#Article 1: Romano lekhipen (316 words)


O jekhto lekhipen le pure romenge sas i brahmî. Le may/po purane lekhimata la brahmijasa sas le zakonură le Aśokeske (3-to śelberś BC). Kado lekhipen bijandilăs but aver lekhimata ando sa o Indikano Subbarodvip, Sudestikani Asiya, Tibeto thaj śaj vi o koreanikano lekhipen hangul. Lesko ginengo sistèmo kerdilăs le hindû-arabîkane gina, labărde akana anda sa i lumă. Ando vaxt le Tagaripnasko Gupta(4-to şhelbershestar 6-to şhelbersheste AD) andar brahmī kerdilo o lekipen Gupta. Andar kadava avilyen le Şharada thai Siddham lekimata. Andar Siddham kerdilo o Devnagrī lekipen.

De kana le romenge phure telyarden andar o Indikano Subbarodvip von lekhaden Sira tay le avre lekipnasa. Akana o mai labyardo lekipen la romane çhibyaki si le latinikane lekipnasa. Andi Bulgariya, Rusiya e roma lekên le kirilikane lekipnasa. Si dosta roma so lekên le devânagâre lekipnasa (andi Nordutni Makedoniya, Rumuniya, şhay te avel aver thema). Kana amaro neamo xulavdo sas ande but thema but variante le latinikane lekipnaske inklyas (so miazon e lekimata le themenge manuşhenge). Ando berşh 1990 yek Komisia vash e çhibiaki standardizasia dias avri yek alfabêto te lekêl sa e roma lesa.

Ama ji akana but roma chi labyaren sa o lekipen (nishte semnurya, sar ç,θ si prea uzalutne thay phares si te arakhen len vi shai te lekhel bi lenge). Andi Mashkarutni Europa mai si nishte lekipnaske ververimata. Si trin felurya te lekêl dûy şhunimata: Š, š vi Ś, ś vi Sh, sh thai o aver şhunimos, Č, č vi Ć, ć vi Ch, ch. O yekto lekipen si labyardo ando Slovayko, Chexiya, Ungariya, Yugoslaviya (şhay te avel aver thema), sar ; o dûyto andi Rumuniya (Çhi arakhlyas pes ni yek misal ando drakipen). O trinto si labyardo andi Ungariya vi sa e Maşhkarthemutne Europate le but jenendar. Kado fal te si o mai labyardo sa e romendar le Ewropake  thai le kolavrenge Barodvipurenge.

Me penav: O rupi sas tal-i rota, sar tu penes?

Yek Rom!




#Article 2: Romani chib (1334 words)


I Romani Chib Vay Romane Rakhepen si yek indeski Chib andar i Indo-Ariyani familiya. Kathe si may pasharni le chibensa andar o mashkarutno grupo (Ovestuni Hindi, Gujarati, Bili, Kandesh, Rayengethem).

O Lav Roma, Romane; Hin but Teoriya.

Yek si E Chomaneskro Puranipen.

E Chomani-Rayepen (Chauhan Dynasty) patsav ando Devel Rama tay phenas yon hin leskre Chave so khares yon patsav (Believes) yon sas Ramenge Chave tay e Rekshoriya (Solidiers) sas Rayenge Chave (Rajputra). E Romane Manushenge aven andar E Chomani-Rayepen Dikh kay Indiya/Puranipen.

Nay dudale dokumentura te arakhel o puranipen le vaxtosko kana le romenge phure telyarden le Indikane Supbarodvipestar. Atunch e akanutni Romani chib shay te anel janglimata andar o kodo vaxt. 

But bersha sas phendo so e roma aven andar e bashavne (10.000 vay 12.000 jene) dine e Kanoyesko thagarendar Shankal le farsikaneske thagareske Behram Gur (po 5-to shelbersh AD).

Neve rodimata (Masitsa, 1991:221) fal te arakhen ke nay shaypen te avel kadya. e Romani chib si yek nevi indo-ariyani chib. Sostar? Si la duy linga (murshikano tay juvlikano). Ji pretele o bersh 1000 sa e indo-ariyanikane chiba (navyarne mashkarutne) sas len trin linga (murshikano, juvlikano tay nevtro). Palal kodya e neutre kerden pen murshikane, ama sira lava kerden pen juvlikane, sar misalake अग्नि (agni) pe purani indo-ariyani, याग् (yag) andi Romani, आग (aag) pe hindi. Kadya si vi pe Romani chib (ama dikh kado:  – pe rusicko ćhib).

Kana le romenge phure telyarden palal o bersh 1000, o Yanko le Rejosko (vay o Ian Hankock)  ke godisarel von sas andar le rajputa so marden ando kodo vaxt le xoraxanurensa. Mashkar e bersha 1001 tay 1026 AD, e xoraxaya (afghanurya tay turkurya), jangle sar Gaznavidurya, avilen kay Sind tay Panjab tay marden deshtueftavar le hindustanurensa tay peravden lenge thema vi forurya. E Rajputa (Rayenge Chave) sas Rekshoriya (soldiers) andar verver Jâtî (caste) kidine te maren le xoraxanensa. Von gelen ando maripen le lenge juvlensa tay shavensa vi but aver manusha te lacharen lenge butya, te anen tay keren xaben vi aver Jutimata.

I romani chib shay te avel andar e chiba phende katar le Rajputa. Si la lava so miyazon e lava le chibenge andar sa o Nordutno Tay Mashkarutno Subbarodvip. Si la but lava po maripen: bust (spear andi anglizikani chib), patava (gaiters), Xanro (sword), tover (axe). O lav le manushenge so chi si roma, Gâje avel andar Gâja (civilian, domestic, non-military), yek prakritikano lav. Aver nav, das si vi andar i prakitikani chib (slave, captive, enemy), vi Gôro (parne muyasa vi slave).

Sar von telyarden? Vi kathe si sira janglimata. Yek Rajputikano Jâtî, e banjara, mothoden sar but lendar gelen ko oksidento ando kodo vaxt. Vi si janglo ke but hindustanurya sas phandavde le xorxanendar tay tradine ando akanutno Afganistan tay Mashkarutni Asiya. Kodola xoraxaya phenden but chibya, ama  e prinjardi sas i farsikani. I romani si la but Farsikane lava tay 80% lendar si vi andi urdu chib. Urdu si i indo-ariaynikani chib le muslimanurenge ando Subbardodvip (but lendar aven andar le phandavne hindustanurendar). Palal so e aver muslimanurya, e Seljikurya, marden le Gaznaviduren ando bersh 1038, von marden vi i Armeniya ando 1071. Atunshi tradine but phandavde le lenge familiyensa andi Oriyentalutni Anatoliya.

I romani chib si la but Yelenikani (Greshikani) tay armenikane lava. Yekto le romenge phure beshlen andi Armeniya tay palal kodya ando Bisantino Thagaripen. Andi Armeniya von arakhlen o Kristiyanismo. Lava sar xanamik, Patraji aven andar i armenikani chib.

O Ian Hankock godisarel so ando Bisantino Thagaripen kerdilyas i romani chib andar sa e indo-ariyanikane chibya shirdipenastar. I Yelenikani chib (le thagaripnaski chib) si la duyto vastnipen (pashal e indo-ariyanikane chiba) ando romani chibyako kerdipen. Si but lava vi gramatikane elementurya (sufiksurya sar: -os, -is, -mos, -mata, -me(n), –as, -is, -isar-).

So phenen e romane lava pe romenge phure? Lava sar Kher, Udar, Gav, thagar, Bal, khayinisi indo-ariyane tay sikaven e phure shi sas phirutne jene po shirdipen. E lava le butenge so dikhen o phiripen si andar i Anatoliya: Grast, Char (te pravaren e grasta) si andar i armenikani, vurdon andar i Kurdikani, drom, petalo andar i Yelenikani. Kadala butya avilen vastne (importanto) andi Anatoliya tay kothar line lava te navyaren len. Vi e metalenge butya sas siklile andi Anatoliya. Le nava le metalenge si Yelenikani (bi o somnekay', o rup, tay o sastri so si indo-ariyane), vi le nava le labnenge te kerel buty le metalensa (sar karfin ...).

Ando 13-to shelbersh but roma gelen andi Evropa, avilen ande sa e thema la Evropake, palal kodya andi Amerika, Afrika, Avustraliya. Kana e roma sas xulavde but diyalekturya la romani chibyake inklen.

Akana le diyalekturya si len but lava andar le gajikane vhibya tay avel nishte gramatikane ververimata. Vi si but roma so chi may phenen i chib.

Po akademikano nivo, varekon phenen si yek chib but diyalekturensa vi varekon phenen si mai but chibya. Kon phenen si yek chib sikaven lako ander so si ande sa e dialekturya. Mai sikaven la Evropake chibya sar i italiyanikani, i germanikani tay but aver si si len diyalekturya. Lenge vakyarne chi xatyaren mishto yek avreste tay trebun te den duma pi standardikani chib. I diskusia shay si la politikane phandimata. Sar andi Jermaniya, kay, palal o gogipen divide et impera (xulav tay xulayar), o guverno fal les mishto te arakhel duy sela (nasiye), Roma tay Sinti.

But vaxt e romane diyalekturya sas rigyarde ande vlax tay bivlax. Bernard Gillad Smith kerdyas yekto kadya ando 1915 ando lil The Report on the Gypsy Tribes on North-East Bulgaria. 

E vlax diyalekturya si le romenge so beshen but vaxt po rumunikano phuv tay si len but lava la rumunikane chibyatar.

Shirindoy le bershesa 1982, o Marcel Courthiade, lekhlyas nishte artikolurya kay sikavel aver shaytnipen te rigyarel e dialekturya. Vov dikhel ande ververipen le diyalekturenge trin straturya.

Yekto si o strato le mai purane diyalekturenge: mechkari, kabuji, xanduri, drindari, erli, bugurji, mahajeri, ursari (rićhinari), spoitori (xoraxane), karpatichi, Polaniya Roma, Kale (Finlandeske Roma), Sinte-Manush diyalekturya.

Po duyto si e diyalekturya: chergari, gurbeti, jambashi, fichiri, yek kotor le diyalekturenge navne vlax andi Rumuniya tay Bulgariya.

Vi ando trinto strato si: kalderash, lovari, machvano.

Yek tabelo le ververimatensa:

Thai ande Marcel Courthiadeske klasifikasiya vi aven e pogadiyalekturya (navyarde kadya palal o diyalekto pogadi andar i Bari Britaniya). Kadala kerdile andar i gajikani gramantika tay lava (andar o them kay kodole roma beshen) tay nishte romane lava. Pogadialekturya si vi andi Spaniya (kalo), Norvejiya (scandoromani) tay but aver.Dikh vi le Chiba le Romenge.

Yek shtandardisasiyako zumavipen kerdivel ande shkole Rumuniyake. Kothe, o Gheorghe Sarau kerel pustika (lila) tay lavustika (diksionarya), te Jutisaren o siklyaripen la romane chibyako le Chavengre so janen vay na e chib familiyatar. Vov respektisarel le Marsel Courthiadeske rodimatenge (ke si trin straturya la romane chibyake tay ke nay yek chachi vlax romani chib/diyalekto) tay lenge zumavimata te kerel yek Shtandarduni Chib pashal i purani Chib.

Te kerel shtandardisasia,te avel yek shuji chib, sas alosarde indo-ariyane gramatikane elementurya vi lava andar verver romane dialekturya. Kana si may but forme ande dialekturya alosardyovel kodoya so si may pasharni la purane formate (byav feder sar abyav, abyau, akana sar akanak, chib sar shib, shunav sar ashunau vai ashunav, pes tay pen sar pe). Vi e purane gramatikane elementurya si Zutime (bareder feder sar may baro, yekhto te avel i pashnavni thai palal kodya i navni).

Kana si shayutnipen, andar e purane lava si navne e neve butya: xuryavno (airplane andi englizikani chib), vortorin (slide rule), palpaledikhipnasko (retrospectively), pashnavni (adjective). But neolojismurya si andar i rumunikani chib sar Vermeya (weather, time), primariya (town hall), frishka (cream), sfinto (saint, holy). Kana shay te avel, yek romani indo-ariyani forma si labyardi ando than le avere forme (murravno feder sar frizero, chingar sar skandalo, dabarel sar chitisarel). Si andine neolojismurya tay andar i hindikani chib sar bijli (bulb, electricity), viram (dot, point), lekhipen (writing) vi andar i englizikani chib (printisarel, Prezidento).

E kale tar i Spaniya so phenen o kalo diyalekto shirden te palesiklyoven i romani chib tay  te palebuchon roma.

Dikh: Shtandardisuyimi Romani chib (Selahetin Kruezi)




#Article 3: Chiba le romenge (152 words)


Pashal i Romani Chib Vay  Romane Rakhepen so avel le phurendar le Romenge  trebulas tay trebul te janen vi le Chibya le Gadjenge mashkar savyenge jivisaren. Si Romane  jāte (neamurya) so bistarden i Romani Chib vay numa kotora latar. Akana von phenen Gadjikane Chibya vax avere neve Chibiya (vay dialekturya) so xamisaren Gadjikane  gramatika tay Gadjikane lava le Romane Lavensa.
 
Le Kale den duma mashkar lende le dialektesa navyardo kalo. O kalo si les spaniyolikani gramatika vi spaniyolikane lava tay but romane  Lava. Kado si phendo akana andi Spaniya, Portugaliya, Sudutni Fransiya tay Sudutni Amerika .
 
Le Rudari (boyash, lingurari) phenen yekh Chib so avel andar o rumunikano dialekto le 16-to shelbersheske thai le romane vi magyarikane lavensa. 
 
Aver Rakhepenya le romenge:

Si roma so phenen akana numa Gadje Chibiya, sar si but Vaatrasha roma andar i Rumuniya (so den duma rumunikanes) vai but xoraxane roma andar i Bulgariya (so phenen turkikanes).

 

 




#Article 4: Desi (352 words)


Desi (देसी) (vay deshi ढेशी) si yek nav e manushenge so jiven ando Indikano Subbarodvip (e thema: Indiya,Shri Lanka, Bangladesh) vay aven kothar. Si yek moderno nav tay avel tar o sanskritikano lav देशः (deshah) so si them, day phuv andi romani. Desi navyaren pen vi sa le butya so aven andar o Subbarodvip sar xaben, xuryavipen, gilya, filmurya tay kana labyardo, arakhel i pativ, o baripen le kadale butyende.

O nav labyardilo yekto andi Nordutni Amerika tay Bari Britaniya. But manusha andar o Subbarodvio gelen ande kodola thema te keren buti te aven lenge love. Von sas duryarde lenge themendar tay  kamlen len but. Dikhlen vi so miyazutne si von (makar yek si indikano, aver pakistanikano, kolaver bangladeshikano tay sa kadya) mashkar le gorende (gora - parno manush vi nav andar i sanskritikani). Atunchi shirden te navyaren yek avreste desi vay deshi (manush andar i day phuv) vi sa le butya andar o Subbarovip  avile desi vay deshi. Kon vay so chi avel kothar si विदेशी videshi (romani:  bideshi).

O nav sigo avilo palpale ando Subkontinento tay avilo but mishto te na may kerel dosha kana varekon del duma pe sa e manusha vay sa i phuv kothar. Le videshi acharyaren te navyaren indikano sa so avel kothar. Ama i Indiya si numa yek kotor, le manusha le avre themenge na kamen te navyarel len indikane. Atunchi te del savorenge pativ tay te na kerel problemurya, mishto sas i phuv te navyarel la o (Indikano) Subbarodvip vay Sudutni Asiya vi e manushen desi.

Le desi andar o Oksidento kerden yek desi kultura. Butshunde si le desi so lekhaven sar Salman Rushdi, Anita Desay, RK Narayan, Monika Ali tay aver. Bashavne sar Punjabi MC, Apache Indian, Junun si kamlyarne vi ando Oksidento vi andi Sudutni Asiya. I desi xaben si akana yek andar may mangle xamata.

Po shirdipenaste, e aver manusha (le videshi) chi janglen mishto so si kado lav, anda kodya so nichi le desi chi phenen but pe lendar kodolende. Akana avel may janglo, kana si but restoranturya desi ando Oksidento vi MTV kerel MTV Desi ande Phandavde Thema (USA).




#Article 5: Banjara (355 words)


Banjara si yek  desi jātī (kasta, nasiya, seloro) so aven andar o Rajastân. Lengo chib si i lambadi (lamani) , yek rajputikani chib tar e indo-ariyanikane  chiba. Von phenen vi le chiba le manushenge andar teritorurya kay jivisaren (marathi, telugu, kannada tay aver). But lendar chi may phenen lambadi.

Dumult von jivisarden ando Rajastan, ando oksident le Indikane Subbarodivpeske. Kana e  musulmanurya kerder maripen ande kodole riga (o 11-to shelbersh), but lendar trebulen te nashen. Akana cira jivisaren ando Rajastan. E kolaver si andi Maharashtra, Jarkhand, Andhra Pradesh, Karnataka tay aver thema la Indiyake. But shelbersha von akyararden te phirel le lenge guruvensa andar le nordutne tay mashkarutne riga le Subbarodvipeske (sas phirutne jene). Von kerden love ingerindos marfurya (dyiv, orezo, bumbako, thai aver) yek thanestar aver thaneste opre le guruvenge dumende. De kana inklen e moderne transportoske mashkara von trebulas te beshen ande forurya tay  gava.

E banjarenge phure janen tay mothoven puranimata de kana telyarden e Rajastânestar. Von sas yek râjputikano (xelavdo) grupo tay  marden but bersha zurales e musulmanensa, but thema e forurya kothar sas peravde. Ando kodo vaxt, kana e musulmanurya kana e hindustanurya sas may zurale. Von may phenen so nishte manusha lendar gelen ando oksidento, ko Afganisthan tay Fârsiya pe Khiber, Bolan tay Mulla playinenge tangimata tay chi avilen palpale.

Kana janglen pe roma von den godi so kadala si e gele. Von kerden nishte rodimata (vi inklisti yek rivista, Banjara roma), den duma le romensa so arakhlen. Vi de kana aver manusha shunden kadava, navyaren len Gypsy, Banjara Gypsy vay Banjara Roma (e evropenurya janen may mishto le romen). Von phenen so e duy sela miyazon pen (vi e roma vi e banjara den but pativ lenge familiyende, e juvlya xuryaven miazutne sâle...).

Tar e kerde rodimata dudalo si e roma aven andar o Râjastân tayo Pûnjab tay mekhlen kodole thana po 11-to shelbersh (kana sas o maripen le musulmanurenge le hindustanensa). Pal nai kerdo ji akana yek seriozo rodipen pe roma tay e banjara kethanes te xalyarel so si puranipen tay so si paramichi ande mothovimata le banjarenge, kashte janas e roma si kodola gele vay na.




#Article 6: Devnagrī (396 words)


Devânagârî si yek abugida Lekhipen labyardo te lekhavel, korkoro vay le avere lekhimatensa, Chiba andar o Indikano Subbarodvip sar Sanskritikani, Hindi, Marathi, Kashmiri, Sindhi, Romani, Bihari, Bhili, Konkani, Bhojpuri, Nepali.

I devânagârî sas kerdini ando 12-to shelbersh andar o lekhipen Siddham. Pe sanskritikani, nagârî' si i juvlikani forma andar nâgara (forutno). Si juvlikani andar kodya so pasharel i juvlikani navni lipi (lekhipen) , tay devâ si devel: devânagârî lipi - forutno lekhipen le devlenge.

Pe devânagâri lekhipen si 12 svâra (vokalurya) tay 34 vyânjâna (konsonanturya). 

O devânagârî lekhipen si yek abugida lekhipen andar kodya so sa le vyânjâna kana si korkore si len o  Svâr. Sar misalyake, o grafem प si pâ. Te avel p trebul te labyardyovel o viram ् so sikavel ke â perel: प् si p. 

O viram nay labyardo te sikavel ke â perel kana duy vay buteder vyânjâna si yek palal avreste, bisvârenge mashkar lenge. Atunch, le pasharde vyânjâna phanden pen, kerindoy yek phandipen. Sar misalyake, k lekhavdyovel korkoro sar क् tay l si korkoro ल्. yek palal avreste si क्ल्. Kathe o क् xasardyas E chachi rig. Numa o paluno vyânjân achhel bichhindo, sar misalyake trin vyânjâna yek palal avreste: ख्स्त si khst tay korkore si ख, स, त. Si buteder regule te keren pen le vyânjânenge phandipena. Acharutnes, kana varekon lekhavel pe kompyuter dosta te thol o viram/विराम ् mashkar lende te keren pen le phandipena Avtomatikanes. Sar misalyake, kerindoy klik ग + ् + ल avel ग्ल.

Tele si le vyânjâna andar o devânagârî lekhipen. 

Kadale si le vyânjâna so sas ko shirdipen. Kana neve shunipena labyardyoven pe chib, neve grafema keren pen andar le purane. O semno ़ (nukta/नुक़ता) thol pes po grafem so shunel pes may  pasharno.

Sa le svâren, avryal â, si len duy forme: yek kana si korkoro, ko shirdipen le lavengo vay palal aver svâr tay aver forma palal yek vyânjân. Sar misalyake, o korkoro si ओ tay palal vyânjân si ो, s.m. पो = po. Numa le svâreske â, chi trebul te labyarel ni yek grafema te lekhavel les palal yek vyânjân: प si pâ.

Tele si sa le svâre: anglunes si i forma kana o svâr si korkoro tay o duyto si i forma palal yek vyânjân (kathe, sar misalyake, प्-p):

Yek ǎkshǎr si yek yekhipen grafemengo so kerdivel andar zero vay yek vyǎnjǎna tay yek vay buteder svǎra. Ǎkshǎrenge misala:




#Article 7: Rumuniya (201 words)


Remeniya si yek them andi Mashkarutni Evropa. Si somdasno (membro) ando OTNA le 2004to bershestar vi ando Evropikano Yekipen katar 1 Pervonay 2007to bersheste.

O themesko anav avel andar român (rumun) so avel andar romanus, thanutno la Romayako. Po shiridipnaste phendya pes vi rumân vi român. Numa ando 19 shelbersheste, kana barilo o nacionalismo ando akanutno than la Rumuniyako shirdyas te labyarel numa român te inklel mai pashal ko purano anav.

Le zakonurya kerdyoven ando Vakerlin (Parlamento) so si les duy livnya (sobe): o Senato (140 manusha) tay I Livni le Deputatongi (345 manusha). Le manusha andar le duye livnyande alosardyoven yekvar shtar bershende.

O prezidento alosardyovel ekvar panji bershende. Vov thol le Yekto-ministros, so xulayarel o konsilyo le ministrongo te administrarel o them.

I sudutni rig la Rumuniyaki, pashal i Yugoslaviya tay Bulgariya, si i bari len Dunarya. Numa ko sud-esto, Dobrojyate, si perutnimos pi phuv la Bulgariyasa. Andi Dunarya avel vi o Pruto, so si i estikani rig karing i Moldova. E Karpatariya Paxre , ko mashkar le themesko, si len uchimata bareder sar 2500 m (o bareder uchimos, Moldoveanu, si les 2544 m).

Palal o sel:

Dikh vi o patrinipen le thanimatengo la Rumuniyake kai beshen but roma.




#Article 8: Patrinipen le prinjarde chhibango andi Pharatiya (106 words)


Le manusha andar la Indiyate phenen 30 importanto chiba tay opretele 2000 dialekturya.

I Konstitusia la Indiyaki prinjarel ke hindikani tay anglezikani chiba si le duy ofisyalne chiba te labyarel ando nasyonalno guverno.

Prinjardyoven vi aver 22  nasyonalne chiba so si len ofisyalno statuto ande staturya la Indiyake. Kadala si:

Kadala chiba si len buteder sar 5 milyonurya vakyarne, pal nai lenge ofisyalno statuto.

Kadala trin Bihari chiba si len buteder sar 5 milyonurya vakyarne, pal nai lenge ofisyalno statuto. Patyayas pes doshyatar ke von sas hindikane dialekturya, pal akana janglyovel ke si ando estikano grupo la Indo-iranikane chibande, sar si vi Bengali, Asamikani tay Oriya.




#Article 9: Bari Britaniya (113 words)


I Bari Britaniya si yek dvip ko nord-ovestutno rig la Evropyako tay ko esto le Irlandesko, avindoy o bareder kotor le Phandle Thagaripnasko la Bari Britaniyako tay le Nordutne Irlandesko. Vi Bari Britaniya si jangli sar yek forovipnasko lav, kiderindoy England, Scotland tayValsh, so keren sa o dvip (khetanes vi le tikne dvipenca katar o pashavipen). Bari Britaniya si but labyardi, doshatar, sar yek sinonimo le themesko so si janglo chaches sar o Phandlo Thagaripen la Bare Britaniyako tay le Nordutne Irlandesko (po xarnes, o Phandlo Thagaripen). 

Lako baripen si 218 595 km2, kerindoy la o bareder dvip andar le Britanikane dvipa. Si o bareder dvip andi Evropa tay o oxtoto ando sundal/lumya.




#Article 10: Kali Deryav (147 words)


I Kali Derya si  yek Deryamashkar la sud-estutni Evropate tay la Anatoliyate. Maladyovel la Mediterani Deryaasa ando Bosforo tay andi Marmara Derya vi la Azov Deryaasa ando Tangipen Kerch. O baripen si 422,000 km² tay o bareder axor si 2210 m. I bareder len so chhorel andi Kali Derya si i Dunarya.

Le thema ke riga la deryake si Turkiya, Bulgariya, Rumuniya, Ukraina, Rusiya, tay Jorjiya (vi i Abkhazia). O Krimeyako pashdvip si yek avtonomikani Ukrainiyaki republika.

Importante forurya pashal i derya si: Istanbul (o purano Konstantinoplis tay Bisantinom), Burgas, Varna, Konstansa, Yalta, Odesa, Sevastopol, Kerch, Novorossiysk, Sochi, Sukhumi, Poti, Batumi, Trabzon, Samsun.

Le akanutne anava si amboldimata le lavenge Μαύρη Θάλασσα (Yelenikanes: Kali Derya), sar: Turkikanes Kara Deniz, Rusikanes Чёрное море, Bulgarikanes Черно море, Cherno more, Jorjikanes შავი ზღვა, shavi zghva, Ukraynikanes Chorne More, Remenikanes Marea Neagră, Laz Ucha Zuğa (vay xarnes Zuğa Sea), Ubykh .




#Article 11: Patrinipen le thanimatengo la Rumuniyake kai beshen but roma (162 words)


Kava patrinipen anderyarel thanimata la Rumuniyake kai beshen but roma. E gina aven andar o ginipen le manushengo la Rumuniyake (2002) kana le manusha so phenden so si roma sas 2.4% andar sa le manusha. Si dudalo ke o gin shelto (persento) si tikneder sar si chaches (shai te aven 6-9%). But roma phenen ke si aver sel andar kodya so si rasistikane problemurya thai diskriminaciya. 

O rumunikano zakono phenel ke ande thanimata kai ekhe selores si les buteder sar 20%, leski ćhib shai te avel labyardi kana varekon del duma le autoritetenge vi o them trebul te kerel shkole vi dromenge patrya andi kodoya ćhib.

Tele si ek patrinipen le thanimatenge kai roma si buteder sar 20%. Sa si gava, numa ek si foro (Budeshti). Vi mai tele si ek patrinipen le forurenge kai roma si buteder sar 5%.

O ekto si o thanipen vi o duito si o zhudetso.

O ekto si o foro vi o duito si o zhudeco.




#Article 12: Budeshti (126 words)


Budeshti (rumunikanes: Budeşti) si ek foro, opretele 30 km ko sudvesto katar e Bukureshti, o sherutno foro la Rumuniyako. Kathe biyandilyas o butjanglo romano bashavno Yon Voiku.

Kahte jivisaren 9,702 manusha (2002). Palal o ginipen le manushengo katar o 2002to bersh, 78.95% sas rumunurya, 21.00% roma thai 0.04% aver sel. Andi Rumuniya, kana ekhe selores si les buteder sar 20% ando ek thanipen, atunch si les chachimata (xakaya) te labyarel la kana varekon del duma le autoritetenge. Vi o them trebul te kerel shkole vi dromenge patrya pe kodoya chhib. Kadya, o Budeshti si o korkoro foro andar i Rumuniya kai roma si buteder sar 20% (mai si aver thanimata, pale numa gava).

Vi o dharm (relijiya), 99.59% si ortodoksurya, 0.28% pentikostalurya thai 0.11% aver dharm.




#Article 13: Liviya Yaroka (101 words)


I Liviya Yaroka (magyarikanes: Lívia Járóka; biyandili ando 6 Oktubra 1974, si romni andar i Ungariya, o duito romano membro ando Europako Parlimento ( o ekto: Xuan de Diyos Ramirez-Erediya). Sas alosardi ando patrinipen le magyarikane partesko Fidesz, ando Yuniyo 2004. 

Voi barili ando foro Shopron, pashal i magyarikani rig karing i Austriya. Lako dad si rom thai laki dai yehudi (zhidovi). Ando foro nas aver romane familiye thai voi phenel so nas diskrimanaciyake problemurya, kana sas tikni. Kana sas bareder geli ki Budapest thai kothe maladilyas aver romen.

Siklilyas manushanipen (antropolojiya) ando London, kai University College London, pe romane butya.




#Article 14: Sherutno foro (128 words)


Ando forovipen (politika) yek sherutno foro si o foro kay beshel o xulyaripen le themesko vay yek kotor themesko.

Butvar o sherutno foro si vi o bareder, o may importanto foro thanesko. Shay te avel o mashkar katar shirdyas (astardyas) te kideren sa le riga kothar ando yek phandlo them. Si sherutne forurya kerdine te aven numa yek xulayaripenasko than dur katar e importante forurya le themeske, sar Kênberra andar Avstraliya vay Ottava andar Kanâdo

Si thema so len si len buteder sherutne forurya. Sar misalyake, andi Afrika le Sudosko o administratikano sherutno foro si kay Pretoriya o foro le zakonurengo kay Kap Foro tay le krisako foro kay Blemfonteyn.

Butvar yek sherutno foro nay o bareder foro le themesko. Le bareder sherutne forurya ando fishtesavo Barodvip si:




#Article 15: Romano siklyaripen la Rumuniyatar (121 words)


Katar 2.5% (prinjarde) ji kai 6-8% (mai chaches) andar Rumuniyake manusha si roma, o them kai beshen e buteder roma. But lendar phenen diyalekturya paruvde katar i rumunikani ćhib sar kăldărash, churari. Si vi aver diyalekturya paruvde katar i turkikani ćhib sar spoitori, vai aver balkanikane ćhiba, sar ursari (rićhinari}. Ando nordo le themesko, ande zhudetsurya Maramuresh, Bistrica-Năsăvud, Kluzh si roma so phenen karpatikane romane diyalekturya.

Andar bersha  90' kerel pes buti te avel ekh phandlo siklyarpnasko sistemo sa le romane diyalekturenge. O gajo Gyorge Sarău, so siklilyas buteder romane diyalekturya, kerdyas ekh siklyaripnaski programa so anderyarel lava thai gramatika andar sa le diyalekturya, zoryarindoi e purane indo-ariyanikane elementurya. Sar neolojismurya si lava andar indo-ariyanikane ( butvar hindi) thai anglezikani ćhiba.




#Article 16: Pech (125 words)


Pech (Makyarikanes: Pécs,romanes: Pechuy vay Pecho, kroatikanes: Pečuh, jermanikanes: Fünfkirchen, serbikanes: Pečuj or Печуј, slovaika: Päťkostolie, latinikanes: Quinqueecclesien, turkikanes: Peçuy) si o shtarto baro foro la Makyarestan ko, ko sudovesto le themesko. Si o xulyaripnasko mashkar la rigyako Baranya. Sas janglo pe jermanikanes sar Fünfkirchen; ando Romayako thagaripen lesko anav sas Sopianæ. O anav pe jermanikanes, latinikanes tay slovayka amboldel pes Panj khangerya.

Pech sas alosardo te avel o Europikano foro le sanskrtipnasko ando bersh 2010.

Le manusha jivisarden ando kado than de but vaxt, de 8000 bersha. 

Ando Pech si i Romani Mashkarutni Shkola Gandhi kai siklyaren pen le romani thai bayash ćhiba vi o romanipen.

I opralutni shkola andar Pech si i puraneder andar Ungariya, kerdini katar Luis 1to la Ungariyako 1367 bershestar.




#Article 17: Mateo Maximov (113 words)


O Mateo Maksimoff (opretele 17 Pervonay 1917, Barselona - 24 Deshtoyeknay 1999) sas yek Romano lekhavno (pe Fransikanes).

Lesko dad sas Rom Kalderash, leski day, Manushni (Sintesa) (e Romane manusha andar e Fransiya). O Dad siklyardya les te drabarel (chitisarel), lekhavel (rimol) tay te ginavel. May phendya leske but pa e Rusiya, pa o Puranipen le Kalderashengo, pa kaver Romane nyamurya. Vov mulo kana Mateo sas 14 bershengo. Deatunchara, o terno Mateo trebulas te kerel but buti te pravarel pes tay leske phralen tay phenyan.

Palal o Duyto Lumyako Maripen, vov beshlo andi Fransiya. Lekhavdo deshuekh lila, ambolde pe deshushtar Chiba.

Vov sas vi Evangelikano Pastor tay amboldyas pe Romanes o Nevo Testamento.




#Article 18: Krimeya (119 words)


Krimeya (क्रिमेया) vay i Avtonomikani Republika Krimeya (Ukraini chhib: Крим, Автономна Республіка Крим - Avtonomna Respublika Krym, rusikani chhib:Крым, Автономная Республика Крым - Avtonomnaya Respublika Krym, Krimeyaki tatarikani chhib: Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti) si yek avtonomikani republika la Ukrainiyaki pe nordutni rig la Kale Deryavaki ando pashdvip le kadale anavesa.

Lako baripen si 26,200 km² tay o gin le manushengo so jiven kothe si 1,994,300 (2005). O sherutno foro si Simferopol.

Si o kher le krimeyake tatarurenge so si akana deshutrin persento.

Krimeya si rigyardi ande 25 riga: 14 rayonurya thai 11 forutne munichipalitaturya (prnjarde sar umalurya xulayarde le forutne konsiliyendar).

Ando ginipen le manushengo (2001to bersheste) sas e sela:

Aver selore si Polonurya, Azerurya, Koreanurya, Elenurya, Jermanurya, Roma.




#Article 19: Patrinipen le themengo palal o xulyaripnasko sistemo (422 words)


Kadava si yek patrinipen le themengo palal o xulyaripenasko sistemo.

Kai o prezidento si o chacho shero la administaciyako thai na trebul te kandel o parlimento. Kadava patrinipen anderyarel demokratikane thai bidemokratikane thema:

Ande zorale prezidentikane sistemurya, o prezidento si vi shero themesko vi o shero guvernamentesko. Nai ekh ekto ministro.

Ande pash-prezidentikane sistemurya si ekh prezidento thai ekh ekhto ministro. Ande kadale sistemurya le prezidentes si les chachi administraciyaki zor, ama vi le ekte ministres si les varesave chachimata.



#Article 20: Them (123 words)


Ando forovipnasko phuvipen yek them si yek umal Phuvipenasko. Si labyardo te penel vi pe nasiya vi pe Stato. Ando-yek them si xulyaripen, administratsiya, zakonurya, butvar yek konstitusiya, Shagede, e Rekshan tay Manusha, jangle sar Themutne.

Yek stato si yek mesto teritoriyo kay si yek xulyaripen tay manusha. Sa i Phuv (bi Antarktikiyako) si rigyardi katar staturya. Akana si 193 staturya prinjarde katar Phandle Nasiye: le 192 membrurya tay o foro Vatikan. Si vi thema, çhaçhes meste, so nay prinjarde katar le avere sar staturya (sar Abkhaziya).

Yek nasiya si yek kidipen manushengo so godisaren ke si amyazmata lende (vunivar, myazutno sel, chhib, dharm vai puranipen).

Butvar le lava them, stato, nasiya si labyarde sar si lenge myazutne xatyarimata. Ververimata mashkar lende avena:




#Article 21: Prinjardi chhib (131 words)


Prinjardi chib si i chib kolaja si dendo jek pravo status jekhe phuvjakoro .Majanglal adaja chib si definirimi e Ustaveja, hemagjar e phuvjenge kola so naelen kodificirimi prinjardi chib. Majshukar vakerdo i prinjardi chib si adaja chib kolaja so kerela lafi jekh nacija ja etnicko grupa majbut ki adaja phuv .

Ekvas taro phuvja ko sumnal isi len pumari Prinjardi chib .Thaj agjar isi phuvja kolende so isi numal jekh prinjardi chib. Misal: Ki Francija, Litvanija ja Grcija, hem agjarda so isi len pobuter chibja so kerena lafi ki adaja phuv. Dzikote palem isi phuvja so isi len pobuter Prinjarde chibja. Misal: ko Avganistan, ki Belgija ja Finska.

Hem agjar ko nesave phuvja sar Italija, Makedonija, Filipini, Rusija ja Shvedska, isi len prinjardi chib, ama e malcinsko chibjencar kerelape  lafi pobuter.




#Article 22: Patrinipen le telefonoske kodurengo le themenge (193 words)


Kadava si ekh patrinipen le telefonoske kodurya le themenge prinjardo katar ITU-T, E.164. 




#Article 23: Yashi (147 words)


I Yashi (Remenikanes: Iaşi, Makyarekanes: Jászvásár, Yidish: יאשי) si yek Foro tar i Remeniya, o administratikano Foro le Judetsesko Yashi.

Ko palutno manushengo ginipen (2002) sas:

Ama o gin le romengo si buteder, numa chi sa le Romane manusha phenden lengo chatcho sel. Pashal e Yashi, ko sudo, si o Romano Gav Zanya kay beshen Romane manusha kaldarash tay churari.

Anglunes, o Foro si janglo katar yek dokumento (1408) le Moldoviyako voyevodesko, o Aleksandru sel Bun. 1564 bersheste, o Rayesko Chavo Aleksandru Lapushneanu ingerel o Sherutno Foro la Moldoviyako katar Suchava kay Yashi.

E Biboldurya (Jidovurya) jiven ando Yashi katar o 16to shelbersh.

Kai 29 Shovtonay - 6 Eftatonay 1941, opretele 14 000 manusha (dopash andar sa le Biboldengo le Yasheske) sas mudarde katar o Yashesko Shagede, Remenikane tay Jermanikane Rekshoriya vi but andar le themutne Yasheske (numa shov Bibiboldenge hutisarden yek shel Biboldurya te na meren).




#Article 24: Mumbai (129 words)


E Mombay (IPA: , Marathi/Hindi: मुंबई), vi janglo pe anglezikanes (akana biprinjardo) sar Bombay, si o sherutno foro le Staturya tay teritorurya la Indiyakexstatesko Maharashtra tay o foro le bareder ginesko manushengo andar Indiya (Bharat), opretele 13 miliyonurya (2006). I Mômbay si kay Dvip Salsette, pi ovestutni rig la Maharashtrayaki. Le avere tikne forurensa so truyaren la avel yek forutno umal, o panjto andar sa i lumya (buteder sar 20 miliyonurya manusha).

Mumbay si o sherutno foro le Bharatesko kidipnasko. Kathe si institusiye sar Reserve Bank of India (RBI), o Bombay Stock Exchange (BSE), o National Stock Exchange of India (NSE). O foro si o kher la industriyako fimlengi tay durdikhpnengi pe hindi chib, jangli sar Bollywood. Ando Mombay si vi yek  nasyonalno parko, o Sanjay Gandhi Nasyonalno Parko.




#Article 25: Distrikturya la Indiyake (109 words)


Yek distrikto si yek rigyaripen kay yek stato la Indiyako (Bharatesko). 

Îndiyâ si rigyardo pe 28 staturya, 6 Yekipnaske teritorurya (YT) tay yek teritoriyo le sherutne forosko. Ando fishtesavo stato si yek guverno alsardo katar e manusha le statesko. Le Yekipnaske teritorurya si xulayarde katar o mashkarutno guverno, numa kay Dilli tay Pondisheri si guvernurya.

Fishtesavo stato vay YT si rigyardo pe distrikturya. Butvar, o foro kay so si o xulyaripnasko mashkar si vi la polisiyako tay krisako.

Le distrikturya si rigyade pe taluka vay tehsilurya (le palutne kay Sudutni Indiya), xulayarde katar yek talukdar vay tehsildar.

But distrikturya si navyarde palal o foro so si o xulyaripnasko mashkar.




#Article 26: Sinti (159 words)


 
Sinte (Sinti) si Romane manusha so avilen (15to shelbersheste) kay akanutne thema Jermaniya tay Estrexa. Palal kodya rigyarden pen pe duy droma: le Eftavagarya tay le Estraxarya. Le Eftavagarya gelen ki akanutni Franchiya kay xamomen le thanutne romensa, navyarde Manusha. Le Estraxarya gelen kay Italiya tay Estutni Europa buteder kay thema Kroatiya, Ungariya, Transilvaniya, Chexiya tay Slovakiya.

Mashkar lenge si bare bashavne vay gilavne, sar sas o Django Reinhardt, vi ando khelsastimasko (sportesko) umal, sar o Johann Rukeli Trollmann

Sinte han Romne Menshi yon wella an o 15to shelbersh klan i Temmenge  Gadchkeno un Walshi. I Sinte  koya  penen les ap duy droma: 
I Eftawagaria un i Estracharia. I Eftawagaria
Nashas klan ko Temm Walshi koya kharella yon Manush. I Estracharia Nashas klan i Temma Italiya un ani Esteskro Eropa butedar thema Kroatia, 
Ungaria,  Transilwania,  Shechia un Slowakia.

Sinte hin bare Bashepangre, Yek vas O Django Reinhardt. Un an i Kelsastepen (Sporto) O Johann Rukeli Trollmann O baro Boksa.




#Article 27: Mošovce (191 words)


O Mošovci (1380 bešutne) hin hirešno gav upro maškarutno Serviko le but historicke leperibenca the hin ločhovno tham bare servike giľutnaris Jana Kollara.

Anglunes sas dui thanipena: o ekhto, o Machyuch sas ko than kai akana si Starý Rad thai o duito, o Terra Moys (katar avel o akanutno nav) sas ko than akana janglo sar Vidrmoch. O nav thanipnasko sas paruvdo butvar: katar Mossovych, Mosocz, Mossowecz, villa regia Mayos alio nomine Mossovych, oppidioum Mayus sue Mosocz, Mosocz olim Mayus ko akanutno Mošovce/Moshovce.

Anglunes o Mošovce barilyas sar ekh thagaripnasko thanipen. Katar o mashkar le 14to shelbershesko sas telal o thaggaripnasko khervaj katar i Blatnica. Katar 1527, opretele 400 bersha sas telal i familiya Révay.

Ekh shukar monumento si Manor Kher andar o duito pash le 18to shelbershesko. Aver jangle thana si i Katolicko Khangeri, o than kai biyandilo o Ján Kollár, i Luteranicko Khangeri (kerdi 1784to bersheste).

Kai Mošovce biyandilyan bare manusha sar o Frico Kafenda (1883-1963), gilyango kerditori; i Anna Lacková-Zora (1899-1988), lekhavni; Júr Tesák Mošovský; Miloslav Schmidt. O bareder lendar sas o Ján Kollár (1793-1852), leski poesiya Slávy Dcera si jangli pe but Slavikane thai bi Slavikane chhiba.




#Article 28: Indo-Europikane chhiba (100 words)


Le Indo-Evropikane chiba si yek chibavipnaski familiya, anderyarindoy le buteder chiba andar i Evropa, but andar i Sudutni Asiya, Sudovestutni Asiya tay Mashkarutni Asiya. La si la o buteder gin le vakyarnengo mashkar sa le familiyande. Le Indo-Irane chiba si i bareder Indo-Evropikani rig.

Le riga le Indo-Evropikane chibange si (rendyarde palal lengo puranipen):

Avryal le kadale desh riga, sas varesave chiba, mule vay sira jangle:

Si dudalo ke sas aver chiba akana mule bi te janas vareso pe lende. Nay dudalo kana i Retikani chib sas Indo-Evropikani.

But godyaver manusha xulaven le Indo-Evropikane chiba pe chiba Satem vay Sentum.




#Article 29: Chhibavipnasko azbalipen (167 words)


Chhibavipnasko azbalipen si kana vakyarne le verver chhibange den duma khetanes, kana si butchhibavipen.

Sar misalyake, ando akanutno vaxt but chhiba len lava andar i Anglezikani chhib thai ando nakhlo vaxt, i anglezikani lyas but lava andar i Latinikani thai i Franchikani.

O azbalipen shai te jal mai anglal, kana ekh chhib lel gramatikane forme andar aver chhib(a). Sar misalyake, i Nepal bhasa si ekh Sino-Tibetani chhib, ama lake vakyarne beshen mashkar vakyarnende le Indo-Irane chhibange thai lyas Indo-Irane forme. Vai i Romani chhib lyas varesave gramatikane forme andar i Elenikani chhib.

O chhibavipnasko azbalipen vi shai te kerel ekh chhibake vavkyarne te paruven la pe aver chhib.

Andar ekh chhibavipnasko azbalipen shai te avel ekh nevi chhib kana le manusha so nai len ekh khetani chhib beshen khetanes. Kadya shai te avel vi i Romani chhib andar verver Indo-Aryane chhiba thai diyalekturya, 11to shelbersheste.

Butvar le paruvipena si numa pe ekh rig, sar i chinezika chhib paruvdyas i japonezika, ama i japonezika chi paruvdyas i chinezika.




#Article 30: Jermaniya (176 words)


I Federalni Ketnepen Jermaniya (jermanikani chib Bundesrepublik Deutschland) si yek them andi Mashkarutni Evropa.

Jermaniya ando jermani  chib Deutschland(ofisyalno: Bundesrepublik Deutschland)

Pal o Duyto Baro Kurepen (World War 2) Jermaniya sas okupatno.

Ando est sas o Sovyetskro Yekhethaniben (Sovetunyon).
Ando vest sas Amerikano Yekhethaniben (USA), Bari Britaniya tay Fransiya.

O bersh 1949tar zika o bersh 1990 ando Jermaniya sas duy thema.
Ando est sas o sosyalisto them : Jermani Demokratni Ketnepen (- jermanikani chib: Deutsche Demokratische Republik).
Ando vest sas o kapitalisto them: Federalni Ketnepen Jermaniya (Bundesrepublik Deutschland).
Tay ando foro Berlin sas yekhpash sosyalisto tay yekhpas kapitalisto.

Pal o Baro Paruviben (Big Change, Revolution) sas ando est o nevo guvernamento, kay kerda nevi politika.

Jermaniya si o maskarevropano them.
Jermaniya si maskar thema: Polaniya (ando ost), Chexiya (ando sud), Estrexa (ando sud), Esvesiya (ando sud), Fransiya,Luksemburg, Beljyia, Olanda (ando west) tay Denmarke (ando nort).
Ando nort san duy bare pani (Estderya tay Nortderya.| Jermanîkanes= Ostsee tay Nordsee).
Ando J. san but Nasholenge, E duy maybare san Elbe tay Rayn.
Ando Sud-J. si bare Paxra (Alpen).




#Article 31: Themeski Ajenciya le Romengi (Rumuniyatar) (131 words)


E Themeski Ajensiya le Romengi (Agenţia Naţională pentru Romi vay ANR pe Remenikanes) si yek Ajensiya le Remeniyake Xulyaripenasko so kerel buti te latcharel e o Jivipen le romengo andar e Remeniya.

E yekto xulyaripnaski organizasiya pe roma sas o Themesko Ofis le Romengo (andar Duytonay 1997), yek kotor andar o Departamento le Themeske Selyorenge Brakhipenasko. Anda Eftatonay 2003 o ofis sas navyardo de nevo sar o Ofis pe Romenge Butya. E akanutni Themeski Ajensiya le Romengi kerdili pe Deshtonay 2004 sar yek mesti Ajensiya le xulyaripnaski.

O Sherotno than si kay Bukereshto tay may si aver 8 birovurya pe sa 8 baryaripnaske riga. O shero si E Rani Mariya Yonesko, so janel i Romani, Remenikani, Anglezikani tay Fransikani.

Akana e Ajensiya kerel buti vi pa o Deshbersh le Romenge Anderyaripenasko.




#Article 32: Gelem, Gelem (119 words)


Jelem, Jelem si yek gili kerdino le Yarko Yovanovichestar. Sas prinjardo sar o himno le Romengo ando 1971to bersh kay o Yekto Mashkarthemutno Romano Kongreso.

Jelem, Jelem lungone dromensa

Maladilem baxtale Romensa

A Romale katar tumen aven

A Romale, A Chavale

Sas vi man bari familiya

Mudardas la e Kali Legiya

Sa mudarde vi Romen vi Romniyan

Maskar lende vi zine chavoren

A Romale, A chavale

buter Devla le parne vudara

Te say dikhav kay si me manusha

Pale ka gav lungone dromensa

Ta ka phirav bachtale Romensa

A Romalen, A chavalen

Opre Roma isi baxt akana

Ayde mansa sa lumiyake Roma

O kalo muy ta e kale yaka

Kamava len sar e kale drakha

A Romalen, A chavalen




#Article 33: Rumunikano lekhipen (164 words)


O Rumunikano lekhipen si ekh variyanta le Latinikane lekhipnaske, le 28 grafementsa, labyardo te lekhavel (ramol) pes e Rumunikani chhib:

A, a (a); Ă, ă (ă); Â, â (â din a); B, b (be), C, c (ce); D, d (de), E, e (e); F, f (fe / ef); G, g (ghe / ge); H, h (ha / haş); I, i (i); Î, î (î din i); J, j (je), K, k (ka andar kilogramo), L, l (le / el); M, m (me / em); N, n (ne / en); O, o (o); P, p (pe); R, r, (re / er); S, s (se / es); Ș, ș (Șe); T, t (te); Ț, ț (țe); U, u (u); V, v (ve); X, x (ics); Z, z (ze / zet).

Le grafema Q, W thay Y prinjardyoven pe 1982to bersheste. Von aven labyarde numa ande birumunikane lava, sar quasar, watt, and yacht. Kana si semnurya ande birumunikane lava, si acarutno te labyaren pen (München, Angoulême th.a.).




#Article 34: Deliya Grigore (106 words)


E Deliya Grigore si ekh Romni andar e Rumuniya (biyandili: 7 Februara 1972, kay Galats). Voi barili kana e Rumuniya sas xulayardi e komunisturendar thay e Roma nas ekh prinjardi sel (laki familiya garavdyas lengo caco sel). Palal 1990to bershesko, kana e komunisturya peravden pen, voi dashti te phenel ke si caci Romni thay te palemsiklyovel e Romani chib . Deatuncara, voi keres buti po Romano sanskrtipe thay arakhel e Romane cacimata. 2002to bershesko, manglyas e Rumuniyako statesko thay e xulaipnastar e Rumunikane Ortodokse Kristiyane Khangeryako te prinjarel e bilachimata so kerdyas panj shelbersha, ando vaxt e robiyako sistemo, ama von ci phenden palpale khanc .




#Article 35: Johann Trollmann (530 words)


Johann  Rukeli Trollmann (Jermanikani Chib: Johann Wilhelm  Trollmann)  (1907-1943) 
And-o Trintonay [3-to chon] e bershesko 1933 kerdili kompetisiya e boksaki and-i Jermaniya tay yek but iklislo angluno (kampiyono) and-i kategoria e dopash pharengi. Lesko alav sas Erich Seeling, no o komite e sportesko, kay sas sa nasista, peravda les kotar-o titlo odoleske so sas but, nas Jermano. 3i k-o Baredivay, na achilo niyek kampiyono and-akaya kategoriya. Kerdili palem i kompetisiya mashkar duy neve boksera: Yek Ariyano, o Adolf Witt, tay p-e aver rig, o Yohan Rukeli Trollman. Akaya nevi kompetisia na fayol sas e nasistenke, odoleske so o Trollman sas Sinto, pinjardo sar Sinto : leske sportesko alav sas o Zigeuner. Numay nas so te keren, ov sas but pinjardo tay sa e jermana kamen sas les but, sas zorales popularo. E Nazista na kamen sas te asbaven o xataripen e bute gadjenko tay mukhle les te kerel i kompetisiya, na chudine les avri. Mamuy leske sas o Witt, odoleske numay ov sas les shansa te marel e Trollmanes tay e Nazista usaren sas chachipenaske te peravdol o Zigeuner, kay te iklon kadiyal kotar-i problema.

P-o 9-to Shovtonay [6-to chon], o Zigeuner telavda e Wittes. Anda sa e 12 rondura, o terno Trollman (sas 26-bershengo) khelda truyal o Witt, marda les, kirdiyas virama tay agoral lasakerdilo o Ariyano. E Nazista xale but xoli tay phende so i kompetisia iklisli chuch-chuch (nul-nul). Kana dikhle akava bangipen, sa e gadje so avile sas te dikhen i kompetisiya xolosayle, ushtile, kerde bari protesta tay phardine te phagen sa and-i sala.

Agoral, e Nazista telile tay dine e Trollmanes o Titlo Jermaniako kampiyono e dopash-pharenko. Imediat, e sporteski revista Bokssport lias te kushel les, phenindor so leske dumukha nane jermanikane, so may but khelel teyatro desar boksa tay so si les romano bianglikanaveripen (so o aver manush nashti te mangel anglal sar ka marel, odoleske so e Roma nanay len Sistema and-i boksa). Pala oxto dives, line leskar palem o Titlo tay phagle leski karyera.

O Trollman na achilo kadiyal, makhla pe bala lole tay avilo anda yek aver kompetisiya. Odovar na khelda troyal o aver boksiyero, achilo tordo k-o mashkar e ringesko sar belut tay xala sa e dumukha. K-o 5-to ronda, peravdilo sa pherdo rat tay sas avrichudino e sportestar.

Bersha palal, trin phrala leske sas bichalde and-e logora e konsentrasiyake tay ov gelo and-e Hitlereski armiya and-o b. 1939. Marda pe and-i infanteriya k-o rusikano chekat tay, kana avilo khere and-o b. 1942, te dikhel pe manushen, E Gestapo astarda les tay bichalda les and-o logoro e konsentrasiyako Neuengamme, kay musay sas te kerel e may phare buta. Kana e sorale SS-morshes  e logoreske kidinon sas te keren sevka, akharen sas les te maren les p-i boksa, akana so sas 35-bershengo, bi xalo, bokhalo, khindo, nasvalo tay avel sas len p-o baro asaypen te peraven e Jermaniake kampiyones ay te lasakeren les. P-o 9-to Duytonay [2-to chon] 1943, e SS-morshes  dine les kari (pushke) and-o Neuengamme tay mudarde les.

Ando bersh 2003 (60 bersha pal leskero meripen) o Deutscher Berufsboxerverband (boksengero organisasyiona ando Jermaniya) delas les o titlo Deutscher Meister (jermano Kampiyon).
Akana ando leskero Foro Hannover si o Johannes-Trollmann-Weg (Johann-Trollmann-Drom).




#Article 36: Shtefan Răzvan (137 words)


O Shtefan Răzvan sas ekh semi-Rom andar o purano them e Valaxiyako, so avilo o thagar/xulay e perune Moldovako (24 Aprilo 1595 - Augusto 1595). 

Lesko dad sas Xoraxano andar o Otomano Thagaripen thay leski day sas Rumunikani andar i Valaxiya. Ando kodo vaxt, e Roma andar i Moldova thay i Valaxiya sas roburya. O Shtefan sas mesto andar kodoya so lesko dad sas themuno e Otomanikane Thagaripnasko. Vov paruvdya lesko dharm, avilindoi Kristiyano. Palal kodya, avilo o xulay e Moldovaki armiyake thay ando Aprilo 1595, vi o thagar e Molodovako. Ando Augusto 1595, e Polonurya avile andi Moldova te thon kothe o thagar so von kamen les, o Yeremiya Movilǎ. O vastno maripen sas ande mala e Suchavake (3 Dechembra 1595). O Shefan Răzvan nashlo kay Transilvaniya, ama sas astardo e Polonendar thay palal kodya mudardo.




#Article 37: Pakiaiben andar e Niceea (251 words)


O Pakiaiben andar e Niceea si o pakiaiben e Kristiyanismosko prinjardo andi Estuni Ortodoksikani Khangeri, Oriyentaluni Ortodoksikani Khangeri, Katolikani Khangeri, Asiriyani Khangeri, Anglikani Khnageri, Luterani Khangeri, Metodikani Khangeri thay aver khangerya Protestantismoske.

O ekhto pakiaiben sas ando bersh 325, palal kodya aver variyanta inklilya ando bersh 381.

Lesko teksto:

PAKIAU ANDE YEK DEL, O DAD SAVORENGO NINKERALO,O KERDIALO LE NABAHHESKO THAI LA PHUVEAKO, SAVORENGO DIKHLENGO THAI BIDIKHLENGO.THAI ANDE YEK RAI IISUSO HHRISTOSO,O SHEAV LE DEVLESKO, YEK BIANDO, SAVO ANDAR O DAD BIANDEASPE PO ANGLAL SEA LE SHELIBERSHENDAR.VUDUD ANDAR VUDUD,DEL CHACHO ANDAR DEL CHACHO,BIANDO NA KERDO,SAVO SI/HIN YEK ASIBENESA LE DADESA , MASHKAR SAVESTE SAVORE KERDINEPE.SAVO ANDAR AMENDE LE MANSUH THAI ANDAR AMARO MESTIARIBEN,HULISTEA ANDAR LE NABAHHA THAI LEAS SNANGA KATAR O SOMNAL GHII THAI ANDAR E CHAIBARI MARIAM THAI KERDEASPES MANUSH.THAI TRUSHULISARDEASPE VASH AMENDE ANDE LE DIVESA/GHESA LE PONTSIOSKE PILAT,THAI MUMISARDEAS THAI PRAHOSAILEA.THAI JIUVINDIAILO O TRINTO GHES PALA LE SOMNAL LILA.THAI VAZDEASPE KA LE NABAHHA, THAI BESHEL KA`I CHACHI LE DADESKI.THAI PALEM AVELA BARIMASA TE KRISINISAREL LE JIUVINDEN THAI LE MULEN, SAVESKO RAYAN CI AVELALES AGOR. THAI AND`O SOMNAL GHII, O RAI JIUVINDIMASKO KERDIVALO ,SAVO ANDAR O DAD ANKLEL,SAVO KETHANES LE DADESA THAI LE CHAVESA SI PREZNUISARDO THAI ASHARDO,SAVO DEAS DUMA MASHKAR LE PROROCHIA. ANDE YEK,SOMNAL,SINODALIKANI THAI APOSTOLIKANI KHANGERI.PURHISARAU EK BOLDIMOS ANDE O KHEMIMOS LE BEZEHHENGO.AJIUKERAV O JIUVINDIAILIPEN LE MULENGO.THAI O JIUVINDIPEN LE SHELIBERSHESKO SO AVELA. AMIN

(KERDO PALA E MILA LE DEVLESKI MANDAR LE TIGNESTAR, NAAYRAM)

E may jangli variyanta si pe Latinitska, e may zorali chhib ando kodo vaxt:




#Article 38: Ella Veres (156 words)


E Ella Veres si ekh lekhavni thay phrini (aktorni) andar e Rumuniya (beshindoi akana ando Nevo York). Lake phure si Magyara, Rumunya, Roma thay Jermanya.

Palal o Baro Paruvipen la Rumuniyako (1989), voy geli kay Budapesht kay siklylya ando Amerikano Mashkar e Nevelilengo. Palal o sukcheso e lekhesko (artikolesko) lake Paradise on Sale (O Uzho Them Bikipnasko), lekhavdo ando nevolil The New York Times, voy shirdya te lekhavel artikolurya andi laki , vi tyatroske lila. Ando 1999to bersh, voy lel o Premyo Lillian Hellman e Tyatroske Lilenge, le lilesa Audition to Mom! We Are Too White to Be Gypsies! (Shunipen kay Daye! Ame si prya parne te avas Roma!). Pa Deshtonai 1999, inkalavel o trito lil, No Sob Stories, Please! (Mekh e rovindoi paramicha, rugiv tut!)

Ando pashivend e 2000to bershesko, kerdya ekh ekspozitsiya pa o biyandipnasko them, e Transilvaniya, navyardi Farewell, My Transylvania! (Mekhav tut, Transilvaniyo!), lekhavindoi pa late ande Amerikane, Rumunikane thay Magyarikane nevelila




#Article 39: Péli Tamás (354 words)


Andel 1948-to bersh arakhadyilas, andej Budapeshta. Peske artisticka shkoli andej Képző és Iparművészeti Szakközépiskola, thaj andej Hollanad, pel Krajeski Makhimaski Akademija, pel barimangi rig getosardas. Ba kathar le 1970 -, zhi kaj le 1976-to bersh ande o Amsterdam kedas butyi, kaj les zurales bare piktoreske inkrenas. Ande o 1972-to bersh kerdas ande o Amsterdam, ande nasvalengo kher, savo pa o Svunto Andrash las pesko anav. Ande la nasvalenge khereski kangeri tordyol akanak kodo glazhuno kipo, savo pa la bibliake vrami - pa o purano thaj pa nyevo teshtamento -kerdas. Si les inke jekh kaver baro kipo, savo ande o Spar Bank van de stadt si ande o Amsterdam.Kathe si vi leske majbut butya, kodol, save kasht thaj ande sastri kerdi sobrura si. Leska diplomaki butyi, savi ande le Amsterdamesko Kulturalno Centro, mashkar le vlaxutna vramaki khangeti tordyol inke vi akanak. Angluno sas pe kodo avri akharipe, savo le Amsterdameske Forosko Konsilo keradas. Majfeder bari butya so voj kerdas, ande la Hollandaki Makhimaske Artisticko Akademia si, pe la akademiako zido, so majbaroj sar panzhvardesh metera. Ba kathar le 1976-to bersh vi ande o Ungro saj maladyuvas leske butyanca.
Ande le 1982, ande le majbare forosko Szabó Ervin Biblioteko kerdas jekh baro makhlo kipo pe savo a Julianus amal, o Kőrösi Csoma Sándor, thaj o Apáczai Csere János dichon. Kado kipo 12 metera triptichon silo. Ande le 1983-to bershesko septembri das pherdal ande la Tisadobako gav, ande le shavorengo foro kodo kipo, savo 43 m3 si, thaj kade bushol ke Arakhagyimo. Ande kado kipo phenel o Peli le Ungrikone themeske romengo trajo. Pasha kodi ke kipon makhlas, vi le iskirimatosa thaj vi kavera, politikutkine butyaca avri las peski butyi ande le themesko kulturalno thaj politikuno trajo. Ande le 1993. bersh o MSZP opre lasles mashlar peske parlamentoske deputatura. Akanak si inja bersha, ande 1994, ande le novemberesko shon pel 22-ti dyesa mulo, andej Peshta. Leski kioura majfeder pa e mitologia thaj pa e pecipija den vorba. Voj si o angluno, kon zhanimasa del duma pa le rom, pa e romanyi kultura monumentalnone butyanca. Inke vi adyes shaj hatyaras leska butyako fajnope mashkar le terne romani piktorura.




#Article 40: Hedina Sijercic (207 words)


I Hedina Sijercic (Serbo-Kroatikanes: Hedina Sijerčić) si yek Romani Jurnalisti tay sikliyarni. Biyandili 11 Pervonay 1960 ando Saray (Sarayevo),Bosniya tay Hersegonvina . Sasa angluni editori pala Romane programe pe Radio-Televiziyate Sarayevo, tay aktivisti ande Internasyonalna Romani Organizasiya. Voy Juvdili ande Torontoneste kay resli Ontariyo Koledj- Vuchi Sikamni Diploma. Voy cherdya buchi ande Toronto sar regularni sikamni pe Anglezikani chib pala shkolaki themeski organizasiya pe anav Toronto Distrikt School Board. Hedina sasa angluni editori pala angluno Romano lil ande Kanada pe akhardipe Romano Lil, 1998-2001.
Voy sasa Kanadaki delegati pe Themeski Konferensiya pala antirasizam tay diskriminasiya, 2001, ande Kvito, Ekvador, (Yujna Amerika). Hedina akana Juvdel ande Jermaniya.

Hedina Romensa Romany Legends ande Anglekani chib, 2004, Anglikanes, London. Gova lil iklyovel duychibeski, ande Angleski-Jermaneski chib. Hedina tradili o lil Gova si amaro Juvdipe, na Janen aver katari Bosanski chib ande Romani chib, 2001, Bosna tay Hersegovina. Voy si editori tay autori pala o lil Kanadake Romane Mirikle, 1999, Toronto, Kanada. Hedina tradili o lil Ilmihal katari Serbo-Kroatikani chib ande Romani chib, 1995, Saray, DP-film Ratvali biyav kataro G.Lorka katari Romani ande Serbo-Kroatikani chib, 1991. Hedina si autori tay editori pala duy dokumentarno Dikhepaskero-film Adjive Romen thaj Karankochi-Kochi, DP-Sarayevo, 1989. O paluno lil lako si Dukh, yek kidipen poesiyango (2007).




#Article 41: Standardizuyimi Romani qhib (Selahetin Kruezi) (6125 words)


Kadaya si i pustik vash i standardizuyimi Romani chib katar o Selahetin Kruezi.

I Romani chib si e Romengi chib, kolaya vakarena o Romane manusha sar dayaki chib. Oy phiravdili e Bharatta thay adive arakhlola ano sa Sumnal. Najanelpe kana o Romane lele te vakaren akaya chib, numay najanelpe ni angluno manush koya chib vakarya. Odoleske, shay te phena so i Romani chib si yek may purani e chibyenda. Ji adive janelpe so i Romani chib phiravdili numay muyesta po muy thay na janelpe olako hramipe sar sine. Amen pakya so i Romani chib, vi angleder hramisali, numay amen najana sar. Nani khonik ko te mothavol amenge odova. 

Zumavinde but jene te keren i Romani chib te ovel hramimi, numay ji adive panda na resla ko than kote
manglape te ovol. I Romani chib panda ji adive na dikhla dud sar so dikhena yaver qhiba, odoleske, shay te phena so i Romani chib panda si ani tomina thay ajukarela ko ka tharol olako dud. Ji adive, zumavisalo te kerolpe i Romani chib agyahar so sa o diyalektya te oven kalarde. Sakova alav e diyalektesko te hraminyol thay sako tedrabarol agyahar sar vakarela. Numay, sar si Romane diyalektya but a mashkar olende but lokalizmya, akava sistemi ji adive na pherya odova so ajukardilo. Akava sistemi but pumushkarya i Romani chib te hraminyol, thay amen manglape te palikera sa odole manushenge so kerde thay kerena buti vash te hraminyol i Romani chib.

Adive, akava si vash amenge thay yaver generasiyenge, kola ka aven pala amende, yek drom, kotar manglape te nakha angle thay sa so arakha vash te lokyaryol e romana chibyako hramipe, manglape te mothava thay but harne vakteste vi i Romani chib ka hraminyol sar so
hraminena o yaver manusha para dayaki chib. Amen vash te kera amaro kotor e butyako vash Romani chib, lelem yek yaver metoda e butyaki, kolaya hraminena vi yaver chiba, kola sar baza na lele o diyalektya numay e chibyaki gramatika, soske i chib siklolape kotar chibyaki gramatika. Odoleske vi amari chibyaki gramatika therela yek sistemi kola manglape sare te kama thay te hramina agyahar
sar sikavela amend i gramatika.

Vash te hraminen o Roma pere vakaripya, manglape
te theren yekh abeceda koya ka ovol loki vash sa
Roma. Vash te ovol i abeceda loki vash sa Roma,
manglape te dikhelpe save hramyensa ka hraminen o
Roma pere vakaripya ano adisutno jivdipe.
Amen gandina so sa o Roma manglape te hraminen
odole hramensa kola shay te arakhlon ani tastatura e
yekhe kompyutereski, kova si standarduno vash sa
manusha.
Amen adive jivdina ano yekh Sumnal, kote o
manusha maybut kerena buti e kompyutereya.
Dikhindoy e kompyutereski tastatura, dikha so ani
tastatura o hramaya natherena semnen upre vay tele
thay odoleske amen gandiyem, te shay, i Romani
abeceda te hraminelpe asavke hramyensa.

Amen jana so o Roma jivdinena ano sa Sumnal thay
jana vi so ano Sumnal si but abecede kolensa o
manusha hraminena olenge vakaripya.Odoleske vi
amen manglape te roda amari abeceda vash te jana te
drabara thay te hramina a agyahar vi te mukha
amare avutne generaciyenge yekh mangin kola ka
phiravenla ano olengo sumnalikano jivdipe.
Vash te janelpe kola hramya therela i Romani qhib,
manglape te hraminelpe: paramisya, gila, drame, te
nakhavenpe yaver qhibyendar literature thay odole
alavenda te kerelpe alavari kote ka dikhlyon kola
hramyensa hramisale sa akala literature vash tana
lenpe o hramya kola nani Romane.

Therindoy anglal amende sa akava so liparyem
angle, keryem yekh rodlaripa thay ko agor reslem ji
ko akava phandipa:

qhib soske i Romani qhib si melodikani thay qhibyako hramipe si fonetikano.

Vash te ulava sa e Romenca amari losh, hramina po
tele e metoda kolaya ovela amari qhib
standardizuyimi thay pakya so ko avutnipe vi amari
qhib ka ovel hramimi sar so si yaver qhiba ano
Sumnal.

Vash te jana te hramina, manglape te jana amari
abeceda napal olako hramipasko sistemi napal i
romani gramatika kolaya ka hramina amari qhib
agyahar sar dendili e Devlesta.

Romani abeceda therela akala hramya:

A a, B b, C c, D d, E e, F f, G g, H h, I i, J j, K k, L l,M m, N n, O o, P p, Q q, R r, S s, T t, U u, V v, Y y, Z z.

Sar dikhena, ani Romani abeceda niyekh hram
natherela semnen upre vay tele sar dikhyola ano
disave qhiba. Akaya abeceda si yekh vash sa Roma
ano Sumnal thay shay te arakhenpe o hramya ano
sakasko kompyuteri bi rodindoy ano yaver thana.
Akava keryem vi odoleske so ano daktilo nani
disave hramya sar lelile ji akana thay o manusha
kola natherenay kompyuteri nashti hramaninen
Romane alava thay odoleya ol manglaype te roden
ko therela komyuteri vash te hraminen pere butya.
Amen manga sa o Roma te hraminen so pobut vash
te nakhol angli amari qhib a na te oven momkya
(slavya) e yaverkaske vi ano hramipe.

Vash te lokyara e abeceda, amen lelem sakova hram
te shunyarol yekh avazi.Yekh ulavdo dikhipe

sar ko alava: shil – shudro – shov - shel ty. Akava
sistemi lelilo vi ano yaver qhiba. Akala duy hramya
ka drabara sar yekh avazi, agyahar sar kerelpe ano
Sumnal.

Amen jaqek anyem pratsav so sakova hram ka del
numay yekh avazi numay sar yaver qhano hramipe
popale nikyola e metodata, gandinyem so si po
shukar te la asavko hramipe kova si pinjardo vash
sare thay janelpe sar internaciyonaluno hram.

Ani abeceda o duyavazya th, ph, kh, qh, na
hramisale sar yekh hram, sose ano alava shunyona
duy avazya, sar misal: than, phen, kher, qhay,
odoleske ka hraminalen ulavde, sar: t thay h, p thay
h, k thay h, q thay h.

But Roma ji adive hraminena o hram Q sar Ch,
gandindoy so akava hramipe si po loko odoleske so
agyahar hraminelpe vi pi anglikani qhib thay
mangena te ovel sar internatiyonaluni. Amen odova
na lelem odoleske so asavko hramipe na pashlola ani
Romana qhibyaki umal.

Sar yekhto, amen mothavyem so amen manga yekh
hram te mothavol yekhe avaze.

Sar duyto, ani Romani qhib nikana na avena duy
yekhayekh konsonantya yekh pali yekh thay
odoleske amen na lelem o Q sar Ch.Akava te
mothava misaleya. Kana ka hramina: chhuri, chhay,
chhavo, chhib ty.dikha so avena duy konsonante
yekh pali yekh, so na pashlola e Romana qhibyake
sisitemeya. Amen manga te kera i qhib agyahar sar
dendoy ola o Devel thay odoleske roda sar si olako
sistemi.

Akate shay te dikhen putardo so, amen te
hraminyem akala alava e hrameya q, edeya var nani
amen odova problemi: qhuri, qhay, qhavo, qhib
thay agyahar phera e qhibyake mangipya.Te puqlape
jiko soske lelem o Sh yekhethane, te moyhavav so
nikana palo sh na avela o hram – h - odoleske akate
nani amen odova problemi.

Sar dikhena, ani Romani abeceda si 24 hramya
kolensa shay te hraminelpe sa pi Romani qhib.
Te janglare vi odova so andro akala 24 hramya, duy
hramya nani romane thay vash olenge ka hramina po
tele (24-2).

O hramya ulavyona ano duy grupe:

E grupenge anava ka mothava internaciyonalune
alavensa (latinikane) vash te halyolpe ano sa
Sumnal.

O vokalya si: a, o, u, e, i.

O konsonante si: b, c, d, f, g, h, j, k, l, m, n, p, q, r, s, t, v, y, z.

Sar dikhena, i Romani qhib therela 5 (panj) vokalya
thay 19-2 (deshuinya-duy) konsonante.

O vokalya ulavyona ano duy grupe:

Sane avazune vokalya si: e, i.

Thule avazune vokalya si: a, o, u.

Po buhle vash vokalya ka vakarelpe ko ulavdo than
ani akaya pustik.Ano akava kotor e pustikako ka
vakara numay vash vokalyengo semnipe – rola ani
Romani qhib thay disave yaver vakaripya kola
manglape te khuven ano sistemi.

O vokalya ani Romani qhib therena semni rola. Ol
mothavena kova alav perela ano kova yeri thay kole
yeresko alav avela palo kova vokali.

alav kova telaryola akale hrameya, perela ano
juvlikano yeri, sar misal: i juvli, i khani, i buzni, i
gurumni ty.

Sar dikhena, o alava telaryona e hrameya i thay
agorinyona e hrameya i. Sakova yaver qhano
hramipe si gramatikano doshalo (nominativ).
Akate na vakara vash diyalekti, numay vash
gramatika koya si yekhutni vash sa diyalektya.

Te sine o hram i so arakhlola ko agor e yekhe
alavesko odova mothavela so, o alav so avela, si ano
juvlikano yeri thay odoleya putardo dikhyola so o
hram i si hram kova mothavela e juvlikane yere.
Misal: bari phurd, lugi len, buhli phal, sasti qhay,
Diyanaki luludi, Romyaneski khani ty.

Janelpe so: i phurd, i len, i phal, i qhay, i luludi, i
khani perena juvlikane yereske thay vakarelpe:
akaya phurd, akaya len, akaya qhay, akaya luludi,
akaya khani ty.
Numay vi o alava: bari, lugi, buhli, sasti, Diyanaki,
Romyaneski ty. mothavena so palo akala alava
avena o alava kola si ano juvlikano yeri.

Ji adive, sakova Rom kova vakarela i Romani qhib,
vakarela agyahar sar vakarena khere, bi gandimo so
shay ka kerel gramatikani dosh ko vakaripa.
Agyahar but hramonde kola hraminena pi romani
qhib, hraminena agyahar so dena priyoriteti pere
diyalekteske bi gandimo so i Romani qhib manglape
te ovel standardizuyimi, kote manglape sa o Roma
ano Sumnal te halyon yekhe yavre agyahar sar
halyona yaver thema.

Khonik namanglape te holanol vay te ovel egoyisti
(kana si o puqipa yekha nasiyaki qhib, koya
manglape te ovel sarenengi qhib), vash tana mukel te
ovel agyahar sar dendili umaluni.Amen sare
manglape te dikha sar sikavela amende i gramatika
vash te kera amari qhib agyahar sar manglape.
Te theryem respekti e gramatikake (so manglape te
thera, soske yaver drom nani vash te siklolpe i
romani qhib), amen sig ka kera amari qhib agyahar
sar kerda o yaver thema.

Akana ka mothava disave misalya kote kerena o
Roma gramatikane dosha ko vakaripa thay akava
janindoy na dena shayipe te laqaryol i romani
qhib.Odoleske amen ani akaya pustik mothava vash
te dikhyol kote kerena o Roma gramatikane dosha
thay sar manglape te vakaryol qaqikane vash te ovol
amari qhib standardizuyimi koya ka lolpe sar
ofisiyaluni vash sa Romengo vakaripe thay hramipe.
May anglal yekh misali e vokaleya i kole lelem te
lipara po angle thay oleski rola ano hramipa thay
vakaripa.

Ano puqipa: kaski day? But Roma kerena dosh ko
vakaripa. Disave vakarena: munri day, munri dey,
mri dey-day, mungri dey-day,… a disave agyahar
sar manglape te vakarolpe miri day vay mi day.
Kana vakara miri, othe halyova so avela juvlikano
yeri numay manglape te jana so sa o Roma ko harno
vakaripa phenena mi day thay odoleya dikha so
miri day si o vakaripa thay hramipa odova so
manglape te la sare.

Akaleya putardo mothavyem vi so o hram i si hram
kova janglarela e juvlikane yere.

Akava shay te dikhen agyahar:

Akale misalske shay te da vi akava yaver misali
kova mothavela asavke vakaripaske dosha ko disave
Roma.

Ko puqipa kaski day, vakarelpe: ti day, tli day-dey,
tri day-dey, tiri day… numay sar dikhyola vi
akate o vakaripa ti day thay tiri day si o vakaripa
kova manglape te lolpe ani standardizuyimi qhib
soske sa o Roma vakarena harne ti day. Akava shay
te dikha agyahar.

Sar lelem te mothava e sane avazune vokalyengi
rola, mothava vi e rola kova therela o vokali e, kote
but Roma kerena dosh kana vakarena, poshukar te
phena so na vakarena agyahar sar mangela Romana
qhibyako sistemi vash te ovel I qhib
standardizuyimi.

But Roma gandinen so o vokali e mothavela o butipa
ani Romani qhib, numay i gramatike mothavela
yaver thay disave Roma kola o butipa lena yaver
vokaleya ol vakarena gramatikane agyahar sar
manglape, numay odova ka muthava kana ava ko
yaver vokalya thay ko butipa.

O vokali e (prefiksi) arakhlola anglo iripe e
puqipasko kana puqelape: Kaske, kasta, kase,
kaski, kasko ty.

Sar misal: 

Kaske si akala luludya?

yekhipe).

butipa).

yeri, butipa).

Sar dikhena ano angluno misali, angluno puqipasko
iripe telaryola e hrameya – e - thay ko agor e
iripasko avela popale o hram - e -. Akava ovela ko
murshikano thay juvlikano yeri. Agyahar vi ko
yekhipe thay butipa. Akava mothavela so, ko
telyaripe thay ko agor e alavesko avela sano
avazuno vokali kova perela ani yekh grupa e
vokalyengi.

Ano amaro misali sar murshikano agyahar vi
juvlikano yeri, agorinyona e vokaleya e. Odova
ovela vi ko butipa.
Ko juvlikano yeri ko yekhipe, ko agor avela o
sufiksi – ake - jik ko murshikano yeri ko yekhipe,
ko agor avela o sufiksi – eske -. Ko butipa akava
sufiksi ovela – enge -.

Misali 2.

Kasta kinyan akala luludya?

yekhipe).

yer.butipa)

butipa.)

Ko duyto misal o iripe ovela pale e hrameya – e -
numay agorinyola e sufikseya – ta - odoleske so o
puqipa kasta agorinyola e hramensa – ta - thay
odoleske vi o iripe agorinyola e sufikseya – ta - sar
ko murshikano agyahar vi ko juvlikano yeri ko
yekhipe. Jik ko butipa anglal avela o hram - e -
numay o sufiksi akana ovela – da – sar ko
murshikano, agyahar vi ko juvlikano yeri.

Misali 3. 

Kase muklan khere?

yekhipe).

Ko trinto misali, pale o iripe ovela e hrameya – e -
numay juvlikano yeri agorinyola e hrameya – a -
murshikano yeri e hrameya – e - jik o butipa sar ko
juvlikano agyahar vi ko murshikano yeri agorinyola
e sufikseya – en -.

Misali 4.

Kaski siyan?

juv.yeri,yekhipe).

Ko shtarto misal popale o iripe ovela e hrameya – e

sufikseya – aki -, murshikano yeri e sufikseya –
eski -, o butipa e sufikseya – gi –(engi).
Sar dikhena, o puqipa ovela ko juvlikano yeri
(kaski) kote o hram – i - avela ko agor, odoleske, ko
agor e iripasko pale avela o hram – i. Akava ovela
kana mothavena sar vash murshikano yeri agyahar
vi vash juvlikano yeri, sar ano yekhipe agyahar vi
ko butipa.

Misali 5.

Kasko siyan?

Ko panjto misal popale o iripe ovela e hrameya - e -
numay juvlikano yeri agorinyola e sufikseya – ako -
murshikano yeri e sufikseya – esko - jik o butipa e
sufikseya – go – (engo), kana puqelpe murshikano
yeri.Akate putardo dikhyola so o vokalya ani
Romani qhib si but phanle yekhe yavre thay
manglape te siklolpe olengo phandipe sar so
sikavyem ko misalya.

Akava shay te mothavolpe vi tabelaya:

O misala kotar 1-5 mothavde ani yekh tabela

Vash te halyon disave Roma o dosha ano vakaripa
shukar si te mothavyol vi akava.Kana palo alav
avela o hram e, palo odova niyekh var na avela
juvlikano yeri ko yekhipe.Disave Roma ko vakaripa
kerena asavke dosha thay odoleske manglape te
janglon vi ol.Sar misal. Kana vakaren: olake qhay,
sar shunyola ano disave gila ty. akate ovela dosh.O
hram e akate mothavela so palo odova alav shay te
avol murshikano yeri ko yekhipe thay butipa, thay
shay te avol juvlikano yeri ko butipa, a na juvlikano
yeri ko yekhipe. Misalake: olake qhave, olake qhaven, olake qhaya, olake qhayen ty.

Vash te avol yekhipe ko juvlikano yeri edeya var
manglape te ovel olaka qhaya. O paluno hram a
janglarela e juvlikane yere ko yehipe.
Akate shay te lipara vi disave harnipa kola
vakaryona ani Romani qhib kola but var biminsakobijande,
himinena e manushengi godi.

O harnipa mashkar yaver kote kerelpe dosha si vi:

murshikano thay juvlikano yeri ko butipa a na avela
juvlikano yeri ko yekhipe sar mothavyem po upre.

yeri butipa thay juvikano yeri butipa;

mursh. yeri butipa;

mursh. butipa;

Sar mothavyem angle, thule avazune vokalya si: a, o, u.

O murshikano yeri ani Romani qhib mothavlape e
thule avazeya O, sar misal: o qhavo, o Rom, o grast, o jukhol ty. soske vakarelpe: akava qhavo,
akava Rom, akava grast, akava jukhol ty.
Sar dikhena, murshikano yeri ani Romani qhib
telaryola e thule avazune vokaleya thay agoruno
vokali si sakana thulo (nominativ).

But var o Roma vakarindoy ko murshikano yeri
kerena dosha so na pashlola e Romana gramatikake,
sar misal, disave Roma ko vakaripe phenena: Miro
dad, munro dad, mungro dad,…, jik disave
vakarena agyahar sar manglape, moro dad vay mo dad; janelpe so sa o Roma vakaren harne mo dad
thay odoleske moro harne vakarelpe mo’.

Kana disave Roma vakarena: tiro dad, tro dad, tlo dad, pale kerelape dosh. Jik disave Roma vakarena
toro dad, to dad, kova si qaquno iripe, soske kotar
toro avela o harno vakaripa to. Akate o alav telaryola
thule avazune vokaleya thay agorinyola thule
avazune vokaleya (nominativ).Asavko vakaripe thay
hramipe manglape te khuvel ani standardizuimi
Romani qhib vash te hramina sare yekh.

Akava shay te dikhen agyahar:

But Roma o butipa kerena e sane avazune vokaleya
e, jik disave odova kerena e thule avazune vokaleya
o so pashlola Romana gramatikake thay e metodake.
Sar misal, disave Roma phenena: e Roma, e juvla, e
mursha, e khanya ty.

Numay disave phenena: o Roma, o juvla, o mursha,
o khanya ty.

Ji akana dikhlem so, kana o alava telaryona e sane
avazune vokaleya, ol agorinyonay e sane avazune
vokaleya thay kana telaryonay thule avazune
vokaleya, agorinyonay thule avazune vokaleya
(nominativ).

Ano akala misalya putardo dikhyola so o Roma kola
vakarena o butipa e sane avazune vokaleya e, kerena
gramatikani dosh, soske o alava telarena e sane
avazune vokaleya kana ov agorinyola e thule
avazune vokaleya. Odoleske o Roma kola kerena o
butipa e thule avazune vokaleya O, ol kerena
agyahar sar mangela i Romani gramatika.

O butipa ki Romani qhib ovela e avazeya O, sar ko
mushikano agyahar vi ko juvlikano yeri. Sar misal: o
mursha, o juvla, o qhaya, o daya, o romnya, o
khanya, o thuda ty.Akate dikha so anglo sakova alav

telaryona e thule vokaleya vi agorinyona e thule
vokaleya ( nominativ).

Numay si vi alava kola na pashlona akale sistemeske
(ko butipa), sar misal: o qhave, o maqe, o jukle;
numay sar po but e 80% pashlola akale sistemeske
amen lelem akava sar metoda a jana so sakova Rom
kova vakarla Romane pe khereste ka janel akava te
ulavel.But si semno so akava sistemi lelpe sakana ko
nominativ soske ko akuzativ avela anglo alav o
vokali e thay akava si odova so but Roma nashti
ulaven.

Te lelilo e sar butipasko semno, edeya var o
nominativ ko butipa ovela e qhave kova si yekh e
akuzativeya ko yekhipe.Akate putardo dikhyola kote
ovela i dosh.

Disave janglaripa vash kana ovela puqipa ko
yekhipe thay butipa

Ko puqipa: Kay nakhe, kay siyan thay kay sinay? –
irinelpe: ki Diyana vay ko Romyan.

Akate dikhyola so kana irinelpe ko juvlikano yeri,
sakana avela ki anglo iripe, jik o iripe ko
murshikano yeri ovela e hramensa ko anglo iripe.
Ko butipa sakana avela o ko sar ko misala : ko
mursha, ko juvla, ko qhaya, ko diza, ko gava ty.
(Lokativ).

Kana puqelpe: Kaske qhave? Irinelpe: oleske
qhave, olake qhave, akalenge qhave, olenge qhave,
okolenge qhave ty (dativ). Akate muthavela so ko
puqipa Kaske, ko agor avela o sano avazuno vokali
e sar ko murshikano iripe agyahar vi ko juvlikano
iripe, akava ovela sar ko yekhipe agyahar vi ko
butipa.Numay ko murshikano iripe avela o sufiksi
eske, ko juvlikano iripe o sufiksi ake, thay ko butipa
o sufiksi enge.

Akava misali lelem vash te mothava e Romenge
kola o puqipe kerena sar manglape numay o irinipe
kerena doshale.

Kana puqelpe kaske, kaski, nashti te irinelpe olaqe
vay olaqi ty. soske o ke thay ki duy agorune
puqipaske hramya, mothavena sar manglape te
irinelpe.Ano amare misala akava iripe ka ovel olake
thay olaki.

O konsonanti L

Ani Romani qhib o konsonanti L therela but semno
phandipe e vokalyensa, kola muthavena olesko avazi
duy qhane.

vokali ( a,o,u ) ov drabaryola sar ko misala :

kalo, mulo, lolo, balo, ty.

laqo, balal, palal, lajal ty.

lugo, luludi, luno, paluno ty.

Numay kana palo konsonanti L avela sano avazuno
vokali ( e, i ) ov sakana drabaryola sar ko misala:

lima, brli, thuli, mukli ty.

len, bale, kale, thule ty.

Ano disave thana kana palo L avela thulo avazuno
vokali, o konsonanti L shay te drabaryol sar kana si
palo leste o sano avazuno vokali, misal: Halum, gelum, muklum ty.Ano asavke misalya shay te
qhivelpe yekh semno ko thulo avazuno vokali kova
mothavela so o konsonanti manglape te drabaryol
sar so si palo leste sano avazuno vokali ( agyahar
kerde yaver thema ko telyaripe kola therde akava
problemi kana kerde pi qhib, numay kana o manusha
siklile akava sistemi, akana na thovena akava semno
pordo vokali), sar misal: Halûm, gelûm, muklûm
ty.Amen pakya so sakova Rom ka janol odova thay
niyekh Rom kova vakarla i Romani qhib pe
khereste, na ka kerel dosh ko drabaripe. Akava
sistemi (sar mothavyem angleder) si vi ko yaver
qhiba thay odoleske amen lelem vash te lokyara
Romana qhibyako hramipe thay drabaripe a odoleya
respektina vi o phandlipe kole lelem vash hramipa.

Kana vakaryola thay hraminyola i Romani qhib, o
vokalya nikana na avena yekh pali yekh. Akava si
but semno te janelpe thay adikarindoy akava sistemi
amen ka hramina thay drabara i Romani qhib po
melodikane, soske oy si korkori melodikani.Olaki
melodiya namanglape te nashala hramindoy thay
drabarindoy doshale.

Romane alava sakana therena yekh konsonanti
mashkar duy vokalya.

Mashkar duy vokalya, mashkar yaver konsonantya
may but arakhlona akala konsonantya - n, y, s, sh, h, t thay k.

Disave Roma vash te nashen e hramipasta, but var
hana e konsonanten agyahar so na hraminenalen,
vakarindoy so ol shunyona vi bi hramimo. Maybut
nashelpe e hramipasta kana avela duy agorune
vokalya, mashkar kolende manglape te khuven o
konsonante kolen upre liparyem, numay odova
kerena vi kana manglape anglo alav te liparen
deyekh uprelipardo konsonanti (hram) ol na
vakarena vay hana o konsonanti sar misal o Y napal
ovela metateza thay o orginaluno alav vakaryola
doshaya.Ano misalya: yiv, yevend, yaro, yakh,
ty.but Roma vakarena:iv,evend,aro vay, arno, akh
vay ayk, ty.

Akana ka sikava disave yaver misalya vash liparde
konsonantya: Ko puqipa kasa? irinelpe: qhavea, qhaveya, qhavesa, qhaveha ty.

Ano angluno iripe dikhyola so duy vokalya avena
yekh palo yekh thay amen shay te phena so na
pherela e gramatikako mangipa, numay o yaver trin
qhana, pherena e gramatikako mangipe khuvindoy
mashkar vokalya o dende konsonante. Shukar sine
mashkar akala vokalya te lelpe o konsonanti y kova
kotar vakaripaski melodiya pashlola po shukar,
numay shay te hraminenpe vi o yaver konsonate
kolen liparyem angle, soske ol pherena e
gramatikako mangipe. Kerindoy akala metodaya
buti, pakyav so sakova Rom ka halyol o hramipe.

Sar dikhlen po upre, mashkar duy vokalya
sakana avela yekh konsosnanti, numay disave roma
but var ko vakaripa aqhona ano lelutno konsonanti
vi edeya var kana manglape te vakaren o agorutno
vokali vay but var kana namanglape te len o
konsonanti, ol shunyarenale thay akava kerela vi
disave Romengo vakaripe te ciden ano doshalo
vakaripa thay halyovipa.Sar misal, disave Roma
sakana thovena o hram s ano alava: keras, maras, thovas, aves ty. Numay akava si yekh hram kova
khuvela mashkar duy vokalya sar vakaryem po angle
thay o Roma odova nashti ulaven.O uprune misalya
manglape te vakarelpe agyahar:kera, mara, thova, ave ty.kova pashlola e sistemeya.Te lele o roma o s
sar paluno hram edeya var manglape te len vi o a sar
agoruno hram thay edeya var ka dikhen kote ovela i
dosh, sar misal: kerasa, marasa, thovasa, avesa.

Jik disave Roma akava vakarena agyahar, odola
kola thovena o y mashkar duy vokalya ka vakaren
sar : keraya, maraya, thovaya, aveya. Jik odola
kola thovena o h mashkar vokalya ka vakaren
agyahar: keraha, maraha, thovaha, aveha.

Akate putardo dikyola so o vakaripya si olen yaver
yaver mothavipe.Jik yekh mothavela so i buti ovela
ano akanutno vakti (kera) o duyto muthavela so i
buti ka ovel ano avutno vakti (kerasa, keraya,
keraha).

Dosha kola ovena ano personalune pronomya ka
mothava vash te halyoven po shukar, soske thay sar
manglape te la o hramipa vash amaro sistemi.

Personalune pronomya si:

Me,Tu (Tumen), Ov, Oy, Amen, Tumen, Ol.

Yekhipe: Me, Tu (Tumen), Ov, Oy.

Butipa: Amen, Tumen, Ol.

Akava shay te mothava vi agyahar:

Yekh. - But.

Me – Amen
Tu (Tumen) - Tumen
Ov – Ol
Oy – Ol

Mothavipa: Ano disave diyalektya o personalune
pronomya Ov, Oy, Ol shunyona sar Vov, Voy thay
On. Akava shay te mothava agyahar:

Ov = Vov
Oy = Voy
Ol = On

Vash te siklolpe yekh qhib po loke, manglape te ovel
yekh sistemi kova ka mothavel soske hraminelpe
vay soske lelpe agyahar.

Ano amare misalya amen lelem e romengo vakaripa
kola vakarena o personalune pronomya Ov, Oy thay
Ol odoleske so sakova personaluno pronomi
telaryola e hramensa O kova si but po loko te
adikrolpe ani godi a vi odoleske so o butipa vash
trinto jeno ovela e persunalune pronomeya Ol kova
pashlola ani gramatika.

Kotar personaluno pronomi Ol, ko parudipe ovela
sar misal: olengo, olengi, olensa ty. Akate putardo
dikhyola so o hram L kova si duyto hram ko butipa,
sakote avela sar duyto hram ko sa parudipa thay si
but logikano te lelpe akava hramipe thay vakaripe,
jik o hram – n - sar vakarena disave Roma, na
shunyola ko parudipe.

Personalune pronomya Me thay Amen parudinyona

Personalune pronomengo Tu thay Tumen
parudinyona agyahar:

Trinte jeneske personalune pronomengo parudipe
ovela agyahar:

Sakoya qhib therela diyalektya thay mashkar
diyalektya sakana hi(si) diso ( variso) so na paslola
yekhe yavre. Tana ovlay agyahar, na akharyonay
diyalektya.Numay kana sakova Rom mangela poro
diyalekti te ovol angluno thay gandindoy so poro
diyalekti si may shukar, khuvela inati mashkar
Roma thay i qhib aqhola palal. Amen tana ulem
godyale te kera amari qhib, khonik na ka kerel ola. Ji
adive but qhiba kerdile thay arakhlile may shukar
sistemya vash te laqarolpe i qhib thay te ovol i qhib
hramimi sar standarduni vash sare. Amenge aqhola
te dikha so kerde yaver thema thay vi amen te
telyara olengo drom ko qhibyako anglikeripa.

Akate ka vakara vash disave bihalyovipe mashkar
Roma, kola sakova mangela te ovel oleske
diyalekteste, numay amen ka sikava o sistemi kova
lelilo ko yaver qhiba thay ka lokyara vay ka
pakyakara so qaqek agyahar manglape te
hraminelpe.

May anglal ka la o alava kola telaryona e hramensa
k  q.
Disave Roma vakarena k anglo alava : kher, kiral,
khil, kirmo ty. jik disave Roma vakaren: qher,
qiral, qhil, qirmo.
Sar dikhena, ano akala alava numay anglune hramya
hraminyona yaver qhane.

Ano qhiba kola therena akala problemya, ol kerde
yekh sistemi, agyahar so lele yekh hram, sar misal o
k, kova hraminelpe ani hramuni qhib, jik o vakaripa
pale sakova shay te vakarel pe khereste sar mangela.
Akala hramya arakhlona vi mashkar alava thay
odoleske manglape sakote te lelpe akava sistemi.
Kerindoy agyahar, keryolape shkolako sistemi kote
sare ka hramina k ano akala alava thay ambori palo
disave bersha vi o Roma kola vakarna ko q pe
kherende ka len akava sistemi.Sar mothavyem ani
tabela po angle, vash o sistemi kova lelilo upre,
kova muthavdilo qaqikano, o Roma kola vakarena
odole sistemeya ano akanutno misal vakarena ano k
thay odoleske amen phena so si po qaquno te lelpe o
k a na o q, a kana janolpe so si o vakaripa ko k po
purano e vakaripasta ko q.

Disave Roma kana vakarena ko q, o yavera, o q
vakarena sar sh, sar ko misala: qhib, qhuri, qhavo,
jik o yaver vakaren: shib, shuri, shavo. Sar po but
diyalektya vakaren ko q shukar sine sare te len o
sistemi hramipasko ko q thay agyahar sare ka jana te
hramina asavke alava ko siklovipasko sistemi.

Ko vakaripa mashkar Romane diyalektya si vi o
problemi so disave Roma vakarena g kana o yaver
vakarena j, sar misal: gelem, gili, olenge, mange ty.
jik disave vakarena : jelem, jili, olenje, manje ty.
Shukar sine sare te len o g ko siklovipasko sistemi
soske o Roma kola vakarena upre anavune sistemeya
vakarena ko g, numay vi o yaver thema kola therde
akala problemya agyahar lele o g soske mothavdilo
po reyaluno. Agyahar kerindoy dive po dive ka
khuvel ano sakova kher sar siklovipasko sistemi.

Ani Romani qhib si disave alava ano kolengo
andripe si disave alavenge kotora kola shunyona
yaver qhanen numay ko yekh hram.Vash te ovol
amen yekh hramutni qhib, manglape te la yekhe
qhano hramipe vash te khuvel ani standarduni qhib.
Ano alava: khuv-dy-an, khuv-gy-an, khuv-jy-an,
vakar-dy-an, vakar-gy-an,vakar-jy-an, ty. shunyola
o dy, gy, jy, kola manglape te phanlon ano
sistemi.Sar dikhena ano so trin vakaripa palo
hramya d, g, j shunyola o hram y, kova shunyola po
but e anglune hramendar. Odoleske so trin hramya
shukar si te peren ano asavke misalya thay te vakara
numay ko y kova lokyarela e romengo vakaripa
numay shay te vakarelpe vi numay ko d kova
shunyola ano pobut alava.

Numay kana shunyona numay o d, j, g, a odova
ovela maybut ko yekhipe, edeya var ka lelpe numay
o d. Misala. podi, pogi, poji, vay luludi, lulugi,
luluji, ty.Ano asavke misalya ka lelpe numay o d
thay akate hramina podi, luludi kova khuvela
hramipasko sistemi.

Asavko vakaripa vakarena disave Roma thay amen
lelem odoleske akava sistemi sar may loko vash te
pherel e Romengo mangipe.O Roma kola vakarena
agyahar si odole Romengo vakaripa kola pherena e
sistemesko mangipa sar mothavyem po upre.

But Roma a maybut ki Makedoniya vakarena ko
diminutiv kova shay pashlola hari e Makedonikana
qhibyaka umalake thay odova kerindoy nashena e
Romana qhibyaka sistemesta. Vakarindoy ko
diminutiv ol telekerena vay tiknyarena e manushen
ano vakaripa, deyekh var shay bi jando, odoleske sa
o Roma kola vakarena sakana ko diminutiv
manglape te kontrolinen po vakaripa.

Kana pobut Roma vakarena: qhavo, dad, day, qhay, olengo, murshengo, Romyanesko, Diyanako
ty. odova disave vakarena thovindoy o sufiksi ro, ri, ori e alavenge thay agyahar o upreliparde alava
ovena: qhavoro, dadoro, dayori, qhayori, olengoro, murshengoro, Romnyaneskoro, Diyanakoro ty. Amen sare jana so, sa so si tikno si
kamlo, shukar, pashe e jeneske ty. numay asavko
hramipe vay vakaripa shay te liparyol vi vash
bilaqipe, tiknyaripe e jenengo, koshipe thay yaver
kova purminela sa o gandipa. Ko diminutiv shay te
vakarolpe kana o manusha kamena pe qhave thay
kamipasta kharenale qhavoro vash te usharen pe
qhave vay vash te mothaven po kamipe poleste,
numay si alava vay situaciye kola vakarindoy e
sufikseya mangena te tiknyaren jikase kana ovela
deyekh koshiba, mariba vay deyekh yaver bilaqipe
edeya var o roma vakarena so si ov qhavoro ( nani
baro) vash tana dikhelpe but. Odoleske manglape
but te dikholpe kana vakarolpe ko diminutiv. Kana
vakarolpe: rom-oro, romn-ori ty. Akate na
gandinelpe ko shukaripa numay ko tiknyaripe,
prastavipe, koshipa ty. Odoleske manglape te
ulavelpe normaluno vakaripe e diminutivune
vakaripasta.

Shay te vakarolpe vi akava so, o Roma kola
vakarena bi thanesko ko diminutiv, but var na lena o
angluno hram e alavesko sar misal o o thay odova
thovena ano agor.Sar misal o alava :olako, olesko,
olengo ty. vakarena sar: lako-ro, lesko-ro, lengo-ro
ty. so na pashlola e gramatikake.

Kana disave Roma vakarena: rodipe, khelipe, maripe ty.disave Roma akala alava vakarena sar:
rodimos, khelimos, marimos, ty. jik disave yaver
Roma akala alava vakarena sar: rodimata, khelimata, marimata ty.

Te dikhlem akate o shtorso e alavengo, dikha so ano
trin vakaripa o shtorso si yekh. Akala alava avena
kotar shtorso: rod, khel, mar. Sar amen roda odova
so pashlola po but amare sistemeske thay Romana
gramatikake, ano asavke vakaripa ano sistemi ka
khuvel o vakaripa: rodipe, khelipe, maripe ty. kova
pashlola gramatikake thay upre liparde sistemeske.

Disave Roma ano vakaripa kova pashlola e Romana
gramatikake, sar misal: gindo-ginde, disave Roma
akale alavesko butipa kerena sar gindo-gindura.
Asavko vakaripe na pashlola ani amari gramatika
thay o Roma kola vakarena gindo-ura vay jindo-dura
manglape te vakaren gindo-e sar mothavyem angle.

Kana disave Roma vakarena: janav, juvli, jukhol, jamutro ty. o yaver vakarena: žanav, žuvli, žukhol, žamutro ty.

Sar so dikhena, numay o anglune hramya si
yaver.Ani romani qhib o hram ž vakaryola numay
ano odola rashtre kola therena akava hram thay ov
shunyola kvash avazuno odoleske o Roma kola
vakarena ko ž manglape te vakaren ko j kova si
qaqutno Romano, soske o hram ž nani Romana
qhibyako hram. Akava hram shunyola ko gajikane
alava thay akaleya sida e dilema koya ji akana
phiravdili ko Roma.

Disave alava kola bistardile pi Romani qhib, butvar
olen purminena o gajikane alava kolen manglape te
hramina agyahar sar hraminyona ano qhiba kotar
avela o alav,vay te shay Romane hramensa.

Kana hraminelpe i Romani qhib, disave hramya po
but var hraminyon, odoleske so po but var arakhenpe
ano alava, numay disave hramya but hari
arakhenpe, jik ko disave diyalektya vi na shunyona.
Akate vakarelpe vash hramya c thay f kola but hari
arakhlona ano hramipe.

O hram c sar misal arakhelpe ano disave alava kote
shay te purminyol e hrameya s kova shunyola ano
disave diyalektya. Sar misal: curula, cidipe, olenca, malenca ty. kolen shay te hramina: surula, sidipe, olensa, malensa ty. kova ko reyaliteti shunyola ano disave Romane diyalektya.

O hram c khuvdoy ano romengo vakaripe palo
niklovipe e Indiyatar.Oleske thane sakana vakardilo
thay adive vakaryola s thay odoleske amen manga
popale te aqhol odova orginaliteti e vakaripasko kote
sakote kote shunyola o hram s te purminyol e
hrameya s. Agyahar kerindoy amen ka vakara
Romane sar Roma a na sar gaje.

O hram f shunyola ano gajikane alava kola khuvde
ani Romani qhib.Sar najanelpe olengi qaquni
Romani verziya, amen ka hramina olen agyahar sar
hraminyola ano qhiba kotar avena.Sar misal o alava:
fabrika, felyastra, folklori, fudbali ty. nani
Romane alava numay vash te thera akala alava ani
Romani qhib, amen manglape te hramina olen sar
mothavyem upre.O hram f nani Romano hram.

Amen hramindoy agyahar sar vakaryem po upre ka
sida panda duy hramya kola nani Romane thay
amari qhib ka hraminyol numay 22 hramensa thay
agyahar ka mothavyol qaqikane disave rodlardengo
mothavipe so o Roma yekh vakti hraminde 23
hramensa.Ani amari abeceda o 23. hram si sh kole
amen hraminyem e hramensa s thay h a pakya so
amare phure odova hraminde yaverqhane.

Vash i teza so o Roma hraminde 23 hramensa shay
te drabaren ani pustik “Seoba Roma” kotar Dr.
Rajko Juric, ki rig 229, kote hraminela: “ si disave
rodlarde sar o Ž.A. Dekurdemans kova mothavela
vash Romengo hramipa e 23 hramensa (hiyeroglifya) numay olesko asavko dikhipe qhudena
but rodlarde.”

Amen odova na qhuda, numay pakya thay olako qaqipa mothavyem hramindoy akaya pustik.

Vash te dopsinav akava kotor, manglape te
mothavav so ji akana na lipardilo niyekh diyalekti
kana mothavyem o sistemi.Odova keryem odoleske
so o Roma na dikhena so si o qaqipa numay dikhena
vash savo diyalekti vakarelpe thay bi kerde
kodifikaciya vakarena so olengo diyalekti si may
shukar thay sare manglape te vakaren thay te
hraminen sar so vakarena ol. Numay si vi odola
Roma, kola janindoy o qaqipa na tharena o dud e
qaqipasko diket garavena odova ani tomina
mothavindoy so si ol niyamune.

Amen janindoy akava oproblemi, nashlem odolesta,
ano kova diyalekti sar vakaryola, thay diyalektyenge
thane vakaryem so o Roma vakarena agyahar thay
amen manglape te la akava vakaripa kova pashlola
Romana gramatikake vash te keryol o sistemi, bi
dendoy priyoriteti e diyalekteske.

Pakyav so te lavay te mothavav e diyalektyen e
anaveya, edeya var ka ovlay po baro problemi vash
te pakyan o Roma, soske o Roma sakana therena ani
pi godi poro vakaripa.Sar misal ka mothavav numay
ani yekh diz sar so si o Prizren ani Kosova, sakoya
mahala usharela poro vakaripa.O mahale si: Terzimahala, Qutmahala, Yenimahala, Bashdarana
ty. thay o Roma kotar o gav Mamusha, pashe
Prizreneske, kola kana vakarena yekhe-yavreya,
sakova prastavela yekhe-yaveresko vakaripa thay
but var vi akharyona e mahalake vakaripaske
anavensa sar : Terzimahalakeya, Qutmahalakeya,
Mamushaliya ty. kova kana puqelpe ko vakarela
may shukar i Romani qhib, sare usharena poro
vakaripa a odoleya mothavena vi te na sine odova
qaqek, popale mangena te lolpe olengo vakaripa.
Akava misali lelum numay vash te mothavav save
gandipaske ulavipya si ani yekh diz.

Janindoy akava, thay therindoy anglo yakha sa
Sumnaleske Romen, rodinyum may shukar metoda
vasht te kerolpe amari qhib thay odoleske liparyum
numay e Romenge vakaripya vash te mothavav sar
shay te kerolpe o sistemi vash te thera yekh
yekhutno vakaripa koleya ka vakara thay ka hramina
sare. O diyalektya vay o lokalizme polok polok ka
nashavyona a shay disave generaciye popale ka
phiraven pe kherende kheresko vakaripa agyahar sar
vakardilo ji akana.

Akana agorindoy o mothavipe vash o sistemi shay te
dikhen save diyalektya vay Romane vakaripya
shunyona ano Sumnal.Akala tele hramime si numay
disave, soske sar mothavyem o Roma akharyona vi
mahalake anavensa,rashtrake anavensa,vi butyake
anavensa ( kovaqya, kalayjiye, arabajiye-vrdarya,
konoplarya-jene kola kerena shela) ty. Akava teluno
hramipe si amare lingvistyengo hramipa kote shay
te dikhen ano .

Akana bahtalkerav sarenenge Romana qhibyako
sistemi vash vakaripa thay hramipa, mangindoy e
Bare Devlesta: yekhipa, halyovipa, anglipa, baht
thay sastipa vash sa Roma kola ka len akava
Romana qhibyako sistemi vash hramipa thay
vakaripa thay ka hraminen but thay bare pustika
savensa ka anglikara amari qhib agyahar sar kerde o
yaver thema.







#Article 43: E Švediakiri narodno biblioteka (374 words)


E Švediakiri narodno biblioteka akharelape Kungliga biblioteket ( Thagarutni biblioteka). I biblioteka kedela thaj arakhela sa o hangia (zvukia), fotografie thaj pečatimo materiali soikaljelape ki Švedia.

E bibliotekakoro khedipe tano phravdo sarinenge, ama o butikeribe iranelape hemanglal e baredžanlimaskere manušenge (naučnikonge). Materiali taro o švediakoro khedipe našti te udžilinelpe (pozajminelpe) khere nego mora te studirinelpe ki biblioteka. But materiali arakhelape ko magacini thaj mora te zakašinelpe angleder.

Ko bibliotekakoro khedipe isi skoro 20 milionja objektia. Osim lila saikerela afišia, fotografie, vasthramovipe thaj reklamakiri štampa. O audiovizualnikano khedipe saikerela hembut taro 7 milionja snimine sahatia.

I biblioteka vastakerela (upravinela) e lično arhivaja tari i Astrid Lindgren, August Strindberg thaj Dag Hammarskjöld.

Ko akale vakteskoro kanuni bašo iranipaskoro udžili o pešatimo materialeskoro izdavači so ka delinelpe ki Švedia ka bičalel jekh primeroko taro sako kotor ki Narodno biblioteka thaj šov javera baredžanlimaskere biblioteke. E muzikakere, filmeskere, televiziakere thaj radioskere izdavačia mora ko pašutno (slično) čani te iranen fotokopie e bibliotekake. Ko disave slučaia važinela sade jekh kotor taro o bičhalipe.

E kanune isi koreno ko 1661 beršeskoro sekretariati , kote so ulo kanuni so sa o štampime lila ki Švedia valjandže te bičalen duj primerokia taro sako lil so štampindžape, jekh primeroko pripadindža ki Themutni Arhiva (Riksarkivet) thaj i dujto ki Narodno biblioteka (Nationalbiblioteket). O kanuni andžape te šaj te kontrolirinelpe o formirimo javno mislipe nego so o dokumenti te arakhenpe javere generaciake.

I Narodno biblioteka tani odgovorno dejbaske informacia pobare školenge thaj baredžanlimaskere bučake. Akava značini te phanenpe o lafia ki centralnikani dozvola či te lokljarelpe o isibe ko ververime (različno) komjutereskere baze.

I biblioteka organizirinela disave ekspertia- thaj kompetencialnikane grupe so kerena buti pučipaja taro bibliotekano sumnaj, ko misal digitaliziripe, klasifikaciakoro sistemi thaj jekhvarno katalogo Libris.

Organizirinelape sikljovipe thaj delape dumo projektenge soj tane relatirime bibliotekake.

I narodno biblioteka tani themutni biblioteka soj tani telo o šerutno Školakoro ministeriumo. 

I Narodno biblioteka tani jekajek humanistikani naučno biblioteka, so kinela baredžanlimaskere lila ko buteder čhibja.

E Narodno biblioteka ka arakhen ko parko Humlegården ko centralno Stockholm. I biblioteka tani sarinenge phravdi. Ola so tane phureder taro 18 berš šaj te legitirinenpe te šaj te poručinen materiali taro o lilengoro khedipe. Isi specialnikane pravilia manušenge so na bešena ki Švedia ja nae olen švedikano matično gendo.




#Article 44: Gadjo dilo (207 words)


Gadjo dilo si yek film katar o 1997 to bersh, direktisavaylo tay skrivime katar o Tony Gatlif. 
Avilo kerdo o may le filmesko ando gav le Kresuleshti, sirra kilometre katar o Bukareshti, tay sirra le aktoya si lokalni Romane Manusha.

O Shtefan (Fransekani Chib: Stéphane), Yek terno franso katar o Paris, jal kay Rumunya. Rodel la gilavatorkya e Nora Luca, ka lesko dad ashundo sagda angla peske marimasko. Jandoy po drom morrozime, dikhel le phure Izidores, yek Rom, tay phenel les pe Nora Luca. Fayles ke Izidor hakyarel tay ingarel les ka pesko gav. O Shtefan  gindil ke o Izidor kam anel les kay Nora Luca kanay verama avilas. Tagda beshel le romensa ando gav ande but shona. Katar e pervina le khaver ka beshen ando gav chi kamen les — ke avel kokalestar ka akharden le chora tay asaltisaren lenge familiya — ale ande verama kamen les may ka janen les but mishto. Ando milay o Shtefan  tay  Sabina shay te hakyaren pe angoreste, vo arakhel ke nikon dajî hakyarel nichi ke motosardo.

Ande Thessaloniki, Yelenestan, o film, kerdo pe Yelenestan sar Gadjo Dilo: There are still smiling gypsies (Aba si asamaste Romane pe Romanes) dubisaylo o nagrada ando 41-to Thessaloniki Film Festival ando 1998to bersh.




#Article 45: Romani Arli Alfabeta (194 words)


Romani Arli Lekhipen isi ola 32 bukve. I Romani Arli Lekhipen pisiya o Sead Sherifi - Seyo. Ov liyelya inisiyativa akava proyekto te ovel Chachipen hem delo ko but phuviya ki Evropa te diskutirini akiya tema e Romensar so vacherena  Arli diyalekto. I Romani Chib nane pisimi pana! E romani chib prenosiya pe muyea kotar generasiya ki generasiya. Romani chib tani but barvalyi chib, ama sebepi e butbershengiri diskriminasiya, choripen hem migrasiya, o Roma na hine olyen vakti te pisinen piklyi chib. Avdiye i Esveskikanes, Jermanikanes hem Anglesikanes  isi olyen lafiya kotar romani chib, ama hem i romani chib isi ola lafiya kotar Hindi, Farsikani, Armenikani, Arabikani, Kurdikani, Yelenikani, Serbikani, Korane… Sa o diyalektiya isi olyen efekti kotar i Romani migrasiya so cherda pe, kotar odija phuv so beshena hem ki savi Romani grupa perena o Roma. Isi pobuter kotar 50 Romane diyalektiya ko sveto. Akala tane mashkaro najpenđarde dialektia: Arli, Lovara, Sinti, Kelderash, Kale... O diyalektiya but razlikuynena pe yek yekestar. Odolyese o Roma shay but phareste te halyoven pe ako isi olyen avera diyalektiya. Avdiye shay hem o Roma so vacherena Arli diyalekto, te phenen so isi olyen lekhipen, Romani Arli Lekhipen.




#Article 46: Biografija (103 words)


Biyografiya(gr. Bios- djivdipen, grafo- hramipe)  ili djivdipaskoropisibe, si lilarno zanri kova so opisini o djivdipen nesave importantno manushengoro. O silj e biyografiyakoro si selosno te sikavi o djivdipe nesave manusheskoro, Tay te vakeri oleskere karakteristike, te vakeri so kerga buti, tay ko save aktivnostiya sine adava manus uklusimo. I biografiya nane samo rekonstruksija kotar o faktiya kola so sikavena o djivdipen adale manusheskoro  basi kova so kerela pe lafi, kotar tano biyando, savi Sikipaskeri tay edukadsiya isile agorimo , oleskiri karyera. O biografiya koristini o raspolozliva materiyalya: momoarya, dnevnikiya, lila, avtobiografiye, beleske, arhivsko gragya, zapisiya, sekuavanya , vavera lila, fotografiye tay agyar nadari...








#Article 52: Shivaji maharaj (480 words)


Shivaji Jayanti (Chhatrapati Shivaji Maharaj) vine să-L cunoască pe Domnul într-o mare țară iMaratha samrajya neSwaraj. Iată deci detaliile marelui împărat  Bhonsle

Chhatrapati Shivaji Bhonsle

Nume: Shivaji Maharaj Bhonsle

Data nașterii: 19 februarie 1630

Locul nașterii: Fortul Shivneri, districtul Pune, Maharashtra

Părinți: Shahaji Bhonsle (Tatăl) și Jijabai (Mama)

Regiune: 1674-1680

Soț: Saibai, Soyarabai, Putalabai, Sakvarbai, Laxmibai, Kashibai

Copii: Sambhaji, Rajaram, Sakhubai Nimbalkar, Ranubai Jadhav, Mahadik, Rajkumaribai Shirke

Religie: hinduism [Maratha]

Shivaji Maharaj era fiul lui Shahaji Raje Bhonsle  Jijabai. S-a născut într-un castel Shivneri situat în taluka Junnar din districtul Pune din Maharashtra. Ziua oficială de naștere a lui Chhatrapati Shivaji este 19 februarie 1630, dar unii istorici o situează ca anul 1627.

Înălțimea și greutatea शिवाजी महाराज

Marele Shivaji Maharaj are o lungime de 5 ft și 2 inci (1,68 m) și cântărește în design. 50 kg. vrei mai mult cu Lordul Shiva

Soția lui Shivaji Maharaj

chatrapati shivaji maharaj

chatrapati shivaji maharaj

Chhatrapati Shivaji are patru soții numite

(1) Sakvarbai (1656-1680)

(2) Saibai (1640-1659)

(3) Pubalabai (1653-1680)

(4) Soyarabai (ND-1680)

Al doilea rege al lui Maratha, Shambhaji Bhonsale, era fiul lui Shivaji și Saibai.

Vorbitor Rayya Rajisabhishek

Shivaji Maharaj a fost uns oficial (Rajyaabhishek) ca rege

Împărăția Maratha în anul 1674. La Fort Raigad a avut loc o mare ceremonie.

Sabiile lui Chhatrapati Shivaji

Chhatrapati Shivaji are următoarele trei săbii:

Bhavani Talwar (1,1 kg)

 Tulja Talwar (65 kg)

 Jagdamba Talwar (65 kg)

Bhavani Talwar

Una dintre săbiile lui शिवाजी महाराज a fost Bhavani Talwar, înzestrat

Krishnaji Sawant (fiul lui Ambaji Sawant) lui Maharaj Shivaji. Cântărește 1,1 kg.

Tulja Talwar

Era sabia pe care i-o dăduse tatăl său în cinste. Greutatea sa este de 65

kg (denumite conversații de căutare și autor)

Jagdamba Talwar

Shivaji Maharaj avea nevoie de multe săbii pentru soldații lor, așa că a comandat o

spadasinii spanioli, cu multă ordine,

Spadasinii spanioli i-au dat o sabie și el a numit-o Jagdamba Talwar. Cântărește 65 kg (dar nu ar trebui să existe dovezi despre greutatea sabiei).

Numele calului folosit de Shivaji

După cum toată lumea vrea să știe despre calul folosit de regele Shivaji. Iată informații despre caii folosiți de Shivaji Maharaj. Avocatul Bhimthadi a folosit o armată cunoscută sub numele de Deccanul cailor arabi și arabi. शिवाजी महाराज cavaleria era cunoscută sub numele de Bargi.

Shivaji Maharaj a folosit șapte cai în vârsta de 50 de ani. Numele cailor este după cum urmează:

Tronul lui Shivaji Maharaj

Tronul de aur hlalo िवाजी महाराज cântărește 1,80 tone pur

aur, în afară de aceasta, tronul are și multe pietre prețioase. NOTĂ

a fost uns rege al Regatului Maratha în 1674.

Istoria Zilei Republicii

Shivaji era bolnav în ultimele sale etape și avea febră și diaree (a

diaree transmisibilă din sânge) și 3-5 aprilie 1680 la vârsta de 52 de ani el

a murit de o boală înainte de Hanuman Jayanti. Marea lui soție este Putalibai






#Total Article count: 53
#Total Word count: 20396