu ona aveesea atoa tagata Kanana mai o latou nofoaga. Ina ua mavae le oti o Iosua, faatasi ai ma le suiga i le olaga i nuu tumau, sa ituaiga po o vaega taitasi o ituaiga eseese, faamasani mo faatasi ma o latou tuaoi, ma o mai i lalo o le uunaiga faaleaganuu, e ui sootaga tuaoi sootaga tetee suia soo ma le tele o taua i le lotoifale gau mai le va o le Israelis ma o latou tuaoi. I le le i ai o se taitai tutotonu, o faamasino - o taitai iloga i le lotoifale na o mai i taimi o faigata ma laveaiina ai le malo - na muamua oo mai. O la latou pule e lei pasia ma latou te leʻi faavaeina ni pulega tumau tumau.

I le faaiuga, e aunoa ma se pule o le taitai o le tumau, o le tagata e le mafai ona fausia lona malosi atoa ma le taulimaina lelei feagai taufaamatau eseese ia feagai, ma aemaise lava e faasaga i le tuputupu ae malosi o le Filisitia. Na faaiuina le vaitaimi o Faamasino ina ua talia e Samuelu le perofeta, o le faamasino mulimuli, le manaoga o tagata ma tofia Saulo e avea ma uluai tupu o Isaraelu.
O le Tusi Paia o se punavai o talafaasolopito Iutaia i aso anamua. Na ia faamatalaina le talafaasolo- pito o tagata Isaraelu i tagata o le itulagi, ma e aofia ai, se vaitaimi umi lava o le sili atu ma le afe tausaga, mai le Pasefika Late, le 15 senituri TLM, i le vaitaimi Peresia, 5 senituri BC - mai le amataga o le faailogaina o tagata Seʻia oʻo i le toe foʻi mai i Siona.

E le pei o le talitonuga faalelotu - Iutaia ma Kerisiano, lea e manatu i le Tusi Paia o se punavai faamaoni o le talafaasolo- pito o tagata Iutaia, o le faasinoga i le Tusi Paia i le sailiga o suesuega e pei lava o isi punaoa talafaasolopito, ma o le mea lea e taua tele ma e le mautonu.

I Isaraelu, o le faatemokalasi a le Palemene, o le peresetene e tele sona sui e fai ma sui, o ia o se faailoga o le lotogatasi o tagata ma e pule o ia i le setete. O le peresetene o loʻo i ai ni mana faʻafeagaiga, e pei o le sainia o tulafono, faʻatagaina o faifeʻau o Isaraelu, ma le taliaina o faʻamaoniga a le auvalo mai fafo. E auai le peresetene i sauniga aloaia a le malo ma sui i latou i fafo.

E tusa ai ma le Tusi Paia, o ituaiga o Isaraelu po o le fanauga a Isaraelu o se ituaiga o tagata i Sasae Tutotonu anamua. E tusa ai ma le tala, o tagata Isaraelu e sefulu ma le lua ituaiga o ituaiga masani. O le igoa o igoa o ituaiga e tusa ai ma le Tusi Paia o atalii e toasefululua o Iakopo (ua taua foi o Isaraelu). O atalii e toalua o Iosefa, o Efaraima ma Manase, na avea ma ituaiga eseese, e tusa ai ma le faamanuiaga a Iakopo ao lei maliu o ia. O ituaiga na nonofo i vaega eseese o le Nuu o Isaraelu ma faʻatasi ai le faatuina o le Malo autasi o Isaraelu.

I le suʻesuʻeina o suʻesuʻega a le Tusi Paia, e tele ni aʻoaʻoga e uiga i le faʻavaeina ma le faʻasolosolo o ituaiga o ituaiga. Faatasi ai ma mafaufauga na mafua mai i le malaga a ituaiga i tua atu o le Transjordan, o le tuufaatasiga o le tele o ituaiga tagata nonofo i le Nuu o Isaraelu, po o le atinaeina o se aganuu Isaraelu i tagata Kanana na nonofo i Isaraelu
Faʻasalalau e: Avishai

O le faiga faʻalesoifua maloloina e aofia ai se numera tele o faʻalapotopotoga tetele o loʻo faʻaogaina le soifua maloloina, e masani lava o se soifua maloloina lautele, e faavae i tupe faʻavae ma tupe a le malo. I le gasologa o tausaga, o le soifua maloloina i Isaraelu ua maua ai le tele o taunuʻuga i fomai ma suʻesuʻega faafomaʻi, soifua maloloina lautele ma tagata lautele i auaunaga tau soifua maloloina. O fomaʻi Isaraelu o loʻo sili ona maualuga i le lalolagi atoa ma maua ai se lauiloa sili. aofia ai auaunaga mo faalavelave faafuasei o Isaraelu faapitoa o Magen David Adom (faalapotopotoga laveai le atunuu o Isaraelu), ae aofia ai foi isi volenitia faalapotopotoga e pei o le laveai Iunaite Zaka ma laveai o Iutaia ma Samaria, e faapea foi le tele o kamupani tumaoti e faagaoioia ambulances e pei o SHL ma Natalie. Atinae Eseese o le faiga o le soifua maloloina fausia i luga o HMOs, ma le aupito tele lea o le auaunaga o le soifua maloloina Clalit ma Maccabi. i latou mai le faitau selau o le ofisa ma nofoaga autu faafomai i le atunuu. foi e Isaraelu se vaega tele o falemai, o le tele lava i po oi lalo o le umia tulaga (falemai lautele) po o lalo HMOs tau O falemaʻi aupito tele ma sili ona lauiloa o Hadassah Hospital (Jerusalem), Sh Oo mai (Tel Hashomer), Ichilov Falemai (Tel Aviv) ma le Rambam Center Medical (Haifa). I le tausaga 2013, na avea le Isaraelu ma vaega lona lima i le Index Health Health Index, faatasi ai ma le faatulagaga o le soifua maloloina o Isaraelu e fa lona fa i le lelei. [59]

E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, e oo ia Me 2016, o le ola i Isaraelu o le lona ono i le lalolagi. O le avefeʻau lautele o tagata e oʻo i le 80.6 tausaga ma o vaitausaga o tamaitai e 84.3 tausaga. [60] Foi, e tusa ma le a Isaraelu Matagaluega o fuainumera Health, ola expectancy i le atunuu faateleina le va 2000-2010 i le 3 tausaga. [61] E tusa ai ma le Nofoaga Autu Taub, auaunaga faamalosi militeli, faafanua ma tulaga o religiosity o ona tagata, ua taitaiina atu ai i expectancy ola toe I Isaraelu. [62] E le gata i lea, na iloa e le Nofoaga Tutotonu o le ultra-Orthodox i Isaraelu e sili atu le soifua maloloina ma ua leva ona soifua. [63]

E tusa o le 2015, o le vaitausaga laʻititi e 29.7, mo alii o le vaitausaga o le vaitausaga o le 28.6 tausaga, ma i tamaitai 30.8. [64] O le fuainumera o tamaiti ma le autalavou i le faitau aofai o le atunuu e maualuga tele ma e tu i le 30%, faʻatusatusa i le 20% i Europa i Sisifo. O le faitau aofaʻi ma le pasene sili ona maualuga o tamaiti o tagata lautele-Arama ma Muslim ma le lautele o le Orthodox. E tusa ai ma faamatalaga CBS, o le tausaga median i le taimi muamua le faaipoipoga faiaʻe mausali mo tagata 26,9 ma tamaitai 23,9. I le 2009 na iloa ai i Isaraelu o loo i ai se tino o le 2.6 pepe i le 1,000 fananau mai. [65] isi, o le tausaga 1979 i le 2004 sa i ai se faaitiitia o le 70% i le olaga nei pepe Isaraelu [66] Peitai, ua avanoa eseese na taitaiina atu ai pepe Arapi oti 3 taimi pepe sili Iutaia [67] pepe le olaga nei i le vaega o faaBedouin o le maualuga, lea o le a tausia se fua faatusatusa o le 1:.. 4 i le fua faatatau o le olaga nei pepe o Bedouins nai lo i totonu o tagata Iutaia.

I le sefulu tausaga lona lua o le seneturi lona 21 ua i ai se pa'ū i le tulaga aupito manaomia o auaunaga ua tuuina atu e ala i le faiga o le soifua maloloina [68] ona o le faateleina o le avega faaitiitia pe a faatusatusa i gasegase tala o le tupe o le soifua maloloina ma le leai o tulaga faatonuina. 2011 na vaʻaia se osofaʻi a fomaʻi ma tagata o loʻo nofo i lalo o le faʻaitiitia o totogi ma tulaga faigaluega, ma le faʻatupulaia o avega i luga o tupe faʻalesoifua maloloina ma falemaʻi. I tulaga o punaoa ua tuʻuina atu i le soifua maloloina, o le tulaga o Isaraelu e matua mativa lava e fesoʻotaʻi ma isi atunuu OECD.

O aganuu a Isaraelu o se tuufaatasiga o le tele o agaifanua faaleaganuu, o le lauiloa o le aganuu Iutaia ma aganuu i Sisifo. Le Malo o Isaraelu o se tulaga Iutaia ma o lona aso malolo aloaia e gata Isaraelu i le 5 ASO E FAAGATA faatulaga e le setete e faailoga mea taua na tutupu: Aso o le Holocaust Faamanatuga, Faamanatuga Aso, o Isaraelu Aso o le Tutoatasi, Yitzhak Rabin Faamanatuga Aso ma Aso Ierusalema.

O le tele o mea faʻalelalolagi faʻale-aganuʻu ua tuʻuina atu i le eria o Tel Aviv, e ui o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga a le setete o loʻo i Ierusalema. Faafetai i le faitau aofai lavelave maoae konetineta lima ma mai le silia ma le 100 atunuu, ma ona o aganuu e pei ona tū toʻatasi Palesitina, Rusia ma ultra-taitasi lea e aofia ai o le tasi le miliona ma e umia nusipepa ma fesootaiga mo le tufatufaina atu o le oloa o le aganuu, o le aganuu a Isaraelu ua silisili atu i le tamaoaiga ma le eseese.

O le faavae o aganuu a Isaraelu o le uluai malaga mai Europa i Sasaʻe. O le siʻitia mulimuli ane na faʻamalosi e tuʻuina atu se vaega o lo latou faasinomaga e fiafia ai i se mea e faʻafefete ai. Talu mai le 80s o le senituri lona 20, o le le teʻa ulo ua suia i totonu o le malae faaleaganuu ua tatala ma eseese, atagia mai i papa timbre musika a Isaraelu, musika sasaʻe ma isi ituaiga, televise a Isaraelu ma ata tifaga, ua aveina aʻe i le faasinomaga a Isaraelu eseesega eseese ma aganuu o le faitau aofai o tagata (eg ala  O ata o le bourekas))). I na tausaga, na atiina ae le atunuu se aganuu a Isaraelu isi atiina ae i le fanua o musika, siva, comics, solo, faatufugaga, lona teuteuga ma isi vaega. I le vaitausaga o le 90 o le senituri lona 20, i le mulimuli i le faia o TV eseese auala ma auala vaifagaloa uaea 2 ma le Initoneti, disintegrated Afi o le Tolauapiga i le finagalo o le eseese o ituaiga ma mea e fiafia faaleaganuu.

I le gasologa o tausaga, o le malo o Isaraelu ua itiiti ifo ma itiiti ifo le lagolagoina o le faatufugaga. O le pasene o le lagolago e laʻititi nai lo atunuu i Sisifo ma e sili atu i le afa pasene o le paketi.

O le Orchestra a Isaraelu o loʻo faia i totonu o le atunuʻu ma e masani ona taʻalo i fafo. O Isaraelu ua manatu o se malosi tele i siva faaonaponei, faatasi ai ma fusi e pei o Bat Sheva ma le Taʻa Dor.

O le fale tuai i Isaraelu o Sapasa, na faavaeina i le 1917. Isi falefaafiafia o le taua o le fale mataaga Cameri, Beit Lessin faletifaga, Gesher (Eperu ma Rusia), Haifa Municipal fale faafiafia ma faafiafiaga Peresepa.

Tel Aviv, Herzliya ma Ierusalema ei ai falemataʻaga. O le Falemataʻaga a Isaraelu i Ierusalema o loʻo i ai Tusi Tusitaʻai o le Sami Mate ma se tuufaatasiga atoa o faʻataʻitaʻiga faalelotu Iutaia ma tala faʻasolopito.

Postscript-viewer-shaded.png Ulutala autu: Fesootaiga i Isaraelu
I totonu o Isaraelu o loʻo i ai le tele o faʻasalalauga saoloto. O nusipepa tetele o Israel Today, Yedioth Ahronoth, Maariv ma Haaretz. O nisi nusipepa faatasi sectoral tofia atunuu faalelotu, ultra-Orthodox tagata Iutaia, tagata malaga Rusia, a Isaraelu Arapi ma isi. O le Televise i Isaraelu na faavaeina i na o le 1960 ma le faavaeina o le uluai auala a le Pulega o Faasalalauga a Isaraelu, o le televise a televise a Isaraelu. I le vaitausaga o le 90 o le senituri lona 20 ua aliaʻe tele i le amataga o faasalalauga i televise faapisinisi o Channel 2. gata i lea, na faavaeina auala faaopoopo o se vaega o le kamupani uaea, televise satelite ioe ma auala leitio a Isaraelu 10. toeaina lava, pe a tulaga tele leitio o le fesootaiga sili ona lauiloa i Isaraelu Radio ma autau Radio. i le tele o tausaga talu ai nei, na amata ai le tele o tulaga faaitulagi leitio. i le 2000s ola faasalalauga tele i le initoneti ma meafaigaluega fesootaiga masani ua tatalaina uepisaite, e aofia faatasi ai ma isi tuuina atu le tala solia nei.

O nusipepa tetele i aso taʻitasi e o mai i le gagana Eperu, Arapi, Rusia ma le Igilisi. E i ai nusipepa laiti i Farani, Polani, Yiddish, Hungarian, Roma ma Siamani. E i ai foi nusipepa a le lotoifale ma nusipepa faaleaganuu.

I le 2006, o le Freedom House House's Freedom of Press Press ua faaitiitia ai le fuainumera o Isaraelu mai le saolotoga saoloto a le aufaasālalau i le leai se saolotoga. I le aotelega, na filifilia e Isaraelu le 65 mai i le 200 atunuu i le faasino igoa. [45] I se faatusatusaga, ia Aperila 2016, na tuu i se faavasegaga Isaraelu i le faasinoupu o fetaomi faalapotopotoga saolotoga tusitala aunoa tuaoi nai lo le 101 mai le 180 atunuu ma teritori. [46]

Postscript-viewer-shaded.png Mea autu: Taʻaloga i Isaraelu

Gal Friedman, na o Isaraelu lava na manumalo i se pine auro i Taaloga Olimipeka

Arik Zeevi (taumatau) ma Gal Friedman (agavale) ma se pine auro i le faaiuga o le Olimipeka o Athens 2004.
O le paketi mo taaloga i Isaraelu e maualalo ifo nai lo atunuu i Sisifo. Ae peitai, mai le 80s o le senituri lona 20 sa i ai se atinae tele i Taaloga Faatauva i Isaraelu, e mafua ona o le malaga mai le Soviet Union ma le ulufale o tupe tumaoti. auai e le aunoa Isaraelu i le Taaloga o le Olimipeka e amata mai le 1952, ae manumalo lana uluai pine o le Olimipeka i le na o le Olimipeka 1992 Paselona (Yael Arad, judo) ma le uluai pine auro o le Olimipeka i le Olimipeka 2004 Atenai (Kala Fridman, windsurfing). Na manumalo Isaraelu i le tasi le pine i Taaloga Taaloga Olimipeka mai le Olimipeka a Barcelona i le Olimipeka o Rio, vagana ai le Olimipeka Lonetona.

Teddy Stadium i le taimi o le taʻaloga
O le taaloga lauiloa i Isaraelu o soka. na manumalo i le tumutumu ausia o au soka a le atunuu a Isaraelu le Ipu AFC Asia 1964. I le faaopoopo, agavaa le au mo le taamilosaga Ipu o le Lalolagi le taimi e tasi (Mexico, 1970), ae ua lē mafai i lenei tauvaga femalagaaiga ma Europa siamupini Soka. [47] I le manuia mataʻina o le lakapi a Isaraelu e aofia ai le ofoofogia snaked Ipu UEFA a Hapoel le kuata mulimuli vaitau 2002. [48] ma snaked Maccabi Haifa Ipu manumalo Ipu o le kuata mulimuli 1999 vaitau 2003 vaitau Maccabi Haifa o le uluai au a Isaraelu e agavaa ai fale . o le siamupini Liki [49] Haifa agavaa mo le taimi lona lua aoi 2010. lua ni vaega faaopoopo o le toe foi le ausia: Maccabi Tel Aviv i le 2005 vaitau ma 2016 vaitau, Hapoel Tel Aviv i le taimi o le 2011. le kalapu sili ona teuteuina i le atunuu o Maccabi Tel Aviv (21 suega siamupini ma le 23 ipu ). Isi vaega faamanuiaina e Hapoel Tel Aviv (13 suega siamupini ma le 16 ipu), Maccabi Haifa (12 suega siamupini ma le 6 ipu), Beitar Ierusalema (6 suafa ma le 7 ipu), Hapoel Petah Tikva (6 suega siamupini, lea e lima sosoo ma le 2 ipu), Maccabi Netanya (5 suafa liki ma se ipu se tasi) ma Hapoel Beer sheva (fa suafa liki ma se ipu se tasi).

I le pasiketipolo, ua manumalo Isaraelu i le tele o ausia faavaomalo. Sa ia faatusaina le manuia e ala i au pasiketipolo o Isaraelu, o lona tumutumu ausia ua manumalo nofoaga lona lua i le Europa siamupini i le 1979, ma Maccabi Tel Aviv, manatu o se tasi o le mea sili kalapu i Europa ma manumalo 6 suega siamupini i Europa, muamua i le 1977 ma mulimuli i le 2014. I le faaopoopo atu, manumalo Hapoel Ierusalema le Ipu ULEB faʻatasi (2004). O le lotoifale vaaiga Maccabi Tel Aviv o le au e sili ona faamanuiaina, ma 51 suega siamupini pasiketipolo Liki Premier ma le 44 ipu. O lenei vaega pule mo le tele o tausaga i le liki a Isaraelu, ina ua manumalo i le siamupini mo le 23 sosoo e tau i le va o le 1970 ma le 1992. vaega ua toe teuteuina i Hapoel Tel Aviv (5 suega siamupini ma le 4 ipu), Hapoel Ierusalema (2 suega siamupini ma le 4 ipu), Hapoel Kilepoa Galil (2 suega siamupini ma le 2 ipu) ma Hapoel Holon ( Championship ma le Ipu).

Le ausia sili o afeleti a Isaraelu ea Alexander Averbukh, o le manumalo i le pou-vaulter siamupini Europa faalua (2002 ma 2006). Isi tagata taaalo a Isaraelu manumalo ausia faava o malo mataʻina: Eseta Roth Shachamarov (puupuu tamoʻe), Rogel Nachum (tolu oso), Constantine Mtosbitz ma Niki Palli (oso maualuga).

O le isi lala lauiloa o le tenisi. taitaiina Isaraelu taalo tenisi Shahar lau tupulaga seia oo i lona litaea, ma i na tuu i se faavasegaga i 11 lona tumutumu le lalolagi, ina ua 15 Anna Smasnobh i lona tumutumu. O Dudi Sela, o le taʻitaʻifaga taʻaloga Isaraelu, o le 29th i le lalolagi. 80s tu Amosa Mansdorf ma Shlomo Glickstein, tuu i latou tumutumu le pito i luga lona lua ma le lona tolu sefulu i le faatulagaga lalolagi. O le lua o Andy Ram ma Yoni Erlich na muamua maua muamua i le lalolagi ma manumalo i le Australian Open i le 2008. I le avea ai o se 'au, na vaʻaia ai e Isaraelu le faamaumauga mo seminare a Davis i le 2009.

Judo manumalo i le lima o le iva iva Olimipeka o le Olimipeka i Isaraelu, ma na o le pau lea o pisinisi lea na manumalo ai tamaitai i pine Olimipeka a Isaraelu. I le gasologa o tausaga na tuputupu ae le faʻafaigaluegaina o tupe i totonu o le fanua. muamua o Isaraelu pine e lua judo, Yael Arad ma Oren Smadja 1992 Paselona Olimipeka Arik Zeevi ina ua mavae le 2004 Atenai Olimipeka ma le Olimipeka i Rio de Janeiro (2016) manumalo Hgʻodokaim Pe Sasson [50] ma Yarden Gerbi [ 51] i le Medal Bronze.

O isi manuia i le lalolagi faavaitaimi o taʻele a Isaraelu, taʻaloga vai ma taʻaloga tele. O le gaosi oloa i totonu o Isaraelu o loʻo manuia tele e ui lava i le itiiti o ana paketi. I le 2008, na manumalo ai le vaega Isaraelu i se pine siliva i le Olimipeka o Chess, ma Boris Gelfand na manumalo i le tauvaga 2011. E oo lava i fanua taaloga Paralympic o se fanua atiina ae i Isaraelu, ma e tele ona sui pine i le Paralympics.

O mea na ausia e saienitisi Isaraelu i le saienisi ma tekinolosi e taua tele ma e taua tele i le lalolagi. A o faagasolo le vaitaimi o le Mandate ma talu mai le faavaeina o le Setete, sa galulue Isaraelu i le faasaienisi, e le gata i le taua ma le masani. saofaga o Isaraelu aemaise iloga i kenera, saienisi komepiuta, fisiki, kemisi, faaeletonika, optics, faasaienisi faatoaga ma le enisinia. I le matata o tekonolosi, ua lauiloa Isaraelu mo le atinaʻeina o auupega ma meafaigaluega a le militeli, ma le natura o le faasaienisi, i le atinaʻeina o metotia taufaatoaga taufaatoaga; Ma talu mai le vaitau o le 1990 na faʻamalosia ai e le au atinaʻe tekinolosi ma kamupani amata; E le gata i lea, o suʻesuʻega faafomaʻi i Isaraelu o se tasi lea o mea sili ona maualuga i le lalolagi.

Tekinolosi-malosi gaosi oloa ua avea ma vaega taua o le tamaoaiga o Isaraelu, aemaise lava i le luasefulu tausaga talu ai. O punaoa faanatura ma se faamamafa i luga o aoaoga faatekinolosi ma aoaoga o se vaega tele lea o le faatonutonuina o pisinisi i tulaga tekonolosi. O se taunuuga o le faamanuiaina o Isaraelu i le atiina ae o masini, polokalama faakomepiuta, fesootaiga ma le faasaienisi o le lalolagi ma e mafua mai i le tele o startups tele faatatau ia Isaraelu o Silicon Valley II (taʻua i nisi taimi o le Silicon Wadi). [52] ua tatalaina Intel tele gaosi i le faitau piliona o tala Isaraelu i tupe teu faafaigaluega ma isi kamupani e pei o umia foi Motorola Isaraelu nofoaga o atinae.

I le 2004, o le faʻatautaia o tupe teufaafaigaluega i Isaraelu na sili atu nai lo soʻo se atunuu Europa. [53] Ma o le tele o le VC / GDP i le lalolagi pe a mavae le Iunaite Setete. Vagana ai le Iunaite Setete ma Kanata, o le ei ai Isaraelu kamupani sili ona lisiina i luga o NASDAQ [54] I le gata i lea, ua i ai Isaraelu o le pasene aupito maualuga o komepiuta faaletagata lava ia i le capita.

Ni pepa faasaienisi i le capita tusia e Israelis ua le sili ona maualuga i le lalolagi, [55] gata i lea, ua tuu i se faavasegaga lona tolu o Isaraelu i le lalolagi (faatasi ai ma Switzerland) e faasino i pateni faamauina i le capita. [56]

Talu mai le 21st seneturi, e toavalu saienitisi Isaraelu ua manumalo i le Nobel Prize i le faasaienisi. Biochemists, Avraham Hershko ma Aaron Ciechanover o le Technion, na latou faʻasoa se faailoga o kemisi i le 2004. manumalo Daniel Kahneman le taui tau i le tamaoaiga i le 2002 ma le 2005. O le manumalo foi tusiata mathematician a Isaraelu (uma mai le Iunivesite Eperu o Ierusalema). I le 2009 na manumalo i le Nobel Taui i le kemisi biochemist Ada Yonath o le Inisetiute Weizmann o Saienisi, i le 2011 na manumalo Polofesa Dan Shechtman manumalo i le Nobel Taui i le kemisi mo le mauaina o faapei-taʻega tioata ma i le 2013 sa manumalo foi i se leona ma Rachel ma Michael Levitt.

I le 2010, na manumalo ai Prof. Elon Lindenstrauss i le Fields Medal mo le Matematika.

Faʻaaoga aʻoaʻoga

O se tamaititi i vasega muamua i Isaraelu, 1954
Postscript-viewer-shaded.png Mataupu autu: Aʻoaʻoga i Isaraelu
O le Tulafono Faʻaauau Tau Aoga o se tasi lea o tulafono muamua na faʻatulafonoina i le First Knesset i le 1949. O le tulafono o loo faapea mai e tatau ona uma tamaitiiti i Isaraelu i totonu o le faavaa o aoaoga (aoga faataitai poo le aoga) mai le 5 tausaga i le 14 tausaga, ma obliges matua o le tamaitiiti ina ia faamauina o se faalapotopotoga faaleaoaoga ma ina ia mautinoa le foliga sologa lelei o le tamaitiiti i le aoga seia oo i le tausaga o aoaoga faamalosia. O le tulafono e leʻi faʻatalanoaina le tuʻuina atu o auala faʻaopoopo o aʻoaʻoga: tusi, tusi tusi, api. Mulimuli ane faalauteleina o le talosaga o le tulafono i laasaga ma i le senituri lona 21, e faatatau i le aoaoina e aunoa ma le faamalosia, e aofia ai le sefululua tausaga o le aoga (e oo atu i le Vasega XII). I Isaraelu o loo i aoga lautele e aoga le malo mo le aoao o tagatanuu lautele, aoga lautele ma faalelotu Polokalame faʻaleaʻoaʻoga faʻalelotu, ma isi aʻoaʻoga tutoatasi.

O le tulaga o aoaoga faiga e aofia ai le aoga faataitai, aoga tulagalua (togi ou-VI), laiti (togi VII-IX) ma le pito i luga (sefulu ala togi lona sefulu lua), e taua foi o le aoga maualuga. E ono aoga - lua tausaga e faʻatasi ai aʻoga i le ogatotonu ma aʻoga maualuga.

faiga aoaoga Haredi e aofia ai le suesuega o Torah, ultra-Orthodox aoga ma sauniga, lea e masani lava ona faia e ese mai le tulaga ma tulaga-lotu, ma e masani lava ona aofia ai se mataupu mataupu aoaoina autu e pei o le numera, Igilisi ma le tulaga o tagatanuu. O le leai o ni suʻesuʻega autu mai aʻoga ultra-Orthodox ua oʻo ai i faitioga mataʻutia lautele e uiga i le vavaeʻesea o aʻoga ultra-Orthodox ma lona aafiaga i le maualalo o le tele o galuega i le faitau aofai o Harani.

O le pasene o tupe faaalu i aoaoga e faatatau i le tamaoaiga o le aupito maualuga i le lalolagi -... (7.3%) [57] E ui i lea, e faatatau i le numera o tamaiti, maualalo o tupe teu faafaigaluega i aoaoga i le aoga nai lo le tele o atunuu OECD O tupe faaalu e tusa i le tamaitiiti āʻoga i Isaraelu o 15.696 tala [58 ]

Maualuga aʻoaʻoga
Postscript-viewer-shaded.png Mataupu autu: Maualuga aʻoaʻoga i Isaraelu
O le faavaeina o se iunivesite i Isaraelu o se vaega o le faaaliga a le Zionist, ma o se talosaga e faia lea na tulai mai i le 1884 i le Konafesi a Katowice. O lenei faaaliga na tupu ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, i le faavaeina o ni iunivesite se lua: o le Iunivesite Eperu o Ierusalema ma le Technion i Haifa.

O le aloaiaina o le faalapotopotoga e avea o se faalapotopotoga o aoaoga maualuga atu o loo i lalo o le pule a le Fono mo Aoaoga Maualuga, ma o le tatalaina o sea faalapotopotoga e manaomia ai le faamaoniga a le Fono. O faʻalapotopotoga maualuga i totonu o Isaraelu e faagaoioi i ni tulaga:

Universities, o loʻo aʻafia ai suʻesuʻega ma aʻoaʻoga mo tikeri uma o aʻoga, i le tele o faʻalapotopotoga.
Kolisi a le Kolisi, lea e faʻatautaia aʻoaʻoga i se ituaiga faʻalapotopotoga laiti, faʻatasi ai ma se faamamafa i mataupu taulai, ma naʻo le tikeri o le tagata malaga ma le matuaoloa.
Kolisi faʻapitoa, lea e tuʻuina atu aʻoaʻoga ma tusi faamaonia i nisi o mataupu, e aunoa ma le tuuina atu o se tikeri tau aʻoaʻoga.
Faʻatasiga o iunivesite mai fafo o loʻo galue i totonu o Isaraelu.
ua valu iunivesite Isaraelu: o le Iunivesite o le gagana Eperu, o le Technion, Tel Aviv Iunivesite, Bar-Ilan Iunivesite, Haifa Iunivesite, Ben-Gurion Iunivesite o le Negev, o le Tatala Iunivesite ma le Iunivesite o Ariel i Samaria.




#Article 98: O le Kenese o le tusi muamua a Mose (365 words)


O le Kenese o le tusi muamua a Mose o le tusi muamua o le Tusi Paia Eperu ma le faa-Kerisiano 'O le Feagaiga Tuai. O le tala faavae faaalia le autu tutotonu: foafoa e le Atua le lalolagi (faatasi ai ma le foafoaina o le alii ma le tamaitai muamua) ma tofia tagata e pei o lona Tupu e, ae o le tagata e faamaonia le usiusitai ma faaumatia e le Atua lona lalolagi e ala i le Lolo. e tutusa lava le leaga o le lalolagi fou mavae le Lolo, ae le faatamaia ai e le Atua, nai lo le valaau atu se tasi tagata, o Aperaamo, e avea le fatu o lona faaolataga. I afio ifo le poloaiga a le Atua ia Aperaamo mai lona fale i le nuu o Kanana, na tuuina mai ia te ia e le Atua, lea na ia afio o se sojourner, e pei o lona atalii o Isaako ma le atalii o lona atalii o Iakopo. ua suia le igoa o Iakopo ia Isaraelu, ma e ala i le saolotoga o lona atalii o Iosefa, afio ifo le fanauga a Isaraelu i Aikupito, 70 tagata i uma ma o latou aiga, ma folafola mai e le Atua ia i latou se lumanai maoae. faaiuina le Kenese ma Isaraelu i Aikupito, ua saunia mo le afio mai o Mose ma le Esoto.
O le tala ua faamamafa mai e se faasologa o feagaiga ma le Atua, faasolosolo faaitiitia i se tulaga mai tagata uma (o le feagaiga ma Noa) i se sootaga faapitoa ma se tasi na o tagata (Aperaamo ma ana fanau e ala i Isaako ma Iakopo).
ua faaliliuina e Kerisiano le Kenese e pei o le muai faailoaina mai o nisi o talitonuga faaKerisiano taua, le manaomia mo le faaolataga faapitoa (o le faamoemoe po o le faamautinoaga o Kerisiano uma) ma le galuega faaola a Keriso i luga o le Koluse e pei o le faataunuuina o le feagaiga ua folafola mai o le Alo o le Atua. faafetaia uputuu Mose e pei o le tusitala o le Kenese, e pei foi i le Esoto, Levitiko, Numera ma le tele o le Teuteronome.




#Article 99: O le Esoto o le tusi e lua a Mose (299 words)


O le Esoto o le tusi e lua a Mose, o le tusi lona lua o le Torah ma le Tusi Paia Eperu (o le Feagaiga Tuai). O le tusi o loo taua ai le fanauga a Isaraelu tuua le nofo pologa i Aikupito e ala i le malosi o le ALIʻI, o le Atua o lē na filifilia Isaraelu o ona tagata. Taitaia e lo latou perofeta Mose latou malaga i le vao i le Mauga o Sinai, lea ua folafola mai e Ieova i latou i le laueleele o Kanana (o le Nuu o le Folafolaga) i le toe foi i lo latou faamaoni. ulufale Isaraelu i se feagaiga ma Ieova o loo tuuina atu ia i latou oa latou tulafono ma faatonuga i le fausiaina o le Tapeneko, o le ala lea o le a ia o mai iinei mai le lagi ma mau faatasi ma i latou ma taitai atu i latou i se taua paia e maua le laueleele, ma ona tuu atu lea ia i latou le filemu. 
Masani tuu atu Mose ia te ia lava, sikolasipi po nei vaai i le tusi o le amataga o se oloa o le faaaunuua i Papelonia (TLM senituri 6), e faavae i luga o na muamua tusia ma aganuu tuufofoga, ma toe faamanatu mulimuli i le Peresia vaitaimi meli-exilic (TLM senituri 5). fautuaina Carol Meyers i lona faamatalaga i le Esoto e atonu o le tusi aupito sili ona taua i le Tusi Paia, e pei ona tuuina atu le mata iloga o faasinomaga o Isaraelu: manatua o a mavae faailogaina i faigata ma le sao, o se noatia ai feagaiga ma le Atua, o le na filifili Isaraelu, ma le faatuina o le ola o le alalafaga ma le taiala mo le lagolagoina ai.




#Article 100: Mose (252 words)


O Mose o se perofeta i lotu Aperaamo. E tusa ai ma le Tusi Paia Eperu, o ia o se aloalii Aikupito muamua na mulimuli ane i le olaga na avea ai o se taitai faalelotu ma faitulafono, o ia lea ua masani ona mafua le tusitala o le Torah.
E tusa ai ma le Tusi o le Esoto, na fanau mai ai Mose i se taimi pe a lona nuu, o le fanauga a Isaraelu, o se faapologaina vaega toaitiiti, sa faateleina i le numera ma sa popole le Farao i Aikupito ina ia latou lava ma fili o le Aikupito. Mose 'tina Eperu, Jochebed, faalilolilo natia ia te ia ina ua faatonuina e Farao uma faatoa fanau tama Eperu ina ia fasiotia, ina ia faaitiitia ai le faitau aofai o tagata o le fanauga a Isaraelu.
E ala i le afafine o Farao, na faaaogaina le tamaitiiti e pei o se pepe mai i le vaitafe o le Naila ma ola ae i le aiga tupu o Aikupito. Ina ua mavae le fasiotia o se matai pologa i Aikupito (ona o le matai pologa na taina a Eperu), sola lea o Mose i luga o le Sami Ulaula i Mitiana, lea sa ia fetaiaʻi le Atua o Isaraelu le tautala atu ia te ia mai i totonu o se laau talatala na mumu lea sa le faaumatia e le afi i le le mauga o Horepa (lea na ia manatu i ai e pei o le Mauga o le Atua).




#Article 101: Kerisiano (345 words)


O Kerisiano se lotu monotheistic Aperaamo e faavae i le soifuaga ma aoaoga a Iesu Keriso e pei ona tuuina mai i le Feagaiga Fou. o Kerisiano le lotu aupito tele o le lalolagi, i le silia ma 2.4 piliona tagata, ua taʻua o Kerisiano. Kerisiano talitonu na valoia e Iesu o le Alo o le Atua ma le faaola o tagata o lona afio mai e pei o Keriso po o le Mesia i le Feagaiga Tuai. E faaalia talitonuga Kerisiano i talitonuga faalauiloaga faa-Kerisiano. O nei galuega o tulaga le faatuatua na puapuaga ai Iesu, maliu, ma tanumia, ma toetu mai i le oti, ina ia mafai ona tuuina atu le ola e faavavau ia i latou oe talitonu ia te ia ma le faalagolago ia te ia mo le faamagaloina oa latou agasala. O le talitonuga toe tausia e afio ae o Iesu i le tino i le lagi, lea na ia pule ma le Atua le Tama, ma o le a ia toe foi atu e faamasino i le ola ma e ua oti ma tuuina atu le ola e faavavau i ona soo. Lana galuega, faasatauroga ma le toetu o loo masani ona taua o le talalelei, o lona uiga tala lelei. e faatatau foi le upu talalelei i tala tusia o le olaga o Iesu ma le aoao atu, e fa o lea-Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane-ua manatu canonical ma aofia ai i le Tusi Paia Kerisiano. 
amata Kerisiano o se lotu Iutaia malumalu lona lua i le senituri ogatotonu o le 1. Faapogai i Iutaia, e vave ona sosolo atu i Europa, Suria, Mesopotamia, Asia laiti, Aikupito, Itiopia, ma Initia ma i le faaiuga o le senituri lona 4 na avea le ekalesia tulaga aloaia o le Emepaea o Roma. Mulimuli ai i le tausaga o maua, salalau atu i le faa-Kerisiano i Amerika, Australasia, laiti Sahara i Aferika, ma le isi vaega o le lalolagi e ala i galuega faafaifeautalai ma le nofoia. Ua taalo soka Kerisiano se matafaioi iloga i le mamanuina o atunuu i Sisifo.




#Article 102: Porotesano (432 words)


O Porotesano se pepa faatumu o le faatuatua Kerisiano ma faiga na amata mai i le toefaatulagaina Porotesano, o se gaoioiga e faasaga i mea manatu ona soo ina ia sese i le Ekalesia Katoliko Roma. O se tasi o vaega tetele e tolu o le Kerisiano, faatasi ai ma Roma Katoliko ma Sasae talitonuga. O nisi taimi e manatu le ekalesia Egelani e tutoatasi mai Porotesano. O le upu ua maua mai le tusi o protestation mai alii Luteru i le 1529 i se poloaʻiga a le faasalaina o le aoaoga a Matini Luteru pei heretical.
Faatasi ai ma lona tupuaga i Siamani, ua manatu le gaoioiga o aso nei e amata i le 1517 ina ua lomia Luteru le Theses ivasefulu-lima o se tali e faasaga i sauaga i le faatauina atu o indulgences, lea ua faamoemoe e ofoina atu le faamagaloga o agasala ia latou faatauga. E ui lava sa i ai muamua malologa mai po o ua taumafai e suia le Katoliko Roma Ekalesia - aemaise e Peteru Waldo, Arnold o Brescia, Girolamo Savonarola, Ioane Wycliffe, ma Jan Hus - na faamanuiaina Luteru i sparking a lautele, gaoioiga tumau.
Uma lotu Porotesano teena le manatu o le pule faapope i le Ekalesia aoao ma faafitia masani le aoaoga faavae Katoliko Roma o transubstantiation, ae latou le malilie ia i latou lava e faatatau i le afioaga moni o Keriso i le Sakalameta. faamamafa masani le lotu eseese uma o le perisitua talitonu, o le aoaoga o le tauamiotonuina e ala i le faatuatua e nai lo le po o galuega lelei, ma o se talitonuga i le na o le Tusi Paia (nai lo i uputuu Katoliko) e pei o le pule sili ona maualuga i le mataupu o le faatuatua ma le amio.
Salalau Porotesano i Europa i le taimi o le senituri lona 16. Le lotu Luteru salalau mai Siamani i lona nofoaga o loo siomia ai, Tenimaka, Nouei, Suetena, Perusia, Lativia, Estonia, ma Iceland, faapea foi ma isi teritori laiti. na Faavaeina ekalesia Faafouina e muamua i Siamani ma ona itulagi tuaoi, Hanikeri, o le Holani, Sikotilani, Suitiselani, ma Farani e sea toefaatulagaina e pei o Ioane Calvin, Huldrych Zwingli, ma Ioane Knox.  I le 1534, na tuu ai le Tupu o Enele VIII se faaiuga uma puleaga faapope i Egelani ina ua le mafai ona tatala le Pope lana faaipoipoga e Katerina o Aragon; tatalaina lenei le faitotoa i reformational manatu, aemaise i le taimi o le nofoaiga lenei o Eteuati VI, e ala i Toma Cranmer, Risati Hooker, Mataio Parker ma isi lotu.




#Article 103: Tenimaka (310 words)


O Tenimaka (Fa'atenimaka: Danmark) se atunuu Scandinavian i le Iuni a Europa. O le southernmost o le atunuu i matusisifo Europa, e saute i sisifo o Suetena ma le itu i saute o Nouei, ma tuaoi i le itu i saute i Siamani. O le atunuu o se tulaga tupu e aofia tatau Tenimaka ma atunuu faaitumalo tū toʻatasi e lua i totonu o le Vasa Atelani i matu: o le motu Faroe ma Greenland. Tenimaka ua lelei se vaega o 43,098 kilomita faatafafa, ma se faitau aofai o tagata o 5,748,769 i Ianuari 2016. O le atunuu e aofia ai se penisula - Jutland - ma se atumotu o le 443 igoa motu, o lea o loo siomia ai le 70 ua uma. o loo faamatalaina i le mafolafola o le motu, laueleele arable ma nuu oneone, maualalo maualuga ma se tau faautauta. Danes olioli i se tulaga maualuga o le ola ma le faatulagaina o le atunuu maualuga i nisi metrics o faatinoga o le atunuu, e aofia ai aoaoga, soifua maloloina, puipuiga o le saolotoga tau le va, pulega faatemokarasi, tamaoaiga ma le atinae o tagata. Ua tuu i se faavasegaga soo Tenimaka o se tasi o le atunuu e sili ona fiafia i le lalolagi atoa i suesuega satauro-atunuu o le fiafia. O le atunuu ua faatulagaina e pei ona i ai o a feoai lautele aupito maualuga i le lalolagi, o se tulaga maualuga o tupe maua tutusa, ei ai se tasi o i capita tupe maua aupito maualuga o le lalolagi, le itiiti ifo i le atunuu leaga i le lalolagi, ma ei ai se tasi o fua faatatau o lafoga o tupe maua le tagata sili ona maualuga a le lalolagi. A toatele lava o Danes o tagata o le ekalesia le atunuu, e ui o le Faavae faamaonia le saolotoga o tapuaiga.




#Article 104: Iuni a Europa (489 words)


O le Iuni a Europa (EU) o se politico-tamaoaiga faatasiga o le luasefulu-valu setete tagata o loo tu muamua i Europa. E aofia ai se vaega o 4.324.782 km2, faatasi ai ma se faatatauina faitau aofai o tagata e silia 508 miliona. O le Iuni a Europa faagaoioia e ala i se faiga o faalapotopotoga supranational ma eseese malo feutagaiga faaiuga e le setete tagata. O le faalapotopotoga o le: i Europa o le Palemene, o le Europa Fono, le Aufono a le Iuni a Europa, o le Europa Komisi, o le Faamasinoga o Faamasinoga o le Iuni a Europa, o le Europa Faletupe Tutotonu, ma le Faamasinoga o suetusi. ua filifilia le Europa Palemene lima tausaga uma e tagatanuu Iuni a Europa.
Ua atiina ae le Iuni a Europa se maketi e tasi i totonu e ala i se faiga faalaugatasia o tulafono e faatatau i setete tagata uma. I totonu o le Schengen Eria, ua soloia pulega tusi folau. faamoemoe faiga faavae Iuni a Europa ina ia mautinoa le gaoioiga saoloto o tagata, oloa, auaunaga, ma tupe faavae, faia ni tulafono i le va i le faamasinoga tonu ma le aiga, ma le tausia o faiga faavae masani i fefaatauaiga, faatoaga, faiga faiva, ma le atinae faaitulagi. na faavaeina ai le iuni tau tupe i le 1999 ma na oo mai i le malosi atoatoa i le 2002. O le taimi nei e aofia ai le 19 setete tagata o loo faaaogaina le euro o lo latou alofa faaletulafono. O le sailia Iuni a Europa lona amataga mai le nuu koale ma uamea Europa ma le nuu o le tamaoaiga o Europa, faia e le atunuu e ono i totonu i le 1951 ma le 1958, faasologa. I le tausaga faalavelaveina, o le nuu ma ua tutupu ona suitulaga i le tele e ala i le accession o setete fou sui ma i le mana e le gata o le vaega o faiga faavae i lona ola. O le feagaiga Maastricht faavaeina le Iuni a Europa i lalo o lona igoa i le taimi nei i le 1993 ma faailoa le tulaga o tagatanuu o Europa. O le fou teuteuga tele i le faavae faale-faavae o le Iuni a Europa, o le feagaiga o Lisbon, na faamamaluina i le 2009. Ufiufi 7.3% o le aofai o le lalolagi, o le Iuni a Europa i le 2014 faatupulaia a oloa totonu o le atunuu atoa laiti o 18,495 trillion tala US, ua tuufaatasia ai pe tusa o le 24% o le tamaoaiga laiti le lalolagi ma le 17% pe a fua i le tulaga o le faatauina mai o parity mana. Gata i lea, 26 mai le 28 EU atunuu ua i ai se e matua maualuga tele faasino atinae mo tagata, e tusa ai ma le polokalama o le atinae o atunuu autasi. I le 2012, na tuuina atu le Iuni a Europa le taui filemu nobel.




#Article 105: Oseteria (420 words)


Oseteria o se malo faitele feterale ma se atunuu fanua loka o i 8,77 miliona tagata i Tutotonu Europa. E tuaoi i le Ripapelika o Sieki ma Siamani i le itu i matu, Hanikeri ma Solovakia i le itu i sasae, Solovenia ma Italia i le itu i saute, ma Suitiselani ma Liechtenstein i le itu i sisifo. O le gagana Oseteria le gagana Oseteria o le tagata o Oseteria le tagata o Europa. O le teritori o Austria aofia 83.879 kilomita faatafafa. e maualuga maugā laufanua o Oseteria, o loo taoto i totonu o le atumauga; na o le 32% o le atunuu o loo i lalo o le 500 mita, ma ona tulaga sili ona maualuga o 3.798 mita. O le toatele o le faitau aofai o tagata tautala gagana Bavaria i le lotoifale o Siamani o latou gagana. O le amataga o aso nei Austria tafao faamasani i tua i le taimi o le faigamalo Habsburg ina o le toatele lava o le atunuu o se vaega o le Agaga Emepaea o Roma. I le 1938, na nofoia Oseteria ma faapipii e Nazi Siamani. ai pea seia oo i le iuga lenei o le Taua Muamua a le Lalolagi e lua i le 1945, ina ua mavae lea sa nofoia Siamani e le paaga ma faavae faatemokalasi muamua a Oseteria na toefuataiina. I le 1955, toe faatuina le Malo Feagaiga Oseteria o se tulaga tupu, faaiuina le galuega. I le tausaga lava lea e tasi, o le Palemene Oseteria foafoaina le Tautinoga o le tutoatasi lea e tautino mai o le a avea tumau faaituau le Ripapelika Oseteria Faalua. Aso nei, o Oseteria a faatemokalasi sui le Palemene e aofia ai setete e iva feterale. O le tupe faavae ma aupito tele aai, ma se faitau aofai o tagata sili atu i le 1.7 miliona, o Viena. o Oseteria se tasi o atunuu e silisili ona taua i le lalolagi, faatasi ai ma se tamaoaiga capita i le laiti o le $ 52,216 (2014). ua atiina ae le atunuu se tulaga maualuga o le ola ma i le 2014 na tuu i se faavasegaga lona 21 i le lalolagi mo le Atinae mo Tagata Faasino Upu. Ona ua Oseteria o se sui o le Malo Aufaatasi talu mai le 1955,  auai i le Iuni a Europa i le 1995, ma o se faavae o le Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue ma Atinae. Sainia foi Oseteria le Schengen Maliega i le 1995, ma faaaogaina le Euro i le 1999.




#Article 106: Ripapelika o Sieki (392 words)


Siekia (Fa'aSieki: Česko) /  Ripapelika o Sieki (Fa'aSieki: Česká republika) O lenei atanu'u o se atanu'u le vavalalata ia atanuu o Hanikeri ma Romania, o se atunuu laueleele faavae i tuaoi Tutotonu Europa i Siamani i le itu i sisifo, Oseteria i le itu i saute, Solovakia i le sautesasae ma Polani i le i matu i sasae. O le tupe faavae ma aupito tele aai, Prague, ei ai i le 1.2 miliona tagata. O le Sieki Ripapelika e aofia ai le teritori o talafaasolopito o Bohemia, Moravia, ma Sieki Silesia. Na faatuina le tulaga Sieki i le senituri lona 9 tuai pei o le Duchy o Bohemia i lalo o le malo Moravian tele. Ina ua mavae le pa'ū o le malo i le 907, o le nofoaga autu o le mana faaliliu mai Moravia e Bohemia. I le 1004, na iloa aloaia le duchy o se vaega o le Agaga Emepaea o Roma, avea le Malo o le Bohemia i le 1212, ma aapa lona tulaga lautele o le atunuu e sili i le senituri lona 14. I le taua Hussite o le senituri lona 15 tulia e faafouina Bohemian, na feagai le malo embargoes tamaoaiga ma faatoilaloina crusades lima folafola atu e le taitai o le Katoliko Roma Ekalesia ma faatulagaina mafuli e le tupu ma alii sili o le Agaga Emepaea o Roma. Faatasi ai ma le faataapeina o le Agaga Emepaea o Roma i le 1806, na avea ai le Malo Bohemian vaega o le Austrian Malo ma le gagana Sieki oo i se faafouga o se taunuuga o lotonuu faaleuo salalau. I le senituri lona 19, o le laueleele Sieki avea le malosi faale- tau alamanuia o le Malo Faitupu ma sa mulimuli ane o le autu o le Ripapelika o Siekisolovakia, lea na faia i le 1918 le mulimuli i le paʻu o le Emepaea o Oseteria-Hanikeri ina ua mavae se tasi o le Taua o le Lalolagi.
na nofoia Siekisolovakia i Siamani i le Taua II, ma sa faasaolotoina i le 1945 e ala i malosiaga Soviet ma Amerika. faatulagaina foi le Sieki Ripapelika e pei o le 10 sili ona filemu atunuu, ao le ausiaina o faatinoga malosi i pulega faatemokarasi. O lona faavae, Prague, ua i ai le fua faatatau leai o se galuega sili ona maualalo i le Iuni a Europa.




#Article 107: Finelani (116 words)


Finelani (Faafinelani: Suomi), aloaia o le Ripapelika o Finelani, o se tulaga tupu i Europa. A penisula i le Fagaloa o Finelani i le itu i saute ma le Fagaloa o Bothnia i le itu i sisifo, ua tuaoi laueleele o le atunuu i Suetena i le Matusisifo, Nouei i le itu i matu, ma Rusia i le itu i sasae. o le itu i saute Esitonia o le atunuu i le Fagaloa o Finelani. O le nuu o se nofoaga i totonu o le itulagi o le faataatiaga faafaafanua o Fennoscandia, lea e aofia ai foi Scandinavia ma vaega o le mataupu feterale Rusia o Oblast Leningrad, Murmansk Oblast, ma o le Ripapelika o Karelia.




#Article 108: Suetena (191 words)


Suetena (Faasuetena: Konungariket Sverige ), aloaia o le Malo o Suetena, o se atunuu Scandinavian i Matu Europa. E tuaoi Nouei i le itu i sisifo ma Finilani i le itu i sasae, ma e fesootai i Tenimaka i le saute i sisifo e se alalaupapa-auala faaofuofu o le salafa o le Öresund. I 447.435 kilomita faatafafa, Suetena o le atunuu lona tolu-aupito tele i le Iuni a Europa i le eria, ma se faitau aofai atoa o luga 10.2 miliona. O lea ua i Suetena a density faitau aofai o tagata maualalo o le 21 tagata i le sikuea kilomita, ma le faasalaga aupito maualuga i le afa i saute o le atunuu. E tusa ma le 85% o le faitau aofai o tagata soifua i le eria i le taulaga. o Saute Suetena matele lava i le faatoaga, ae ua tumu i le itu i matu o le vaomatua. o Suetena vaega o le eria o le faafanua o Fennoscandia. O le tau o le lautele lava agamalu mo lona latitu northerly ona o aafiaga o le gataifale taua, e ui lava o lenei taofia pea taumafanafana konetineta mafanafana.




#Article 109: Polani (569 words)


 Ripapelika o Polani (Fa'apolani: Polska) o se atunuu i Tutotonu Europa, tuaoi e ala i Siamani i le itu i sisifo; le Sieki Ripapelika ma Solovakia i le itu i saute; Iukureini ma Belarus i le itu i sasae. O tagata omai mai Polani e Gagana Polani.  O le vaega atoa o Polani o kilomita faatafafa 312.696 faia ai le 71st atunuu aupito tele i le lalolagi ma le 9 aupito tele i Europa. Faatasi ai ma se faitau aofai o tagata o i 38,5 miliona tagata, o Polani le 34th sili ona populous atunuu i le lalolagi, o le 8 sili ona populous atunuu i Europa ma le ono sili ona populous sui o le Iuni a Europa, faapea foi ma le sili ona nonofo ai le meli-komunisi sui o le Iuni a Europa. o Polani se tulaga unitary vaevaeina i matagaluega pulega sefulu ma le ono. O le faavaeina o se tulaga Polish e mafai ona mafua mai i le 966, pe a Mieszko ou, pule o se teritori pe tusa lea coextensive ma o aso nei Polani, liliu i le faa-Kerisiano.
O le na faavaeina le Malo o Polani i le 1025, ma i le 1569 e faamausaliina a umi tu faalapotopotoga faaupufai ma le Duchy Tele i le Lufiana i le sainia o le Iuni o Lublin. O lenei faatasiga faia le Polani - Lufiana Taupulega, o se tasi o le atunuu aupito tele ma sili ona nonofo ai o le 16 ma le senituri lona 17 Europa. O le faamutaina o le Taupulega i ai i le tausaga 1772-1795, ina ua vaeluaina lona teritori i Perusia, o le malo o Rusia, ma Oseteria. toe maua Polani lona tutoatasi (e pei o le Ripapelika Polani Lua) i le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi, i le 1918. Ia Setema 1939, na amata le Taua II ma le aiaina o Polani e Nazi Siamani ma le Soviet Iuni. E sili atu i le ono miliona maliu tagatanuu Polani i le taua. I le 1944, na faia a le malo tumau Polani Soviet-lagolagoina lea, ina ua mavae a faaseseina referendum i le 1947 na pulea o le atunuu ma avea ma Polani a satelite tulaga o le Soviet Iuni, e pei o tagata o le Malo o Polani. I le taimi o le taamilosaga o le 1989 na faatoilaloina malo komunisi a Polani ma faaaogaina Polani o se faavae fou faatuina lava e avea o se faiga faatemokalasi. E ui lava i le vaega tele o le manumalo ma le faafanoga o le atunuu e oo i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi e lua, na mafai ai ona faasaoina Polani le tele o lona tamaoaiga faaleaganuu. Talu mai le amataga o le suiga i se tamaoaiga ua ave o nofoaga faale-maketi faapitoa i le 1990 le amataga, ua ausia Polani a matua maualuga tele le faasologa i luga o le Atinae mo Tagata Faasino Upu, faapea foi ma malie le saolotoga tau le tamaoaiga faaleleia. O Polani se atunuu faatemokarasi ma se tamaoaiga o tupe maua-maualuga maualuluga, o se uiga sili o le olaga ma se tulaga maualuga lava o le ola. Lē gata i lea, o le atunuu o loo asiasi atu i le toeitiiti atoa le 16 miliona tagata tafafao tausaga uma (2013), lea e faia ai e se tasi o atunuu sili ona asiasi atu i le lalolagi.




#Article 110: Iukureini (424 words)


o Iukureini (Fa'aUkaraina: Україна) a atunuu i Europa i Sasae, tuaoi e Rusia i le itu i sasae ma i matu i sasae, Belarus i le Matusisifo, Polani ma Solovakia i le itu i sisifo, Hanikeri, Romania, ma Moldova i saute sisifo, ma le sami uliuli ma le sami o Azov i le itu i saute ma sautesasae, faasologa. O le taimi nei i feeseeseaiga ma Rusia i le penisula Crimea lea faapipii Rusia i le 2014 ae Iukureini ma iloa lava le tele o le nuu faava o malo e pei Ukaraina. E aofia ai Crimea, Iukureini ei ai se vaega o 603.628 km2. I le taimi o Tutotonu Ages, le eria o se nofoaga autu o ki o aganuu Slavic sasae, ma le tulaga malosi o Kievan salo 'avea le faavae o Ukaraina faasinomaga. Nei ona vaeluaina i le senituri lona 13, na finau le teritori, tulafono faafoe ma vaevaeina e se ituaiga o malosiaga, e aofia ai Lithuania, Polani, o le Ottoman Emepaea, Oseteria-Hanikeri, ma Rusia.  E lua vaitaimi puupuu o le tutoatasi na tupu i le taimi o le seneturi lona 20, o le taimi e latalata i le faaiuga o le Taua i se tasi ma le isi i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi e lua, ae o taimi uma o le a iu lava ina iloa teritori a Iukureini faatoilaloina ma tuufaatasia i totonu o se malo faitele Soviet, o se tulaga e faaauau pea seia oo i le 1991, ina ua maua Iukureini lona tutoatasi mai le Soviet Iuni i le tuanai ai o lona faataapeina i le faaiuga o le taua malulu. Mulimuli ai i le tutoatasi, ua fetalai mai ai lava Iukureini se tulaga faaituau. ae faia ae ui i lea a faatapulaaina faiga faapaaga militeli i le tuufaatasiga Rusia, isi atunuu CIS ma se faigapaaga ma le NATO talu mai le 1994. Sa umi Iukureini a areto ato le lalolagi ona o lona tele, farmlands lafulemu, ma tumau pea o se tasi o le lalolagi o le saito tele exporters. O le tamaoaiga o uiga eseese o Iukureini e aofia ai se vaega tele o alamanuia mamafa, aemaise lava i aerospace ma meafaigaluega tau alamanuia. O Iukureini o se malo faitele unitary i lalo o se faiga tutusa-peresitene ma malosiaga eseese: tulafono, taitai, ma paranesi faamasinoga. O lona faavae ma aupito tele aai o Kiev. tausia Iukureini le militeli lona lua le tele i Europa, ina ua mavae lena o Rusia, pe a faia faasao ma tagata faigaluega paramilitary amanaia.




#Article 111: Afakanisitana (244 words)


O Afakanisitana a atunuu fanua loka tu i totonu o Asia i Saute Asia ma Tutotonu. O loo i ai se faitau aofai o tagata pe tusa ma le 34 miliona (2016), e avea ai le 40nd sili ona nonofo ai atunuu i le lalolagi. E tuaoi i Pakisitana i le itu i saute ma sasae; Iran i le itu i sisifo; Turkmenistan, Uzbekistan, ma Tajikistan i le itu i matu; ma Saina i le i matu i sasae mamao. O lona teritori aofia 652.000 km2, ua avea ai le 41 atunuu aupito tele i le lalolagi. Aso o nonofo ai tagata i Afakanisitana i tua i le vaitaimi Tutotonu Paleolithic, ma le nofoaga faataatitia a le atunuu i le fesootai ai Auala Silika i le aganuu o le Sasae Tutotonu ma isi vaega o Asia. I augatupulaga uma o le laueleele sa i le fale i tagata eseese ma molimauina itu taua tele; aemaise ai e Alesana le Sili, Arapi Mosalemi, Emepaea o Monokolia, Emepaea o Peretania, Soviet Rusia, ma i le vaitaimi o ona po nei e ala i le mana i Sisifo. avea Afakanisitana se tulaga buffer i le Taaloga Tele i le va Peretania Initia ma le malo o Rusia. Na mulimuli se faasologa o coups i le 1970 e se osofaiga Soviet ma se faasologa o taua faalemalo lea na faataumaoia le tele o Afakanisitana. na sosoo ai ma le lata $ 100 piliona faagasologa toe fausia le atunuu.




#Article 112: Lufiana (389 words)


Lufiana, aloaia o le Malo o Lufiana, o se atunuu i Matu Europa. O se tasi o le setete Baltic tolu, ua i ai i le matafaga i sautesasae o le Baltic Sami, i le itu i sasaʻe o Suetena ma Tenimaka. E tuaoi i Lativia i le itu i matu, Belarus i le itu i sasae ma le itu i saute, Polani i le itu i saute. 
ua Lufiana se faitau aofai fuafuaina o le 2.9 miliona o tagata e pei o le 2015, ma ona o tupe faavae ma aupito tele aai o Vilnius. Tagata Lufiana o se tagata Baltic. O le gagana aloaia, Gagana Lufiana, faatasi ai ma Latvians, e na o le pau gagana ola e lua i le paranesi Baltic o le aiga gagana Indo-Europa. Mo le tele o seneturi, na aina le talafatai i sautesasae o le Baltic Sami e ituaiga Baltic eseese. I le 1230s, sa faatasi le laueleele Gagana Lufiana e Mindaugas, le Tupu o le Lufiana, ma le uluai tulaga Gagana Lufiana lotogatasi, o le Malo o le Lufiana, na foafoaina i le aso 6 Iulai 1253
Faatasi ai ma le Iuni o Lublin i le 1569, faia Lufiana ma Polani a tauofo faatasiga e lua-tulaga, o le Taupulega Polani-Lufiana. Umi tele atu le Taupulega i lo le lua seneturi, seia oo ina aveesea faiga atunuu tuaoi mai 1772-95, ma ave le tele o itu a le Lufiana le malo o Rusia. A o latalata Taua Lalolagi tasi lona iuga, na sainia Tulafono a Lufiana o tū toʻatasi i le aso 16 Fepuari 1918, ma folafola atu le faavaeina o se Malo i tupu o Lufiana. E amata i le 1940, Lufiana na nofoia muamua e le Soviet Iuni ma e Nazi Siamani. A o latalata Taua Lalolagi lua lona iuga i le 1944 ma le solomuli Siamani, o lo o nofoia le Soviet Iuni a Lufiana. I le aso 11 Mati 1990, i le tausaga i luma o le faataapeina aloaia o le Soviet Iuni a, na avea Lufiana le malo faitele Soviet muamua e talai lava tutoatasi, e mafua i le toefuataiga o le Malo tutoatasi o Lufiana. o Lufiana se sui o le Iuni a Europa, o le Aufono o Europa, o se tagata atoatoa o le Schengen Maliega ma le Feagaiga Faalapotopotoga o le Matu Atalani.




#Article 113: Nouei (305 words)


Nouei (Faanouei: Kongeriket Norge), aloaia o le Malo o Nouei, o se tupu ma Malo Faitupu lona teritori e aofia ai le vaega i sisifo o le Scandinavian Penisula faaopoopo le motu Jan Mayen ma le atumotu o Svalbard. ua Nouei a le eria atoa o 385.207 kilomita faatafafa ma se faitau aofai o tagata o 5.367.580 tagata (2020). O le atunuu faasoa a tuaoi umi sasaʻe i Suetena. ua tuaoi Nouei i Finilani ma Rusia i le itu i matu-sasaʻe, ma le Skagerrak vaapiapi i le itu i saute, i Tenimaka i le isi itu. ua Nouei se talafatai e tele, e feagai ma le Vasa Atelani i Matu ma le Sami Barents. Tausia Nouei sootaga vavalalata ma le Iuni a Europa ma le Iunaite Setete. O Nouei se sui faavae o le Malo Aufaatasi. O le atunuu tausisia se tuufaatasiga o maketi tamaoaiga ma se faataitaiga o le uelefea i matusisifo Europa ma le faaeteete le soifua maloloina lautele ma se faiga atoatoa le saogalemu lautele. ua faasao tele Nouei o le suauu, kasa faalenatura, minerale, laupapa, figota, vai mama.  O le tala alamanuia suauu mo faataamilo i se kuata o le atunuu o oloa totonu o le atunuu atoa. O le atunuu ua i ai le lona fa-aupito maualuga i le capita tupe maua i le lalolagi i luga o le lisi faaputugatupe Faletupe o le Lalolagi ma Tupe Faava o Malo. I se i-capita faavae, o le a gaosia tele lalolagi o le suauu ma le kesi o le lalolagi i fafo atu o Sasae Tutotonu. Mai le 2001 i le 2006, ma toe mai le 2009 i le 2014 lea, sa Nouei le faasologa maualuga Tagata Atinae Faasino Upu i le lalolagi. ua aai i le pito foi Nouei le Legatum Tamaoaiga Faasino Upu mo le lima tausaga talu ai.




#Article 114: Eleni (390 words)


Eleni (Fa'aEleni: Ελληνική Δημοκρατία) se atanu'u totonu o Europa. E tusa ai ma le tusigaigoa 2015, faitau aofai o tagata o le Eleni o loo siomia 10.9 miliona. O Atenai o le laumua o le malo ma tele aai, sosoo Thessaloniki, lea e masani ona taua o le faatasi o tupe faavae. o lo oi strategically Eleni i le fetaulaiga ala o Europa, Asia, ma Aferika. Tu i luga o le tumutumu i saute o le penisula Balkan, e faasoa tuaoi laueleele i Albania i le Matusisifo, o le Le Ripapelika o Maketonia ma Bulgaria i le itu i matu ma Take i le i matu i sasae. O loo taoto Sami Aegean i le itu i sasaʻe o le motu autu, le Sami Ionian i le itu i sisifo, ma le Sami Meititerane i le itu i saute. ua Eleni le talafatai umi i luga o le faatanoa Meititerane ma le talafatai umi lona 11 i le lalolagi i 13.676 km le umi, e faaautu i se numera tele o le motu, o lea 227 ua uma. Valusefulu pasene o Eleni e maugā, i le Mauga o Olympus o le tumutumu aupito maualuga i 2.918 mita. ua Eleni o se tasi o le umi talafaasolopito o so o se atunuu, ma ua manatu le faavae o le malo i Sisifo, ma o lea o le nuu na fanau ai o faiga faatemokalasi, filosofia i Sisifo, o le Taaloga o le Olimipeka, tusitusiga i Sisifo, saienisi faaupufai, tetele faasaienisi ma mataupu faavae o le matematika, ma tala faatino i Sisifo. Eleni na muamua lotogatasi i lalo o Filipo o Maketonia i le TLM senituri lona fa. faatoilaloina vave lona atalii o Alesana le Sili le tele o le lalolagi anamua, le faasalalauina o le aganuu ma le saienisi Eleni mai le itu i sasae Meititerane i le Vaitafe o Indus. Faapipii e Roma i le senituri lona lua TLM, na avea ai Eleni se vaega taua o le Emepaea o Roma ma lona sui, o le Emepaea o Byzantine. O le AD uluaʻi senituri vaai i le faavaeina o le lotu Orthodox Eleni Ekalesia. Eleni, o se tasi o malosiaga vaa aupito tele o le lalolagi, ogatotonu malosiaga ma luga taunuuga turisi, ua i ai le tamaoaiga tele i le Balkans, lea o se teu faafaigaluega ana tupe faaitulagi taua.




#Article 115: Atenitina (4601 words)


Atenitina, o se malo faitele feterale loo i ai i Amerika i Saute i sautesasae. Faasoaina atu o le tele o le Cone Saute ma ona tuaoi Shili, ua tuaoi e Polevia ma Parakuei i le itu i matu; Pasila i le i matu i sasae; Iurukuei ma le Vasa i Saute Atalani i le itu i sasae; Shili i le itu i sisifo ma le fuaitau Drake i le itu i saute. Atenitina o se malo tele i Amerika i Saute, o loʻo i le itu i saute ma sautesasae o le subcontinent. O loʻo faʻaaogaina le faiga o faigamalo a le malo, temokalasi, sui sui ma feterale. O se vaega o Mercosur - o le poloka lea na ia faʻavae ai i le 1991—, le Union of South American Nations (Unasur), le Community of Latin American and Caribbean States (CELAC) ma le Faʻalapotopotoga a Amerika Setete (OAS).

I le 2018, lana Human Development Index (HDI) o le 0.830, ma tuu i totonu o le vaega o atunuu o iai tagata maualuga tele atinae, i le tulaga 48. Fetuunai mo le le tutusa, Atenitina pa'ū nofoaga e fa i le faavasegaina, ae tusa ai ma le o le tulaga le tutusa o lona tulaga, ua paʻu i lalo i le tulaga 77. I aʻoaʻoga, ua faʻamautu mai i le tulafono, o tupe faʻaalu a tagata lautele i aʻoaʻoga, e le tatau ona i lalo ifo o le 6% o le GDP, e ui lava i lenei tulaga, o tupe faʻaalu e tu i le 5.5% o le GDP i 2017 ma le numera aofaʻi o tagata i luga atu o le 15 tausaga le matutua sili atu nai lo 99%.

Atenitina o loʻo faʻatulagaina e avea o se setete tulaga ese feterale, tuʻufaʻatasia talu mai le 1994 e le setete o le malo ma 24 muamua-faʻasologa pulega faʻamalosi po o setete pulea, o 23 itumalo ma le Autonomous City of Buenos Aires (CABA), o le ua filifilia mulimuli ane o le Federal Capital o atunuu. O setete pulea uma e iai a latou lava tulafono faʻavae, fuʻa ma le puipuiga malu. O itumalo e 23 e faatumauina uma malosiaga e le i tuuina atu i le Atunuu a le malo, e tolu a latou paoa tutoʻatasi ma e mautinoa ai le tutoʻatasi o latou itumalo.

Subtropical laau puleaina le itu i matu o le atunuu, o se vaega o le Gran Chaco itulagi. O le ituaiga ole Dalbergia o laʻau e salalau lelei ma e atagia mai e le rosewood ma le quebracho laʻau; O laʻau uliuli ma paʻepaʻe (Prosopis alba ma Prosopis nigra) e sili foi. O loʻo i ai le savana i nofoaga kering i latalata mai i Andes. O loʻo olaola le vai i totonu o eleele vailaloa o loʻo nafa ma le itulagi.

I le ogatotonu o le atunuʻu o le susū o Pampa, o se laufanua lapoʻa. I le amataga, sa tau leai ni laʻau a le pampa; ae talu ai i le faʻaletonu a tagata, o loʻo i ai ituaiga mea faʻaulufale mai e pei o le American sycamore poʻo le eucalyptus. O le tasi o laʻau moni o le fanua o le ombú, o se laau lanumeamata.

O eleele o le eleele Pampas e tele naua humus. Lenei e aoga tele le itulagi mo faʻatoʻaga.

O le ata i sisifo poʻo le laʻau mago na maua mai i lalo ifo o le 500mm / tausaga o timuga, ma o se fanua maʻa o le mutia poʻo le eleele. E tele lava ina tutusa lana laufanua ma le Comahue, o le ogatotonu o le pampa i sisifo, ma ua ufitia e le mauga po o le vaomatua o le laau mafolafola e taʻua o caldén. O loʻo tufatufa atu i luga o se laina taamilomilo e agaʻi mai le itu i saute o itumalo o Córdoba ma San Luis i le itu i saute o itumalo o Pampa ma Buenos Aires.

Ole tele o togalaʻau i Atenitina Patagonia o loʻo faia i vaomatua ma laulaau, ua fetuunai ina ia mafai ona tatalia tulaga matutu o na nofoaga. O le eleele e faigata ma papa ma fai fua faʻatoʻaga tetele le mafai, vagana ai vanu. O loʻo ola pea le vaomatua i Patagonia i sisifo ma le motu o Tierra del Fuego. O tagatanuu moni o le itulagi e aofia ai larch, cordillera cypress, guaitecas cypress, huililahuán, lleuque, mañío female, ma araucaria, a o tagatanuu lautele lautele lautele aofia ai ituaiga eseese o Nothofagus, e aofia ai coigüe, lenga ma ñire.

O laau mai fafo e maua i le togavao togalaau o spruce, cypress, ma pine. O laau taatele o le copihue ma le colihue. I Cuyo, laufanua maumautala vao talatala ma isi xerophytic laau tele. I taimi o laʻau eseese, vaitafe mutia ma laʻau olaola i se numera tele. E faʻaalia i lenei nofoaga le tulaga lelei mo le faʻatupulaia tele ile fuaina o vine. I le itu i matu sisifo o Atenitina e tele ituaiga o le cactus. I mea maualuluga maualuluga (luga 4000 masl), leai se laʻau tele ola e tupu ona o le maualuga maualuga, ma o eleele e toetoe lava leai se ola laau.

Ole tele o Atenitina o loʻo i totonu o le Neotropical phytogeographic region (Cabrera, 1976), ma 4 domains o loʻo fai ma sui i lenei itulagi. O le sili floristic tamaoaiga o Atenitina o loʻo maua i vaomatua vaomatua o le Amazon vaega o loʻo i le itu i matu o le atunuu. O le vaega o Chaqueño, o le auala pito sili ona lautele, ma vaomatua vaomatua vaomatua, laa ma savana mai le Vasa Atalani i le itulagi Andean, ma mai tuaoi ma Bolivia ma Paraguay i le itu i matu o le itumalo o Chubut. I le itu i saute ma sisifo o Atenitina o le Andean Patagonian domain, lea e aofia ai luga o le maualuga maualuga toafa o Andes, o le Puna ma le Patagonian steppes, ma le Sub-Antarctic vaega lea e aofia ai se vaega vaapiapi o le vevela ma le lauvao vaomatua i luga o le. Patagonia Andes.

O le teritori o Atenitina e aofia ai le tele o ituaiga biomes ma biotope, ona o lona faʻalautele ma tau faʻatulagaina ituaiga faʻatulaga e mea e pei o eseese e pei o latitude, maualuga, eleele eleele, ma isi. O lenei ituaiga o loʻo avea ma mafuaʻaga taua se eseʻesega i le autochthonous fauna. Ina ia malamalama i le i ai o meaola meaola e tatau ona malamalama pe faape'ī le trophic fesoʻotaʻiga o le tasi sisitema faʻapena ma i totonu, o soʻo se biotope, ae i le tulaga o Atenitina se faʻamatalaga auiliili e toetoe lava a le mafai tonu ona o lona tele eseʻese o le siosiomaga.

O le tele o fauna o mamate Atenitina na taunuu mai i le afe ma miliona o tausaga ua mavae mai Amerika i Matu; toeititi toaitiiti na sao mai i le taimi nei mai le mei megacontinent o Gondwana. I totonu o le mea mulimuli, o le sili ona iloga o le armadillos, anteaters, ma marsupials pei o opossums, le manuki itiiti o le vao po o le musika mumu ma primata (latou uma vavalalata-talafeagai).

I lenei auala, o le teritori o Atenitina (pei o le itu i Saute Saute) ua filifilia o se vaega o le fauna itulagi ma le neotropical ecozone, o le tau ma le malulu o le tele o le teritori na afua ai endemism ma fesuiaʻi atinaʻe ma ua faʻatagaina le vave faʻatulagaina o ituaiga mai le Holoctic itulagi, i latou na tatau ona toeitiiti atoa 9 miliona tausaga talu ai e le Great American Exchange po o mea na gaosia afa afa meleniuma ma e oʻo mai i le taimi nei.

Ole tele o meaola o loʻo maua i le tropika ma tele i lalo subopopical matu. E tele pusi e pei o le yaguareté, o le puma, ma le ocelot; lapopoa tetele pei o le aguará guazú poʻo le luko, o le ursid e taʻua o le bear bear; primates e pei o Howler manuki) ma le manuki na ou pa'ū; lapoʻa lapoʻa e lua ituaiga o alligators. O isi meaola o le tapir, capybaras, lua ituaiga anteaters, o le sili fola, tolu ituaiga o peccaries, o le gutu otter, o le coati, ma tele ituaiga o laumei.

I le subtropical zone o Atenitina e tele manulele pei o le harpy eagle (o le tele o manulele predatory i le konetineta), le tele o ituaiga o tamai hummingbirds, tolu ituaiga o flamingos, lima ituaiga o toucans ma ituaiga eseese o parrots. O ogatotonu tutotonu e nonofo ai le tatúes, le colo colo, ma le ñandú poʻo Amerika i Saute. E iai foʻi meaola, falala, pato eseese, ma heron ma vaipanoa, e nonofo ai foʻi i vaega, e pei o ituaiga o aila ma alope. O nisi ituaiga e oʻo atu i Patagonia.

O atumauga i sisifo o loʻo i ai fale mo meaola eseese. I totonu o latou e aofia ai llama, taruca, guanaco ma vicuña, o nisi o ituaiga o sili ona lauiloa ituaiga i Amerika i Saute. I lenei foʻi itulagi o le Andean cat ma le condor. O le mea mulimuli lona lua o le lapoʻa lele lele i le lalolagi, atoa ai ma le tasi manu e felelei i mea maualuluga.

Puma, huemul, pudú (o le tamaʻi lapoa o le aila i le lalolagi) ma le faailoa atu o le puaa vaomatua nofoia saute o Atenitina. O le talafatai o Patagonia e tamaoaiga i meaola: o le elefane faamau, o le sami leona, o le leona sami, ma ituaiga eseese o penguins. I le pito i saute o cormorants, e fafaga iʻa.

O ogasami o le teritori o Atenitina e tele laʻau o le sami; o loʻo i ai mamate pei o loli ma faga. O se tasi o tafola ua sili ona iloga o le tafola saʻo, faʻatasi ai ma le tafola o tafola o le sili lea o turisi o le Peninsula Valdes ma Puerto Madryn. O iʻa o le sami e aofia ai satini, hake, samala, ma maile. O Squid ma Spider Crab o loo iai foi i Tierra del Fuego. O vaitafe ma vaitafe i Atenitina e tele ituaiga o iʻa fou o iʻa pei o iʻa ma le iʻa i Saute Amerika e pei o dorado.

Atenitina ma saute Amerika laiti i le lautele e iloga i lo latou tele ma uiga ese avifauna, o loʻo i ai i le konetineta o Amerika Atenitina e uiga i 1400 ituaiga o manulele o ituaiga uma, e ui lava i le aofaʻi fuainumera na o ni nai tasene ma o le tele o latou tu mataina (ona o tagata) I se amataga o le senituri o iai nei, e tusa ma le 400 ituaiga mamalia i le atunuu, (I le 2019 ina ua toeitiiti atoa le sefulu tausaga o suʻesuʻega, na maua ai le 15 o ituaiga o mamata Atenitina) sili atu nai lo le kuata (98 ituaiga ) o loʻo lamatia i faʻamutaina, toetoe o mea uma mai tagata. O ituaiga o ophidians nofoia Atenitina aofia ai boa constrictor, oona oona ma rattlesnake.

O lenei vaega o se faʻaopoopoga mai le Faʻatoʻaga i Atenitina

Autu o faatoaga o Atenitina i le 2018, i le pasene o le totoina o Atenitina o le lona tolu sili ona tele ni soya gaosi i le lalolagi.O le soy chain o se tasi o le tolu sili ona taua filifili i le atunuu, faatasi ai ma petrokimia ma metallurgical-masini.

Catena Malbec uaina, amata mai Mendoza

Faatoaga i Atenitina o se tasi o faʻavae o lona tamaoaiga. O mea tau faʻatoʻaga o loʻo gaosia e masani lava o se tasi o sili ona tele o Atenitina auina atu i fafo, aemaise lava o le gaosia o saito (cereals ma suauʻu fatu) ma le soya filifili atoa (pi, fatu, suauu, meaai pellets, falaoa ma biodiesel) , o se tasi o faʻaputuga filifili tele i le atunuʻu, Atenitina o se tasi o taʻitaʻi i le lalolagi maketi mo fatu, suauʻu ma isi-oloa.

Faatoaga ma lafumanu i Atenitina o tupe maua tetele ma i 2018 o le vaega faatusa 6.14% o GDP.297 E pei o Iulai 2016, le vaega o faatoaga maua ai, faatasi ai ma vaomatua, tulimanu ma fagota, 337 337 tagata, 298 mai le aufaigaluega a 17.47 miliona tagata, lea e tusa ma le 2% o le aofaʻi.299 I le 2018, 8.13% o tagata Atenitina na nonofo i nuu i tua, o se tasi o pasene maualalo ifo i le lalolagi O le Matagaluega o Agribusiness o le faʻalapotopotoga a le malo tele o loʻo nafa ma le vaaia o faʻatoʻaga.

I le 2002, o le National Agricultural Census na faʻatautaia e le National Institute of Statistics and Censuses, o le 1,233,589 tagata e nonofo i faʻatoʻaga, ma o itumalo o Buenos Aires, Córdoba, Mendoza, Misiones ma Santa Fe o loʻo maualuga le maualuga. numera o faʻatoaga fale.

Ole vaega tele o mea faʻatoʻaga e auina atu i fafo e aunoa ma le gaosia i le faʻatonuga o fatu (soya, saga saito, saito ma le fugalaʻau o le la), e tusa ai ma le 15% o le aofaʻi o lo o auina atu i fafo. O le isi vaega o loʻo faʻaaogaina e fai o mea mata, aemaise mo le fale gaosi meaʻai. O loʻo feteʻenaʻi le soya mai le vaega o faʻatoʻaga i le mea moni lava, e leʻo faʻaaogaina i le maketi i totonu o le atunuʻu, ma o lona uiga, e ave uma i fafo. I le isi itu, o fatu, susu ma meaʻai povi ua avea ma faavae o taumafa a tagata, o le mafuaaga lea o se vaega tele ua faʻaaogaina mo le taumafaina i le atunuʻu.

E ui ina ua iloga Atenitina i le 20 senituri ona o se tasi o le uta lafoa tele faʻatau atu i le lalolagi, mai le 2009 pa'ū i le 'aʻai amata auina atu i fafo, faaosofia aemaise lava ona o le fesuiaiga o tau. Amata i le 2015, toe amata galuega e taʻimua le vaega, ua faʻaauau foi ona iloa o aano o Atenitina o se sili ona lelei i le lalolagi.

I fafo atu o le faʻaola fai lafumanu o le itulagi o Pampas, o le tamaoaiga o Atenitina ua taʻua o le tamaoaiga o le itulagi, faʻafitauli o le gaosiga o le lotoifale e masani ona lagolagoina e gaosi faʻapitoa o le faʻatapulaʻaina vaega o faʻatoʻaga. I totonu o latou ia o le Cuyana tamaoaiga lagolago e le vine ma le maua uaina alamanuia; faifaatoaga mamoe i Patagonia, le Patagonian vanu sa tuuto atu i apu ma pea; le itulagi i sisifo, faʻapitoa i suka, citrus ma tapaa; o le itumalo o Misiones ma matu i sasaʻe o Corrientes e faʻasino i le yerba mate, lauti ma fafie; vavae i le itulagi o Chaco; araisa, tele ile Corrientes; o le olive i vaega gaoa o mauga; ma mamoe i Patagonia. Ona o le subtropical iklim o le tele o le atunuu o le atunuu, fua atu foi Atenitina ona lava vaomatua faatoaga, e pei o faʻi, nanas, mango, passion fruit, avocado, papaya ma le kofe, e ui lava o le tele o mea e maua mai i nei o mea toto e mo le faʻaaogaina i le atunuʻu, aua e le faigofie ona maua i le atunuʻu.

O felauaiga i totonu o Atenitina e faʻavae i luga o se lavelave o auala tele, e masani ona kolosiina e pasi ma uta. O Buenos Aires ma isi laumua atoa (vagana Ushuaia ma nuu laititi) o loʻo fesoʻotaʻi e le 37,740 kilomita o faʻatonutonu auala. O Atenitina foi e 600,000 kilomita o auala tetele. I taulaga, o le auala autu o felauaiga o le colectivo (pasi), ma laina e feaveaʻi le miliona o tagata i aso uma. O Buenos Aires e ofoina atu i ona tagata le auala i lalo, e na o le pau lea o Atenitina uma. O le Córdoba - Carlos Paz, Rosario - Córdoba, Villa Mercedes - Mendoza, Mesopotamic Highway, faatasi ai ma isi, ua faaopoopo iai i le auala taʻutaʻua o Buenos Aires - La Plata ma Autovía 2. Ma le isi, o le tele o taulaga e iai laina e fa-laina moli auala. Ole aofaʻi o taʻavale o loʻo avea ai ma Atenitina o loʻo fuafuaina e 8 527 256, e tufatufa atu i le 5 325 231 taʻavale, 1 370 312 moli taʻavale, 417 042 kargo ma le 62 785 mo pasese felauaiga, e aunoa ma le faitauina o 449 unpecified unit .

Le taua o le nofoaafi i malaga mamao ae faaitiitia nei aso, e ui lava o se faamuamua i le taimi ua tuanai. O auala ole nofoaafi na faalauiloa i le amataga o le 1990, aofia uma ai femalagaiga i luga o femalagaiga ma femalagaiga i totonu o le taulaga. E oʻo mai i le 2006, e tusa ma le 31,902 kilomita le laina o taʻavale, o loʻo iai le 40,245 kilomita o nofoaafi, peitaʻi o le tele o vaega ua tuʻufua i le 1963, 1977 ma le 1990.

O felauaiga i luga o le sami e faʻaoga lautele mo le felauaina o oloa. E tusa ma le 11,000 kilomita o le auala i totonu o Atenitina e ala i Atenitina o loʻo iai auala i luga o vaitafe o vaitafe o La Plata, Paraná, Paraguay ma Uruguay. O uafu tetele vaitafe o Zárate ma Campana. Ole tele o oloa e faʻaulufale mai e Atenitina e oʻo atu ile atunuʻu ile sami. O uafu taua nei: Buenos Aires, La Plata-Ensenada, Bahía Blanca, o taulaga o Up-River, Mar del Plata, Quequén-Necochea, Comodoro Rivadavia, Puerto Deseado, Puerto Madryn ma Ushuaia. O le taulaga o Buenos Aires o talaʻaga muamua e taua i le tagata lava ia, peitaʻi o le vaega o Up-River e alu atu i 67 kilomita o le Santa Fe o le vaitafe o Paraná, e oʻo mai i le 17 taulaga o loʻo faʻamautu ai le 50% o le aofaʻi atoa. le atunu e aumai fafo.

O le atunuu o loʻo iai le tele o malae vaʻalele faʻavaomalo ma atunuʻu 'eseʻese. Ole Greater Buenos Aires e iai 2 vaalele tisaina tuuina atu le manaʻoga sili o loʻo iai. Ezeiza International Airport, pe tusa o le 35 km mai le taulaga o Buenos Aires, o le sili ona tele i totonu o le atunuʻu ma o se tasi o sili ona lalelei i le konetineta. O loʻo i ai nofoaga mo le faʻafoeina ma le teuina o uta. O le ulufale tuʻusaʻo atu i le laumua o Atenitina o le Jorge Newbery malae, lea e maua ai le tele o femalagaiga i totonu ma le atunuʻu, ae maise isi atunuu tuaoi. Le kamupani Aerolineas Argentinas, lea na faʻamatuʻuina atu i le 1990 ma ua toe faʻasolosolo nei i lima o le setete o Atenitina; faatino ai femalagaiga i totonu ma fafo. E iai foʻi vaʻalele eseese a le atunuʻu. O kamupani tele vaʻalele vaʻai latou faʻaaogaina Buenos Aires o le faʻaiuga mulimuli pe taunuʻu faʻapitoa i luga o a latou auala.

Taʻaloga i Atenitina ua iloga i le sili atu ona faʻatauaina o le soka a tamaloloa. O le muamua taʻutaʻua taʻutaʻua tupua o Jorge Newbery (1875-1914), sa lafoina o se fusuʻaga, tama fusu, ma vaʻalele. O le salalau salalau atu o taʻaloga na tupu i le muamua tolu sefulu tausaga o le 20 seneturi, faʻavae i luga o lauiloa o taʻaloga mo le tolu gaioiga: soka, fusuʻaga ma le taʻavale. E le gata i misionare, i le atunuʻu o loʻo atiaʻe le taʻaloga . Na ia faalauiloa le laina muamua a le lalolagi e pei o le pasiketipolo, aloalo alo, kiki hoki, faasee hoki, polo, tenisi, lakapi, tamaiti soka, le alo o le polo (o se suiga o le Basque ball), tietie uila, tietie uila ma folau. O isi taʻaloga e aofia ai le tele lakapi, soka, polofesa, aau, skating, taekwondo, judo, ma mutia. I le Andean eria o le itu i saute o le atunuʻu, o le faʻataʻitaʻiga o pepa o loʻo faʻateleina ai taʻaloga taumalulu, ae maise o le faaseʻe ma le kiona. Le taʻaloga a le atunuʻu o le pato, na amata loa ona faʻataʻitaʻi i le atunuʻu ile amataga ole senituri lona sefulu fitu. I le 1941 o le Atenitina Duck Federation na faʻavae ma i le 1953 na faʻalauiloaina o se taʻaloga o le atunuʻu.

Atenitina o se tasi o le sefululua atunuu, na o le Ibero-Amerika, na faavaeina le Komiti o le Olimipeka Faavaomalo (IOC) i le 1894, na auai aloaia i Taaloga Olimipeka 1924 ma i Taaloga Paralimpik talu mai 1960, na o le pau lea o le atunuu Latina Amerika i Amerika. i lomiga muamua e lua. Atenitina na talimalo i le 1951 ma le 1995 Pan American Games, le 1982 ma le 2006 South American Games, le 1978 FIFA World Cup, le 1950 ma 1990 World Baseball Championships, le 1978 Hockey World Cup (pulou), ( 1981), 1981 2010 (tamaitai), o le 1987 ma 2011 World Polo Championships, o le 1982 ma 2002 Men's Volleyball World Championships, o le 2002, 1970, 1978, 1989 ma le 2001 Men's Sports Soccer World Championships (Alii o le 1998 (tamaitai) ma le Ipu a le Lalolagi o le Velocity on Patines i Lines o 1966, 1969, 1975, 1978, 1983 ma 2014. I le 2018, le Aai o Buenos Aires o le a talimalo i le Youth Olympic Games. O le atunuʻu o loʻo faia foi tauvaga faʻavaomalo faʻavaomalo e pei o le: O le Tennis Tournament a ATP Buenos Aires, le Argentina Open Polo Championship, le Tour de San Luis Cycling, le Argentine Grand Prix, the Argentine Motorcycle Grand Prix, the Argentine rally and the Faʻaalu e Dakar.

Soka o le taʻaloga sili ona lauiloa i Atenitina. O lana faifeau, le Atenitina Football Association na faʻatuina i le 1893, o le valu lona matua i le lalolagi. Ole au soka a tagata Atenitina o se tasi ia o le valu 'au e manumalo ile FIFA World Cup, ma sosoʻo ai le taʻaloga ile 1978 ma le 1986. E sefulufa Copa Amerika ile 1921, 1925, 1927, 1929, 1937, 1941, 1945, 1946, 1947 , 1955, 1957, 1959, 1991 ma 1993; e aofia ai: le 1992 FIFA Confederations Cup, lua pine auro i le 2004 ma le 2008 Olimipeka, fitu pine auro i le 1951, 1955, 1959, 1971, 1995, 2003 ma le 2019 Pan American Games. -20 i le 1979, 1995, 1997, 2001, 2005 ma 2007, i totonu o galuega sili ona taua. O au a au a le atunuu o le lima lapoʻa mea na faia i le lakapi a Atenitina, e aofia ai Boca Juniors, River Plate, Independiente, Racing Club ma San Lorenzo. O tagata autu i le talafaasolopito o le lakapi pasia e Albiceleste o: le tagata manumalo Alfredo Di Stéfano manatu o se tasi o le sili taaalo i le talaʻaga o le lakapi ma o le muamua taua tagata taʻalo i le taʻaloga. O le manumalo O Diego Armando Maradona na manatu o se tasi o sili na vave ona tupu i le lalolagi. E sili atu lona matagofie e pei o le Best Player o le Century ma le 53.6% o palota i se palota aloaia na faia i luga o le upega tafaʻilagi a le FIFA ma mauaina le tulaga tolu i se suʻesuʻega lelei na faia e sui o lea faalapotopotoga le Football Commission. ma lesitala i le mekasini FIFA. Na ia togi le igoa faaigoa Sini o le Century. O le muamua Lionel Messi, talu mai le 2009, ua iloiloina e le tele o taʻaloga taʻalo, e ni tagata soka, o faʻatonu faʻatekinisi ma le nusipepa, o sili sili ona lelei tagata taʻalo i le lalolagi.

Atenitina aʻoga faiga o se tasi o le sili encyclopedic i Latina Amerika. I se tasi taimi sa mafaufauina e sili atu le alualu i luma. Faatasi ai ma le silia i le 5% o lona GDP tuuto i aʻoaʻoga, o se faʻasino i le laina faʻatasi ma isi atunuʻu i le itulagi. O le uluaʻi atinaʻe o aʻoaʻoga lauiloa na faʻataʻitaʻi ai le atunuʻu i atunuʻu i atunuʻu o loʻo aʻoaʻoina e le lalolagi. E tusa ai ma le INDEC's 2010 National Census of Population, Homes and Homes, o le faitau aofaʻi o tagata e siʻitia i le 98.1% o le faitau aofaʻi o tagata, e maualuga tele mo Latina Amerika.

O Atenitina o le lona lua lona lua i Amerika Latina (ina ua maeʻa Iurukuei) na te aʻoaʻoina lelei, aʻoaʻoga, tulaga muamua, lua ma le iunivesete. O le faʻaaogaina o le tali paʻepaʻe paʻepaʻe o se aoga aoga, e pei ona faʻataʻitaʻiga o se mea e sili ona lelei i le tutusa poʻo le lotogatasi, sa iloga ai le aʻoga lautele, soʻotaga ma le leai o se aoga, o lona na faʻalauiloaina Domingo Faustino Sarmiento ma o loʻo faamaoti mai i le Tulafono Aoaoga Masani Nu 1420.

O le aʻoaʻoga a le atunuʻu o loʻo faia i aʻoaʻoga tautua a le setete ma faʻalapotopotoga tumaoti, faʻatulagaina pulega ma agafesootai, mai pulega uma o le atunuʻu, i tulaga uma, taamilosaga ma auala o aʻoaʻoga. Malo aʻoga maua fua i le tulaga muamua, muamua, lua ma le maualuga tulaga (i tamaititi aoga ma maualuga tulaga galuega, ae le mo le pasi ma tikeri tikeri faauu). O aʻoga tumaʻoti e totogi, e ui lava i nisi tulaga (ae maise i aʻoga tulaga lua ma aʻoga tulaga lua) latou te faʻatupeina mai le Malo e totogi ai a latou tau. E tusa ai ma suʻesuʻega a Unesco, aʻoaʻoga i Atenitina faʻamautu tutusa e ala i le mauaina o faʻavae faʻapitoa e taofia ai le faʻalauiloaina o aʻoga, faʻapea foi o Finelani o loʻo iai uiga e fiafia i aʻoaʻoga i le faitau aofaʻi o tagata ma i le aʻoaʻoga tulaga faʻapitoa, le aʻoaʻoga o Atenitina fiafia i le saʻo. Ina ua maeʻa aʻoga maualuluga - o lona faʻauʻuga o Tesema - tamaiti aʻoga mafai ona faʻaauau a latou toleniga pe i se iunivesete poʻo faʻataʻitaʻi maualuga aʻoga faʻatulagaina. E tusa ai ma faʻamaumauga mai faʻamaumauga mulimuli (2010), o le faitau aofaʻi numera o 1, 9%, o lona lua lona lua maualalo i Latina Amerika I le va o 2003 ma 2015, 15 fou iunivesete na faia, aʻo le faʻauʻuga o tamaiti iunivesete faateleina 68% faʻatusatusa i faʻamaumauga muamua.

O le National Education Law 26.206, lea e faʻatulaga le faiga o aʻoaʻoga a le atunuʻu, ma faʻamautu mai o aʻoaʻoga o se mea lelei mo le lautele, o le tagata lava ia ma le aia tatau a tagata, o mea ia e tatau ona faʻatonuina e le Malo. Ua faʻamautu mai tulaga e 4 o aʻoga ma e faʻamautu o loʻo manaʻomia i le va o tausaga o le 5 ma le 18. I le 1990, na eseʻese aʻoaʻoga faʻataʻitaʻi na faʻatinoina, pei o le Basic General Education ma le Polymodal Education i le atunuʻu atoa e ala i le Federal Law o Aoaoga O le tulafono fou o faʻailo le toe foʻi i faiga masani a aoga tulagalua, aoga maualuluga ma faʻatekinisi.

I le 2001, mai le aofaʻiga o 36.2 miliona tagata, 11 miliona (31%) na aʻoaʻo aloaia:

I totonu o Atenitina o loʻo iai 55 iunivesete lautele a le atunuʻu i le teritori ma 49 ia tutoatasi. O le Iunivesite o Buenos Aires e sili ona tele i le atunuʻu ma o se tasi o le 10 sili ona lauiloa i le Latina Amerika, ma sili atu nai lo 250,000 tamaiti aʻoga i le 2011.




#Article 116: Iurukuei (101 words)


Iurukuei, o se atunuu i le itulagi i sautesasae o Amerika i Saute. E tuaoi i Atenitina i lona itu i sisifo ma Pasila i lona itu i matu ma le itu i sasae, ma le Vasa Atelani i le itu i saute ma sautesasae. o Iurukuei fale e 3.3 miliona o tagata, o lē 1.8 miliona ola i le eria o aai tetele o ana tupe faavae ma aupito tele aai, Montevideo. Faatasi ai ma se vaega o le pe tusa 176.000 kilomita faatafafa, Iurukuei o faafanua o le atunuu lona lua-itiiti i Amerika i Saute ina ua mavae Suriname.




#Article 117: Parakuei (249 words)


Parakuei, aloaia o le Malo o Parakuei, o se atunuu fanua loka i le ogatotonu o Amerika i Saute, tuaoi i Atenitina i le itu i saute ma saute i sisifo, Pasila i le itu i sasaʻe ma i matu i sasae, ma Polevia i le Matusisifo. o loo taoto Parakuei i luga uma o auvai o le Vaitafe o Parakuei, na tamoʻe i le ogatotonu o le atunuu mai matu i saute. Sa ola ai i le Guarani le atunuu i Parakuei mo le itiiti ifo i se meleniuma luma manumalo i le gagana Sipaniolo le teritori i le senituri lona 16. Sipaniolo nofoia ma misiona Jesuit faailoa Kerisiano ma aganuu faa-Sipaniolo i le itulagi. Parakuei o se kolone peripheral o le Malo o le Sipaniolo, faatasi ai ma ni nai nofoaga autu o le taulaga ma nofoia. Nei tutoatasi mai Sepania i le 1811. Mulimuli ai i le Taua Paraguayan mataʻutia (1864-1870), le atunuu leiloa le 60 i le 70 pasene o lona faitau aofai o tagata e ala i taua ma faamai, ma e uiga i 140.000 kilomita faatafafa o le teritori i Atenitina ma Pasila. E ala i le senituri lona 20, na faaauau pea ona tumau Parakuei se faasologa o malo e pule, faaleaoaoga i le pulega o Alfredo Stroessner, na taitaiina tikitato militeli umi-ola o Amerika i Saute mai le 1954 i le 1989. O se tausaga mulimuli ane, na auai Parakuei Atenitina, Pasila ma Iurukuei e maua Mercosur, a felagolagomaʻi tamaoaiga faaitulagi.




#Article 118: Peru (365 words)


Peru, aloaia o le Ripapelika o Peru, o se atunuu i Amerika i sisifo i Saute. E tuaoi i le itu i matu e Ekuatoa ma Kolomupia, i le itu i sasaʻe i Pasila, i le sautesasae i Polevia, i le itu i saute i Shili, ma i le itu i sisifo i le Vasa Pasefika. o Peru se atunuu eseese matua i nofoaga e amata mai i le fanua laugatasi matutu le itulagi o le talafatai o le Pasefika i le itu i sisifo i le tumutumu o le tuuina atu o faasologa agai i lalo mauga Andes mai le itu i matu i le saute o le atunuu i le rainforest teropika faatanoa Amasone i le itu i sasaʻe ma o le vaitafe o le Amasone. Teritori Peru i le fale i aganuu anamua fālō mai le malo o Matu Chico i Caral, o se tasi o le ulumatua i le lalolagi, i le malo o gafatia, o le tulaga aupito sili ona tele i le muai Kolomupia Amerika. O le Malo o le Sipaniolo faatoilaloina le itulagi i le senituri lona 16 ma faatuina a Viceroyalty i lona laumua i Lima, lea na aofia ai le tele o lona nofoaga o Amerika i Saute. Manatu o le tutoatasi faaupufai mulimuli ane salalau atu i maua Sipaniolo Amerika ma Peru o lona tutoatasi, lea na aloaia folafola atu i le 1821. Ina ua mavae le taua o Ayacucho, e tolu tausaga talu ona mavae le folafolaga, faamautinoa Peru o lona tutoatasi. Ina ua maea le ausia o le tutoatasi, o le atunuu e nonofo ai pea i le tamaoaiga ma tausia se talaaga otooto militeli maualalo seia oo i se tulai mai le tamaoaiga e faavae i luga o le aveesea mai o mea mata ma le gataifale taia le atunuu, lea e iu lata i luma o le taua o le Pasefika. Mulimuli ane, ua suiga faatino e le atunuu i le Malo mai oligarchy i faiga faatemokalasi. ua alu Peru e ala i vaitaimi o le vevesi faaupufai ma feteenaiga i totonu faapea foi vaitaimi o le tulaga mautu ma upswing tamaoaiga. 

President: Martín Vizcarra (2018-2021)Prime Minister: Walter Martos Ruiz (2020-2021).




#Article 119: Ekuatoa (187 words)


Ekuatoa, aloaia le Ripapelika o Ekuatoa, o se Malo Temokalasi o sui i matu i sisifo Amerika i Saute, tuaoi e Kolomupia i le itu i matu, Peru i le itu i sasaʻe ma le itu i saute, ma le Vasa Pasefika i le itu i sisifo. e aofia ai foi Ekuatoa le motu Galapagos i le Pasefika, e uiga i le 1,000 kilomita i sisifo o le motu autu. O le a nei Ekuatoa le fale i le tele o vaega Amerindian na faasolosolo tuufaatasia faaletulafono i totonu o le Malo o gafatia i le taimi o le seneturi lona sefulu ma le lima. Sa kolone e Sepania teritori i le senituri lona sefuluono, le ausia o le tutoatasi i le 1820 o se vaega o Kolomupia Tele, mai lea e tulai mai e avea ma ana lava tulaga tupu i le 1830. O le talatuu o le faasalaga uma e lua malo o loo atagia i ethnically faitau aofai o tagata eseese o Ekuatoa, faatasi ai ma le tele o lona 15.2 miliona tagata le mestizos, sosoo minorities tetele o Europa, Amerindian, ma Aferika fanau.




#Article 120: Kolomupia (228 words)


Kolomupia, aloaia le Ripapelika o Kolomupia, o se atunuu o lo oi ai i le Matusisifo o Amerika i Saute, tuaoi i le Matusisifo e Panama; i le itu i sasae e Venesuela ma Pasila; i le itu i saute e Ekuatoa ma Peru; ma faasoa tapulaa le gataifale i Kosta Rika, Nikarakua, Honduras, Jamaica, Ripapelika o Dominika ma Haiti. O se unitary, malo faitele faavae e aofia ai le tolu sefulu-lua matagaluega. O le teritori o le mea o loo i le taimi nei na uluai aina Kolomupia e tagata le atunuu e aofia ai le Muisca, Quimbaya, ma Tairona. O le taunuu le Sipaniolo i le 1499 ma amataina ai se vaitaimi o le manumalo ma le nofoia iu lava ina foafoaina o le Viceroyalty o New Granada, faatasi ai ma lona laumua i Bogota. Tutoatasi mai Sepania sa manumalo i le 1819, ae i le 1830 Kolomupia Tele na paʻu i lalo i le secession o Venesuela ma Ekuatoa. A le mea e tulai mai i le taimi nei Kolomupia ma Panama e pei le Ripapelika o Niu Granada. O Kolomupia eseese, o ona tagata ua afio ifo mai le uluai tagata moni, colonists Sipaniolo, Aferika uluai aumaia i le atunuu e pei o pologa, ma tagata malaga mai le senituri lona 20 mai Europa ma Sasae Tutotonu, uma sao i se tofi aganuu eseese.




#Article 121: Amerika i Saute (175 words)


O Amerika i Saute se konetineta o loo i le Itulagi i Sisifo, o le tele lava i le i Saute Itulagi, i se vaega itiiti matua i le itulagi i matu. E manatu foi o se subcontinent o Amerika, o le faataitaiga faaaogaina i atunuu tautatala faa-Sipaniolo ma le tele o Amerika i Saute. E tuaoi i le itu i sisifo i le Vasa Pasefika ma le itu i matu ma le itu i sasae i le Vasa Atalani; pepelo Amerika i Matu ma le Sami Karepiane i le Matusisifo. E aofia ai le sefulu ma le lua setete tupu - Atenitina, Polivia, Pasila, Shili, Kolomupia, Ekuatoa, Guyana, Parakuei, Peru, Suriname, Iurukuei, ma Venesuela - ma e lua vaega e le tupu - Farani Guiana, o se matagaluega fafo o Farani, ma le Motu Falkland, o se Teritori fafo Peretania (e ala i le finauina e Atenitina). I le faaopoopo atu i lenei mea, e mafai ona iloiloina foi le motu ABC o le Netalani ma Trinidad ma Tobago vaega o Amerika i Saute.




#Article 122: Panama (140 words)


Panama, aloaia taʻua o le Ripapelika o Panama, o se atunuu i Amerika i Tutotonu o lo oi le va o Amerika i Matu ma Saute. E tuaoi i Kosta Rika i le itu i sisifo, Kolomupia i le sautesasae, o le Karepiane, ia le itu i matu ma le Vasa Pasefika i le itu i saute. O le tupe faavae ma aupito tele Aai o Panama, o lona nofoaga aai tetele o le aiga e latalata i le afa o le atunuu o le 3.9 miliona tagata. sa aina Panama e le tele o ituaiga e le atunuu ao lumanai ai le faatalanoaga e ala i le faa-Sipaniolo i le senituri lona 16. gau ese Panama mai Sepania i le 1821 ma auai i se faatasiga o Granada Fou, Ekuatoa, ma faaigoa le Venesuela le Ripapelika o Kolomupia Tele.




#Article 123: Ripapelika o Aialani (216 words)


O le Ripapelika o Aialani (Poblacht na hÉireann), o se tupu tulaga i Europa i matu-sisifo o lo o nofoia e uiga i le lima mai le ono o le motu o Aialani. O le tupe faavae ma aupito tele aai o Dublin, lea o loo tu i le itu i sasae o le motu, ma o lona nofoaga aai tetele o le fale e faataamilo i se lona tolu o le atunuu o le 4.6 miliona tagata e nonofo (2016).  O le tulaga tutusa o ona na o tuaoi o laueleele i Matu Aialani, o se vaega o le Iunaite Malo. E ese siomia i le Vasa Atelani, ma le Sami Celtic i le itu i saute, le Au Paia o Alaleo a Siaosi i le itu i saute-sasaʻe ma le Sami Aialani i le itu i sasae. O se malo faitele Palemene. O le fono faitulafono e aofia ai se fale maualalo, fale o le sui, o se fale pito i luga, Senate o Aialani, ma se filifilia e le Peresitene o loo avea le ulu faasauniga tele o tulaga, ae o nisi malosiaga ma tiute taua. O le ao o le malo o le palemia, o ia lea ua filifilia e le nuu ma tofia e le Peresitene, ma tofia isi faifeau malo.




#Article 124: Siamani Sāmoa (854 words)


 Siamani Sāmoa (Gagana Siamani: Deutsch-Samoa) o se kolone Siamani mai le 1900 i le 1914, e aofia ai le motu o Upolu, Savaii, Apolima ma Manono, i le taimi nei atoa i totonu o le tulaga tutoatasi Sāmoa, Samoa muamua i Sisifo. Samoa o le mauaina kolone Siamani mulimuli i le faatanoa o le Pasefika, na maua ai nei sainia le Aoao Faatafatolu Feagaiga i Uasigitone i le aso 2 Tesema 1899. O le na o le aiga Siamani i le Pasefika, e ese mai le tulaga tau faamama o Kiautschou i Saina, na faafoeina ese mai Siamani Niu Kini.

O le faavae o le tamaoaiga o Samoa sa ia maumaga ma faatoaga vavae popo, auina atu i fafo autu sa copra ma koko. O le motu i ai foi paʻu, faʻi, kofe, tapaa, fualaau faisua ma fualaau matua. faatonuina Wilhelm Solf sa e tuputupu ae ai aiga Samoa uma i tausaga taitasi 50 niu i latou laueleele. O le saofaga a le Malo mai Berlin, o le sa manaomia i le uluai valu tausaga o le pulega a Siamani sa, ina ua mavae le 1908 o toe manaomia.  o le pau le isi kolone Siamani e mafai ona i ai e aunoa ma le saofaga a le Malo mai le Reich, sa Togoland. Uunaia le tagata Siamani le fausiaina o le faiga o aoga a le malo. I le 1914 sa i ai le 320 aoga e lua gagana i totonu o Samoa e aoao le gagana Siamani ma gagana Samoa. Se falemai a le Malo mo le tatalaina Europa aso 9 o Tesema, 1903, o se falemai mo tagata Samoa, e aofia ai se falemaʻi fesootai, ia Ianuari 1905 i Motootua. gagana Samoa tamaitai sa aoaoina o tamaitai tausi soifua. I le aso 23 Oketopa 1906, na tuu ai e le fesootaiga i telefoni i le lotoifale o Apia i taotoga. 1904 na tupu i Apia mo le liua o auala moli ma ni molimatagi karasini i se auala o moli ma le kesi. 1913 na amata ai le fausiaina o se ofisa o le leitio tele mo telegraphy uaealesi i Tafaigata, e uiga i le 8 km mai Apia. na lagolagoina le galuega e le kamupani faia Telefunken ma ua maea tele i le Taua Muamua a le Lalolagi. O le vaitaimi Siamani ua manatua mautinoa lava o se taimi sili ona aoga ma vaai i le motu. Ave le lelei Siamani i luga ma matuā aogā pisinisi. le pulega o Siamani i Samoa na amataina a le Malo tutotonu ma faatuina le filemu ma le faatulagaga. E faamanatu mai pea lava pea le tagata o taumafaiga tagata taua mo le tamaoaiga. na manatua le faateleina o le gaosiga o faatoaga i le vaitaimi o Siamani e faia galuega a le Malo e mafai ai i le agaga faafetai mo le umi mulimuli ane.

O le faavae o le tamaoaiga o Samoa sa ia maumaga ma faatoaga vavae popo, auina atu i fafo autu sa copra ma koko. O le motu i ai foi paʻu, faʻi, kofe, tapaa, fualaau faisua ma fualaau matua. faatonuina Wilhelm Solf sa e tuputupu ae ai aiga Samoa uma i tausaga taitasi 50 niu i latou laueleele. O le saofaga a le Malo mai Berlin, o le sa manaomia i le uluai valu tausaga o le pulega a Siamani sa, ina ua mavae le 1908 o toe manaomia.  o le pau le isi kolone Siamani e mafai ona i ai e aunoa ma le saofaga a le Malo mai le Reich, sa Togoland. Uunaia le tagata Siamani le fausiaina o le faiga o aoga a le malo. I le 1914 sa i ai le 320 aoga e lua gagana i totonu o Samoa e aoao le gagana Siamani ma gagana Samoa. Se falemai a le Malo mo le tatalaina Europa aso 9 o Tesema, 1903, o se falemai mo tagata Samoa, e aofia ai se falemaʻi fesootai, ia Ianuari 1905 i Motootua. gagana Samoa tamaitai sa aoaoina o tamaitai tausi soifua. I le aso 23 Oketopa 1906, na tuu ai e le fesootaiga i telefoni i le lotoifale o Apia i taotoga. 1904 na tupu i Apia mo le liua o auala moli ma ni molimatagi karasini i se auala o moli ma le kesi. 1913 na amata ai le fausiaina o se ofisa o le leitio tele mo telegraphy uaealesi i Tafaigata, e uiga i le 8 km mai Apia. na lagolagoina le galuega e le kamupani faia Telefunken ma ua maea tele i le Taua Muamua a le Lalolagi. O le vaitaimi Siamani ua manatua mautinoa lava o se taimi sili ona aoga ma vaai i le motu. Ave le lelei Siamani i luga ma matuā aogā pisinisi. le pulega o Siamani i Samoa na amataina a le Malo tutotonu ma faatuina le filemu ma le faatulagaga. E faamanatu mai pea lava pea le tagata o taumafaiga tagata taua mo le tamaoaiga. na manatua le faateleina o le gaosiga o faatoaga i le vaitaimi o Siamani e faia galuega a le Malo e mafai ai i le agaga faafetai mo le umi mulimuli ane.




#Article 125: Siamani Niu Kini (124 words)


Siamani Niu Kini (Fa'asiamani: Deutsch-Neuguinea) o le vaega muamua o le malo kolone Siamani. O se kolone mai le 1884 seia oo i le 1914 pe a pauu i 'au a Ausetalia le mulimuli i le tulai mai o le Uluai Taua Lalolagi. E aofia ai le vaega sasae o Niu Kini ma le tele o vaega e latalata ane motu. O le iai o se vaega o Siamani Niu Kini ma le motu latalata ane o le atumotu Bismarck ma le Motu Solomona i Matu ua i ai nei se vaega o Papua Niu Kini. Ua pulea nei motu Maikolenisia o Siamani New Guinea o le Setete federated o Maikolenisia, o le Motu Marshall, Nauru, o le Motu Mariana i Matu ma Palau.




#Article 126: Sikotilani (344 words)


O Sikotilani a atunuu o se vaega o le Iunaite Malo ma e aofia ai le tolu i matu o le motu o Peretania Tele. O le faasoa a tuaoi ma Egelani i le itu i saute, ma i se isi e siomia i le Vasa Atelani, ma le Sami i Matu i le itu i sasae ma le Atuvasa i Matu ma Sami Aialani i le itu i saute sisifo. I le faaopoopo atu i le motu autu, o le atunuu ua faia i luga o le sili atu i le 790 motu, e aofia ai le Motu i Matu ma le Hebrides. Edinburgh, o le laumua o le atunuu ma lona lua le tele aai, o le hub o le malamalama Sikotilani o le senituri lona 18, lea na suia Sikotilani i se tasi o pisinisi, o le mafaufau, ma fale mana tau alamanuia o Europa. Glasgow, o le aai tele Sikotilani,  na avea o se tasi o le aai tau alamanuia taitaiga a le lalolagi ma o loo taoto nei i le ogatotonu o le eria o le taulaga le Glasgow Sili. Vai Sikotilani aofia ai o se vaega tele o le Atelani i Matu ma le Sami i Matu, o loo i le vaega eleele faasao o le suauu aupito tele i le Iuni a Europa. O lenei ua tuuina mai e Aberdeen, o le aai e lona tolu le aupito tele i Sikotilani, o le ulutala o tupe faavae o le suauu a Europa. O le Malo o tulai mai Sikotilani o se tulaga tupu tutoatasi i le amataga Tutotonu Augatupulaga ma faaauau pea ona i ai seia oo 1707. E ala i le tofi i le 1603, na avea ai le Tupu o Iakopo VI o Sikotilani Tupu o Egelani ma le Tupu o Aialani, ua faapea ona fausia ai se iuni tagata lava o le malo e tolu. Ulufale mulimuli ane Sikotilani i se iuni faaupufai i Egelani i le aso 1 o Me 1707 i le foafoaina o le fou o le Malo o Peretania Tele.




#Article 127: Radio Studio 54 Network (101 words)


Radio Studio 54 Network, po o Studio 54 Network, o se leitio tumaoti Italia e faavae i Locri, Calabria. O le potu 54 Network o se auaunaga leitio FM ma ua faasalalauina i le itumalo e sefulu i itu e lima o Italia i saute: Catania, Messina, Reggio Calabria, Vibo Valentia, Catanzaro, Cosenza, Crotone, Lecce, Potenza ma Salerno). O le polokalame e faamatalaina i le auina atu o Hits musika ma faamatalaga moni o le taimi, ma 28 lata i aso taitasi.

Rossella Laface,  Alex Albano, Enzo DiChiera, Paolo Sia, Demetrio Malgeri, Marika Torcivia, Franco Siciliano,  Mara Rechichi, Luigi Di Dieco




#Article 128: Hawai'i (262 words)


Hawai'i o le tulaga 50 ma sili ona lata mai o le Iunaite Setete o Amerika, mauaina o setete i le aso 21 o Aokuso, 1959. o Hawai'i le na o tulaga Amerika o loo i Oseania ma le tasi na aofia atoa o le motu. O le vaega motu pito i matu i le Polenisia, o lo o nofoia le tele o se atumotu i le Vasa Pasefika tutotonu. o Hawai'i le na o tulaga Amerika lē o loo i Amerika. e le o tausia le tulaga taimi le malamalama faaola. O le tulaga e aofia ai le toeitiiti atoa le atumotu o Hawai'i mu atoa, lea e aofia ai le faitau selau o motu salalau atu i le 1,500 maila. I le faaiuga sautesasae o le atumotu, o le motu autu e valu i ai-i le faasologa mai Matusisifo i sautesasae: Niʻihau, Kauaʻi, Oʻahu, Molokaʻi, Lānaʻi, Kahoʻolawe, Maui ma le motu o Hawai'i. O le vaaiga masani eseese Hawai'i, le tau mafanafana o le teropika, le tele o le matafaga o tagata lautele, siosiomaga oseanic, ma mauga toaaga faia ai se taunuuga lauiloa mo turisi, surfers, meaola, ma suesue mauga mu. Ona o lona totonugalemu nofoaga i le Pasefika ma le senituri lona 19 malaga galuega, aganuu a Hawai'i ua uunaia malosi e aganuu Amerika i Matu ma Asia, e faaopoopo atu i ana aganuu o Hawai'i le atunuu. Hawai'iua silia ma le miliona tagata tumau, faatasi ai ma le tele o tagata asiasi ma Amerika taitai o le militeli. O lona faavae o Honolulu i le motu o Oʻahu.




#Article 129: Suitiselani (392 words)


O Suitiselani a atunuu i Europa. A pea e igoa o le Konifeterasia Suetena mo mafuaaga talafaasolopito, o ona po nei Suitiselani o se malo faitele directorial le feterale e aofia ai luasefulu ono canton, ma Ben o le nofoa o le pulega a le feterale, taua o le aai feterale. o lo oi ai le atunuu i Sisifo ma Europa Tutotonu,  ma ua tuaoi i Italia i le itu i saute, Farani i le itu i sisifo, Siamani i le itu i matu, ma Oseteria ma Liechtenstein i le itu i sasae. O le atunuu ua i ai se talafaasolopito umi o le tutoatasi-o faaauupegaina e le i ai i se tulaga o le taua faava o malo talu mai le 1815-ma e le auai i le Malo Aufaatasi seia oo i le 2002. Ae ui i lea, e tuliloaina se malosi o faiga faavae i fafo ma e aofia ai soo i faiga le filemu-fale i le lalolagi atoa. I le faaopoopo atu i le avea ma le nuu na fanau ai o le Satauro Mumu, o Suitiselani aiga i faalapotopotoga faava o malo tele, e aofia ai le tele lona lua Malo Aufaatasi tofi. I le tulaga i Europa, o se uluaʻi tagata o le Europa Faalapotopotoga Fefaatauaiga Saoloto, ae aemaise e le o se vaega o le Iuni a Europa, po o le Europa Eria Tamaoaiga. Ae peitai e le auai o le atunuu i le Schengen Eria ma le maketi e tasi a le Iuni a Europa e ala i se aofaiga o feagaiga atunuʻu.  aofia Suitiselani fa autu itulagi gagana ma aganuu: Siamani, Farani, Italia ma Romansh. O le mea lea, o le Suetena, e ui lava na matele lava i Siamani-tautala, e le avea o se atunuu i le lagona o le a masani le nuu e sau po o le gagana; ae o loo faavae o le lagona malosi Suitiselani o le faasinomaga ma le nuu i luga o se masani talaaga talafaasolopito, faasoa tulaga faatauaina e pei o federalism ma faatemokalasi tuusao. faatulagaina Suitiselani pito i luga po o le latalata atu i le pito i luga i le tele o fua o le faatinoga o le atunuu, e aofia ai manino malo, saolotoga va o tagata, le tulaga lelei o le olaga, o tauvaga o le tamaoaiga, ma le atinae o tagata. 




#Article 130: Pelisi (166 words)


O Pelisi se atunuu i le talafatai i sasae o Amerika i Tutotonu. O le na o le atunuu i Amerika i Tutotonu latou gagana aloaia o le gagana Peretania, e ui o loo tautatala e masani foi Pelisi Creole ma le Sipaniolo. ua tuaoi Pelisi i le itu i matu i Mekisiko, i le itu i saute ma sisifo i Tuatemala, ma i luga o le itu i sasae o le Sami Karepiane. e uiga i le 290 km lona Amerika umi ma le 110 km lautele. Fua le tuputupu ae le faitau aofai o le atunuu o 1,87% i le tausaga (2015) o le maualuga lona lua i le itulagi ma se tasi o le aupito maualuga i le Itulagi i Sisifo. Ua Pelisi se sosaiete eseese, e aofia ai le tele o aganuu ma gagana e atagia lona talafaasolopito mauoa. ua manatu Pelisi a Amerika Tutotonu ma atunuu Karepiane ma sootaga malosi e le gata i le itulagi o Amerika ma Karepiane Latina.




#Article 131: Kemupotia (141 words)


Kemupotia, aloaia ua taʻua o le Malo o le Kemupotia o se atunuu o loo i le vaega i saute o le Penisula Indosaina i Sautesasae Asia. O lona vaega atoa laueleele o 181.035 kilomita faatafafa, tuaoi i Taialani i le Matusisifo, Laos i le i matu i sasae, Viatename i le itu i sasae, ma le Fagaloa o Taialani i saute sisifo. Faatasi ai ma se faitau aofai o tagata e silia ma le 15 miliona, Kemupotia o le lona 70 e sili ona nonofo ai le atunuu i le lalolagi. O le tupe faavae ma aupito tele aai o Phnom Penh, o le faaupufai, tamaoaiga, ma nofoaga autu faaleaganuu o Kemupotia. I le 1863 na avea Kemupotia a protectorate o Farani e faaluaina le tele o le atunuu e faapea o le itu i matu ma sisifo mai Taialani.




#Article 132: Taialani (218 words)


Taialani, aloaia o le Malo o Taialani, muamua taʻua o Siam, o se atunuu i le ogatotonu o le Penisula Indosaina i fanua tele Sautesasae Asia. E tuaoi i le itu i matu e Myanmar ma Laos, i le itu i sasae e Laos ma Kemupotia, i le itu i saute i le Fagaloa o Taialani ma Meleisia, ma le itu i sisifo o le Sami Andaman ma le pito i saute o Myanmar. O ona tuaoi le gataifale e aofia ai Viatename i le Fagaloa o Taialani i le sautesasae, ma Initonesia ma Initia i le Sami Andaman i saute sisifo. Taialani ua pulea i le Fono a le Atunuu mo le filemu ma le Poloaiga ua ave o le mana i le Me 2014. O lona Malo Faitupu e faauluulu i le Tupu o Bhumibol Adulyadej, o lē ua pule ai talu mai le 1946 e pei Rama IX, e pei o ia o le tupu lona iva o le faigamalo Chakri. Ia o le taimi nei o le lalolagi e sili ona umi-auauna atu i ao o le malo ma le tupu umi-nofotupu a le atunuu; ua ia pule ai mo le 69 tausaga, 258 aso. O le tupe faavae ma aupito tele aai o Bangkok, o faaupufai a Taialani, pisinisi, alamanuia, ma hub faaleaganuu.




#Article 133: Ianuari (101 words)


O Ianuari o le masina muamua o le tausaga ma se tasi o le fitu masina le umi o le 31 aso. O le aso muamua o le masina ua taʻua o le Aso o le Tausaga Fou. E, i luga o fua faatatau, e le tau malulu tele masina o le tausaga i totonu o le tele o le Itulagi i Matu ma le masina warmest o le tausaga i totonu o le tele o le Itulagi i Saute. I le itulagi i Saute, o Ianuari o le tutusa vaitau o Iulai i le itulagi i Matu ma le vaa.




#Article 134: Me (106 words)


o le Me i le masina lona lima o le tausaga i le kalena ma se tasi o le fitu masina le umi o le 31 aso. o Me i le masina o le tautotogo i le Itulagi i Matu ma le tautoulu i le Itulagi i Saute. O le mea lea, Me i le o Saute Itulagi i le tutusa vaitau o Novema i le Itulagi i Matu ma le vaa. faailoga masani Me tuneva o le amataga o le vaitau o le malologa o le taumafanafana i le Iunaite Setete ma Kanata ma faaiuina i Leipa Aso, muamua o le Aso Gafua o Setema.




#Article 135: Iuni (125 words)


O Iuni i le masina lona ono o le tausaga i le kalena ma se tasi o le fa masina i se umi o le 30 aso. o Iuni i le masina i le itula le malamalama sili ona umi o le tausaga i le Itulagi i Matu ma le itula le malamalama sili ona puupuu o le tausaga i le Itulagi i Saute. Iuni i le o Matu Itulagi i le tutusa vaitau ia Tesema i le Itulagi i Saute ma le vaa. I le itulagi i Matu, o le amataga o le taumafanafana astronomical o 21 Iuni. (Amata Summer i le aso 1 Iuni). I le itulagi Saute, o le amataga o le taumalulu i le saienisi o fetū o le 21 Iuni.




#Article 136: Iulai (126 words)


o Iulai i le masina lona fitu o le tausaga i le kalena ma se tasi o le fitu masina le umi o le 31 aso. Na faaigoa e le Senate Roma i le mamalu o le lautele o Roma, Julius Kaisara, e avea le masina o lona fanau mai. O i averesi le masina warmest i le tele o le itulagi i Matu (pe afai e le masina lona lua o le taumafanafana) ma le masina tau malulu tele i le tele o le itulagi Saute (pe afai e le masina lona lua o le taumalulu). O le afa lona lua o le tausaga e amata faamamaluina i Iulai. I le itulagi Saute, Iulai o le tutusa vaitau o Ianuari i le itulagi i Matu.




#Article 137: Oketopa (106 words)


O Oketopa o le masina lona sefulu o le tausaga i le kalena ma se tasi o le fitu masina i se umi o le 31 aso. O le masina lona valu i le kalena a Roma anamua, taofia lona igoa Oketopa (mai le octō Latina o lona uiga e valu) i le tuanai sa faaofiina Ianuari ma Fepuari i le kalena na uluai foafoa e le Roma. Ua masani ona fesootai Oketopa i le vaitau o le tautoulu i le itulagi i Matu ma le tautotogo i le itulagi Saute, lea o le tutusa vaitau ia Apelila i le itulagi i Matu ma le vaa.




#Article 138: Novema (107 words)


O Novema i le masina e sefulu ma le tasi o le tausaga i le kalena ma se tasi o le fa masina ma le umi o le 30 aso. o Novema i le masina lona iva o le kalena a Roma anamua. taofia Novema lona igoa (mai le uiga novem Latina iva) ina ua faaopoopo Ianuari ma Fepuari i le kalena Roma. o Novema i le masina o le tautotogo i le Itulagi i Saute ma le tautoulu i le Itulagi i Matu. O le mea lea, Novema i le o Saute Itulagi i le tutusa vaitau o Me i le Matu Itulagi ma le vaa.




#Article 139: 1 (numera) (131 words)


O se Tasi (1) o se fuainumera moni ina ua uma ona o ma i le lua. E faatusa i se mea e tasi. e masani lava o le tagata o se tasi {ulu, isu, gutu, ma le pute). O le Fuainumera o Roma o I.

I le matematika, o se tasi o le numera na o foi ma lenei mea moni faapitoa: So o se aofaiga faateleina e 1 e tutusa ma lena numera. Ona, o le numera 1 vaevaeina so o se numera ae e le vaevaeina e so o se vagana lava. O le numera 1 vaevaeina so o se aofai e tuuina atu lena lava numera ae le mafai ona vaevaeina e so o se isi aofaiga e tuuina atu se tasi e pei o le tali.




#Article 140: Roma (338 words)


Roma o le aai laumua o Italia ma le itulagi o Italia Latium. E i luga o le Vaitafe o Tiber ma ua 2.8 miliona tagata. O se fua faatatau e le tuu Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue ma Atinae le aofai o tagata o le eria o le Aai o Roma i 3,47 miliona. O le Aai o Vatikana i le itu i matu-sisifo. E sili atu i le talafaasolopito o Roma i lo le lua ma le afa tausaga e afe. A o aso o talafatu Roma le faavaeina o Roma i le na o loo siomia 753 TLM, ua nofoia le nofoaga mo le tele toe, o le faia e se tasi o matua o lo o nofoia pea nofoaga i Europa. Amata faitau aofai o le amataga o le aai mai se fefiloi o tagata Latin, Etrusca ma Sabine. Mulimuli ane, na faasolosolo le aai o le laumua o le Malo o Roma, o le Ripapelika o Roma ma le Emepaea o Roma, ma ua manatu o se tasi o le nofoaga fanau mai o atunuu i Sisifo ma e nisi e pei o le muamua lava aai sili o se atunuu. Ona o lea, na avea muamua o se tasi o nofoaga autu o le Italia Renaissance Roma, ma lea o le nuu na fanau ai o uma le faiga Baroque. Lauiloa tusiata ma tusiata o fale ma faia Roma i le totonugalemu o la latou gaoioiga, fatuina o masterpieces i le aai atoa. I le 1871 na avea Roma le laumua o le Malo o Italia, ma i le 1946 o le Ripapelika o Italia. E Roma le tulaga o le a aai i le lalolagi atoa. Tuu i se faavasegaga Roma i le 2014 e pei o le 14-sili-asiasi aai i le lalolagi, 3 sili ona asiasi atu i le Iuni a Europa, ma le tosina atu i turisi sili ona lauiloa i Italia. talimalo Roma le Olimipeka Taumafanafana 1960 ma o le nofoa o Malo Aufaatasi 'Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga.




#Article 141: Fa'aitaliani (125 words)


Fa'aitaliani (lingua italiana) o se gagana alofa faaleuo fetalai mafuli i Italia, o vaega o Suitiselani, San Marino, Aai o Vatikana; e pei o se gagana lona lua i Albania, Melita, Slovenia ma Croatia; e minorities i Crimea, Eritrea, Farani, Libya, Monaco, Montenegro, Romania ma Somalia; ma e ala i nuu expatriate i Europa, i Amerika ma i totonu o Ausetalia. E toatele failauga e moni tautala i gagana e lua o faasalaga uma e lua gagana faalaugatasia Italia ma isi faaitulagi. O se gagana aloaia i totonu o le Iuni a Europa ma se tasi o le gagana aloaia e ono o le Faalapotopotoga mo le Saogalemu ma le Galulue Felagolagomai i Europa faatasi ai ma le gagana Peretania, Sipaniolo, Farani, Rusia ma Siamani.




#Article 142: Aai o Vatikana (106 words)


Aai o Vatikana o se malupuipuia ma tulaga tupu i totonu o le aai o Roma. Faatasi ai ma se vaega o le pe tusa o le 110 eka, ma se faitau aofai o tagata o le 1000 (2015), o le itiiti o le tulaga tutoatasi aloaia faava o malo i le lalolagi e le gata i le eria ma le faitau aofai o tagata. Le tamaoaiga o le tulaga ese o le Vatikana Aai o ua lagolagoina tautupe e ala i le faatauina atu o faailoga tusi lafoina ma mementos turisi, totogifuapauina mo le ulufale atu i fale mataaga, ma le faatauina atu o lomiga.




#Article 143: Perelini (138 words)


O Perelini le laumua o Siamani ma se tasi o le setete sefulu ma le ono o Siamani. Faatasi ai ma se faitau aofai o tagata o le 3.5 miliona tagata, o le aai sili ona sili ona nonofo ai lona lua e tatau ai ma le vaega o le taulaga sili ona populous lona fitu i le Iuni a Europa. O loo maua i Siamani sasae i luga o le auvai o vaitafe Spree ma Havel, o le ogatotonu o le Itulagi aai tetele Perelini-Brandenburg, lea ei ai e uiga i le ono miliona o tagata mai i le 180 atunuu. Ona o lona nofoaga i le Europa Laugatasi, e uunaia Perelini e a tau faautauta vaitau. O loo siomia ai e aofia ai se tasi-vae-tolu o vaega o le aai vaomatua, paka, togalaau, vaitafe ma vaituloto




#Article 144: Lonetona (208 words)


O Lonetona le laumua ma sili ona nonofo ai o Egelani ma le Malo o Peretania. Tu i luga o le vaitafe o Temes, sa ua Lonetona se nuu tele mo le lua afe. Na faavaeina e le tagata Roma, na faaigoaina ai Londinium. o le autu anamua Lonetona, o le aai o Lonetona, tele taofia lona 1.12 maila faatafafa tuaoi ma i le 2011 sa i ai se faitau aofai o tagata nofomau o 7.375, ua avea ai le aai itiiti i Egelani. Talu mai le itiiti ifo i le senituri lona 19, ua faatatau foi i le vaitaimi o Lonetona i le taulaga atiina ae o loo siomia ai lenei autu.
O Lonetona a taitaiina aai le lalolagi, faatasi ai ma malosiaga i le tusiata, pisinisi, aoga, faafiafiaga, faiga, tupe, soifua maloloina, ala o faasalalauga, auaunaga faapolofesa, suesuega ma atinae, tagata tafafao, ma aumai uma sao i lona lauiloa. O Lonetona se lalolagi laumua faaleaganuu. O le a le aai sili ona taua-asiasi lalolagi e pei ona fuaina e malaga mai faava o malo ma e faiga malae vaalele aai aupito tele o le lalolagi e fuaina e ala i le taavale pasese. Lonetona o le taunuuga o tupe teu faafaigaluega e tau o le lalolagi.




#Article 145: Emepaea o Roma (194 words)


O le Emepaea o Roma (Latina: Imperium Romanum) o le malo tele o le lalolagi anamua. O lona faavae o Roma, ma na faavae lona malo i luga o le Meititerane. O le aso o Malo mai le 27 TLM, ina ua avea Octavian le emeperoa, Aokuso.
O le malo o le laasaga lona tolu o Anamua Roma. na uluai pulea Roma e tupu o Roma, lea e le Ripapelika o Roma, lea e se tupu. Le tele o atunuu i aso nei o le taimi e tasi o se vaega o le Emepaea o Roma, e aofia ai Peretania (e le Sikotilani), Sepania, Potukale, Farani, Italia, Eleni, Take, Siamani, Aikupito, ma le talafatai i matu o Aferika. O le gagana autu o le Emepaea o Roma sa Latina; faa'Eleni o se gagana lona lua taua. O le vaega i sisifo o le Emepaea o Roma faaauau pea mo e uiga i le 500 o tausaga, ma le itu i sasae, e aofia ai Eleni ma Take, faaauau pea mo se afe tausaga e sili atu. O le itu i sasae sa taʻua o le Malo o Byzantine ma se tupe faavae i Constantinople.




#Article 146: Take (145 words)


Take, aloaia o le Ripapelika o Take, o se malo faitele Palemene i Eurasia, tele o loo i Sisifo Asia, i le vaega laiti o Sasae Thrace i Sautesasae Europa. ua tuaoi Take i atunuu e valu: Suria ma Iraq i le itu i saute; Iran, Armenia, Bulgaria i le Matusisifo; ma Eleni i le itu i sisifo. O le Sami Uliuli i le itu i matu, i le Sami Meititerane i le itu i saute, ma le Sami Aegean i le itu i sisifo. O le nofoaga Take i le fetaulaiga ala o Europa ma Asia faia ai se atunuu o taua faataatitia taua. o Take a faatemokalasi, faalelalolagi, malo faitele faavae i se tofi aganuu eseese. E tusa i le Lalolagi Factbook, 70-75 pasene o le faitau aofai o ituaiga Take, ao le Kurd o le vaega toaitiiti aupito tele i le 18%.




#Article 147: Solovakia (197 words)


Solovakia, aloaia le Ripapelika o Solovaki (Fa'aSolovak: Slovenská Republika), o se atunuu i Tutotonu Europa. E tuaoi i le Ripapelika o Sieki ma Oseteria i le itu i sisifo, Polani i le itu i matu, Iukureini i le itu i sasae ma Hanikeri i le itu i saute. itu a le Solovakia e uiga i 49.000 kilomita faatafafa ma o le tele lava maugā. faitau aofai o tagata o le vaavaaia o 5 miliona ma e aofia ai Solovakia tele lava ituaiga. O le tupe faavae ma aupito tele aai o Bratislava. O le gagana aloaia o Slovak, o se tasi o le aiga gagana Slavic. I le senituri lona 10, na tuufaatasia le teritori i totonu o le Malo o le Hanikeri, lea lava ia avea o se vaega o le Emepaea o Habsburg ma le Emepaea Osetero-Hanikeri. A e ese Ripapelika o Solovaki (1939-1945) sa i ai i le Taua II o se kalani tulaga o le Nazi Siamani. I le 1945, na faavaeina Siekisolovakia i lalo o tulafono komunisi e pei o se satelite Soviet. Avea Solovakia se tulaga tutoatasi i le aso 1 Ianuari 1993 ina ua tuanai le faataapeina filemu o Siekisolovakia.




#Article 148: Aferika i Saute (150 words)


Aferika i Saute (Faʻa Afelika‎: Republiek van Suid-Afrika ), aloaia le Ripapelika o Aferika i Saute, i le tulaga sili ona tupu i saute i Aferika. E ua noatia i luga o le itu i saute e 2.798 kilomita o apitaogalu o Aferika i Saute fālō i luga o le Atelani i Saute ma Initia sami, i le itu i matu i le atunuu tuaoi o Namipia, Botswana ma Zimbabwe, ma i le itu i sasaʻe i Mosamubike ma Suasilani, ma o loo siomia ai le malo o Lesoto. o Aferika i Saute o le atunuu e 25-aupito sili ona tele i le lalolagi e ala i le eria laueleele, ma latalata atu i le 55 miliona tagata (2015), o le nuu e 24-sili ona nonofo ai a le lalolagi. O le atunuu southernmost i luga o le motu autu o le Lalolagi Tuai po o le Itulagi i Sasae.




#Article 149: Ripapelika o Maketonia (183 words)


Matu Maketonia, aloaia le Ripapelika o Matu Maketonia, o se atunuu o loo i le penisula Balkan tutotonu i Sautesasae Europa. O se tasi o sui setete o le sa i ai muamua Yugoslavia, mai lea e tautino mai e le tutoatasi i le 1991. Na avea ma se tasi o le Malo Aufaatasi i le 1993. Ua tuaoi Ripapelika o Matu Maketonia e Kosovo  i le Matusisifo, Serbia i le itu i matu, Bulgaria i le itu i sasae, Eleni i le itu i saute, ma Albania i le itu i sisifo. E aofia ai le tusa ma le lona tolu matu i sisifo o le itulagi o le faafanua tele o Matu Maketonia, lea foi e aofia ai le vaega tuaoi o Eleni i matu ma vaega laiti o Bulgaria southwestern ma Albania sautesasae. O le tupe faavae a le atunuu o Sikopie, ma 506.926 tagata e tusa ma le tusigaigoa 2002. Talu mai le masina o Tesema 2005 ua avea foi o se sui tauva mo le auai i le Iuni a Europa ma ua faaaogaina mo sui auai NATO.




#Article 150: A&amp;W Restaurants (213 words)


A  W o se filifili o anapogi meaai restuarants distinuished e ala ia latou ata faataitai aa pia, faia i luga o le nofoaga mai le punouai ma auauna i mugs tele tioata. Latou auauna atu i se meaai meaai anapogi masani o hamburgers, taifau ma fries Farani vevela. O le toatele o 1950 - themed ma lagolagoina cruises masani taavale. O se numera oi latou e taavale-i faleaiga ma taavale-hops.

A  amata i W 1922 i Lodi, Kalefonia ina ua Roy Allen i paaga Wright Frank e fesoasoani i le pisinisi pia aʻa ia strated tolu tausaga na muamua atu. Latou branded latou oloa pia aʻa A  W. Lua tausaga mulimuli ane faatau mai Allen Wright ma amata franchising lona oloa. Lona tupe mama mai se tamai totogifuapauina franchise ma le faatauina punouai. Sa leai se seti meaai meaai mo franchises seia oo i le 1978.

A  Atonu na W le uluai taavale-i ma e 1960 latou 2000 faleoloa. I le 1971 na amata ai se vaega meainu, e tuuina atu oloa A  W e meaai faleoloa.

A  W o le a le taimi nei Yum! Brand, Inc. kamupani ma vaega i le Iunaite Sitete o Amerika, Kanata, ma o se vaega faava o malo o le auauna atu i sautesasae Asia.




#Article 151: Back Yard Burgers (271 words)


Toe foi Burgers fanua o se franchise filifili o anapogi meaai faleaiga s. o lo oi lona laumua i Memphis, Tennessee. E 150 Toe Burgers fanua nofoaga i setete sefuluvalu i le Saute  Midwestern Iunaite Setete. O le faasologa o tulaga ese lava mai isi filifili e pei o a le McDonald ma Burger King i lena, faatasi ai ma isi mea, e masani lava e maualuga lona tau, o lona advertisments fautua atu e sili atu upscale lona cuisine, ma ofoina a vegetarian burger faatoaga.

O le muamua Toe tatalaina Burgers fanua i Clarksdale, Misisipi i 1987. Muamua, e aofia ai na o le tuli-e ala i le filifili faleaiga ma se aai-i le fale, ae o le toatele nofoaga talu mai lena taimi faaopoopo aai-i le fale. I tausaga talu ai nei, ua faasalalauina le kamupani e faapea ona burgers ua faia atoa o black Angus povi.

I 2002, Toe fanua Burgers ma Yum! Ituaiga, Inc. ulu atu i se maliega tau atinae e mafai Yum! sa i ai se filifiliga ina ia galulue faatasi ituaiga Toe fanua Burgers 'faailoga tau fefaatauaiga ma ona isi faleaiga' faailoga tau fefaatauaiga, e aofia ai Taco Bell, pizza tamai, ma KFC. I 2004, peitai, ina ua mavae Yum! filifili e faaaoga ai lana filifiliga, ona tofitofi le kamupani e lua sootaga. Ona Yum! o kamupani faleaiga meaai anapogi aupito tele o le lalolagi, faagaoioia toetoe 33.000 faleaiga i le lalolagi atoa, o le demise o le na vaaia matuai e le nuu pisinisi e avea ai a ta e Tua fanua Burgers 'faanaunauga e faalautele ai lona tulaga lautele le faataatiaga faafaafanua.




#Article 152: Big Boy Restaurants (444 words)


Boy Big o se filifili faleaiga. O le filifili amata i 1936 e Bob Wian i Glendale, Kalefonia e pei o Sole Big a Bob. Marriott faatauina le filifili i 1967. O se tasi o le atunuʻu tetele franchise, Elias Uso, faatauina le filifili mai Marriott i 1987, agai i le laumua o le kamupani e Livonia, Michigan, ma faagaoioia ai seia oo ina folafola gaumativa i 2000. Le mulimuli i le gaumativa, na faatau atu le filifili e teu faafaigaluega ana tupe Robert Liggett Jr., o le Ofisa Sili o Pulega i le taimi nei kamupani, o le toe faaigoaina le kamupani e Big Boy faleaiga Faava o Malo, i le taimi nei ofisa autu i Warren, Michigan. O le kamupani o le franchiser mo le sili atu 455 faleaiga Boy Big i le Iunaite Setete, Kanata ma Iapani.

O le filifili e sili iloa mo lona tama faailoga tau fefaatauaiga lanumumu ma papae ma suspenders umia a hamburger lua decker. O le musumusuga mo le suafa o le Boy Big, faapea foi ma le faataitaiga mo lona mascot sa Richard Woodruff. Ina ua 6 tausaga, na ia savali atu i le diner e pei ona sa taumafai Bob Wian e taʻu lona hamburger fou. fai Wian Talofa Boy Big e Woodruff, ma le suafa pipii.

maua e masani ona auai mai tamaiti i nisi faleaiga a saoloto tusi faʻaluma chronicling le fiailoa o Boy Big. Faasalalauga i le tusi faʻaluma aioi le au faitau e auai i le Club Tamaiti Boy Big.

taumafataga o le saini Boy Big o le lua-decker hamburger Boy Big (a muamua o le Big Mac). E fausia e faapea, mai le pito i luga i le pito i lalo:

I le faaopoopo atu i le suafa Boy Big o Bob, o le Tama Big manatu faavae, meaai, ma mascot na uluai franchised i se lautele numera o umia faaitulagi franchise, lisiina atu i lalo (i le teritori uluai tusa ma i totonu o puipui). O nei, e na o tausia pea a Frisch aia tatau franchise i le Boy Big igoa, ma le toatele o isi sa i ai muamua e umia franchise (a Shoney, mo se faataitaiga) ua o lenei siitia atu i nofoaga e masani ona teritori faaitulagi mo se isi e umia le franchise, ma o le taimi nei ua faalauteleina Big Boy faleaiga Faava o Malo e igoa Boy Big o Bob i oganuu aloaia umia e franchisees.

Pei o le tele franchises ona po nei, sa matua ese le faleaiga eseese mai le tasi i le isi i le tulaga o tau tulaga ma taulaga meaai.

a * Marc (Wisconsin, Iowa, Minesota)




#Article 153: Burger King (179 words)


Burger King o se faalapotopotoga faava o malo meaai tele ai sa faatau atu meaai anapogi i filifili faleoloa s. O lona faleoloa muamua tatalaina i 1954, i Miami, Florida.

O se tasi o Burger le lalolagi atoa a le Tupu o specialties fiafia o se hamburger taʻua o se Whopper.

Ina ua filifili Burger King e faalautele o latou galuega i Ausetalia, sa latou iloa ai ua uma ona trademarked igoa a latou pisinisi e ala i se tagata tamoe se tamai takeaway faleoloa meaai. Resultingly, le franchise Ausetalia muamua o le Burger King Coporation, faatuina i Perth, na le talafeagai faaautuina o le Matelaina Jack, na toe taʻua le igoa ma le lagona o le franchisee, Jack Cowin. Fia aai a faatau atu e Jack le vaega masani o burgers, ae faapea foi se faapitoa Ausetalia, o le Burger Aussie. O lenei burger e faavae i luga o le masani a Ausetalia iʻa ma malamala faleoloa fiafia i ai, e aofia ai falai fuamoa, Bacon, aniani ma beetroot ma le aano o manu masani, sālaki ma tamato.




#Article 154: Carl's Jr. (248 words)


Jr. a Carl o se filifili o anapogi faleaiga meaai o loo tele lava i luga o le West Coast o le Iunaite Setete. Sa amata i le Carl Karcher ma o loo umia e CKE faleaiga.

maua Karcher lona amataga i le gaosiga o meaai e umia le tele o taifau vevela o loo tu i le Los Angeles. I 1945, Karcher amata se faleaiga i Anaheim taʻua o Carl Barbeque Drive-I. I 1956, Karcher tatalaina ai le muamua o le lua Itiiti a Carl, ona faaigoa faapea ona latou o se lomiga fou o lana taavale-i faleaiga. O le faleaiga filifili sa faamatalaina i lana auaunaga anapogi ma ona tagavai, o se fetu pupula faasino samasama lima.

vave faalauteleina Jr. a Carl, ma o le taimi nei ua i ai i le 1000 nofoaga i le 13 setete US, faapea foi i Mexico, Guam ma le Filipaina. Loo Faaalia mea meaai e aofia ai le Cheeseburger Bacon Western Faalua ma le ono tala Burger, ina valaauina aua e faʻataga o le tulaga lava lea e tasi o le a burger tasi o le a totogi le ono tala Amerika i se nofo i lalo faleaiga.

I 1997, maua CKE faleaiga o Hardee, o se faasologa o le faleaiga faatasi ma 2500 nofoaga i le talafatai i sasae. Le aluga o taimi, na liliu faleaiga a Hardee e avea atili e faapei Itiiti a Carl, faaaogaina e oo lava i le tagavai lava lea e tasi fetu.




#Article 155: Checkers and Rally's (153 words)


Mu Drive-O le (iloa i le tele o vaega o le atunuu, ma i nisi o aai, faatasi auauna e, a faapotopoto Drive-O le) o se Amerika anapogi meaai faleaiga filifili.

Le taimi nei, le mu galue 409 faleaiga ma le faagaoioia o le faapotopoto 386 faleaiga i le atunuu. Latou uma faapitoa i hamburgers, fries Farani, ma milkshakes. E le pei o isi anapogi meaai outlets, e filifili e lua le maua i totonu o nofoa; ae, o se tasi e mafai ona lē tulia i ma piki meaai po o nofo i fafo i lalo o se faamalu i se laulau patio. Afai e filifili le filifiliga e gata ai, le tagata e faaaogāina auaunaga e mafai ona ia savali atu i le taavale faamalama i luma o le faavaeina ma le poloaiga i ai nai lo o le faaaogaina o se taavale.

fale kamupani soofaatasi lona laumua i Tampa, Florida.




#Article 156: Cook Out (faleʻaiga) (273 words)


Cook mai o se faalilolilo umia anapogi meaai filifili faleaiga i Georgia, Kentucky, North Carolina, Carolina i Saute, Tennessee, Virginia ma Maryland. Faavae i le Greensboro, North Carolina, o le filifili ua talu faalauteleina ma le taimi nei ua tulia-thru faleaiga i le silia i le selau aai. nofoaga sili ona aofia ai o le a faaluaina taavale-thru ma nofoa i fafo. O le filifili lava ua ola i le tele i le taimi nei salalau atu le tele o nofoaga i Virginia.

na foafoaina Cook mai e Morris Reaves. O Ia o le taimi nei le pule o le kamupani, faatasi ai ma lona atalii o Jeremy Reaves auauna atu o CEO. A o Aokuso 2015 o loo i ai le 170 nofoaga.

auauna hamburgers grilled le faleaiga ma maile vevela, sanuisi moa es, barbecue North Carolina, ma milkshakes.

O le kamupani tatalaina lona uluai faleoloa fafo atu o le tulaga i Spartanburg, South Carolina, i le aso 30 Iulai, 2010. tatalaina Cook Atu i le Clemson ma Orangeburg, South Carolina, i le 2010. Fuafuaga i ai i le galuega mo le faalauteleina i South Carolina ma Virginia . I le faaiuga lava o le 2011, na tatalaina ai Cook mai faleaiga i Columbia, South Carolina; Blacksburg, Virginia; ma Radford, Virginia. Ia Mati 2012, na tatalaina ai Cook mai lona nofoaga muamua i Lynchburg, Virginia, ma e lei leva mulimuli ane i Harrisonburg, Virginia. 2013 vaai fou nofoaga Cook Atu i Georgia, ma i le 2014, o loo i ai fuafuaga e faaeʻea i le tele o nofoaga sili Georgia Cook mai. tatalaina Cook mai faleoloa i Salisbury, MD i le 2014.




#Article 157: Fatburger (132 words)


Fatburger o se Amerika anapogi meaai filifili e faaaoga le faaupuga puupuu Tu le Hamburger Mulimuli Tele. A o se meaai anapogi faleaiga, ua vela le meaai ma faia ao outou faatalitali. Tagata e faaaogāina auaunaga e tuuina mai se numera ina ua mavae le okaina ma le meaai ma milkshakes ua tuuina atu i le laulau o le tagata e faaaogāina auaunaga.

O le filifili tumau tele lava a Kalefonia filifili untill e amata a faalauteleina taua i Amerika i Matu i le tuai 1990.

O le taimi nei 60 faleaiga Fatburger.

taalo pasiketipolo faapolofesa sa i ai muamua faamaneta Johnson o le taimi nei o se tasi o tagata e umia o le kamupani matua.

Sa faavaeina Fatburger i Kalefonia e Lovie Yancey i Los Angeles, Kalefonia i le 1952.




#Article 158: Kalefonia (365 words)


O Kalefonia le sili ona nonofo ai le setete i le Iunaite Setete. o loo i Kalefonia o itumalo sili ona nonofo ai le atunuu, Los Angeles itumalo, ma ona nofoa, Los Angeles. L.A. ua o le aai aupito tele lona lua a le atunuu ma tu i Kalefonia i Saute. Faafanua o loo i le vaega i sisifo o le Iunaite Setete, e tuaoi le tulaga e le isi setete Iunaite Setete o Oregon i le itu i matu, Nevada i le itu i sasae, ma Arisona i le sautesasae. faasoa Kalefonia se tuaoi faava o malo i le tulaga Mekisiko o Maualalo Kalefonia i le itu i saute ma le Vasa Pasefika o loo i le talafatai i sisifo o le setete. O le aai o Sacramento, o loo i Kalefonia i Matu, sa avea ma laumua o le setete talu mai le 1854. Le mea o loo i le taimi nei na muamua nofoia Kalefonia e ituaiga o Amerika Moni eseese ao lei suesueina e se aofaiga o faagaeetia i Europa i le taimi o le seneturi lona 16 ma le 17. E na ona fai mai e le Malo o le faaSipaniolo o se vaega o luga Kalefonia i le tele teritori o Sepania Fou. Avea Alta Kalefonia se vaega o Mekisiko i le 1821 e sosoo ma lona taua faamanuiaina mo le tutoatasi, ae sa tuuina atu i le Iunaite Setete i le 1848 ina ua mavae le Taua Mekisiko-Amerika. O le vaega i sisifo o Alta Kalefonia na faatulagaina ai e pei o le Setete o Kalefonia, lea na tautino e pei o le tulaga 31 i le aso 9 o Setema, 1850. O le faatopetope auro Kalefonia e amata i le 1848 na taitaiina atu ai suiga faaagafesootai ma le faitau aofai o tagata maoae, faatasi ai ma femalagaaʻiga tele-fua mai le itu i sasaʻe ma atunuu i fafo i se Boom tamaoaiga faatasi.
Faasalalau laufanua eseese a Kalefonia mai le tele i le itu i sasaʻe mauga Nevada i le Talafatai i le Pasefika i le itu i sisifo, mai le laau mumu vaomatua perosi Douglas o le Matusisifo, i le Mojave vaega Toafa i le sautesasae. 




#Article 159: Perth (271 words)


O Perth o le laumua ma aai aupito tele i le setete o Ausetalia o Ausetalia i Sisifo. O le lona fa e sili ona nonofo ai aai i totonu o Ausetalia, ma se faitau aofai fuafuaina o le 2.02 miliona (e pei o le 30 Iuni 2014) ola i sili Perth. o Perth vaega o le itu i saute o Fanua Sisifo Vaega o i Sisifo Ausetalia, ma o le toatele o lo oi le vaega o aai tetele o Perth i manino talafatai le Swan, o se fasi vaapiapi le va o le Vasa Initia ma le Darling Scarp, a escarpment talafatai maualalo. O le vaega muamua nofoia sa i luga o le vaitafe Swan, ma le itumalo ma taulaga pisinisi tutotonu o le aai uma e lua o lo oi luga o lona matafaga. ua vaevaeina aloaia Perth i se numera o le lotoifale vaega malo, lea latou lava e aofia ai se aofaiga tele o lafumanu, tuuina atu mai le lua Maa i le itu i matu e Rockingham i le itu i saute, ma le itu i sasae i uta i le vaituloto.
Sa faavaeina uluai Perth e kapeteni Iakopo Stirling i le 1829 e pei o le nofoaga autu o le pulega o le kolone Vaitafe Swan. E maua tulaga aai i le 1856. Ua faaigoaina le aai i Perth, Sikotilani. Sa iloga le faateleina o le faitau aofai o tagata o le aai o se taunuuga o le faatopetope auro Ausetalia i Sisifo i le seneturi lona 19 tuai, tele ona o se taunuuga o le malaga mai le nofoaga i sasaʻe o Ausetalia.




#Article 160: Niu Ioka (145 words)


Niu Ioka - masani ona taʻua Aai o Niu Ioka e iloa mai le Setete o Niu Ioka, o lea o se vaega-o le aai sili ona nonofo ai i le Iunaite Setete ma le ogatotonu o le eria o aai tetele o Niu Ioka, le sili faitotoa mo femalagaaʻiga faaletulafono i le Iunaite Setete ma o se tasi o le agglomerations le taulaga sili ona populous i le lalolagi. O se aai malosi o le lalolagi, le malosi le Niu Ioka i ai se aafiaga taua i luga o pisinisi, tau tupe, ala o faasalalauga, faatufugaga, faiga, suesuega, tekonolosi, aoaoga, ma faafiafiaga, o lona saoasaoa anapogi faauigaina le faaupuga Niu Ioka. Aiga i le laumua o le Malo Aufaatasi, o le Niu Ioka se nofoaga taua mo diplomacy faava o malo ma ua faamatalaina o le laumua faaleaganuu ma tau tupe o le lalolagi.




#Article 161: .au (140 words)


.au o le tulafono atunuu initaneti mo Ausetalia. Faiga Faavae mo .au ua fuafuaina e ala i faiga faavae vaega tau atinae. O nei panels ua taloina e auDA ma tuufaatasia sao o le Malo ma sui o alamanuia e maua faiga faavae. O le aso i lea aso faagaoioiga o le nofoaga faapitoa faamauina .au ua tauofoina mai e auDA. Le faagaoioia mai le 2002 i le 2006 mo le tele o silafia e tulaga-lua a .au o AusRegistry. E le o faatau atu le Ofisa Resitala tuusao i le tagata faatau, e tatau ona faamauina ma le tausia o latou igoa silafia e ala a le Resitara igoa silafia e. Ina ua mavae le a tatalaina le alamanuia i le 2002, o loo i ai se maketi faatauva toaga i Resitara ma le tele o tau ma auaunaga.




#Article 162: Tala Ausetalia (249 words)


O le Tala Ausetalia (faailoga: $; tulafono: AUD) o le tupe o le Taupulega o Ausetalia, e aofia ai le Motu Kerisimasi, Atumotu Cocos, ma Motu Norfolk, faapea foi ma le setete tutoatasi Motu Pasefika o Kiripati, Nauru ma Tuvalu. I totonu o Ausetalia, ua toetoe lava faapuupuu faatasi ma le faailoga tala ($), faatasi ai ma se $ nisi taimi e faaaogaina e iloa ai mai isi tupe ua faaliliuina-tala. E ua toe vaevaeina i le 100 sene. A o le 2011, o le tala Ausetalia o le lima e sili ona faatau tupe i le lalolagi, tausiga o tusi mo 7,6% o le sea i aso uma o le lalolagi. E faatau atu i le lalolagi maketi fesuiaiga o tupe mai fafo i tua o le Tala US, o le Euro, le Yen ma le Aʻiaʻi Pauna. O le tala Ausetalia e lauiloa i faioloa tupe, ona o le faatusatusaga tului maualuga i totonu o Ausetalia, o le aiga saolotoga o le maketi o fefaatauaiga i fafo mai le fesoasoaniga a le Malo, o le tulaga mautu lautele o le tamaoaiga o Ausetalia ma faiga faaupufai, ma le manatu taatele lava o le ofo Ausetalia tala diversification faamanuiaga i se matafaioi o loo i ai le tupe tele o le lalolagi, aemaise lava ona o lona aafiaga sili atu le tamaoaiga o Asia ma le faataamilosaga o le oloa. O le tupe ua masani ona taua i e tagata faatauʻoa fesuiaiga-fafo e pei o le tala Aussie.




#Article 163: Lativia (194 words)


Lativia, aloaia o le Ripapelika o Lativia, o se atunuu i le itulagi Baltic o Europa i Matu, o se tasi o le setete Baltic tolu. E tuaoi i Esitonia i le itu i matu, Lufiana i le itu i saute, i Rusia i le itu i sasae, ma Belarus i le sautesasae, faapea foi ma se tuaoi le gataifale i sisifo faatasi ma Suetena. ua Lativia 2.070.371 nonofo ma se teritori o 64.589 km2. O le atunuu ua i ai se tau le gaoia vaitau. O Lativia o se malo faitele Palemene temokarasi faavaeina i le 1918. O le laumua o Riga, o le Europa Tupe Faavae o le Aganuu 2014. Tagata Latvia o le gagana aloaia. 
O le Ripapelika o Lativia sa faavaeina i le aso 18 Novema 1918. Ae peitai, na faasalaveia ona faapouliuli tutoatasi i le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi e lua. I le 1940, sa tuufaatasia faamalosi le atunuu i le Iuni Soviet, osofaʻia ma nofoia e Nazi Siamani i le 1941, ma le toe nofoia e le Soviets i le 1944 e fai ai le SSR Lativia mo le isi lima sefuluyae yar tausaga.




#Article 164: Kalena Kurekoria (126 words)


O le Kalena Kurekoria o le kalena o loo faaaogaina i le tele o le lalolagi. E amata ona faaaoga mai le 1582. E suia le kalena talu Iuliana ona sa i ai se mea sese o le kalena Iuliana : e faaopoopo i le tausaga oso (faatasi ai ma se isi aso fa tausaga uma) e aunoa ma se tuusaunoaga. O le umi o le tonu 365,25 aso o tausaga Iuliana (365 aso ma le 6 itula), ae o le moni o le taimi e manaomia ai mo le Lalolagi e alu i le o latalata faʻatasi Sun e 365,2425 aso (e uiga i le 365 aso, 5 itula ma le 49 minute). O lenei eseesega e uiga i le sefulutasi minute i tausaga taitasi.




#Article 165: Vai (290 words)


Vai (fua faatatau: H2O) o se vailaau o lona molecules ua aofia ai le lua atoms hydrogen ma se okesene. E tele i le lalolagi, e aofia ai le Lalolagi, lea e aofia ai le tele o le pito i luga ma o le faaitumalo aupito tele i le fluids o tagata ola. Vevela Global faatagaina le tulai mai o le vai i lona setete faaletino autu se tolu. Vai suavai, lea i aofaiga laiti o colorless, ae faaalia lona blueness i tusi tele, o le sami, vaitafe ma vaituloto e ufiufi toetoe lava itu e tolu o le laualuga o le paneta. I le itulagi polar, o le taulai atu i le aisa ma ausa toʻatele o se vaega o le siosiomaga o le Lalolagi.

Vai o se vailaau o lona molecules ua aofia ai le lua atoms hydrogen covalently fusia i se atomu okesene, faatasi ai ma se fua faatatau vailaau tuuina mai e H2O. O le equilibrium geometry mo se molecule maotua ua 0,0958 fua nanometer i noataga Oi, ma HOH laau o 104 ° 27 '. O nei molecules fegalegaleai faapitoa e ala i le fausiaina o auala laupapa po o noataga hydrogen (lea e tupu pe a tosina atoms hydrogen e atoms okesene, utaina sili eletronegativamente), lea e mafua ai le molecules i le setete suavai avea 15% latalata atili i le tasi i le isi nai lo le faatoa galue lava i le malosi der Van Waals, e ui lava o nei fesootaiga foi faatapulaa ai le numera o tuaoi molecules e masani lava e fa. O le vai electrolysis mafai ai e le solia o noataga atomika, le tuueseeseina o le hydrogen ma le okesene i le gasologa o se taimi nei eletise.




#Article 166: Coat of arms of Sāmoa (175 words)


Le ofu talaloa o Samoa na vaetamaina i le 1951. E aofia ai o se fanua lanu moana ei ai lona teuteuga ario e tu i le pito i luga. I le fanua o le lanu moana, e lima fetu ario e lima faasino fai ma sui o le faaputuga o fetu o le Koluse i Saute. I lona teuteuga ario faatuina se laau popo tuuina i luma o se galu lanumeamata.

I le pito i luga o le aliali mai na tuu ofu a satauro Latina lanu moana ma le tuaoi ma gules ario, e siomia i laina o le lanu e tasi.

Ua aliali mai o lo oi le ofu i luga o le fuafuaga azimuthal e aliali mai i luga o le fuʻa ma le faailoga UN, sui i lenei gules ofu. Ua siomia e lua paranesi lora tosina schematically le fuafuaga azimuthal.

I le pito i lalo o le ofu talaloa, tusitusi i luga o se auala, e foliga mai o le mautauave o le atunuu:  Faavae i Le Atua Samoa 




#Article 167: Uelese (166 words)


O Uelese a atunuu o se vaega o le Malo Aufaatasi ma le motu o Peretania Tele, tuaoi e ala i Egelani i lona itu i sasaʻe, o le Sami Aialani i lona itu i matu ma sisifo, ma le Atuvasa Bristol i lona itu i saute. Sa i ai se faitau aofai o tagata i le 2011 o 3.063.456 ma ua i ai se vaega atoa o 20.779 km2. Uelese ua i 1.680 maila (2,700 km) o le talafatai ma e tele maugā, faatasi ai ma lona maualuga tumutumu i le itu i matu ma nofoaga tutotonu, e aofia ai Snowdon, o lona tumutumu aupito maualuga. O le atunuu o loo taoto i totonu o le sone faautauta matu ma ua a fesuiaʻi, tau le gataifale. Tulai e iloagofie ai le atunuu Uelese i le Britons Celtic tuanai ai o le talaina i tua o Roma mai Peretania i le senituri 5, ma ua manatu Uelese o se tasi o le atunuu Celtic po nei.




#Article 168: Serafa (186 words)


O le Serafa (Giraffa camelopardalis) o se Aferika mamele, o le aupito uumi manu terasitila ola ma le ruminant aupito tele. O lona ituaiga igoa e faasino i ana kamela-e pei o foliga ma ona valivali nameri-e pei o. O lona uiga faapitoa sili o lona matua umi ua ma vae, o ona nifo e pei ossicones, ma ana mamanu tulaga ese ofu. O loo faavasegaina i lalo o le aiga Giraffidae, faatasi ai ma lona latalata aiga, le okapi. O le ituaiga e iva ua faailogaese ai i latou mamanu ofu.
O le vaega faataapeapeina a serafa faalautele mai Chad i le itu i matu i Aferika i Saute i le itu i saute, ma mai Niger i le itu i sisifo i Somalia i le itu i sasaʻe. Serafa masani ona nonofo savannas, eria mutia, ma laueleele fafie tatala. Latou puna meaai autu o lau setima, na latou matamata i le maualuluga tele o isi 'ai le mutia le mafai ona ausia. ua maua Serafa i e leona; ua i tapulaa fuafuaina foi a latou povi e nameri, pisipisia hyenas, ma Aferika maile feai.




#Article 169: Leona (116 words)


O le Leona (Panthera Leo) o se tasi o le pusi tele e lima i le Panthera genus ma se tasi o le aiga Felidae. O le masani ona faaaogaina vaitaimi leona Aferika aotelega faaalia ai le tele o subspecies maua i Aferika. Faatasi ai ma nisi o tane e le silia le 250 kg i le mamafa, o le pusi ola lona lua le tele ina ua mavae le taika. O le leona o se ituaiga o meaola vaivai, ina ua vaai i se autu faaitiitia faitau aofai o tagata i lona vaega o Aferika o le 30-50% i le lua tausaga i le taimi o le afa lona lua o le seneturi lona luasefulu.




#Article 170: Taika (148 words)


O le Taika (Panthera tigris) o le ituaiga pusi tele, aapa a umi atoa tino e oo atu i 3,38 mita i piʻoga ma exceptionally mamafa e oo atu i 388,7 kg i le vao. O vaega sili ona iloagofie o se mamanu o faalavalava tūsaʻo pogisa i fulufulu lanu-moli i le underside māmā. O le ituaiga ua faavasegaina i le Panthera genus ma leona, nameri, nameri jaguar ma le kiona. Eelam o luga faasaunoa, le uluai fanua fasia e pei o le aila ma bovids. O i latou o manu o le atunuu ma e masani tuufua ae lautele, e masani ona manaomia ai vaega tuaoi tele o nofoaga e lagolago ai o latou manaoga vete. O lenei, faatasi ai ma le mea moni oi latou o le atunuu i nisi o nofoaga sili nonofo ai densely i le Lalolagi, ua mafua ai feteenaiga taua i tagata.




#Article 171: Euro (137 words)


O Euro le tupe o le atunuu i le eurozone. O se tasi euro ua vaevaeina i le 100 sene. Ona o le tele o gagana eseese i le Iuni a Europa, o loo i igoa lē aloaia eseese mo lenei iunite. Na foafoaina i le 1999, ae seia oo i le aso 1 Ianuari 2002 sa faaaogaina mo na o tupe totogi faa-eletoroni. I le 2002, e 12 atunuu o le Iuni a Europa (EU) ua ma aveesea o latou tupe o le atunuu atoa ma le faaaogaina euro faamatalaga ma tupe o lo latou tupe na. Sa i ai se vaitaimi o suiga-luga, e taua o le suiga vaitaimi, pe a uma le tupe a le atunuu tuai ma le na taliaina euro, ae e 28 Fepuari 2002, sa faaaoga lava euros atunuu 12 uma.




#Article 172: Malo Aufaatasi (145 words)


Malo Aufaatasi (UN) o se faalapotopotoga faava o malo ua faavaeina i le aso 24 Oketopa 1945 ina ia uunaia le galulue faatasi faava o malo. E suia ai le Liki o le Malo ma le faatulagaga na foafoaina le Taua Lona Lua o le Lalolagi ina ia taofia ai se isi feteenaiga. I le taimi na faavaeina, o le Malo Aufaatasi na 51 setete tagata; o loo i ai nei 193. O le tele o atunuu o loo i tagata o le Malo Aufaatasi ma auina atu tagata i le laumua o le faia o sauniga ma oo iugafono (faia o filifiliga) e uiga i faafitauli o le lalolagi.
O le sini o le Malo Aufaatasi o le:
e tausia le filemu lalolagi
e fesoasoani ai i atunuu maua faatasi
e faaleleia atili ai le ola tuutuuga mo tagata uma i le lalolagi atoa




#Article 173: Arisona (117 words)


Arisona o se tulaga i le saute i sisifo itulagi o le Iunaite Setete. O se vaega foi o le Iunaite Setete i Sisifo ma o le setete Mauga i Sisifo. O le lona ono aupito tele ma le 14 sili ona nonofo ai o le setete 50. O lona faavae ma aupito tele aai o Phoenix. o Arisona se tasi o le setete tulimanu e fa. E tuaoi i Niu Mekisikō, Iutā, Nevada, Kalefonia, ma Mekisiko, ma se tasi taimi i le tutusa ai ma le tulimanu saute i sisifo o Kolorato. a tuaoi Arisona ma Mekisikō e 389 maila le umi, i le tuaoi i matu o le setete Mekisiko o Sonora ma Lalo Kalefonia.




#Article 174: Niu Mekisikō (128 words)


O Niu Mekisikō se tulaga o loo i ai i le itulagi saute i sisifo o le Iunaite Setete. Na ulufale i le faatasiga e pei o le tulaga 47 i Ianuari 6, 1912. E masani ona manatu o se tasi o le Setete Mauga. o Niu Mekisikō le lona lima-e sili ona tele, o le 36-sili ona nonofo ai, ma le ono-itiiti densely nonofo ai o le lima sefulu o le Iunaite Setete. Aina e le atunuu tagata o Amerika mo le tele o seneturi i luma sailiiliga Europa, sa mulimuli ane vaega Niu Mekisikō o le viceroyalty Sipaniolo malo o Niu Sepania. Mulimuli ane, sa o se vaega o Mekisikō ao leʻi avea ma se teritori ma iu ai ina Iunaite Setete se tulaga Iunaite Setete.




#Article 175: Kolorato (116 words)


Kolorato o se tulaga i le Iunaite Setete aofia ai le tele o le Mauga Papa i Saute faapea foi ma le vaega sasae o le plateau Kolorato ma i le pito i sisifo o le Fanua Laugatasi Tele. o Kolorato vaega o le Iunaite Setete i Sisifo, o le saute i sisifo Iunaite Setete, ma le Setete Mauga. o Kolorato le 8 sili ona tele ma le aso 22 sili ona populous o le 50 Iunaite Setete. O le Iunaite Setete le fuafaatatau Ofisa Tusigaigoa o le faitau aofai o tagata o Kolorato sa 5,456,574 i le aso 1 o Iulai, 2015, o se faateleina o le 8.50% talu mai le 2010 Iunaite Setete Tusigaigoa.




#Article 176: Alabama (257 words)


O Alabama se tulaga o loo i ai i le itulagi sautesasae o le Iunaite Setete. E tuaoi i Tennessee i le itu i matu, Georgia i le itu i sasae, Florida ma le Fagaloa o Mekisiko i le itu i saute, ma o le Misisipi i le itu i sisifo. o Alabama le 30-e sili ona tele ma le aso 24-sili ona nonofo ai o le 50 o le Iunaite Setete. I le 1,300 maila, Alabama ei ai se tasi o le umi o auala vai i uta ona femalagaai i le atunuu. Mai le Amerika Sivili Taua seia oo i le Taua II, Alabama, e pei o le tele o setete i Saute, sa mafatia ai faigata o le tamaoaiga, o se vaega ona o le faaauau pea o le faalagolago i faatoaga. Mulimuli ai i le Taua II, oo Alabama tuputupu ae o le tamaoaiga o le tulaga suia mai le tasi uluai faavae i luga o faatoaga e le tasi i le fiafia i uiga eseese. O le mana o le mausali i Saute i le Konekeresi maua le faavaeina po o le faalauteleina o le tele o le Iunaite Setete vaegaau fausaga, lea na fesoasoani e sosooina le avanoa i le va o se tamaoaiga tau faatoaga ma alamanuia i le senituri ogatotonu o le 20. O le tulaga o le tamaoaiga i le seneturi lona 21 e faavae i luga o pulega, tautaavale, mea tau tupe, o fale gaosi oloa, aerospace, aveesea mai minerale, le soifua maloloina, aoaoga, taitasi, ma tekonolosi.




#Article 177: Tenesi (139 words)


O Tenesi (gagana Cherokee: ᏔᎾᏏ, Tanasi) se tulaga o loo i ai i le sautesasae Iunaite Setete. o Tenesi le 36 pito i tele ma le 17 sili ona nonofo ai o le 50 o le Iunaite Setete. ua tuaoi Tenesi i Kentucky ma Virginia i le itu i matu, o le Karolaina i Matu i sasae, Georgia, Alabama, ma o le Misisipi i le itu i saute, ma Arkansas ma Misuri i sisifo. pulea le Mauga Apalasia le itu i sasae o le tulaga, ma le avea ma Vaitafe o le Misisipi tuaoi i sisifo o le setete. le laumua Tenesi ma le lona lua aai tele o Nashville, lea ei ai se faitau aofai o tagata o 601.222. o Memphis le aai aupito tele a le tulaga, faatasi ai ma se faitau aofai o tagata o 653.450.




#Article 178: Misuri (175 words)


O Misuri se tulaga o loo i Sisifotutotonu Iunaite Setete. O le aso 21 sili ona tele, ma o le lona 18 e sili ona nonofo ai o le setete limasefulu. O le tulaga e aofia 114 itumalo ma le aai tutoatasi o St. Lui.
E pei ona faamatalaina e le 2010 tusiga igoa US, o le fa pito i tele o vaega o le taulaga i le faasologa o le faitau aofai o St. Lui, Aai o Kansas Springfield, ma Kolomupia.  O le ogatotonu o lona uiga o le faitau aofai o tagata o le Iunaite Setete i le tusiga igoa o le 2010 i le taulaga o Palato i Texas Itumalo. O le laumua o le setete o le Aai o Jefferson. O le laueleele o loo i le taimi nei sa mauaina Misuri mai Farani, o se vaega o le Faatauina Luisiana ma ua taʻua o le Teritori Misuri. na taliaina se vaega o lenei teritori i le faatasiga e pei o le tulaga e 24 i luga o Aokuso 10, 1821.




#Article 179: Misisipi (141 words)


O le Misisipi o se tulaga o loo i le itulagi i saute o le Iunaite Setete.
o Jackson i le laumua o le setete ma aupito tele aai, ma se faitau aofai o tagata o loo siomia ai 175.000 tagata. O le tulaga atoa ua i ai se faitau aofai o tagata o loo siomia ai le 3 miliona tagata. Misisipi o le lona 32 e sili ona tele ma le lona 32 sili ona nonofo ai o le 50 Iunaite Setete.
O le tulaga o le malosi o le vaomatua i fafo atu o le eria o Delta Misisipi. na faamamaina lona vaitafe vaega pito i luma mo le gaosiga o vavae faatoʻa-pologa i luma o le Amerika Sivili Taua, ae ina ua uma le taua, o le laueleele pito i lalo ai faamamaina tele lava e faasaolotoina tagata.




#Article 180: Niu Ioka (Sitete) (155 words)


O Niu Ioka a le setete i le sasae o le Iunaite Sitete ma o le Iunaite Setete '27-sili ona tele, e fa-sili ona nonofo ai, ma le tulaga fitu-sili ona māfiafia nonofo ai. ua tuaoi Niu Ioka e Niu Jersey ma Penisilevania i le itu i saute ma Konektikut, Masachusets, ma Vermont i le itu i sasae. O le tulaga ua i ai se tuaoi le gataifale i le Vasa Atelani ma Motu Rhode, i sasae o motu leva, faapea foi ma se tuaoi faava o malo ma le itumalo Kanata o Kebek i le itu i matu ma Ontario i le itu i sisifo ma matu. Le setete o Niu Ioka, i se fuafuaina 19.8 miliona tagata i le 2015, e masani ona faatatau i ai o i Niu Ioka Malo e iloa mai le Aai o Niu Ioka, o le o le aai sili ona nonofo ai tulaga ma ona hub tamaoaiga.




#Article 181: Karolaina i Matu (173 words)


O Matu Karolaina se tulaga i le itulagi sautesasae o le Iunaite Sitete. O le tulaga tuaoi Karolaina i Saute ma Georgia i le itu i saute, Tenesi i le itu i sisifo, Virginia i le itu i matu, ma i le Vasa Atelani i le itu i sasae. o Matu Karolaina le 28 sili ona tele ma le 9 sili ona nonofo ai o le 50 o le Iunaite Sitete. ua lauiloa Matu Karolaina o le Malo mulivae ta ma le Tuai le Malo i Matu. E aofia Matu Karolaina o 100 itumalo. O lona lua o aai tetele tele o loo i le pito i luga e sefulu aupito televave le faatupulaia i le atunuu: o ana tupe faavae, Raleigh, ma ona aai tele, Charlote. I le tele o tausaga e lima ua mavae, ua faatino le tamaoaiga a le Matu Karolaina se suiga mai le faalagolago i luga o le tapaa, ie, ma meafale e faia e sili atu le tamaoaiga uiga eseese ma inisinia, malosi, biotekinolosi, ma vaega tupe.




#Article 182: Iutā (147 words)


Iutā (Navajo: Áshįįh bi Tó Hahoodzo; Arapaho: Wo'tééneihí) o se tulaga i sisifo o le Iunaite Sitete. E avea le tulaga 45th tautino i le Iuni i le aso 4 Ianuari, 1896. Iutā o le 13-aupito tele, o le 31-sili ona nonofo ai, ma le 10-itiiti-nonofo ai o le 50 o le Iunaite Sitete. Iutā se faitau aofai o le toeitiiti atoa le 3 miliona (tala faatatau Tusigaigoa mo le aso 1 o Iulai, 2015), pe tusa o le 80% o lē ola i le Wasatch Luma, faaogatotonuina i le tulaga o tupe faavae le Aai o Sate Leki. ua tuaoi Iutā i Kolorato i le itu i sasae, Wyoming i le i matu i sasae, Idaho i le itu i matu, Arisona i le itu i saute, ma Nevada i le itu i sisifo. E paʻi foi se tulimanu o i Niu Mekisiko i le sautesasae.




#Article 183: Karolaina i Saute (116 words)


O Saute Karolaina se tulaga i le itulagi sautesasae o le Iunaite Sitete. e tuaoi le tulaga i le itu i matu i Karolaina i Matu, i le itu i saute ma sisifo i Siaosia i le Vaitafe o Savana, ma le itu i sasaʻe i le Vasa Atelani. Sa Saute Karolaina le tulaga muamua e faamaonia le Mataupu Faavae o le Konifeterasia ma le tulaga valu e faamaonia le Faavae Iunaite Sitete i le 23 o Me, 1788. Na avea Saute Karolaina le tulaga muamua e palota e secede mai le Iuni ia Tesema 20, 1860. Ina ua mavae le Taua Amerika Sivili, na readmitted i totonu o le Iunaite Setete ia Iuni 25, 1868. 




#Article 184: Siaosia (Iunaite Sitete) (172 words)


O Siaosia se tulaga o loo i ai i le sautesasae Iunaite Sitete. Na faatuina i 1732, o le mulimuli o le uluai nofoaga e sefulutolu. Faaigoa i le Tupu o e Siaosi II o Peretania Tele Siaosia o le tulaga fa e faamaonia le Iunaite Sitete Faavae, 2 Ianuari 1788. E tautino mai e lona secession mai le Iuni i 19 Ianuari 1861, ma o se tasi o le uluai fitu seteteʻau. O le tulaga mulimuli o le a toefuataiina i le Iuni, i luga o 15 Iulai 1870. Siaosia o le 24 pito i tele ma le 8 sili ona populous o le 50 Iunaite Setete. Mai le 2007 i le 2008, 14 o itumalo o Siaosia tuu i se faavasegaga i totonu o le nuu o le 100 aupito televave le tuputupu ae, lona lua atu i Texas. ua lauiloa Siaosia o le pīsi le Malo ma le Malo o le Malo o le Saute. o Atelana le laumua o le setete ma ona aai sili ona nonofo ai.




#Article 185: Siaosia (Atunuu) (115 words)


Siaosia (Faasiaosiana: საქართველო) o se atunuu i Eurasia, tu i le fetaulaiga ala o Europa i Sasae ma sisifo Asia. Nestled le va o le Caucasus Sili ma Atumauga mauga Caucasus Itiiti, ua noatia i le itu i sisifo i le Sami Uliuli, i matu ma i matu i sasae e Rusia, i le itu i saute e Take ma Armenia, ma i le i sauté e Azerbaijan. O le tupe faavae ma aupito tele aai o Tbilisi. aofia Siaosia se teritori o 69.700 kilomita faatafafa, ma ona 2015 faitau aofai o tagata e uiga i 3,75 miliona. o Siaosia a malo faitele semi-peresitene, faatasi ai ma le malo filifilia i se faiga faatemokalasi sui.




#Article 186: Fa'aholani (105 words)


Fa'aholani o se gagana Germanic sisifo o loo tautalagia i le Iuni a Europa e uiga i le 23 miliona o tagata e pei o se gagana-e aofia ai muamua le tele o le faitau aofai o tagata o le Netalani ma e uiga i le ono sefulu pasene o lena o Peleseuma-ma o le isi 5 miliona e pei o se gagana lona lua. Ua faʻapēnā le gagana Cape Holani o Saute Aferika i Faʻa Afelika, o se gagana afafine taufai malamalama lea e tautala i nisi tulaga e itiiti ifo i le 16 miliona tagata, e matele i Aferika i Saute ma Namipia.




#Article 187: Fa'apolani (105 words)


Fa'apolani (Polski język) o se gagana Slavic tautala faapitoa i Polani ma le gagana o le pou. Ei ai i le subgroup Lechitic o gagana sisifo Slavic. Fa'apolani o le gagana aloaia o Polani, ae ua faaaogaina foi i le lalolagi atoa e minorities Fa'apolani i isi atunuu. O se tasi o le gagana aloaia a le Iuni a Europa. O lona tulaga tusia o le alafapeta Fa'apolani, lea ei 9 faaopoopoga i le tusi o le tala Latina faavae (a, F, i, l, n, E, A, z, z). Fa'apolani ua fesootai lelei ma Fa'aKashubia, Fa'a Lalo Sorbia, Fa'a Luga Sorbia, Fa'aSieki ma a Fa'aSolovakia.




#Article 188: Tafolā (206 words)


Le tafolā, e taua foi falesa, o le faaupuga masani o le igoa nisi o mamele tetele o loʻo gaosia i le faasologa o infraorder Cetacea. O tafolā, mumua ma papoise e aofia i le faʻatonuga o le Ceartiodactyla, lea e aofia ai ma le faʻaaogaina e le faʻaaogaina, pe a oʻo i le mumua, papoise, orca ma nisi o faga ei ai se vaitaimi patino o nei ituaiga o Cetacea, O i latou o se faapotopotoina aloaia i totonu o le infraorder Cetacea. Tafola o meaola o le sami tatala; latou fafaga, paaga, fanau ma sii o latou talavou i le sami. Lea ogaoga o lo latou fetuutuunai i vaipuna i lalo o le 'eleʻele le olaga o le a latou le mafai ona ola i le laueleele. Tafola aofia i le tele mai le 2.6 mita ma le 135 kilokalama tafola sperm dwarf i le 34 mita ma le 190 nati tone lanu moana tafola, o le mea aupito sili ona tele o loo i ai lava ola.

O se faaupuga lautele lea e faʻaaogaina i ituaiga o le ituaiga o le subtogi o le mysticetes, le tafolā cetaceans faʻapea foi ma le le talafeagai i nisi ituaiga o le odontocetes, le nifo cetaceans.




#Article 189: Atenai (131 words)


Atenai, o le tupe faavae ma aupito tele aai o Eleni. Atenai le itulagi Attica ma o se tasi o aai aupito matua o le lalolagi, ma ona tusia le talafaasolopito spanning siomia 3.400 o tausaga, ma i le afioaga o le tagata muamua i le seneturi lona 11-7 TLM. Tuai Atenai o se malosi aai-tulaga e tulai mai i le galulue faatasi ai ma le atinae seagoing o le taulaga o Piraeus. O se nofoaga autu mo le faatufugaga, aoaoga ma filosofia, fale o Aoga a Palato ma Lyceum a Aristotle, ua lautele e taʻua ai o le faavae o le malo i Sisifo ma le nuu na fanau ai o faiga faatemokalasi, tele ona o lona aafiaga faaleaganuu ma faaupufai i le konetineta o Europa ma aemaise le Roma.




#Article 190: Madrid (106 words)


O Madrid a aai Europa i saute i sisifo, o le laumua o Sepania, ma le municipality aupito tele i le nuu o le Madrid. e toetoe lava o le faitau aofai o tagata o le aai 3.2 miliona ma se faitau aofai o tagata eria aai tetele o loo siomia 6.5 miliona. O le aai e lona tolu le pito i tele i le Iuni a Europa, i le tuanai Lonetona ma Perelini, ma ona vaega aai tetele o le lona tolu-aupito tele i le Iuni a Europa ina ua mavae Lonetona ma Pale. Ua i ai se aofaiga o le aai o 604,3 km2.




#Article 191: Fa'aSieki (114 words)


O Fa'aSieki se gagana Slavic i sisifo aafia i Latina, na fetalai i ai i le 10 miliona tagata. O le gagana aloaia i totonu o le Ripapelika o Sieki (o le toatele o ana failauga ola), ma ei ai tulaga le gagana e aupito i laiti i Solovakia. Fa'aSieki latalata aiga o Fa'aSolovak, lea e taufai ma mālamalamaina. E fesootai lelei ma isi gagana Slavic i sisifo , e pei o Silesia ma Polani. Ui o le tele vaogagana Sieki e faavae i luga o aʻa faasoa Slavic, le alofa faaleuo, ma gagana Germanic, o le toatele upu nono (sili e fesootai ma aganuu maualuga) ua faaaogaina i le tausaga talu ai nei.




#Article 192: Molecule (243 words)


A Molecule o electrically tino faaituau ua le itiiti ifo i atoms lua, e fesootai faatasi uma e fusi covalent. O lenei e lē aofia ai uʻamea uma, lea e mo le tele o atoms o se elemene e tasi e fesootai faatasi uma e fusi apamemea ma mea uma foi e pei o laulau masima, o lona atoms noatia i fusi ionic le faia o se tuufaatasiga ionic ma le molecules , o le lisi o mea molecular. O le afioaga o le a atomu tasi faapipii ala fausaga fusia ionic taofia ai e faavasegaina o se molecule, lava lea e tasi e pei o le isi elemene faapipii e fai ai ina ia faia faapea e ala i noataga covalent. Mai le lisi foi foliga, o elemene mea e aofia faigofie i koluma 8A (kasa tamalii), talu ai atoms na nei le fesootai o le tasi i le isi i le faatulagaga, po o le taimi i se tulaga mautu (i le vevela le o atoatoa), ua nei weakly fesootai e ala i le taunuuga o mataaga eletise o taufai faaōleōle dipoles eletise, sootaga e talitutusa lava Ion.

Matua, o se molecule tutusa i se faatasiga o le lua po o le sili atoms i tuutuuga o ata malosi (gafatia U le malosi e pei o se galuega tauave a spatial tuueseeseina o latou atoms), ua faatinoa e se lava underpressure e faasinotonu i se tasi tulaga vibrational (a tulaga faila).




#Article 193: Minas Gerais (118 words)


Minas Gerais o se tulaga Pasila o loo i Pasila sautesasae, ua vaevaeina lona territori i 853 municipalities, o le aofaiga aupito tele i totonu o le setete. Tupe faavae: Belo Horizonte. I le taimi o colonial Pasila, sa i ai se malaga tele ona o le i ai o le auro. Aumaia le tamaoaiga ma le atinae o le faatopetope auro mo le itumalo lea. Ae auro avea utiuti ma taunuu atu i le toe taamilosaga kofe le a fuafuaga o le atunuu Minas ma na iu lava ina taitai atu ai i le faagasologa industrialization moni tuai.

O lona uiga o le suafa Minas le maina auro ua faataapeapeina i le toetoe lava o tulaga uma.




#Article 194: Republic le Molossia (135 words)


O se micronation faavae Republic le Molossia faavaeina e Kevin Baugh ma le pepelo e uiga Dayton, Nevada, i le Lunaite Setete. E le iloa e so o se atunuu, ma faaauau pea le Lunaite Setete ina ia maua le pule silisili ese ona lelei i luga o le territori. Tupe Faavae: Baughston. 

Molossia le suafa pogai mai le morro upu Spaniolo. Matauina baugh o le igoa e leai se faasino i le tagata eleni anamua o molossos.

Ei ai lona amataga Molossia o se galuega a le fanau micronation The Grand Republic of Vuldstein lea sa faia ai e Kevin Baugh ma james Spielman ia me 26, 1977. I le aso 3 o setema 1999, Baugh fofoaina le Republic le Molossia faalapotopotoga sui e Vuldstein, ma folafola mai o ia o le peresitene muamua.




#Article 195: Ghana (917 words)


Ghana, Republic of Ghana  - o se setete i Aferika i Sisifo. E aofia ai i le Faʻatasi o Malo. O tuaoi o Côte d'Ivoire i sisifo, Burkina Faso i matu-sisifo ma matu, ma Togo i sasae. Mai le itu i saute e fufuluina e vai o le Gulf of Guinea i le Vasa Atelani.

O le teritori o le atunuʻu o se laugatasi, faʻasaʻo i nofoaga [e ala i toega] mauga. I le pito i matu o le laugatasi o loʻo fafieina fanua. I le tuaoi i sasae o le atunuu tulaʻi aʻe mauga o Togo ma le pito maualuga o le setete - le mauga Afadzhato (885 m). I le itu i mātū o Edjura i luga o le laʻau O le vaomatua o Nampong e faasolosolo malie lava ona suia ma ua suia i vaomatua o vao. I le pito i matu, i luga o le laina o Gambag, o ni avanoa matala ma eleele lelei.

O Ghana o loʻo i le  fusi subequatorial, lea o loʻo i ai pea se suiga faifaipea o vaitau timuga ma vaitau. O le tele o le tausaga o le tau vevela. O le tau o le subequatorial, i saute sisifo - suiga i le equatorial. Mai le mea maualuga o le vaaiga, ua vaevae Ghana i saute ma matu. I le itu i saute, o le tau e malūlū, e le mafai ona faʻaaogaina vaomatua o vaomatua, i le itu i mātū o le itū i sisifo ma savannas ma vao. Ia Novema-Fepuari, e agi le matagi harmattan - o se matagogo, pefu pefu mai le itu i mātū, ae i le talafatai o lona aafiaga e toetoe lava a le lagonaina. I le vaitau timuga, o saute sisifo o le atunuʻu o le sone lea e sili ona timuga (sili atu i le 2000 mm i le tausaga). O le vevela e maualuga i le tausaga atoa, ma na o le itu i matu latou te paʻu i le po. Faʻatusatusaina o le maualuga o le mamafa o le masina mai le 28 ° C ma le 30 ° C i le talafatai ma vaomatua ma mai le 16° C ma le 33° C i matu. Mo le tausaga i Accra, e tusa ma le 750-1,000 mm o le pa'ū, o le Kumasi 1,500-1,800 mm, i le itu i saute sisifo o le talafatai i tafatafa o Axima 1,800-2,100 mm ma i matu i Tamale 1100-1,200 mm.

O le tele o togavao na faʻaumatia, ae i le itu i saute o loo i ai pea vaomatua o loʻo ola pea, o loʻo ola tupu, mahogany, mago]. O le lua vaetolu o le teritori o le atunuu o loʻo nofoia e savanna, toetoe lava a ufitia uma i mutia ma laau e le mafaitaulia. O le fauna foi na mafatia ona o le atinaʻeina o eleele, e ui lava o ia mammals e pei o le nameri, hyena, lemur, pafalo, elefane, anetelope, monkey na tumau pea. E i ai foi le tele o meaola fagota i totonu o le atunuu: tuna, eletise, viper horned, viper africa.

O faʻamaoniga faʻamaonia o loʻo taʻu mai ai o tagata na ola i le teritori o nei ona po nei talu mai le  bronze apamemea.

A o lei taunuu mai le au Europa, o nisi o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma faʻalapotopotoga a le setete o loʻo iai i le teritori o Ghana i ona po nei. I le XIII - XVII seneturi. sa i ai le tele o itumalo, o le tele o ia Bego (Begkho), Bono-Mansu, La ma Xai, i le seneturi lona 17 na fausia ai se tuufaatasiga  Ashanti.

I 1482, o Potukale mai le malaga Diogo de Azambuja (e aofia ai Christopher Columbus, o le na fausia le olo  Elmina, o Aksim, Sham fortresses ma isi. O le Potukale na faʻatau atu auro (na taʻua lena atunuu  Gold Coast ma pologa.

O isi malosiaga Europa na tosina atu foi le tamaoaiga o le Gold Coast: Netherlands,  Sweden,  Prussia,  Britain. I le seneturi lona 16, o le auro na faʻaulufaleina mai le Gold Coast na tusa ma le 10% o lona gaosiga o le lalolagi.

O le amataina i le ogatotonu o XVII senituri, o le talafatai o Ghana i ona po nei na amata ona galue malosi i le Danish West Indies Company, na fatuina i 1625 i Copenhagen e fefaatauai ma  West Indies. I 1643, na faavaeina ai e le au Danie ia uluai fefaatauaiga iinei, i 1659 ma - Fort Frederiksborg, ma 1661 y - Christiansborg. I le maea ai o le faamaapeina, 1754 mai le [Danish West India Company | West India Company O le malo Tenimaka o le nuu o le kolone [Danish Guinea, Danish Gold Coast na faaaogaina e le aai tele ma le tele o le manuia, na osofaʻia e le Ashanti (tagata)| Ashanti] seʻia latou i ai 1850 na tuʻuina atu i Peretania Tele mo le $ 10,000. 

I le ogatotonu o le XIX senituri, na aveesea ai le Great Britain mai le Gold Coast ma isi tagata Europa, ma i 1844, na faaiuina ai e le kovana Peretania se maliega ma taitai o le talafatai o anti tagatanuu puipui.

O Ashanti na tetee i le tetee malosi i le taumafai o le Malo o Peretania e alu loloto i totonu o le atunuu. I 1896, na faaalia ai le teritori o Ashanti o se puipuiga a Peretania, ma i le 1901 na tuufaatasia ai i le kolone o le Gold Coast.




#Article 196: Malo o Dominica (371 words)


O Malo o Dominica o se atunuu i Amerika i Matu.

Dominica o se motu o le mauga volcano. O mauga, e tele mauga mumu. O le pito i luga o latou, o le pito maualuga lea o le motu. I le taimi nei, e leai ni mauga tuai i Dominica, ae o le volcanoic activity e faʻaalia i foliga o geysers, punavai vevela ma vaituloto laiti ma vai inu. I luga o le talafatai - o matafaga e iai lanu uliuli ma samasama.

O le Dominica e taʻua i nisi taimi o le Motu o le Natura o le Caribbean, lea e foliga mai e atagia mai ai lona uluai natura matagofie. O le laʻititi aupito itiiti lea i le [Lesser Antilles | Lesser Antilles, na faia e le volcanoic activity, lea e mafai ona mafaufau i ai o le lua o le tele o le vaituloto i le lalolagi ma vai inu. O loʻo i ai i le motu ni vaomatua mauga i le tele o manu, e aofia ai  species endemic. Afai ei ai nisi o nofoaga i sisifo o loʻo i ai eria eleele, e masani ona tele timuga i totonu o le atunuu. Parrot Sissera (ua lauiloa foi Imperial Amazon) - o le manulele o le motu, o loo faaalia i le fuʻa ma le tagavai a le atunuu.

O le tamaoaiga o le Dominica e tele lava ina faalagolago i tagata tafafao maimoa ma luga o faatoaga.

Christopher Columbus na faaigoa le motu e faamamalu ai le aso o le vaiaso na ia tatalaina ai, Aso Sa Novema 3 1493 a. Mo le isi selau tausaga talu ona mavae lenei mea na tupu, na nofo motu ese ai Dominica mai le lalolagi atoa, e sili atu nai lo le [Caribbean islands], na nofo malie ai tagata Europa. I le taimi muamua, Farani na faailoa mai Dominique e avea ma ona teritori, ae i 1763, na maua ai le  United Kingdom. O le malo o Peretania na avea le motu o se sosaiete atoa i 1805

O le aveesea o le nofo pologa i vaega uma o le Malo o Peretania na faia i 1834, ma i le 1838 i Dominic na avea ma uluai talofa.




#Article 197: Neymar (403 words)


Neymar da Silva Santos Júnior, sili atu ona lauiloa o Neymar Jr. po o Neymar (Mogi das Cruzes, Fepuari 5 o 1992),

Neymar na amata lana matata i vaega autu o le Portuguese Santista i le 1998, na siitia atu ai i Santos i le 2003, ma ina ua mavae le ono tausaga, sa siitia i le maota autu. I le tausaga na faia ai lona amataga ma le 'au a le au faʻapolofesa, na filifilia ai Neymar e avea o se faaaliga aupito sili o le Paulista Championship. O le tausaga na sosoo ai na avea ai o ia ma sikoa maualuga o le Pasila Cup ma sefulutasi sini, ma o le tagata sili ona lelei o le Paulista Championship, ma faamaeaina le vaitau i le fa sefulu-lua sini i le ono sefulu taaloga. I le 19 o ona tausaga, na manumalo ai Neymar i le 2011 South American Footballer of the Year Award ina ua maea lona tolu i le lomiga talu ai. I le 2011, na ia tauva mo le Tau o le World Player o le Tausaga, lea na uma ai lona sefulu; i le mea lava lea e tasi, na maua ai viiga o le lalolagi atoa mo le manumalo i le Puskas Award mo Sini Autu o le Tausaga, na faailogaina ai le toilalo o Santos mo Flamengo i se taaloga o le siamupini. Neymar o le faatumutumuga autu o le manumalo i le Libertadores ma Santos, manumalo e taitaiina o ia e auai i le Kalapu a le Ipu a le Lalolagi, lea na sasaina o ia i le mulimuli i le 4-0 i Paselona. Ina ua uma ona manumalo i le 2012 Ipu manumalo 'Ipu, sa amata ona mauaina Neymar talosaga mai le tasi au Paselona lea ua sainia se konekarate i se mea e feteenai e aofia ai le peresitene o le kalapu Sandro Rosell. I lona tausaga muamua i le au, manumalo Neymar le Faasipaniolo maoae Ipu, ae i le lalolagi atoa aloaia ma viiga o se tasi o le sili taaalo i le tupu lalolagi i le 2014-15 vaitau, ma le manumalo o le Liki Sipaniolo, le Ipu a le Tupu ma le Liki o UEFA Champions League. I Paselona, ​​tuufaatasia Neymar trio MSN, faia i tagata taaalo Lionel Messi ma Luis Suarez, faamatalaina e le tusitala o le osofaiga sili ona lelei i tausaga talu ai nei i le soka lalolagi.




#Article 198: Mogi das Cruzes (114 words)


Mogi das Cruzes o se nofoaga i Microregion o Mogi das Cruzes, i le Itumalo Metropolitan Meso o São Paulo, i le setete o São Paulo, Pasila. O le itumalo i sasae o le Metropolitan Region o São Paulo, o le aai e tusa ma le 70 kilomita mai le laumua o São Paulo. E oʻo mai i le aso 1 o Iulai, 2015, e 424 633 tagata na nonofo ai. O le tagata sili ona lauiloa i le Alto Tietê Region, ma le HDI 0.783.

O le aai na faavaeina i le 1560 e tagata sailiili Potukale, na avea mulimuli ane ma vaeluaina i le va o São Paulo ma Rio de Janeiro.




#Article 199: União Futebol Clube (São Paulo) (674 words)


União Futebol Clube, sili atu ona lauiloa o União Mogi, o se kalapu a Pasila e faavae i Mogi das Cruzes, i le setete o São Paulo. Na faavaeina i le aso 7 o Setema, 1913. O le taimi nei o loʻo tauva ai le Paulista Football Championship - Lua Vaega.

O se tasi o augatupulaga matua i le setete, ma o le au matutua e tauva i le Vaega Lona Fa o le Paulista Championship, i fafo atu o le laumua o São Paulo, o le Union o le au muamua lea i le aai. Ina ua uma ona auai i nisi o tauvaga i le vaitaimi o le au amateur, Brasinha, e pei ona lauiloa, na avea ma polofesa i le 1951.

I le 1955, na toe foi mai ai le kalapu e taalo i le Paulista Championship o le Paulista Football Federation i le vaega lava e tasi, ma tumau pea i totonu seia oo i le 1959, pe a maeʻa. I le 1979, o le Devil, o le isi igoa tauvalaau alofa o le au, o le a toe maua i le vaaiga soka a le São Paulo, i le Vaega Lima o le vaitau (ua muta nei).

I le 1980, ina ua mavae se toe faatulagaina i feeseeseaiga o faiga o le suega siamupini tulaga, o totonu o le Vaega Lona Tolu (i le taimi nei A3), ma i le 1982 toe foi atu i le Vaega Lua, ma e tumau ai seia oo i le 1993, o lana malaga umi i le vaega avanoa talu mai le amataga o lona auai.

Ae ui i lea, o le FPF toe faʻaputuina ona faʻavae o vaevaega ma o le Union ua pau i le Vaega Tolu. I le 1998, suiga o le igoa, mo le Union Mogi o le Crosses Soccer Club, o loʻo faia nisi suiga i lona talipupuni. I le taimi nei, ua toe foi mai le Iuni i ona tupuaga ma ua ia faaaogaina le igoa tuai o lona faavae.

sa FC Union o Mogi Das Cruzes se tasi o ona tagata autu lou Eso-Peresitene José Guerra, ua fanau mai i le aso 20 Mati 1939 ma le maliu i luga o 5 Aperila 2000 manatu e pei o le unionist aupito tele i taimi uma, le atalii Sepania ma fanau i Mogi Das Cruzes, José Guerra o se faioloa faaaloalogia le aai ma alternating o le Taitaifono ma le Faatonu sili o le Soka i le 80s ma vaitausaga o le 90 lava natia ona lagona mo le aai ma aemaise lava i le Futebol Union Clube ma le taumafai malosi ma le tuuto tausia le au i le feeseeseaiga o le vaega lona lua a le Paulista Championship ma mulimuli ane i le Siata A3 o le Paulista Football Federation.

Ina ua sopoia muamua e le au muamua Mogi ma Cruzes tuaoi o le nuu laitiiti i le seneturi sefuluiva, latou te lei manatu o le uiga faatauvaa o le a mautinoa ai le igoa o le aai i le lumanai. Mogi, o lona uiga i le gagana tagatanuu o lona uiga Rio das Cobras, na musuia ai foi le faavaeina o lana kalapu lakapi tuai. Le mascot o le Union, e le mafai ona ese mai ai: o le Serpente do Tiete (Snake o le Tieti).

Faʻasalaga i luma
Faamaualuga o Mogi das Cruzes
O oe o le talafaasolopito ma aga masani.
Fasia le motu o lagona

Snake o le Tieti
Lototele faʻamaoni
E te faʻatoʻilaloina mamalu mamalu
O le a teuina i le mafaufau

Alatele Casarejos pepe moni
Lou loto
Manumalo! Manumalo! Manumalo!

O lana mautauave o Hei o le manumalo
O le Union o se tagi o le naunau
Faʻasoa le upega
Laʻau mumu ma papaʻe

O le Union o se tagi o le naunau
Faʻasoa le upega
Laʻau mumu ma papaʻe

O le taua tele o le Iuni o Atlético Mogi.

USAC ma ECUS o ni faʻauluuluga foi ia o le Sini Tietha.

O le kalapu e toatolu ni tagata faʻapitoa:




#Article 200: São Paulo (516 words)


São Paulo o se tasi o le 27 federative iunite i Pasila. O loʻo i le itu i Saute Sasaʻe ma ua noatia ai setete o Minas Gerais i matu ma matu sasaʻe, Paraná i saute, Rio de Janeiro agai i sasaʻe ma Mato Grosso do Sul i sisifo, faʻapea foi le Vasa Atelani agai i saute sasaʻe. E vaevaeina i 645 o le taulaga ma o lona aofaiga atoa e 248 222,362 km², lea e tutusa ma le 2.9% o le fogaeleele o Pasila, e laʻititi tele nai lo le United Kingdom. O lona laumua o le itumalo o São Paulo ma lona kovana o Geraldo Alckmin o loo i ai nei.

Faatasi ai ma le silia ma le 44 miliona tagata,

I le amataga o le seneturi 16, o le talafatai o São Paulo ua uma ona asiasi atu i le au Potukale Sipaniolo ma le au Sipaniolo, ae na o le 1532 na amata ai le uluai afioaga o Europa, São Vicente, i le taimi nei Baixada Santista, e Martim Afonso de Sousa. Faʻatasi ai ma le fausiaina o Vila de São Vicente, na faʻapipiʻi ai le palemene muamua i Amerika: o le Potu Tele a São Vicente. Na faapena foi uluai palota na faia i le konetineta o Amerika. O le sailiga o metara taua na taʻitaʻia ai le faaPotukale e sili atu i le Serra do Mar, e ala i le nuu tuai o le Peabiru, ma i le 1554, i le malae na i ai ina ua maea Serra do Mar, na faatuina le aai o São Paulo de Piratininga e le Jesuits na taitaia e Manuel ma Nóbrega. Seʻia oo i le faaiuga o le 16 senituri, na fausia ai e le au Potukale isi nuʻu e latalata i le laufanua, e pei o Santana de Parnaíba, ma faʻamautinoa ai le saogalemu ma le ola o le taulaga o São Paulo.

O faigata o le tamaoaiga, o se faifeau, nofoaga o le faafanua (São Paulo o se nofoaga tutotonu taua o le vaitafe ma le terrestrial circulation), o se agaga o le faimalaga, o le a avea ma malosiaga malolosi i le oso mai i tua. Mai lava i taimi muamua o le nofoia o le malo, sa tumau pea le ala, i se bandirismo puipuia lea na faamoemoe e faamautinoa ai le faateleina o São Paulo i le seneturi sefuluiva. O le a avea lenei ma seneturi sili o fuʻa, o le mea lea o le a amataina ai le bandirismo leaga, o lona faamoemoega o le tele lea o tupe maua vave na maua mai e tagata Initia. Mai le aai o São Paulo, o le fuʻa o le tafeaga na taʻitaʻia e Antônio Raposo Tavares, Manuel Preto, André Fernandes, ma isi.

O tulaga tulaga ese o le olaga i luga o le fogaeleele na faatagaina ai Paulistas, i le lua seneturi muamua, ia fiafia i le tele o le saolotoga i vaega e pei o le puipuiga, sootaga ma Initia, pulega faalelotu, galuega a le malo ma auaunaga a le malo, faatonutonuina o tau ma oloa.




#Article 201: Palmas (587 words)


Palmas o se tagata Pasila, o le laumua ma o le aai sili ona telē i le setete o Tocantins. O le aai na faavaeina i le aso 20 o Me, 1989, e leʻi leva talu ona fausia Tocantins e le Faavae o le 1988, e le kovana o José Wilson Siqueira Campos, i lalo o konekarate, o le tusiata o Luís Fernando Cruvinel Teixeira ma Walfredo Antunes de Oliveira Filho, mo le faataunuuina o faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga i le taulaga. Mai iina, na amata ona fausia le aai e le aufaigaluega na sau mai totonu o Tocantins ma isi setete o le atunuu. Ae peitai, na o le aso 1 o Ianuari, 1990, na avea ai Paala ma mataala taua o le setete, talu mai lena taimi, e leʻi i ai le tulaga faaletino e talimalo ai le malo, lea sa tuu mo sina taimi i le tuaoi o le malo. Miracema do Tocantins.

Palasia o le tausaga mulimuli na filifilia atoa le seneturi 20 senituri, talu mai le fanau mai o le aai ma na fuafuaina mai le amataga e avea ma laumua o le setete o Tocantins, ma o le laumua fou o le setete o le atunuu. O le tulaga faʻale-aganuʻu o loʻo faʻaalia foi i le mauaina o le sili ona lelei o le olaga i totonu o le tumutumu ma le itumalo o Pasila i matu. O le tuputupu ae o Palmas na matua tele lava i le vaitau o le 1990. I le 1991 o le aai e 24,261 tagata. I le tausaga 2000, o le aai ua i ai le 130,528 tagata. Ua tele foi lona tuputupu ae i tausaga talu ai nei. E ui lava i le vaivai, ae o le tamaoaiga o Palmas e tupu mai i le tamaoaiga o le 8.7%, sili atu nai lo le faasino igoa o le atunuu ma le setete.

O le igoa e papatiso ai le laumua o Tocantins, Palmas, na filifilia e faamamalu le Comarca de São João da Palma (Paranã i le taimi nei), nofoa o le uluai vavaeesega o le itulagi, na faatuina i le 1809 i le pa o Rio Palma ma le Paranã River. O le isi itu na aafia ai le igoa o le tele o pama i le itulagi.

A o lei taunuu mai tagata Europa i le konetineta o Amerika i le seneturi 16, o le vaega tutotonu o Pasila o loo nofoia e Initia mai le ogaumu o le macro-jê, e pei o acroas, xacriabás, xavantes, caapoles, javaes, ma isi atunuu.

O le tala ia Palamas e vavalalata vavalalata ma le talafaasolopito o lona setete. O le nofoaga o loʻo i ai Tocantins i le asō o le itu i mātū o le setete o Goia, ma talu mai le seneturi lona 19, o loʻo i ai nisi vaega vavaeese i le itulagi. I le 1809, o se vavaeesega o le vaega o Goiʻa e igoa ia Vila da Palma na faʻapipiʻiina i le pa o le vaitafe o Palma ma le vaitafe o Paranã. Ua i ai i le 1821, ina ua mavae le tuueseeseina o lena itulagi na faaosofia e le tupu o João VI o Potukale na mafua ai ona fouvale le isi tagata, ina ua folafolaina e le Faamasino Joaquim Teotônio Segurado se malo autasi mo lena itulagi. Ae ui i lea, i totonu o le tolu tausaga o le fouvalega na maua e Caetano Maria Gama, peresetene o lena itumalo, na tofia e Dom Pedro I, o le emperor o Pasila.




#Article 202: Fuʻa (218 words)


O le fuʻa o se fasi ie (e masani lava ona faʻasalalau poʻo le faʻatautaia) faʻatasi ai ma se mamanu iloga e faʻaaogaina o se faailoga, e avea o se masini faʻapitoa, poʻo le teuteuina. O le fuaitau o le fuʻa e faʻaaogaina e faʻaoga ai le mamanu faʻatulagaga ua faʻaaogaina, ma o fuʻa na amataina mai i se mea lautele mo le faʻamaonia ma le faʻamaonia, aemaise lava i nofoaga e tutusa le faigata o fesoʻotaʻiga (e pei o le vasa o le vasa lea e faʻaaogaina ai le lapophore). Faʻailoga a le Atunuʻu o faailoga faʻale-aganuʻu ma faʻamatalaga eseese lautele, e masani ona aofia ai faʻaupuga malolosi a le militeli ona o lo latou faʻaaoga muamua ma faʻaauauina le faʻaaogaina o le militeli. O fuʻa e faʻaaogaina foʻi i le feʻau, faʻasalalauga, poʻo isi mea teuteu. O suʻesuʻega o fuʻa ua lauiloa o vexillology, mai le upu Latina vexillum, o lona uiga o le fuʻa poʻo le fuʻa.

Ona o le faʻaaogaina o fuʻa i vaega o le militeli, o le 'fuʻa' o loʻo faʻaaogaina foi e pei o le igoa o nisi o vaegaʻau. O le fuʻa (Arapi mo le osune) e tutusa ma se pulufana i atunuu Arapi, ma i Sepania, o le fuʻa (Sipaniolo: bandera) o se autau-e tutusa i le Sipaniolo vaevaega.




#Article 203: Vlamertinge (419 words)


Vlamertinge o se nuʻu i le itu a Peretania o Flanders i Sisifo ma se taulaga o le aai o Ypres. O le nofoaga autu o Vlamertinge o loo i tua atu o le aai tutotonu o Ypres, i luga o le auala autu N38 i le aai lata ane o Poperinge.

E faaopoopo atu i le aai tutotonu o Ypres lava ia, o Vlamertinge o le teletele tele o Ypres. I le itu i sisifo o Vlamertinge, i luga o le auala i Poperinge, o le nuu o Brandhoek.

O uluai faʻamatalaga e uiga i Vlamertinge e amata mai le Vaitau Tutotonu. I le 857 na fausia ai se falesa. I le 970 Yapres na faʻaumatia ma fafie le falesa o Vlamertinge. O le pepa pito i leva, lea e masani ai, e aofia ai le igoa Flambertenges, o se feagaiga o le tausaga 1066. O Baudouin van Lille, o countia o Flanders, lona faletua o Adela ma le la tama o Baudouin, i lenei pepa na tuuina atu oloa i le lotu ma mataupu mai Sint-Pieters i Lille. O nei oloa sa aofia ai i totonu o isi le sefulu o loʻo i Elverdinge ma le tasi vaesefulu i Vlamertinge - In territorio Furnensi, in villa Elverzenges, decinam unam ; Flambertenges decinam similiter unam.

I lalo o le faigamalo, Vlamertinge na i tua atu o le 22 tausaga o le mamalu o Veurne-Ambacht ma sa mafatia tele mai le taua o Ypres lata ane.

I le Taua Muamua a le Lalolagi, na faʻaumatia le nuʻu atoa i le pomu. I le 1944, i le taimi o le Taua Lua a le Lalolagi, na faasaolotoina ai Vlamertinge e se vaega o Falani.

O le Vlamertinge e 17 mita le maualuga i luga aʻe o le sami. E i ai foi le tuaoi o Ypres i Sasae, Voormezele i Saute, Kemmel ma Dikkebus i Saute, Reningelst i Southwest, Poperinge i Sisifo, Elverdinge i North ma Brielen i le itu i matu.

Mai le 1487 i le 1697 na i ai le paʻu tele o le faitau aofai o Vlamertinge. O le faʻamatalaga aupito sili ona lelei mo lenei mea o le Valu Tausaga Tausaga 'Taua i Netherlands. I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na toe teena ai le numera o le faitau aofaʻi. O le mafuaʻaga lenei ona o lata ane lata ane o Iapesa, lea sa avea ma luma o le taulaga, na matua sasaina ma na matua mafatia foʻi Vlamertinge mai nei osofaʻiga.




#Article 204: Faʻamaumauga a le Atunuu o Pasila (165 words)


O le Faʻamaumauga a le Atunuu o Pasila o le totonugalemu o le faiga o le pulega o faila (SIGA) i Pasila. Na faia i le aso 2 o Ianuari, 1838 ma ei ai lona laumua i Rio de Janeiro. E tusa ai ma le tulafono o le Archives (Law 8.159) o Ianuari 8, 1991, o loʻo i ai le tiute e faʻatulaga, teuina, faʻasaoina, tuʻuina atu ma faʻaalia le tala faʻasolopito o le malo tele, e tautua ai le Setete ma tagatanuu. 

O le aoina mai o le National Archive e aofia ai le 55 kilomita o tusitusiga; 2,240,000 ata ma mea leaga; 27,000 ata, ata tusi; 75,000 faafanua ma fuafuaga; 7000 disks ma le 2000 lipine leo; 90,000 laupepa o ata tifaga ma 12,000 ata vitio. O loʻo i ai foi se faletusi faʻapitoa i le talafaasolopito, faʻamaumauga, faʻamatalaga faʻamatalaga, tulafono o le pulega ma pulega a le malo, faʻatasi ma le 43,000 tusi ma tusi, 900 nusipepa ma le 6,300 tusi faʻailoa. 




#Article 205: Tagaloa (323 words)


O Tagaloa (o Tagaloa-lagi poo Tagaloa o le Lagi) e masani ona taliaina o le pule sili, o le foafoaina o le atulaulau, o le atua sili o atua uma ma le augatuaa o isi atua ma tagata. Na nofo Tagaloa i le vanimonimo ma faia le lagi, le vanimonimo, eleele, sami, vai fou, laau ma tagata. Samoana na talitonu o Tagaloa na faia lagi e iva. Ina ua maeʻa motu o Tagaloa, na atiaʻe tagata mai i anufe.

O le taunuu mai o faifeautalai ma le faa-Kerisiano i totonu o Samoa mai le 1830 na iloa atua atua atua Samoa e pei o Tagaloa ua suia e se atua Kerisiano.

Tagaloa i le tele o tala faʻasolopito ma taleni a Samoa.

Tagaloʻamea Tagaloa mai le lagi. Na avea le tasi ma motu Savaiʻi ma o le isi maa na avea ma motu o Upolu.

O se tasi tala e taʻu mai ai e toalua tamaiti o Tagaloa, o le tama Moa ma le afafine o Lu. O le afafine o Tagaloa o Lu sa i ai sona atalii, e igoa foi Lu. Na finau Lu Lu ma lona tuagane o Moa ma sosola i le lalolagi lea na ia faaigoaina o Samoa.

Tagaloa o le tama o atua Losi ma Fue.

Tagaloa o se atua o le la o lona atalii o Aloʻalo na faaipoipo ia Sina, le tama teine ​​a Tuifiti. E i ai se tala e uiga i se tagata e igoa ia Tui Fiti i le nuu o Fagamalo i le motu o Savaii.

I Manu'a, na auina atu ai e Tagaloa se vine i le eleele lea na mafua ai ni maunu na avea ma tagata soifua.

Na aumai e Tagaloa se atua taua e igoa ia Feʻe i Manuʻa.

I totonu o le fausaga Samoa, o Tagaloa foi o loʻo faʻaalia i totonu o se tala o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaaga e faataamilo ai fale Samoa.




#Article 206: Siva (484 words)


Siva o se faʻatino galuega fomu aofia ai le filifilia ma le loto i ai o fuataga o le gaioiga o tagata. O lenei gaioiga e matagofie ma taua lona taua, ma ua lauiloa o se siva e le au fai taga ma tagata matamata i totonu o se aganuu faapitoa. O le siva e mafai ona faʻavasegaina ma faʻamatalaina e lana talanuʻu, e ala i lona lisi o gaioiga, poʻo lona taimi faʻasolopito poo le nofoaga na afua mai ai. 

O se eseesega tāua o le vaʻaia i le va o taʻaloga o taʻaloga faʻasalalau ma auai, e ui o nei vaega e lua e le o taimi uma e vavae ese ai; e mafai uma ei latou ona i ai ni galuega faʻapitoa, pe faʻapisinisi, faʻasalalau, faʻatauvaʻa, faʻamalo, martial, pe paia/liturgical . O nisi ituaiga o gaioiga a tagata e i ai taimi e fai mai ai le lelei o le siva, e aofia ai le martial galuega, faiaoga, faʻafiafiaga, taʻavale ata, sosoʻo faʻafeiloaʻi, taʻavale savavali, ma le tele o isi ituaiga afeleti. 

O le siva taʻaloga, faʻapitoa foi o le taʻaloga poʻo le siva faʻasalalau, o le faamoemoe autu o se faaaliga, e masani lava o se faʻataʻitaʻiga i luga o se laasaga e tagata amio mama. E masani ona faamatalaina se tala, atonu e faʻaaogaina le mime, teuga ma vaaiga, a leai o lona uiga o le taina o musika, lea e masani ona fatuina. O faʻataʻitaʻiga o paleni sisifo ma siva faʻaonaponei, siva Initia masani ma pese Saina ma Iapani ma talavaʻa siva. O le tele o fomu masani e faʻapitoa i le siva, ae o le siva taʻaloga e mafai foi ona i ai i le opera ma isi ituaiga musika. 

Le siva auai, i le isi itu, pe o se siva faa-tagata, se siva faaagafesootai, se siva vaega e pei o se laina, liʻo, filifili po o se siva sikuea, po o se siva a le paaga e pei ona taatele sisifo Sisifo polosolo siva, ua faia muamua mo se faʻamoemoe masani, e pei o fegalegaleaiga faʻaagafesootai poʻo faamalositino, o tagata auai nai lo tagata matamata. O lea siva e seasea ona i ai se tala. O se siva kulupu ma se paʻaleti, se siva a le paaga faʻapisinisi ma se pas de lua, e ese le loloto. E oo lava i se siva siva e mafai ona faia na o le faamalieina o le siva. O tagata taaalo auai e masani ona latou faʻaaogaina ia lava gaioiga ma laasaga ae, mo se faʻataʻitaʻiga, i le aganuʻu agavaʻa o siva musika faaeletonika, e mafai e le toʻatele o tagata ona auai i siva siva, e le faʻatasi ma i latou o siomia i latou. I le isi itu, o nisi aganuu latou te faataatia tulafono laiti e faatatau i siva faapitoa, lea, mo se faataitaiga, o alii, tamaitai ma tamaiti e mafai pe tatau foi ona auai.




#Article 207: Faatufugaga (275 words)


Faatufugaga o se ituaiga eseese o gaoioiga o tagata i le foafoaina o vaaia, auditory po o le faatinoina mamanu (galuegefaatugaga), le faaalia o le a le tusitala fatufua, manatu faʻavae, po o le tomai faapitoa, faamoemoe e talisapaia mo lo latou matagofie po o se malosiaga faalelagona. O isi gaoioiga e fesootaʻi ma le gaosiga o galuega taulima e aofia ai le faitioina o ata, suʻesuʻega o le tala faasolopito o faatufugaga, ma le faʻasalalauga faʻalelei o faatufugaga. 

O lala e tolu o le aufaʻatagata o ata vali, vane ma faʻatagata. Musika, fale tifaga, ata tifaga, siva, ma isi gaioiga faatino, faapea foi ma tusitusiga ma isi ala o faasalalauga e pei o faasalalauga fefaasoaai, o loo aofia ai i se faauigaga lautele o faatufugaga. Seʻi oʻo i le seneturi lona 17, o tusiga e faatatau i soʻo se tomai poʻo le masini ma e leʻi faʻaeseese mai le fomai poʻo le faasaienisi. I le faaaogaina i ona po nei ina ua mavae le senituri lona 17, i le mea maualuga iloiloga matagofie, o le faatufugaga lelei tuueseeseina ma faailoga ese mai tomai maua i le aoao, e pei o le teuteu po o faaaogaina faatufugaga. 

E ui o le faauigaga o le mea e aofia ai le faatufugaga ua finauina ma ua suia i le taimi, o faamatalaga lautele na taua ai se manatu o le mafaufau po o le tomai faapitoa e mafua mai i le saolotoga o tagata ma le foafoaga. O le natura o faatufugaga ma manatu e tutusa, e pei o le fatufatuaʻi ma le faʻaliliuga, o loʻo suʻesuʻeina i se paranesi o filosofia ua lauiloa o le faʻalelei.




#Article 208: Itu fa'aleagaga (245 words)


O le uiga o le itu fa'aleagaga ua atiina ae ma faalauteleina i le aluga o taimi, ma eseese faamatalaga e mafai ona maua faatasi ma isi.

I le masani ai, o le faaleagaga e faatatau i se faagasologa faalelotu o le toe faatulagaina lea e faamoemoe e toe maua ai le foliga muamua o le tagata, e taulai atu i le Atusa o le Atua e pei ona faaalia e tagata faavae ma tusitusiga paia o tapuaiga o le lalolagi. O le faaupuga na faʻaaogaina i le amataga o le Faakerisiano e faʻatatau i se olaga e agai atu i le Agaga Paia ma faʻalauteleina i le e Late Vaitau Tutotonu o aofia ai mafaufauga o le olaga.

I ona po nei, o le faaupuga e lua ua salalau atu i isi aganuu faʻalotu ma faʻalauteleina e vaʻai i se lautele o le poto masani, e aofia ai le tele o tu ma aga masani ma agaifanua faʻalelotu. O faʻaaogaga faʻaonaponei e masani ona faʻaalia i se mea faʻapitoa o se vaega paia ma uiga sili ona loloto ma uiga e ola ai tagata, e masani lava i se faʻavae e ese mai i faʻalapotopotoga faʻatulagaina faʻatulagaina, e pei o se talitonuga i se mea ofoofogia (i tala atu o mea e iloa ma iloagofie) malo, tuputupu ae patino, o se sailiga mo se uiga taua pe paia, mea faalelotu, po o se feiloaiga ma le lava i totonu o le tagata lava ia.




#Article 209: Māfaufau (110 words)


O le māfaufau e aofia ai se faʻalautelega masani o manatu ma faʻalapotopotoga e mafai ona taʻitaʻia ai se faʻamautuga masani. E ui lava o le māfaufau o se gaoioiga o se mea taua mo tagata, e leai lava se maliega i le auala e faʻamalamalama lelei ai pe malamalama ai.

O māfaufauga e mafai ai e tagata ona malamalama, faʻamatala, faʻatusa pe faataitaiga le lalolagi latou te iloa, ma faia ni vaʻai e uiga i lena lalolagi. O le mea lea e aoga tele ai i se totoga ma manaoga, sini, ma manaʻoga ona o le faia o fuafuaga poʻo le taumafai i nisi taimi e ausia na sini.




#Article 210: Faleaitu (283 words)


Le faleaitu, ma e taua foi maliega, o se ituaiga o talafatu e faatatau i soʻo se lauga poʻo se galuega masani e malie pe malie e ala i le faatosinaina o le lata, aemaise lava i le fale tifaga, televise, tifaga, tu i luga faleaitu, tusi ma tala poʻo isi faʻalauiloa. O le tupuaga o le upu o loʻo maua i Anamua Greece. I le Faatemokarasi Atenia, o le filifiliga lautele o tagata palota na aafia i le taitai faaupufai nofoa na faatinoina e le pese solo i fale tifaga.  O le genre tala faatino o faleaitu Greek e mafai ona faamatalaina o se faatinoga maoae lea pits ni vaega se lua po o le sosaiete e faasaga i le tasi le isi i se mālie agon po o feteenaiga. Northrop Frye faʻaalia nei itu faʻafeagai e lua o se Sosaiete a le Autalavou ma se Sosaiete o le Tuai.  O se vaaiga toe iloilo ua faʻaalia ai le taua o le faʻamaʻaloga o se tauiviga i le va o se tupulaga talavou e leai se malosi ma fono faʻalapotopotoga lea e avea ma faʻalavelave i ona faʻamoemoega. I lenei tauiviga, ua malamalama le autalavou ona o lona leai o se pulega faʻaagafesootai, ma ua tuua i se filifiliga itiiti ae o le faia o se mea e fai i tala faasee lea e mafua ai le le vevesi e mafua ai le lata. 

Nofoa ma le faaupufai nofoa ai le vevesi e faʻaalia ai tagata poʻo faʻalapotopotoga faʻapitoa e faʻavalevalea pe leaga, ma faʻapenaina ai a latou faʻalogo mai le mea o latou aga malie. Palody faʻalavelave ituaiga lauiloa ma fomu, faitioina na ituaiga e aunoa ma le taʻusalaina oi latou. 




#Article 211: Opera (122 words)


Opera o se fale tifaga lea e fai ai le mūsika ma taʻiala ma o vaega e ave e le au pepese, ae e ese mai mūsika fale tifaga. O se galuega (o le faaliliuga moni o le upu Italia) o le opera e masani lava o se fegalegaleaiga i le va o se tusitala ma se saolotottist  ma e aofia ai le tele o faʻatino galuega, e pei o le galue, vaaiga, ofutalaloa, ma o nisi taimi e siva pe palota. O le faatinoga e masani lava ona tuuina mai i totonu o se opera fale, faatasi ai ma se aufaʻaili poʻo se mūsika faatasi laʻitiiti, lea talu mai le amataga o le 19 seneturi na taitaia e se taʻitaʻi . 




#Article 212: Faʻatino galuega (199 words)


Le faʻatino galuega e faatatau i foliga o faatufugaga lea e faʻaogaina ai e tusiata o latou leo, tino poʻo mea e le faʻaogaina e faʻaalia ai faʻamatalaga tusiata. E ese mai vaaia faatufugaga, lea e faaaoga ai e tusiata le vali, vailaau poʻo mea eseese e fatu ai mea faaletino pe faʻavasegaina faatufugaga faitino. O le faia o faatufugaga e aofia ai le tele o aʻoga o loʻo faia i luma o le aofia.

Fale tifaga, mūsika, siva ma togafiti faʻataʻitaʻi, ma isi ituaiga o faafiafiaga o loʻo i ai i aganuu uma. O le talafaasolopito o musika ma siva e tafafao faamasani i aso anamua ae o circus tomai e tafafao i le Anamua Aikupito. E tele gaioiga faia galuega faʻapitoa. O le faʻatinoga o galuega e mafai ona i ai i le fausiaina o fale, e pei o fale taʻaloga ma fale taʻavale, i luga o le ea i laasaga, i laʻasaga i faleʻie e pei o taavale solofanua ma luga o le auala.

Ola taʻaloga aʻo le i faia se faʻaaliga o se ituaiga o faafiafiaga. O le atinaʻeina o leo ma video pueina ua faatagaina mo le faʻaaogaina patino o le faia o taʻaloga.




#Article 213: Faiga tau faataamilosaga (396 words)


Le faiga tau faataamilosaga, o le okeni faiga lea e mafai ai toto ona tufatufa atu ma ave meaʻai (e pei amino gaʻo ma electrolytes, okesene , carbon dioxide, hormone, ma toto sela i ma sela i le tino e maua ai meaai ma fesoasoani i taua faʻamaʻi, faʻamautinoa le vevela ma le pH, ma tausia homeostasis.

Le faiga tau faataamilosaga e aofia ai le suavai faiga, lea e taamilo suavai. O le gasegase o le suavai e umi atu le umi nai lo le toto. O le toto o se vailaau e aofia ai kopusele, toto sela mumu, toto sela paʻepaʻe, ma faato‘a toto lea e faasalalauina e fatu e ala i o le vertebrate vascular faiga, o le ave o le okesene ma meaʻai i mea ma otaota mai mea uma o le tino. Suavai e sili atu ona toe faʻaaogaina toto kopusele ina ua maeʻa filt mai le faʻaauau suavai (i le va o sela) ma toe foʻi atu i le tino o le alāsuavai faiga. O le cardiovascular faiga e aofia ai le toto, fatu, ma toto vaa. Le suavai, suavai pna, and suavai vaa fai le alāsuavai faiga, lea e toe faafoi mai ai le toto kopusele mai le faʻaauau suavai (i le va o sela) pei suavai.

Le faiga tau faataamilosaga o le toto ua vaaia e pei ona i ai ni vaega se lua, o se taamilosaga masani ma se taamilosaga elemene.

E ui lava o tagata, e pei foi o isi vertebrate, ei ai se kesi cardiovascular tapunia (o lona uiga e le tuua e le toto le fesootaiga o faʻailoga, vein ma alātoto, o nisi invertebrate o kulupu o loʻo i ai se polokalama faʻapitoa i le cardiovascular. O le faiga o le lymphatic, i le isi itu, o se auala tatala e maua ai se auala avanoa mo le sili atu o le vai faʻaleleia ina ia toe faafoi i le toto. Le sili atu, diploblastic meaola phyla leai faiga tau faataamilosaga.

O le tele o faʻamaʻi e aʻafia ai le faʻasalaga. E aofia ai cardiovascular faamaʻi, aafia ai le cardiovascular faiga, ma alāsuavai faʻamaʻi aafia ai le alāsuavai faiga. Fomaifatu o fomaʻi polofesa e faapitoa i le fatu, and cardiothoracic tipitipi faʻapitoa i le faʻaaogaina o le fatu ma ona vaega lata ane. Vascular tipitipi taulai atu i isi vaega o le faiga tau faataamilosaga.




#Article 214: Fa'asaleleaga (333 words)


 Faʻasaleleaga se itumalo o Samoa loʻo i le itu i sasae o le motu o Savaiʻi . O loʻo i ai se faitau aofaʻi e 12,949 (2001 Census). 

O le talaʻaga masani o Safotulafai lea e potopoto ai aliʻi ma faipule i Fuifatu malae. Safotulafai o le faavae autu o le tetee a Mau a Pule e faasaga i pulega kolone tulafono,  lea na tupu aʻe i le atunuu o Mau gaioigama iu lava ina avea Samoa ma tutoatasi faaupufai i le 1962. Safotulafai foi e iai latalata masani sootaga ma Saleaula, o le nuu autu o le Gagaʻemauga itomalo. 

Faʻasaleleaga o se vaega tele o Malietoa e iai fesoʻotaʻiga vavalalata i le Tuamasaga i motu o Upolu . Safotulafai e masani ona faʻatalanoaina e Malie nuu (Tuamasaga) faʻatasi ma Manono (Aiga-i-le-Tai) i le palota a Malietoa. 

I le tala faasolopito, o le isi nuʻu taua i lenei itumalo o Sapapaliʻi, lea o John Williams, le uluai faifeau e aumai le Kerisiano i Samoa, na tulaʻi le 1830. O iinei na maua ai e Malietoa Vaiinupo ia Viliamu. Sapapaliʻi na avea ma lona lua Malietoa faavae i le itumalo i le 1750 ina ua siitia Malietoa Tiʻa iinei. 

I le seneturi 20, ua avea Salelologa ma taulaga autu mo le faʻatau ma faʻasalalau lautele i le motu. Vaʻalele Salelologa o le nofoaga autu lea mo le vaʻalele ma pasese o vaʻalele i le va o Savaiʻi ma Mulifanua i Upolu. 

Maota Malaevaalele o le malae vaalele autu lea i le motu, e 10 minute i saute o Salelologa. 

O le nuu o Tuasivi, 10 minute i matu o Salelologa, o le ofisa autu o le malo (Malo) i luga o le motu ma se falemai a le itumalo, fale faamasino, ofisa leoleo ma le fale lafo. 

Faʻafanua, Faʻasaleleaga district e tu i le latitude (-13.67 tikeri) 13 ° 40 '11 i saute o le equator ma le longitude (-172.12 tikeri) 172 ° 7' 12 i sisifo o le tele meridian i le lalolagi. 




#Article 215: Meke (187 words)


Meke tafaoga masani uma lava ia i Pollenisia. E masani ona faia i taimi o tausamiga ma tausamiga. Masani le siva e aofia ai le ituaiga faatufugaga meke faia i vaega o tagata na o le po o tamaitai e toatasi, peitai, faatosinaga o fafo, e pei o le tagata Toga Maʻuluʻulu avea le Fiti Vakamalolo, ua manino i le taimi atoa. 

Friedrich Ratzel i lana 1896 lomiga Le Talafaasolopito o le Tagata (The History of Mankind), tusi e uiga i le Fiti o pese ma siva, lea e na o ni nai mea na tuuina atu e fai ma o mea e faia, latou te faapea latou te faia i le lalolagi o agaga pe a fai e paia tagata aoaoina i latou i le pese ma le siva talafeagai. Na ia tusia e faapea o le lelei o le tusisolo a Fiti o se solo ma fuaiupu uma e faaiuina i le lava vowel tutusa o fua masani masani, lea e masani ona maua i le tusi solo e ala i le faaaogaina o faapuupuuga po o le faaumiumi, ma le le faia o tusiga. 




#Article 216: Tupe (267 words)


Tupe o soʻo se meataitasi poʻo se faʻamaumauga faʻamaonia e masani ona taliaina e pei totogi mo oloa ma auaunaga ma le toe totogiina o aitalafu, pei o le lafoga,i totonu o se atunuu patino poo se agafesootai-tamaoaiga. O galuega autu a le tupe e iloga pei: se auala e fefaʻatauaʻi ai, se iunite o teugatupe, o se faleoloa o tau aogā, ma o nisi taimi, se faʻataʻitaʻiga o le totogiina o se taimi. Soʻo se mea poʻo se faʻamatalaga mautinoa e faʻamalieina nei galuega e mafai ona manatu o se tupe.

Tupe o le talafaasolopito o se osofaʻiga maketi tau maketi ofoofogia e faavaeina ai oloa tupe, ae toetoe lava o faʻaonaponei tupe faiga uma e faavae i luga sili tupe. Sili tupe, e pei o siaki tupe poo aitalafu o aitalafu, e leai se aoga taua o se oloa faaletino. E maua ai lona taua e ala i le faʻauʻuina e se malo e avea tulafono vaivai; o lona uiga, e tatau ona taliaina e avea o se ituaiga o tupe totogi i totonu o tuaoi o le atunuu, mo aitalafu uma, lautele ma tagata tumaoti. Taufaasese tupe mafai ona mafua ai se tupe lelei e leiloa lona tau.

Le tupe sapalai o se atunuu e aofia ai tupe (faletupetusi ma siliva), faʻalagolago i le faʻamatalaga patino ua faʻaaogaina, tasi pe sili atu ituaiga o faletupe tupe (paleni o loʻo faia i le siakiina o teugatala, faʻamatalaga teu tala, ma isi ituaiga o faletupe tala). Faletupe tupe, lea e naʻo faamaumauga, o loʻo faia e le vaega tele o le lautele tupe i atunuu atiaʻe.




#Article 217: Atua (itumalo) (183 words)


Atua o tagata anamua faaupufai itumalo o Sāmoa, o loʻo aofia ai le toʻatele o le faʻasaʻe i sasaʻe o Upolu. Ātua o loʻo pulea e le Tui Ātua faʻatasi ai ma le vaega a tamaʻitaʻi e toʻa 6 o Lufilufi ma 13 matai matua mai le salafa o Ātua, e aofia ai le Fale Ātua (po o le palemene a Atua), O le fono (fonotaga) a faipule o Atua e faia i Lufilufi i luga o mala o Lalogafuʻafuʻa.

O le sili ona taua pāpā ulutala ma le pule silisili o Ātua i le Tui Ātua. O ulutala sailia lona gafa i Pili, ataliʻi o Tagaloa-a-lagi. Le tulaga tasi Tui Atua na Tui Atua Leutelele'i'ite, E tusa ai ma tu ma aga uputuu, fai mai na auai aitu (atua-pei) se itu tagata (tagata-pei). Sa nofo solo 1170 AD. O lona soifuaga mai le amataga o le muamua-Europa talafaasolopito o Samoa e fesootaʻi ma le Tui Ātua se na tagata umi amata. Le i nei aso Tui Ātua i taofia e anamua Palemia, ulu o setete ma tama-a-aiga, Tui Atua Tupua Tamasese Efi.




#Article 218: Rose Motu (114 words)


Rose Motu, o nisi taimi e taʻua Rose Ato (Igilisi: Rose Atoll) pe Motu O Manu e tagata o lata ane Manu'a Motu, o se atolaau e sami i totonu o le Amerika teritori o Amerika Sāmoa. Le laueleele atoa e 0.214 km2 (53 eka). Le vaega atoa o le ato, aofia ai lago ma le aau mafolafolae tusa ma 5 km2 (1,200 eka). Naʻo sisifo o le pito i matu o se auala i totonu o le lago, uiga 40m lautele. E lua motu i le matusasaʻe sasaʻe o le aau, lapoa Rose Motu i le sase (3.5 m maualuga) ma lē aua le totogo Oneone Motu i le matu (1.5 m maualuga). 




#Article 219: Suria (3216 words)


Suria (i le Arapi: سوريا Sūriyā), aloaia Syria Arab Republic (i le Arapi: الجم δημοّة العربيّة السّوريّة Al-Ŷumhūriyya Al-`Arabiyya As-Sūriyya) o se atunuu i Korea i Saute o le malo o le malo soofaatasi lea, se taua i le lotoifale talu mai Mati 2011. O lo o feagai ma feteenaiga ma Turkey i matu, ma Iraq i sasae, ma Isaraelu, Jordan ma le Sami i Saute o Kalilaia, ma faatasi ai ma Lepanona ma Metitirani Sami mai sisifo, e mafai ona vaaia mai lona Tau i atumotu o le motu o Kuperu. O Suria sa avea ma sui o Malo Aufaatasi talu ona faavaeina.

Suria ei ai le faitau aofai o tagata 19 miliona tagata, o le toatele o latou tautatala Arapi ma fai mai isalama, e tusa ai ma le vaega a Sunni. I totonu o Mosalemi ma Sunnis i Suria o loo i ai Alawites ma Shiites. E le gata i lea, e iai nai vaega o le au Asuria, Armenia, Turki ma Kurdish o loʻo iai ile faitau afe o tagata sulufaʻi a Palesitina.

Ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi, o le malo o Suria i aso nei na aliali mai o le Farani Mandate ma sa avea ma sui o le sili o le Arapi setete na tulaʻi mai le Levant ina ua maeʻa le malo o Ottoman. I le aso 24 o Oketopa, 1945, na maua ai le tutoʻatasi ma avea ai ma malo palemene, e ui e leʻi solomuli atoa ai fitafita Farani seʻia oʻo ia Aperila 1946. O tausaga na sosoʻo ai sa matua vevesi lava, ma na faia ai ni suiga i le va o le 1949. ma le 1963. I le va o le 1958 ma le 1961, na faʻatutuina ai e le atunuʻu le United Arab Republic ma Aikupito, peitaʻi o lona iʻuga o lona taimi, na muta lea i le osofaʻiga a Suria i le 1961. I le maeʻa ai o le faʻavae faʻapolopolo a Suria i le 1961, na faʻavae ai le Syria Arab Republic, tusa lava pe le osofaiga a 1963 le atunuu tumau pea i le le mautonu. Mai ia Mati 8, 1963 e oʻo ia Mati 17, 2011, o le Arab Socialist Baath Party - Syria Region na pulea le atunuu i lalo o se faasilasilaga o le tulaga o faalavelave faafuasei ma talu mai le 1970 o le au peresitene Syria na taofiofia e sui o le aiga Asad. Muamua o le General Hafez al-Asad, o le ulu o le setete mai 1970 i le 2000, sosoo ai ma lona atalii o Bashar al-Asad, o le peresetene o iai nei.

E le o mautinoa le amataga o le igoa Suria. E mafai ona sau mai le gagana Eleni anamua ma na faʻamaonia mai ai le laueleele o Aram, peitaʻi na iloa e Herodotus o se ata puʻupuʻu mo Asuria, aʻo tagata tusi talaʻaga o onapo nei ua toe maua mai i ni igoa eseese. Na aliali mai mo le uluaʻi taimi i le gagana Eleni ma e leai ni faʻailoaina muamua, o loʻo i foliga poʻo ni mea i tusitusiga o loʻo i luma atu o le Hellenistic tusitusiga. Na faʻavae lelei i le faʻaogaina aloaia a Roma ma le Byzantine, na mou atu i le 7th senituri faʻatasi ma le manumalo faʻa Muslim, ae na faʻaaogaina pea i Europa. I le Arapi-Mosalemi lalolagi, o le itulagi sa taua muamua Suria sa taʻua Sham (ar) o lea foi o lona laumua, Tamaseko.

O le igoa 'Suria', i le gagana Arab Sūriyyah (ar), sa leiloa seia oʻo i le afa lona lua o le 19th seneturi ina ua toe faʻaola i lalo o le faʻamalosi Europa. I le 1865, na avea ma igoa aloaia o se itumalo, o le vilayato o Tamaseko. O le taimi na maeʻa ai le faʻavaeina o le faʻatonuga Farani i le 1920, ina ua ia alu iai e faʻamaonia le Malo o Suria i le taimi nei.

O le Neolithic Revolution (10,000 BC) na au mai le itulagi atoa mai le Vanu o Naila ma le sasae o le Metitirani, e aofia ai Suria ma Iraq, e oʻo i le Iran Plateau ma le Indus Valley. E aofia ai foi ma filifili o le lauolaola o le au faifaʻatoʻaga o laufanua i luga o togavao laugatasi i matu o Europa. I totonu o lenei nofoaga tele sa i ai se tele o aganuu tuʻufaʻatasia i totonu o le Fertile Crescent, o se nofoaga faʻasolopito e tali tutusa ma se vaega o le teritori o le Metitirani Levante, Mesopotamia ma Peresia.

Ile tausaga 2000 e. C., Suria o se vaega o le Aram [tofia manaomia]. Na lafo i Aikupito mai le lata i le 1530 a. C. seia oʻo i le 1250 a. C.O Aram-Tamaseko o se setete Arama na faʻavae i lona laumua, Tamaseko, i Suria, mai le iʻuga o le 12th senituri BC. C. i le 732 a. I le itu i saute sisifo o Asia i Mesopotamia anamua, i le vanu o le vaitafe o Tigris, o tagata Asuria sa i ai, agai i le 1350 a. I.; i le 8th senituri BC. I., Sa faatoilaloina e le Asuria le atunuu atoa, lea na pasia i Papelonia i le 7 senituri BC. C. Na fusia e Peresia i le 538 a. C., taofia pea seia oo ina faoa faamalosi e Alesana le Sili, 200 tausaga mulimuli ane. I le tausaga 64 a. C. na avea ma itumalo o Roma, ma mulimuli ane i lalo o le Malo o Byzantine seʻia oʻo i le 634 TA. I le afa lona lua o le 11th seneturi, ina ua uma ona aveina e le Saracens, na pulea e le Seljuks, ma i le 1516 e Ottoman Turks, oe na taofia ai seia oo i le 1833, ina ua manumalo ia Mehmet Ali, o le na toe faafoi mai i tagata Turks i le 1840.

Uprising in As Suwayda i le taimi o le Great Syria Revolution e le lima o le Great Liberator sultan Pasha al-Atrash i 1925

O Turks na avea pea ma matai o Suria seia oo ina tuliesea mai ia e le Igilisi i le 1918, ma talu ai Farani na faalavelave i Lepanona e taofia ai le saua o Turks, na ia faatumauina ana tagi faaupufai i Suria, ma o lona tulaga faapitoa na amanaia i le feagaiga Anglo-Farani o le 1916. O le mea lea, na tuua e le Egelani lena atunuu, ma o le Fono Sili a le Au Allies na tuuina atu ia Farani le faʻatonuga. I le 1928, na faʻavae ai e le Fono Faitulafono se faʻavae; peitai e leʻi mauaina lea faʻatagaina e Farani, lea na taʻape le Fono Aoao i le 1929. Ia Me 1930, na pasia ai se Faavae fou. Iuni Iuni 1932, Muhammah Ali Bey el Abed na filifilia e avea ma peresitene o le malo. I feagaiga na sainia i le tuai o 1936, Farani folafolaina le tutoatasi atoatoa i Suria, i totonu o le tolu tausaga. I le 1938, na faamalosia Suria e tuuina atu le sanyak o Alexandrite (Turkish Iskenderun) i Turkey. Ina ua maeʻa le toʻilalo o Farani, na tumau ai le faʻamaoni o Suria i le malo o Vichy.

Ia Iuni 1941, Peretania, Ausetalia ma saʻoloto Farani 'au na osofaʻia mai Iraki ma ina ua maeʻa se puʻupuʻu puʻupuʻu sa motusia le teteʻe a fitafita Gallic na taitaia e le General Dentz o loʻo nofoia le atunuʻu. Ina ua maeʻa na latou faʻalauiloa aloaia le tuuina atu o le tutoʻatasi. I le amanaiaina e Malo Aufaatasi mo le tutoatasi o Suria o se malo pule, na aveese ai e le Farani i le 1946. I tausaga muamua ina ua uma ona folafolaina le tutoatasi, o faiga faavae i totonu o le atunuu sa matua faigata lava. I le aso 14 o Aukuso, 1949, na fasiotia ai Husni Zaim, le ulu o le malo. Sa faia se galuega fou i lalo o le au peresitene o Hachem el-Atassi, faatasi ai ma Sami el-Hinnani o le ulu o le autau, na taitaia le fouvalega faasaga ia Zaim. I le aso Tesema 19 o le tausaga lava lea, na toe faʻamalosia ai se suiga fou e Colonel Adib Chichakli ma faʻalauiloa ina ua sauni le Fono Aoao a le atunuʻu e talanoaina le tuʻufaʻatasia o atunuu Arapi ma le vavalalata vavalalata ma Iraq, aveʻese Sami mai ana ofisa faʻatonu. el-Hinnani ma isi taitai faapolokiki. O le iʻuga o ni osofaʻiga fou a le militeri (1951 ma le 1952), na avea uma le Kolonel Adib Chichakli ma pule uma.

Ia Fepuari 1954, o le militeri na faia e Colonel Mustafá Hamdum, faamalosia le ulu o le setete o Chichakli e faamavae ma sulufai i Saudi Arabia. Na faailoa e le au fouvale o le faipule faapagota Hachem al-Atassi o le peresetene o Suria. O le palemene palota na faia ia Oketopa o le tausaga lava lea. O le malo o Suria na faia talanoaga faaupufai ma tautupe ma Lepanona e faatuina ai le tamaoaiga tuufaatasi i le va o atunuu e lua.

I le 1955, na faia ai e le polokiki a Suria se suiga tele; Chukri el-Kuatli, o le na nofo faʻamalosi mai Aikupito ma faʻasoa atu manatu o Gamal Abdel Nasser, na filifilia e avea ma Peresetene o le malo. I le va o 1958 ma 1961 Aikupito ma Suria na fausia le United Arab Republic (RAU). Na malilie El-Kuatli ma Nasser i la latou tetee i soʻo se poloketi a le malo tele e lagolagoina mai Baghdad e Nuri es-Said, faapea foi ma le mulimulitai i feagaiga tauvaga Anglo-Saxon. O lenei faiga faavae na maua ai le faamaoniga ma le lagolago i le Soviet Union ma, nai lo lena, na mafua ai tulaga le mautonu i Turkey ma Iraq. Mai le USSR, tele auupega uta taunuu i Suria, o lona peresitene asiasi atu i Moscow.

I le aso Novema 13, 1970, na faoa ai e Hafez al-Asad le malosiʻaga e ala i se suiga na aumaia le malo i le Arab Socialist Baath Party. Al-Asad pule ai mo le toeitiiti 30 tausaga ma i lona maliu i le aso Iuni 10, 2000, na suia o ia e lona atalii o Bashar al-Asad, i le palota na valaauina mo lenei faamoemoe, ma le taunuuga o le 94.6% o auai ma 99.7% o lo o lagolagoina.

Ia Tesema 2010, o le Jasmine Revolution i Tunisia na faailogaina le amataga o le Arab Spring. O le manuia o le siʻitaga o Tunisians na faʻaosofia ai le le mautu i atunuʻu i Aferika i Matu ma Sasaʻe Tutotonu na pei o Tunisia na feagai ma le maualuga o le leai o ni galuega, o faiga faʻapolokiki ma le taupulega faʻapolokiki mai o latou peresetene. Na sau tagata Suria e faatino le tetee i faiga faavae na faatino e Bashar al Assad, ma ua avea ma taua i le va o tagata.

Ia Ianuari 2013, ina ua maeʻa le avefeʻau a Malo Aufaatasi ma le Arab League, Lakhdar Brahimi, fai mai e le tatau ona auai le Bashar al-Ásad i se malo fesuiai, Walid Mualem, le faifeau mai fafo, na valaʻau atu i vaega o tetee e auai i se fou kapeneta i lalo o le al-Ásad, ae pe a fai latou te teena le fesoasoani mai fafo.

Ma na amata nei le taua. I le taimi o le fouvalega, ua avea ai e le malo o Suria le itu teteʻe ma sui fouvale o lo o taumafai e faʻaleaga le malo. Ua fai mai taʻitaʻi o le itu agai, ua na o le faamasaniga o osofaʻiga a le pulega: O le Iunaite Setete ma le toatele o ana itu i sisifo ua latou faia ni faasalaga tau tamaoaiga e faasaga ia Suria, na latou faitioina al-Assad ma faatonu ia latou o ese mai le pule. Peitai, latou te leʻi faatauanauina le UN Security Council e faia lea lava mea. Saina ma Rusia, le toalua o fefaʻatauaiga a Suria, na veto le tele o iugafono fuafuaina e uiga ia Suria. O se osofaʻiga mataʻutia i le mea na tupu ia Setema 2013 na faʻatupuina ai le osofaʻiga a le militeri, ae o le feeseeseaiga faʻavaomalo lea na tali atu ai ma Rusia na mafua ai le faʻaleagaina o mea taua, ae o le taua na faʻaauau pea.

Lua fonotaga i le va o le itu teteʻe (le Syria National Council) ma le malo o Suria na mulimuli ane faia i Geneva, Suiselani, i le faamoemoe o le faamuta o le taua. I le 2014, al-Asad na taufetuli mo le taimi lona tolu mo le au peresitene, i le lotolotoi o se feeseeseaiga tele i luga o lona tuua o le tofi. Ua avea nei sauaga, fasioti tagata, fasioti tagata, faiaiga faamalosi ma le faoa faamalosi e le itu malo o Bashar al-Asad, ma le itu fouvale na lagolagoina e le US ma Saudi Arabia, ua avea ma nei soligatulafono matuia, aemaise lava mai le ulufale i vaaiga ile vaaiga ole Islamic State.

I le 2014, ma i lalo o le malosi mai le Islamic State, Syria o le a faalatalata atu i tulaga ma le Iunaite Setete.

O le alualu i luma o le fundamentalist Islamic State of Iraq ma le Levant (Daesh) i vaega lautele o le itu i matu o Iraq i le 2014 na mafua ai le sola ese o nisi 50,000 tagata mai le Sinyar mauga i le Kurdish autonomous eria ma Suria. O le taimi na tuʻua ai fitafita a le Iunaite Setete ina ua maeʻa le taua i Iraq, na faatupulaia le toatele o fitafita fitafita faavae i le 2,500, ma faatasi ai ma lena oso, na uunaia ina ia ulufale atu i le taua a Suria.

O Iuni 29, 2014, na toe faʻaigoa le faʻalapotopotoga i le Islamic State i nofoaga o nofoia o Suria ma Iraq, ma Al Baghadi na ia faʻatonutonuina. e puipuia lona teritori, Suria tatala ai le faitotoa i le pomu e le Iunaite Setete e faasaga i le Islamic State.

Talu mai le aso 23 o Setema, 2014, o vaalele a Amerika na osofaʻia tulaga faatupu faalavelave faatasi ai ma le fesoasoani a le neivi ma vaalele na tuufaatasia i totonu o le aufaatasi faavaomalo e faasagatau i le Islamic State.

I le aso 13 o Novema, 2017, sa faia ai se osofaʻiga i le taulaga i Aleppo, ma mafua ai le sili atu i le 50 maliu ma sili atu nai lo le 90 manuʻa, e le iloa le tusitala o le mea na tupu, e manatu le aufaasālalau e ono avea ma malo o Suria poo Rusia.

Ua avea Suria ma malo faʻapolokalame talu mai le 1946. I le 1973 le Faʻavae o loʻo faʻamaninoina ai Suria e pei o le Democratic, Popular and Socialist Republic, na faʻamaonia i se pili faʻatulagaina, e faavae, faatasi ai ma isi, i luga o sosaiete a Arab, mataupu faavae o le tutusa i luma o le tulafono, saolotoga o tapuaiga ma meatotino. tumaʻoti.32 I le 2012, na faʻamaonia ai se tulafono fou faʻavae e le faʻataua

Soʻo se fitu tausaga ua filifilia ai se peresetene, e tatau ona avea ma Mosalemi; ma le fa, o le Fono a Tagata ma le Fono a Minisita.33 E tusa ai ma le Faʻavae, e i ai i le peresetene le malosiaga e tofia ma faateʻaina sui-peresitene, palemia ma minisita. O ia foi o le taʻitaʻi-sili o le Armed Forces, failautusi-aoao o le Arab Socialist Baath Party ma le peresitene o le atunuu National Progressive Front.

O tulafono o le Fono a Tagata ma Fono a le lotoifale. O pule e tolu a le Malo o Suria e pulea e le Baath, lea e mautinoa e auai i malosiaga o le Malo faafetai i le Faavae a le atunuu.

E faʻatagaina le auai o isi vaega faaupufai e ono, ma faatasi ai ma le toʻatele Baaz o le valaʻau, National Progressive Front (FNP), الجبهة الوطنية التقدمية na vaega e na o latou ua faatagaina e faʻaali manatu faaupufai a le sitiseni Suria.32 O le Baaz Party, o loʻo puleaina le faʻaaliga e pei ona taua, fai mai e avea ma itu o le Palemene o loʻo puleaina e le Peresetene o le malo, talu ai o le pa o le Pule e taofia ai le tele o le malosiʻaga o le tulafono ma le iloiloina o gaioiga a le Fono Aoao Faitulafono.

O le Syria Constitution na te faʻatupeina le Arab Socialist Baath Party ma taʻitaʻi o galuega a le malo setete ma le ola o le sosaiete a Suria. O le peresetene, o loʻo iai le malosi tele e faʻatautaia ai le malo, e filifilia mo le fitu tausaga e faʻataunuʻu ana galuega, e le gata i lea, o ia o le peresetene o le Baath Party ma le taʻitaʻi o le alualu i luma o le National Front. Malosiaga e tofia ai faifeʻau, faalauiloa taua, fautuaina tulafono i le Fono Faitulafono, ma faatonu vaegaau. I le pili toe palota mo le filifilia o le peresetene i le 2007, na toe filifilia ai Bashar al-Asad ma le 97.62% o le palota.

I le uluaʻi vaega a le peresetene palota, sa faia i le 2014, na toe filifilia ai le Peresetene Syria, Bashar Al-Asad, ma 88.7% o le palota, faatasi ai ma 73.42% o tagata palota, 11 634 412 tagata, Na manatu o se lagolago malosi o le faitau aofai o tagata mo le taʻitaʻi o Suria, o le toatele, e aofia ai ma tagata muamua na tetee, ua vaaia nei o se faamaoniga e faasaga i le vevesi na tuuina mai e le taua ma le faatupuina o le au tetee agai atu i le malosi o le Isalama.

Faateleina faatosinaga i totonu o ona tuaoi Arapi ma faamautuina le toe foi mai o le Golan Heights o sini autu ia a le malo mai fafo a Suria. I le tele o taimi i lona talaʻaga, ua vaaia e Suria le feteʻenaʻi malosi ma ona tuaoi agavaʻa faaleaganuu, pei o Turkey, Isaraelu, Iraq, ma Lepanona. Na fiafia Suria i fegalegaleaiga lelei ma le tele o setete i lona itulagi i le 21st seneturi, ao le i faia le Arab Spring ma le Suria i le va o taua.

Talu mai le taua i le va o tagata, ua atili ai ona faaesea Suria mai atunuu o le itulagi ma mai le lalolagi lautele i se tulaga lautele. Ua motusia faʻailoga feoaʻiga ma le tele o atunuʻu, e aofia ai Turkey, Saudi Arabia, Canada, Farani, Italia, Siamani, Iunaite Setete, Peretania, Peleseuma, Sepania, ma le Arapi setete o le Persian Gulf. O Syria na taofia mai le Arab League i le 2011 ma le Organisation of Islamic Cooperation i le 2012. O Syria o loo faaauau pea ona atiaʻe sootaga lelei ma ana aufaasese masani, Iran ma Rusia. O isi atunuu o loʻo iai ni mafutaga lelei ma Syria o China, North Korea, Angola, Cuba, Venezuela, Brazil, Ecuador, Nicaragua, Guyana, India, Aferika i Saute, Tanzania, Pakistan, Armenia, Argentina, Belarus, Tajikistan, O le Atu Filipaina, Uganda, Zimbabwe, ma isi. I totonu o le Arapi Liki Setete, ua faaauau pea ona tausia lelei sootaga Syria ma Iraq, Aikupito (ina ua mavae Iulai 3, 2013), Algeria, Kuwait, Lepanona, ma Oman.




#Article 220: Alo vaa (111 words)


Alo vaa o se gaoioiga lea e aofia ai tamalivali a paopao ma le tasi-paʻa foe. Masani masani o le upu faʻatapulaʻaina pe a o le paopao o le ogatotonu lea o le gaioiga. O faʻamatalaga lautele e aofia ai le taimi e tuʻufaʻatasia ai ma isi gaioiga e pei o tolauapiga paopao, poʻo le paopao foi e na o se auala faʻaaogaina e faʻaoga e faʻataunuʻu ai isi gaioiga. Ole tele o aso nei o ale alavaa e fai pei o se vaega o taʻaloga ma faʻafiafiaga. I nisi vaega o Europa paopao e faasino i vaa ma le kayaking, a o se paopao ua taua o se tatala paopao.




#Article 221: Badminton (116 words)


o le taʻaloga taupulepolo e taʻalo faʻaaogaina lakapi ina ia paʻi i le shuttlecock i luga o le upega. E ui ina mafai ona faʻatinoina ma le tele o 'au, ae o laupepa masani lava o taʻaloga nofofua (ma le tasi taʻaalo i itu uma) ma le tulaga lua (ma tagata taʻalo e lua ile itu). O le taʻaloga badminton e masani ona taʻalo o se tamaʻi tafaoga i fafo ile malae poʻo luga o se matafaga; ua fai taʻaloga aloaʻia i luga o se tafailagi e faʻafuaseʻi totonu. Ua sikoa sikoa i le taia o le shuttlecock ma le racetete ma tuʻi ia i totonu o le itu teteʻe i le 'afa o le malae.




#Article 222: Ottawa (127 words)


O Ottawa o le laumua o le itumalo o Kanata o Ontario. I le faitau aofaʻi o le aofaʻi o le 2,731,571 i le 2016, o le sili ona faitau aofaʻi taulaga i Kanata ma le lona fa sili ona faitau aofaʻi taulaga i Amerika i Matu. O le taulaga o le taula o le Golden Horseshoe, o se taulaga tuʻufaatasi o 9,245,438 tagata (i le 2016) o loʻo siomia le itu i sisifo o le Vaituloto o Ontario, aʻo le Greater Toronto Area (GTA) sa i ai le 2016 faitau aofaʻi o 6,417,516. O Toronto o se nofoaga tutotonu faava o malo o pisinisi, tupe, faatufugaga, ma le aganuu, ma ua amanaʻia o se tasi o sili ona tele aganuu mae tumu aai i le lalolagi.




#Article 223: Chase Elliott (119 words)


William Clyde Elliott II poʻo Chase Elliott (fanau i Dawsonville, Georgia, Novema 28, 1995) o se tagata tuʻuga Amerika taʻavale. O loʻo tamoʻe nei i le NASCAR Cup Series ma le 'au a le Hendrick Motorsports i le numera 9 Chevrolet Camaro ZL1 1LE taʻavale na lagolagoina e le NAPA Auto Parts.

O Elliott na o ia le alo o le sa avea ma NASCAR racer o Bill Elliott.

O Elliott sa siamupini i le 2014 NASCAR Nationwide Series.

O le amataga o le Elliott i le Cup Series na amata i le tauvaga a le 2015 STP 500. O lana manumalo muamua i le Cup Series na manumalo ai i le Go Bowling at The Glen 2018 tauvaga.




#Article 224: Kyle Larson (132 words)


Kyle Miyata Larson (fanau i Sacramento, Kalefonia, ia Iulai 31, 1992) o se Amerika taʻavale taʻavale tuʻuga faʻataʻavale na tauva i le NASCAR Cup Series.

Na auai Larson i le 'au a le Chip Ganassi Racing mai le 2014 vaitau e oʻo i le amataga o le 2020 vaitau ma le numera o le taʻavale 42. I lenei' au, na ia manumalo ai i tuʻaiga e iva.  Na faʻamalolo le tumau o ia mai le NASCAR ma faʻateʻa loa mai le 'au a Ganassi ia Aperila 2020 ona o se faʻalavelave na tupu i le faʻailoga lanu i tuuga tafaoga.

Na toe faʻaleleia e le NASCAR le tulaga o Larson ia Oketopa 2020. Amata le 2021 vaitau, na ia tamoʻe i le 'au a le Hendrick Motorsports ma le taʻavale numera 5.




#Article 225: Bartolomé Esteban Murillo (408 words)


Bartolomé Esteban Murillo fanau mai i le faaiuga o Tesema 1617, na papatiso ia Ianuari 1, 1618Aperila 3, 1682) O ia o se Sipaniolo atavali o le Baroque ma o le Golden Age, lauiloa mo ana ata faʻatusa ma lotu.









#Article 227: Lope de Vega (132 words)


Lope Félix de Vega Carpio KOM ( /ˌ l oʊ p eɪ o aʻu V eɪ ɡ ə / LOH -pay Dee VAY -gə, Spanish: [ˈLope ˈfeliɣz ðe ˈβeɣa i ˈkaɾpjo] ; 25 Novema 156227 Aukuso 1635) O ia o se Sipaniolo taʻaloga, tusisolo, tusi tala ma fitafita. O ia o se tasi o atamai taua o le Golden Age o Sipaniolo Baroque tusitusiga. Lona tulaga taʻuleleia i le lalolagi o Sipaniolo tusitusiga e lona lua i le lona lua o Miguel de Cervantes, ae o le tele o ana tusitusiga tusitusiga e le mafaitaulia, avea ai o ia ma se tasi sili ona lelei tusitala i le tala faʻasolopito o lalolagi tusitusiga. Na faʻaigoaina e Cervantes o le El Fénix de los Ingenios ma le Monster of Natura mo lona natura olaola.




#Total Article count: 227
#Total Word count: 87923