#Article 1: Kreyòl ayisyen (1651 words)


Kreyòl ayisyen, ou ayisyen, se lang kreyòl lan ki gen plis moun ki pale li sou latè kè nenpòt lòt lang kreyòl. Se lang natif natal tout Ayisyen ki fèt e ki elve an Ayiti kote yo rele li Kreyòl. Nan dyaspora a, gen plis pase yon milyon Ayisyen ki pale kreyòl. Gen moun sa yo k ap viv nan Lamerik dinò (Ozetazini ak Okanada), nan Lamerik disid (Venezwela ak Giyàn franse), nan Karayib la (Kiba, Repiblik dominikèn, Matinik, Gwadloup, Bahamas), ann Ewòp (Frans), ak nan kèk peyi Lafrik. Nan kominote ayisyen ki gen plis moun yo, tankou Nouyòk, Miyami, Monreyal, osinon Repiblik dominikèn, kreyòl ayisyen devlope anpil nan kontak li fè non sèlman ak lang peyi sa yo men tou ak varyete yo pale an Ayiti. Pami tout kreyòl , se sou kreyòl ayisyen yo fè plis rechèch nan linivèsite. Kwak se sèlman yon ti ponyen Ayisyen ki te pale lang franse, lang sa a te lang ofisyèl peyi Ayiti pandan lontan jouktan, kreyòl vin tounen lang ofisyèl Ayiti depi lane 1987. Kreyòl ayisyen genyen yon òtograf ofisyèl depi 1980 e gen anpil ekriven ayisyen ki ekri liv enteresan sou diferan aspè esperyans ayisyen.

Sou plan istorik, li difisil pou nou bay presizyon sou ki lè kreyòl ayisyen parèt. Nan lane 1697, Franse yo ki t ap viv ann Ayiti depi 1629, vin okipe ofisyèlman pati lès Sen Domeng. Kiskeya se non tout zile a. Anvan 1697, se Panyòl ki te mèt tout zile a. Se apre Franse fin pran Sen Domeng, vin genyen tout kondisyon yo pou yon kreyòl ki baze sou franse parèt: Franse yo kòmanse komès esklav epi vin genyen nesesite pou kolon yo kominike avèk esklav yo. Se konsa lang kreyòl la vin parèt. Daprè kèk istoryen, nan lane 1728, te genyen anviwon 50 000 esklav ak yon ti kras mwens kolon nan Sen Domeng, men ant 1740 ak 1791 yo estime te genyen prèske yon demi-milyon Afriken ki t ap travay kòm esklav nan jaden Sen Domeng yo. Yo te rele esklav ki te fèt nan kontinan Afrik la « bosal », men sa ki te fèt Sen Domeng yo, yo te rele yo « kreyòl ». Kreyòl ayisyen grandi nan kontèks jaden Sen Domeng yo, kote esklav afriken, ki te pale lang niger-congo yo, te antre an kontak avèk kolon fransè ki te pale yon varyete franse ki diferan anpil de franse moun pale kounye a, epi esklav afriken sa yo eseye kominike avèk kolon fransè sa yo. Tankou nenpòt ki lòt lang kretyen vivan pale sou latè, kreyòl ayisyen se yon sistèm lengwistik total ki gen pwòp règ pa li, ki pa depann de okenn lòt lang pou li fonksyone. Genyen 7 milyon edmi moun ki pale li nan Ayiti, gen  plis pase yon milyon lòt ki pale li nan dyaspora a. Kreyòl ayisyen pa fransè mawon. Se yon lang diferan de lang franse, menmsi gen anpil mo nan vokabilè li ki soti nan fransè tankou mo franse soti souvan nan lang laten.

Premye tèks nou konnen ki ekri nan kreyòl ayisyen genyen anviwon 10 liy. Li te parèt nan yon liv ki rele Voyage d’un Suisse dans différentes colonies d’Amérique ki te pibliye nan lane 1786. Moun ki te ekri liv sa a rele Justin Girod de Chantrans. Li te yon vwayajè suis ki te viv Sen Domeng nan mwa me 1782 ak jiyè 1783. Men tèks sa a jan li te parèt nan liv de Chantrans lan. Se te yon lèt yon jenn ti fanm esklav te ekri mennaj li pou li mande li padon paske mennaj la te konprann ti fanm lan ap ba li zoklo: (Twompe'l)

Moi étais à la case à moi; moi étais après préparer cassave à moi; Zéphir venir trouver moi, li dit que li aimer moi, et qu’il voulait que moi aimer li tout. Moi répondre li que moi déjà aimer mon autre et que moi pas capable d’aimer deux. Li dit moi, que li mériter mieux amour à moi que matelot à li. Moi répondre li, que li capable de mériter li mieux, mais que pas te gagner li encore. Li dit moi que li va gagner li, et tout de suite li faire moi violence…Ah, toi connais comment li fort! Juger si gagner faute à moi! Le ciel témoin, cher dombo, de l’innocence et de fidélité à moi.

Mwen te anndan joupa mwen, m t ap pare kasav mwen; Zéphir vin wè mwen, epi li di m li renmen mwen, e li ta renmen mwen renmen li tou. Mwen di li mwen gen yon mennaj deja e mwen pa kapab genyen de mennaj. Li di mwen li merite lanmou mwen pi plis pase matlòt li. Mwen di li se posib men li poko genyen li. Lè sa a, li di mwen l ap vin pran li, epi san m pa atann li plonje sou mwen… Ou konnen jan nèg sa a gen kouray! Èske ou panse se fòt pa m! Bon Dye nan syèl la temwen, dombo cheri, mwen inosan e mwen se yon mennaj fidèl!

Malgre enpòtans istorik li, nou dwe li tèks sa a avèk anpil rezèv epi nou pa ta dwe konsidere li tankou yon bon echantiyon lang kreyòl moun te konn pale nan Sen Domeng nan epòk sa a. Girod de Chantrans se yon etranje ki te viv Sen Domeng pannan yon sèl lane epi li pa te konn pale kreyòl fen e byen.

Jiskaprezan, se sitou nan domèn òtograf gen jefò ki fèt pou estandadize kreyòl ayisyen. N ap raple se nan lane 1980, vin genyen yon òtograf ofisyèl pou kreyòl ayisyen. Nan kesyon diksyonnè, gen kèk bon diksyonnè kreyòl-kreyòl, bileng angle-kreyòl ak franse-kreyòl. Pou moun ki pale angle, genyen anpil bon liv deyò pou aprann kreyòl ayisyen, men genyen omwen 4 linivèsite ameriken ki anseye klas kreyòl. Laplipa lengwis ki etidye kreyòl ayisyen admèt li gen 3 manman dyalèk - dyalèk nan Nò : se varyete moun pale nan Kap Ayisyen ki reprezante dyalèk sa a; dyalèk nan Sant lan: se varyete moun pale nan Pòtoprens ak nan zòn Pòtoprens ki reprezante dyalèk sa a; epi dyalèk nan Sid: se varyete moun pale nan zòn vil Okay ki reprezante dyalèk sa a. Varyete moun pale nan Nò a sanble se li menm ki mwens sanble ak kreyòl majorite Ayisyen pale, akòz de kèk diferans li genyen sou plan leksikal ak sou plan sentaksik. Varyete moun pale nan Sant lan sanble se li menm ki gen plis prestij pou rezon politik, ekonomik e kiltirèl, men paske gen anpil moun ki kite pwovens pou vin viv Pòtoprens, fwontyè ki separe dyalèk yo vin pi flou e anpil Ayisyen pale alèz de dyalèk.

Sou plan inivèsitè, etid kreyòl yo devlope anpil. Gen seksyon etid kreyòl nan plizyè depatman lengwistik linivèsite ewopeyen ak linivèsite nan Lamerik dinò. Nan linivèsite sa yo, kreyòl ayisyen se youn nan kreyòl atlantik yo lengwis yo plis etidye. Pati nan kreyòl ayisyen lengwis sa yo etidye pi plis se sentaks e teyori lengwistik yo plis itilize pou yo fè rechèch sa yo se teyori lengwistik ki rele gramè jenerativ. Chak ane, depi fen ane 1970 yo, genyen omwen yon tèz doktora sou yon aspè enpòtan nan yon lang kreyòl (ayisyen osnon yon lòt kreyòl) yon etidyan prezante nan yon linivèsite Ewòp osinon Lamerik dinò. Fòk nou pa bliye mansyonnen de michan revi sou kreyolistik: nan domèn kreyòl ki baze sou franse yo, genyen revi ki rele: Études Créoles. Se an Frans yo pibliye revi sa a e li parèt de fwa chak ane; nan domèn kreyòl ki baze sou angle yo, genyen revi ki rele: Journal of Pidgin and Creole Languages. Se nan peyi Olann yo pibliye revi sa a e li parèt tou 2 fwa chak ane.

Depi kèk lane, kreyòl ayisyen rive entegre sistèm lekòl vil tankou Nouyòk, Miyami e Boston. Dapre kèk otè ki fè rechèch sou kesyon an, genyen omwen 30 000 elèv ayisyen ki enskri nan lekòl piblik vil Nouyòk la. Kreyòl ayisyen se katriyèm lang etranje yo pale e ansenyen nan sistèm lekòl piblik vil Nouyòk la, apre lang panyòl, lang ris ak lang chinwa. Nan tout nivo lekòl, keseswa nan nivo primè, osinon nan nivo segondè, gen klas kote yo ansenye lang kreyòl ayisyen ak matyè tankou matematik, syans, istwa an lang kreyòl ayisyen. Deplizanpli, gen anpil elèv ayisyen ki antre nan klas sa yo, espesyalman elèv ki fèk soti Ayiti, men pwofesè yo pa genyen ase michan tèks literè an kreyòl pou ansenyen timoun yo literati, lekti, kominikasyon, menm jan pwofesè ameriken yo genyen kantite tèks literè ann angle, lè y ap fè klas literati pou elèv ameriken. Otorite nan lekòl Nouyòk ta dwe fè yon gwo travay pou devlope michan tèks literè an kreyòl pou elèv ayisyen (yo ta kapab menm kòmanse tradui kèk bon liv ki genyen nan kantite literati ayisyen ki ekri an franse).

 aksan egi

 trema	        itilize nan mo kòm	        avwän, pän, krän

 sikonflèks         raman itilize, petèt nan        ô, anmwêy (vwayèl long)

Kreyòl ayisyen an, lè li ekri avèk aksan egi, mete aksan prèske sou tout e ki pa pran yon lòt aksan. Pa egzanp, men kijan kèk mo t ap ekri ak aksan egi: fété, prété, gadé, kalité, gaté, élatriyé.

Lòt rezon an, y ak w kenbe kreyòl la afrikanize. Nouvo mo ki antre nan lang kreyòl la se pa mo ki sòti nan langaj afriken; tipikman, yo se mo ki sòti nan lang franse, angle, panyòl, oubyen kèk lòt lang romans.

Pou yon apwòch final sou tretman e aksan egi, kèk moun trete kreyòl la kòmsi li ekri avèk aksan egi sou tout e (ki pa pran yon lòt aksan), men limite anplwaman e aksan egi sèlman kote l nesesè. Nan sityasyon sa, moun sa te ka ekri kèk mo konsa : Ayisien, bien, pie, die, ansien, trant-e-en, Panaméen, Kaymitéen. Konpare a Ayisyen, byen, pye, dye, ansyen, tranteyen, etc.; donk, limite kantite y itilize pa fraz.




#Article 2: Lang kreyòl (512 words)


Nan anpil peyi sou latè, men sitou nan kèk peyi ki an Afrik delwès, nan kèk zile ki nan Oseyan Endyen, nan prèske tout zile ki nan Karayib la, avèk nan kèk peyi ki nan zòn Pasifik sid, plizyè milyon moun pale yon seri lang yo rele pidjin ak kreyòl. Lang sa yo se lang ki soti nan kontak avèk lòt lang. Dapre definisyon klasik lengwis ki te etidye lang sa yo bay, pidjin se lang ki devlope nan komès osnon nan lòt sitiyasyon kontak, kote diferan gwoup moun ki rankontre pa pale menm lang. Akoz de sa, yo oblije kreye yon fason nèf pou yo kominike. Kreyòl yo menm se ta pidjin ki vin ogmante estrikti lengwistik yo, epi detire fason moun itlize yo. Lè sa a, yo vin tounen lang natif natal yon kominote lengwistik. Se kolonizasyon peyi Ewòp yo te kòmanse nan 17è syèk, ki fè lang kreyòl moun pale nan zile Karayib yo parèt. Kolonizasyon sa a te mache avèk yon komès esklav, kote Ewopeyen yo te al fè dappiyan sou plizyè milyon Afriken an Afrik epi anbake yo sou gwo bato ak chenn nan pye yo pou y al travay kòm esklav nan jaden kann nlan zile Karayib yo. Frans, Espay, Angletè, Pòtigal, Peyiba, te pi gwo peyi ewopeyen ki te antre nan komès esklav e ki tap fè kolonizasyon tou. 

Lang peyi sa yo vin tounen lang klas dominan yo nan tout zile Karayib yo (lang angle nan peyi Jamayik, lang franse an Ayiti, Matinik, Gwadloup...) men laplipa moun nan zile sa yo kontinye pale yon varyete kreyòl ki gen laplipa mo li yo baze sou lang ansyen koloni a. Gen plizyè gwoup lang kreyòl. Kwak diferan moun ki pale kreyòl sa yo kapab pafwa konprann sa lòt ap di, lang kreyòl sa yo pa konpreyansib, sotinan yon zile ale nan yon lòt. Se gras a mo yo nou rive idantifye yo. Majorite mo lang kreyòl yo soti nan yon lang ewopeyen; pa egzanp, laplipa mo ki nan lang kreyòl ayisyen soti nan lang franse, laplipa mo ki nan kreyòl jamayiken soti nan lang angle, men sentaks, sistèm règ lang kreyòl yo diferan anpil de lang ewopeyen. Sou plan lengwistik, nanpwen anyen ki fè lang kreyòl yo enferyè devan lang ewopeyen yo osnon devan nenpòt lòt lang sou latè. Menm jan avèk tout lang kretyen vivan pale, lang kreyòl yo reflete pwopriyete gramatikal inivèsèl avèk devlòpman mantal tout lang kretyen vivan pale, keseswa lang angle, lang franse, lang chinwa, lang arab, lang swahili, lang hindi, lang quechua, eks. Sou plan ideyolojik, lang kreyòl yo angaje nan yon gwo batay kont yon seri fòs nan sosyete kote moun pale yo ap fè tout sa yo kapab pou lang kreyòl yo pa leve kanpe. Malgre lang kreyòl yo se lang tout moun pale nan laplipa zile sa yo, genyen gwoup moun ki refize sèvi ak yo pou devlope alfabetizasyon osnon edikasyon. Dimansyon ideyolojik la pèdi anpil nan aspè negatif li te genyen pandan dènye 30 lane ki sot pase yo, men li kontinye ap kreye anpil pwoblèm toujou.




#Article 3: Ayiti (5020 words)


Ayiti, rele tou Repiblik Ayiti (franse : République d’Haïti), se yonn nan peyi nan Gran Zantiy ki okipe tyè lwès sou zile Ayiti oswa Kiskeya nan lang premye abitan yo. Kapital Ayiti se Pòtoprens (franse : Port-au-Prince).

Se gras ak leve kanpe esklav Sendomeng yo Repiblik Ayiti rive kale nan lane 1804. Se premye peyi nwa ki rache libète li poukont li anba men lame fransèz. Popilasyon premye leta ki sòti anba chenn lesklavaj epòk kolonyalis ak rasis la gen plis nwa pase blan. Se Ayisyen nwa lwès yo ki te ede Ayisyen milat lwès yo kwape moun otorite panyòl yo pou yo jwi endepandans kont Espay. Pandan 25 lane tou de pati yo te fè youn, yo te gen menm prezidan Jean-Pierre Boyer. Men menm Jan sou konplisite politik jeneral Ferrand ak yon ti ponyen fransè te fè Espay okipe pati Lès la. Se konsa Lafrans redivize li ankò ak zafè dèt pou lendepandans lan ki merite jistis ak reparasyon.

Ayiti se yon repiblik ki kòmanse fè eksperyans ak demokrasi depi lane 1987. Peyi Dayiti konnen yon diktati sòti nan lane 1957 jiska 1986 anba men François Duvalier ak Jean-Claude Duvalier. Aprè mouvman sosyal ki rive pran nan tout peyi a, Jean-Claude Duvalier rive kite pouvwa nan dat 7 fevriye 1986 la. Aprè depa Prezidan Jean-Claude Duvalier, Repiblik Ayiti rive genyen yon lòt konstitisyon nan dat 29 mas 1987. Depi kèk tan Ayiti se peyi ki ap eseye òganize tèt li ak rekonstwi li sitou aprè gwo tranblemanntè 12 janvye 2010 la kite ravaje li kote plis pase 300.000 moun mouri. Goudougoudou sa a te kraze yon pati nan peyi a.

Ayiti se yon bout zile ki gen yon listwa patikilyè epi li genyen anpil bèl sit touristik ak anpil bèl plaj parapò ak kèk lòt peyi nan rejyon Karayib la. Ayiti te pami peyi ki gen destinasyon touristik nan karayib la nan lane 1950, 1960, epi 1970. 

Arawak yo se te premye abitan natirèl zile Sendomeng. Ahatti Qisqeyànoh boiho konsa Tayino yo te rele li anvan Kolon yo. Kolon Panyòl yo te debake pou pran posesyon zile a yo te batize, oswa rele li, Ispanyola (ki vle di ). Sa fè kenz syèk, Ayiti te gen anviwon twa san mil moun.

Lè Panyòl yo te rive Ayiti, yo te fè Arawak yo travay pou yo sou plantasyon. Plant ki te pi enpòtan sou plantasyon sa yo se te kann. Byen vit, Panyòl yo nan fòse yo travay tout Awarak mawon anpil nan yo al Amerik sou zòn nò an 1500 Ciboney yo kite nan sid Ayiti yon branch fanmi arawak yo te disparèt nèt Karayib yo te kenbe tèt ak Panyòl yo yo te arete kèk tankou Kawonabo, rèn Anakowona.  lè sa yo te ranplase Arawak yo avèk moun nwa ki te sòti Afrik kolon yo vini mete yo travay nan plantasyon kann yo tankou esklav.

Nan ane 1697, trete Ryswik la te divize Ispanyola ant Frans ak Espay aprè sou yon lot trete Espay vann Lafrans tout zile a ki pote non trete de Bal. Franse yo vin rele zile a Sen Domeng.

Nan lane 1791, esklav yo avèk Toussaint Louverture kom chèf yo, revolte kont blan franse pou yo te ka gen menm dwa kon tout moun. Se sa revolisyon 1789 la te di. Men blan yo pat dakò, yo trayi Toussaint, yo arete Toussaint, yo mete li nan bato, yo voye Toussaint an Frans pou yo te anprizone li nan fò de jou nan lane 1802. Toussaint Louverture ki te konnen kisa Janjak Desalin (Jean Jacques Dessalines) peze, te pwononse pawòl sa avan li te monte bato pou ale nan prizon : Nou rache pyebwa libete a, men lap pouse ankò paske rasin yo anpil e yo djanm yap repouse li pi red li di sa paske li te kite yon potorik gason dèyè, nèg sa rele Janjak Desalin, yon towo ki pap janm abandone, ki pap janm bese bra devan pyès kolon. Toussaint mouri 7 avril 1803 nan prizon nan Frans.

Men, 1e janvye 1804 esklav Sen Domeng yo te finalman sou zòd Jeneral an chef lame endijèn nan Janjak Desalin ansanm ak tout lòt manm lame endijèn nan, deklare e prezante bay linivè tout antye endepandans AYITI. Pou rèv sa te rive konkretize, se te viktwa an viktwa lame endijèn nan t ap mache fè sou kolon franse yo, lame endijèn nan kòmanse ap viktorye depi nan pil ak pakèt batay li te ap fè kont kolon franse depi avan kreyasyon drapo nou 18 me 1803 nan komin Akayè, pase pa Crète à Pierrot, batay baryè boutèy, batay Ravin a koulèv, Vètyè, rive jouk dènye batay nan Mòl Sen Nikola jou ki te 5 desanm 1803, pèp ayisyen te bat twoup franse yo e fè ti rès kolon franse ki te rete yo kouri kite zile AYITI ya. Yo reprann ansyen non pèp ki tap viv anvan sou zile an Ayiti Janjak Desalin te nome gouvènè pou lavi. Pou Janjak Desalin te prezève endepandans AYITI a, li te fè touye tout blan franse ki t ap konplote kont revolisyon ak endepandans AYITI. Desalin te deklare: tout pèp sou tè ya, li te mèt wouj, jòn, blan, depi li kase chèn lesklavaj, li kouri, li tonbe sou tè AYITI, li lib. Desalin te achte tèt plis pase san mil (100.000) nèg ki te esklav k ap travay nan sid peyi Etazini, li te peye pou yo lib. Desalin te prepare bato ak solda pou te ale libere nèg nan peyi Gwadloup, Matinik, Jamayik, elatriye.

Nan tan Arawak yo, zile a te rele Kiskeya kite siyifye nan lang pa yo .

Sen Domeng te divize ant Wayòm nan Ayiti nan nò a, ki dirije pa Anri Kristòf, ki te deklare tèt li Anri 1, ak yon repiblik nan sid la, ki dirije pa Alexandre Pétion. Anri Kristòf te etabli yon sistèm koray semi-feyodal, avèk yon edikasyon rijid ak kòd ekonomik.

Prezidan Pétion te bay militè ak finansye asistans pou revolisyonè lidè Simón Bolívar, ki te kritik pou pèmèt li libere Vizwayote de Nouvel-Grenad. Li te enstrimantal nan peyi aiding nan Amerik di Sid reyalize endepandans nan peyi Espay.

Kòmanse nan 1821, Prezidan Jean-Pierre Boyer, tou yon moun de couleur ak siksesè Pétion, reyini zile a ak pwolonje kontwòl sou pòsyon nan tout lwès nan zile a. Anplis de sa, aprè Santo Domingo te deklare endepandans li nan peyi Espay sou 30 novanm 1821, Boyer te voye fòs pou pran kontwòl. Boyer te dirije tout zile a avèk règ fè, k ap fini esklavaj nan Santo Domingo. Aprè Santo Domingo reyalize endepandans ki soti Ayiti, li etabli yon idantite nasyonal separe.

Difikilte pou fè reviv ekonomi agrikòl la pou pwodui rekòt komodite yo, Boyer te pase Kòd Riral la, ki te refize travayè peyizan yo pou yo kite peyi a, antre nan tout ti bouk yo, oswa kòmanse fèm oswa boutik pwòp yo. Apre Revolisyon an, anpil peyizan te vle fè pwòp fèm yo olye ke travay sou plantasyon.

Sosyete Kolonizasyon Amerikèn (ACS) ankouraje free negro (nwa lib) nan Etazini pou emigre an Ayiti. Kòmanse nan mwa septanm 1824, plis pase 6,000 Afriken Ameriken te imigre an Ayiti, ak transpò peye pa ACS la. Anpil te jwenn kondisyon yo twò difisil e li te retounen Ozetazini.

An jiyè 1825, wa Charles X nan Lafrans, pandan yon peryòd de restorasyon nan monachi a, voye yon flòt rekipere zile a. Anba presyon, Prezidan Boyer te dakò ak yon trete pa ki Lafrans fòmèlman rekonèt endepandans peyi a nan echanj pou yon peman 150 milyon fran. Pa yon lòd nan 17 avril 1825, wa peyi Lafrans te renonse dwa li souverènte sou Santo Domingo, ak rekonèt endepandans Ayiti.

Menm si kantite lajan nan reparasyon yo te redwi a 90 milyon dola nan 1838, Ayiti pa t 'kapab fini peye dèt li jiskaske 1947. Prezidan ayisyen an ta gen ti chwa kòm peyi a, enkonsyaman l', yo ta bloke pa bato franse si echanj la pa t 'ale wout la franse.

Aprè li te pèdi sipò elit Ayiti a, Boyer te ranvèse an 1843. Yon siksesyon long nan koudeta te swiv depa l 'nan ekzil.

Peman pou aplike pou Lafrans redwi ekonomi Ayiti a pou ane. Lwès nasyon pa t 'bay rekonesans diplomatik diplomatik Ayiti. Tou de nan pwoblèm sa yo kenbe ekonomi ayisyen an ak sosyete izole. Ekonomi bankrolled ak ame opoze gwoup yo.

Charles Rivière-Hérard ranplase Boyer kòm prezidan Ayiti. Fòs nasyonalis ki te dirije pa Juan Pablo Duarte mete men sou kontwòl Santo Domingo sou 27 fevriye 1844. Fòs ayisyen ki pa pwofesyonèl ak enisiplinè sou bò solèy leve a, prepare pou yon soulèvman enpòtan, kapitile rebèl yo. Nan mwa mas, Rivière-Hérard te eseye re-posede otorite li, men Dominiken yo te bay opozisyon solid ak enflije pèt lou sou Ayisyen yo. Yon ti tan apre Rivière-Hérard janbe lòt bò fwontyè a, toumant domestik yo te eksploze ankò. Rivière-Hérard te retire nan biwo pa mulatto yerachi a ak ranplase ak laj nwa Philippe Guerrier jeneral la, ki te sipoze prezidans la sou 3 me 1844.

Philippe Guerrier te mouri nan mwa avril 1845, e li te reyisi pa Jeneral Jean-Louis Pierrot. Pifò peze Pierrot a kòm prezidan nan nouvo se te tcheke envazyon yo nan Dominiken yo, ki te anmède twoup yo ayisyen nan fontyè yo. Kanaval Dominiken yo te fè tou depredasyon sou kòt peyi Ayiti yo. Prezidan Pierrot te deside louvri yon kanpay kont Dominiken yo, ki moun li konsidere kòm senpleman kòm ensije. Ofansif ayisyen an nan 1845 te sispann sou fwontyè a.

Sou 1e janvye 1846 Pierrot te anonse yon kanpay fre pou mete men sou Dominiken yo, men ofisye l yo ak mesye yo te akeyi konklizyon sa yo ak mepri. Se konsa, yon mwa pita - fevriye 1846 - lè Pierrot te bay lòd twoup li yo nan mas kont Repiblik Dominikèn lan, lame ayisyen an te ankouraje, ak sòlda li yo pwoklame ranvèse li kòm prezidan repiblik la. Lagè kont Dominiken yo te vin trè popilè an Ayiti. Li te pi lwen pase pouvwa a nan nouvo prezidan an, Jeneral Jean-Baptiste Riché, nan etap yon lòt envazyon.

Sou 27 fevriye 1846, Prezidan Riché te mouri apre sèlman kèk jou nan pouvwa epi yo te ranplase pa yon ofisye fènwa, Jeneral Faustin Soulouque. Pandan de premye ane administrasyon Soulouque yo, konplo ak opozisyon li te rankontre nan kenbe pouvwa yo te konsa anpil ke Dominiken yo te bay yon espas pou l respire nan ki kontinye re-òganizasyon nan peyi yo. Men, lè 1848 Lafrans finalman rekonèt Repiblik Dominikèn an kòm yon eta gratis ak endepandan epi pwovizwa te siyen yon trete nan lapè, amitye, komès ak Navigasyon, Ayiti imedyatman pwoteste, reklame trete a te yon atak sou pwòp sekirite yo. Soulouque te deside anvayi bò solèy leve anvan Gouvènman franse te kapab ratifye trete a.

Sou 21 mas 1849, sòlda ayisyen atake ganizon Dominiken an nan Las Matas. Defansè yo demoralize ofri prèske pa gen okenn rezistans anvan abandone zam yo. Soulouque bourade sou, kaptire San Juan. Sa a kite sèlman Azua vil la kòm rete nan gwo fò Dominikèn ant lame ayisyen an ak kapital la. Sou Avril 6, Azua te tonbe nan 18,000 Ayisyen ak yon 5,000-moun dominiken Dominiken echwe. Wout Santo Domingo te klè. Men nouvèl la nan mekontantman ki egziste nan Pòtoprens, ki te rive nan Soulouque, te arete pwogrè li plis epi li te fè l retounen avèk lame a nan kapital li.

Emboldened pa retrè a toudenkou nan lame ayisyen an, Dominiken yo te rekòmanse depredasyon yo. Flotilla yo te ale domaje Dame-Marie, kote yo te piye e yo te mete dife. Soulouque, kounye a tèt-pwoklame kòm Anperè Faustin mwen, deside kòmanse yon kanpay nouvo kont yo. An 1855, li anvayi teritwa Repiblik Dominikèn lan. Men, akòz preparasyon ensifizan, lame a te byento nan vle nan viktwa ak minisyon. Nan malgre nan kouraj nan sòlda yo, Anperè a te gen yon fwa plis bay moute lide nan restore inite nan gouvènman an nan zile a. Apre kanpay sa a, Grann Bretay ak Lafrans te entèfere epi li te jwenn yon zam sou non Dominiken yo.

Sijè yo te andire pa sòlda yo pandan kanpay 1855 la, pèt ak sakrifis yo te enflije sou peyi a san konpansasyon oswa rezilta pratik te pwovoke gwo mekontantman. Nan 1858, yon revolisyon te kòmanse, ki te dirije pa Jeneral Fabre Geffrard, Duke nan Tabara. Nan Desanm nan ane sa a, Geffrard bat Lame a Imperial ak te sezi kontwòl nan pi fò nan peyi a. Kòm yon rezilta, Anperè a abdike fotèy li a sou 15 janvye 1859. Refize èd nan Legasyon an franse, Faustin te pran an ekzil abò yon bato de gè britanik sou 22 janvye 1859. Jeneral Geffrard nan plas li kòm Prezidan.

Nan 1892, gouvènman Alman an te sipòte repwodiksyon mouvman refòm Anténor Firmin, ak nan 1897, Alman yo te sèvi ak diplomasi kamarad pou entimide ak Lè sa a, imilye gouvènman ayisyen an pandan Zafè Luders.

Nan deseni ki sot pase yo nan 20yèm syèk la, Ayiti te gen eksperyans gwo enstabilite politik e li te lou nan dèt nan Lafrans, Almay ak Etazini yo. Pèseptè posib entèvansyon etranje a, Prezidan Woodrow Wilson te voye US Marines an Ayiti nan mwa desanm 1914, jis apre epidemi Premye Gè Mondyal la. Yo te retire $ 500,000 nan Bank Nasyonal la ayisyen pou kenbe sekirite (sic) nan New York, kidonk bay Etazini kontwòl bank lan.

Nan yon ekspresyon de Corollary Theodore Roosevelt nan Doktrin Monroe, Etazini te okipe zile a nan mwa jiyè 1915 apre asasina prezidan Ayiti Vilbrun Guillaume Sam. Pro-US la. Prezidan ayisyen te trennen soti nan legasyon an franse ak touye nan lari a pa ensije lokal apre li te bay lòd 167 prizonye politik touye. USS Washington, anba Kapernon Admiral Adrès, te rive nan Port-au-Prince nan yon tantativ pou retabli lòd ak pwoteje enterè US. Sa a te kòmanse yon okipasyon prèske 20 ane pa US fòs. Nan kèk jou, marin yo te pran kontwòl nan kapital la ak bank li yo ak kay koutim, ki kontwole tout finans yo nan nasyon an zile. Marin yo te deklare lwa masyal ak anpil kontwole laprès la. Nan semèn, yon nouvo pro-US. Prezidan ayisyen, Philippe Sudré Dartiguenave, te enstale ak yon nouvo konstitisyon ekri ki te favorab pou enterè yo nan peyi Etazini. Nouvo konstitisyon an te enkli yon kloz ki te pèmèt, pou premye fwa, an komen etranje nan peyi an Ayiti, ki te anmède pa lejislati ayisyen an ak sitwayen ameriken.

Okipasyon an te amelyore kèk nan enfrastrikti Ayiti ak pouvwa santralize nan Pòtoprens. Enfrastrikti amelyorasyon yo te patikilyèman enpresyonan: 1700 km nan wout yo te ka itilize, 189 pon te bati, anpil kanal irigasyon yo te reyabilite, lopital, lekòl, ak bilding piblik yo te konstwi, epi yo te bwè dlo nan lavil prensipal yo. Pòtoprens te vin premye vil Karayib la pou yo gen yon sèvis telefòn ak otomatik konpoze. Edikasyon agrikòl te òganize, avèk yon lekòl santral nan agrikilti ak 69 fèm nan peyi a. Wout yo te konstwi lè l sèvi avèk sistèm kadav la ki te pèmèt fòs okipasyon yo pran moun ki sòti nan kay yo ak nan fèm, nan zam si yo te nesesè, pou yo bati wout, pon, elatriye 

Marin Marin yo te enstile ak yon mak espesyal patènalism nan direksyon pou Ayisyen. Mary Renda ekri ke patènalism se te yon deklarasyon otorite, siperyorite, ak kontwòl ki eksprime nan metafò a nan relasyon yon papa ak pitit li yo.  Pandan odyans Sena nan ane 1921, kòmandan Korip Marin te rapòte ke, nan 20 la mwa nan rezistans aktif, 2.250 Ayisyen te mouri. Sepandan, nan yon rapò bay Sekretè Navy a, li rapòte nimewo telefòn lanmò kòm 3,250.  Istoryen ayisyèn yo te estime nimewo vre te pi wo. Youn te sigjere, kantite total viktwa batay ak viktim represyon ak konsekans lagè ta ka rive, nan fen peryòd pasyan an, kat oswa senk fwa ki - yon kote nan katye a nan 15,000 moun. 

Chapit sa a nan istwa de nasyon yo 'reflete enpèrsistis politik etranje nan peyi Etazini nan direksyon vwazen li yo nan Amerik Santral ak Karayib la ki se souvan karakterize tankou diplomati zambat, oswa youn nan anpil Bannann lagè ki gwo malè tonbe sou rejyon an nan byen bonè 20yèm syèk. US Marines yo te estasyone nan peyi a jouk 1934, yon peryòd de 19 ane, epi yo te finalman te bay lòd nan zile a pa Franklin D. Roosevelt kòm yon demonstrasyon nan Bon Vwazinaj Policy li yo. Sepandan, Etazini te kontwole ekonomi zile a ak anpil enfliyanse eleksyon an Ayiti jiska ane 1980 yo. [Sitiyasyon ki nesesè]

Sisal te prezante an Ayiti, e kanal ak koton te vin ekspòtasyon enpòtan.  Tradisyalis ayisyen, ki baze nan zòn riral yo, yo te trè rezistan nan chanjman ameriken ki te sipòte, pandan y ap elit yo nan vil te vle plis kontwòl. Ansanm yo te ede an sekirite yon fen nan okipasyon an nan 1934. Dèt yo te toujou eksepsyonèl ak US finansye konseye-jeneral reseptè a okipe bidjè a jiskaske 1941.

Rekonesans nan tradisyonalis diferan nan pèp ayisyen an te gen yon enfliyans sou ekriven Etazini, ki gen ladan Eugene O'Neill, James Weldon Johnson, Langston Hughes, Zora Neale Hurston ak Orson Welles.

Aprè US fòs kite nan 1934, Dominikèn diktatè Rafael Trujillo te itilize anti-ayisyen santiman kòm yon zouti nasyonalis. Nan yon evènman ki te vin rekonèt kòm masak nan Pèsi, li te bay lòd lame li a touye Ayisyen k ap viv sou bò dominikèn nan fwontyè a. Kèk bal te itilize. Olye de sa, 20,000-30,000 Ayisyen te bludgeoned ak bayonetted, Lè sa a, te èdi nan lanmè a, kote reken fini sa Trujillo te kòmanse. Kongrèman Hamilton Pwason, ki plase manm House Komite Afè Etranjè a, ki rele masak nan pèsi atwosite ki pi ekzòbye ki te janm perpetrated sou kontinan Ameriken an. Menm si li te yon sèl trimès ayisyen tèt li, Trujillo kontinye politik kont popilasyon vwazen pou kèk tan.

Sou 27 septanm 1945, Ayiti te vin yon manm fondatè Nasyonzini (siksesè nan Lig Nasyon yo, nan ki Ayiti tou te yon manm fondatè). Nan ane 1950 yo, US ak touris Ewopeyen te kòmanse vizite Ayiti.

Te zòn nan baryè nan Port-au-Prince redevlope yo ki pèmèt pasaje bato kwazyè yo mache soti nan waf yo atraksyon kiltirèl. Pami atraksyon sa yo, yo te Mache Iron Market la, kote yo te vann atizay ayisyen ayisyen ak akajou. Nan antreprenè yo aswè bay danse, jwèt aza kazino ak montre vodou. Truman Capote ak Noel Coward te vizite Oloffson Hotel la, yon chato Gingerbread gotik 19yèm syèk mete nan yon jaden twopikal, ki te menm dekri nan 1966 woman Graham Greene Comedians.

Aprè yon peryòd maladi, nan mwa septanm 1957 Doktè François Duvalier te eli prezidan Ayiti. Li te rekonèt kòm Papa Doc ak premye popilarite, Divalye te prezidan an jiskaske l mouri nan lane 1971. Li te avanse enterè nwa nan sektè piblik la, kote sou tan, moun ki te koulè yo te dominan kòm elit edike nan vil la. Li te rete nan pouvwa pa anboche yon òganizasyon li te ye tankou Tontons Macoutes (Bogeymen), ki kenbe lòd pa teroris popilasyon an ak opozan politik yo. 40,000 ak 60,000 Ayisyen yo estime yo te mouri pandan tout rèy papa Divalye ak pitit gason an.

Ayiti boom touris Ayiti te siye pa règ Papa Doc Divalye ak gouvènman enstab li. Lè pitit gason l 'Jean-Claude ti bebe Doc Duvalier te reyisi l' kòm Prezidan pou lavi, touris tounen nan lane 1970 yo. Vive la diferans ki depi lontan te eslogan nasyonal touris Ayiti ak pwoksimite li nan Etazini te fè Ayiti yon atraksyon cho jiskaske rejim Divalye a te ranvèse an 1986.

Papa Doc pitit gason an te dirije peyi a soti nan 1971 jouk ranvèse l 'nan 1986, lè manifestasyon mennen l' nan chache ekzil an Frans. Lame lidè Jeneral Henri Namphy te dirije yon nouvo Konsèy Nasyonal Gouvènan. [pa nan sitasyon yo bay] Eleksyon jeneral nan mwa novanm yo te anile apre plizyè douzèn moun te tire nan kapital la pa sòlda ak Tontons Macoutes. Eleksyon fo swiv. Pwezidan eli a, Leslie Manigat, te ranvèse kèk mwa aprè nan jen 1988 koudeta ayisyen an. Sèptanm 1988 koudeta ayisyen an, ki te swiv maske St Jean Bosco a, te revele a gwo impòtans de Macoutes ansyen Tontons. Jeneral Prosper Avril te dirije yon rejim militè jouk mas 1990.

Nan desanm 1990, yon ansyen prèt katolik, Jean-Bertrand Aristide, te eli prezidan nan eleksyon jeneral ayisyen an. Nan mwa septanm ane annapre a, Aristide te ranvèse pa militè nan 1991 koudeta ayisyen an.

Nan mwa septanm 1994, yon ekip ameriken te negosye depa lidè militè Ayiti yo ak antre lapè fòs ameriken yo anba Operasyon Demach Demokrasi. Sa a pèmèt restorasyon nan eli Demokratik Jean-Bertrand Aristide kòm prezidan. Nan mwa oktòb 1994, Aristide te retounen an Ayiti pou l fini tèm li nan biwo. Aristide te kite prezidans lan an fevriye 1996. Nan eleksyon 1995, René Préval te eli kòm prezidan pou yon manda senk ane, genyen 88% vòt popilè a.

Nan mwa novanm 1994, Siklòn Gordon te fwote Ayiti, jete gwo lapli ak kreye inondasyon flash ki te deklannche mudslides. Gordon te touye yon estime 1,122 moun, byenke kèk estime ale kòm 2,200.

Novanm 2000 eleksyon an te retounen Aristide nan prezidans lan ak 92% nan vòt la. Eleksyon an te bòkote pa opozisyon an, Lè sa a, òganize nan Démocratique Convergence la, sou yon dispit nan eleksyon yo lejislatif Me. Nan ane ki vin aprè yo, te gen ogmante vyolans ak abi dwa moun. Aristide te pase ane negosyasyon ak Demokratik Convergence sou eleksyon nouvo, men enkapasite konvansye a pou devlope yon baz elektoral ase te fè elèksyon yo danjere.

An 2004, yon revòlt te kòmanse nan nò Ayiti. Rebelyon an evantyèlman rive nan kapital la, ak Aristide te fòse nan ekzil, apre yo fin ki Nasyonzini yo te estasyone fòs mentyen lapè an Ayiti. Gen kèk, ki gen ladan Aristide ak gad kò li, Franz Gabriel, deklare ke li te viktim yon nouvo koudeta oswa kidnape modèn pa US fòs yo. Madan Aristide te deklare ke kidnapè yo te fè inifòm espesyal Fòs Entènasyonal yo, men yo te chanje an rad sivil yo lè yo tap monte avyon an ki te itilize pou retire Aristide soti Ayiti Misyon Estabilizasyon Nasyonzini (MINUSTAH) te etabli apre 2004 koudeta a epi li rete nan peyi a jounen jodi a. Boniface Alexandre sipoze otorite pwovizwa. René Préval te eli prezidan nan mwa fevriye 2006, apre eleksyon ki make pa ensètitid ak manifestasyon popilè.

An 2004, Twopikal Tanpèt Jeanne te ekipe kòt nò Ayiti a, kite 3,006 moun ki mouri nan inondasyon ak mudslides, sitou nan lavil Gonayiv. An 2008, Ayiti te frape ankò pa tanpèt twopikal; Twoub Tanpèt Twopikal, Siklòn Gustav, Siklòn Hanna ak Siklòn Ike tout pwodui gwo van ak lapli. Te gen 331 mouri ak sou 800,000 ki bezwen èd imanitè. Eta a nan zafè ki te pwodui pa tanpèt sa yo te entansifye pa manje deja ak pri gaz ki te lakòz yon kriz manje ak ajitasyon politik nan mwa avril 2008.

Sou 12 janvye 2010, nan 4:53 pm tan lokal, Ayiti te frape pa yon tranblemanntè mayitid-7.0. Sa a se tranbleman ki pi grav nan peyi a nan plis pase 200 ane. Tranbleman Ayiti Ayiti a te rapòte ke yo te kite ant 220,000 ak 300,000 moun ki mouri ak jiska 1.6 milyon ki san kay. Peyi a poko retabli de tranblemanntè 2010 la ak yon epidemi ak masiv Ayiti kolera ki te deklanche lè fatra kolera ki enfekte nan yon estasyon lapè Nasyonzini ki kontamine gwo larivyè peyi a, Latibonit la. Nan 2017, li te rapòte ke apeprè 10,000 Ayisyen te mouri ak prèske yon milyon te malad. Apre ane nan refi Nasyonzini yo ekskiz nan 2016, men kòm nan 2017, yo te refize rekonèt fòt, kidonk evite finansye responsablite.

Eleksyon jeneral yo te planifye pou janvye 2010 men yo te ranvwaye akòz tranbleman tè a. Eleksyon yo te fèt sou 28 Novanm 2010 pou sena a, palman an ak premye tou an nan eleksyon prezidansyèl yo. Kouri-off ant Michel Martelly ak Mirlande Manigat te pran plas sou 20 mas 2011, ak rezilta preliminè, lage sou 4 Avril, yo te rele Michel Martelly gayan an. Sou 7 Fevriye 2016, Michel Martelly te demisyone kòm prezidan san yon siksesè, men sèlman apre yo fin te fè yon kontra pou yon gouvènman pwovizwa epi kite Premye Minis Evans Paul nan pouvwa jiskaske yon prezidan pwovizwa yo chwazi nan tou de chanm nan Palman an.

Nan 2013, Ayiti rele pou nasyon Ewopeyen yo peye reparasyon pou esklavaj ak etabli yon komisyon ofisyèl pou règleman an nan mal pase. Ekonomis la te ekri, Nenpòt asistans nan rejyon an ta dwe ak anpil atansyon vize; epi yo ta dwe siman tij soti nan bezwen jodi a, pa mal nan sot pase a. Sijè sa a, sepandan, gen plis pase yon referans pase nan yon peyi ki, kòm Seyè Anthony Gifford te ekri, te fòse yo peye konpansasyon nan gouvènman an nan Lafrans.

Nan 4 oktòb 2016, Matye Siklòn te fè yon lakou ki toupre Les Anglais, ki te fè li siklòn ki pi mal la pou frape nasyon an depi Siklòn Cleo nan lane 1964. Tanpèt la te fè van ak lapli ki te mouri ki te kite Ayiti avèk yon gwo kantite domaj pou repare. Avèk tout resous ki nan peyi a detwi, Ayiti te resevwa èd nan men Nasyonzini yo nan anviwon $ 120 milyon dola. Total lanmò a te apeprè 3,000. Dè milye de moun te deplase akòz enfrastrikti domaj. Epitou, epidemi kolera a ap grandi depi tanpèt la frape Ayiti. Avèk plis inondasyon apre tanpèt la, kolera kontinye gaye plis pase kontwòl ofisyèl yo. Tanpèt la tou te lakòz domaj nan lopital ak wout, ki te kreye yon pi gwo pwoblèm nan ede viktim yo ak resous deplase. Devastasyon ak domaj Siklòn Matye te lakòz yo te toudenkou e yo te kite Ayiti nan yon eta dijans.

Ou mèt li vèsyon 1987 konstitisyon peyi.

Tout sitwayen gen dwa vote aprè yo gen 18 an.

Gen de antite ki pataje pouvwa lejislatif, Sena ak Chanm Depite lè de kò sa yo reyini yo fè Asanble Nasyonal.

Ayiti se sou pati lwès la nan Ispanyola, dezyèm zile a pi gwo nan Zantiy. Ayiti se peyi a twazyèm pi gwo nan Karayib la dèyè Kiba ak Repiblik Dominikèn (dènye pati a yon fwontyè 360-kilomèt ak Ayiti). Ayiti nan pwen li pi pre a se apeprè 45 kilomèt naval (83 kilomèt) lwen Kiba epi li enkli penensil ak poutèt sa, li gen yon litoral ki disproporsyonal long epi li se dezyèm nan longè (1,771 kilomèt) dèyè Kiba nan Zantiy.

Ayiti se nasyon ki pi montay nan Karayib la. Klima la se twopikal, ak kèk varyasyon depann sou altitid. Pwen ki pi wo a se Pic la Selle, nan 2,680 mèt.

Rejyon Nò a konsiste de Massif du Nord la (Northern Massif) ak Plaine du Nord la (Northern Plain). Massif du Nord la se yon ekstansyon nan Cordillera Santral la nan Repiblik Dominikèn. Li kòmanse nan fwontyè lès Ayiti a, nan nò Guayamouc River, ak pwolonje nan nòdwès la nan nò penensil la. Plenn yo nan Plaine du Nord la kouche sou fwontyè Nò a ak Repiblik Dominikèn, ant Massif du Nord la ak Nò Atlantik Nò a.

Rejyon santral la konsiste de de plenn ak de kouche nan chenn montay. Plateau Santral la (Santral Plateau) pwolonje ansanm tou de bò larivyè Guayamouc, nan sid Massif du Nord la. Li kouri soti nan sidès la nan nòdwès la. Nan sidwès la nan Plateau Santral la Noirs yo Montagnes, ki gen pi pati nòdwès pati ak Massif du Nord la. Pwen lwès li yo se ke yo rekonèt kòm Cap Carcasse.

Rejyon sid la konsiste de Plaine du Cul-de-sak la (sidès la) ak montay sid penensil (ke yo rele tou Penensil Tibiwon). Plaine du Cul-de-Sak la se yon depresyon natirèl ki deplase lak saline peyi a, tankou Twou Kayiman ak pi gwo lak Ayiti a, Etan Somat. Chèn montay de chan Selle a - yon ekstansyon chèn montay mòn nan Repiblik Dominikèn (Sierra de Baoruco) - pwolonje nan Masif Lasèl nan solèy leve a nan Masif Lawòt nan lwès la. Sa a ranje montay pò Pir la Selle, pwen ki pi wo an Ayiti nan 2,680 mèt.

Fon ki pi enpòtan an Ayiti an tèm de rekòt se Plaine de l'Artibonite, ki se oryante sid nan Noirs Montagnes. Rejyon sa a sipòte larivyè a, Riviere l'Artibonite, ki kòmanse nan rejyon lwès Repiblik Dominikèn lan e li kontinye pifò longè li yo nan santral Ayiti ak sou kote li vide nan Gòlf Lagonav. Rejyon lès ak santral nan zile a se yon gwo plato ki wo.

Ayiti tou gen ladan divès zile lanmè. Se zile a nan Tortuga (Île de la Tortue) ki sitiye sou kòt la nan nò Ayiti. Arondisman an nan La Gonave sitiye sou zile an menm non yo, nan Golfe de la Gonave. Gonav Island se pepleman peple pa vilaj riral yo. Vache (Island bèf), yon zile Fertile ak anpil bèl aklè, ki chita sou pwent an nan sidwès Ayiti. Epitou yon pati nan Ayiti se Kayemit yo ak Île d 'Anacaona. La Navasse ki sitiye 40 kilomèt naval (74 km) nan lwès Jeremi sou sid penensil nan lwès Ayiti, se sijè a yon diskisyon kontinyèl teritoryal ak Etazini.

fonveret lwes

Moun Ayiti se 70-80% Afriken epi 20-25% se Blan avèk Afriken lot 0-5% se Afriken avèk Endyen.

Ayiti genyen 2 lang ofisyèl : kreyòl ayisyen epi franse.

Tout edikasyon timoun piti yo fèt nan lang franse. Li sanble ke Ayiti se youn nan peyi pòv yo ki pa ap metrize edikasyon pou popilasyon l.

Ayiti te gen anpil zannimo lontan. Men kounye a akòz yon maladi ki t'ap ravaje yo te oblije dewtui kochon yo. Nan andeyò w'ap jwenn yo pran swen zannimo yo, men nan vil la se maltrete yo maltrete yo, se sa ki fè gen anpil maladi ki propaje nan manje vyann.




#Article 4: Frans (146 words)


Frans se yon peyi nan kontinan Ewòp. Tè prensipal li a se nan zòn Ewòp lwès li ye. Frans se yon manm Konsey Ewòp la, manm Inyon Ewopeyèn, avèk zòn Ewo a epi Espas Schengen lan. Li se youn nan manm Konsey Sekirite Nasyonzini epi OKDE a. Kapital Frans se Pari.

Lè ou gade listwa avèk konstitisyon peyi sa a, valè li defann yo baze sou demokrasi ak sou Dwa moun.

Nan zafè militè, Frans fè pati OTAN (li te retire ko'l ladan nan ane 1966, men li tounen ladan nan lane 2002) epi li gen pouvwa disyazyon nikleyè.

Premye abitan nan teritwa Frans te rele golwa. Women te kolonize teritwa yo.

Frans te genyen yon gran anpi kolonyal. Sa se rezon an ki lang franse pale nan kontinan afriken.

Se yon demokrasi. Prezidan li kounye a (2017–2022) rele Emmanuel Macron.

Lis gwo vil Frans :




#Article 5: Etazini (271 words)


Etazini, ki gen pou non ofisyèl « Etazini Damerik », se yon peyi ki sitiye nan Lamerik dinò. Se yon repiblik federal baze sou konstitisyon e ki gen yon rejim prezidansyèl. Se yon ansyen koloni peyi Anglè.

Etazini se yon peyi ki divize an 50 mòso ke yo rele Eta. 48 nan 50 mòso ki fè Lèsetazini yo kole youn ak lòt, ant Oseyan Atlantik kote solèy leve e Oseyan Pasifik kote solèy kouche, epi nan Nò li gen fwontyè ak Kanada e nan Sid fwontyè ak Meksik. De dènye Eta yo se Alaska ki sitiye nan nòdwès Kanada e Haway, yon ti zil ki nan mitan Oseyan Pasifik.

Anplis, yo gen 14 lòt zile ki pa ofisyèl tribò-babò nan lanmè Karayib (Pòtoriko ak Il Vyèj) e nan Oseyan Pasifik (Gwamn e zil Mariàn). Pami yo Lanavaz ke yo fè dapiyanp nan men Ayiti.

Etazini gen pou Kapital Wachintòn ki nan distrik Kolonbya, yon distrik ki pa fè pati 50 Eta yo.

Se te youn nan premyè peyi yo nan kontinan Amerik la ki te deklare endepandans li nan lane 1776.

Etazini se yon peyi ki chwazi demokrasi. Elèksyon ap genyen gouvènman Leta, pi gouvènman nasyonal. Prezidan ozetazini aktyèl se Donald Trump.

Lis gwo vil Etazini :

Popilasyon ayisyèn Ozetazini anpil-anpil. Pa egzanp, gen gwo kominote ayisyèn nan vil tankou Miyami, Nouyòk epi Boston. Genyen tou yon gwo popilasyon ayisyèn nan teritwa ameriken nan Pòtoriko.

Ansyen premye minis Jacques-Édouard Alexis rive jwenn nan men gouvènman ameriken an viza pou kèk tan pou Ayisyen ka vini Etazini lè genyen gran katastwòf nan peyi Ayiti.

Jodi a, gen anviwon de (2) milyon moun ayisyen Ozetazini.




#Article 6: Dakota dinò (119 words)


Dakota dinò se yon eta nan Etazini ki pataje fwontye yo avèk Minesota, Montana, Kanada, epi Dakota disid. Malgre ke pa gen anpil Ayisyen nan eta sa, gen moun ki pale kreyòl kanmenm. 

Avèk yon sifas 183 272 km², Dakota dinò gen anviwon 642 200 moun.

Kapital Dakota dinò se Bismàk.

Agrikilti se endistri pi enpòtan nan eta sa, men gen yon gwo pòsyon ekonomi ki dedike pou touris.

Dakota dinò 47yèm pi popile eta ozetazini. Li gen plis moun pase sèlman Vèmon, Alaska, epi Wayoming.

Prèske tout sitwayèn Dakota dinò gen rasin Ewòp, patikilyèman de Skandinavi.

Yon gwo majorite sitwayèn Dakota dinò di ke se Kretyèn yo ye. Li gen plis legliz pa kapita pase nenpòt lòt eta.




#Article 7: Dominikani (128 words)


Dominikani (nan lang tayino : Kiskeia) oubyen Repiblik dominikèn se yon peyi ki sitiye nan pati lès Ispayola, nan lamè Karayib, sidès de Kiba, ant Jamayik ak Pòtoriko. Gen moun ki rele li Dominikani epi Sen Domeng. Peyi Ayiti pataje Ispanyola avèk Repiblik dominikèn. Paske se te yon koloni Espay, moun ki grandi nan peyi sa pale panyòl, men gen yon pakèt moun ki pale kreyòl.

Depi kòmansman ventiyèm syèk, Ayisyen te konn vwayaje Dominikani pou yo travay nan koupe kann. Menm si kounye a gen anpil moun ki toujou koupe kann, gen lòt moun ki al travay nan agrikilti, konstriksyon, ekonomi enfòmèl, touris, ak travay domèstik. Alafwa, gen plis Ayisyen (nan klas ki gen mwayen) ki ale etidye Dominikani, epi gen lòt ki fè biznis yo la.




#Article 8: Kiba (108 words)


Kiba se yon peyi ki sitiye nan lamè Karayib. Kapital se La Avàn. Se yon peyi kominis ki dirije pa Raúl Kastwo. Se pi gwo il nan lamè Karayib. 

Kiba anba anbago ameriken depi 7 fevrye 1962 (gade gè frèt pou konnen plis), depi li te otorize Risi enstale fize pa li nan teritwa, dirije anlè Etazini.

Lè Fidel Castro te rive nan pouvwa a Kiba, li te vle anvayi Ayiti.

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyèn nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyèn gen menm yon estasyon radyo pou kò li.




#Article 9: Gwadloup (455 words)


Gwadloup se yon il ki sitiye nan Lamè Karayib. Distans li avèk la Frans se 7000 km, avèk Etazini se 600 km, avèk Ayiti se 876 km. Se yon depatman doutremè franse. Moun Gwadloup (gwadloupeyen) kapab vote nan eleksyon fransèz, genyen tou reprezantasyon nan gouvènman franse. Chèf-lye Gwadloup se Bastè (lang franse: Basse-terre).

Non Gwadloup sanble vle di rivyè lou, nan Virgen de Guadelupe andan Extremadura kote Espay. Gwadloup, se yon pitit achipèl nan pitit zantiy nan Lamè Karayib. Kò li sityé kote 600 kilomèt pi wo ki Amerik disid ak 600 km pi a dwat ki Ayiti. Premye non li se calaou çaera epi aprè Karukera, ki vle di lil ki gen yon bèl lanmè.

Se depi antan dyab te tigason Awawak vin rete nan Gwadloup. Se premye pèp a moun ki rete an Gwadloup. Pou viv yo te ka peche ak kiltive. 
Se Kristof kolon ki fè lewòp dekouvè Gwadloup an 1493.
Moun laFrans vin kolonize Gwadloup ak touye tout Zindyen Karayib pas yo pa ka rive mete yo nan esklavaj. Se pou sa yo mene esklav depi lafrik pou kiltive kann a sik ki te pi gwo pwodiksyon a la Gwaldoup. Lè moun Frans aboli lesklavaj, prèske tout zansyen esklav refize travay ankò an chan kann. Sa oblije se plantè la angaje 42000 Zindyen denn ant 1854 ak 1889. Yo te ni kontwa me plantè la te ka byen san foute : yo prann bon kou e an plis ansyen esklav te ke mal gade yo, mal pale yo e mal pale bay yo. Men se yo ki sove plantasyon e yo mene epi yon nouvo jan pou manje, abiye kò la e pale.

Pèp Gwadloup se yon melanj a Amerendyen, Ewopeyen, Afriken ak Zindyen ki kreye yon kilti kreyòl.

Gwadloup se yon zile zantiy. Li se yon depatman franse. Pi gran vil la se La pwent. Chèflye li rele Bastè. Avèk Matinik ki 150 km pi ba é évé Giyann yo ka fé lé départements français d'Amérique (DFA).

An lane 2003, yo sonje mete on nouvo jan pou jere Gwadloup, yo te ve fè on sèl biten avèk rejyon la é depatman la mé biten la foukan a tè lè pèp la di awa adan on gwan vote. Men Sen Bawtelemy é Sen Mawtin di wi, sa y fèt yo pé ké adan Gwadloup ankò mé yo ké endependan di la Gwadloup.

Kon Gwadloup adan la Frans é la Frans nan Léwòp, Gwadloup adan Léwop kon région périphérique, on péi ki lwen mèm. E pas sé on péi ki lwen mèm, i pé chanje lwa a Lewop ki nomalman pou tout Lewop.

La Gwadloup ka sanm on papiyon.

Atè Gwadloup y'ap pale kreyòl gwadloupeyen, epi a kote sa y'ap pale franse.




#Article 10: Minot (131 words)


Minot se katriyèm pi gwo vil nan Dakota dinò, avek 36 567 habitan.  Vil la nan nòd-sant eta.

Minot gen ti non jwet Magic City (Vil Majik) paske li te grandi byen vit kom si se te majik.  Vil la te fonde nan ane 1885.  Jodi a, Minot se yon sant komèsyal tre enpòtan nan Dakota dinò epi nan rejyon Kanada ki tou pre li.

Minot sitye 170 km (100 mi) nòd Bismarck, 300 km (200 mi) lwès Grand Forks e 400 km (250 mi) nòdwès Fargo.

Vil la sou Rivyè Sourit, pre pwen pli sid rivyè a.

Divisyon enpòtan

Rivyè Sourit la divise vil la nan de.  Abitan Minot yo rele sa ki nòd rivyè a North Hill (kolin nòd), e sa ki sid rivyè a South Hill (kolin sid).




#Article 11: Kanada (304 words)


Kanada se yon peyi ki sitye nan Amerik dinò epi li jis nò Etazini. Yo pale angle ak franse lòt bò. Li gen yon popilasyon 32,5 milyon moun. Se dezièm peyi ki pi gwo sou Latè a. Li ant Oseyan Atlantik a lès ak Oseyan Pasifik a lwès ak Oseyan Artik ò nò.

Fonde pa eksploratè franse Jacques Cartier an 1534, Kanada te pran orijin li an kon yon koloni franse sou tèritwa vil Kebèk la, fonde pa Samuel de Champlain an 1608. Tèritwa là te okipe pa pèp natif natal yo. Aprè yon peryòd kolonizasyon angle, konfederasyon kanadyèn an te fèt avèk linyon twa (3) koloni britanik yo, ki te konstitye ak tèritwa Nouvel-Frans là. Jòdi a, Kanada se yon leta federal avèk dis (10) pwovens e twa (3) tèritwa ki genyen endepandans li de Wayòm Ini nan yon pwosesis pasifik ki sòti nan 1867 pou li fini nan 1982.

Jòdi a, Kanada se yon monachi konstitisyonèl ak rejim palmantè, ki defini tankou nasyon bileng e miltikiltirèl; angle ak franse se, avèk estati egal, lang ofisyèl yo. Nan nasyon endistryalize e teknolojikman avanse sa, ekonomi divèsifye ap repoze prensipalman sou abondans resous natirèl li ak sou komès ki fèt an gran pati ak Etazini yo, peyi avèk ki li genyen yon relasyon konplèks soti depi tan koloni yo e kòmansman Konfederasyon an.

Kanada genyen 10 pwovens federe (yon premye minis ak yon asanble lejislativ) et 3 tèritwa (yon premye minis ak yon asanble lejislativ). Se sèl pwovens ki frankofòn an majorite, Kebèk ; yon pwovens bileng sosyalman e legalman, Nouvobwonzwik ak 8 pwovens majoritèman anglofòn, ki rele «Kanada Angle» tou pou yo kap konpare li avèk Kanada franse an. Tèritwa Youkon an ofisyèlman bileng (angle ak franse). Tèritwa Nò-Lwès yo, ak tèritwa Nounavout la rekonèt 11 lang ofisyèl, ki konprann angle ak franse.




#Article 12: Wyclef Jean (215 words)


Nelust Wyclef Jean, yo rele Klèf, se yonn nan mizisyen, atis, pwodiktè, rapè ayisyen ki pli konnen nan lemonn. Li te fèt Kwadèboukè 17 oktòb 1969, men li te bwote Nou Jèze lè l' te gen nèvan.

Se te la ke li te komanse aprann jwe gita epi mizik djaz. Nan ane 1987 li te kreye yon gwoup avek kouzen li Prazakrel Michel (Pras) epi yon kamrad lekòl li, Lauryn Hill. Gwoup sa te rele Tranzlator Crew. Pita yo te chanje non gwoup la, epi yo te vin The Fugees.

Premye plak Fugees te rele Blunted on Reality, men li pat yon sikse komèsyal. Dezyèm plak pa yo, The Score te yon sikse imans, epi yo te vann plis pase 17 milyon kopi plak sa nan tout mond la, epi twa manm gwoup la te vin rekonnen nan tout mond la. Apre sa, Jean te anonse ke li tap komanse yon karye pouko li.

Premye plak li te rele Wyclef Jean Presents the Carnival Featuring the Refugee All-Stars. Sou CD sa, li te chante kat chanson an Kreyòl, epi tout mond la te vin entwodwi a mizik ayisyen an. Apre sa, Jean fè senk lòt plak:  (2000), Masquerade (2002), The Preacher's Son (2003), e  (2004) kon Admiral T.

YELE pou Ayiti

Pwogram YELE pou AYITI




#Article 13: Brezil (904 words)


Brezil, ofisyèlman Repiblik Federatif nan Brezil, se pi gwo peyi nan Amerik di Sid ak rejyon nan Amerik Latin nan, yo te senkyèm pi gwo nan mond lan nan zòn teritoryal (ekivalan a 47.3% nan teritwa Amerik di Sid) ak sizyèm nan popilasyon an ak plis pase 210 milyon abitan). Li se sèl peyi nan Amerik kote yo pale majorite lang Pòtigè a ak pi gwo peyi ki pale Pòtigè sou planèt la, anplis ke yo te youn nan nasyon ki pi miltikiltirèl ak etnik divès, akòz imigrasyon an fò ki soti nan diferan pati nan mond lan. Konstitisyon li ye kounye a, pibliye an 1988, vin ansent nan Brezil kòm yon repiblik prezidansyèl federal, ki te fòme pa sendika a nan 26 eta yo, Distri Federal la ak 5 570 minisipalite yo.

Limite pa Oseyan Atlantik la sou bò solèy leve a, Brezil gen yon litoral nan 7 491 km. Peyi a fwontyè tout lòt peyi Sid Ameriken, eksepte Chili ak Ekwatè, yo te limite nan nò a pa Venezyela, Giyàn, Sirinam ak depatman an franse lòt bò dlo nan franse gwiyane; nòdwès pa Kolonbi; sou bò solèy kouche Bolivi ak Pewou; nan sidwès la pa Ajantin ak Paragwe ak nan sid la pa Irigwe. Plizyè archipelag fòme yon pati nan teritwa brezilyen an, tankou Atol das Rocas, São Pedro ak São Paulo, Archipelago, Fernando de Noronha (sèl moun ki rete nan sivil yo) ak Trindade ak Martim Vaz. Brezil se lakay tou yon divèsite nan bèt sovaj, ekosistèm ak vas resous natirèl nan yon gran varyete abita pwoteje.

Teritwa ki aktyèlman fòme Brezil yo te jwenn pa Panyòl yo nan 26 janvye, 1500, pandan yon ekspedisyon ki te dirije pa Vicente Yáñez pinzon, epi yo te jwenn pa Pòtigè yo sou 22 avril nan menm ane an, nan yon ekspedisyon ki te dirije pa Pedro Álvares Cabral. Rejyon an, Lè sa a, rete nan endijèn Ameriken divize nan mitan dè milye de diferan gwoup etnik ak lengwistik, ki te fè pati Pòtigal anba Trete a nan Tordesillas, e li te vin yon koloni anpi an Pòtigè. Lyen an kolonyal te kase, an reyalite, lè nan 1808 te kapital la nan Peyi Wa a transfere soti nan Lisbon nan lavil la nan Rio de Janeiro, apre yo fin twoup franse ki te kòmande pa Napoleão Bonaparte anvayi portugè teritwa. Nan 1815, Brezil te vin yon pati nan yon wayòm ini ak Pòtigal. Dom Pedro mwen, premye anperè a, te pwoklame endepandans politik peyi a nan 1822. Okòmansman endepandan kòm yon anpi, yon peryòd kote li te yon monachi konstitisyonèl palmantè, Brezil te vin yon repiblik nan 1889, akòz yon koudeta militè ki te dirije pa la. Marshal Deodoro da Fonseca (premye prezidan an), byenke yon lejislati bikameral, kounye a yo rele Kongrè Nasyonal la, te egziste depi ratifikasyon nan premye Konstitisyon an nan 1824. Depi nan konmansman an nan peryòd la repibliken, gouvènans demokratik te koupe pa peryòd tan nan rejim. otoritè, jiskaske yon gouvènman sivil eli demokratikman te vin sou pouvwa an 1985, avèk fen diktati militè a.

GDP Brezilyen se uityèm pi gwo nan mond lan, tou de nominal ak pa achte égalité pouvwa (pp). Peyi a se youn nan grenye prensipal yo sou planèt la, yo te pwodiktè kafe pi gwo nan 150 dènye ane yo. Li klase kòm yon ekonomi revni mwayen-segondè pa Bank Mondyal ak yon peyi dènyèman endistriyalize, ki kenbe pi gwo pati nan richès mondyal nan Amerik Latin nan. Kòm yon pouvwa rejyonal ak mwayen, nasyon an gen rekonesans entènasyonal ak enfliyans, epi li se tou klase kòm yon pouvwa émergentes mondyal ak kòm yon gwo pwisans potansyèl pa plizyè analis. Li se yon manm fondatè Nasyon Zini (Nasyonzini), G20, BRICS, Kominote Peyi Pòtigè Pale (CPLP), Inyon Laten, ofganizasyon Eta Ameriken (OEA), ofganizasyon Eta Ibero-Ibero-Ameriken (OEI), Mache Komen de la. Sid (Mercosur) ak Inyon an nan Nasyon Amerik di Sid (Unasur).

Rasin yo etimolojik nan tèm Brezil la yo difisil rekonstwi. Filolojik Adelino José da Silva Azevedo postulate ke li se yon mo ki gen orijin Celtic (yon lejand ki pale nan yon peyi nan pran plezi, wè nan mitan nwaj yo), men tou te avèti ke orijin ki pi lwen nan tèm nan ta ka jwenn nan lang lan. nan ansyen Fenisyen yo. Nan tan kolonyal yo, kwonikè ki gen enpòtans João de Barros, Frei Vicente fè Salvador ak Pero de Magalhães Gândavo te prezante eksplikasyon ki konsantre sou orijin non Brezil. Selon yo, se non Brezil la ki sòti nan pau-brasil, yon non yo bay nan yon kalite bwa yo itilize nan Dyeing twal. Nan moman sa a nan dekouvèt yo, li te komen pou eksploratè yo ak anpil atansyon kenbe sekrè a nan tout sa yo jwenn oswa konkeri, yo nan lòd yo eksplwate li avantaje, men li pa t 'lontan anvan li gaye nan Ewòp yo ke yo te dekouvri yon sèten zile Brezil nan mitan Oseyan Atlantik la, soti nan kote yo te extrait brezilwood la (bwa ki gen koulè wouj). Anvan yo pran deziyasyon aktyèl la, Brezil, nouvo tè yo dekouvri yo te deziyen: Monte Pascoal (lè Pòtigè a te wè premye peyi), Ilha de Vera Cruz, Terra de Santa Cruz, Nova Lusitânia, Cabrália, Império fè Brezil ak Etazini nan Brezil. Moun ki rete natirèl nan Brezil yo rele Brezilyen, ki gen jentil te anrejistre nan Pòtigè soti nan 1706 epi okòmansman refere sèlman bay moun ki te vann brezil.




#Article 14: Wikipedya (117 words)


Wikipedya se yon ansiklopedi lib, ki pa koute lajan e ki egziste nan plizyè lang. Nenpòt ki moun ka patisipe pou ekri atik nan ansiklopedi sa a. Asosyasyon ki òganize sit sa rele Fondasyon Wikimedya. Ou ka jwenn plis enfòmasyon sou paj sa a.

Non Wikipedya vini de de (2) mo :

Wikipedya se yon konesans ka toujou evolye.

Pwojè Wikipedya gen twa (3) karakteristik prensipal ki ka eksplike poukisa li inik :

Wikipedya te fonde pa Jimmy Wales ak Larry Sanger nan lang angle sou 15 janvye 2001. Vèsyon franse se te premye ki te nan yon lòt lang ke anglè. Vèsyon ayisyèn kòmanse 29 out 2004. Kounye a Wikipedya egziste nan plis pase 200 lang.




#Article 15: ADN (340 words)


ADN oubyen A.D.N. [adeyèn] abreje oswa sig pou Asid Dezoksiribo Nikleyik (abreje DNA ann anglè), molekil chimik fondamantal ki karakterize kwomozòm yo anfòm yon doub elis ki tòdye nan echèl chaje ak nikleyotid ki kole youn dèyè lòt. Se nan molekil ADN nan lamedsin jwenn tout enfòmasyon jenetik patikilye ki konsène yon moun.

Nan yon moun ki nòmal, ADN lan gen 46 kwomozòm, 23 ke yon moun erite de papa li, e 23 ke li erite de manman li.
Gen de (2) tip de kwomozòm, X ak Y. 
X la gen plis jenn ladan li--- le de yon moun gen 2X kwomozòm, yo konsidere li kòm yon fimèl biyolojik.
kwomozòm Y la li menm gen mwens jenn la dani--- le yon moun gen yon Y kwomozòm, ak yon X kwomozòm, yo konsidere moun sa kòm yon mal biyolojik.
Jèn lan se inite jenetik setadi pi piti antite jenetik ki gen enfòmasyon pou pwodiksyon pwoteyin.
li enpòtan pou note ke denyè etid ki fèt nan molekil biyoloji--- biyoloji ki etidye strikti ak mekanis molekil ki rantre nan fonksyon lavi-- sijere ke X kwomozòm lan la avan Y kwomozòm lan. Yon konklizyon ki sijere konsekansyèlman ke fanm la avan gason ki ta vle kontredi listwa genex ki de ke Èv te kreye ak kòt Adan.
ADN lan ou ak vizyalize li kòm alfabè lang biyolojik la, kwomozòm yo kòm vwayèl ak konsòn, jèn yo kòm lèt, finalman Pwoteyin ke jèn yo pwodui yo kòm mo nan lang lan.

Enpòtans molekil ADN lan enfiltre plizyè aspè ekonomik ak sosyal--- li jwen yon kokin chenn wòl nan pwodiksyon vaksen ki baze sou etid jenetik yon bakteri ki pèmèt konpayi medikal yo fè yon bokit lajan, e kote yon pakèt moun arive gen iminite kont yon pakèt maladi enfektyèz. Enpòtans ADN nan syans forenzik se gwo koze-- syans forenzik se syans kriminolojik ki gen pou li we ak jistis ou pwose legal. Nan syans sa, yo itilize ADN kòm yon sinyati biyolojik ki eskliziv ak chak endividi (eksèpte vrè marasa) pou pwouve kilpabilite ou inosans.





#Article 17: Astwonomi (311 words)


Astwonomi se yon syans ki etidye pozisyon, mouvman, estrikti ak evolisyon kò selès yo. Branch astwonomi fondamantal ki etidye pozisyon relatif kò selès oswa as yo rele astwometri, oswa astwonomi pozisyon. Lòt branch ki etidye mouvman kò selès sa yo fè pati mekanik selès.

Souvan, yo konsidere astwonomi kòm syans ki pi ansyen ki egziste sou tè a. Manm nan domèn akeyoloji, yo jwenn gen yon seri sivilizasyon ki te egziste nan epòk laj bwonz yo - e manm pandan peryòd laj neolitik yo - ki te gen tan gen yon seri konesans nan astwonomi yo t ap aplike. Sivilizasyon sa yo te gen tan konprann rapò ki egziste ant fenomèn peryodik ekinòks yo ak sik chanjman sezon yo. Yo te gen tan manm kab idantifye yon seri konstelasyon nan lespas. Syans astwonomi modèn nou konnen jounen jodi a devlope gras ak devlopman konesans matematik ki fèt depi lantikite nan sivilizasyon grèk ak gras ak envansyon yon seri enstriman obsèvasyon ki te rive fèt nan finisman epòk Mwayennaj yo. Depi lontan, moun toujou konn ap konfonn astwonomi ak astwoloji, paske de domèn syantifik sa yo toujou ap devlope an paralèl. Men, gras ak pwogrè lakonesans ki fè nan epòk disetyèm syèk yo pou te pèmèt lemonn redekouvri fondman panse ki te anvòg nan sivilizasyon peyi Grès la, lemonn vini kapab fè distenksyon ant larezon ak lafwa. Konsa, moun vini rekonèt pa gen okenn obligasyon pou mele astwonomi ak astwoloji.

Jounen jodi a, astwonomi pa rete sèlman yon syans; li vini tounen yon aktivite popilè kote gen anpil amatè ki pratike li kòm yon lwazi. Astwonòm amatè eksperimante ki pi pasyone yo jwe yon wòl nan domèn nan tou, paske yo kontribye nan dekouvèt yon seri astewoyid ak komèt nan lespas la. Astwonomi, jounen jodi a, se youn nan ra syans kote manm moun ki amatè yo kapab jwe yon wòl aktif.




#Article 18: Amerik (1349 words)


Amerik se yon kontinan nan lemonn.

Li gen kat (4) gwo zòn : Amerik dinò, Amerik santral, Karayib ak Amerik disid.

Etire sou plis pase 15 000 km nò nan sid la, kontinan touprè pou lwès se twa (3) gwo diferan kalite peyizaj. La fasad pasifik se domine nan gwo chenn (nan Aconcagua kilmine 6 959 mèt), étirées, Cordillères (Rocheuses nò ak Andes nan sid yo sitou), pati volkanik, enserrant souvan plato pou altitid (gwo basen Ameriken oswa Altiplano bolivien egzanp). La fasad Atlantik , pafwa bordée pou plenn littorales, se dominée nan mwayen mòn (kote altitid n'atteint janm 3 000 m), tankou Appalaches nan nò, oswa nan tanp plato, tankou platon brésilien nan sid. Sant se okipe nan gwo zòn pou sedimantè pi ba, tankou Prairie ameriken (débordant nan Kanada), oswa nan rakbwa amazonyen, ki koresponn souvan nan basen pou gigantesques òganizasyon fluviaux (ansanm Misisipi-Misouri nan nò, nan Amazon nan sid).

La vejetasyon varye ak relyef ak latitid. Yon gwo pati nan Amerik Dinò se nan domèn tempéré. Yo fredi souvan rudes nan altitid ak nan kay, byen lwen ak enfliyans lanmè adoucissantes. Yo al jete yo kont sou Lwès mòn yo, yo raréfiant bò, se, pi abrité, anvan leve nan bòdi a nan Atlantik. Yo pase nan toundra nan gwo nò nan rakbwa yo ak vit nan kay, nan tandans sèk la, nan plenn. Amerik Santral, nan mòn, jis, se anpil melanje, tankou yo tout zile oswa vèsan nan van nan Zantiy. Nan rakbwa a te souvan te masiv défrichée nan plantasyon komès nan Latitid twopikal. Li donminen ankò an revanch nan ap Amazon ekwatoryal, anpil melanje, toujou cho. Li vann nan plas yon rakbwa ki pi clairsemée, epi nan savane ak nan plenn sou platon brésilien, nan prairie pi nan sid (Pampa). Nan plenn réapparaît nan Patagonie, abritée yo Andes. La fasad pasifik prezante yon suksésivman pou klima enfliyanse natirèlman nan latitid (klima méditerranéen nan Kalifòni ak nan littoral chilien nan wotè Santiago), men tou gen kouran lanmè esplike bann dezè a Atacama.

Estime nan 930 milyon moun nan lane 2009, popilasyon kontinan ameriken te prèske dekiple nan yon syèk, paske imigrasyon ak yo, sitou, yon akwasman natirèl akselere depi zile Karayib yo ak peyi Amerik santral ak nan Sid yo te amorcé yo tranzisyon demografik , nan ane 1940. Plis pase 20 hab. / km 2, nan Dansite popilasyon nan kontinan anpil contrastée. Pou zòn densément urbanisées koresponn gwo konsantrasyon moun - Megalopolis nan Boston nan Wachintòn, koulwa Sen-Laurent gran lak, kot californienne, sant Meksik, zile Karayib, cordillère andine pou Caracas nan La Paz, littoral Atlantik pou Recife nan Buenos Aires - ke yo dakò gwo espas vid nan Alaska, gwo Nò kanadyen, nan Prairies yo, Rocheuses, nan Amazon ak Patagoni

Se pèp prekolonbyen te souvan rete nan Andes, sit kèk gwo Metwopòl - Bogotá, Quito, la Paz. Se enpòtan pou aglomerasyon Ameriken yo kontre Men, sou littoral, kote yo te rive anpil nan mouvman migratwa soti pou Ewòp. Grandi nan tout lavil yo te nan Anplis vit devlope ak peyi sid kontinan yo te kounye a to urbanisation équivalant moun nan Nò (plis pase 70%). Yo Amerik yo konte konsa 27 nan 100 pi gwo agglomérations mondyal : Meksiko ak São Paulo, ak 19 milyon moun, ladan nan mitan pi gwo lavil nan globe, depase sou kontinan Nouyòk (16 milyon), Buenos Aires (13 milyon), Rio Janeiro pou (12 milyon), oswa Los Angeles (10 milyon dola).

Depi yo moute nan pouvwa ekonomi nò-ameriken yo nan 19e syèk., yo nan peyi Amerik Santral ak Sid, ak tout zile yo, se anba enfliyans Etazini, dominasyon jewostratejik ki te relaye nan depandans ekonomik ak finansyè, depi nan fen nan Premye Gè Mondyal la, lè yo vin nan Nò kapital yo te ranplase yo kapital Ewopeyen. Sa yo envestisman yo ap dirije pito vin jwenn yo, pwodiksyon espekilasyon, li se matyè premye agrikòl (kafe Brezil ak Kolonbi; kawoutchou brezilyen; kann antillaise ak péruvienne; cacao brésilien; koton Meksiken, brésilien ak péruvien; fwi twopikal nan Zantiy ak Amerik Santral, vyann pou Ajantin) oswa pwodiksyon minières (lajan ak étain pou Bolivi, kwiv nan Pérou, nan Chili ak pijon, plon, ak Zen an fè nan Meksik, petwòl Venezyela ak nan Meksik). Sa a oryantasyon ekonomik a rann yo nan peyi Amerik Latin sitou frajil yo fluctuations mache, ak kriz 1929 yo te lòt kote, sitou afekte.

Nan absans yon endistri lokal pou transfòmasyon yo, yo te lontan depandu enpòtasyon byen manufacturés ki soti nan Amerik Dinò ak nan Ewòp. Depi nan fen ane 1930, pwogram industrialisation ak mezi pwoteksyonis yo te mete sou pye, nan kad yon politik ranplase enpòtasyon, nan Meksik, nan Brezil, Ajantin nan ak nan Chili, si yo matyè premye jwe toujou yon wòl santral nan kat peyi a, yo pwodiksyon yo divès, benefisye de endistri ki lejè, men nan pri yon byen fò andètman, pou tandans hyperinflationnistes ak san pou vrè mete fen pwoblèm agrè ak mizè anpil ti peyizan. Men, nan Amerik Santral konnen yon long peryòd kwasans ki te vre sispann avèk nan récession Mondyal kòmansman ane 1980 la ak kriz finansye a, pati nan Meksik nan 1982.

Anba enjonksyon nan FMI, yo nan peyi Amerik Santral ak Sid yo te, nan vire nan ane 1990, mete plan rigè: rediksyon wòl Leta ak pwoteksyonis, privatize, louvri a envestisman deyò, priyorite pou ekspòtasyon. Avèk yo, jan prensipal modèl yo, Chili, ansanm sou-kontinan sid-ameriken ki fè kounye figi pou zòn émergentes. Si kriz la nan peso Meksiken (fini 1994) p'ap t propagée lòt peyi, nan 1998 yo ki t'ap Ris, ak Azyatik yo te gen, menm yo, nan répercussions sou ekonomi nan Eta sa yo, premye nan pini yo ekspòtasyon , dezyèm nan ravivant nan mefyans nan envestisè fè peyi yo émergentes. Gen lòt twoub finansye yo ka rive tankou fanm ki mennen nan mwa janvye 1999 la bruskeman dévaluation nan Real brésilien, mennen yo nan yon pwòp ralanti kwasans nan tout rejyon. Men, depi 2000, pifò sa peyi ap resevwa yon lantman reprann sof chèf pou li Ajantin ki deba nan yon kriz ekonomik grav anpil anpil koze gwo mouvman sosyal yo ak yon enstabilite politik okipe. 

Yo PNB ki te rete nan parite pouvwa achte yo trè diferan : 1 150 dola entènasyonal pou Ayiti, yon peyi ki pi pòv nan lemonn lan, 12 590 nan Chili, ak 45 850 nan Etazini (2007). Peyi yo nan Sid yo gen yon revni ki rete plis pase twa (3) fwa pi piti pase an mwayèn, moun ki manm nan ALENA (Akò lib-echanj nò-ameriken, regwoupman depi 1994 Etazini, Kanada, ak Meksik). Nan pre Komèsyal Latino-ameriken, yo bezwen pou kontbalanse pwa nan Etazini, yo te wè jou : mache komen nan Amerik Santral (Costa Rica, Gwatemala, Ondiras, Nikaragwa, Salvador) ki fèt nan 1957, Asosyasyon pou lib-echanj Latino-ameriken (Ajantin, Brezil, Chili, Kolonbi, Ekwatè, Meksik, Paragwe, Irigwe, Pewou) nan 1961. Sa yo inisyativ yo intensifiées pandan ane 1990. Depi 1991, Brezil, Ajantin, Irigwe nan ak Paragwe gen pare pou mete sou pye yon Mache komen nan Sid ( Mercosur . 

Antre an vigè an 1995 ak pou yo louvri pou lòt peyi nan kontinan yo, li se yon repons ke ALENA yo tou kreye Gwoup twa (3) (Kolonbi, Meksik, Venezwela), Kominote andine (Bolivi, Kolonbi , Ekwatè, Pewou, Venezwela), ak Inyon douanyè ak komèsyal Kolonbi-Venezwela. Se Chili te asosye nan Bolivi an 1996, men mennen yo, bò kòt li, nan negosyasyon ak Kanada, Meksik ak Etazini nan espwa patisipe nan ALENA Fòs entegrasyon ekonomik nan sou-kontinan sid-ameriken yo dwe toujou konte ak pwa nan Etazini. Se konsa, pou ogmante yo enfliyans fas sa yo nan negosyasyon sou kreye an 2005 nan yon zòn lib echanj-Amerik (ZLEA) regwoupman tout Eta nan kontinan sof Kiba, Etazini sid-ameriken , anba impulsion Brezil - kote aspiratè nan konsolide l 'zòn enfliyans - yo te lanse nan lane 2000 yon pwojè zòn lib echanj-a, ki sanble tankou Etazini nan Mercosur ak Kominote andine. Tan, fenomèn dollarisation Piti piti nan Amerik Latin, pwosesis kòmanse nan ane 1970, kontinye ak desizyon radikal nan Ekwatè nan lane 2000 ak Salvador 2001 (abandone yo lajan nasyonal yo nan pwofi nan deviz ameriken) .




#Article 19: Itali (198 words)


Itali se yon peyi ki sitiye nan Ewòp. Kapital se Wòm. Sitiye nan kè a nan lanmè Mediterane a, peyi Itali pataje louvri fwontyè peyi Lafrans, Swis, Otrich, Sloveni, Sen Maren ak Vatikan. Itali kouvri yon zòn nan 301,338 km2 (116,347 sq mi) e li gen yon gwo sezon ak klima Mediterane. Avèk anviwon 61 milyon moun li se katriyèm pi abitan Inyon Ewopeyen eta manm lan.

Fanmi an Italik li te ye tankou Laten yo te fòme Women Ini a, ki evantyèlman te vin yon repiblik ki konkeri ak asimile lòt sivilizasyon ki touprè. Finalman Anpi Women an te parèt kòm pouvwa dominan nan basen Mediterane a e li te vin sant kiltirèl, politik ak relijye nan sivilizasyon oksidantal. Eritaj Anpi Women an se toupatou e yo ka obsève nan distribisyon mondyal la nan lwa sivil, gouvènman repibliken, krisyanis ak alfabè nan Laten nan.

Dante, Pétrarque ak Boccace, Machiavel.
Genyen tankou otè pyès teyat : Luigi Pirandello oubyen Ugo Betti, womansye tankou Gabriele D'Annunzio,  Curzio Malaparte, Giuseppe Tomasi di Lampedusa, Alberto Moravia oubyen Dino Buzzati, avèk tou Primo Levi, Leonardo Sciascia, Italo Calvino, Umberto Eco oubyen Erri De Luca. Pwezi okipe yon kote esansyel, jouk jòdi a.




#Article 20: Otrich (124 words)


Otrich se yon peyi ki sitiye nan Ewòp lès. Kapital se Vyèn.

Pami lòt otrichyen yo pi popilè, gen konpozitè Franz Schubert, Anton Bruckner, Mozart ak Gustav Mahler, fizisyen Ludwig Boltzmann ak Erwin Schrödinger, matematisyen Kurt Gödel, ekonomist Ludwig von Mises ak Friedrich Hayek, filozof Karl Popper ak Ludwig Wittgenstein, psikanalist Sigmund Freud, ekriven Stefan Zweig, Robert Musil, Carl Zuckmayer, Elfriede Jelinek, Joseph Roth oubyen Thomas Bernhard, pent Gustav Klimt, Egon Schiele ak Oskar Kokoschka avèk aktè ak politisyen Arnold Schwarzenegger, aktè Christoph Waltz, reyalizatè avèk de Award nan Cannes Michael Haneke, aktè Helmut Berger, men tou Adolf Hitler, emigre nan Almay an 1913, ak ki mande bay moute nasyonalite otrichyen l 'yo an 7 avril 1925 oubyen tou papa fondatè sionism Theodor Herzl.




#Article 21: Chimi (100 words)


Chimi se syans ki etidye konpozisyon ak reyaksyon matyè ki egziste yo. Gen plizyè kalite branch prensipal ki egziste nan chimi tankou:

Chimi fizik (oswa chimi jeneral), ki gen kòm objektif etid lwa fizik divès kalite sistèm ak pwosede chimik yo. Domèn prensipal chimi fizik yo se: tèmochimi, sinetik chimik (oswa mekanik chimik), elektwochimi, radyochimi, chimi analitik ki etidye analiz materyo yo pou kapab detèmine ak konprann konpozisyon chimik yo ak estrikti yo; chimi òganik, ki konsène deskripsyon ak etid kabòn ansanm ak konpoze òganik yo; chimi mineral, ki konsène deskripsyon ak etid eleman chimik ansanm ak konpoze inòganik yo.




#Article 22: Atòm (243 words)


Atòm eleman debaz fondamantal ki konpoze tout matyè. (mo ki soti nan lang grèk ki siyifi endivizib). Atòm se eleman fondamantal de baz tout matyè ki egziste. Jeneralman, yon atòm fèt ak yon nwayo ki konpoze ak pwoton ak netwon ladan l. Nwayo atòm nan ki gen yon chaj pozitiv ladan li gen plizyè elektwon ki gen chaj negatif yo menm, k ap fè viwonn li vit vit. Chaj elektwon k ap fè laviwonn nwayo atòm nan sipoze balanse pou gen menm valè ak kantite pwoton ki nan nwayo a. Yon atòm vin estab lè li fè swa 'lyezon kovalant' swa 'lyezon yonik' nan asosye li ak lòt atòm. Atòm se
pi pitit patikil yon eleman ki toujou konsève pwopriyete eleman an.

Atòmgram Mas an gram mòl atomik yon eleman chimik.

Atomisite (nan domèn chimi) Kantite valè atòm ki nan yon molekil. (nan domèn ekonomi) Kondisyon òf ak demand ki egziste sou yon mache kote gen tèlman ase vandè ak tèlman ase achtè konsomatè sou mache a, youn pa kab enfliyanse fonksyònman mache sa a anfavè kan pa li pou pwovoke chanjman nan pri pwodui yo.

Atomik, 1. Adjektif pou sa ki gen rapò ak atòm. 2. Mas atomik: rapò mas atòmik yon eleman chimik parapò ak yon douzyèm mas eleman kabòn 12 la. 3. Nimewo atomik oswa Nonb atomik: Nimewo òd yon eleman chimik nan klasifikasyon peryodik eleman yo ki egal ak ni nonb elektwon li yo, ni nonb pwoton li yo.




#Article 23: Krisyanis (407 words)


Krisyanis se yon relijyon monoteyis, santre sou lavi Jezikris, Mesi-a, avèk aktivite premye disip yo (ozanviwon premye syèk epòk n ap viv la a), rakonte nan Nouvo Testaman-an.

Krisyanism konsidere yon relijyon abraramik, kòm jidayis ak islamis. Chouk yo se jidayism, ki repati anpil tèks sakre epi listwa fòmatif ; espesifikman, li repati Ansyen Testaman an.

Ak kèk 2.100.000.000 (2.1 bilyon) kwayan, ke yo rele kretyen, krisyanis se pi gran relijyon nan lemonn.

Mo krisyanis la soti nan epitèt Jezi. Se mo grèk Χριστός [kristòs], ki vle di kris la. Yo atribye l bay Jezikris sou baz lanmò ak rezirèksyon li kòm senbòl Mesi-a, kidonk, sovè limanite sou ki filozòf grèk yo te konn ap pale a.

Krisyanis la sèvi ak eleman fondamantal relijyon jidayik la ki chita sou revelasyon biblik yo pou fè chemen li. Eleman fondamantal sa yo se :

Adisione sou ekriti sent yo trouve nan relijyon jidayik la (i.e. Ansyen Testaman), kretyen yo ajoute yon Nouvo Testaman sou ekriti sa yo ki rakonte tradisyon premye moman relijyon krisyanis la t ap fòme. Nouvo Testaman sa a gen ladan li kat liv yo rele Levanjil ki ekri daprè Matye, Mak, Lik ak Jan, anplis Akdèzapot (oswa Travay), kèk lòt lèt yo bay non epit ak liv Apokalips la. Yo konsidere liv sa yo te ekri ozanviwon dezyèm mwatye premye syèk avan epòk n ap viv la.

Epit yo di Pòl te ekri yo sanble yo pi ansyen pase lòt yo. Yo detèmine gen youn nan epit oswa lèt Tesalonikyen yo kòm youn nan lèt ki te ekri ozanviwon ane 50 yo konsa. Apre sa, se Levanjil yo. Liv Apokalips sanble se li ki te ekri andènye. Kidonk, sanble premye jenerasyon kretyen ki te egziste yo te plis viv nan yon kilti ki gen plis tradisyon oral paske tèks Nouvo Testaman sa yo potko te ekri nan epòk apòt yo t ap viv la.

Mouvman krisyanis gen anpil faksyon ki fe diferans nan pwen doktrin pa yo epi nan tradisyon yo. Dabitid, krisyanis divize nan kat branch diferan :

Osi, gen lòt gwoup konsidere kòm kretyen, ki dabitid pa fe pàti nan lis sa. Legliz sa yo kwè nan kèk nan tradisyon kretyen yo, men yo gen tèlman gran varyasyon nan doktrin yo ke yo pa ka kategorize si fasilman kòm lòt legliz kretyen yo. Legliz sa yo se Legliz Jezikri pou Sen Dènye Jou yo (Mòmon), Advantis Setyèm Jou yo, epi Temwen Jewova yo.




#Article 24: Michaëlle Jean (288 words)


Michaëlle Jean se yon Kanadyèn kebekwaz, fèt 1957, Pòtoprens (Ayiti), talè gouvènè jeneral Kanada epitou jounalis.

Se yon poliglòt, li pale senk (5) lang (fransè, anglè, panyòl, italyen ak kreyòl ayisyen) epitou li pale pòtigè byen.

Li tounen chèf antèn plizyè emisyon Rezo Enfòmasyon Radio-Canada (RDI), apre sa Le Monde ce soir, l'Édition québécoise, Horizons francophones, Les Grands reportages, Le Journal RDI et RDI à l'écoute/

Haïti dans tous nos rêves (sou tèm egzil ak angajman ak ekriven franko-Ayisyen René Dépestre), gran pri fim politik nan festival Hot Docs Toronto nan lane 1996

Novanm 1995 : Li vini jounalis presantatris Rezo Enfòmasyon Radio-Canada (RDI), premye chèn frankofòn enfòmasyon kontinyèl nan Amerik Dinò. Li anime plizyïè telejounal ak emisyon spesyalize tankou Le Monde ce soir, l’édition québécoise, Horizons francophones, Grands Reportages, le Journal RDI epitou RDI à l’écoute

Vil Monreyal ak ministè relasyon ak sitwayen ak imigrasyon onere li 

Li resevwa pri pi bon teks nan magazine Le 30 Federasyon Jounalis Pwofesyonèl Kebèk

Li prezante epitou li anime sou CBC-Newsworld The Passionate Eye ak Rough Cuts, emisyon konsakre a difizyon pi bon dokimantè kanadyen ak entènasyonal

Pitit fi li, Marie-Eden fèt

Li resevwa pri Raymond Charrette de Konsèy Lang Franse Kebèk

Li resevwa pri Raymond Charrette de Konsèy Lang Franse Kebèk

Li chwazi kòm Sitwayèn donè Kebèk pou reyalizasyon li yo nan domèm kominikasyon

Li anime edisyon wikenn gran randevou enfömasyon Telejounal yo

Septanm 2001 : Li nommen jounalis presantatè Nouvèl Radio-Canada ke li prezante nan vandredi, samdi ak dimanch sou premye chèn nan ak sou RDI

septanm 2003 : Li prezante chak jou, antan ke chèf antèn, nouvèl midi sou premye chèn Radio-Canada epitou sou RDI

An dat 1e janvye 2015, li se sekretè jeneral Òganizasyon Mondyal frankofoni.




#Article 25: Pòtoprens (komin) (196 words)


Pòtoprens se kapital peyi Ayiti. Avèk yon popilasyon 1,080,800 moun, se pi gwo vil peyi a. Li sitiye sou Gòf Lagonav. 

Pòtoprens se yon vil ki te fonde nan tan kolon an Ayiti, ki te otrefwa rele Sen Domeng anba okipasyon Franse. Li te fonde sou abitasyon Randot ki te kòmanse nan zòn Bèlè ale jis nan zòn nou rele Rue Pavée kounye a. Pa gen moun ki vrèman konnen ki kote non an orijin. An 1680, pirat franse ki te nan Gòf Lagonav te dekouvri de ilo ki te nan bè a e yo te ba yo non Ilets du Prince. Tou de il sa yo disparèt depi lontan. An 1706, yon batiman franse ki te rele Le Prince fè premye desant nan zòn nan. Apre 43 zan, lè vil lan te fonde 26 novanm 1749, yo te ba'l non Port-au-Prince (an kreyòl: Pòtoprens) ki vle di Pò prens lan. Anba Revolisyon Fransèz vil la te pran non Port Républicain, men lè Ayiti pran endepandans li premye janvye 1804, yo reba'l non Port-au-Prince.

Se sant ekonomi, kilti, epi touris ayisyen. Ekonomi Pòtoprens depann prensipalman nan kafe, tabak, epi sik. Inivèsite Deta Ayiti genyen nan Pòtoprens.




#Article 26: Dany Laferrière (483 words)


Windsor Klébert Laferrière, rele Dany Laferrière, se yon ekriven, kwonikè ak senaris ameriken (kebekwa-ayisyen-etazinyen). Li fèt Pòtoprens (13 avril 1953), ap viv ant Monreyal ak Miami. Li ekri nan estil biyografik.

Li fèt nan Pòtoprens, 13 avril 1953, Dany Laferrière pase anfans li nan Tigwav ak grann li, Da (yon figi enpòtan nan travay li), kote manman li, Marie Nelson, voye li bay grann li pandan te gen kat (4) lane li te pè pou li pat viktim sou rejim François Duvalier (Papa Doc), paske papa li, Windsor Klébert Laferrière te (majistra nan Pòtoprens, e li te sekretè adjwen nan leta pou komès ak endistri), an egzil nan Kebèk.

Nan laj onz (11) ane, li tounen tounen al viv avèk manman li nan  Pòtoprens, kote li te ale nan lekòl segondè. Aprè sa, li te vin kwonikè kiltirèl nan jounal Le Petit Samedi Soir nan Radyo Ayiti-entè. Sou 1e jen 1976, zanmi li, Gasner Raymond, ki te jounalis menm jan avèk li, lè sa li ki te gen ven-twa (23) zan asasine pa tonton makout yo. Aprè evènman sa, li te pè paske li te soulis latou li te kite près Ayiti a li ale Monreyal,li pat enfòme pèson'n, sof manman'l li te kite nan lane 1979, li tounen tounen li aprè sis (6) mwa nan Pòtoprens, kote li te rankontre Maggie madanm li avèk li gen twa (3) pitit fi – premye a se Melissa li te fèt nan Manatann, kote Maggie te rete, de lòt yo se Sarah ak Alexandra ki fèt nan Monyeral.

Lè yo rive nan Monreyal nan mwa jen 1976. Li te viv nan (Rue Saint-Denis) yo te travay nan izi'n, jouk mwa novanm 1985, dat li pibliye premye woman li a, ki gen tit ki jan ou fè Lanmou ak yon nèg nwa san fatige (Comment faire l’amour avec un Nègre sans se fatiguer), ki bali yon popilarite san pèdi tan. Jacques W. Benedict jwe fim ak li an 1989,sa bri san konte yo te tradwi'l nan plizyè lang. Imedyatman, li te travay pou estasyon televizyon kòm yon kroniker, e tou kom moun kap anonse lè lanati ap fè bon tan ak move tan sa yo rele (météo).

Soti nan lane 1990 li te al rete nan Miyami ak fanmi li. Li te toujou kontinye ekri, aprè sa li te retounen Monreyal an 2002. Nan ete 2007, li te pwopoze yon maten kwonik sou Radyo Kanada (apeprè 8:15). Kounye a li se yon kwonikè nan emisyon Marie-Lafrans Bazzo, Bazzo.tv, kote li gen Pòs editoryalis. Nan mèkredi 4 novanm 2009, li te resevwa yon pri Médicis.

Laferrière te ann Ayiti pandan tranblemanntè 12 janvye 2010. Madanm li te resevwa yon imèl nan ekriven an di li te an sekirite. Li tounen al jwenn Monreyal sou 17 janvye li te onore pa yo te rele Moun an 2009 pou Ane a nan Gala Ekselans près la La / Radio-Kanada.




#Article 27: Inyon Ewopeyèn (723 words)


Inyon ewopeyèn se yon òganizasyon entènasyonal ki sipranasyonal ak entegouvènemantal, ki te etabli ak 12 peyi nan trete Mastrich an 1993. Li fòme yon mache komen ak kowoperasyon nan politik etranjè ak sekirite komin (PESC). Gen tou yon kowoperasyon jistisyè ak nan zafè enteryè.

Nan inyon gen 25 peyi ewopeyèn depi 1e me 2004 : Almay, Bèljik, Chip, Dànmak, Espay, Estoni, Fenlann, Frans, Grès, Ilann, Itali, Letoni, Lityani, Liksanbou, Malt, Ongri, Otrich, Peyiba, Polòy, Pòtigal, Tchèki, Slovaki, Sloveni, Syèd ak Wayòm Ini.

Inyon Ewopeyèn fonde aktyèlman sou twa (3) piye ki distinge pa mòd desizyon anplwaye :

Trete Wòm siye 29 oktòb 2004, enstore yon trete konstitisyonèl pou IE (Inyon Ewopeyèn), ap ratifye kounye a. Li siyifye yon fizyon de twa piye yo ak yon ajou lòt bagay kote peyi ka kowopere.

Rezime : Premyè lide yon Ewòp ini jis aprè Dezyèm Gè mondyal e li konkretize yon premyè fwa nan dat 18 avril 1951 ak Trete Wòm lan. Etap sa se te yon akò sou chabon ak asye.

Sèten peyi nan Inyon Ewopeyèn nan gwoupe pou avanse ansanm nan pwojè komen an. Lòt peyi Inyon an ta swete patisipe nan pwojè sa a. Pwojè sa yo pote non kowoperasyon ranfòse.

Pwojè ki pa konsène tout manm Inyon an : ewo (lajan komin), Ewopòl (kolaborasyon polisyè), espas Schengen (òganizasyon pou lib sikilasyon byen e moun), mekanis dechanj ewopeyen, elatriye.

Gen moun ki konsidere echèk evantyèl de ratifikasyon trete konsitisyonèl ta kòmanse yon nouvo vag kowoperasyon ranfòse ant peyi, setadi Frans, Almay, Bèljik, Peyiba, Liksanbou, Itali...

Inyon Ewopeyèn se konpoze senk (5) enstitisyon, ki chak jwe yon wòl espesifik :

À côté de ces cinq institutions, on trouve cinq autres organes importants :

Enfin, plusieurs agences et autres organismes complètent le système.

Le Conseil européen, réunion des chefs d'État et de gouvernement, n'est pas encore officiellement une institution de l'Union européenne, bien que le traité constitutionnel le prévoie. Il a été créé de manière informelle pour résoudre les difficultés d'accords au niveau du Conseil de l'Union. Il se réunit régulièrement, ce qui fait que les juristes le décrivent comme une « quasi-institution ». Il définit les grandes politiques de l'Union et tente de donner un point de départ en cas de négociations infructueuses au Conseil de l'Union.

Le drapeau européen a été adopté le 8 novembre 1955 par le Comité des ministres du Conseil de l'Europe, exprimant le souhait de voir les autres organisations européennes adopter ce même symbole. Le Parlement européen en prend l'initiative lors d'une proposition de résolution en 1979, à la suite des premières élections du Parlement au suffrage universel direct, alors qu'il siégeait dans des bâtiments du Conseil de l'Europe à Strasbourg où flottait déjà ledit drapeau européen. Cette résolution est adoptée en 1983, confirmée par le Conseil des ministres en juin 1985 et mise en application en 1986, dans toutes les institutions communautaires. Le drapeau représente douze étoiles d'or sur fond bleu, le douze signifiant la perfection et la plénitude dans la vraie et seule religion, c'est-à-dire le Catholicisme, et non, comme beaucoup le pensent encore, les douze pays qui faisaient alors partie de la CEE, de 1986 à 1995.

Gade tou : Lang ofisyèl Inyon Ewopeyèn

IE te gen kat (4) lang lè te fòme (italyen, franse, alman ak olandè). Kounye a li gen 20 lang ofisyèl. An 2007 li ap gen de lang anplis lè Woumani ak Bilgari ap rantre nan Inyon Ewopeyèn.

    *L’Espace économique européen (EEE) :
          *Créé en 1994, il associe les États membres de l’UE à trois pays de l’ancienne AELE (Islann, Lichtènstayn, Nòvèj). Swis, un autre membre de l'AELE, refusa cette adhésion après votation populaire. Cet espace ouvre le marché européen à ces 3 pays et les prépare à une éventuelle adhésion (que la Norvège a refusée par deux fois par référendum, en 1971 et en 1994).
          *Application des grandes libertés de circulation à ces 3 pays : en contrepartie ils doivent prendre à leur compte l’acquis juridique communautaire.

    *L'Union européenne a conclu des accords bilatéraux avec la Suisse.

    *Accords avec les petits pays (Andora, Monako, Sen-Maren, Vatikan mais aussi des territoires comme l'île de Man, Jersey, Guernesey, les îles Féroé) :

Pour reprendre la formule de Jean Monnet, l'Europe ne s'est pas faite en un jour, ou en un an, c'est une vielle idée qui a mis des années à se concrétiser.




#Article 28: Nouvo Testaman (529 words)


Yon kontra se yon angajman ant de pèsòn ki deside pou yo dirije tèt yo sou lign demand yo adapte a. Kèk ekzanp Ansyen Kontra enkli chanjman sèl, chanjman sandal, fè san koule, etc. Men nan tout kontra nou trouve nan Ansyen Testaman, sa ki pi fò-a se kontra san. Letènèl kòmande pèp Li-a (Ansyen Ebre yo) pou yo sikonsi pitit gason yo, asire ke pitit fi yo marye vyèj, e fè sakrifis (touye mouton, bèf, kabrit) kòm yon sign de reverans pou Bondye. Tout bagay sa yo, ki rezoud nan san koule, distenge kontra san pami lòt kontra yo.

Kan Jezikris menm vini sou sèn lan, li proklame yon mesaj ki te tèlman diferan nan tan L te proklame l la, ke pou jis jodi-a, se yon mesaj ki plen fòs ladan l. Li pale sou tèm kòm renmen. Kijan yon moun dwe renmen pa sèlman zanmi, men èlmi. Fè bon zèv, pa sèlman a fanmi, men etranje. Kijan yon moun k’ap swiv Bondye sipoze prete, espere anyen an retou. Yon fidèl dwe menm sibi maltretasyon, san fè okenn revanj, rekonèt ke revanj se travay Bondye.

Pami tout sa Jezi ansegne, sa ki te pi sevè nan tan pa l, kòm jounen jodi-a, se ploklamasion ke « Li soti nan Peyi Gran Wa» e pawòl ke Li pale yo se pa pawòl pa l, men « Sa Letènèl di l, se yo menm Li repete ». Avèk pawòl sa yo, Jezi distenge tèt li pami tout lòt profèt. Signale dirèkteman ou endirèkteman ke Li se pitit Bondye, Mesi-a. Li di, « Mwen se pen lavi ». « Mwen se chemen-an». Mwen ka ba ou yon dlo ki kapab satisfè w etènèlman. « Demoli tanp sa, M’ap rebati l nan twa jou », yon referans sou krisifiksyon e rezireksyon l. Li etabli yon Nouvo Kontra.

Men yon kontra pou ki ou mete vi w sou lign se yon testamen san fòs toupandan w vivan. Testaman trouve fòs li kan testatè-a mouri, e propozision l yo verifye, oubyen aksepte pa moun ki afekte pa kontra.

Diran vi Jezi Li di pliziè gran pawòl. Men sa ki vini bay krisyanis vòl se lamò, e rezireksyon Jezi. Daprè apòt yo, Jezi proklame davans kijan L te gen pou l mouri, resisite aprè twa jou, e retounen al jwen Papa Ki Nan Syèl la tou vivan soti sou latè. Konfime kontra kòm nan Ansyen Testaman avèk pròp san li. Apòt yo di tout bagay sa yo rive ekzakteman.

Akòz mesaj, lamò, ak rezireksyon li, disip Jezi yo ale anviron ansyen mond lan, proklame ansèyman Jezi yo. Yo deside ke lavi L te konfòme avèk ansyen profesi yo. Toupatou yo pase, yo reklame Jezi kòm Kris, Mesi esperans jwif yo. Anpil nan yo bay lavi yo pou konfians yo nan Jezi. Genyen yo te krisifie tou. Genyen yo te kalonnen avèk ròch. Pliziè pran prizon. Tout bagay sa yo ekri nan Nouvo Testaman, kòmanse pa predikasion Jan Batist sou repantans (trouve nan Levanjil yo), ansèyman ak pasyon Jezi, entèpretasyon apòt yo, fini avè revelasyon Jan Apòt la sou lafen di mond. Nouvo Testaman konsiste pa venn-sèt liv, trouve nan dezièm pòsion Bib kretyen an.




#Article 29: Madagaskar (1032 words)


Madagaska, oswa Repiblik Madagaska (Repoblikan'i Madagasikara), se yon leta endepandan sitiye nan Oseyan endyen nan lwès, separe nan Afrik pa Chèn Mozanbik  la pi gwo pase 415 kilomèt. Antananarivo se kapital li.

Pandan pi fò nan syèk la syèkl, se pa bay zile nan Peyi Wa ki nan Madagaska kòm envazyon an kolonyal franse aboli an 1895. Gouvènman an se premye nan fèt Madagaska, 10 oktòb 1958 ak 1960, Madagaska reprann endepandans li apre yon batay kont nasyonalis  kontinyèl Frans. Peyi a se nan mitan premye endepandans lan gen nan zòn nan Oseyan Endyen ak nan Afrik.

Sid nan Ekwatè a nan Oseyan Endyen an, senkyèm lan zile nan mond lan (587 000 km²) apre Ostrali, Greenland, Nouvèl Gine ak Borneo a, separe ak kontinan Afriken an pa chèn Mozanbik. Se distans ant lwès la ak devan Madagaska kòt la Mozanbik estime a pi plis pase 700 kilomèt. The big Island, pafwa ki rele Wouj zile a nan referans lateritik ki gen koulè plato li tan 1 580 kilomèt nan nò sid ak 500 kilomèt nan lès nan lwès. Artchipel vwazen li yo komoryen (300 kilomèt nan nò-lwès), Réinion (800 East km) e Moris (East) ak Sechèl (Nòdwès). Yon chaje ak mòn koupe masif Big Island lan nan yon Nò-Sid nan yon mwayèn altitid a 1,000 mèt 1 500 (Highlands yo konte pou 70% nan zòn nan total). Western, mwatye nan pi gwo a gaye deyò, e ki okipe plis nan plenn alluvions ak ranp de Highlands ba yo santral Channel Mozanbik la, pandan ke yon ti kras pis a Lès la Cliff aplati kou nan yon plenn kòt delimite pa jis nan Oseyan Endyen. nan rejyon Nò, vòlkanik, se izole nan mòn lil la nan pi wo a (ki abouti a Tsaratanana M 2 876). se South fon nan semi-arid rejyon divize ant plato cho (sidwès), sèk Plain (fen Sid) ak chenn anosyennes (Sidès). Alaotra nan (182 km²) se pi gwo a nan senk gwo Lakes Madagascar. orijinalite nan de Madagascar, se senbòl ki nan pye bwa an vwayajè a (ravinala), se gwo divèsite li yo: nan plizyè nan tèren e te ankouraje klima de la biodiversité Flora ak fon karakterize pa andemism yon vitès siperyè.

Continental flote montre ke peyi Zend, Ostrali, Antatik, Madagascar, Afrik ak Amerik disid yo te ini nan yon peyi yo rele Gondwana. Men gen 240 milyon ane, kontinan an kraze fòm separe kontinan. Depi peryòd kwatèrnèr, Madagascar te prèske rive nan moman kote li.

Sa ka esplike orijin egzistans lan ak nan fon komen Flora Madagascar ak Afrik ak Amerik disid, osibyenke pwofil jewoloji trè pwòch. Sepandan, gen izolasyon la sou tan Madagascar jeyolojik chanje fon yo ak Flora nan yon fason inik. Se poutèt sa sou zile a Big espès patikilye ki rive okenn kote lòt moun (andemisite), ki gen ladan lemor ki pi popilè yo se yon egzanp. Nan yon pwen de Geologie View, yo te jwenn nan nan estrikti a Big Island, nan tout peryòd nan istwa a planèt la. pwen an nan zile a se Maromokotro nan Tsaratanana masif an nan 2 876 mèt.

Poutèt topografi li, ansanm Madagascar mozayik nan yon peyizaj. zile a se nan plen gwo kontras ant sid Bush la, forè twopikal ki nan lès la, Highlands Granite yo nan sant la, pafwa pa surmonter Hills masif de Savannah vòlkanik sedimantè ak nan Lwès la.

a nan zile a jeneralman Madagascar konsidere kòm yon pati nan Afrik, men li deja dekri kòm kontinan nan wityèm

Madagaskar nan lil la te parèt okipe jiska anpil moun pa ta, nan konmansman an nan epòk nou an. Tout bagay sa yo sijere ke eksploratè bonè yo nan navigatè Indonesia aktyèl la. Plis espesifikman, zile a nan sid Borneo Kalimantan lan oswa kote gen moun ki toujou fèt nan Dayak enteryè a (tankou Ma'anyan la) ki nan lang moun pale byen nan Madagascar. nan pèp la Navigasyon malayo-Polynesien (oubyen Nusantara) nan Oseyan Endyen an nan Lwès la reprezante yon gwo mouvman moun ki te kòmanse pandan omwen twazyèm milenè a BC nan Oseyan Pasifik la. Li te fè yon posib mèsi domination bonè nan atizay la Navigasyon, patikilyèman karakterize pa itilize nan bato ak kannòt multikok vibrasyon. Selon sous chinwa date de syèk sa yo byen bonè nan epòk nou an, pi gwo a nan bagay sa yo kapab pote yon pasaje ak dè santèn de mil tòn machandiz. nan premye moun yo Madagascar Azyatik metrize metal, tankou fè, diri ak swa resi. Anplis diri, yo pote yo avèk cultigens plante anpil nan Sid-Lès Azi tankou bannann, koko, iyam, sik kann Taro,.

Li sanble ke tou sa yo te posede navigatè enstitisyon Indonesian sou kot la Afriken ki te kòmanse antre nan pèp bantou, nan enteryè a nan kontinan an. Nou kapab alò ke ipotèz entwodiksyon nan plant nan Azi te jwe yon wòl enpòtan nan eksplozyon nan popilasyon an ki orijin nan agrandisman nan bantou.

Istwa a pandan Madagascar milenè an premye nan epòk nou an, nou toujou konprann trè mal. Yon moun kapab asime ke zile a te jwe yon wòl enpòtan nan komès la, ansanm ak epis, Sid-Lès ant Azi ak Mwayen Oryan an, oswa dirèkteman nan kot Afriken an. komès esklav la te absan pa paske youn nan youn men, nou jwenn mansyone nan prezans nan esklav Afriken (oubyen Zenj Zanj) ofri nan tribinal la nan peyi Lachin javanèz nevyèm nan koumansman syèk la, ak yon lòt, menm kòmanse Madagascar eksperyans li nan Africanization popilasyon. Afriken an prezans nan lil la sanble, sepandan, vini masif syèk la jiskaske nevyèm anba direksyon komès Mizilman an. Kidonk avan avèk la Islam, Arab, deplase vit Indonesians kòt la imedyatman epi Afriken yo rive sou kontwòl zile yo ak pati komoryen kot la de Madagascar. Antretan, nan konpetisyon anba pouvwa ansanm nan New maritim Chinwa (Song) Sid e Endyen (Chola), Endonezi thalassocracies yo ap bese nan vit, byenke yo toujou a Pòtigè javanèz nan Madagascar maren lè yo te apwoche sèz syèk la. Tout sa dirije izolasyon Madagaskar nan fanmi an, ki te pi popilè, sòti deyò a pa echanjè Mizilman.

Jodi a, popilasyon an ka de Madagaskar konsidere pwodui a nan interbreeding ant okipan bonè pouse Indonesia ak Afrik : 




#Article 30: Paragwe (634 words)


Paragwe se yon peyi ki sitye nan Amerik. Asounsyòn se kapital Paragwe.

Ewopeyen yo te rive nan rejyon an nan sèzyèm syèk. Asuncion te fonde pa Juan de Salazar nan lane 1537, nan jou a Asonpsyon, pakonsekan non orijinal li se Nuestra Señora de La Asuncion. Asuncion vin yon gwo vil nan Amerik di Sid.

Anpil Jezuit misyon yo, ak anpil abitan ki te pase nan vil sa. ane 1610 yo te gen 1767 moun nan dominasyon an nan Jezuit Gwarani Endyen yo nan pwovens Jezuit Paragwe nan, ki gen yon pati nan Paragwe jodi a, men tou yon pati nan Brezil ak Ajantin (Ajantin nan Eta Misiones Kouran). Jezuit se prezans nan manisfèstasyon patikilyèman nan etablisman an nan 1609 nan rediksyon bouk ki konpoze de oubyen plizyè santèn milye Endyen etabli epi sipèvize sèlman de Jesuit. Li te pale nan koneksyon nan Christian kominis (Clovis Lugon), tèl degre ke lavi a nan kominote a te Gwarani (maten jouk nan chak zouti distribisyon travay jaden yo) apiye ak tout fòs pa relijyon (obligatwa 5h 30 Mas, nan maten jou ritme pa fèt relijye).

An 1611, pa lòd Alfaro, enstitisyon monachi panyòl ki ofri yon baz lejislatif klè. Rediksyon sa yo fòmèlman entèdi Blan, ak nwa mestizos. Endyen yo egzante nan sistèm encomienda, annakò ak Endyen charger yon kolon, te resevwa edikasyon Kretyen ak pwoteksyon an echanj pou travay nan jaden li.

Pwovens yo te fè pati Paragwe Viceroyalty anwo a nan Perou kreyasyon Viceroyalty a nan Rio de La Plata a an 1778, ki te youn nan Paragwe kartchié an 1783, e yo te nan yon zòn estratejik yo, travèse ant pwen yo min Pewouvyen (sitou min ajan de Potosi, Bolivi) e pò a Buenos Aires, an metal ki touche Espay. Konsekamman, ekonomi an te dwe redwi aktivite min: Gwarani an ogmante pou vyann bèt ak kwi (an patikilye ki itilize pou fè sak minè yo) ak milèt pote ekipman nan zòn Falèz min.

Sepandan, nan sistèm abitan yo koupe detèste Jesuit an Espay ak Pòtigal, depi lòd Alfaro Gwarani dedwizan encomienda la. abitan rèd anvi achte kanpe esklav yo te fèt, e sa pi fasil pase rediksyon sanble yon gwo kantite nan yon kote endyen. Patikilyèman sa yo te ka nan an 1630 yo, ak atak yo Bandeirantes, abitan [Pòtigè nan vil ki tou pre Sao Paulo. An konsekans, wa Espay otorize Gwarani nan bra yo ak milis fòm. 1641 Nan batay ki te rive nan Rio de viktwa Mborore Gwarani la ak kont Jesuit Paulists yo. Chòk tou sa ki te lye ak lit de Panyòl ak Pòtigè anpil anpi.

An 1750 yo te trete ki te siyen Trete Madrid la oswa limit ant Pòtigè ak Panyòl Monaki yo an echanj pou evakye a Pòtigè nan olye Colonia (kontrebann espas Pòtigè ak menas nan Buenos Aires, chita sou bò kote lòt la nan de Rio Plata), wa peyi Espay, ki te deja bay Jesuit nan administrasyon an nan zòn lan te koupe sèt evakye Irigwe Rivyè de Lès la ak sede teritwa sa a Pòtigè. refize Gwarani manisfèstasyon pa nan gè a 7 koupe yo, depi 1754 1756 anba pisans yo kasik (chèf nan tribi) ak Corregidor (Prezidan Konsèy la nan yon rediksyon) Nicolas Neengiru.

Sa Episode kouraj rimè ki te sikile nan Ewòp, sa fè yon rediksyon nan Eta yon vrè Leta nan men yo Jesuit a, operatè a Gwarani fondamantal reyalize batay ni an Panyòl ak Pòtigè. Li te gen rimè ki se menm eta sa dirije pa yon anperè (tankou Neengiru pwesizeman reponn, non a Nicolas) epi li te bat pwòp lajan li (yo di ke yo te wè kèk kopi). Tout sa te enfliyanse pa san an sou desizyon an a Pòtigè monachi an 1759, lè sa a an Panyòl monachi an 1767, ranvwaye Jesuit nan Anpi ameriken.




#Article 31: Nip (374 words)


Nip se yon depatman ki sitiye nan peyi Ayiti. 
Vil Miragwàn se chèflye li.

Anpil komin nan depatman Nip lan twouve yo bo lanme, pa egzanp : Miragwàn, Ti Rivyè de Nip, Ansavo, Ti twou de Nip, Baradè ak Gran Boukan nan sitiyasyon sa a, lòt yo pataje ant plenn ak mòn, pa egzanp ː komin Payan, komin Fondènèg, komin Lazil ak komin Plezans de Nip.

Depatman Nip lan te kreye nan lane 2003 sou pati lès depatman Grandans. Se yon lwa palman ayisyèn an te vote nan lane 2003 ki te pèmèt depatman sa a rive kreye. Pifò zòn ki fè pati depatman sa a Grandans, gen kèk ti zòn tou ki te nan depatman Sid. (Abraram pa egzanp) se yon ti zòn ki te nan 10zyèm seksyon aken ki vin nan katriyèm seksyon Miragwàn.

Depatman Nip divize an 3 awondisman ak 11 komin :

Nan depatman Nip, agrikilti ak elvaj se 2 pi gwo aktivite ekonomik depatman an, aprè sa se komès. Nan vil Miragwàn, genyen yon waf kote bato debake, sa pèmèt gen anpil aktivite komès nan vil sa a.

Nan depatman Nip gen anpil pwodiksyon agrikol, nan seten komin kòm Payan ak Fondenèg, yo pwodui anpil yanm, manyok ak bannann, nan komin Fondenèg yo pwodui anpil kann, anana ak mayi, pwa nwa, pwa kongo. Nan komin Payan yo pwodui anpil patat, pwa ak manyok. Nan komin Miragwàn yo pwodui diri. Nan komin Ansavo, yo pwodui mayi ak pwa.

Nip se youn nan zòn ki gen min boksit. Te gen yon konpayi etranje ki rele Renolds ki te konn ap eksplwate pwodui sa a, sa gen kèk lane.

Nan depatman Nip, gen plizye sit touristik, pami yo gen yon chit dlo ki rele so di baril ki twouve li nan zòn sentiv nan komin Ansavo.

Gen plizye inivèsite ak lekòl pwofesyonèl nan depatman an. Pami yo genyen UPNIP ki se inivèsite piblik Nip, ki ofri syans administrativ ak syans ledikasyon, genyen tou yon lekòl dwa.

Gen plizyè gwo evènman kiltirèl ki konn reyini anpil moun nan depatman an. Youn nan yo se fèt Sen Jan Batis Miragwàn, aprè sa se festival Pwason Ti Rivyè epi ak fèt patwonal ki nan chak komin yo. Selebrasyon 18 me konn trennen anpil moun tou.




#Article 32: Istwa Gwadloup (341 words)


Fransè yo repran li byen rapid. Komisè konvansyon an, Viktò Ig retire esklavaj epi li mete giyotín.

(Sous: Solidarite ak Gwadloup an 1843)

POKO TRADUI

(Source : Archives nationales)

[modifier]

La départementalisation

Jusque là colonie française, La Guadeloupe devient un Département d’Outre-Mer (DOM) par la loi du 19 mars 1946.

Me 1967 Un rapide sondage au sein de la population révélerait que peu de personnes savent que se sont déroulés des évènements graves en me 67 (27 me 1967). An 1967, le pays se relève à peine du passage du cyclone Inès en septanm 1966 (aujourd’hui encore présent dans les mémoires des plus anciens). Au niveau social, les ouvriers du bâtiment se mettent en grève pour demander une augmentation. Les négociations qui se tiennent depuis le début mai n’aboutissent pas. Une rencontre est programmée pour le vendredi 26 mai à la chambre de commerce entre le syndicat CGTG et le patronat emmené par Brizard. Les ouvriers demandaient 2 % d’augmentation. Les négociations échouent. La situation dégénère. La foule, massée devant la CCI se révolte. Des CRS arrivènt, une émeute éclate. Coups de crosse de fusil, pierres, gaz lacrymogène, bouteilles, conques de lambi sont échangés. Les CRS tirent. L’une des 1eres victimes fut Jacques NESTOR, militant du GONG (voir plus bas), très populaire à Lapwent. D'autres tombent, parmi lesquels Pince-maille, Taret. Rapidement, les affrontements s’étendent à toute la ville. Jusqu’à récemment, les services officiels faisaient état de huit morts. Le nombre exact de morts resta longtemps secret. Ce n’est qu’en 1985 qu’on su que le nombre était d’au moins 87 morts. Les jours qui suivirent donnent lieu à une vague d’arrestations, notamment parmi les militants du GONG qui sont emprisonnés, inculpés, et envoyés en métropole pour atteinte à l'intégrité du territoire national.

L'adoption de la loi du 2 mas 1982, qui érige la région en collectivité territoriale, fait Gwadloup l’une des 26 Régions françaises.

[modifier]

La Gwadloup actuelle

Dans les années 90, avec 30 % de chômeurs sinon plus, la Guadeloupe voit ses tensions sociales s'aggraver et s'inquiète de son destin futur.




#Article 33: Zannanna (207 words)


 

Zannanna se yon plant epitou yon fwi. 
Li nan fanmi plant .
Non syantifik li se Ananas comosus L.

Li soti nan Amerik disid nan nò Brezil, nan Amerik santral ak Karayib. 

Anana se yon espès plant nou jwenn sou tè. Li kapab grandi 1 a 1,5m nan tout sans avèk fèy li yo long de 50cm a 1,80m plen ti pikan e pafwa lis. Anana bay yon sèl flè nan kòmansman tij li avèk yon pakèt fèy kout sou tèt flè yo ki vin bay nesans ak anana.

Anana se yon plant twopikal ki kapab mouri si li nan yon tanperati ki pi piti pase 10 degre Sèlsiyis se pou rezon sa nou pa dwe konsève li nan frijidè. Li kapab pran 14 a 20 mwa pou plante epi rekòlte. Li kapab pran 6 oubyen 8 mwa pou li bay nesans avèk anana epi 5 a 6 mwa pou li bon epi w kapab rekòlte. Yon pye anana kapab donnen 2 fwa e menm 3 fwa : yon premye fwa li bon aprè 20 mwa e dezyèm fwa aprè 15 mwa. 

Mo anana soti nan tupi-guarani naná naná ki vle di fwi ki pi santi bon pami tout fwi yo.

Enfòmasyon sou pwodiksyon anana an Ayiti.




#Article 34: Mango (158 words)


Mango se yon fwi ki donnen nan peyi twopikal (kote ki fè cho pandan prèske tout ane a). 

Koulè po li ka jòn, wouj oubyen vèt. Sa depann nan ki faz li ye epitou ki tip mango li ye. Se yon fwi ki gen anpil chè koulè jònabriko. Ou jwenn anpil ji nan mango, epi ji li gen anpil fib ki chaje vitamin C ladann.

Nan peyi Ayiti genyen plizyè kalite mango, egzanp : mango fransik, mango Koure, mango janmari, mango Avril, mango batis, mango miska, mango laksann, mango blan, mango gap, mango won, mango porèd, mango gèp, mango tiklo, mango pennsik, mango Ken, mango fil, mango Jeremi, mango Mika, mango labich ak anpil lòt kalite mango toujou.

An jeneral genyen 36 kalite mango anviwon.

Pou sa ki konsène vitamin, mango genyen vitamin A.

Yo kapab fè plizyè bagay avèk mango ː yo fè jele, yo fè piwili, yo fè ji avèk li ak anpil lòt bagay ankò.




#Article 35: Zaboka (105 words)


Zaboka se yon fwi. Li soti nan pye zaboka. Non syantifik li se Persea americana. Li soti Meksik, ki ka menne dot kote. Zaboka donnen nan pye bwa, pye a rele avokatye. Po a gen Koulè vèt. Andedan zaboka gen koulè jòn. Li gen yon grenn andedan l', grenn nan gen koulè mawon. Nou konn manje zaboka ak mayi moulen avèk pen ak kasav. Yo vann zaboka nan mache. Li gen vitamin A. Gen zaboka ki gen fòm won gen yen tou ki gen fòm long. Zaboka nou jwenn li nan manje ki konstwi kò. Zaboka se yon fwi ki gou anpil.

Istwa mo sa




#Article 36: Enjenyeri (518 words)


Yo defini enjenyeri kòm aplikasyon de konesans syantifik e teknik pou rezoud pwoblèm kòmen. Yon ekspansyon definisyon sa dwe konsidere gran enpak politik e ekonomik sou desizyon yon enjenyè kapab fè. Se yon syans ki mande anpil imajinasyon, vizyalizasyon, yon bon fondasyon sou syans fizikal (fizik, estatik, dinamik, materyèl karakteristik, etc.), matematik, bon jijman, avèk abilite pou kontiniman entegre nouvèl teknoloji avan de pwodui yon objè oubyen prosès nesesè pou fasilite aktivite imèn. 

Pou mete li tou senp, travay yon enjenyè se « itilize benefis konesans syantifik pou rezoud pwoblèm lòm ». 

Nan sosyete modèn (e.g. yon gwo vil), moun viv an gouf, e sou yon baz pèmanan ki kreye yon sityasyon trè konplike. Premyèman, li konsome resous lokal yo. Dezyèman, anpil moun konsantre ansanm kiltive yon anviwònman kote salte kapab gonfle sou pil avèk pakèk. Twazyèman, yon gwo vil itilize anpil enèji. Nou kapab kontinye elabore sou plizyè lòt pwoblèm toujou.

Pou rezoud pwoblèm sa yo, yon enjenyè pa fokis senpleman sou analize ekzistan pwoblèm sa yo, men lè li dekouvri yon pwoblèm, li chache yon mwayen pou aleje li oubyen elimine li totalman. Enjeniè a fè wout ki nesesè a pou bay kiltivatè yon fason pou rapidman vini jwenn konsomatè k'ap viv nan vil la ; fè li posib pou kiltivatè a ka pote pwodui li vin vann nan mache. Li chache yon jan pou pote dlo bay tout moun nan vil la pa konstwi liy distribisyon nesesè e touprè pou tout moun kapab trouve dlo. Li chache yon fason pou itilize idwokab, idwo-elektrisite, pouvwa van ou solèy, pou delivre pouvwa elektrik nesesè pou soulaje aktivite yon vil.

Travay yon enjenyè pli konplike ke sa toujou. Li konsiste plis ke chache yon mwayen pou rezoud pwoblèm, avèk ofri solisyon posib. Pafwa, sa se senpleman kòmansman. Majorite plan pwojè enjenyeri pran tan avèk yon ekip de patisipan pou reyisi. Men pou ekzekite plan mande lajan, negosyasyon politik, taksasyon, e plizyè lòt kalite kolaborasyon. 

Sipoze ou vle bati yon sant distribisyon dlo nan Pòtoprens. Tankou enjenyè, ou kapab bezwen topografi lokasyon ki konsène estatistik sou kantite moun nan k’ap bezwen dlo. Ou chita w fè tout kalkilasyon ki nesesè pou etabli ki kalite tank ou bezwen, a ki elevasyon li sipoze ye, ki grosè fil distribisyon yo, ki pouvra ponp ki nesesè, si w menm bezwen ponp, etc. Men, aprè w fini tou detay sa yo, desizyon an pa desizyon pa-w ankò. Ou sou pitye kliyan ki peye w pou fè travay la, si pou w jamè wè projè sa reyisi. Avèk plis kliyan w’ap travay, plis konplikasyon pwoblèm sa yo ka poze.

An nou di se gouvènman ki te ba w travay sou pwoblèm sa. Menm anvan w kòmanse, gen pwoblèm. Nan yon peyi kote dlo pòtab raman asèsib, kiyès ki deside ki kote k’ resevwa dlo avan. Ki kote lajan ap soti : ou di taks. Kiyès k’ap peye li, e konbyen lajan.

Tout pwoblèm sa yo nesesite ke yon enjenyè pa senpleman gen yon bon baz syantifik, men yon abilite pou travay ak, konprann, e byen kominike avèk kliyan ki bay li fè travay yo.




#Article 37: Kretyen (249 words)


Kretyen se yon moun ki kwe ke Jezikris se sovè mond la e ki kwe nan Sent Bib la.

Kretyèn se feminen de kretyen.

Kretyen an deside pou li viv lavi li nan yon sans ki konfòm avèk prensip Jezikris etabli diran sejou li sou latè. Prensipalman, « Trete lòt moun kòm ou-menm ta renmen lòt moun trete w ». Yon kretyen aksepte ke Jezi se reyèlman mesi esperans jwif yo (i.e. Kris). Moun sa kwè ke konfyans li mete nan Jezi kòm Pitit Bondye (yon deklarasyon Jezi fè konsène tèt li) ba li rezon pou li viv avèk espwa nan vi prezan. Pi enpòtan toujou, moun nan konfese ke aprè lanmò, li prale nan paradi, kote Jezi deja prepare yon plas pou li. Ki vin jistifye li devan Bondye, ki fè fidèl sa merite ale nan syèl aprè lanmò. Moun sa dakò avèk totalite doktrin kretyen an, souliyen nan Nouvo Testaman, pa Jezi, apòt li yo kòm Jan ak Pòl, ak lòt disip apòt li yo tankou Timote.

Nan Bib la, mo kretyen an parèt premyeman nan liv Travay apòt yo. Kote ki ekri: « Aprè sa, Banabas alé lavil Tas, al chèche Pòl. Lè l jwenn li, li mennen l lavil Antiyòch. Yo pase yon ane ansanm ap fè reyinyon avèk legliz laba, anseye moun sa yo ». Se nan menm chapit sa, nan liv Travay, nou trouve ekri : « Se nan lavil Antiyòch yo te rele disip yo kretyen pou premye fwa » (Travay 11:25-26).




#Article 38: Apòt (193 words)


Apòt se yon disip konplètman peswade, men konvès la pa nesesèman verite. Yon apòt se yon ofis espesyal ; ki rezève pou kwayan ki pre bay vi yo pou doktrin profèt yo. Ki proklame mesaj, filozofi, osinon metòd yo-menm te resevwa nan men mèt la. Apòt la se yon disip ki kwè ; li pran aksion ki evidans pou tout moun wè. Disip òdinè-a kwè, men aksion-l yo pa nesesèman evidan.

Douz apòt yo se yon gwoup nan original disip Jezikris yo, ki te fòme sèk mitan moun ki te antoure l iyo pandan lavi li sou latè. Yon gwoup gason ki akonpaye li pandan misyon li sou latè, avan trayizon li pa Jida (youn ladan yo), arestasyon li, ki finalman rezoud nan krisifiksyon li pa gouvènman okipasyon Women an. Matias te chwazi pa onz premye apòt yo aprè rezireksyon Jezi pou ranplase Jida (ki li menm te deja fè siyousid), pou Matias te kapab ede lòt onz yo proklame Levanjil la. Pòl menm te chwazi pa Jezi aprè yon visyon sou wout Dama (jodi-a, kapital peyi Siri), lè sa yo te pi konnen li kòm Sòl, en wout pou ale pèsekite kretyen. 




#Article 39: Ansyen Testaman (176 words)


Ansyen Testaman (opoze a Nouvo Testaman) se premyè pati nan Bib kretyen an. Nan Ansyen Testaman (oubyen Ansyen Kontra), youn trouve plizyè sijè de gran enpòtans pou jwif (de relijyon jidayis) kòm kretyen (de Krisyanis). Li eksplike istwa Letènèl avèk moun kòmanse a kreyasyon. Kèk nan enpòtan tèm twouve nan Ansyen Kontra konsiste pa chwa moun pou dezobeyi Bondye, jijman Bondye akòz de vyolasyon moun, Lòd La, plan Bondye pou retabli moun nan yon pozisyon de lagras (i.e. esperans Mesi a). 

Nou ka divize Ansyen Kontra nan sèt (7) pati : Liv Moyiz yo (i.e. Lòd La), Liv Jij yo, Tranzisyon Izrayèl, Liv Wa yo avèk Iztwa Wa yo, Liv Egzil yo, Liv Powetik yo, Liv Pwofèt Majè yo, e Liv Pwofèt Minè yo. 

Kwayan (katolik ak pwòtestan), avèk jwif sèvi avèk liv nan Ansyen Testaman yo, men yo pa egzakteman menm bagay pou chak gwoup. Bib katolik la enkli kèk liv ki pa twouve nan Bib jwif e pwòtestan an. Jwif avèk pwòtestan itilize menm liv men yo divize diferaman.

Gade tou paj Tranzisyon Izrayèl




#Article 40: Jezi (1811 words)


Jezi (Isa, arab: عيسى ʿ Isa) se te konsidere kòm yon mesaje Bondye ak Masih a (Mesi) ki moun ki te voye yo gide timoun yo nan pèp Izrayèl la (Bani Israil) avèk yon ekriti nouvo, Injil la oswa levanjil yo.  se kwayans nan nan Jezi (ak tout lòt kote nan kèk mesaje bò Bondye) ki nesesè ak yon egzijans pou yo te yon mizilman. Koran la mansyone Jezi yon lè nan non ven-senk fwa, pandan ke li sèlman mansyone Muhammad pa non kat fwa [2] [3] Li di ke Jezi te fèt kay Mari (arab: Maryam). Kòm rezilta a nan KONSEPSYON virjinite, yon evènman mirak Ki te fèt pa dekrè Bondye a (arab: Allah). Ede yo nan ministè li a moun yo jwif, Jezi te bay kapasite a fè mirak (tankou t'ap geri avèg la, yo pote moun ki te mouri tounen nan lavi, elatriye.), Tout pa pèmisyon Bondye a Olye de nan pwòp pouvwa li. Dapre Pou Opinion nan Popilè ak tradisyon mizilman, Jezi pa te kloure sou kwa, men olye, mwen te leve soti vivan pa Bondye jouk nan syèl la. Sa a se ogmante konprann li vle di nan kòporèl Asansyon.
Menm jan ak tout pwofèt yo  Jezi se konsidere kòm yo te yon mizilman (sètadi, yon moun ki soumèt ba volonte Bondye), kòm disip li te anonse yo ke ou dwe adopte dwat chemen an kòm te bay lòd pa Bondye. Islam rejte kretyen trinitèr wè Jezi la te Bondye senkan Sa oswa pitit gason Bondye a, ke mwen te janm kloure sou kwa oswa resisite, oswa Sa mwen janm atoned pou peche yo a limanite. Koran la di Jezi li menm pa janm reklame ke nenpòt nan bagay sa yo, epi li ankò endike ke Jezikri ap refize gen janm REKLAME divinite nan Jijman an Siyati, ak Bondye va pran defans li. [6] koran la mete aksan sou sa Jezi te yon moun mòtèl ke yo te ki , tankou tout lòt pwofèt yo, yo te divin CHWAZI a gaye mesaj Bondye a. Tèks Islamik anpeche asosyasyon an nan patnè ak Bondye (eskive), mete aksan sou yon nosyon trè strik sou monoteism (tawhid).

Tit anpil yo bay Jezi menm nan koran la ak nan literati, Pifò nan komen ke yo te al-Masih (Mesi a). La Jezi se tou, nan fwa, yo rele Bouche nan liv pwofèt yo moun pèp Izrayèl, paske, nan kwayans jeneral mizilman, Jezi te pwofèt la dènye ki te voye pa Bondye yo gide timoun yo ki nan pèp Izrayèl la. Jezi se te wè nan Islam kòm yon précurseur a Muhammad, ak Mizilman yo ki te kwè ki te te predi nan ap vini Sen an. [5] [7]

Kont lan koranik nan Jezi kòmanse ak yon ¶, Ki dekri nesans la manman l ', Mari,, ak sèvis li nan lavil Jerizalèm tanp lan, pandan y ap anba swen nan pwofèt la, ak prèt Zakari, ki te li se papa Jan Batis la. [8] koran la lè sa a, ale sou dekri KONSEPSYON Jezi a. Ki moun koran eta Mari a te chwazi pa Bondye sou fanm yo nan tout mond yo, konswa Jezi pandan y ap toujou yon jenn fi.

Mari te Retrè nan tanp lan, kote li te vizite pa zanj Gabriyèl nan (arab: Jibrail). Bay nouvèl yo kontan nan yon apa pou Bondye yo se [9] koran eta a ki Bondye te voye mesaj la nan zanj Gabriyèl nan kay Mari sa a, Bondye te gen Emeritus Mari nan mitan fanm yo nan tout nasyon yo. Mari zanj lan te di tou ke li ap akouche nan yon apa pou Bondye yo te rele Jezi, ki moun ki pral gen yon gwo pwofèt, ki moun Bondye va ba Levanjil la. Zanj lan Pli lwen Mari di Jezi ap pale nan anfans ak matirite epi yo pral gen yon konpayon mache dwat devan Bondye nan syèl la. Lè yo te nouvèl sa a yo bay Mari, li te mande zanj lan ki jan l 'te kapab vin ansent, gen yon pitit Lè pa te gen okenn moun manyen li [10] reply la nan zanj lan kay Mari te, Menm si sa:. Allah createth sa li willeth: Lè li menm ki dekrete yon plan, li di l men l ',' se pou ou, 'epi li se! . [11] koran la, se poutèt sa, eta sa Jezi te kreye soti nan zak la nan volonte Bondye. Koran la konpare sa a kreyasyon mirak nan Jezi ak kreyasyon Adan, kote Bondye te kreye Adan pa zak li nan volonte (kun-fa-Yakun, sa vle di Se pou epi li se). [12] Dapre Pou koran la, menm repons la te bay kesyon an nan Zakari, Lè m 'te mande ki jan, madanm li, Elizabeth, te kapab vin ansent yon ti bebe kòm li te fin vye granmoun. [13]

The Quran narrates the virgin birth of Jesus numerous times. The Quran states that, Mary while traveling in the desert of Bayt Lahm (Bethlehem) was overcome by the pains of childbirth, during her agony and helplessness, God provided a water stream under her feet from which she could drink. Furthermore, as she was near a palm tree, Mary was told to shake the trunk of the palm tree so that ripe dates would fall down from which she could eat and be nourished. Mary cried in pain and held onto the palm, at which point a voice came from beneath her, understood by some to refer to Jesus, who was yet in her womb, which said Grieve not! Your Lord has provided a water stream under you; And shake the trunk of palm tree, it will let fall fresh ripe-dates upon you. And eat and drink and calm thy mind. That day, Mary gave birth to her son Jesus in the middle of the desert.

Forty days later she carried baby Jesus back to her people. The Quran goes on to describe that Mary vowed not to speak to anyone that day, as God was to make Jesus, who Muslims believe spoke in the cradle, perform his first miracle. The Quran goes on to narrate that Mary then brought Jesus to the temple, where immediately she was ridiculed by all the temple elders. Zachariah believed in the virgin birth and supported her. The elders accused Mary of being a loose woman and having touched another man while unmarried. In response, Mary pointed to her son, telling them to talk to him. They were angered at this and thought she was mocking them by asking them to speak with an infant. It was then that, God made the infant Jesus speak from the cradle and he spoke of his prophecy for the first time. He said, which are verses 19:30-33 in the chapter of Mary in the Quran:

He said: I am indeed a servant of Allah: He hath given me revelation and made me a prophet;

Koran eta yo ke Jezi te ede pa yon gwoup nan disip ki te kwè nan mesaj Jezi a. Pandan ke yo pa nonmen disip yo, koran an fè sa ki bay yon sikonstans kèk nan Jezi t'ap mache bay mesaj mesaj la ak yo. Koran la mansyone nan chapit 3, vèsè 52-53 la a, se disip yo soumèt nan konfyans nan Bondye a Islam:

Lè Jezi te jwenn gen plis konfyans sou pati yo m 'te di: Ki moun ki pral moun k'ap ede mwen a (travay la nan) Ala? Di disip li yo: Nou se moun k'ap ede Allah a: Nou kwè nan Allah, ak ou rann temwayaj ke nou se Mizilman.

Disip pi long nan naratif Jezi a ap ankouraje patisipasyon yo lè yo mande pou yon tab Laden yo dwe voye nan syèl la, pou prèv plis ke Jezi se t'ap anonse bon mesaj la vre. Istwa sa a karakteristik nan chapit 5, vèsè 112-115:

Gade! disip yo, te di: O Jezi, pitit gason Mari ka ou Seyè voye desann nan nou yon seri tab (avèk laliman) soti nan syèl la!? Jezi di: Allah Laperèz, si nou te gen konfyans.
Yo te di: Nou sèlman vle manje ladan l 'ak satisfè kè nou, epi yo konnen se ou menm ki tout bon te di nou verite a, e ke nou tèt nou yo ka temwen devan mirak la.
Jezi di pitit gason an nan Mari: O Allah, Seyè nou an Voye ban nou soti nan syèl la yon seri tab (avèk laliman), ke gen pouvwa pou pou nou - pou premye a ak dènye a nan nou - yon festival solanèl ak yon siy lwen ou;! ak Bay pou aliman nou an, pou ou ye Sustainer a pi bon (nan bezwen nou). 
Allah te di: Mwen pral voye li desann bò ou: Men, si nenpòt nan ou apre ke lafwa pran pozisyon kont, mwen pral pini l 'ak yon penalite sa yo kòm mwen pa t' voye yon bann move sou nenpòt nan youn nan mitan tout pèp yo.

Tèks kategorikman refize nosyon de krisifiksyon oswa lanmò atribiye nan Jezi yon lè nan Bib la. [5] [20] koran eta a ki moun (sètadi, jwif yo ak Women) t'ap chache touye Jezi, men Yo pa t 'sou yon kwa ni touye l', byenke Sa a te fè fè a parèt sou yo. Mizilman kwè Jezi pa te kloure sou kwa Sa men olye, mwen te leve soti vivan pa Bondye jouk nan syèl la. Sa a se ogmante konprann li vle di nan kòporèl Asansyon.

Yo te di ke (nan vante), Nou touye Kris la Jezi, pitit gason Mari, Messenger nan Allah - Men, yo touye l 'pa, ni kloure sou kwa l', men se konsa li te fè fè a parèt, epi yo ladan l 'Moun ki diferan yo plen ak dout, ki pa gen okenn konesans (Un sèten), men se sèlman konjekti yo swiv, pou nan yon garanti yo touye l 'pa: -
Non, Allah fè l 'leve jouk tèt li, li Allah se yon pakèt afè nan pouvwa a, Wise; -

Diskite sou rèv la vle Moun sa yo ki entelektyèl ki te refize Krisifiksyon an, ansiklopedi a Islam ekri:

Refi a, Anplis de sa, se nan akò pafè Avèk lojik a nan koran la. Istwa yo biblik repwodwi nan li (eg, Jòb, Moyiz, Jozèf elatriye.) Lè epizòd sa yo ki gen rapò ak istwa a nan kòmansman an nan Islam demontre ke li se pratik Bondye a (sunnat Allah) fè triyonf konfyans finalman sou fòs yo nan sa ki mal ak advèsite. Se konsa, se vre wi ak difikilte vini fasilite (XCIV, 5, 6). Paske, se Jezi mouri sou kwa a ta gen te vle di triyonf la nan bouro li a, men vèrse nan révandiké yo ke yo Sèrtèneman echwe: vre wi Bondye ap defann Moun ki kwè (kseui, 49). Li te konfonn kav yo nan lènmi yo nan Kris la (III a, 54).




#Article 41: Tranzisyon Izrayèl (100 words)


Tranzisyon Izrayèl se yon peryòd biblik kote pèp Izrayèl la te fè Bondye demand sa a : Nou bezwen yon wa pou dirije nou tankou tout lòt nasyon yo.

Avan tan sa, Izrayèl te yon teyokrasi. Douz tribi (12) Izrayèl yo pat gen yon sengilè chèf imen anpatikilye. Pwofèt Samièl chwazi Sayil kòm premye wa pou Izrayèl. Lè wa Sayil dezobeyi Li, Bondye rache kouwòn nan soti sou tèt Sayil. Li kòmande Samièl pou li ale chèche yon lòt wa pou Izrayèl pami mitit Izayi yo. Pwofèt la chwazi David pou dèzyèm wa Izrayèl, malgre David te tou jèn gason.




#Article 42: Monoteyis (146 words)


Monoteyis (derive de grèk μόνος [monos] yon sèl ak θεός [teyos dye) se kwayans relijye osinon filozofik ki rekonnen egzistans yon sèl dye (opoze a politeyis), egalman diferan ak (panteyis).

Anpil nan relijyon plis popile nan lemond, jodi-a, se group relijyon monoteyis.

Monoteyis se yon moun ki kwè monoteyis.

Li entèresan pou endike la, nan krisyanis, Bondye manifeste an twa distenk ekspresyon : Bondye Papa ki nan syèl la, Bondye Pitit la (i.e. Jezikris), e Bondie Sent Espri-a. Ki reyini kòm Youn nan yon Sent Trinite. Yon sèl Bondye. Youn nan aksyon, nan pawòl, san kontradiksyon, san varians.

Reljyon Pèp Mizilman yo, ki rekonèt Ala kòm sèl dye.

Relijyon jwif yo, ki rekonèt Yawey (Jewova) kòm sèl dye.

Zoroastris se premye relijyon monoteyis, nan End.

Mitrais sete relijyon monoteyis nan End ak Ewòp.

Atonis sete relijyon monoteyis nan ansyen Ejip.

Sikis se relijyon monoteyis nan End.




#Article 43: Teyokrasi (160 words)


Teyokrasi se yon sistèm gouvènman kote dirijan se lidè relijye (osinon yon gwoup lidè relijye). Lide jeneral la nan yon teyokrasi se pou mete Bondye an chaj. Pou mete li nan yon lòt sans, « Se sèl Bondye ki sèl chèf ».

Gouvènman mòmon sete yon teyokrasi nan diznevyèm syèk Ozetazini.

Avan Tranzisyon Izrayèl, Izrayèl te yon veritab teyokrasi. Douz (12) tribi Izrayèl yo pa te gen okenn chèf anpatikilye. Yo te depann de profèt yo, jij yo, ak prèt yo pou di yo kijan Bondye vle yo viv. Nan sans sa, Yawey, Bondye Izrayèl, te wa Izrayèl tou.

Jodi-a, kèk gouvènman, tankou gouvènman Iran, konsidere pa kèk moun kòm yon teyokrasi. Malgre Iranyen yo gen yon prezidan eli, men gen yon gwoup eklezyastik ki gen gwo pouvwa. Desizyon pa fèt nan peyi a si ke yo menm yo pa bay akò yo. Aprè yo fin bay akò pa yo, se lè sa balon an pase al jwenn politisyen yo.




#Article 44: Islamis (610 words)


Islam se yon monoteyis Abrahamic relijyon ak atikile pa koran la, yon tèks konsidere ke aderan li yo yo dwe pawòl Bondye a motamo nan Bondye (arab: الله Allah) ak yon bagay ke ansèyman yo ak egzanp normatif (yo rele Sunnah a ak konpoze de adit) nan Muhammad, konsidere ke yo fè pwofèt la sot pase yo nan Bondye. Yon pratikan nan Islam yo te rele yon mizilman.

Mizilman kwè sa a, Bondye a se youn ak inik ak bi pou yo egzistans la se bay renmen ak sèvi Bondye. Sa Mizilman kwè Islam tou se vèsyon an konplè epi inivèsèl nan yon konfyans orijinèl revele ke te nan anpil fwa ak kote anvan, avèk tou atravè Abraram Moyiz, li Jezi, moun yo te Konsidere mesaj pwofèt yo. Yo kenbe mesaj anvan ak revelasyon yo te pasyèlman chanje oswa pèvèti sou tan, men Konsidere koran la yo dwe Tou de inaltere la ak revelasyon final la nan Bondye. Konsèp ak pratik relijye gen ladan poto yo senk nan Islam, Ki se konsèp debaz ak zak obligatwa pou adore, ak Apre lalwa Islamik, Ki moun lan manyen sou Pwatikman aspè chak nan lavi yo ak sosyete a, bay konsèy sou sijè multiples soti nan bankè yo ak byennèt sosyal, lagè ak anviwònman an.

Majorite nan yo se Mizilman Sunni, yo te 75-90% nan tout Mizilman. [8] rèd nan dezyèm pi gwo, chiit, fè moute 10-20%. Plis abitan Mizilman-Majorite peyi a se lakay Endonezi 12.7% de Mizilman nan mond lan ki te swiv pa Pakistan (11.0%), Bangladèch (9.2%), ak peyi Lejip (4.9%). [10] minoritè dimensionnable yo tou yo te jwenn nan Zend, peyi Lachin , Lawisi, ak kèk pati nan Ewòp. Avèk About 1.6 1.7 milya dola disip oswa 22 a 24% moun nan popilasyon latè a, Islam se dezyèm pi gwo a ak youn nan relijyon yo plus ap grandi nan mond lan.

Pifò konplè serye Islam nan konsèp debaz se monoteism, ki rele Tawhid (arab: توحيد). , Se Bondye ki dekri nan chapit 112 nan koran la kòm: [25] Di: se Bondye li ye, Youn la ak sèlman, Bondye, Etènèl la, absoli a, li vin fè pa, ni se li anjandre, Epi pa gen tankou l l '. (112:1-4) Mizilman yo repouse doktrin nan Trinité kretyen nan la ak divinite nan Jezi, Konparezon li nan politeyis, men asepte Jezikri kòm yon pwofèt. Nan Islam, Bondye di a se pi lwen pase tout konpreyansyon ak Mizilman pa oblije visualized Bondye. , Se Bondye ki Dekri epi refere yo bay nan non Sèten oswa atribi, ki pi komen ke yo te Al-Rahman, sa vle di swayan nan ak Al-Rahim, sa vle di Mercl la (Gade Non Bondye a nan Islam). [26] a

Mizilman kwè ke se kreyasyon nan tout bagay nan linivè a te pote nan yo te dapre lòd absoli Bondye a 'Fè' ak kidonk li se. [27] [28] ak Sa bi pou yo egzistans la se bay renmen ak sèvi Bondye. [2] [29] li se wè li kòm yon bondye ki anplwaye Reponn Chak fwa yon moun ki nan bezwen oswa detrès rele l '. [27] [30] pa gen okenn intermédiaires, tankou pè, pastè, yo kontakte Bondye ki deklare Nou se pi pre l' pase (l ') jugulèr venn [31]

Allah se yon tèm la ki pa gen okenn pliryèl oswa sèks itilize pa Mizilman ak arab ki pale kretyen ak jwif referans Bondye, pandan y ap ʾ ilah (arab: إله). Se yon tèm ke yo itilize pou yon Divinite oswa yon bondye an jeneral [32] Lòt ki pa Arab Mizilman ta ka sèvi ak non diferan, leplis ke yo Allah, pou Tanrı egzanp nan Tik oswa Khoda nan Pèsik




#Article 45: Oligachi (209 words)


Yon gouvènman sistèm kote tout biznis peyi-a regle pa yon ti group minorite se yon oligachi. Mo grèk ολιγαρχία, dekonpoze an akiya (govènman) ak olig (minorite). Nan kalite gouvènman sila, minorite sa se yo ki sèl chèf, se yo ki kontrole domèn ekonomik, se yo ki an chaj transmision infòmasion, afè entènasional, etc. Ki la koz, souvan, jounalis klasifie minorite sa kòm klas elite peyi-a. Nan yon oligachi, souvan gen tansion. Yon tansion ki rezilte paske, pliziè fwa, majorite peyi-a reziste pouvwa klas elite sa. Elite yo yo-menm, fè tout sa ki fezab pou yo konsolide pouvwa yo. Yon sitiasion ki souvan tèmine pa de (2) rezilta. Youn, class elite-a ka peze pi di, masakre, kidnape (oubien fè disparèt) pòsion nan majorite-a ki fè plis bri (i.e. revolte kont etablisman) pou yo ka kontinie kenbe pouvwa. Lòt rezilta se sa, pafwa, majorite-a ka reyisi nan opozision yo kont minorite-a; souvan majorite sa dechouke, touye, patikilie enpòtan pèsòn pami elite yo diran tranzision an. Sa se yon gouvènman sou egwi! Toupandan moun sa yo pa chache yon fason pou yo debouye yo, trouve yon solision tou de pati kapab tolere, fòme yon demokrasi, ak chak revolision, y'ap kontinie touye len ak lòt pou jis kan yo elimine len ak lòt.




#Article 46: Tabak (259 words)


Tabak se yon zèb, yon pwodui sikotwòp manifaktire ki te fè soti nan fèy sèk nan plant tabak komen (Nicotiana tabacum), yon espès natif natal nan Amerik Santral ki fè pati botanik Nicotiana (fanmi: Solanaceae).

Itilizasyon tabak vin gaye toupatou atravè mond lan kòm yon rezilta nan dekouvèt Amerik la. Maketing li se souvan yon monopòl leta e sijè a taks ki varye anpil ant peyi yo.

Tabak rann trè depandan e konsomasyon li yo ki responsab pou prèske 6 milyon moun mouri nan yon ane atravè lemond nan ki 600,000 ki pa fimè ekspoze a lafimen. Anpil maladi yo lye nan fimen (maladi kadyovaskilè ak kansè).

Nicotiana yo se yon plant nitrofil neotropikal ki soti nan rejyon cho e mande pou tè ki rich avèk Humus. Tanperati a ak nati a nan tè yo jwe yon wòl preponderant sou pwopriyete tabak la : kilti a ka fèt sèlman ant tanperati ki sòti nan 15 ° C a 35 ° C, 27 ° C konstitye yon ideyal pou eklere a nan plant yo. Yo estime pati ki plante nan mond la a 5 milyon ekta, sitou nan Azi ak Amerik, byenke plastiti relatif li yo pèmèt yo dwe kiltive ant 60 degre latitid nò ak 40 degre latitid sid. Degre nan matirite ak metòd la nan rekòlte fèy yo esansyèl ak detèmine faktè pou destinasyon yo. Anba-matirite, fèy yo se pou sigarèt kapsil. Rekòt pa fèy ka dire plis pase yon mwa, fèy rekòlte youn pa youn depann de matirite li, poutan rekòt pa tij yo fèt pi vit.




#Article 47: Demokrasi (410 words)


Derive de Grèk demokratia, entèprete kòm gouvènman pa pèp la. Demokrasi, san dout reprezante youn nan kouwòn akonplisman nan efò lòm pou li gouvène tèt li. Toutfwa, demokrasi pa yon solisyon jeneral ke youn dwe aplike ak tout sityasyon. Se obligasyon chak nasyon pou chache yon gouvènman fonksyonèl ; yon gouvènman ki fè sans pou patikilye sosyete an konsiderasyon an.

Nan teyori, yon demokrasi se yon gouvènman kote se pèp la ki sou pouvwa. Sa pa vle di se yon gouvènman kote tout moun fè sa yo vle. Si ou bezwen yon gouvènman kote ou ka fè sa ou vle, sa ou bezwen an se pa yon demokrasi, pa menm yon gouvènman, men yon anachi. Pou adrese malantandi sa, atis ayisyen, Jozèf D. Laroz (Joseph D. Larose), nan yon chan rele Demokrasi, pwopoze koze sa a fanatik li yo : 

Kle ide a la se, « respekte lalwa aplike ». Pou mete pèp la sou pouvwa, nan yon demokrasi, fòs de laj popilasyon, sa souvan akonpli pa reprezantan eli. Eleksyon fèt kote pèp la chwazi moun yo vle reprezante yo nan gouvènman ; reprezantan sa yo menm pwodui, oubyen reafime lòd gouvènans peyi a. Lòd gouvènans, oubyen angajman sa, souvan se yon lwa konstitisyonèl. Se obligasyon sitwayen peyi a pou yo obeyi konstitisyon sila, « pou respekte lalwa aplike ». 

Kalite gouvènman sa, an menm tan, dwe konsidere tout sèktè nan yon sosyete. Toupandan tout moun santi ke ide ak opinyon pa yo enpòtan, ke yo reyèlman reprezante nan gouvènman, yo santi yo gen yon obligasyon pou sipòte aktivite gouvènman. Si gouvènman klèman reprezante totalite popilasyon sa, lòd gouvènman avèk tan, vin pi solidifye. Lè lòd konstitisyonèl byen etabli, chak eleksyon pou chanjman nan gouvènman vin fasil, dèske lòd ki gouvène chanjman sa yo fèman etabli.

An rezime, yon demokrasi se souvan yon gouvènman konstitisyonèl, avèk reprezantasyon ki soti nan tout seksyon nan sosyete. Kote pèp la rezève dwa yo pou chanje reprezantan sa yo a moman ke yo santi moun sa yo p'ap sèvi enterè yo, oubyen enterè peyi a ankò. Se yon gouvènman ki twouve fòs li nan abilite sitwayènte peyi a pou yo respekte lwa, kòm pwòp reprezantan yo yo-menm te chwazi etabli li. Kote limite modifikasyon nan lwa fèt sèlman pa kò gouvènman chwazi pa pèp la pou jere lwa.

Tout moun gen dwa mande chanjman nan gouvènman. Sepandan, malgre diferans pwòp opinyon pa yo konsène lòd konstitisyonèl, tout moun dwe, « respekte lalwa aplike ».




#Article 48: Kap Ayisyen (komin) (149 words)


Kap Ayisyen (oubyen “Okap”; nan franse: Cap-Haïtien) se yon vil nan peyi Ayiti. Liberatè peyi Ayiti Tousen Louvèti te fèt nan Okap sou 20 me 1746.

Komin sa a se souprefekti an pou awondisman an ki gen mem non.

Komin sa a se chèflye an pou depatman Nò.

Dezyèm vil peyi Ayiti, nan Nò peyi a. 

Okap se yon vil ki gen yon pò ki sitiye sou kòt septantriyonal Repiblik Ayiti epi ki te konsidere tankou nan XIXe syèk la tankou pò nan Ayiti.

Vil sa sitiye sou kote lwès bè Kap Ayisyen an, nan anbouchi   ki domine li sou plis ke 718 mèt altitid. Sou kote lwès lan aglomerasyon Kap Ayisyen nou jwenn bè Lakil.

Kap Ayisyen lontan yo te rele li Kap-Fransè oubyen Kap-Enri.
 
Istwa vil sa kòmanse nan tan kolonizasyon. Istwa rakonte anpil bagay sou wòl vil sa te jwe nan lagè pou endepandans peyi a.




#Article 49: Konstitisyon (344 words)


Yon konstitisyon se yon dokiman ki rasanble totalite lòd ki byen etabli nan yon peyi sou gouvènman konstitisyonèl, (e.g. yon demokrasi reprezantativ, kèk wayòm, yon eta ki depandan sou yon lòt pi gran pouvwa, yon inyon, elt.). Lòd sa yo relativman pèmanan, dèske chanjman nan yo nesesite kolaborasyon yon gran majorite nan moun ki konsène yo, nan tout branch gouvènman, oubyen tout reprezantan legislatif nan gouvènman.

Gen yon provèb ki soti pami pèp ayisyen an, ki di, « Konstitisyon se papye, men bayonèt se fè ». Itilize souvan pou endike ke, lè yon konstitisyon pa gen dan, lè lòd konstisyonèl yo pa respekte, moun ki kapab kanpe sou zam yo pran zam, e moun ki gen resous achte pouvwa ; sitwayen odinè yo ak pòv yo menm rete a zewo.

Reyèlman, yon konstitisyon se « lalwa aplike ». Aplike ak tout pèp la, san eksèpsyon pou pèsòn. Nan yon demokrasi, pa egzanp, menm lòd ki apliké pou pòv k’ap mande charite nan lari a, se men lòd ki pou Prezidan. Si gouvènman ki etabli lwa refize obeyi li, kiyès ki sipoze, rès sitwayènte peyi a pa gen rezon pou ba lalwa okenn enpòtans.

Nou ka di, « yon konstitisyon se yon dokiman ki gen anpil enpòtans si li se yon dokiman lejitim ». Lè yon gouvènman respekte pwòp lwa konstitisyonèl li etabli. Lè chanjman nan konstitisyon an fèt pa pwosesi lejislatif lejitim byen ouvè. Lè pa gen oken konfli nan gouvènman ak pwovizyon konstitisyonèl yo. Tout sitwayen yon peyi twouve rezon pou yo swiv lòd konstitisyon an, pou yo « respèkte lalwa aplike ». 

Nan vrè sityasyon sa egziste tou. Si yon gouvènman pa gen rèl nan do li. Si li se yon gouvènman soup. Si lajistis vini ak yon pri ; pòv pakapab jwenn jistis. Si gouvènman pa kabab swiv lòd konstitisyonèl ki deja etabli lè pèp la mande yon chanjman. Konstitisyon peyi sila, valè lòd moun sa yo, pa anyen plis ke yon fèy papye ak lank sou li.

Ayiti konnen anpil vèsyon konstitisyon li. Ou mèt li dènye vèsyon konstitisyon 1987.




#Article 50: Lengwistik (178 words)


Lengwistik se etid lanati e strikti lang, pa egzanp, lengwistik kreyòl ayisyen.

Lengwistik la se yon disiplin 

Kontrèman, lengwistik la deskriptiv lengwis se limite dekri lang lan kòm li se epi yo pa jan li ta dwe.

Gen temwayaj nan refleksyon sou langaj lan depi antikite avèk filozòf tankou Platon. 
Sepandan, nou dwe rete tann jiskaske ventyèm syèk la yo wè yon apwòch syantifik alantou reyalite yo nan lang yo.

Ferdinand de Saussure te anpil kontribye nan deskripsyon langaj ak lang, notaman avèk enfliyan Cours de linguistique générale (1916) ki te vin tounen yon klasik nan domèn sa a. ak enpoze   konsepsyon la estriktirèl nan langaj ki lajman domine lengwistik kontanporèn
malgre konfli lekòl. Martinet tou kontribye nan disiplin sa a ak travay li  Éléments de linguistique générale ki prezante diferan fè lang. Nou ka egalnman site Noam Chomsky mete fondasyon yo nan lengwistik jenerativ, ki se yon modèl pami lòt.

Ka travay la deskriptif nan lengwistik dwe fè selon twa aks prensipal ː

Lengwistik teyorik se souvan divize an domèn separe ak plis oswa mwens endepandan : 




#Article 51: Labapen (227 words)


Labapen se yon plant ki soti nan fanmi Artocarpus Altilis. Li se yon fwi komestib. Pye bwa ki bay labapen an kapab grandi rive wo, jiska 5-6 mèt

Listwa rapòte ke lè blan yo te rive sou zile a pou la premyè fwa, yo we yon fwi ki sanble ak sa yo rele nan lang franse a “arbre a pain”.  Lè yo  wè fwi a yo di “men labapen”; men an realite, se pat fwi yo te konnen an, men yon fwi ki genyen anpil resanblans e ki soti nan menm fanmi ak labapen.  Fwi ki rele labapen dapre yon tradiksyon franse-kreyol de arbre a pain rele nan kreyòl Ayisyen “lam veritab”.

Fwi ki rele labapen an Ayiti a gen menm aparans ak lam veritab. Diferans la se lè fwi a louvri. Lèl louvri l li tankou sa yo rele Jakye a ki soti nan menm fanmi a toujou. Li gen plizyè grenn labapen andan l.    

Genyen plizye fason moun ka manje labapen. Li kapab fe gratine, boulèt, ajoute nan vyann, legim ak anpil lòt resèt ankò. Pou tou sa yo, fok li bouyi avan. apre li finn bouyi, retire po mawon ki sou li a avan manjel ou bien prepare resèt ak li. 

Li se yon fwi ki vreman bon. Li chaje ak vitamine epi proteine. An Ayiti anpil moun manje l nan maten tankou dejene.Lamveritab




#Article 52: Istwa Ayiti (1428 words)


Nan orijin nan, peyi Ayiti a, sa vle di «Pèl tout Antiy yo», sete lik te peple pa Tayino yo oubyen Arawak, pèp semi-sedantè pasifik. Lè Kristòf Kolon akoste li pou  premye fwa a sou 6 desanm 1492, peyi a te konte pwobableman plizyè santèn milye abitan yo.

Kolon touswit reklame zile a pou kouwòn panyòl, nonmen li La Isla Española (Island nan Panyòl), pita nan laten (Ispanyola) se pa te non zile Ayiti a sa. Enfliyans franse yo te kòmanse an 1625, aprè Kasik Anri te fin libere zile a anba jouk panyòl yo fòme yon lame endijèn ki te pran kontwòl lès se panyòl yo te konn pale se yon kominote endyen ak afriken lè Fransè vin bezwen pran kontwòl sou lame sa a li te sèvi ak sòlda l yo tankou  Dessaline, François Capois ki te antrene pa kouzen li José Capois ki te yon lyetnan nan lame endijèn nan Vil Izabela Kristòf Kolon te konstrui a te vin rele Saint-Domingue pa Gouvènè Nicolás de Ovando apati 1660 fransè yo vin rele tout zile a Sen-Domeng. Soti nan 1697, pati lwès zile a te franse ak pati lès la te panyòl men se pa t kolon panyòl yo te ye se te Indigjèny espányòl-io Men fransè yo te enfiltre Toussaint nan lame endijèn nan. Ayiti te vin youn nan pi rich koloni Lafrans yo, ki te pwodui kantite vas nan sik ak kafe epi depann sou yon sistèm esklav brital pou travay ki nesesè yo. Sèmante nan Seremoni-an nan Bwa Kayiman, lame endijèn nan ini ak esklav afriken yo pou leve kanpe kont abi fòs etranje yo te ap fè yo revòlte an 1791 ak aprè deseni nan batay repiblik endepandan Ayiti a te ofisyèlman pwoklame an 1804.

Aprè long demach yo e yon long travèse nan lanmè, Kristòf Kolon al abòde anfen 12 oktòb 1492, swasanndis (70) jou aprè depa li sòti Palos nan Espay, youn nan zile Bahamas, Guanahani, ke li nèk rele San Salvador (Sen Sovè) nan souvni san dout pou manke peri manje nan travèse li lanmè a. Li dekouvri Kiba jou ki te 26 oktòb. Nan dat 5 desanm, li nèk jete lank nan fon yon bae ki, nan lonè yon sen pou jou a, non li sete Sen-Nikola. Li te vini pou dekouvri sa ki, te rele, Ahatti Qisqeyaha Bohio ki ap vin aprè endepandans retounen rele Ahyti.

Kristòf Kolon batize tè sa a, Ispayola (« Ti Espay »). Nan  dezyèm vwayaj li an 1493, li al fonde premyè vil ewopeyen an ki pou Nouvo Mond lan, batize Izabela e li al te enstale li. Aprè yo fin kòkòy senk (5) kasik yo ki tap dirije yo peyi a, Panyòl yo mete-anba bourike otoktòn yo nan travay fòse yo anfen chèche lò nan min yo. Nan mwens ke ven-senk (25) an yo, popilasyon endyen yo te ap diminye akòz esklavaj la e bann maladi pèpè pa konkeran yo.

Gouvènè tounèf lan Nicolás de Ovando tante li nan kòmansman 1503 pou li fè vini debann Nwa Afriken pou ranplase  Bohiono yo. Yon bann pati nan esklav nwa yo ki ke yo te depòte yo bò zile orijinè yo a Dahomey men tou pou  Ginen e pou Nijerya, sa ki eksplike enpòtans pou kilt vodou a an Ayiti (kilt vodou se orijinè pou Dahomey e  pratike l tou nan  Nijerya).  trèt tou otorize nan lane 1517 pa Charles Quint, ki entèdi li ofisyèlman kenz an pita, anvan menm lèt Veritas ipsa ki pou Paul III.

Vil ki pou sid, Santo Domingo, te vin pò ki pou depa pou kolonizasyon nan Nouvo Mond. Panyòl enpòte nan kantite ki pou chwval, boven e kochon ke yo lage nan libète, paske yo gen zizirit ke pou lò. Kòmansman 1530, Zile a kòmanse vin p ap rapòte. Panyòl konsantre efò yo a nan pati lès zile a ki gen ankò tikras lò e abandone ansuit lwès e Kasik Anri ak lame endijèn ni an vin bat yo e zile a te konnen premye endepandans li.

Vag siksèsiv nan migran arawak, k ap deplase nò soti nan delta a Orinoco nan Amerik disid, rete zile yo nan Karayib la. Anviwon A. 600, Tayino a, yon kilti arawak, te rive sou zile a, deplase moun ki te abite anvan yo. Yo te òganize nan kasika yo (chèfri), yo chak te dirije pa yon kasik (chèf).

Kristòf Kolon te etabli règleman an, La Navidad, touprè vil la mki vin Kap Ayisyen jounen jodi a. Li te bati ak bwa   bato li yo ki te fè nofraj, Santa María, pandan premye vwayaj li nan mwa desanm 1492. Lè li te retounen nan 1493 sou fezyèm vwayaj li li te jwenn tèt li detwi ak tout 39 kolon touye. Isabella  nan 1493. Kapital koloni an te vin Santo Domingo amn 1496, sou kòt lwès sid la nan Zile Ayiti a. Panyòl la tounen nan lwès Ispanyòl nan 1502, etabli yon aranjman nan Yaguana touprè modèn jou Leogane. Yon règleman dezyèm te etabli nan lane 1504 rele Puerto Real touprè modèn Fort Liberty - ki nan 1578 te relwe nan yon sit ki touprè ak chanje non Bayaha.

Aprè rive nan Ewopeyen yo, popilasyon endijèn La Hispaniola a te soufri anpil nan touprè disparisyon, nan petèt ka ki pi mal la nan depopilasyon nan Amerik yo. Yon ipotèz souvan aksepte mòtalite a segondè nan koloni sa a nan pati nan maladi Ewopeyen an ki natif natal yo pa te gen okenn iminite. Yon ti kantite Tayino yo te kapab siviv ak mete kanpe ti bouk yon lòt kote. Panyòl enterè nan Ispanyola te kòmanse dekouraje nan ane 1520 yo, kòm plis likratif lò ak depo an ajan yo te jwenn nan Meksik ak Amerik disid. Aprè sa, popilasyon Panyòl la te grandi nan yon vitès dousman. [Sitiyasyon ki nesesè]

Règleman an nan Yacanagua te boule nan tè a twa (3) fwa nan li jis sou yon egzistans syèk lontan kòm yon aranjman panyòl, premye pa pirat franse nan 1543, ankò sou 27 me 1592, pa yon pati 110 ateri fò ki sòti nan yon bato kat Anglè naval eskadwon ki te dirije pa Christopher Newport nan bato dragon an Golden, ki te detwi tout kay 150 nan règleman an, e finalman pa Panyòl yo tèt yo nan lane 1605, pou rezon ki etabli anba a.

Nan 1595, Panyòl la, fristre pa rebelyon an ven ane nan matyè Olandè yo, fèmen pò lakay yo nan anbake rebel soti nan Netherlands yo, koupe yo nan pwovizyon yo sèl kritik ki nesesè pou endistri herring yo. Olandè a reponn pa Sourcing founiti sèl yo soti nan Amerik Panyòl kote kolon yo te plis pase kontan nan komès. Se konsa, gwo kantite komèsan Olandè / pirat yo te komès Anglè yo ak franse frè komès sou kòt yo aleka nan Ispanyola. Nan 1605, Espay te fache ke koloni Panyòl sou nò ak lwès peyi nan zile a pèsiste nan pote soti echèl gwo ak komès ilegal ak Olandè a, ki moun ki nan tan sa a te goumen yon lagè nan endepandans kont Espay an Ewòp ak angle a, ak trè dènye eta lènmi, e konsa deside fòse moun yo pi pre lavil la nan Santo Domingo. [5] Aksyon sa a, ke yo rekonèt kòm Devastaciones de Osorio a, te pwouve dezas; Plis pase mwatye nan kolon yo reenstale mouri nan grangou oswa maladi, plis pase 100,000 bèt yo te abandone, e anpil esklav chape. [6] Senk nan ki deja egziste koloni yo trèz nan zile a te britalman te kraze pa twoup Panyòl ki gen ladan koloni yo de sou teritwa a nan prezan-jou Ayiti, La Yaguana, ak Bayaja. Anpil nan moun ki rete nan batay, chape nan forè a, oswa kouri ale nan sekirite nan pase bato Olandè yo.

Sa a aksyon Panyòl te kontreproduktiv kòm angle, Olandè, ak franse pirat yo te kounye a lib yo etabli baz sou abandone nan zile a nò ak lwès, kote bèt sovaj yo te kounye a abondan ak gratis. Nan 1697, apre deseni de batay sou teritwa a, Panyòl la sede pati lwès la nan zile a franse a, ki moun ki kounye a yo rele li Saint-Domingue. Saint-Domingue devlope nan yon koloni trè likratif pou Lafrans. Ekonomi li te baze sou yon endistri sik travay-entansif ki repoze sou kantite vas nan esklav Afriken yo. Pandan se tan, sitiyasyon an sou pati nan Panyòl nan zile a deteryore. Tout anpi Panyòl la te plonje nan yon kriz ekonomik gwo twou san fon, ak Santo Domingo te anplis frape pa tranblemanntè, siklòn ak yon rediksyon popilasyon.




#Article 53: Pòtoprens (awondisman) (250 words)


Pòtoprens se kapital nan peyi Ayiti. Li se komin ki gen plis moun. Vil la genyen 2 470 762 moun. Pòtoprens se chèflye depatman lwès ak awondisman Pòtoprens. 

Li te gen non Port-républicain pandan revolisyon fransèz la. Vil la te devaste nan Tranblemanntè 12 janvye 2010 la, ki te gen yon mayitid 7.3 sou Echèl Richter. 

Vil Pòtoprens te fonde nan lane 1749 pa yon kolon franse ki te rele Joseph Randot ki te abite nan abitasyon Randot nan Bèlè. Nan lane 1770 li te ranplase Kap Franse kite kapital koloni Sendomeng nan ki te detwi nan yon katastwòf.

Premye moun ki rete san zòn lan te rele vil la Pòtoprens akòz yon bato ki te konn vin nan pò a ki te rele prens lan (Le Prince, nan lang franse). Se an 1804 aprè lendepandans peyi a ke Anperè Jacques 1er te 
bay li ankò non Pòtoprens lan. Vil la te vin tounen kapital peyi Dayiti.

Komin Pòtoprens genyen pou gwosè 36,04 km2. Potòprens gen kèk rivyè ki travèse li, tankou rivyè Batad (Bâtarde) ak ravin bwat chèn (Ravine de Bois de chaîne). Vil Pòtoprens la gen 16 ti mòn ladan li. 

Daprè estimasyon IHSI (Institut Haïtien de Statistique et d’Informatique) zòn Pòtoprens layite kò li sou 152,02 km2 (sa fè 1/5 nan lajè awondisman kapital la). An 2012 li te genyen 2 470 762 moun, ki plis pase 90% awondisman an. Komin lan genyen anviwon 942194 moun kap vin landan. 

Komin Pòtoprens gen 3 seksyon kominal ladann :




#Article 54: Laviktwa (komin) (501 words)


Lavitwa se yon vil nan peyi Ayiti.

Komin sa a se nan awondisman Sen Rafayèl.

Komin orijin te batize sou non David Troy ki te chita nan 1848, men an 1952 li pran bon non an kòm komin Laviktwa.
Se yon ti vil nan peyi Ayiti  ki gen yon kapasite  34,77 km2, li  parèt aklè ak yon popilasyon 7,500 moun an 2003 ak yon Dansite pou 215 moun pa km2. Li konsidere kòm yon zòn neglije an Ayiti sitou pou pozisyon jewografik li. Li sitiye bò nò ak Sèka Kavajal, Sidès nan Piyon, pou Lwès Rankit ak l'ès  Ench.

Sou plan administratif, ak politik, li depann d’Okap kòm kapital politik ak administratif kòm chèf lye depatman Nò a.

Laviktwa gen sèlman yon sèl seksyon kominal; se 1 seksyon Laviktwa. Moun ki rete lavil la pote non  Viktoryen (èn); pandan li karakterize ak plizyè abitasyon, nou ka site: Bawonsi, Gaspa I ak II, Dèfon, Mayaya, Lospinik, Difosak, Vyelaviktwa, Anwo Gwap, Granman ak Bwadom.

Laviktwa domine nan yon plenn mòn epi li genyen yon klima nòmal.

Pou anndan komin Laviktwa, Depi 1996, Ministè Edikasyon Nasyonal ak Fomasyon profesyonèl (MENFP) reprezante ak yon biwo enspeksyon lekòl. Apeprè 12 lekòl primè, 3 piblik, 8 prive ak yon kongréganis. Pou sa ki konsène segondè, gen 2 kolèj, ak yon lise. Laviktwa pa gen sant profesyonèl. Pa gen Inivèsite ak Lekòl Siperyè.

Pou relijyon, li te apeprè 23 tanp diferan pratik oswa kwayans nan Laviktwa: Katolik 5; Batis 16; Lapannkòt 1; Advantis 1, Leglis Kris la 1, epi ou jwenn lòt kote kèk Peristil Vodou.

Laviktwa pa reprezante pa Depatman sante piblik ak popilasyon. Pou koulye a, li gen yon
sant sante ki reyini kèk kondisyon ak pafwa 1 oswa 2 doktè ayisyen oswa Kiben, yon enfimyè ak apeprè 5 oksilyè ki travay nan sèvis popilasyon an. Anplis gen 1 lòt sant sante anko ki an konstriksyon nan lakou Presbitè Legliz Katolik la.

LaViktwa jouk jounen jodi a toujou pa elektrifye, men se rèv tout moun kap viv anndanl.

Pou koulye a, li 'gen 2 estasyon radyo yo (Radyo Kazimi ak radyo Viktori). Pa gen jounal  ni estasyon televizyon. Sèlman moun yo itilize mwayen konpayi telefòn Selilè yo.

LaViktwa gen de (2) rivyè yo ak kat (4) sous, 11 ponp ak majorite tiyo nan prèske tout kay, men manke dlo pou bwè.

LaViktwa sèlman gen plizyè òganizasyon popilè ak plizyè gwoupman peyizan.

Pou anndan komin Laviktwa li gen yon tribinal lapè, yon Komisarya yo ak yon prizon. LaViktwa depi kreyasyon fòs lapolis an Ayiti an 1995 pa janm konnen egzistans polisye, jouk nan moman 2012 sa.

Yo jwenn yon sant agrikòl, yon restoran. Pa gen pansyon, yon otèl, pa gen bank komèsyal, li gen sèlman yon kès popilè.

LaViktwa prèske manke tout bagay: okenn sal teyat, okenn mize. Gen yon sal sinema. Pa gen bibliyotèk. gen yon pak espòtif an move eta, ak sis (6) gagè. Pa gen moniman.

LaViktwa depi lontan pa gen fèt popilè. Li gen patwon Sent
Sesil ki fete chak ane 22 novanm.




#Article 55: Karis (komin) (117 words)


Karis se yon vil nan peyi Ayiti.
Komin sa a se nan awondisman Valyè. Li sitye nan depatman Nòdès.

Karis se sou 160 mèt altitid. Li sitye nan yon basen ak pwoteje pa mòn Meliard nan Nò, pa mòn Trainin nan Sid, Ellias Pinas de Santo Domingo nan Lès ak pa mòn Balizage de Vallieres nan Lwèst. 
Pandan sezon fredi a, Karis gen yon tanperati ki gen 40 a 50 degre Farenheit.

Karis te bati pa Reveran Pè Jean Paul Lefevre (O.M.I), yon kanadyen trè kwayan.

Ekonomi lokal la baze sou kiltivasyon nan Bannann, kafe, lacho, pwa, mayi, manyòk dous, diri ak tabak.

Prensipal moniman :

Fèt nan Karis (Sen Helene) selebre sou 18 out chak ane.




#Article 56: Dèlma (komin) (139 words)


Dèlma se yon vil nan peyi Ayiti li nan depatman Lwès e nan awondisman Pòtoprens. 

Li gen frontyè ak kat (4) lòt komin ki se ː Petyonvil, Site Soley, Pòtoprens ak  Taba.

Komin nan genyen 600000 moun ki ap viv ladan li selon dènye chif ki soti yo. 

Komin sa a gen yon sèl seksyon kominal : Saint-Martin (Sen Marten). 

Dèlma posede pi bel palè minisipal ki gen nan peyi e Ayewopò Entènasyonal Tousen Louvèti a se nan komin nan li ye tou epi majitra a rele Wilson Jeudi.

Komin Dèlma posede lekòl ki rele Saint Louis Gonzague (Sen Lwi Gonzag) klom pi gwo lekòl pou ti gason peyi a genyen, epi li gen lòt tankou Coeur de Jésus (Kè de Jezi), Mère Immaculée (Mè Imakile), Nik Nik ki konsidere pami pi bon lekòl yo ak anpil lòt ankò.




#Article 57: Lè (tan) (193 words)


Lè (tan) se yon peryòd nan tan. Senbòl moun itilize pou yon lè se h.

Genyen 60 minit oswa 3 600 segonn nan yon lè. Anplis, genyen 24 lè nan yon jou sou latè a.

Mo lè a soti nan lang fransèz la (franse: l'heure) ki soti nan yon mo laten (hora) ki soti nan yon mo grèk .

Nan plizyè sivilizasyon ansyèn yo, yon lè se te yon douzyèm pati nan peryòd ant leve solèy la e kouche solèy la. Longè yon lè t ap chanje toulejou paske longè solèy rete nan syèl la varye avèk sezon yo, setadi solèy la rete nan syèl la pi lontan nan lete pase nan livè. Ejipsyen, Endyen, Chinwa, Japonè, Women, Grèk e Jwif nan tan biblik la te itilize sistèm sa a. Jou a te komanse avèk leve solèy la - se te lè zewo. Kidonk, midi se te fin sizyèm lè a, e kouche solèy la te pase toujou nan douzyèm lè a.

Nan sistèm mòdèn, jou komanse toujou a minui, kidonk moun konte lè ki pase yo apre minui. Premye jou prentan an, solèy la leve a sizè et kouche a sizè tou.




#Article 58: Ispayola (137 words)


Ispayola te rele tou Sendomeng oswa Ayiti daprè  peryòd nan istwa. Li se dezyèm pi gwo zile Antiy aprè Kiba. Zile Ahatti Qisqeyànoh boiho sa a nan lanmè Karayib. Li gen de (2) peyi sou li : nan lwès Repiblik Ayiti ak nan lès Repiblik Dominikèn. Oswa Ayiti panyòl sou zile Ayiti a.

Kristòf Kolon te vin ak yo a te panse yo te sivilize Ispanyola se te yon non zile Ahatti Qisqeyaha Bohio pa te ka sipòte. Pou vòlè lò rapid sa a yo. Yo antre nan Maguana kote yo te jwenn anpil metal men Kaonabo te kanpe premye Katchik lame endijèn nan wa ki pou Cibao a te antre nan fò Nativitad a nèk masakre tout vòlò panyòl ak ganizon yo e redui fò a an sann.

Genyen anpil mòn ak pitit rivyè.

Lis :




#Article 59: Solèy (204 words)


Solèy se etwal nou. Planèt yo ak lalin nan kap vire alantou solèy la fòme sistèm solè nou an. Syantis yo voye nan lespas navèt espasyal kap vire alantou tè ya tankou yon satelit. Syantis yo voye navèt espasyal, ki se yon sonn pou lòt planèt yo. Satelit ak sonn yo voye enfòmasyon retounen sou latè. Selon enfòmasyon sa yo fè nou konnen ke tout planèt ak lalin yo genyen anpil bagay ki menm jan. Se menm jan tou nou konnen genyen anpil lòt fason yo diferan yon ak lòt.

Yon galaksi se yon pakèt etwal ki gwoupe ansanm. Solèy la se yon n nan paket etwal yo ki nan galaksi nou an. Tout etwal yo genyen menm pwopriyete chimik. Genyen etwal ki gwo. Genyen etwal ki piti. Genyen etwal ki granmoun. Genyen etwal ki jenn. Genyen etwal ki pi cho pase lòt.

Genyen anpil milye galaksi nan monn nan. Galaksi sa yo genyen anpil bagay ladan yo ki sanble avek galaksi pa nou an. Yo fèt avèk men m eleman, men fòs, e se men m kalite fòm enèji ke nou jwenn nan sistèm solè nou an. 

Mo solèy la soti nan lang franse a (soleil) ki soti nan yon mo laten (sol).




#Article 60: Achitekti (206 words)


Achitekti se yon la ki pèmèt moun bati kay.

Achitekti se disiplin ki pèmèt nou melanje ide atistik yo ak lwa geni sivil yo nan konstwiksyon strikti fizikal tankou kay, pon, moniman ak mize.

Se yon disiplin ki gen yon pakèt prestij, e ki baze sou konpreansyon matematik ak aplikasyon sistèm sibenetik tankou pwogram odinatè. Pafwa, yon achitek oblije kreye yon similasyon pwoje-a avan li pwosede ak konkretizasyon pwoje-a paske pafwa sa nou imanjine ki kapab ekziste nan mond fizik la ka vyole lwa fizik, tankou gravite.

Yon achitek se yon moun ki dwe toujou ap marye lwa estatik (kreyativite li) ak konsep e lwa natirel yo. Setadi, pou yon achitek, kreyativite li limite pa lwa natirel. Kote yon atis ka pentire kelkeswa imaj ki vin nan tet li, yon achitek dwe fe imajinasyon li konpatib ak lwa natirèl yo tankou gravite, tansyon, ak konpozisyon fizik ak chimik materyel lap itilize nan konstriksyon kelkeswa konsepsyon striktirèl li ta renmen konkretize a.

Albert Mangones se yon gran achitek Ayisyen ki te kite anpil konstriksyon enpòtan nan ventyèm syèk la. Li te konstwi edifis biwo kontribisyon an sou Chann Mas, Plas Mawon Enkoni a. Li te patisipe nan mouvman pou restorasyon moniman istorik Ayisyen yo tankou Sitadel la.




#Article 61: Enfòmatik (499 words)


Enfòmatik se yon domèn aktivite syantifik, teknik e pou endistri konsènan trètman otomatik enfòmasyon pa egzekisyon pwogram enfòmatik machin yo : yon pakèt sistèm anbake, òdinatè, wobo yo, otomat, elt.
Espas aplikasyon sa yo ka separe an de (2) pati, youn, a nati teyorik, ki konsène definisyon konsèp ak modèl, e lòt la, ak nati pratik, ki enterese ak teknik aplikasyon konkrè. Gen kèk domèn nan enfòmatik ki trè abstrè, tankou sa yo rele konpleksite algoritmik, e gen lòt ki ka pi pwòch yon piblik pwofàn. Teyori langaj rete yon domèn ki gen yon avantaj aksesib pou pwofesyonèl ki fòme (deskripsyon òdinatè ak metòd pwogramasyon), tandike metye ki gen lyen ak entèfas moun-machin  yo aksesib ak plis moun.

Computer science is no more about computers than astronomy is about telescopes

Tèm « enfòmatik » soti nan asosyasyon tèm « enfòmasyon » ak sifiks « -ik » ki siyifi « sak pwòp ak ». Tankou yon adjektif, li aplike ak ansanm trètman ki lye a travay òdinatè yo ak sistèm nimerik yo. Kòm solid, li deziye kèk aktivite lye avèk konsepsyon epi aplikasyon machin sa yo. Kèk kesyon telekominikasyon tankou tretman siyal oubyen teyori enfòmasyon, ak kèk pwoblèm matematik tankou kalkilabilite rete lye. Nan vokabilè inivèsitè ameriken (« computer science ») endike sitou enfòmatik teyorik; yon ansanm syans fòmèl ki gen pou objè etid nosyon enfòmasyon pwosesis trètman otomatik li, algoritmik.

Aplikasyon enfòmatik yo depi nan lane 1950 fòme baz sektè aktivite teknoloji enfòmasyon ak kominikasyon. Sektè endistriyèl ak komèsyal sa lye avèk pwosesis (lojisyèl, achitekti de sistèm) ak materyèl (elektwonik, telekominikasyon). Sektè sa bay tou yon banm sèvis ki lye itilizasyon pwodui sa yo : devlopman, ansèyman, asistans, siveyans ak antretyen.

Nan lane 1957, enjenyè alman Karl Steinbuch kreye tèm « Informatik » pou yon tèz titre “Informatik: Automatische Informationsverarbeitung”, ki vle di an kreyòl « Enfòmatik : tretman otomatik enfòmasyon yo ».

Nan mwa mas 1962, Philippe Dreyfus, ansyen direktè sant nasyonal kalkil elektwonik Bull, itilize pou premye an Frans tèm « Informatique » pou antrepriz li  « Société d'informatique appliquée » (SIA). Daprè kèk moun, neolojism saa se yon mo-valiz ki aglomere « enfòmasyon » ak « otomatik », pou deziyen tretman otomatik kèk done.

Nan menm mwa a, Walter Bauer inogire sosyete amerikèn « Informatics Inc. » ki depoze non li e pouswiv tout inivèsite ki itilize mo saa pou dekri yon nouvèl disiplin, e fòse yo retounen sou computer science. Menm pifò moun li fòme yo plis pratikan enfòmatik ke syantifik nan sans pwòp. L’Association for Computing Machinery, pi gwo asosyasyon enfòmatisyèn nan mond lan apwoche menm Informatics Inc. pou yo ka itilize mo informatics pandan yap raplase ekspresyon computer machinery, men antrepriz la refize pwopozisyon an. Nan lane 1985 Sterline Software achte sosyete Informatics Inc. e ki sispann aktivite yo nan lane 1986. Pou Donald Knuth, Ameriken yo fè esprè abandone mo enfòmatik, pa pou pwoblèm mak men pou rezon semantik ; òdinatè yo pa trete enfòmasyon, men done, alòs sans enfòmatik la endiferan.




#Article 62: Aleksann Petyon (515 words)


Aleksann Petyon (nan franse ː Alexandre Sabès Pétion), ki fèt 2 avril 1770 epi ki mouri 29 mas 1818, te yon prezidan ayisyen.

Li kontribiye ak Anri Kristòf (ki divini wa Kristòf) nan endepandans peyi Ayiti nan lane 1804.

Pétion fèt nan Pòtoprens. Li te timoun de yon negrès nwa ak de yon blan franse. Yo te voye li Frans nan lane 1788 pou li etidye nan Akademi militè nan Pari. Lè li tounnen an Ayiti, li te patisipe nan ekspilsyon britanik yo (1798-1799). Li te pran pa di André Rigaud, chèf moun koulè lib, kont Toussaint Louverture pandan Lagè a kouto, ki kòmanse jen 1799. Nan mwa novanm, faksyon milat te bloke nan pò enpòtan nan Jakmèl, sur la côte méridionale. C'est Pétion qui prend la tête de la défense ; Jean-Jacques Dessalines dirige l'assaut. La chute de Jacmel, mas 1800, termine en effet la révolte et Pétion et d'autres dirigeants de couleur s'exilent en Frans.

An fevriye 1802, il retourne à Saint-Domingue avèk Jean Pierre Boyer, Rigaud, et une armée de 12 000 Franse sous la commande de Charles Leclerc, beau-frère de Napoléon Bonaparte. Suite à la trahison qui livre Toussaint aux Français, Pétion se rallie aux forces nationalistes en octobre 1802 (en raison de la conférence secrète à Arcahaie) et donne son soutien à Dessalines. Le général Clairveaux est l'adjoint principal de Pétion à cette époque. La force expéditionnaire est écrasée le 18 novanm 1803 lors de la bataille de Vertières, et Haïti devient une république indépendante le 1er janvye 1804. Dessalines se fait président à vie, puis se couronne Empereur le 6 octobre 1804.

Pétion est parmi ceux qui prônent l'assassinat de l'Empereur en octobre 1806, et par la suite il revendique la démocratie libérale contre Henri Christophe. Christophe, élu président, rompt avec le Sénat controllé par Pétion, et Haïti se divise de fait en deux États. Le Sénat qui ne reconnaît plus Christophe comme président, élit Pétion à sa place. Une guerre dérisoire se poursuit jusqu'en 1810 – Christophe contrôlera le nord (fief traditionnel des factions noires radicales) tandis que Pétion reste suprême au sud (où les gens de couleurs sont enracinés).

Reconnaissant l'aspiration des paysans (anciens esclaves) à être propriétaires, Pétion saisit les plantations en les faisant partager parmi ses supporteurs et le peuple. Cette action lui vaut jusqu'aujourd'hui les louanges des pauvres kòm Papa Bon-Kè (Papa Bon-Cœur). Cependant, l'économie haïtienne, fondée sur l'exportation du sucre et du café, est en train de se reconvertir à l'autarcie et à l'agriculture de la subsistance.

Il établit le Lycée Pétion à Port-au-Prince. En 1815, Pétion donne asile à Simón Bolívar (chassé pour le moment du Venezuela) et lui donne les matériaux pour reprendre sa campagne de libération. Il stipule seulement que Bolívar fasse émanciper les esclaves de toutes les terres libérées.

En principe partisan de la démocratie constitutionnelle, Pétion supportera de moins en moins les contraintes imposées par le Sénat. Ainsi, an 1816 il se proclame président à vie ; an 1818 il suspend la législature.

Pétion meurt de la fièvre jaune an 1818 ; son protégé Jean-Pierre Boyer lui succède.




#Article 63: Tousen Louvèti (4769 words)


François-Dominique Toussaint Louverture, rele Tousen Louvèti (1743 - 7 avril 1803) se te yon militè ayisyen ki mouri an Frans 7 avril 1803 nan Fo Dejou, nan rejyon montay ki rele Jira. Liberatè peyi Ayiti, li mennen peyi Ayiti a nan endepandans li nan lane 1804.

Li te premye goumen pou panyòl la kont franse a; Lè sa a, pou Lafrans kont Espay ak Grann Bretay; epi finalman, pou Sen Domeng kont Lafrans de Napoléon Bonaparte. Li Lè sa a, te ede transfòme ensije a nan yon mouvman revolisyonè, ki pa 1800 te tounen Sen Domeng, koloni an esklav ki pi gremesi nan tan an, nan premye sosyete a lib kolonyal yo te ekspreseman rejte ras kòm baz la nan klasman sosyal. Menm si Louvèti pa t 'relasyon ak Lafrans, aksyon l' yo nan 1800 konstitye yon defans koloni otonòm. Konstitisyon koloni an te pwoklame li gouvènè pou lavi menm kont volonte Napoléon Bonaparte a. Li te mouri trayi anvan etap final la ak pi vyolan nan konfli a ame. Sepandan, reyalizasyon li te mete rezon pou viktwa absoli lame nwa a ak pou Janjak Desalin pou deklare eta souveren an Ayiti an janvye 1804. Wòl enpòtan Louvèti a nan siksè ayisyen an sou kolonyal ak esklavaj te touche l 'admirasyon nan zanmi ak opozan sanble.

Tousen Louvèti te kòmanse karyè militè li kòm yon lidè esklav esklav 1791 nan koloni fransè Sen Domeng a; li te lè sa a yon nonm lib nwa ak yon Jakòb. Okòmansman alye ak èspayol yo nan vwazinaj Sen Domeng (Repiblik Dominikèn modèn), Louvèti chanje alejans franse yo lè yo aboli esklavaj. Li piti piti etabli kontwòl sou zile a tout antye ak itilize taktik politik ak militè yo jwenn dominasyon sou rival li. Pandan tout ane li yo nan pouvwa, li te travay amelyore ekonomi an ak sekirite nan Sen Domeng. Li retabli sistèm plantasyon an lè l sèvi avèk peye travay, trete komès negosye ak UK a ak Etazini yo, epi kenbe yon lame gwo ak byen disipline.

Nan 1801, li te pibliye yon konstitisyon otonòm pou koloni an, avèk tèt li kòm Gouvènè Jeneral pou Lavi. Nan 1802 li te fòse yo bay demisyon pa fòs voye pa Napoléon Bonaparte retabli franse otorite nan koloni an ansyen. Li te depòte nan Lafrans, kote li te mouri nan 1803. Revolisyon ayisyen an te kontinye anba lyetnan l 'yo, Janjak Desalin, ki te deklare endepandans sou 1 janvye 1804 ak imedyatman te bay lòd masak la Ayiti 1804. Fwansè a te pèdi de tyè fòs yo voye nan zile a nan yon tantativ pou siprime revolisyon an; pi te mouri nan lafyèv jòn.

Prèske pa gen anyen ki li te ye pou sèten sou lavi bonè Tousen Louvèti a, kòm gen kont kontradiktwa ak prèv sou peryòd sa a. Dosye yo pi bonè nan lavi l 'yo se remak li anrejistre ak reminisans yo nan dezyèm l' dezyèm pitit Izarak Louvèti. [12] Paran Louvèti yo pa konnen. Jan biyografi Jan Beard a nan Louvèti reklamasyon ke tradisyon fanmi non granpapa li kòm Gaou Guinou, yon pitit gason wa a nan Allada. Louvèti te pi gran timoun plizyè. [13] Pierre Baptiste Simon anjeneral konsidere kòm te papa l '.

Louvèti se te panse yo te fèt nan plantasyon Bréda nan Okap nan Sen Domeng, ki te posede pa Count nan Noe a ak pita jere pa Bayon de Libertat. [15] Dat nesans li se sèten, men non li sijere ke li te fèt nan tout jou Sen. Li te pwobableman sou 50 nan kòmansman revolisyon an nan 1791. [16] Sous divès kalite te bay dat nesans ant 1739 ak 1746. Paske nan mank dosye ekri, Louvèti tèt li ka pa te konnen dat nesans egzak li. [17] Nan anfans, li te touche tinon an Fatras-Bâton, sigjere ke li te ti ak fèb, menm si li te vin li te ye pou andirans l ', li riding gwo abilite. [18] Yon eksplikasyon altènatif sou orijin Louvèti la se ke li te rive nan Bréda ak yon siveyan nouvo (Bayon de Libertat) ki te pran devwa l 'nan 1772. [19]

Louvèti kwè ke yo te byen edike pa papa Pierre Baptiste. Istoryen yo te espekile kòm fon entelektyèl Louvèti la. Lèt ekstèn li yo demontre yon lòd franse anplis kreyòl; li te abitye ak Épiktèt, filozòf la stoisyen ki te viv kòm yon esklav; ak diskou piblik li kòm byen ke travay lavi l 'yo, dapre byograf l' yo, montre yon abitye avèk Machiavelli. [20] Gen kèk sit Abbé Raynal, ki te ekri kont esklavaj, tankou yon enfliyans posib: [21] Pawòl Bondye a nan pwoklamasyon ki te pibliye pa Lè sa a rebèl lidè esklav Louvèti sou 29 out 1793, ki ka yo te premye fwa li piblikman itilize non an Louvèti , sanble yo al gade nan yon pasaj anti-esklavaj nan Abbé Raynal nan Yon Istwa Filozofik ak Politik Règleman ak Komès Ewopeyen yo nan East ak West Indies. [22]

Li ka resevwa kèk edikasyon tou nan misyonè Jezuit yo. Konesans medikal li a atribiye nan abitye ak teknik Afriken oswa kreyòl èrbal-medikal kòm teknik sa yo souvan yo te jwenn nan lopital Jesuit-administre. [23] Yon kèk dokiman legal ki siyen sou non Louvèti ant 1778 ak 1781 ogmante posibilite ke li pa t 'kapab ekri nan tan sa a. [24] Pandan karyè militè ak politik li, li te sèvi ak sekretè pou pifò korespondans li. Yon kèk dokiman siviv nan pwòp men l 'konfime ke li te kapab ekri, menm si òtograf l' nan lang franse a te entèdi fonetik.

Nan 1782, Louvèti te marye Suzanne Simone Baptiste, ki moun ki te panse ke yo te kouzen l 'oswa pitit fi papa la. [26] Rive nan fen lavi li, li te di Jeneral Caffarelli ke li te papa 16 timoun, ki moun 11 te predeceased l '. [27] Se pa tout pitit li yo ka idantifye pou sèten, men twa pitit gason lejitim li yo byen li te ye. [27] Pi gran an, Placide, te pwobableman adopte pa Louvèti ak jeneralman te panse yo dwe premye pitit Suzanne a ak yon mulatto, Seraphim Le Clerc. [27] De pitit gason ki fèt nan maryaj li ak Suzanne te Izarak ak Saint-Jean. [27]

Mwen te fèt yon esklav, men nati te ban m 'nanm nan yon nonm lib. 
Jiska dènyèman, istoryen kwè ke Louvèti te yon esklav jouk nan kòmansman revolisyon an. [29] Dekouvèt la nan yon sètifika maryaj ki date 1777 montre ke li te libere nan 1776 a laj de 33. Sa a jwenn retrospective klarifye yon lèt nan 1797, nan ki li te di li te lib pou ven ane. [30] Li sanble li toujou kenbe yon wòl enpòtan sou plantasyon Breda a jouk epidemi revolisyon an, prezimableman kòm yon anplwaye salè. [31] Li te okòmansman responsab pou bèt yo, [32] men pa 1791, responsablite li yo gen plis chans enkli aji kòm antrenè bay siveyan an, de Libertat, epi kòm yon esklav-chofè, chaje avèk òganize fòs travay la. [33]

Kòm yon nonm lib, Louvèti yo te kòmanse akimile richès ak pwopriyete. Siviv dokiman legal yo montre lwe yon ti plantasyon kafe ki te travay avèk yon douzèn esklav li yo. [34] Li ta pi ta di ke nan kòmansman revolisyon an, li te akeri yon fòtin rezonab, e li te mèt kay la nan yon kantite pwopriyete ak esklav nan Ennery. [35]

Pandan tout lavi li, Louvèti te rekonèt kòm yon katolik devot. [36] Malgre ke Vodou te jeneralman pratike sou Sen Domeng nan konbinezon ak katolik, ti kras se li te ye pou sèten si Louvèti te gen okenn koneksyon avèk li. Ofisyèlman kòm chèf Sen Domeng, li dekouraje li. [37]

Istoryen yo te sijere ke li te yon manm nan segondè degre nan loj masonik nan Sen Domeng, sitou ki baze sou yon senbòl masonik li te itilize nan siyati l 'yo. Manm nan plizyè nwa lib ak gason blan fèmen nan l 'te konfime.

Revolisyon ayisyen an (1791-1804) se te yon revòlt esklav nan koloni franse nan Sen Domeng, ki te abouti nan eliminasyon esklavaj e etabli Repiblik Ayiti. Se te esklav la sèlman nan istwa a nan eta a nan rebelyon an esklav ki gen plis siksè nan Amerik yo.

Kòmanse nan 1789, moun lib nan koulè nan Sen Domeng te enspire pa Revolisyon an franse yo chèche yon ekspansyon nan dwa yo. Okòmansman, popilasyon an esklav pa t 'patisipe nan konfli a. [39] Nan mwa out 1791 yon seremoni Vodou a Bois keman make kòmansman an nan yon rebelyon esklav nan pi gwo nan nò a. Louvèti aparamman pa t 'pran pati nan kou yo pi bonè nan rebelyon an apre-objektif Kèk semèn li te santi l Fanmi li an sekirite nan lang Panyòl Sen Domeng epi li te ede siveyan yo nan plantasyon an Breda yo kite zile a. Li te antre nan fòs yo nan Georges Biassou kòm doktè nan twoup yo, kòmandan yon ti detachman. [40] Siviv dosye montre participante _him_ nan lidèchip nan rebelyon an, diskite sou estrateji, ak Negosye ak sipòtè yo Panyòl nan rebelyon an pou materyèl. [31]

Nan mwa desanm 1791, li te patisipe nan lidè rebèl negosyasyon entre ak Gouvènè an franse, Blanchelande pou liberasyon an nan prizonye blan yo ak yon retounen nan travay nan an echanj pou yon entèdiksyon sou itilize nan fwe a, yon siplemantè jou ki pa-ap travay pou chak semèn, ak libète pou yon ti ponyen lidè yo. [41] Lè yo te rejte òf la, li te enstrimantal nan anpeche masak prizonye blan Biassou yo. [42] Prizonye yo te lage apre negosyasyon plis ak komisyonè yo franse epi yo te pran nan Cape Town pa Louvèti. Li te espere sèvi ak opòtinite pou prezante rebelyon an nan asanble kolonyal la, men yo te refize rankontre li. [43]

Pandan tout 1792, kòm yon lidè nan yon alyans de pli zan pli fòmèl entre les rebelyon nwa ak Panyòl la, Louvèti kouri post la gwo ranpa peyi Tannery epi konsève kòd la lwès, yon liy nan posts ak kolonyal teritwa entre rebèl. [44] Li te genyen yon repitasyon pou kouri yon kan ki gen lòd, e li te jwe yon wòl enpòtan nan revolisyon an. [46] Apre batay difisil, li te pèdi Tannery nan mwa janvye 1793 nan franse Jeneral Etienne Maynaud a, vize Li te nan deba batay ke la franse premye rekonèt kòm yon lidè militè enpòtan. [47]

Kèk tan nan 1792-93, li adopte ti non nan Louvèti, ki soti nan pawòl Bondye a franse pou ouvèti oswa youn nan moun ki louvri wout la. [48] Malgre ke kèk ekriven modèn eple adopte ti non li ak yon apostwòf, tankou nan Ouvèti nan, li menm li pa t ', kòm korespondans ègziste li endike. Exclamation Polverel a: Moun sa a fè yon ouvèti toupatou. Sepandan, kèk ekriven kwè li te plis prosaykman akòz yon espas ant dan devan li yo. [49]

Malgre konfòme yo avèk opinyon politik wayalis, Louvèti te fèk kòmanse yo sèvi ak lang lan nan libète ak egalite ki asosye ak Revolisyon an franse. [50] Nan men yo te blan vle negosye pou pi bon tèm de esklavaj nan fen mwa 1791 li te vin angaje nan icts plen abolisyon. [51] Sou 29 out 1793 li te fè deklarasyon pi popilè l 'nan Camp Turel nan nwa yo nan Sen Domeng:

Nan menm jou a, Komisyonè franse beleaguered, Léger-Félicité Sonthonax, pwoklame emansipasyon pou tout esklav nan franse Sen Domeng, [53] espere pote twoup nwa yo sou bò li. [54] Okòmansman, sa te echwe, petèt paske Louvèti ak lòt lidè yo te konnen Sonthonax te depase otorite li. [55] Sepandan, sou 4 Fevriye 1794, gouvènman franse revolisyonè a te pwoklame abolisyon esklavaj [56]. Pou mwa, Louvèti te nan kontak diplomatik ak franse jeneral Étienne Maynaud de Bizefranc de Lavaux. Pandan tan sa a, konpetisyon ant l 'ak lidè rebèl lòt te ap grandi, ak Panyòl la te kòmanse gade ak dekouraje sou kontwòl tou pre-otonòm l' nan yon rejyon gwo ak stratégiquement enpòtan. [57] Nan mwa me 1794, lè desizyon an nan gouvènman an franse te vin li te ye nan Sen Domeng, Louvèti chanje alejans soti nan panyòl la franse a ak rasanble twoup li yo Lavaux. [58]

Me 1794, ogmante drapo repibliken an sou pò Gonayiv yo e li te pwovoke yon egzòd refijye yo. Nan premye semèn yo, li te yon fanatik nan Lwès Cordons yo, ki li te kenbe nan non yo. [59] Li te fè fas atak soti nan kote miltip. Kòlèg tren li yo nan rebelyon nwa a te kounye a goumen kont li pou Panyòl la. Kòm yon kòmandan franse, li te anba atak soti nan twoup yo Britanik ki te ateri sou Sen Domeng nan mwa septanm nan. [60] Li te kapab pisin 4,000 moun li yo ak twoup Lavaux yo nan aksyon jwenti yo. [61] Pòl, neve l 'Moyiz, Janjak Desalin ak Anri Kristòf. [62]

Anvan lontan, Sen Domeng. Nan nenpòt ka, Trete a nan Basel nan Jiyè 1795 make yon fen fòmèl nan ostilite ant de peyi yo. Menm lè sa a, lidè nwa yo Jean-Francois ak Biassou kontinye goumen kont Etazini lè yo te kite pou Espay ak Florid, respektivman. Nan pwen sa a, pi fò nan yo mete fòs ouvèti yo. [63] Louvèti tou te fè inroads kont twoup yo Britanik, men li te kapab rive jwenn yo soti nan Saint Marc, epi li se ki genyen efikas pa retounen nan taktik guerilla. [64]

Pandan 1795 ak 1796, Louvèti te konsène tou re-etabli agrikilti ak kenbe lapè a nan zòn anba kontwòl li yo. Nan diskou ak politik li te revele ke libète a alontèm nan moun yo nan Sen Domeng depann sou viabilité ekonomik la nan koloni an. [65] Li te fèt nan respè jeneral ak rekou nan yon melanj de diplomasi ak fòs pou retounen nan jaden an ak nan plantasyon yo kòm travayè emansipe ak peye. [66] Travayè nan pwosesis pwotestasyon pòv yo, mank yo nan libète reyèl oswa pè pou retounen nan esklavaj. [67]

Yon lòt nan enkyetid Louvèti a se nan jere potansyèl rival pou pouvwa nan pati a franse nan koloni an. Pi grav nan sa yo te mulatto kòmandan Jean-Louis Villatte, ki baze nan Cap-Français. Louvèti ak Villate te konpetisyon nan konsekans 1794. Villatte te panse yo dwe yon ti jan rasis nan direksyon pou sòlda nwa tankou Louvèti ak planifye alye ak André Rigaud, yon nonm lib nan koulè, apre yo fin ranvèse franse Jeneral Etienne Lavaux. [68] Nan 1796 Villate trompe moute sipò popilè pa akize otorite yo franse nan trase yon retounen nan esklavaj. Sou 20 mas, li te reyisi nan kaptire franse Gouvènè Lavaux, e li te nonmen Gouvènè a. Villatte soti nan vil Villatt soti nan vil la. Louvèti te note nan bi pou yo depo yo nan piblik la, pwouve ke yo te vid nan chenn sipozeman enpòte pou prepare pou yon retounen nan esklavaj. Li te monte nan kòmandan nan pwovens Lwès la de mwa pita, e li te evantyèlman te fè tèt-plase ofisye Sen Domeng a nan 1797. [69] Lavaux te pwoklame Gouvènè Gouvènè Adjwen an, anonse an menm tan ke li pa ta fè anyen san apwobasyon li, kote Louvèti te reponn Apre Bondye, Lavaux. [70]

Kèk semèn apre triyonf la sou rezolisyon an Villate, reprezantan Lafrans la nan komisyon an twazyèm te rive nan Sen Domeng. Pami yo te Sonthonax, komisyonè ki te deja deklare abolisyon nan menm jou a kòm pwoklamasyon Louvèti nan Camp Turel. [71] Nan premye relasyon ki genyen ant de la te pozitif. Sonthonax te ankouraje Louvèti an jeneral ak ranje pou pitit gason l ', Placide ak Izarak, ale nan lekòl la nan Lafrans pou timoun yo nan kolonyal yo. [72]

Nan mwa septanm 1796, eleksyon yo te fèt pou chwazi reprezantan kolonyal pou asanble franse nasyonal la. Lavaux kanpe, ak istoryen yo te espekile kòm si li ap chèche yon kote nan yon antrepriz nan Lafrans oswa yo retire yon rival li nan pouvwa. [73] Sonthonax te tou eli, nan enstigasyon Louvèti a oswa sou pwòp inisyativ li, men pandan ke Lavaux kite Sen Domeng nan mwa Oktòb, Sonthonax rete. [74]

Sonthonax, yon sipòtè revolisyonè ak fyè nan egalite rasyal, byento rival Louvèti nan popilarite. Malgre ke objektif yo te sanble, te gen plizyè pwen nan konfli. [75] Pi move a nan moun sa yo ki te kouri met deyò Sen Domeng nan kòmansman revolisyon an. Sonthonax, yo te potansyèl counter-revolisyonè, yo dwe asimile, ofisyèlman oswa ou pa, ak 'émigrés yo' ki te kouri chape revolisyon an franse e yo te entèdi retounen anba doulè nan lanmò. Pou Louvèti, yo te pote nan ladrès itil ak konesans, e li te vle yo tounen. [76]

Nan ete 1797, Louvèti te ekri retounen Bayon de Libertat, siveyan ansyen an Breda, ak ki moun li te gen yon relasyon dire tout lavi. Sonthonax te ekri Louvèti menase l 'ak lajistis ak kòmande l' bay Bayon nan teritwa a. Louvèti te ale sou tèt li e li te ekri Direktè franse a dirèkteman pou pèmisyon pou Bayon yo rete. [77] Se sèlman kèk semèn apre, li te kòmanse fè aranjman pou retounen Sonthonax nan Lafrans ete sa. [69] Louvèti te gen plizyè rezon pou debarase m de Sonthonax; Li te di ke Sen Domeng endepandan, kòmanse ak yon masak nan blan yo nan zile la. [78] Akizasyon an te jwe sou radikal politik Sonthonax a ak rayi li te ye nan planèt yo aristocrate blan, [79]

Lafrans te rive Sonthonax kontre pa akize ouvèti a nan tandans royalist, counter-revolisyonè ak pro-endepandans yo. [80] Louvèti te konnen ke li te pwoklame otorite li nan tankou yon limit ke gouvènman an franse ta ka byen sispèk l 'nan chèche endepandans. [81] An menm tan an, Direktè franse a te anpil mwens revolisyonè pase sa. Sispiksyon yo te kòmanse melanje ke li ta ka rekonsidere abolisyon nan esklavaj. [82] Nan mwa novanm 1797, Louvèti te ekri ankò bay Komisyon Egzekitif la, asire yo objektif lwayote li an ki fè yo sonje yo dwe kenbe abolisyon an. [83]

Pou plizyè mwa, ouvèti a nan Sen Domeng, eksepte pou yon eta semi-otonòm nan sid la, kote mulatto jeneral la, André Rigaud, te rejte otorite nan komisyon an twazyèm. [84] Tou de jeneral yo te kontinye atake Britanik la, ki gen pozisyon nan Sen Domeng te gade. [85] Gabriel de Hédouville, te rive nan mwa mas 1798, ak lòd pou mine otorite li. [86]

Sou 30 avril 1798, Louvre a te siyen yon trete ak jeneral Britanik la, Thomas Maitland, echanj retrè twoup Anglè yo soti nan lwès Sen Domeng pou yon amnisti pou franse counter-revolisyonè yo nan zòn sa yo. Nan mwa me, Port-au-Prince te retounen nan Lafrans nan yon atmosfè nan lòd ak selebrasyon. [87]

An jiyè, Louvèti ak Rigaud komisyon Hédouville ansanm. Espere ke yo kreye yon rivalite ki ta diminye pouvwa Louvèti a, Hédouville parèt yon preferans fò pou Rigaud, ak yon degoutans pou Louvèti. [88] Sepandan, Jeneral Maitland te jwe tou sou rivalite Hedouville a ak evade otorite li yo fè fas ak Louvèti dirèkteman. [89] Nan mwa out, Louvèti ak Maitland te siyen trete pou evakyasyon an ki rete twoup yo Britanik yo. Sou 31 out, yo te siyen yon trete sekrè ki leve blokaj Britanik la sou Sen Domeng an echanj pou yon pwomès ki pa ta ekspòtasyon revolisyon nwa a nan Jamayik. [90]

Kòm relasyon Louvèti a ak Hédouville rive nan pwen an kraze, yon soulèvman nan mitan twoup yo nan neve adopte le yo, Hyacinth Moyiz. Eseye pa Hédouville nan jere sitiyasyon an vin pi mal ak Louvèti te refize ede l '. Kòm rebelyon an te grandi nan yon reyon plen-echèl, Hedouville prepare yo kite zile a, pandan y ap Louvèti ak Dessalines menase arete l 'tankou yon troublemaker. [91] Hédouville te navige pou Lafrans nan mwa Oktòb 1798, nominal transfere otorite li nan Rigaud. [92] .... [92] [93] Etazini, sepandan, te di ke li te ekspilse yon reprezantan gouvènman dezyèm nan teritwa a ak te sou yo negosye yon lòt akò otonòm ak youn nan lènmi Lafrans lan. [93]

Etazini te gen 1798 paske yo te ògmante konfli sou piratri. De peyi yo te prèske nan lagè, men komès ant Sen Domeng ak Etazini te dezirab tou de Louvèti ak Etazini yo. Avèk Hedewille ale, Louvèti voye Joseph Bunel pou negosye ak gouvènman an nan John Adams. Kondisyon yo nan trete a yo sanble ak sa yo ki nan Wayòm Ini a, men entansyon an nan Etazini yo se rete san okenn chanjman. [94] Osi lontan ke Lafrans se kenbe abolisyon nan esklavaj, li sanble ke li se kontni ke koloni an rete, omwen nan non. [95]

Nan 1799, tansyon yo ant Louvèti ak André Rigaud rive nan yon tèt. Louvèti te akize Rigaud pou yo te eseye asasinen l 'pou yo jwenn pouvwa sou Sen Domeng pou tèt li. Rigaud mande Louvèti te konspire ak Britanik yo retabli esklavaj. [96] Konfli a te konplike pa obston rasyal ki te ogmante tansyon ant nwa ak mulattoes. [97] Louvèti te gen lòt rezon politik pou pote desann Rigaud. Se sèlman lè yo kontwole tout fason posib [98]

Apre Rigaud santi l twoup sèz tout lavil fwontyè Petit Goave ak Grand-Goave nan mwa jen 1799, Louvèti te konvenk Roume pou deklare Rigaud yon trèt e atake eta nan sid la. [99] Gè sivil ki te lakòz, ke yo rekonèt kòm lagè a nan kouto, te dire plis pase yon ane, ak Rigaud la te kap vole nan Gwadloup, Lè sa a, Lafrans, nan mwa Out 1800. [100] Louvèti delege pifò nan kanpay la bay lyetnan li, Janjak Desalin, ki te vin trist, pandan ak apre lagè a, pou masak prizonye mulatto ak sivil .. [101] Se nimewo a nan lanmò konteste: kontanporen franse jeneral Francis Joseph Pamphile a Lacroix sijere 10,000 lanmò, pandan y ap 20yèm syèk Trinidadian istoryen C.L.R. James pita te reklame sèlman kèk santèn lanmò nan kontravansyon nan amnisti a. [102]

Nan mwa novanm 1799, pandan lagè sivil la, Napoleon Bonaparte te genyen pouvwa an Frans e li te pase yon nouvo konstitisyon deklare ke koloni yo ta dwe sijè a lwa espesyal. [103] Malgre ke kolonizasyon an nan koloni yo te repete, Napoleon te kòmanse pa konfime ouvèti a ak pwomèt yo kenbe abolisyon la. [104] Men, li se tou entèdi anvayi Panyòl Sen Domeng, yon aksyon ki ta ka louvri nan yon pozisyon pwisan defansif. [105] Roum nan kap founi bay pèmisyon ki nesesè yo. [106] Nan mwa janvye 1801, Louvèti ak Hyacinth Moyiz anvayi teritwa panyòl la, pran posesyon Gouvènè a, Don Garcia, ak kèk difikilte. Te zòn nan te mwens peple pase seksyon an franse. Louvèti te pote l 'anba lalwa franse ki aboli esklavaj, ak angaje nan yon pwogram nan modènizasyon. Li te kounye a mèt nan zile a. [107]

Napoleon te fè li klè moun ki rete nan Sen Domeng ke Lafrans ta gen yon nouvo konstitisyon pou koloni li yo, nan ki yo ta dwe sijè a lwa espesyal. [108] Malgre premye manifestasyon l 'yo kontrè a, li te sanble gen anpil chans ke li ta ka retabli esklavaj, ki evidamman enkyete fòmasyon nan slav nan Sen Domeng. Nan mwa Mas 1801, Louvèti a te nonmen yon asanble konstitisyonèl, sitou ki konpoze de planèt blan, pou bouyon yon konstitisyon pou Sen Domeng. Li te pibliye Konstitisyon an sou 7 jiyè 1801, ofisyèlman etabli otorite li sou zile nan tout Ispanyola. Li fèt pa Gouvènè-Jeneral pou lavi a ak posiblite yo nan chwazi siksesè l 'yo. Sepandan, ouvèti moute nan endepandans Sen Domeng a, ki te yon fwa yon koloni sèl nan Anpi franse a nan Atik 1 nan Konstitisyon an. [109] Atik 3 nan konstitisyon an deklare: Pa gen okenn esklav [nan Sen Domeng], esklavaj la ladan l pou tout tan aboli [110] Konstitisyon an garanti menm opòtinite ak tretman egal lwa a pou tout ras, men tou, entwodiksyon de travay fòse ak enpòtasyon an nan travayè nan komès esklav la. [111] Louvèti pa t 'vle konpwomi lafwa dominan Voodoo pou Katolik. Atik 6 klèman deklare ke Katolik la, Apostolik, lafwa Women yo pral sèl konfyans nan piblik la deklare. [112]

Louvèti resevwa Kolonèl Vincent avèk travay prezante nouvo konstitisyon Napoleon, menm si Vincent tèt li te laperèz yo dekouvri ke jeneral la te ale twò lwen. Plizyè aspè nan konstitisyon an te domaje Lafrans: mank de pwovizyon pou ofisyèl gouvènman franse yo, mank de avantaj frans nan komès ak koloni pwòp li yo, ak ouvèti a nan vyolasyon pwotokòl la nan konstitisyon an anvan soumèt li nan gouvènman an franse. Malgre dezagreman li a, Vincent te eseye soumèt konstitisyon an Napoleon nan yon limyè pozitif, men li te yon ti tan depòte nan Elba pou pen li. [113]

Louvèti te deklare tèt li bay franse epi li te fè konvenk Bonaparte nan lwayote l. Li te ekri Napoleon men li pat resevwa repons. [114] Pou kapab retabli franse otorite, e pètèt retabli esklavaj tou. [115] Etandone Trete a nan Amiens (Mas 1802-Me 1803), Napoleon te toudenkou kapab fè fas ak pwoblèm sa a nan Royal Marin la.

Twoup Napoleon yo, dapre lòd frè li a, Jeneral Charles Emmanuel Leclerc, te sèz kontwòl zile a pa mwayen diplomatik, pwoklame entansyon lapè, epi kenbe lòd sekrè pou depòte tout ofisye nwa yo. [116] Pandan se tan, Louvèti ki te prepare pou defans ak asire disiplin. Sa a te kapab kontribye nan yon rebelyon jeneral pa Moyiz, nan mwa Oktòb 1801. Li te vyole repete ak rezilta a ki te Domingue te otomatikman inogire. 117] Nan fen mwa janvye 1802, pandan Vicomte de Rochambeau toudenkou atake Fò Libète, efektivman te anile opsyon diplomatik la. [118]

Plan Louvèti a se posib, retrè ak twoup li yo nan mòn yo inaksesib epi rete tann pou twoup Ewopeyen yo nan deseni. [119] Entegrasyon nan pi gwo nan plan sa a te pwouve difisil nan kominikasyon entèn yo. Christophe boule Cap-Français ak retrete, men Pòl Louvèti te twonpe pa yon fo fo franse a okipe Sen Domeng; Ofisye Lòt yo te kwè pwoklamasyon diplomatik Napoleon an, pandan ke kèk eseye rezistans olye pou yo boule ak retrete. [120] Rapò franse Napoleon montre ke yo te montre yo fèb, men yo ke yo pa konplètman konsyan de fòs yo. [121]

Avèk tou de pati yo nan konfli a, Leclerc te eseye retounen nan solisyon an diplomatik. Pitit gason Louvèti yo ak titè yo te akonpaye ekspedisyon an ak sa a nan lide ak kounye a yo santi yo prezante pwoklamasyon Napoleon nan Louvèti. [122] Lè diskou sa yo te kraze yo, mwa nan batay ensolubl te swiv. Sou, 6 me 1802, Louvèti te monte nan Cap-Français pou trete ak Leclerc. Li se negosyasyon pou yon tout-enklizif, Lè sa a, pran retrèt ak onè konplè plantasyon li nan Ennery. [123]

Janjak Desalin te omwen pasyèlman Responsab pou arestasyon Louvèti a, jan pwoklame pa otè Plizyè, ansanm ak pwòp Izarak Louvèti la l 'yo. Sou 22 Me 1802 apre-Desalin te aprann ke Louvèti te echwe pou pou moutre yon lidè rebèl lokal yo kouche atè bra l 'pou chak akò a sispann tire ki sot pase, tan li imedyatman te ekri Leclerc fè moun konduit Louvèti la kòm ekstraòdinè. Pou aksyon sa a Desalin ak mari oswa madanm li te resevwa kado nan men Jean Baptiste Brunet. [124]

Leclerc te demisyone Dessalines pou arete Louvèti, men li te refize. Travay la Lè sa a, te tonbe nan Jean Baptiste Brunet. Sepandan kont diferan jan ak ki jan li fè sa. Yon kont pa te prepare rezoud nan Sen Domeng. Memoirs Louvèti a sijere ke twoup yo Brunet te pwovokan, ki mennen wout la. Nenpòt fason, Louvèti te gen yon lèt nan ki Brunet dekri tèt li kòm yon zanmi sensè yo pran avè l 'nan Lafrans. Anbarase sou triller li, Brunet absan tèt li pandan arestasyon an. [125] Brunet depòte Louvèti ak èd l 'nan Lafrans sou bato kreyòl la ak ewo nan 74-zam, reklame li sispèk ke fòm nan ki mennen nan trase yon soulèvman. Creole kreyòl, [126] Tousen Louvèti te avèti ke moun kaptè l yo ke rebèl yo pa t ap repete erè li a:

Bato yo atteint Lafrans nan 2 jiyè 1802, epi, sou Out 25, Louvèti leur anvwa nan prizon an nan Fort-de-Joux nan Doubs. Pandan ke yo nan prizon, li te mouri gen 7 mwa avril, 1803. Sijere kòz lanmò gen ladan fatig, malnitrisyon, apoplèksi, nemoni ak tibèkiloz Li posib. [128] [129] Nan absans li, Janjak Desalin dirije ICT nan rebelyon ayisyen jiska fini, finalman bat Fòs franse nan 1803.

 




#Article 64: Èlzinki (421 words)


Èlzinki (an finwa Helsinki e Helsingfors an swedwa) se kapital peyi Fenlann nan.

Èlzinki se kapital la ak pi gwo vil nan Fenlann. Li se yon pati nan sid la nan Fenlann, sou rivaj la nan Gòlf la Fenlann, pa lanmè Baltik la. Popilasyon an nan vil la ki se èlenki 629 512 (31 mas 2016), fè li minisipalite ki pi peple nan Fenlann yon maj lajè. Kèk èlenki lokalize 400 kilomèt nan lès Stokolm, Syèd, 300 kilomèt nan Lwès Saint Petersburg, Larisi ak 80 kilomèt nan nò Talin, Estoni. Èlzinki gen koneksyon fèmen lavil sa yo ak 3. 

Minisipalite a nan kè èlenki fòm la nan zòn metwopolitèn nan èlenki ak zòn Gran èlenki. Plis pase yon milyon moun ki ap viv nan zòn metwopolitèn nan èlenki, ki genyen nan vil nan èlenki vil ak twa lòt. De nan vil sa yo, Espoo ak Vantaa, imedyatman èlenki fwontyè nan lwès la ak nò. Kauniainen, twazyèm vil la, se yon pyès tè a nan vil nan Espoo. Èlenki zòn metwopolitèn nan se nan zòn nò lavil sou tè ki gen yon popilasyon ki plis pase 1 milyon moun, ak vil nan nò kapital la nan yon eta manb Inyon Ewopeyen an. Antou te gen 1,3 milyon moun ki ap viv nan zòn lan èlenki pi plis, ki gen ladan yo lavil aforementiond ak lavil satelit banlye 9. Apeprè 1 nan 4 Finlande viv nan zòn lan èlenki Greater.

Fenlann èlenki se nan gwo politik, edikasyon, finansye, kiltirèl ak sant rechèch. Èlenki tou se yon vil nan rejyon enpòtan sou lanmè ak nan Baltic nò Ewòp. Greater èlenki gen uit inivèsite ak sis pak teknoloji. Apeprè 70% nan konpayi etranje ki ap opere nan Fenlann te etabli yo nan rejyon an èlenki.

Swedwa Finwa ak yo nan lang ofisyèl nan minisipalite a èlenki. majorite a, oswa 84,3% nan popilasyon an, tankou Finnish pale lang natif natal yo. Yon minorite, an 6,1%, pale swedwa Fenlann. Moun ki pale yon lòt lang natif natal oswa ke Finnish Swedish kanpe nan alantou 9,6% moun nan popilasyon an.

Depi kòmansman 2009, te kòmanse èlenki kontanple yon fizyon posib avèk Vantaa. Nan 30 mas 2009, konsèy nan vil la dakò Vantaa èlenki revize pwopozisyon an nan yon fizyon posib. Konsèy vil la ki atire revizyon an se pa sou posiblite pou sese egzistans lan nan vil la nan Vantaa.

An 2009, èlenki te chwazi yo Mondyal Design kapital la pou 2012 pa Konsèy entènasyonal la nan sosyete a Industrial Design. Èlenki answit Eindhoven bat pou tit la.




#Article 65: Seoul (330 words)


Seoul (Hangûl, 서울, Ban-n vyetnamiz transcription: Seoul oubyen Fibre-un)  se kapital peyi Kore disid.

Li sitiye nan bò larivyè nan a Lwès lan disid Kore di Nò. Ki vil gen fontyè ak a demokratik Repiblik la Kore di 50 kilomèt sid (a Kore di zòn demilitarize). Seoul se yon ansyen vil yo, yon sèl fwa kapital Baekje (18 BC-660) ak dinasti Joseon (1392-1910). Vil la ki te kapital Kore di sid apwè etablisman gouvènman Kore disid la an 1948. Seoul se yon espesyal vil, biwo. Ak yon lane pase 10 milyon, Seoul se yon vil nan Kore di sid ak se youn nan pli gran vil yo mond lan pa lane. Yon zòn sèlman 605 km ², ki pi piti pase London oubyen vil New York, sa se youn nan mwayen a vil yo ki pi wo dansite lane nan mond lan. Seoul se youn nan vil yo ak pi gwo kantite koneksyon ant nan mond lan ak kantite entènèt nèg plis pase tout lòt bato Saharan Afrika, Afrik disid soti. Seoul se youn nan ven (20) mondyal vil yo. Seoul kapital rejyon vil Incheon nan gwo pò yo ak Gyeonggi pwovens, yon total de 25 milyon moun rete, se dezyèm pi laj komin nan pwovens Almería mond lan apwè Tokyo kapital rejyon an, te konte pou mwatye lane Kore disid ansanm ak etranje 632,000. Pwèske mwatye lane de Coréens ki te rete nan Seoul kapital rejyon an fè li tounen sant ekonomi, kilti, politik yo peyi sa a. Vil la te jwe yon wòl enpòtan nan devlòpman ekonomik Kore di e te wè li kòm a mirak larivyè Lefrat Han.

Seoul gen machin anrejistre 3 milyon dola yo ak trafik aksidan vin nan tèt yon anpil fwa. Nan dènye ane sa yo, gouvènman an kapital nan zòn nan te adopte anpil mezi pou netwaye lè ak dlo. Restorasyon Creek nan sant Cheonggyecheon, nan vil li te genyen yon pwojè gwo vil bote.

Seoul resevwa 6 milyon touris an 2005.




#Article 66: Onyara (134 words)


Onyara se kapital soti Il Salomon.

Onyara te rebati nan fen Dezyèm Gè Mondyal  la pou ranplase kapital anvan an, Tulagi, sou zile vwazen an.

Sou zile a te batay la nan Guadalcanal, ki te wè yon gwo viktwa pou Marin amerikèn kont marin Japonèz a.

Onyara se tou kapital teritwa (Capital Territory) ak se poutèt sa pa depann de nenpòt ki pwovens nan achipèl la. Teritwa sa a kouvri yon zòn nan 22 km2.

Vil la te sèvi pa Ayewopò Entènasyonal Onyara, ki se kanmenm deyò limit yo lès nan teritwa kapital la, pi lwen pase larivyè la Lungga, 8 kilomèt soti nan sant vil la.

Vil la gen tout pouvwa a anpil enstalasyon espòtif, tankou estad Lawson Tama, prensipal estad foutbòl nan peyi a. Li resevwa sitou lakay ekip zile Salomon an.




#Article 67: Lagonav (il) (242 words)


Lagonav se yon il peyi Ayiti nan lamè Karayib. Li sitiye nan lwès awondisman Lwès anfas kapital Pòtoprens.

Gen 2 komin: Ansagalèt ak Pwentarakèt. Se youn nan zòn nan le monn kote dlo ra anpil. Pa gen okenn sèvis Ferry nan zile a ak tout vizitè yo ki nan zile a yo naje la.

Lagonav se te dènye refij endyen Tayino ki te ap viv nan Ayiti yo. Aprè masak larèn Anakaona, endyen ki te rive chape poul yo te al kache sou zile a ki yo te batize Gonavo. 

Pandan dezyèm pati XIXe syèk la, Lagonav te kòmanse pa atire kèk pechè jiskaske moun komanse fè jaden nan zile a.

Nan epòk okipasyon peyi dAyiti pa Etazini, Zile a te gen yon sistèm politik ki te baze sou Vodou. Abitan Lagonav yo te enstale yon ofisye lame Etazini, Faustin Wirkus Wa Lagonav. Li te rakonte istwa a nan yon liv li te ekri : « The white king of La Gonave ». La gonav se pi two zile ke peti Dayiti genyen li gen 60 km sou longè epi 15 km sou lajè pou yon popilasyon de 79 188 abitan, sipèfisi li se 689,62 km2. Lamè nan nò Lagonav la li rele kanal Senmak epi sa ki nan zòn sid se kanal Lagonav. Mòn Lapyè se mòn ki wo nan Lagonav li mezire 781 mèt sou wotè.

La Gonâve se yon awondisman nan depatman Lwès, ak gen de (2) komin :




#Article 68: Espò (divètisman) (118 words)


Espò se yon gwoup egzèsis fizik de fòm d jwèt endividyèl osinon kolektif kapab done kote a konkou-yo.

Espò pote ansanm yon pakèt divès aktivite imèn. Ranje sa a se varyab daprè definisyon yo bay tèm espò la. Genyen, sepandan, pwen fò : espò se yon aktivite imèn, ki dwe pratike kòm yon plezi, ki se gouvène pa règ pataje pa yon gwo kantite ak ki dwe fè li posib mete nan konpetisyon, nan mitan yo, menm disiplin lan. Yon aktivite nan yon nati espòtif men pratike kòm yon aktivite amizman san yon objektif konpetisyon, tankou randone, pa ka aksepte pa kèk kòm yon espò; menm jan an, pou yon ti aktivite fizik ak sitou serebral, tankou Echèk.




#Article 69: Matematik (475 words)


Matematik (soti nan grèk  μάθημα máthēma, konesans, etid, aprantisaj) se syans k ap etidye chif ak jwenn enfòmasyon itil nan chif sa a. Li baze letid li anlè lojik ak relasyon natirèl ant objè yo.

Matematik yo chache modèl yo epi sèvi ak yo pou fòmile nouvo konjekti yo. Matematisyen rezoud laverite oswa falsite nan konjekti pa prèv matematik. Lè estrikti matematik yo se bon modèl nan fenomèn reyèl, Lè sa a matematik rezònman ka bay konpreyansyon oswa prediksyon sou lanati. Atravè itilize nan abstraksyon ak lojik, matematik devlope nan konte, kalkil, mezi, ak etid la sistematik nan fòm yo ak mosyon nan objè fizik. Matematik pratik te yon aktivite imèn soti nan kòm byen lwen tounen tankou dosye ekri egziste. Rechèch la oblije rezoud pwoblèm matematik ka pran ane oswa menm syèk nan ankèt soutyen.

Agiman solid te parèt premye nan matematik grèk, pi miyò nan eleman Euklid yo. Depi travay pyonye nan Giuseppe Peano (1858-1932), David Hilbert (1862-1943), ak lòt moun sou sistèm aksyòmatik nan fen 19yèm syèk la, li te vin òdinè yo wè rechèch matematik kòm etabli verite pa dediksyon solid soti nan aksyòm apwopriye chwazi ak definisyon. Matematik devlope nan yon ritm relativman dousman jiskaske Renesans la, lè inovasyon matematik enteraji ak dekouvèt syantifik nouvo te mennen nan yon ogmantasyon rapid nan pousantaj la dekouvèt matematik ki te kontinye jou a prezan.

Galileo Galilei (1564-1642) te deklare, Linivè a pa ka li jiskaske nou aprann lang lan epi vin abitye ak karaktè ki ekri nan li yo. Li ekri nan lang matematik, ak lèt ​​yo se triyang, ti sèk ak lòt figi jeyometrik, san sa vle di li se imen enposib konprann yon mo sèl. San yo pa sa yo, yon sèl ap pèdi wout sou nan yon labirent fè nwa. Carl Friedrich Gauss (1777-1855) refere nan matematik kòm larenn lan nan Syans yo. Benjamin Peirce (1809-1880) rele matematik syans ki trase konklizyon nesesè. David Hilbert te di nan matematik: Nou pa pale isit la nan arbitrès nan nenpòt ki sans. Matematik se pa tankou yon jwèt ki gen travay yo detèmine pa règleman abitrèman make.Olye de sa, li se yon sistèm konsèpsyon ki gen nesesite entèn ki kapab fèt sèlman ak sa pa vle di otreman. Albert Einstein (1879-1955) deklare ke osi lwen ke lwa matematik yo refere nan reyalite, yo pa sèten; e jiska yo sèten, yo pa refere a reyalite.

Matematik se esansyèl nan anpil domèn, tankou syans natirèl, jeni, medikaman, finans ak syans sosyal yo. Matematik aplike te mennen nan nouvo disiplin matematik, tankou estatistik ak teyori jwèt. Matematisyen tou angaje nan matematik pi, oswa matematik pou pwòp poutèt li yo, san yo pa gen nenpòt aplikasyon nan tèt ou. Pa gen okenn liy klè ki separe matematik pi ak aplike, ak aplikasyon pou pratik pou sa ki te kòmanse kòm matematik pi souvan yo dekouvri.




#Article 70: Jipitè (planèt) (256 words)


Jipitè se senkyèm planèt nan sistèm solè a. Dyamèt li gwo pase onz fwa dyamèt Latè a. Volim li gwo pase 1 317 fwa volim Latè a. Men Jipitè mwen dans pase Latè a. Paske òbit li 5,2 fois pi gwo pase òbit Latè a, yon lane sou Jipitè dire 11,86 an. Li tounen sou laks li toule dizè, se longè jou a pi kou nan sistèm solè a.

Li se yon planèt kouvri nan gaz (majorite se idwojèn) e li se planèt pi gwo nan sistèm solè a. Jipitè genyen yon gran tach wouj. Se yon tanpèt antisiklonik pèmanan ki gwo pase de ou twa dyamèt Latè a.

Jipitè genyen kat gwo lalin e plizyè ti lalin. Jodi a nou konnen 63 lalin nan sistèm jovyen. Galile se te astwonòm ki dekouvri an 1610 kat gwo lalin yo lè li gade nan teleskòp li. Jipitè genyen plizyè zanno konpoze nan pousyè. Jipitè genyen yon chan manyetik katòz fwa pi pisan pase chan manyetik Latè a.

Plizyè sonn te vizite planèt la. Pi enpòtan an se Pioneer 10 an 1973, Pioneer 11 an 1974, epi Voyager 1 e Voyager 2 an 1979. Sonn Galileo a se sèl ki rete nan yon òbit otou Jipitè; li rive an 1995.

Nòmalman li se katriyèm obje pi briyan nan syèl lannuit apre solèy la, lalin, epi Venis. Pafwa, planèt Mas la pi briyan pase Jipitè.

Planèt la pote non bondye a nan mitoloji women. Senbòl li se zeklè bondye a. Planèt la ban nou non pou jou jedi a.




#Article 71: Aljèb (1239 words)


Aljèb (soti nan mo Arabik الجبر ki vle di konplete oubyen konekte), se yon branch nan matematik ki defini antanke jeneralization ak extansyon e ki fokus sou strikti relasyonnèl avèk yon apwòch abstrè. Relasyon ke li etidye yo ka vin sou fòm modilè, egalite oubyen inegalite. Youn nan kote aljèb gen yon pakèt enpòtans se nan solisyon ekwasyon. Yon ekwasyon se yon relasyon egalite ki relye yon ansanm eleman ak yon lòt. Pa ekzanp, si pou chak chèz yon machann vann, li resevwa 4 goud, nou ka fòmile yon ekwasyon ki relye revni machann nan, sètadi lajan li resevwa pou chèz li vann; tankou ekwasyon sa  R = 4S  kote S reprezante konbyen chèz machann nan vann, epi R reprezante revni (revni relatif ou total), sètadi kòb machann nan rantre apre li vann yon kantite chèz; konstant lan, sètadi chif invaryab la, ki se 4 nan ekwasyon sa, gen yon non espesyal nan etid ekwasyon lineyè ki se koyefisyan lineyè. Otreman di, koyefisyan lineyè a reprezante konben fwa revni an ogmante pou chak inite chèz ki vann. Pa ekzanp, si machann nan ale nan mache ak 20 chèz e li vann tout, revni total li ap  R = 4(20) = 80 goud.
Strikti aljebreyik yo se strikti ki pèmèt nou ekri yon pwoblèm matematikman an deyò konsèp limit ke nou jwenn nan analiz, e an deyò konsèp grafik ke nou jwenn nan jewometri. Mo aljèb la limenm gen yon orijin arab, men moun nan tan lontan tankou Babilonyen ak Ejipsyen yo te konn rezoud ekwasyon lineyè e menm kèk ekwasyon kwadratik (dezyem degre) ou kibik (twazyem degre). 
Youn nan premye dokiman ke nou jwenn nan antikite ki trete pwoblèm aljebrik se Papyrus Rhind. Youn nan pwoblèm ke nou rankontre nan dokiman sa a gen pou wè ak patisyon manje:

kontremèt ak yon jadinye, e tou lètwa dwe jwenn 2 fwa lavale chak. 
Konben nou dwe bay chak moun nan ka sa?

Pou rezoud pwoblèm sa a, n ap rele kantite twa moun yo dwe resevwa a , e kantite lot 7 moun yo dwe resevwa a .
Rezilta a ap de ekwasyon lineyè: 

                                 (1) 100 = 3x + 7y

                                 (2) x = 2y

Sipoze nou vle rezoud problèm istorik sa, pou nou kapab trouve konben tranch pen chak moun te resevwa nan sitiyasyon sila. Nou ka fè yon kalkilasyon aritmetik mantal rapid — itilize divizyon. Si nou t ap trete tout moun egal, divize 100 tranch pen pa 10 moun, klèman chak moun dwe jwenn 10 tranch pen. Sepandan, nou pa kapab trete tout moun egal. Problèm nan klèman kòmande nou fò ke navigatè a, kontremèt la, ak jadinye a jwenn de fwa valè rès sèt moun endisteng yo.

Pou nou rezoud problèm sa, fò ke nou jwenn omwen youn nan de bagay sa yo : (1) kantite chak nan twa moun distenge sa yo resevwa (i.e. ki valè  ye), oubyen (2) kantite chak nan lòt sèt moun endistenge yo resevwa (i.e. ki valè  ye). Paske, selon ekwazyon (2), si nou jwenn yon faktè, nou senpleman miltipliye, oubyen divize pou nou kapab jwenn lòt la.

Yon fason nou kapab rezoud yon senp sistèm d ekwazyon lineyè se pa ploge yon ekwazyon nan lòt, pou jiskan n trouve yon faktè. Apre sa, ranvèse prosès la pa sibtitiye an retou (i.e. itilize faktè nou deja konnen-an, ploge li nan yon ekwazyon ki kapab ba nou youn nan lòt faktè n’ap chache yo). Reyalize, malgre ke nou pa gen valè nimerik ke twa moun distenge yo resevwa, nou genyen li aljebreyikman, nou te deside reprezante sa pa , i.e. ekwazyon (2). Lè nou ploge li nan ekwazyon (1), nou vini rive ak yon fòmil ki gen yon sèl varyab, ke nou rele ekwazyon (3):

                                 (1) 100 = 3x + 7y

                                 (2) x = 2y
                                 
	                         (3) 100 = 3(2y) + 7y.

Nou kapab klèman rezoud ekwazyon (3) pou . Twa fwa 2 bay 6. Sis plis 7 egal ak 13.

                                                                  
	                         (3) 100 = 13y.
	                              
                                       y = 7.7
		

La li evidan ke nou rive ak  lè nou divize 100 pa 13. Chak nan mesye endistenge yo resevra 7 pen, avèk fraksyon plis ke yon demi. Nou sispèk resilta sa pa twò mal ; paske nou te deja etabli nan sèvo nou ke mesye endistenge yo dwe jwenn mwens ke 10 pen. Kounye a la, kòm nou te deja eksplike, itilize ekwazyon (2), nou rive jwenn ki valè pen navigatè a, kontremèt la, ak jadinye a chak resevra : 

                                 (2) x = 2y 

                                     x = 2(7.7) 

                                     x = 15.4
                           

Yo chak resevwa de fwa la valè, oubyen 15 pen, ak yon fraksyon mwens ke yon demi pen. Finalman, si nou ap grate tèt nou toujou mande èske nou dakò ak rezilta sa a. Nou gen yon lòt opòtinite pou tcheke toujou. Selon ekwazyon (1), se sèlman 100 pen n ap divize. Le nou konte konben moun distenge kòm endistenge resevwa (i.e. tou lè 10 moun ansanm), valè sila pa sipoze depase 100 pen. Itilize ekwazyon (1), epi ploge rezilta pou  ak , nou jwenn :

                                (1) 100 = 3(15.4) + 7(7.7)
                                    
                                    100 = 100

Pou twa degre signifikan, ekwazyon (1) rezoud nan yon egalite lè nou ploge tou lè de faktè yo. Sa vin asire nou ke rezilta sa korèk.

Yon apròch altenativ nou kapab pran pou nou resòlve sistèm de de ekwazion sa, kòmanse pa ekri chak ekwazyon nan yon fòm kòm sa : A + B  = C. Kote A, B, ak C reprezante konstan. Itilize fòmat sa, men kijan nou t’ap ekri ekwazyon (1) ak ekwazyon (2).

                                 (1) 3x +7y = 100

                                 (2) x – 2y = 0
 

Pou trouve yon solisyon, objektiv nou pa chanje. Nou bezwen yon faktè. Paske, depi nou jwenn youn, nou kapab sibtitiye an retou pou nou sove yon lòt. An nou kòmanse pa miltipliye ekwasyon (2) pa 3. Chonje ke miltipliye pa yon konstant p’ap afekte ekwansyon an. Geometrikman pale, li toujou reprezante menm lign nan. Nou jwenn

                                 (2) 3(x) – 3(2y) = 3(0)
                                
                                     3x – 6 y = 0 

Men sistèm lan nan kòrèk fòmat la.

                                 (1) 3x +7y = 100

                                 (2) 3x – 6 y = 0 
  

Kounia la, nou kapab itilize aritmetik pou nou elimine youn nan faktè yo. Operasyon nesesè-a se soustraksyon. Retire ekwazion (2) nan ekwazyon (1), nou jwenn rezilta sa : 13 = 100. Paske

                                 3x – 3x = 0
                                
                                 7y – (-6y) = 13y
                                
                                 100 – 0 = 100

                               
                                 (3)  13y = 100

Kòm nou te espere, rezilta sa menm avèk ekwazyon (3) nou te jwenn nan nan premye apròch nou te pran pou rezoud problèm sa. Tout rès operasyon yo se men avèk premye apròch la. Trouve  pa divize 100 pa 13. Aprè, itilize ekwazyon (2), avèk rezilta nou jwenn pou  la, nou arive jwenn avèk .

                                 (3)  13y = 100
                                       
                                        y = 7.7

                                 (2) 3x – 6(7.7) = 0
                                
                                     3x = 46.2
                                
                                      x = 15.4 	

Nòt: Objektif wikipedya se pa tradui sa franse deja ekri, men pou ekzèse fakilte entelektyèl Ayisyen yo menmjan Franse ap itilize pa l la. Se jan de parès mantal sa yo ke ou ap eseye dekouraje lè w ale tradui, sa lot moun ekri, mo pou mo an franse.
Mwen santi mwen pèsonèlman ofanse lè mwen li ke y ap mande moun pou senpleman tradui sa yon lòt moun deja ekri an franse.
Sa ou bezwen mande, èske yon ayisyen ki konpetan nan matematik ka ekri yon atik sou aljèb pou nou...




#Article 72: Janjak Desalin (776 words)


Jan-Jak Desalin (Jean-Jacques Dessalines, 20 septanm 1758 - 17 oktòb 1806) te chèf Revolisyon Ayisyen ki te pwoklame endepandans premye janvye 1804. Li te premye moun ki dirije Ayiti sou tit Gouvènè Jeneral Pou Lavi. Nan de (2) septanm lane 1804, pèp ayisyen an te bay li pote chapo Anperè sou non Jak premye. Men li te deklare tit Anperè li a pa te ereditè, sa vle di, li p ap rete pou pitit li lè li mouri.

Kòm ansyen esklav, li te patisipe nan leve kanpe ke esklav yo te fè nan koloni  franse ki te rele Sen Domeng. Li se te premye lyetnan anba lòd Tousen Louvèti lè Napoleon te voye solda li yo, sou kòmandman bo frè li Jeneral Leklè, pou Lafrans te ka repran kontwòl zile a. Sepandan, apre Franse yo te arete Tousen epi yo te voye l nan peyi Lafrans, Gouvènman fanse sa te vini avèk lòd pou remete nèg yo anba esklavaj ki te aboli depi lane 1794 nan tout koloni franse yo. Desalin te òganize nan mwa oktòb 1802, yon revòl kont lame franse a. Nan batay sa yo, anpil san te koule. Desalin te fini pa genyen viktwa kont lame franse yo ke Jeneral Rochanbo te kòmande. Se finalman yon 18 me 1803, nan gwo batay ki te rive nan Vètyè, ke franse yo te bay le gen epi te mete yo deyò nan zile a. Kèk mwa pita, nan premye janvye 1804, Desalin te deklare endepandans peyi ki te rele Sen Domeng la, ke li te batize Ayiti. Non Ayiti sa te jan kèk nan bann Endyen ki te rete nan zile  te konn rele tè a. Men Endyen sa yo ki te bann Tayino te disparèt ak maladi nan lane 1550. Sa vle di 147 tan anvan Espanyòl yo te bay Franse yo yon bout nan zile nan lane 1697, nan yon trete ki fèt nan lavil Riswik.

Anperè Desalin te eseye remete ekonimi a sou pye ak yon sistèm agrè ak fòs ponyèt. Kolaboratè li yo te konplote e yo te asasine l nan lane 1806, aprè li te deside anpeche kèk milat nan Sid peyi a fè fo papye pou yo pran tè ke yo di te tè papa yo, blan franse ke kite pou yo. Epi se konsa, yon 17 oktòb, Desalin te pari pou Sid peyi a, lè yo tann li yon pièj nan lavil Pon Wouj, nan nò Pòtoprens. Epi yo te tiye Anperè a. Pami konplotè yo nou jwen Aleksann Petyon ki te rekonèt responsabilite li nan yon lèt ke li te ekri bay Anperatris Marie-Klè, madanm Desalin, nan demen asasina a, nan dat 18 oktòb 1804. Men gen plizè moun ki sispèk ke Anri Kristòf ki te dezyèm nan kòmandman apre Desalin, ke okouran de konplo a, san li pat avèti Anperè a. Antouka, madanm Desalin, ak tout lòt pitit  Anperè a, de pito mete yo sou pwoteksyon Wa Kristòf olye yo te ale pou pati Repiblik ke Aleksann Petyon epi ak Jan Pyè Bwaye te mete kanpe nan pati Sid peyi a ki te divize an 2 aprè lanmò Desalin, jouk rive nan lane 1820, aprè lanmò Wa Kristòf.

Desalin te granpè Cincinnatus Leconte, ki te Prezidan Ayiti nan lane 1911 pou rive lane 1912.

Soti afriken, li anvan esklav nan Sendomeng. Aprè sa, pandan pwoblèm ki mennen endepandans zile a, li vin lieutenant pou Tousen Louvèti ak òganize nan mwa oktòb 1802 la mitineri lame apa-dominguoise kont ekspedisyon napoleonyèn. Li batay jeneral milat Andre Rigaud ak jeneral franse Charles Leclerc.

Aprè depòte Tousen an, li soumèt nan Etazini. Li ensije aprè, li vin rete bò nò nan lil, li rive nan repouse Jan-Batis-Donasyen ki Wochanbo nan sanglan batay la Crête-à-Pierrot, nan ti-Rivyè Latibonit. Li rive nan otòn 1803 nan va genyen batay yo Kreyòl nan batay pou Vertières, ak 1ye janvye 1804 Desalin pwoklame endepandans Ayiti. Li fè premye gouvènè jeneral lavi, epi Seza (pou PA yo dwe devancé li rival, Bonaparte) sou non Jak Ier (1804). 8 oktòb 1804, li se yon kouwòn sou tèt nan archevêque Jan Batis-Jozèf Brelle.

Li fè masak yo Kreyòl ki espwa yo tounen nan lòd ansyen an Ayiti [Ref. nesesè] ak kontinye yon politik caporalisme agrè (tankou nonmen Michel-Rolph Trouillot) chwazi pou kenbe pwofi nan endistri sikryè la fòs, san esklavaj pwòp di.
Li gouvènman ki deside aksyon ou yon refòm agrè nan avantaj nan chèf fanmi esklav san tè, li ansasinen 17 oktòb 1806 nan Pon Wouj, nan nò Pòtoprens, kolaboratè li, Aleksann Petyon, Jean-Pierre Boyer yo, André Rigaud ak Bruno Blanchet ki t'ap sèvi nan bouch nan mitan tout san bliye Henri Christophe ki te nan nò.




#Article 73: Rivyè (115 words)


Rivyè se yon kou dlo ki koule natirèl, anjeneral dlo dous, k ap koule nan direksyon pou yon oseyan, lanmè, lak oswa yon lòt rivyè nan syans idwografi. Nan kèk ka, yon rivyè koule nan tè a epi li vin sèk nan fen kou li san li pa rive yon lòt kou dlo.

Yon rivyè gen yon debi mwayen ak modere (pi plis pase 2 m3/s), k ap resevwa aflyan yo ak koule nan yon lòt rivyè oswa yon flèv. 

Lè substra a pèmèt li (ase porè), rivyè a ka akonpaye pa yon konpatiman ekolojik paralèl kote dlo a ap koule pi dousman, di konpatiman souflivyal.

Mo rivyè a soti nan lang franse a (rivière).




#Article 74: Lalin (125 words)


Tradiksyon moso nan atik Wikipédia fransè a.

Lalin se sèl satelit planèt Latè.

Mo lalin nan soti nan lang fransè a (la lune) ki soti nan yon mo laten (luna).

Lalin se sèl grenn satelit natirèl ki nan planèt tè a. Li se senkyèm pi gwo satelit nan sistèm solèy la, li gen yon dyamèt ki 3 474 kilomèt konsa. Distans ki s separe li avèk tè a kapab 381 500 km konsa.￼￼￼

Lalin se premye e se sèl bagay ki pa sou tè a, moun vizite. premye moun ki t al mache ladan l, se te yon astwonòt ameriken ki rele
Neil Armstrong jou ki te 21 jiyè 1969. Aprè li menm, onz lòt moun te pile lalin, tout se manm pwogram Apollo a.




#Article 75: Lang franse (891 words)


Lang franse se yon lang ki vin tounen ansanm ak kreyòl lang ofisyèl Ayiti depi lane 1987. Se lang natif-natal tout moun ki fèt e ki elve nan Frans (Ewòp), Kanada (Amerik dinò), Giyàn franse (Amerik disid) ak lan kèk peyi Afrik.

Lang franse se yon lang womàn. Lang kreyòl ayisyen genyen anpil mo ladann ak sentaks ki soti nan lang franse; gen anpil mo anndan li tou ki soti Afrik.

Lang franse a se yon lang womàn. Sa vle di, se youn nan lang modèn ki soti nan laten. Moun ki etidye lang yo konn divize istwa lang nan de pati. Premyèman, gen istwa ekstèn oswa chanjman politik, sosyal, teknolojik, ou etnik yo ki te gen yon efè sou lang nan. Dèzyemman, gen istwa entèn oswa chanjman fonolojik e gramatik yo ki te rive nan lang nan pou kont li.
Avan Jil Seza te konki peyi a ki rele Frans jodi a, gen moun ki te konn pale lang kelt ki la. Women rele moun yo « Gol yo » (Galli nan latèn) e peyi a te rele Gol (Gallia nan latèn). Lang kelt moun sa yo te pale te gen enfliyans sou latèn ki te pale nan Gol e li bay kek mo ak eksprsyon ki te antre nan franse ansyen an ki te develope. Se poutèt sa gen kek mo franse ki gen origin jèmanik, ki pa soti nan latèn an. Pa egzanp: boue « labou », mouton « mouton », changer « chanje » e lot ankò.
Apre twazyèm syèk la, yon sèri de trib jèmanik te vin envayi Ewop oksidantal e gen kek nan trib sa yo ki te vin rete nan Gol, oswa Frans. Youn nan trib sa yo ki enpòtan pou listwa franse se trib la ki rele Frank yo. Yo te tèlman enpòtan, se nan non trib sa yo te jwenn non peyi a (Francia/France/Lafrans) ak lang nan (français/franse). E trib gèmanik sa yo te kontribye mo pou lang franse, tou: garçon « gason », blanc/blanche « blan », haïr « rayi », e lot ankò.
Pi ta nan moyen aj la, lang franse a te reswa yon pakèt mo nan men lot lang tankou nòman, nèlande, alman ba, e angle, tou.
Yon powèt italyen ki rele Dante mete lang woman ki te egziste nan epok li nan twa gwoup konsa: nam alii oc, alii si, alii vero dicunt oil. Sa vle di: Gen moun ki di oc, moun ki di si, e moun ki di oil. Konsa li klasifye lang ok (nan Lafrans disid), lang si (nan Itali, Espay e Pòtigal) ak lang oil (nan lot pati Lafrans). Li klasifye lang sa you selon fason you te geyen pou di « wi ». Franse modèn se lang oil ki te vin ofisyel. Se mo oil la ki te vin oui « wi » nan franse modèn.
Avan ane 1300, sètèn lingis rele tout lang oil ansanm ansyen franse. Premye teks ki te ekri nan ansyen franse se Sèman Strasboug la (Le Serment de Strasbourg) ki te ekri ane 842. Poutan, avan ane 1539 yo te toujou konn sèvi ak laten pou bagay ofisyel tankou gouvènman an ak tribinal la. Apre ane sa a, wa Fransis I te fè L'ordonnace de Villers-Cotterêts (lòdonans vile-koterè) ki pwoklame se franse ki pral lang ofisyèl nan peyi a. Lè franse a pedi deklinezon ki te geyen nan laten vilgè e apre yo fin chwazi youn dyalek pou l dyalek ofisyèl, lingis yo rele l mwayen franse. Ann ane 1550, Louis Maigret te ekri premye gramè franse a. Ann ane 1634 Cardinal Richelieu te kreye Académie française a. Yo gen pou objèktif presève lang franse e kembe l nèt.
Pati nan sètyèm syèk rive nan diznèvyèm syèk, akozde Syèk de limyè yo (Siècle des Lumières) ansam avèk lefètke Lafrans te vin yon pisans enpòtan, sa fè ke franse a vin yon lingua franca. Sa vle di li vin yon lang moun itilize pou yo kominike si yo pa soti menm peyi a. Wa Risi yo te konn li ak pale franse. Anpil moun nan lakou wayal pou Katerin II, rey ris te konn pale sèlman franse. Yo te we ris tankou yon lang pou moun pov.
Pati nan disètyèm syèk rive nan diznèvyèm syèk, tou, Lafrans te fe anpil kolonizasyon. Se poutèt sa jodi a, gen plizye peyi ki pale franse e gen plizye dyalek. Gen kek moun ki soti Lafrans pou yo al nan Kanada tabli koloni Nouvou Lafrans (Nouvelle-France). Jodi a menm gen kote nan Kanada kote yo pale franse, notaman provens Kebèk. Plizyè peyi ann Afrik ak plizyè zil tou, gen yon popilasyon ki pale franse pou premye oswa dèzyèm lang.
Jodi a, gen hinghang sou kesyon de presèvasyon de franse e lenfliyans anglè, patikilèman nan domèn biznis, syans e kilti popilè.
Menm jan ak Académie française a nan Lafrans, gen Office québécois de la langue française a nan Kebèk ki gen pou objektif prezevasyon lang nan. Yo menm, yo konsène avèk franse kebèkwa.

Nan lane 1697, Franse yo ki tap viv Ayiti depi 1629, vin okipe ofisyèlman pati wès Sen Domeng. Se apre Franse vin pran Sen Domeng e vin genyen tout kondisyon yo pou yon kreyòl parèt: Franse yo kòmanse komès esklav e vin genyen nesesite pou kolon yo kominike avèk esklav yo. Trete: lang kreyòl ayisyen

 (Sacramenta Argentariae) 842.

Suite de la table :

Suite de la table :

Suite de la table :

Suite de la table :




#Article 76: Alfabè (280 words)


Yon alfabè se yon ansanm estandadize senbòl ekri ki pèmèt reprezante son yo pou yon lang. Senbòl debaz yo nan yon alfabè rele lèt. Se pa tout sistèm ekri ki reprezante langaj nan fason sa a; nan yon silabè, chak karaktè reprezante yon silab, pou egzanp, ak sistèm logografik itilize karaktè yo reprezante mo, mòfèm, oswa lòt inite semantik).

Alfabè kreyòl la baze sou alfabè laten an.
Akademi Kreyòl Ayisyen an rekondui alfabè 1979 la ki rekonèt lang kreyòl an genyen trannde (32) son (syans lengwistik rele fonèm). Alfabè a reprezante son yo avèk 32 senbòl kote chak senbòl reprezante yon fonèm (syans lengwistik rele senbòl sa yo grafèm).

Pami 32 grafèm sa yo, genyen ki fèt avèk yon (1) grenn lèt oubyen yon (1) graf, genyen ki fèt avèk 2 lèt (syans lengwistik rele grafèm sa yo digraf) epi gen youn ki fèt ak twa (3) lèt (leng  epi gen youn ki fèt ak twa (3) lèt (syans lengwistik rele li trigraf).
 
Pami 32 grafèm sa yo, genyen 12 grafèm pou son vwayèl, 18 grafèm pou son konsòn, 2 grafèm pou demi vwayèl/demi konsòn.

Alfabè kreyòl la trè enpòtan, paske tout lèt yo pwononse nan yon konvezasyon. Alfabè kreyòl la genyen 30 lèt nan 32 grafèm.

Nan lang kreyòl ayisyen, grafèm ki reprezante son yo : 
a , an , b , ch ,  d ,  e ,  è , en ,  f  , g ,  h , i ,  j , k ,  l ,  m ,  n ,  ng , o ,  ò ,  on ,  ou ,  oun , p ,  r ,   s ,  t , ui ,  v , w ,  y , z.




#Article 77: Nonm (401 words)


Nonm se valè nimerik. Yo ekri yon nonm avèk chif yo swivan règ yo sistèm nimewotasyon.

Mo nonm an soti nan lang laten an defome pa franse a(nombre) ki soti nan yon mo laten (numerus).

Nonm natirèl se sa nou aprann konte an premye : se senbol sa yo nou melanje avèk konsep konte ki pèmèt nou fè diferans le nou rankontre varyasyon nan kantite. Konsèp sa devlope nan yon pwose korespondans kote ke nou koresponn yon bagay ak yon lòt. Pou nou we devlopman pwose sa, an nou imajine yon moun kap gade bèt. Avan li deplase bèt pou ale chache zèb, li lage yon wòch nan yon sakit pou chak kabrit li kite sòti nan baryè ya. Pwose sa kontinye jiska li kite dènye kabrit la sòti. Konye la aprè sa, nan aswe, li repete menm pwose sa le lap mete bèt yo nan betay yo. Si nan repetisyon pwose sa, li reyalize ke li gen plis wòch ke kabrit, lap rekonèt ke li bliye kèk kabrit sou patiraj ke li tap itilize ya. Nan ka sa, li ka voye yon pitit li ale chache rès bèt yo. Ti egzanp sa montre kokenn shann enpòtans nonm natirèl genyen pou kalkil e kijan konsèp sa devlope nan yon rele-mennen-vini ak konsèp korespondans lan.
Lè ou pa wè pyès bagay, ou rele nonm la sa a zewo ; lè ou wè yon objè, ou rele nonm sa a yonn, lè ou wè yon lòt objè akonpanye ak sa ou te we anvan an, ou rele nonm total sa a de, setadi ou dekrive kantite bagay ou wè. Ou ap kontinyé mem jan a : zero, yonn, de, twa, kat, senk, elatrye.

Nou rele nonm natirèl otman : nonm antye pozitif
(gade atik nonm antye, se nonm natirèl ak opoze li)

Senbol li se N.

Nonm antye se ansanm ki sòti nan inyon nonm natirèl yo ak opoze nonm natirèl yo.
Nonm negatif se opoze nonm pozitif yo (ou ap presize nonm antye pozitif pou fè diferans ant yo de ) : 2+ (-2) = 0 i.e de plis (mwen de) fè zewo. Li sinifye ou dedui li de yon kantite natirèl ; (-2) se mwen de ou byen zewo mwen de ( 0 + (-2)= -2)

Senbol li se : Z = N U (-N)
U sinifye Inion, ou ap joute kantite -N (mwen N) ak N pou ou fè Z




#Article 78: Legliz Jezikri pou Sen Dènye Jou yo (4120 words)


Legliz Jezikri pou Sen Dènye Jou yo se yon denominasyon kretyen mondyal. Moun yo souvan konn rele manm legliz yo Mòmon yo, non sa a pa korèk. (Manm legliz yo pa renmen lè moun rele yo sa paske mo Mòmon se non yon pwofèt ansyen, non pa non legliz la). Yo gen dwa rele manm legliz yo Sen Dènye Jou yo (SDJ yo, nan rès atik sa a). 

SDJ yo kwè ke legliz yo a diferan avèk lòt legliz nan mond lan yo. Yo kwè ke malgre legliz yo a se yon òganizasyon kretyen, li pa yon legliz pwotestan. Yo kwè ke legliz la pat rezilta yon pwotès ni yon refòmasyon, men pito se legliz retabli Jezikris a. Yo kwè ke lè Jezikri te sou latè a, li te òganize yon legliz, li te kite 12 apòt li yo nan tèt legliz sa a lè li te al jwenn papa li. Yo kwè ke Jezi te bay apòt sa yo yon pouvwa spesyal ki rele lapretriz (wè seksyon make “Pretriz la”) epi lè chaken nan 12 apòt yo te fin matirise legliz Jezikri a te tonbe san dirèksyon enspire. Daprè SDJ yo, sa te komanse yon epòk yo rele “gran apostazi a.” Yon epòk nan mond lan lè pat gen dirèksyon ki sòti syèl la, pat genyen pwofèt, ni apòt. Nan tan sa a SDJ yo kwè ke lezòm te komanse kreye divès legliz lè yo te entèprete Bib la nan fason pa yo, men plenitid levanjil la pat egziste sou tè a. Se sak fè yo kwè ke legliz la te oblije retabli, non sèlman chanje, ni refòme.

Jozèf Smit, pitit, te fèt nan 23 desanm 1805 nan Sharon, Conte Windsò, nan eta Vèmon (Ozetazini) pou Jozèf Smit, papa ak Lucy Mack Smith. Se li ki te fondatè Legliz Jezikri pou Sen Dènye Jou yo. Jozèf Smit rakonte pwòp istwa pa li nan yon liv kanonik pou SDJ yo ki rele “Jozèf Smit, Istwa” (ekri nan lane 1838).
Pita nan lavi li, fanmi a te vin abite nan yon vil rele Palmira, nan eta Nou Yòk. Lè li te jèn, li dekri jan vil la te boulvèse anpil osijè relijyon. Te genyen yon pakèt legliz nan ti vil sa a epi fanmi a te divize nan plizyè legliz yo. Jozèf Smit li menm pat angaje tèt li avèk youn ladan yo, men li te asiste sèvis yo osi souvan ke li te kapab. Li tap chèche verite a pami tout legliz yo. Chak legliz te konn di ke se sèlman nan legliz pa yo a ke moun yo te ka sove. Jozèf Smit te vle konnen ki legliz ki te legliz veritab la, li te konn mande pastè yo ak predikatè yo, men li pat jwenn repons li te bezwen yo. Yon jou nan prentan 1820, msye tap li nan Bib la, nan Epit Jak la, chapit 1, vèse 5 : «Si yon moun pami li manke bon konprann, se pou li mande Bondye, Bondye va ba li li. Paske, Bondye bay tout moun san mezire, pou gremèsi.» Jozèf Smit te di ke ekriti sa a te antre nan kè li avèk anpil fòs e li te konnen si li te vrèman vle repons pou kestyon li, se te pou l mande Bondye.
	Daprè rejis li a, li te al mete ajenou nan yon ti forè ki te touprè lakay li a. Pandan li tap priye li rakonte yon gran eksperiyans, nan pwòp pawòl li, men sak te pase :

	Jozèf te poze Jezikri keksyon li a; ki legliz se vrè legliz li a. Repons ke li te resevwa se te pou li pa angaje tèt li avèk yo youn. Li rakonte ke Jezi te di li ke “yo apwoche li menm ak bouch yo, men kè yo elwaye de li menm, yo anseye pou doktrin komandman lezòm, yo gen pouvwa pyete, men yo nye pouva Bondye.” Sen Dènye Jou yo kwè nan eksperyans sa a Jozèf Smit te aple kòm pwofèt pou retabli vrè legliz Jezikri a sou latè a ankò e pou mete lafen avèk gran apostazi a.
Jozèf Smit rakonte ke aprè visyon sa a li te soufri anpil pèsekisyon poutèt temwayaj li a konsènan evènman sa a.

Kelke anne aprè, nan 21 septanm 1823, Jozèf ekri ke li te anvi jwenn padon pou peche l yo epi pou l konnen posisyon li devan Bondye. Aswè lè li te mete ajenou pou priye Bondye li rakonte yon lot manifestasyon. Li di ke yon moun abiye an rad ekstrememan blan te parèt nan chanm li a e te komanse pale avè li. Moun nan te endwodwi tèt li kòm yon mesaje ki sòti nan prezans Bondye e ke li rele Mowoni. Jozèf Smit rakonte ke mesaje sa a te di li ke Bondye te gen yon zèv pou li akonpli—ke te genyen yon rejis ansyen depoze yon kote, ki ekri sou plak fèt an lò e ki te genyen plenitid levanjil etènèl la, e Bondye te prepare mwayen pou li kapab tradui. Daprè Smit, Mowoni te esplike ke se li menm ki tap resevwa rejis sa a e li ta gen pou tradwi li. Anvan ke li te ale, Mowoni te resite plizyè ekriti nan Ansyen Testaman an. Lè li te fini, li te disparèt ak tout glwa li. 
Nan menm nwit sa a, Mowoni te tounen yon lòt 2 fwa epi repete menm bagay yo. Landemen an, pandan ke Smit tap travay nan jaden papa li, li rakonte ke menm mesaje sa a te parèt devan li yon fwa ankò. 
Aprè kelke anne ankò, Smit di ke se te finalman nan 22 septanm 1827 ke li te al jwenn plak yo ki te kache nan yon kolin ki te touprè lakay li a. Ansanm avèk plak yo, li te jwenn sa Mowoni te rele « Ourim ak Toumim, » ki te de pyè atache ansanm, e ke yo te prepare pou ede li avèk tradiksyon rejis ansyen sa a.
Yo di ke rejis la te ekri nan lang Ejipsyen Refome a, depi Smit pat konplete etid primè li yo li pat ka konnen li lang sa a, se sak fè SDJ yo di ke li te tradwi rejis la avèk èd e pouvwa Bondye.
Sipozeman, Smit te tradwi rejis la avèk èd Olivè Koudri, ki te sèvi kòm ekriven. Liv la te pibliye pou lapremye fwa avèk non « Liv Mòmom an » nan lane 1830.

Liv Mòmon an gen soutit la : « Yon Lòt Temwayaj Konsènan Jezikri. » Se konsa ke SDJ yo wè liv la, yo kwè ke li te ekri pa pwofèt ansyen yo, ki te temwaye konsènan Jezikri epi ke Smit pat ekri liv la, men sèlman tradwi li.
Liv la kòmanse avèk rejis yon fanmi ki abite nan Jerizalèm, apeprè nan lane 600 anvan Kris. Patryach fanmi a, te yon nonm rele Leyi, te resevwa yon vizyon ke li dwè mennen fanmi li a kite Jerizalèm paske poutèt inikite pèp nan lè sa a, Jerizalèm tap detwi. Fanmi sa avèk kèk lòt moun ankò te trennen nan dezè a pandan 8 lane. Istwa a rakonte kouman Bondye te ede fanmi sa a rive yon kote bò lanmè a, e sipozeman te ede yo avèk konstriksyon yon batiman ki te mennen yo rive nan nouvo mond lan (Kontinan Amerik la, pwobableman nan zòn Meksik).
Lè fanmi a te rive nan « tè pwomiz la » yo te separe, fè 2 nasyon, youn ki rele Nefit yo, avèk yon lòt ki rele Lamanit yo. Pifò nan rès istwa Liv Mòmon yo gen rapò avèk relasyon ant 2 sivilizasyon sa yo e pwofèt yo pami yo ki tap preche menm levanjil avèk pwofèt biblik yo. Se te prensipalman pèp Nefit la ki te kenbe rejis yo sou yon seri plak yo.
Pou SDJ yo, pi gran evènman ki genyen nan liv la, se lè Jezikri te vin vizite moun sa yo pèsonèlman, aprè rezirèksyon li. Pami pèp sa a, li te bay plizyè diskou ki senblab avèk sila yo ke li te bay nan zòn Jerizalèm nan lè li te la. 
Youn nan pwofèt sa yo te rele Mòmon, se li ki te pran tout rejis ansyen sa yo e te konpile yo pou fè yon sèl liv, yon abrejman. Se sa ki fè liv la genyen nan Liv Mòmon an, malgre se pa sèl Mòmon ki ekri ladan li. Anvan Mòmon te mouri, li te bay pitit li a Mowoni, rejis final la.
Nan fen istwa a (nan apeprè 421 aprè Jezikri—1000 aprè liv la te kòmanse), pèp Nefit la te vin detwi nètman pa Lamanit yo. Nan mitan gwo lagè sa a, Mowoni te ajoute kèk mo pou tèt pa li, ladan ti pawòl li a, li te ekri yon pati byen enpòtan pou SDJ yo, sa yo rele pwomès la. Li pwomèt tout moun ki resevwa liv la ke si yo li li, medite sou li epi mande Bondye si liv la vrè va resevwa yon temwayaj nan men Sentespri a konsènan verasite li. Aprè Mowoni te fin ekri pati pa li, li te ale kache plak yo, afenke Lamanit yo pa tap detwi rejis la. 
SDJ yo kwè ke se menm Mowoni sa a, ki te vin tounen yon èt resisite ki te parèt douvan Smit nan lane 1823-1827 pou montre li kote li te ka jwenn rejis la.

Pou SDJ yo, yon pati ki trè enpòtan nan sa ki rele retablisman legliz la, se retablisman pretriz la. Daprè yo menm, Lapretriz se pouvwa ak otorite a ke Bondye bay lezòm ki bay yo dwa akonpli zèv Bondye sou tè a, oubyen pou yo ka aji nan non Bondye. Yo kwè ke ansyen apòt Jezikri yo te resevwa pouvwa sa a nan men Jezi menm. Men aprè 12 apòt yo te fin matirize, SDJ yo kwè ke pretriz la te pedi sou latè a. (Se sak te reskonsab komanse epòk gran apostazi a). 
SDJ yo kwè ke anvan vrè legliz Jezikri a te ka retabli sou latè a, fòk pouvwa sa a gentan retabli. Yo kwè ke sa te rive nan 15 me 1829. Pandan ke Smit avèk Koudri tap tradwi Liv Mòmon an, yo te vin gen yon keksyon konsènan mòd ak manyè batèm, e yo te al priye pou direksyon. Lè sa a, SDJ yo kwè ke yo te wè yon lòt aparisyon, fwa sa a, se te Jan Batis ki te parèt devan yo, epi li te mete men l yo sou tèt yo pou ba yo Pretriz Arawon an (wè Ebre 5:4), yo kwè ke kèk tan aprè eksperiyans sa a, yo te resevwa pretriz ki pi wo a, ki rele Pretriz Melchizedèk la (wè Ebre 5:6) pa enpozisyon men Pyè, Jak e Jan, 3 nan 12 apòt orijinèl yo. Depi yo te resevwa pretriz la nan men Jezikri, yo te ka bay li avèk sila yo ki chwazi pou resevwa li. 
Nan legliz la jodi a, nenpòt gason ki diy (ap kenbe komandman yo), e ki gen plis ke 12 zan, kapab resevewa lapretriz (pa enpozisyon men moun ki deja genyen li) pou sèvi nan legliz la. 
Dèske lapretriz te retabli, Smit te ofisyèlman òganize Legliz Jezikri pou Sen Dènye Jou yo, nan 6 avril 1830 avèk Jozèf Smit kòm premye Prezidan ak Pwofèt legliz la. Depi piti komansman sa a, legliz la gentan grandi anpil, ou ka jwenn legliz sa a nan pifò peyi nan mond lan, avèk 12 milyon manm gaye preske nan mond lan.

Nan lane 1977, Alexandre Mourra (yon Ayisyen ki tap rete nan Pòtoprens), tap chèche pou vrè legliz la, prèske menm jan ak Jozèf Smit. Li rakonte ke yon jou lè li te fin priye li te konnen ke li te bezwen al nan magazen yon kouzen li. Lè li te rive, li te wè madanm kouzen li tap li yon liv, Liv Mòmon an, epi li te anvi li liv la, men madanm kouzen li pat kite li prete li, men li te ba li yon bwochi avèk istwa Jozèf Smit la, epi imediyatman Mourra te ekri yon lèt bay misyon legliz la nan Florid, mande pou yon kopi liv la. Lè liv la te rive, Mourra te li tout liv la nan yon sèl kou e rakonte ke li te konnen ke rechèch li te fini. Nan mwa jiyè 1977 li te batize an Florida. Nan 2 jiyè 1978 premye batèm yo ann Ayiti te fèt, epi legliz la ap grandi depi lò.
Jodia genyen 2 pye ak 2 distri nan peyi Ayiti, avèk plis ke 15000 manm legliz yo ann Ayiti. Andeyò Ayiti, Ayisyen fè pati legliz la tou. Nan Florid genyen 5 branch lang Kreyòl ayisyen (Miyami, Ft Lauderdale, Coconut Creek, Ft. Myers e Orlando), avèk yon lòt nan Boston. Anplis, genyen anpil SDJ yo nan Nouyòk ak nan Monreyal, Kebèk.

Nan lane 1842, Pwofèt Jozèf Smit la te ekri yon lèt bay John Wentworth, ki te editè yon jounal ki te rele Chicago Democrat. Nan lèt sa a li te eksplike yon pakèt bagay konsènan legliz la ak kwayans yo. Nan lèt sa a, li te bay sa ki rele “Atik Lafwa yo,” yon rezime kwayans de baz Sen Dènye Jou yo. Men yo :

Trinite a :
Sen Dènye Jou yo kwè nan Bondye Papa a, Pitit li a, Jezikri ak nan Sentespri a. Men yo kwè ke yo twa se twa moun distenk. Yo kwè ke Bondye ak Jezikri gen kò pèfèksyone ak glorifye, men Sentespri a pa gen yon kò tanjib. Yo kwè ke yo twa travay ansamn nan inite pafè. 

Chit Adan an :
SDJ yo kwè ke Adan ak Èv te abite nan jaden edèn nan, men nan eta sa a yo pat ka pwogrese, epi li te nesesè pou yo te manje fwi defandi a pou rès imanite te ka vin sou tè a. Wè Liv Mòmon an, 2 Nefi 2:25: “Adan te tonbe pou ke lezòm te kapab fèt, epi lezòm fèt pou yo kapab gen lajwa.” Nan legliz la yo respèkte epi onore Adan ak Èv antanke premye paran li yo.

Ekspyasyon Jezikri a:
Doktrin ki pi enpòtan pou Sen Dènye Jou yo se ekspyasyon Jezikri a. Depi lè Adan ak Èv te tonbe, peche ak lanmò te vin antre nan mond lan. Tout moun aflije avèk 2 bagay sa yo, e sèl mwayen ki genyen pou echape sila yo se atravè ekspyasyon an. Jezi te soufri pou peche mond lan epi tout moun ki vin jwenn li kapab jwenn padon, osi, li te mouri e resisite ki fè li posib pou tout moun va resisite e resevwa yon kò pèfèksyonne. Yo kwè nan resi Biblik lavi, ministè ak lanmò Sovè a. Yo kwè ke remisyon peche vini sèlman atravè Jezikri, lè yon moun obeyi prensip ak odònans levanji yo.

Premye Prensip ak Odònans yo:
Sepandan SDJ yo kwè ke tout moun va resisite, yo kwè ke remisyon pou peche yo ka vini sèlman pou moun ki swiv sa ki rele ‘Levanjil Jezikri a.” Li genyen plizyè etap:

Youn nan doktrin yo ki enpòtan pou SDJ yo, rele Plan Sali a. Yo kwè ke doktrin sa a reponn avèk plizyè kesyon li tout ka genyen: Kiyès mwen ye vrèman? Poukisa mwen isit sou tè a? epi Kikote mwen prale aprè lavi sa a fini?
SDJ yo kwè ke anvan li te fèt sou latè a, li te abite nan Syèl la ak Bondye antanke pitit espri li yo. La, Bondye te devize yon plan kote li menm, pitit li yo te ka vin eritye yon kò fizik epi pwogrese. Se sa yo kwè se bi egzistans li sou latè a, pou li pwogrese vin pi plis tankou Bondye.
Atache avèk plan sa a se gran enpòtans SDJ yo mete sou fanmi yo. Yo kwè ke fanmi yo òdone pa Bondye, e paran yo gen yon gran responsabilite pou elve timoun yo nan ladwati. Yo kwè si moun te sispann fè pitit, pitit espri Bondye yo pat ta ka vin eritye yon kò fizik, se sak fè pifò nan koup SDJ genyen plizyè pitit.
Yo kwè ke aprè lavi sa a fini, espri li yo avèk kò li yo separe. Kò a rete isit sou tè a, men lespri a prale nan sa yo rele «Mond Dèzespri.» Yo kwè genyen 2 pati nan egzistans sa a, «Paradi Espri yo,» kote tout espri moun ki te obeyi lwa ak òdonans yo prale nan yon eta kontantman, epi «Prizon Espri yo» kote tout espri moun ki potko aksepte levanjil la prale. Yo kwè ke moun nan paradi kab ale anseye levanjil la bay moun nan prizon yo.
Lè peryòd sa a fini, yo kwè ke tout moun va resisite (ni jis yo, ni mechan yo), epi lespri a pral jwenn kò fizik la yon fwa ankò, sòf ke kò a ap pèfèksyone epi imòtèl (li pap janm mouri ankò). Yo kwè ke lè sa a, tout moun va kanpe devan Jezikri epi li ap jije yo daprè zèv yo ak dezi kè yo lè yo te sou latè a.
Aprè jijman final la, yo kwè ke tout moun va rive nan youn nan 3 wayòm yo pou letènite: Wayòm Selès la (kote Bondye ak Jezi abite ak tout moun jis yo), Wayòm Terès la (pou bon moun ki pat aksepte plenitid levanjil la), oubyen nan Wayòm Telès la (pou moun mechan yo).

SDJ yo kwè nan 10 komandman yo, menm jan yo ekri nan Bib la (Egzòd Ch.20). Yo sanse swiv chaken nan 10 komandman sa yo. 
SDJ yo kwè ke aprè rezireksyon Jezikri a, jou saba a te chanje vin tounen jou Dimanch lan pou onore pi gran evènman nan istwa a—rezirèksyon Sovè a. Poutèt sa, yo obève jou saba (jou repo a) nan jou Dimanch lan. Se nan jou sa a pifò nan reyinyon eklezyastik yo fèt.

Yon bagay anpil moun konnen de legliz la se règ ke manm legliz yo swiv osijè kelke sibstans. Nan lanne 1833 SDJ yo kwè ke Smit te resevwa yon komandman nan men Senyè a, komandman sa a te rele “Pawòl Sajès la,” komandman sa a ekri nan yon liv kanonik SDJ ki rele “Doktrin ak Aliyans yo.” Pawòl Sajès la genyen plizyè pwen ki gen rapò avèk kò fizik la e ki bagay li dwè evite enjeste. Poutèt komandman sa a, SDJ yo pa bwè alkool, ni kafe, ni te (te vè ak te nwa, yo ka bwè te natirèl yo), yo pa itilize tabak, ni onkenn dwòg ilegal. Ositou, Pawòl Sajès la genyen pati a ki di sa yo dwè manje, li ankouraje yon rejim ki balanse; fwi ak legim, pen yo, vyann tout an moderasyon. SDJ yo kwè ke sila yo ki fidèl avèk komandman sa a va resevwa anpil gran benediksyon nan men Senyè a.

Yon lòt komandman ke SDJ yo swiv rele Lwa Chastete a. Komandman sa a gen rapò avèk kondit sèksyel li. Youn ladan 10 komandman yo se: Piga li komèt adiltè. SDJ yo pran sa pi lwen toujou, yo kondane tout kontak sèksyel deyò lyen mariyaj yo. Anvan mariyaj, fòk yo evite tout relasyon konsa yo, epi aprè yo fin mariye yo kwè nan fidelite konplèt avèk madanm / mari yo.

Ansanm avèk lwa dim nan, SDJ yo peye osi yon ofrand jèn, dabitid yon fwa chak mwa. Avèk kòb sa a, yo achte manje avèk rad pou moun ki pòv yo (ni moun anndan legliz osibyen ke moun deyò a tou). Abityèlman SDJ yo peye nan ofrand jèn kòb ke yo te sere pandan ke yo tap jène—Omwen yon fwa chak mwa SDJ yo sanse rete san manje pandan 24 è, oubyen 2 repa. Souvan (men pa fòseman) sa konn fèt nan premye Dimanch chak mwa.

Pou reyinyon ke yo fè chak semèn yo, SDJ yo reyini nan yon bilding yo rele yon chapèl. Men ositou SDJ yo genyen plizyè lòt bilding ki trè enpòtan pou yo, sila yo rele tanp yo. Tankou nan tanp yo nan tanlontan, nan tanp sa yo, SDJ yo pa adore nan fason yo fè chak semèn, men yo di ke tanp lan se yon andwa kote yo fè plizyè aliyans spesyal avèk Senyè a.
Nan tanp yo, yo fè seremoni mariyaj yo. SDJ yo kwè ke fanmi se yon bagay ki etènèl e yo pa kwè nan “jiskaske lanmò li separe li ke yo di nan mariyaj sivil yo. Men, si yon koup SDJ yo mariye nan tanp lan avèk pouvwa pretriz la, epi yo pèsevere jiskalafen, yo kwè ke yo va ansanm avèk fanmi yo a nan wayòm Selès la.
Sèlman SDJ yo kapab antre nan tanp yo, epi sèlman SDJ yo ki diy epi ki ap kenbe komandman yo.

Jan li di nan “6e Atik Lafwa,” SDJ yo kwè ke depi se Jezi ki te fonde legliz yo a li dwè genyen menm fòm ak strikti legliz orijinèl Jezikri a te genyen. Yo kwè nan ofis pwofèt, apòt, swasandis, evèk, prèt, elatriye…
 

SDJ yo kwè nan revelasyon modèn, sila vle di ke aprè Jozèf Smit te matirize nan lanne 1844, yo kwè ke Bondye pat sispann chwazi pwofèt yo. Aprè Smit te mouri, SDJ yo te swiv Brigham Young ke yo te soutni kòm dezyèm pwofèt nan legliz la. 
Aprè Young te gen yon lòt pwofèt, epi yon lòt, jiska prezan. Alèkile, SDJ yo di ke li rive nan 15e pwofèt la, ki rele Gordon B. Hinckley. Se li ki Pwofèt ak Prezidan aktyèl Legliz Jezikri pou Sen Dènye Jou yo.

Genyen 12 moun ki sèvi sou dirèksyon Prezidan legliz la, SDJ yo rele yo 12 apòt yo, lè yon moun chwazi pou ofis sa a li rete la jiskaske li mouri. Lè yo bezwen chwazi youn pou ranplase sa ki te mouri a, SDJ yo di ke yo swiv menm modèl apòt ansyen yo te swiv nan liv Travay Apòt yo Ch 1:20-26—Yo te rasanble ansanm epi priye e Bondye montre yo kimoun pou yo ta chwazi. 

Nan chak kongregasyon SDJ (rele pawas oubyen branch), gen yon nomn ki prezide sou kongregasyon an, yo chwazi li pami kongregasyon an epi jeneralman li ka fè 5 anne nan pòs sa a. Yo rele yo Evèk (nan yon pawas) oswa Prezidan Branch (nan yon branch), epi yo pa touche pou travay yo fè nan legliz la, se yon devwa odela travay nòmal yo genyen an. 

Pifò moun yo konn wè “Misyonè Mòmon yo,” dabitid jènjan yo (ki genyen 19-25 anne de laj). Malgre ou pa wè yo osi souvan, genyen jèn fi kap fè menm travay la tou. Jènjan ak jènfi sa yo kite lakay yo pandan 2 zan pou yo al preche yon kote nan mond lan. Souvan yo oblije aprann yon nouvo lang ak yon nouvo kilti. Li enpòtan pou konnen ke misyonè sa yo pa touche pou travay yo fè a, men an reyalite, se yo menm ki te peye kòb pa yo (kòb yo te sere pèsonèlman, epi nan don ke yo resevwa nan men fanmi ak zanmi) pou yo ka al ranpli misyon sa a.

Genyen anpil bagay moun malenfòme konn di epi tande konsènan “Legliz Mòmon an” ki pa toutafè vrè. Men kèk nan bagay sa yo :

Se CIA / FBI yo ye :
Anpil moun konn di ke jèn misyonè yo anplwaye pa gouvènman an pou yo ka fè espiyonaj. Sa pa vrè, jènjan ak jènfi sa yo jis la pou yo ka pataje kwayans yo, se sèl enterè ke yo genyen, tout sa yo genyen nan valiz yo se kopi Bib la avèk Liv Mòmon an.

Yo pa kwè nan Jezi :
Si ou gade non legliz la—Legliz Jezikri pou Sen Dènye Jou yo, ou ka wè byen klè ke SDJ yo kwè nan Jezikri byen pwòp. Ositou, Liv Mòmon an li menm plen referans a Jezi. Tout doktrin yo santre sou Jezikri ak ekspiyasyon li a.

Yo ka genyen plizyè fanm :
Rimè sa a sòti yon malantandi yon pratik ki gentan sispann pandan plis ke 100 zan. Nan komansman legliz la, te genyen kèk moun ki te pratike poligami. Yo te sispann pratike li, epi legliz la te ofisyèlman defann manm yo pratike li nan lanne 1890. Jodia si yon SDJ genyen plis ke yon fanm li va resevwa disiplin nan legliz la.

Yo pa kwè nan Bib la :
Wè “8e Atik Lafwa,” li endike byen klè ke SDJ yo kwè nan Bib la depi li tradwi korekteman. Legliz la pa gen yon vèsyon spesyal Bib la, men an anglè yo sèvi ak “the King James Version,” epi an Franse yo sèvi avèk “la Version Louis Second.” Se vrè ke SDJ yo kwè nan Liv Mòmon an osibyen ke Bib la, men pifò SDJ yo itilize yo 2 ansanm pou konpare yo. 




#Article 79: Inivèsite Nasyonal Laos (183 words)


Inivèsite Nasyonal Laos (ມະຫາວິທະຍາໄລແຫ່ງຊາດ nan lang Lao) se yon inivèsite a Vyantyàn ki se kapital-la Laos. Inivèsite-a te kòmanse nan 1996 avèk depatman ki te pote nan lot kolèj-yo ki deja nan egzistans. Li se sèlman inivèsite nasyonal ladan peyi-a.

Inivèsite-a genyen pase ven sis mil elèv.

Ant 1975 ak 1995, te genyen twa enstitisyon ki te founi pwogram-yo a nivo inivèsitè. Yo te Enstiti Pedagojik Vyantyàn, Enstiti Politeknik Nasyonal, ak Inivèsite Syans Sante-yo. Chak enstitisyon te founi fòmasyon pwofesyonèl ki te omwen kat ane a lang lao ak te ouvri pou diplome-yo lekòl segondè-yo. Okenn enstitisyon te yon inivèsite plen. Pou amonize sistèm edikasyon wo, gouvènman te deside amalgame tout enstitisyon edikasyon wo pou fòme yon sèl inivèsite ki pral rele Inivèsite Nasyonal Laos (NUOL) nan jen 1995, ak lane akademik NUOL te kòmanse nan oktòb 1996.

Lè inivèsite-a ouvri, popilasyon elev-la te 8053.  Grandè-sa pat chanje anpil jistan 2001, nan lane 2001 popilasyon elev-la manke grandi doub grandè-li.  Apre 2001, gen yon laj ogmantasyon popilasyon elev chak ane.  Nan lane 2006, inivèsite-a genyen 26673 elev.

Inivèsite-a aktyèlman genyen fakilte sila yo:




#Article 80: Pon Zanmitay Tayilandè-Lao (202 words)


Pon Zanmitay Tayilandè-Lao-a (lang taylandè สะพานมิตรภาพ ไทย-ลาว - Saphan Mittaphap Thai-Lao) se yon pon anlè rivyè Mekong-la, ap konekte pwovens Nong Khai ak lavil Nong Khai-a an Tayilann ak Vyantyàn an Laos. 

Pon la se 1170 mèt de longè e li genyen de liy ki se 3.5 mèt de lajè pou trafik machin, de chemen ki se 1.5 mèt de lajè pou mache, e li ka kenbe yon chemennfè nan mitan an.

Pon la ouvri nan jou ki te 8 avril 1994. Li te premye pon ki espesifikman kwa rivyè Mekong pi ba a e li te dezyèm pon ki kwa rivyè Mekong anjeneral.

Pri total apwoksimatif la te 30 milyon dola ameriken e gouvènman ostralyen finanse pwojè a kòm èd devlòpman pou Laos.  

Konpayi ostralyen-yo konstwi pon la pou montre abilite yo pou konplete pwojè enfrastrikti prensipal-yo an Lazi disidès. Òganizasyon non-gouvènmantal yo kritike konbinezon- sa d èd devlòpman ak enterè komèsyal yo.

Trafik sou pon la ap kondwi sou gòch la tankou Tayilann pandan trafik an Laos ap kondwi sou dwat la.

Limyè trafik-yo kontwole chanjman an de gòch a dwat sou bò Lao. Yon sèvis otobis ap ale atravè pon la ant poto fwontyè Lao al poto fwontyè taylandèz.




#Article 81: Syans imèn (253 words)


Syans imèn 

Denominasyon « syans imèn e sosyal » kounya yo varye yo nan istwa e selon peyi yo, san toujou rekouvri egzakman menm chan rechèch konsène.

An Ayiti, « syans imèn » deziyen anjeneral etid pou psikoloji e pou sosyoloji. Depi endepandans ayisyèn nan, ekspresyon an gentan ranplase ansyèn apelasyon  « kòd nwa » a, e selon istoryen ayisyen yo, ansyèn apelasyon sa a toujou itilize pou mas pèp la jouk jounen jodi a, nan okipasyon amerikèn syans ki pou espri kako yo pou defann teritwa yo ankenn (syans imèn ». Potko gen plas yo pou jis rive 1918 nan kreyasyon lekòl ki pou transfòme fakilte lèt yo an fakilte lèt yo e syans imèn, nan entansyon pou al pwomouvwa ansèyman ki pou yon pati ki pou syans sosyal (psikoloji e  sosyoloji), ki parèt nan vwazinaj imanite litrè (konstitisyon amerikèn te fòse leta ayisyen rekonèt la). Li presize nan okazyon sa a ke lang franse a ofisyèl e se fransè ki te alatèt ansèyman an Ayiti. Premye direktè lekòl nòmal la te yon Fransè. sosyal syans la te divize an de agrikòl pou moun andeyò e sosyal pou moun nan kapital la.

Ekspresyon anglè pou « syans sosyal » la appou parèt an 1824, nan yon liv pou kowoperatis William ThompsonWilliam Thompson, An Inquiry into the Principles of the Distribution of Wealth Most Conducive to Human Happiness; applied to the Newly Proposed System of Voluntary Equality of Wealth, London, Longman, Hurst Rees, Orme, Brown  Green, 1824, p. IX-X et sq. () :




#Article 82: Syans manje (118 words)


Syans manje se yon disiplin ki ankli tout aspè manje teknik, de rekograve;t-la osinon abataj-la d manje a kwison-an ak konsomasyon-an d manje. Se yon syans agrikòl epi yo konsidere li distenk d domèn-an d nitrisyon.

Kegrave;k egzanp d aktivite-yo ki syantis manje fe ankli:

Syantis manje-yo nan inivèsite mèt etidye fenomèn ki pi fondamental-yo epi ki gen lyen-yo avèk pwodiksyon-an d pwodui manje patikilye epi propriyete pwodui-yo.  Ozetazini, se tipik pou moun etidye syans manje a inivèsite ki yo te bati sou tè ki leta te deziyen.

Syans manje se trè syans aplike entèdisiplinè. Li entegre konsèp sou anpil domèn diferan, ankli mikwobiyoloji, jeni chimik, biyochimi, epi anpil lòt domèn.

Kèk disiplin anba syans manje ankli :




#Article 83: Mizik Dayiti (396 words)


 

Mizik Peyi Dayiti genyen enfliyans li tou dabò de koneksyon avèk rasazansèt Ayisyen, ki vle di, Afriken. Piske pandan plizyè syèk blan franse enfliyanse Ayisyen tank sou pwen jenetik ke kiltirèl --denpi lakoloni Sen Domeng -- nou kab di ke mizik la demontre enfliyans kilti franse a tou. Pou lòt enfliyans yo, ke yon moun pale de Dominikani ak Kiba, n'a remake ke peyi sayo enfliyanse pa fondamantal kilti Afriken an tou. Sa vle di ke li te mèt se mizik dominikèn ou se mizik kibèn, se senpleman yon diferan vèsyon sou yon menm tèm. (Yon moun pa kab bliye faktè enpòtan sa). Donk, etandone ke fondamantal la se menm bagay, Ayisyen pa gen difikilte adapte rit peyi sa yo.

Majorite moun ann Ayiti pratike relijyon vodou a. E mizik relijyon vodou a itilize pèkisyon trè fòmèl. Nan Vodou, moun chante, yo jwe mizik e yo danse. Lwa (lèspri sinatirèl) konn rantre nan tèt moun ki pratike vodou. Vodou se yon relijyon senkretik, sa vle di ke li melanje ak lwa Afriken yo e ak Sen legliz katolik yo tou. Lavyèj Mari, pa egzanp, vodouyizan yo asosye li avèk bèlte Freda Dahome; Sen Patrik ki te fann aprè koulèv nan peyi yo bay pou Ilann la, yo asosye misye avèk lwa Damballa. Ounsi inisye dans kominote vodou yo avèk mizik droum, gong, ak ochan. Entansyon an se pou fè lwa danse nan tèt yon vodouyizan. Pou menm fenomèn sa, yon moun kab di ke : lwa a monte chwal li.

Mizik rara jwe pandan selebrasyon kanaval e li jwe yon wòl enpòtan nan kwayans relijyon vodou a. Nan parad yo, lwa Gede renmen roule moun anba baton. Lwa Gede yo renmen joure. Yo blayi anpil mo sal.

Nan ane 1990 yo, yon jan mizikal te fèk parèt. Li rele mizik rasin. Gwoup tankou RAM, Boukman Eksperyans, ak Boukan Ginen enkòpore rit rege, wòk, ak funk (Angle) nan fòm tradisyonèl vodou ak enstrimantasyon. Anpil gwoup sa yo melanje rit petwo ak pèkisyon kòm rara ansanm ak gita elektrik e klavye.

Rasin mizik sa a baze sou kèk gwoup tankou Gwoup Sa, Sanba yo, ak Foula. Se Sanba Zao ki kòmanse mouvman sanba ki vin bay mouvman rasin, ak mizik sa a. 

Kanmenm, te gen gwoup nan ane 1940 ak 1950 yo ki melanje mizik òksidantal ak mizik tradisyonèl. Sa a vin bay sa yo rele Vodou Jazz.




#Article 84: Anbasad Kwowasi an Otawa (171 words)


Anbasad Repiblik Kwowasi a nan Kanada sitiye nan Toller House a kwen lari Chapel ak lari Daly nan katye Sandy Hill nan Otawa.

Bilding la, yo te konstwi nan lane 1875 e premye okipan-an te J.H. Plummer, nèf manadjè a an Otawa pou Labank Kòmès (an angle : The Bank of Commerce). De (2) ane pita, Télesphore Fournier, yon jistis pou Lakou Siprèm Kanada, enstale avèk famni li. Nan lane 1882, jeneral oditè Frederick Toller achte kay la. Fanmi li posede li jiska lane 1912 lè minis kabinè Louis-Philippe Brodeur achte li. Li posede li jiska lane 1931. Yon gwoup relijyè posede kay la e itilize li tankou yon lekòl e residans jiska lane 1968. Alò, kay la, yo lwe li a elèv yo nan Inivèsite Otawa. 

Aprè Kwowasi vini endepandan, kominate Kwowat-Kanadyen achte bilding-la pou Repiblik d Kwowasi nan lane 1993. Koleksyon kòb lokal-la peye pou restorasyon siyifikatif-la ki konpletman fe nèf pwopriyete-a. Li ouvri kòm Anbasad Kwowat la nan lane 1999. Ositou, Kwowasi mentni yon biwo konsilè nan Mississauga.




#Article 85: Akeyoloji (264 words)


Archeoloji se syans ki etidye pase civilizasyon kretyen vivan. li itilize plizye metod pou tente fe konklizyon sou fason moun yo tap viv nan civilizasyon pase sa yo. yon'n nan metod ki plis itilize se eskavasyon---ki se yon metod kote yon ekip archeolojik fouye tou pou de-antere pwodi atistik, kay ki ouglouti ak lot bagay ki ka pèmèt chache sa yo dedwi konklizyon sou strikti politik ak sosyal ansyenn civilizsyon sa yo. tankou, si yon ekip archeolojik fouye yon tou epi yo jwenn 2 moun ki antere, kote ke gen yon gwo diferans nan kijan 2 moun sa yo antere, archeolojis yo ka konkli ke 2 moun sa yo soti nan diferan klas sosyal; ou si nan fouye tou yo jwenn fann ki blese ak mak manshet ki antere ak zam yo bo kote yo, archeolojis yo ka dedwi ke sosyete sa te asepte gerye fann nan batay kont lenmi li yo.

Yon lot metod ke akeyoloji aplike nan rechèch sou sivilizasyon ansyenn se yon metod ki rele Dantan-carbon. Dantan-carbon lan se yon metod ki pemet archeolojis yo detemine laj yon obje ki gen konpozisyon organik-- setadi, bagay ki gen carbon nan konpozisyon chimik li. 
kom tout bagay sou late ki fe pati de biosphe gen diferan isotop carbon la dan, archeolojis yo detemine fraksyon carbon non-radyoaktif pa rapo ak carbon radyoaktif nan obje sa pou detemine laj li.

archeoloji se yon syans ki gen lyen etwat ak anthropoloji, sosyoloji ak geografi. se sak fe tout dekouvet ki fet nan archeoloji gen tandans pou gen efe sou lot disiplin sosyal ak environmantal sa yo.




#Article 86: Filozofi (3254 words)


Filozofi se egzèsis entelektyèl baze sou voyemonte rezonab. Objektif disiplin sa se pou abouti ak yon sistèm ki ka pèmèt kretyen vivan reponn ak keksyon tankou ki wòl nou sou latè, kote nou soti, kote nou prale. Nan disiplin sa ki anglobe tout egzèsis entelektyèl espekilativ sa yo, gen branch ki devlope ak yon tradisyon ansyèn ke konvansyon rekonèt kòm branch etabli nan domèn filozofik akademik.

N ap devlope kounye a branch ke syans sa genyen.

Branch nan filozofi ki gen pou objektif fouye sou lanati konesans ; setadi bagay nou ka konen, bagay nou paka konen.
Gen plizyè filozòf ki travay nan domèn sa-- nonm tankou Platon ak Aristote. de filozòf sa yo reprezante de teyori maje nan epistemoloji. setadi, teyori ideyalis la, ak teyori reyalis la.
nan teyori ideyalis, aderan teyori sa kwe ke vrè verite ya ekziste nan yon fòm esansyèl ki transande tout apwoksimasyon nan mond fizik la. Gen menm ideyalis ki di ke sa nou we nan mond fizik la se yon lonbray de fom ideyal la ke nou paka vreman we ak sans komen yo (zwe, zorey, men, santi, ak goute). Pou sipòte konsepsyon sa, ideyalis yo gen tandans pran matematik kòm yon langaj ki pèmèt nou dekouvri plizye bagay nan mond sa, men menmsi nou trase yon sèk ak enstriman ki pi presi nan mond lan, nou pap jame vrèman arive prè ekwasyon sèk la ki se (x-h)^2 + (y-k)^2 = r^2( h ak k se kowodone pwen sentral sèk la, r se reyon sèk la). Daprè ideyalis yo, se ekwasyon sa ki vrèman fòm esensyèl yon sèk ki egziste sèlman nan mond ideyal. yon mond ki ka sèlman penetre avèk zouti abstrè-mantal. 
Bagay yo totalman diferan nan kan reyalis la--- yo we bagay la nan yon lòt lonevi; pou yo, se opoze ya ki vrè, setadi se mond sensoryel la ki egziste. nonm tankou aristot kwe ke nan pwen bagay ki egziste an deyò mond lan, se pa mond lan kap eseye fe sans ak ide ya, okontre, dapre filozof reyalis yo, se ide mental la kap eseye fè sans ak vrè fom esansyèl la ki se mond sa. Ti mesye reyalis yo gen yon lòt non ke yo ba yo nan etid akademik filozofik ki se anpirisis. Nèg sa yo, se nèg ki kwe nan sa ke yo rele sipremasi sensoryèl, setadi ke tout verite ki gen vale ekzistansyèl irefitab dwe fè pati de mond sa.
konye la nan etid monden filozifik, pa gen okin akademik ki entènalize eksklisivman yonn nan teyori sa yo--- paske kompite ki pemet moun etidye de pre fenomen konpleks tankou fraktal, mond fisik pèmèt matematisyen penetre yon paket ide abstrè nan matematik. sa sijere ke gen yon enterelasyon ant mond abstra ya ak mond sensoryèl ke Platon ak Aristote te souzestime. daye, listwa resen entelektyèl lemond demontre ke gen yon sipepozisyon irefitab nat mond abstrè ya ak mond sensoryel la ( setadi len depann de lot pou avanse nan yon fason ou yon lot)-- reyalis devlope lasyans ak sans yo ke yo itilize nan obsèvasyon syantifik yo, men yo bezwen ide matematik yo pou fè sans ak entèprete ou teyorize sa yo obsève ya. Nan ka sa, li fè sans pou fe ke verite sanble gen yon ale mennen vini ke lap fe ant  mond ideyal la e mond sensoryèl la.

Branch nan filozofi ki etidye bagay ki gen pou li we ak konsèpsyon sipènatirèl ; tankou zafè Bondye, santa, ak lespri, e relasyon ke antite sa yo sipoze genyen ak kretyen vivan.
gen plizyè gwo filozòf nan teoloji--- nonm tankou augustin, thomas aquinas.
Augustin sete yon filozòf katolik ki posede yon intelek pwisan, li ede legliz katolik evite yon pakèt pwoblèm filozofik tankou paradoks aparan nan Labib. Li se premye filozòf kretyen ki aksèpte ke se pa tout moun ki pa kwè nan Jezi ki pral nan lanfè.
Li dekouraje tou entèpretasyon literal labib, sitou entèpretasyon apokaliptik yo. pa egzanp, nan kòmansman listwa legliz kretyèn lan, se gen yon tandans pou moun lye tout ti ge, ak pwoblèm natirèl kòm prèv ke retou Jezi ap rive sou nou. Augustin fe rekonèt ke se pou aderan sispann fe bagay konsa paske listwa lemond chaje avèk ge ant nasyon, shaje ak kalamite ki te pi mal ke sa nou ap we jodi a menm anvan nesans Jezi. setadi, le moun pral jije sa, le yo we ke te gen kalamite ki te pi mal, yap pral pase nou nan rizib.
Enfliyans Augustin ale nan menm agiman nap kont abosyon jodia. pa egzanp, prèt katolik di ke depi nan moman konsepsyon, gen yon nanm ki rantre nan gamèt menmsi li reprezante yon selil.
Se Augustin ki te vin avèk ide sa pou dekouraje enfantisid elatriye.
men ide sa rankontre yon gwo pwoblèm nan ka vre marasa. lasyans pwouve ke vrè marasa soti nan divizyon yon sel gamet--- si augustin di ke nanm lan endivizib, e ke nanm lan rantre nan moman konsepsyon, alò ka vre marasa kontredi teyori sa paske li montre ke entrodiksyon enstantane nanm lan nan moman konsepsyon mityèlman eksklisiv ak endivibilite menm nanm sa. setadi nan ka vrè marasa, swa nanm lan endivizib, ou li pa rantre nan moman konsepsyon an.

Branch ki etidye deklarasyon ak relasyon deklarasyon sa yo genyen antre yo pou detèmine vale veridik yo. Nan lojik deklarasyon sa yo gen yon non espesyal ki se pwopozisyon.

Yon nan relasyon ki enpòtan anpil nan lojik se yon pwosesis konitif ke yo rele  enferans.

Enferans se pwose ki pèmèt ou fè yon konklizyon daprè sa ou konen ou ou sipoze ou konen.
Sa ou sipoze ou konen an yo rele li premis.

Gen plizyè enferans, enferans disjonktiv, enferans kondisyonèl.

Ekzanp enferans disjonktiv : gen de moun ki gen kle kay la, se ti mari ak ti poushon. Si pòt la ouve, se youn nan yo pou ki ta ouve li.

Ti mari Okap, li pa Pòtoprens. Setadi, se pa timari ki ouve pòt. Si se pa timari, fok se ti poushon. Konklizyon sa valid lojikman paske se yon konklizyon ke nou abouti ak li atravè enferans disjonktiv lan.

Branch nan filozofi ki gen pou detèmine vale moral aksyon yon kretyen vivan. Gen plizyè sistèm ki devlope pou reponn ak pwoblèm sa ; men de pi gran sistèm ki domine yo se konsekanlis ak inivesalis.

Diferans maje nan de sistèm sa yo se kijan yo konkli vale moral yo aksyon.
Nan yon kote, konsekanlis di ke se konsekans yon aksyon ki detemine vale moral tandiske univesalis la di ke vale moral yon aksyon objektif e li an deyo de konsekans aksyon an. dapre teori sa, moralite se yon bagay ki sibjektiv, setadi ki varye selon kondisyon aktyel. yon aksyon gen dwa bon nan yon sitiyasyon X, tandiske menm aksyon sa move nan yon aksyon Y
Nan kan konsekanlis la, ou gen filozòf tankou Jeremy Bentham ki se papa utilitaryan. Utilitaryan kwe ke si yon aksyon abouti ak plis byen ke mal, li se yon aksyon moral ak vale pozitiv. Nan kan universalis yo ou gen filozòf tankou Emmanuel Kant ki di ke vale moral yon aksyon pa gen aryen pou li we ak motivasyon akte ya, ou konsekans aksyon an. pou sipòte avi sa, kant devlope yon konsèp ki rele  enperatif kategorikal--- konsep la di ke avan ou fe yon aksyon, imajine ki konsekans aksyon sa si tout moun sou latè te adopte menm aksyon sa.

Se branch nan filozofi ki etidye sifikasyon, validite yon konklizyon, ak relasyon ki egziste ant senbòl ke lezom itilize nan mwayen komikasyon yo. Se pou tet sa, gen yon gwo enteraksyon ant etid lengwistik ak Lojik. 
Lojik fòmèl itilize 2 metòd kle, sa nou rele Lojik Dediktiv ak sa nou rele Lojik endiktiv. Lojik dediktiv la se lojik kote ke konklizyon an se yon eksprèsyon eksplisit ki fondamantalman konèkte ak sa ki te nan premis lan ou premis yo. Setadi validite yon konklizyon nan lojik dediktiv depann direkteman sou validite premis ki presede li yo. Tankou, Pòtoprens nan depatman lwès, Site solèy nan Pòtoprens, alo site solèy nan depatman lwès. Tout etid nan jewometri baze sou pwose (ou enferans) dediktiv ki se kle nan lojik dediktiv la. baz lojik dediktiv la jwen sous li nan travay ke Aristot tap fe sou sa nou rele jodi ya  syllogismes d'aristote. li enpòtan pou remake ke konklizyon yon lojik dediktiv gen 2 posibilite, swa li setenman fos, oubyen li setenman vrè. nan lagaj pwobabilite, li gen yon pwobabilite 0 oubyen 1 pagen antrede.

Filozofi reprezante yon gwo pati nan aktivite entelektyèl imèn. Tout moun atikile konsèpsyon pèsonèl yo sou lavi; nan pwose sa, nou di ke moun sa yo ap filozofe; men moun ki ale pi lwen pou rantre nan rasin pwoblèm sa yo, ak jefo yo fè pou devlope sistèm nomatif ak deskriptif pou tante klarifye ak resoud pwoblèm sa yo, sa yo vin jwe wòl filozòf pwofesyonèl. nan ka sa filozofi vin pran yon sans fòmèl ak eskolastik ke nou ka rele Filozofi sistematik. 
Kisa Filozofi systematik sa ye, e kijan li divize?
Kwake Filozofi fòmèl la gen plizye aspè, men gen 3 kokenn shenn branch ki reprezante prèske tout edifis etid filozofik la.
Branch sa yo, se Metafizik, Epistemoloji, ak Lojik.

Lojik : se yon branch nan filozofi ki etidye sinifikasyon senbolik, validite yon konklizyon, ak relasyon ki egziste ant senbòl ak sa senbòl sa yo reprezante ou ta vle reprezante. paske lojik gen pou li we ak deklarasyon, gen yon enteraksyon natirel ki fèt ant lojik ak lengwistik. 
Lojik fòmèl itilize 2 metòd kle, sa nou rele Lojik Dediktiv ak sa nou rele Lojik endiktiv. Lojik dediktiv la se lojik kote ke konklizyon an se yon ekspresyon eksplicit ki fondamentalman konekte ak sa ki te nan premis lan ou premis yo. setadi validite yon konklizyon nan lojik dediktiv depann direkteman sou validite premis( deklarasyon) ki presede li yo. Tankou, Pòtoprens nan depatman lwès; site soley nan potoprens; alo site soley nan depatman lwes. Pa sèlman analiz deklarasyon yo ki Tonbe anba labanye lojik dediktiv, men pi fo etid matematik tankou jewometri baze sou enferans dediktiv (pwoz dediktiv) ki se kle nan estrikti lojik dediktiv la.Istorikman, baz lojik dediktiv la jwen sous li nan travay ke Aristote tap fe sou sa nou rele jodi ya syllogismes d'Aristote. Li enpotan anpil pou nou remake ke konklizyon yon lojik dediktiv gen 2 posibilite, swa li setenman fos, oubyen li setenman vre. nan langaj pwobabilite, li gen yon pwobabilite 0 oubyen 1 pa gen antrede.

Metòd Diferans: Jan ak pye ale nan yon restoran yal manje. jan mande diri blan, legim ak sos pwa nwa, Pyè li menm li mande diri blan, legim ak sos pwa blan. kom se marasa yo ye, yo mande pou yo mete diri blan an nan yon sèl bol, ak legim la nan yon sèl pla, men pou pwa yo ale nan 2 bol diferan. Aprè mesye yo fin manje, yo ale lakay, yo poko rive lakay yo, vant Pyè ap fè li mal, lap vomi ak dyare. pye ale kay dokte, dokte ya konkli aprè tes loratwa li ke pyè manje yon manje kontamine. nan twa manje diferan sa yo, ki les ki fè Pyè malad ? Daprè metòd diferans lan, se pwa blan an ki koz maladi Pyè, paske se sèl sos pwa blan an ke Jan, ki pat malad, pat manje, e se menm sos pwa blan sa ke Pyè te manje pou kont li. Si diri blan an ou legim lan te kontamine, Jan te ap malad tou. Setadi, maladi ya ki se yon diferans ki pa te pataje ant Jan ak Pyè dwe sòti nan manje ke Jan ak Pyè pa te pataje ya, kise sos pwa blan an. 

Metòd Menm bagay : yon kriptograf kap travay nan lame dayiti intesepte yon mesaj kode  abc = fo lespinas kraze; mcs = sòlda kraze rak; cpdk = mashin kraze jeneral jimenez. kisa let c ya reprezante? paske c paret tout kote kraze paret, eke sel let ki paret 3 fwa, menm jan kraze se sèl mo ki parèt 3, nou konkli ke dapre metod menm bagay la ke c = kraze. 

Epistemoloji Tèks italik: se branch nan filozofi kap sheshe konen lanati konenans, sou ki sa konesans baze. tankou ki sa ki jistifye sa nou asepte koòm konesans. nan etid ak reshesh ki tap fèt pou bay klarifikasyon sou lanati konesans gen de gwoup klè ke nou rele rasyonalis ak anpiris.

Rasyonalis se filozòf ki kwe ke tout konesans ki non-patilye, setadi konesans ki gen aspè jeneral, se konesans nou aprann a-priori, setadi konenans nou aprann direktman nan yon pwoses entelktyèl ki endepandan de eksperyans. Filozòf sa yo tankou Ren Descartes ak Platon fe alizyon ak matematik ak jewometri pou jistifye pozisyon sa. tankou, pou filozòf sa yo, lè moun gen metrize teyorèm pythagore la, se pa eksperyans ki fè menm moun sa reyalize definitivman ke sinis okare plis cosinis okare ap egal ak 1. Se aspè jeneral konenans sa ke ou ka penetre direktman san lentèmedyè eksperyans ki pwouve pozisyon rasyonalis la depre filozòf ki nan kan sa.
Li enpòtan pou remake ke rasyonalis yo pa di ke tout konesans yon moun atenn, atenn li a-priori. paske yo di ke konesans patikilye baze sou eksperyans setadi ou aprann yo aposteri. tankou, si mwen rekonet koule mashinn mwen an, e ou menm ou rekonet koule mashin ou an, konesans patikilye sa pa bay yonn nan nou okin rezon pou jistifye yon konklizyon jeneral sou koule tout machin sou latè.

Anpiris se filozòf ki konkli ke tout sa ke nou ka rele konesans lejitim, nou aprann yo aposteri. setadi, se sou eksperyans nou, ak eksperyans lòt moun ke konesans sa yo baze. se sak fe, enpiriris konsidere lasyans kom sel sous konesans lejitim paske li pa baze sou spekilasyon ou aktivite serebral endepandan de eksperyans. yon nonm tankou Jeremy Benthman ak John Stuart Mill se 2 filozòf ki vrèman bati fondasyon kosmoloji anpiris la.

Se branch nan filozofi ki chache devlope kondisyon ak kritè pou egzistans, tankou, ki sak konpoze reyalite? e ki relasyon ki genyen an eleman ki konpoze reyalite sa? nan bransh sa gen yon konsep kle yo rele ontoloji. ontoloji se nati egzistans yon bagay, setadi nan ki konteks nou ga di yon bagay ekziste. konsep sa, yo elaji pou vinn ak yon lot konsep ke nou rele stati ontolojik. tankou, li pa sifizan pou mwen di ke bouki ak malis ekziste, fok mwen ale pi mwen pou mwen klarifye stati ontolojik bouki ak malis; setadi, se pou mwen klarifye pou yon moun ki pa konen ke bouki ak malis se karakte nan literati folklorik ayisyen. nan lot mo, mwen afime stati ontolojik bouki ak malis.

Se bransh nan filozofi kap chèche konen lanati konenans, sou ki sa konesans baze. tankou ki sa ki jistifye sa nou asèpte kom konesans. nan etid ak rechèch ki tap fèt pou bay klarifikasyon sou lanati konesans gen de (2) gwoup kle ke nou rele rasyonalis ak anpiris.

rasyonalis se filozòf ki kwe ke tout konesans ki non-patilye, setadi konesans ki gen aspè jeneral, se konesans nou aprann a-priori, setadi konenans nou aprann dirèktman nan yon pwosès entelktyèl ki indepandan de eksperyans. filozòf sa yo tankou René Descartes ak Platon fè alizyon ak matematik ak jewometri pou jistifye pozisyon sa. tankou, pou filozòf sa yo, le moun gen metrize teorem pythagore la, se pa eksperyans ki fe menm moun sa reyalize definitivman ke sinis okare plis cosinis okare ap egal ak 1. se aspe jeneral konenans sa ke ou ka penetre direkteman san lintemedye eksperyans ki prouve pozisyon rasyonalis la depre filozof ki nan kan sa.
li enpotan pou remake ke rasyonalis yo pa di ke tout konesans yon moun atenn, atenn li a-priori. paske yo di ke konesans patikilye baze sou eksperyans setadi ou aprann yo aposteri. tankou, si mwen rekonet koule mashinn mwen an, e ou menm ou rekonet koule mashin ou an, konesans patikilye sa pa bay yonn nan nou okin rezon pou jistifye yon konklizyon jeneral sou koule tout mashin sou late.

Anpiris se filozòf ki konkli ke tout sa ke nou ka rele konesans lejitim, nou aprann yo aposteri. setadi, se sou eksperyans nou, ak eksperyans lòt moun ke konesans sa yo baze. se sak fe, enpiris konsidere lasyans kòm sèl sous konesans lejitim paske li pa baze sou espekilasyon ou aktivite serebral endepandan de eksperyans. yon nonm tankou Jeremy Benthman ak John Stuart Mill se 2 filozòf ki vrèman bati fondasyon kosmoloji anpiris la.

Se yon branch nan filozofi analitik ki gen pou objektif : etidye fenomèn mantal, fonksyon mantal, pwopryete mantal tankou konesans tèt ou ak konesans entouraj ou.

Men, teyori nan branch sa ale pi lwen nan chèche konnen kijan diferan aspè mantal sa yo makònen ak kò fizik la, patikilyèman kijan yo konèkte avèk ògan fizik nou rele “sèvèl tèt la”.

Devlopman filozofi sa konsantre nan rezoud yon pwoblèm kle nan filozofi ki vrèman domine metafizik depi lantikite jis jodi a.

Pwoblèm sa a, nan filozofi, nou rele li “pwoblèm nanm ak kò”. Setadi, ki nati nanm lan, e kijan li kominike ak ko a.
Kòm nou deja mansyone l, se pwoblèm sa ki twouve li nan rasin filozofi mantal la.

Nan atant ke filozòf tap fè pou rezoud pwoblèm sa a, de gwo kan filozofik bay dizon yo sou lanati fenomèn mantal yo.
Filozòf ki kwè ke yon moun konpoze de 2 nati :
youn fizik ke ou ka penetre ak sans komen yo, e youn envisib ke ou ka penetre sèlman ak rezon ou entelèk. Yo rele yo dyalis. sètadi yo konsevwa moun divize an 2 nati.

Nan lòt kan opoze ya, nou jwenn sa nou rele Monis, sètadi filozòf ki kwè ke pa gen 2 nati, men plito yon sel nati ki konpoze tout egzistans reyèl la.
Youn nan premye moun ki atikile filozofi sa se Benedictus Spinoza.

Chak kan sa yo gen plizyè vèsyon. Tankou, dyalis yo divize an 2 pati. Moun tankou René Descartes, menmjan ak Platon ki te vin anvan li, kwè ke nanm lan se yon sibstans endepandan ki egziste endepandan de kò a, e li ale pi lwen pou sijere ke nanm sa a ka menm siviv lanmò kò fizik la.

Sa ki prann pozizyon patikilye sa a, yo rele yo dyalis sibstans. Men, nan menm kan dyalis la, gen yo lòt gwoup ki prann yon pozisyon ki ta vle fè konnen ke Nann lan sòti nan zantray Sèvèl Tèt La.

Kwake Nann ou lespri sòti nan zantray ògan nou rele sèvèl tèt la, pwopryete Nanm lan paka redwi sou baz mekanik ak biyochimik Sèvèl Tèt ki ba li nesans lan.

Gwoup sa nou rele yo Dyalis Pwopriyete.

Li enpòtan pou remake ke se fòm Dyalis Pwopryete ya ki alamòd pami dyalis modèn yo.

E monis yo menm?
Nan kan monis la, nou jwen de kan patikilye ki domine sèn nan kwake yo gen monopòl la akoz siks7 aplikasyon syans fizik yo tankou chimi, fizik ak biyoloji.

Monis fizikalis se group ki kwè ke gen yon sèl sibstans e ke sibstans saa parèt sèlman sou fom fizik ou enejik ki sou labanye lwa natirel yo e ke lè lasyans avanse nap ka rive esplike tout fenomèn mantal sa yo ki parèt ineksplikab jodi ya.

Monis ideyalis Gwoup sa a panse ke tout sa ki egziste gen esans mantal, e ke menm bagay ak evènman ki parèt sou fòm fizik se vrèman pwojeksyon ou ilizyon ke antite imateryèl yo rele nanm lan kreye. Yon nonm tankou Berkeley te adopte filozofi sa a.




#Article 87: Analiz (155 words)


Analiz se yon pwosès konyitif ki pèmèt yon moun fè konklizyon dapre konpreyansyon eleman ki konpoze yon objè, yon sistèm, ou yon fenomèn. Nan analiz, pafwa li nesesè pou yon analis sentetize kèk eleman nan sistèm nan pou pemèt li rive ak yon konklizyon rezonab.
Gen plizye diferan tip analiz : analiz dediktiv, analiz endiktiv

Yon egzanp de analiz dediktiv : Kap Ayisyen se yon vil nan nò Dayiti. Ri 13 se yon katye nan Kap Ayisyen. Alò ri 13 se yon katye nan pati nò Dayiti.

Yon egzanp de analiz indiktiv: analiz baze sou estatistik ki montre yon korelasyon ant yon faktè ak yon efè. Pa egzanp, si yon etid medikal fèt ki pran an konsiderasyon diferan estati sosyo-ekonomik, diferan orijin rasyal e latriye. Nan etid la, si yo detèminen yon korelasyon sibstansyèl ant fimen sigarèt ak insidans kansè, analiz indiktiv sa rezonab ase pou analiz la konkli ke fimen sigarèt ògmante insidans kansè.




#Article 88: Ekonomi (2732 words)


Ekonomi se yon syans ki etidye lwa pou moun amelyore peyi yo pou yo mete l' ann vale e etabi relasyon  ant konsomasyon ak pwodiksyon.

Anbon kreyol ekonomi se kaylalwa kote égalité chita peyi kot tout moun gen dwa yo respekte.
Nan etid sa, plizye akademisyen ou teworisyen avanse plizye braselide pou esplike kijan 2 eleman yo k ap aji ansanm sa yo konpote yo nan yon system ke yo rele  mache. Ekonomi gen pou li we ak keksyon tankou sa yo: ki tip de lwa pou vote pou peyi a byen mache nan pwodiksyon? Eske moun ki nan peyi a jwenn manje pou yo manje? pou konbyen moun n'ap pwodui? nan ekonomi tankou nan preske tout bagay, gen yon limitasyon ke tan ak rezev resous mete sou eleman nan yon mache. sa-vle-di kom nou paka fe tout sa nou ta renmen fe ann menm tan, fok nou fe chwa-- se sa yo rele fo w gen nan men w nan ekonomi; sa-vle-di, si mwen pran lajan mwen pou m achte yon machin, mwen paka itilize menm lajan sa pou mwen achete yon kay. soumenmlanse a, si yon endistriyel pransalgenmet lajan nan pwodiksyon elektrisite, li paka pransalgenmet menm lajan sa nan pwodiksyon agrikol. 
ki moun ki detemine sak pou konsonme, ak sa pou moun pwodui? le se leta ki fe chwa pou detenmine sak pou ki pwodui ak sa pou konsonme nan yon mache, yo rele sa konminis.le se moun ki ap pwodui a, ak moun ki ap konsonme a ki detenmine sa k pou pwodui nan yon mache, yo rele sa kapitalis.
kom nan tout syens, ekonomi gen yon seri prinsip ke tout ekonomis asepte. yonn nan prinsip sa yo, se yon lwa ke yo rele  demann ak sipliye. lwa sa di ke depi gen demann pou yon pwodui eke moun kap fe demann lan pre pou peye pou li, wap jwenn moun oswa yon group moun ki pre pou sipliye demann sa.

oikos «kay»  
nómos «lwa» lwa pou kay la oikonomía kay la anba lalwa
Men eske se pa yon dezòd pou chak moun defini pwòp montan echanj pa yo?
Pwoblèm ekonomik: Ekonomi soti nan de mo grèk oikos nomos (oikos kay, nomos lwa) ekonomi pa vle di lajan sere  men pito prensip pou w suiv pou w byen jere lakay ou vi w oswa peyi w ak rantabilite, fe ekonomi vle di kreye lwa pou depans yo, e lwa pou depans yo fèt apati de you budjè. Men nan tout bagay gen pwoblèm, Pwoblèm ekonomik se sila a ki pou kontwòle sa k pou rayisab la, e rayisab la se yon pasyon ki deklanche e w paka evite l nan kesyon ennmi an. N'ap di nou konsa: nan ekonomi,  kote li egziste youpakèt ennmi yo, men sa k fe wòl la dwe jwe pa yon òganizasyon, kit jan li ye, se pou l kontwole, wè ki pou anile, tout reyaksyon ki pou rayisab la. Se yon pwoblèm entelektyèl ki fò anpil, bay ennmi ekonomik lan definisyon ki pi presi e ki pi restren posib pou l dezapresye monnen nou an. Nou te bare lawout ak tout ennmi ekonomi ayisyen an lè n pa t ba yo dwa definisyon presi sa senk goud egal you dola ameriken. Men an 2004 ennmi ekonomi an atake n nan kè ekonomi n nan lè n remèt definisyon presi sa ak ennmi n yo biyè sa a nou fè l konfòm ak konstitisyon ayisyen an.
Se pou definisyon ki pou ennmi an sa dwe kontwole, limite, trennen l nan minimòm ni.
Sa kapab: 10goud se lik egal yon ewo konfòm ak restitiusyon èh' reparasyon dètte khi pou indeipeindancy Ahytian ha.

Ennmi ekonomi ayisyen an atake l fò paske modèl ekonomi ayisyen an kloure nan men enkapab yo.

Ekonomi pou benefis pratike ann ayiti depi chak senk an yo, plis moun ap vin pagen lajan anmezi tan ap pase àne apre àne. Atitid granmanjè yo ki se bann aktè sosyo-ekonomik yo se yo ki anlon e anlaj responsab koz kife pagen lajan anndan peyi a pou ekonomi an ka estab. Diferan aktè yo se yo ki montre nesesite ke yo fè yon modèl ki pap ka sòti ayisyen yo nan povrete tèt chaje bounda lou sa.
Tandans yo ki se yo k konstitye modèl sa a ki pou ekonomi pratike ann ayiti a pagen plas li si wi kot siksè yo. Menm-apre yon pakèt diferant inisyativ yo, tandans lan ki santral la ki gentan make ekonomi ayiti a, se kenbe manman lajan ki pou rann nan. Sa plis ke pran lari a e fè beton an cho rele pou grangwou lavichè tout solisyon an se soti ayisyen nan malè pandye ki se kenbe manman lajan ki pou rann nan. Pawòl sa a yo te soti nan bouch Fritz Jean, prezidan Chanm komès, ki pou endistri e tout pwofesyon yo ki pou Nòd- ès men sa k yon vibran apèl pou fini avèk pratik kenbe manman lajan ki pou rann nan. Fè manman lajan an pa ka fè pitit se yon gwo malè pandye ke ayisyen twouve l paske pitit se byen pòv malere.

Pou sa l konstate l fè pèp sa a

 Ansyen gouvènè Bank Santral la wè finisman sa chakjou nan ri kote l pase ak vil moun yo fini yo pagen nannan ankò ann ayiti. « Lè w ap gade w wè kòman endistri povrete sa a ke n ap ba l jarèt la fini ak pèp ayisyen an ». Konsa l esplike sa, tout pandan l pwente dwèt li sou kenbe manman lajan ki pou rann nan k al renk nan pòch ki pa bay pitit ki mennen nou tou dwat nan bloke ekonomi an pou moun pa antre.

Rajun Jan Singh, brasè-manman lajan ki pou rann nan ki ala tèt mouvman ekonomi Bank Mondyal la pou Ayiti, li menm ki pa t fè katwout pou l montre wout devlopman yo, li te chita sou eksperyans entènasyonal li yo. « Pa pral gen resèt mirak yo, men plen mwayen k ap bay solisyon yo», gentan vanse brasè-manman lajan ki pou rann nan ki pou Bank mondyal la. Si li li konstate ke plen pòch pa toujou danse kole avèk devlopman, li envite aktè yo pou yo sonje ti detay yo souvan bliye a: Anplwa a.

San wondonmon nan ankenn sans, Rujun Jan Singh, ki te eksprime l devanfas ki pou minis ayisyen an ki pou Ekonomi ak tout finans yo, gentan fè remake kèk bagay ke tout dirijan ayisyen yo konnen nan bon ti mamit. Peyi k kreye anplwa pou tout moun yo, yo tout sanble. Li gentan site kat sou tab: yon klima ki pou afè yo k ap byen mache, yon fasilite pou moun al pran edikasyon, yon regleman pou travay k ap ankouraje tout anplwa moun renmen yo, e konstriksyon yo djanm.

Depi egzistans ki pou peyi sa a tanmen, nou pratike yon ekonomi ki pou sibzistans nan eksplwate sèlman tikras resous yo ke peyi a genyen san reyenvesti. Se sa n ka wè nan ka pou kafe a, bwa, kann... Yon eksplatasyon sou sa n levejwenn san ankenn chanjman.

Resous yo ap fini san ranplase pou ka gen toujou pou manman lajan an rann pou gen dekwa pou n'viv. Pifò moun pagen aksè ak resous sa a yo paske yon ti gwoup moun kenbe yo anba men yo, gentan fè konprann nan sibztans minis lan ki pou Ekonomi an ak tout finans yo, Wilson Laleau.

Selon minis lan Laleau, brasè-manman lajan ki pou rann nan pou leta pa l la, pibon zouti pou ranvèse tandans lan se definisyon an pou you politik piblik de lwa apopriye yo, pou you budjè. Pou li, konsiltasyon yo se ak yon bann diferan patnè yo anvan yo tanmen-ekri pou you budjè 2014-2015 pou tout patnè sa a yo patisipe nan fè rechèch pou you madebat ant aksyon yo ki leta e inisyativ yo ki pou sektè prive a.

Minis lan ki pou Ekonomi e ki pou tout finans yo gentan estime ke defi a pou Ayiti se jere grandisman wonivo sandwèlong byen repati e patikilyèman rich nan anplwa k ap dire e nan respè dwa moun byen peye pou satisfè bezwen yo ki pou popilasyon an alawonnbadè e ki pou jenès patikilyèman. «Kote grandisman sa ye ki gen de (2) chif yo ke nou rele ak tout ve nou yo e ki, sèl, appou li menm ki pou soti n nan sitiyasyon anwo pa monte anba pa desann peyi a twouve l'plonje depi si lontan yo», ke l'te mande li men
Tout pandan l fè konnen ke chantye a rete tennfas, M. Laleau montre ke objektif la ki pou asiz ki fèt nan Montana tout 24 e 25 mars se pou antre nan refleksyon sa a ki nan kad trè presi pou yon preparasyon ki pou bidjè 2014-2015. Malèpandye l, gentan siyale li minis Wilson Laleau, se pou reflechi ansanm e pou fè tout sòt pwopozisyon yo pou refonde modèl ekonomi nou an nan sa n gen nan dyakout nou fè sa n ka fè selon nou menm ak pwop ide nou e fason n ka antre yo nan fason n ap prezante rannman tèm grandisman an.
Objektif lan, pou kontinye l ap di, «se pou egalman yo kapab detèmine aksyon yo e refòm yo ki priyoritè, ke l kapab nan domèn yo ki transvèsal ouswa ke l ta kapab plis retchita anndan sektè yo, ki se yo ki pral akselere e anplifye rezilta yo nou eskonte a», gentan ajoute minis lan ki pou finans yo. Li pa t ale bèkèkè san l pa t adrese l ak yon konfrè l ki gentan fè l konnen se ogmante taks ki lakoz bidjè 2013-2014 la pa t adopte a.

Gwo-ajantye a ki pou Repiblik la gentan notaman souliye ke adopsyon an ki pou you politik tarifè apopriye se yon kondisyon esansyèl pou atire toutbann envestisman yo ki pou kalite e kreye pakèt anplwa yo.

Anbasad Ameriken an anonse ke apati de lendi 17 fevriye 2014 la, to pou chanje lajan an pou frè yo k ap pèmèt yo trete dosye yo ap pase nan montan 44.00 rive nan 46.00 goud yo pou ($1,00) dola ameriken. Anbasad la pwosede ak yon evalyasyon peryodik ki pou to yo ki pou chanj lan lete fikse e li menm li efektye yon bann ajisteman yo lè sa se nesesè. ''Alatreka pou lave kay tè'' aktout sa sot fèk varye yo pou to yo ki pou chanj lan, frè yo ki pou trètman an dosye pou viza yo ki pou touris la, ki pou afè yo, sa a yo ki pou manm yo ki pou ekipaj, viza yo ki pou etidyan yo, viza yo ki pou tranzit e menm ke viza yo delivre pou echaj kiltirèl yo, yo ap pase nan pri 7.35 goud yo.frè yo ki pou trètman dosye pou viza yo ki pou sejou tanporè apwouve pa imigrasyon ameriken an ap pou 8.740 goud yo. Frè yo ki pou trètman dosye ki pou viza yo pou fyanse yo ap pou 11.040 goud yo.

Ekstrè sa a ki pou not Anbasad Ameriken an gentan leve plim sou do près ayisyen an. Lemoine Bonneau, nan editoryal li a ki pou 24 fevriye nan Nouvelliste (1), deplore lese ale san fren ke Anbasad la gentan pran pou l fikse pwop to l yo pou chanj lan sou tè ayisyen an. «Dwa a ki pou fikse tout frè yo pou trètman dosye yo ki pou postilan yo dezire yo gen nan men yo yon viza s'ak-nou konnen nan tout misyon diplomatik yo ki prezan yo sou teritwa a. Men nan ka sa, inisyativ ki pran pa anbsad sa a pou l anonse yon to ki pou chanj lan nan medya yo montre franchman 'lafimen vin met mèt kay deyò' paske to pou chanje pa l la pi wo pase to ki pou referans bank santral la sa ta ka kreye panik nan nivo ki pou mache ki pou chaje lajan an atravè tout peyi a», te regrete li.

Prewokipasyon yo ki pou M. Bonneau se yo k pi parèt jis. Lè w ap gade, si sou plan politik e/ouswa diplomatik, desizyon Anbasad la ka poze youbann pwoblèm yo, sou plan ekonomik, li koresponn nan yon senp pyekoutprandevan atansyon pa kapon pou to yo ki pou chanj lan k ap vini ki jan sa pral ye? Yon senp previzyon ka bay rezon an.
Li tradui konpòtman ki pou majorite latriyo ajan ekonomik yo: menaj,antrepriz ouswa òganizasyon non gouvènmantal e menm gouvènman yo nan sitiyasyon ke yo pa konnen anyen sou evolisyon ki pou you varyasyon k ap bay goud la enpòtans. Ajan sa a yo eseye jan yo kapab pou pwoteje tèt yo kont boukannen glas yo ki pou to yo nan zafè chanje lajan an, si yon moun vle konprann rezon an lè pyekoutprandevan sa afiche yon tandans men wotè. Sa fè n al gad pou kisa? Lè n gentan obsève nan dènye àne sa a yo peyi a se an dola l ye jis goud la se makiyaj de tanzantan w ap gen bezwen makiye plis ekonomi ayisyen an se bwat makiyaj la. Mennaj yo vle gade epay yo a ann dola yo pou evite ke yo viktim pandan goud la ap san valè a.

Pou w konprann byen fonde ki pou demach yo a, li bon pou gade tanzantan evolisyon an ki pou to yo ki pou chanj lan nan you ale pou trant dènye àne yo. Bout jis nan septanm 1990, anvan kou eta a pran ak militè yo, yon moun t ap bezwen nan mwayèn sèlman 7,45 goud yo pou you dola ameriken. Dizan pi bonè. Yon moun t ap bezwen inikman 5 goud yo. Sa vle di ke si nan lè m te fèt, papa m ta ouvè yon konpt nan non m ann dola ameriken yo avek yon montan 100 000 goud yo, sa t ap fè 20 000 dola ameriken yo jou l fè depo a. Avek you to yo ki pou enterè ànyèl 1% chak àne sou depo a, 38 àne pita, m tap gen nan men m you sold ki pou 29190 dola ameriken yo sou konpt mwen an.
Si se ta kounya, depo a gentan te fèt ann goud yo, avek to yo ki pou kounya 44.80 goud yo pou you dola (to yo afiche pa bank komèsyal yo vandredi ki te 21 mars 2014) menm avek you to ki pou enterè 3% pa àne sou konpt ki pou epay mwen an ann goud yo, m t ap gen nan men m ke 6 863 dola ameriken yo. Montan sa t ap reprezante sòm lan ki kapitalize sou 38 àne yo ki pou 100 000 goud yo nan you to yo ki pou 3%, taka 307 478 goud yo, divize pa 44.80. Diferans lan se gwozafè. Pèt la t ap pran atò you ouvèkò sepatapzafèpiti si Papa m te gen opòtinite a ki pou depoze youbann milyon yo ki pou goud yo sou konpt lan. Pou bagay la pa vin deraye twòp, mwen neglije efè a ki pou lavichè.

Konsa, pou pwoteje tèt yo yo menm kont lajan pèdi sa a ki pa ti zafè, mennaj yo tounen yo pi plis bokot depo yo ki ann dola ameriken yo. Dènye bagay sa a yo, rapote Joseph Harold Pierre (2) nan site ki pou estatistik yo ki pou Bank entè-ameriken pou devlopman (bid), se yo k pase 172 milyon yo nan 1,7 milya dola yo depi 1996 rive 2011, korespondan ak 23% e 57% ki pou total ki pou depo yo pou de (2) àne sa a yo.

Lè aktout antrepriz yo ouswa òganizm yo tankou Anbasad ameriken an, olye pou l kenbe epay li a ann dola yo, yo eseye fè pyekoutprandevan pou tout wose ki pou to yo ki pou canje kòb la pou evite pèt yo resèt yo ke sa ka okazyone. Li tande atò pou l devanse mache a e otorite yo ki pou monnen an yo lè l. Itilize pwop to yo ki pou chanje lajan an, toujou lajman pi wo ke to yo ki pou mache a. Komèsan yo avanse trè souvan kom rezon ouswa prêtèks lefètke si yo pa mete to pa yo a pi wo ki pou chanj lan, yo pap ka anmezi pou renouvle anplen estòk yo a sizanka kote to yo ki pou chanj lan sou mache a efektivman ta ogmante.




#Article 89: Seksyalite (259 words)


Sèksyalite se ansanm aktivite ki rantre nan zafè fè bagay ant fanm ak gason, ant fanm ak fanm, ou ant gason ak gason. Nan ka relasyon sèksyèl ant gason ak fanm, yo rele sa etewosèksyalite. Nan ka relasyon sèksyèl ant fanm ak fanm, ou ant gason ak gason yo rele sa omosèksyalite.

Sèksyalite se yon bagay ki konplèks, kwake li relye ak repwodiksyon, yo pa nesesèman menm bagay -- omwen yo pa menm bagay nan ka kretyen vivan.
Sèksyalite ranpli yon chenn fonksyon psikolojik ki diferan de aspè biyolojik ak repwodiktif yo.
Bèt fè bagay lè yo anvi fè pitit, men lezòm fè bagay plis pou plezi koporèl ak emosyonèl. Depi ou renmen yon moun womantikman, ou gen tandans gen anvi fè bagay avèk li. Nan sans sa a nou itilize sèksyalite pou eksprime fizikman sa nou santi nan kè nou. Men se pa tout zak seksyèl ki relye avèk emosyon womantik.
Kòm zafè sèksyalite se yon bagay ki konplèks, ap gen devyasyon ke nou ka konsidere kòm anomali pato-psikolojik. Pa egzanp, pedofili ak bèstyalite se aktivite pato-psikolojik ke yo ye.
Pedofili se yon preferans sèksyèl pou timoun, bèstyalite se yon aktivite seksyèl avèk bèt, e nekwofili se fè bagay ak moun mouri.

Ekspresyon fè bagay anglobe fenomèn ki pou repwodiksyon biyolojik ki pou òganis, konpòtman sèksyèl ki pèmèt repwodiksyon sa a, e anfen anpil fenomèn kiltirèl lye avèk konpòtman sèksyèl.

Tribòbabò divizyon sèksyèl òganis nan sèks konplemantè pèmèt yon brasaj jèn yo (pa meyoz e fekondasyon) ki favorize  divèsite jenetik e adaptasyon ki pou òganis ak anviwònman an.




#Article 90: Chimi òganik (129 words)


Chimi òganik se yon branch nan chimi ki etidye tout konpozisyon chimik ki gen kabòn ladan li ak lyezon kovalant. Lyezon kovalant vle di atòm ki konpoze yon molekil pataje elektwon ki rantre nan konbinezon chimik lan. Nan tout reyaksyon chimik, oubyen yon atòm ou molekil transfere elektwon ak yon lòt, oubyen yon atòm ou yon molekil pataje elektwon ak yon lòt. Lè yon atòm ou molekil pataje elektwon ak yon lòt, yo rele sa lyezon iyonik. Lè yo pataje elektwon yo, yo rele sa lyezon kovalant.

Pwodiksyon tankou sik, alkòl, gaz petwòl yo fè pati chimi òganik. Nou menm tou kòm kretye vivan fè pati chimi òganik poutèt aminoasid ak pwoteyin ki nan kò fizik nou an gen aranjman chimik ki baze sou eleman kabòn ak lyezon kovalant.




#Article 91: Bertrand Russell (139 words)


Bertrand Russell se yon filozof angle nan tradisyon analitik la. li te fe pati de yon group intelektyel ke yo rele pozitivism lojik. group intelektyel sa yo te kwe ke tout pwoblem filozofik ki aparamman reprezante yon konondrom pou filozof yo soti nan yon vyolyasyon lwa lojik langaj inivesel la. yonn nan pi bon zanmi intelektyel russell, se yon filozof otrishyen ke yo te rele wittgenstein. russell te ekri yon kokin shenn ev intelektyel ki te tante montre fondasyon lojik matematik. liv sa te rele  principia mathematica. nan liv sa , russell tante montre ke matematik se yon bransh senbolik de lojik.
kwake liv misye ya te arive fe klarifikasyon nou plizye konsep nan matematik kote ke li montre fondayon lojik senbolik konsep sa yo, gen plizye lot bagay nan matematik li pat arive demontre ki te intensyon li.




#Article 92: Albert Einstein (825 words)


Albert Einstein se yon kokin shenn lejand intelektyel. Daye, nan eshel intelektyel mond lan, misye konsidere kom yon eleman ki arive ale tet. Misye se yon jwif alman ki fe yon revolisyon nan mond syantifik la. Revolisyon misye ya gen pou li we ak syens fizik la kote li montre ke teyori gravitasyonèl Newton lan pa vreman reponn ak tout fenonmen dinamik yo. Par ekzanp, te gen yon iregilarite nan obit planèt Mekiri ke teyori gravitasyonel Newton lan pat ka esplike.
Newton te panse ke tan ak espas invaryab, setadi yo pa chanje, yo absoli. Einstein demontre ke le yon objè ap kouri pre vitès limyè, tan ak espas shanje nan yon sans ke yo sibi yon kontraksyon. Setadi tan ak espas vin pi piti pou evite ke yon objè arive depase vitès limyè. 

Daprè teori relativis Einstein lan, vitès limyè ki se 300,000 mèt pa segon, se pi gwo vitès ki ka egziste nan lanati. Li enpoòtan pou klarifye ke vites limye ya se pa vitès limye ke liye sèlman, men vitès tout ond elektromagnetik yo tankou enfrawouj, iltravyole, ond radyo e latriye. Ki sa ond elektwomanyetik yo ye? teyori Maxwell la ki te marye elektrisite ak manyetis te prevwa ekzistans ond manyetik sa yo. Ond manyetik se ond ki pwodi le yon patikil chaje (ki gen chaj pozitiv ou negativ) sibi yon akselerasyon (nan ka sa akselerasyon siniyfi yon chanjman nan vitès inisyal ou nan direksyon inisyal patikil la).

Teyori Eintein lan, kote ke li demontre matematikman konstansi vites limy ya, yo rele teori sa teyori espesyal relativite. konstansi vitès limyè sinifi ke vites limye ya, li endepandan de eta mouvman moun ki kenbe yon sous limyè--- are, akselerasyon sous limye ya pa gen okin efe reziltan sou vitès limyè ya. par egzanp, si mwen pa kouri ou menm wap mashe, eke nou chak gen yon flash nan men nou, vitès yo mezire pou reyon limyè kap soti nan lanp ou wa ap menm bagay ak sa yo mezire pou sa kap soti nan lanp mwen ya-- yon fenomen ki defye lwa mekanik Newton ki prevwa ke vites dwe aji selon lwa aljèb vektoryèl yo. setadi, vitès limyè nan ka moun lan ap kouri ya ta dwe plis ke nan ka moun kap mashe ya. le yon fizisis ki rele Michelson fè yon eksperyans syantifik, li wè ke Eisntein ge rezon eke Newton te fè ere nan konseptyalizasyon teyori mekanik li yan. sak fè teyori Newton lan travay byen se paske tolerans ere ya neglijab le yon obje gen vites ki piti relativ ak vitès limyè, eke laje obje ya pa two piti. Lè kondisyon sa yo chanje, teyori Newton lan inaplikab -- nan ka kote vitès yon objè pre vitès limyè (fizik relativis la sèlman ki ka esplike fenonmen lan byen) ou kote ke laje yon objè piti anpil (se fizik kantik lan ki ka rezoub pwoblèm lan). Se sak fe nan zafe radyoloji, teyori Newton lan pa plike, men se sa yo rele kwatom mekanik ki aplike, teyori ke ti mesye tankou Niels Bhor, Planck, Heinsenberg ak Shroddingger te devlope pou eskplike fenenon sibatomik yo.

Yon konsekans teyori espesyal relativite seke matyè ak enèji se vesyon de menm bagay la ko yo ye, yon dekouvèt Eisntein senbolize nan ekwasyon famèz ke fo moun sou late rekonet ki se E = mc2 ---- kote ke E reprezane eneji ki asyosye ak yon kantite matye M, eke C reprezante vitès limyè. 

Sak kore plas preyiminan Einstein se pa teyori espesyal relativite ya paske gen evidans ki demontre matematisyen franse Henri Poincaré te pre pou arive ak teyori espesyal relativite, men plito teori jeneral gravitasyonel la. nan teori sa ki se teyori ki englobe tout ide syantifik Einstein ke nou rekonet jodi ya, Eistein demontre nan yon fason injenyèz ke gravite se yon distosyon nan estrikti espas ak tan. nan teori sa, einstein di ke gravite se komsi matyè se yon boul ki kreye yon efondman nan espas. se komsi ou plase yon boul nan mitan yon twal elastik ke ou te itilize pou bouche yon bokal. le ou plase boul sa nan mitan twal plastik la, ap gen yon efondman, se efondman sa ke nou enteprete kom yon afe gravitasyonèl. men analoji ya: paske boul sa ap kreye yon efe toubiyon nan twal elastik sa, si ou plase yon lòt ti mab arebo bou la, ti mab sa ap fe yon toubiyon anba jiska ke li toushe boul la. Nan teyori relastivis gwo met syantifik sa, se pwose dynamik sa ke nou inteprete kom gravite. Gravite ya se fòs rale mennen vini ki ekziste ant tout obje ki konpoze de matyè; setadi bagay ki gen mas ak okipe espas. Youn nan prediksyon teori relativis Einstein lan seke, fos gravisyonèl yon etwal nan syèl la dwe sifizan ase pou koube yon reyon limyè de yon lòt etwal elwanye.

Envestigasyon Hubble teleskop pwouve ke sa fèt vre, yon obsevasyon ki prouve validite teyori Einstein lan.

 




#Article 93: Yele (125 words)


YELE se yon asosyasyon k ap lite pou ba Ayiti yon direksyon meyè epi lonnè e respè.

Li fonde pa Wyclef Jean depi janvye 2005.

An nou soutni efò li fè pou peyi li, pou peyi nou an.

Yele se yon chan pa Wyclef Jean (Wyklèf Jan). Li te parèt pou premyè fwa nan premye albòm kanaval li a ki gen pou tit ann anglè : Wyclef Jean Present the Carnival, featuring the Refugee Allstars (Wyklè Jan Prezante Kanaval la, avèk Patisipasyon Refije Allstars yo). Wyklèf pita te vin fòme yon òganizasyon ki pataje menm non avèk chan sa. Yele, òganizasyon an, yon òganizasyon ki ap travay di sou plizyè projè imanitè ann Ayiti.Se petèt pi efektiv nan efò Wyklèf pou ede moun ann Ayiti. 




#Article 94: Zenglendo (129 words)


Yon Zenglendo se yon vòlè. Mo sa a soti nan non yon lame sekrè Fausten Soulouk te kreye ki te rele Les zinglins, Duvalier te sèvi ak lide sa a pou l te kreye makout li yo. Mo sa a vin retounen nan lang kreyol gras ak jounalis Sonny Bastien. 

Vòlè, gwoup vòlè ki mache ak gwo zam fannfwa, kriminèl, atoufè ki tap kraze-brize nan peyi Dayiti apre Duvalier (Jean-Claude) fin pran egzil, zenglendo yo se yon rezo san pitye, yon rezo byen monte ki difisil pou enfiltre. «Reseau sans pitié» se yon fim ayisyen sou zenglendo Patrick Jerome te moute ki pale anpil sou fason zenglendo yo fonksyone. 

Ekzanp itilizasyon mo a nan yon fraz: Zenglendo yo antre nan kay la se sa yo bliye yo pa fè. 




#Article 95: Zannimo (520 words)


Zannimo se tout bagay ki pa plant. Tout sa ki ka deplase yo. Egzanp : zwazo yo, pwason yo, rèptil yo, ak ensèk yo se kèk zannimo yo.

Mo zannimo a soti nan lang franse a (les animaux) ki soti nan yon mo laten (animal).

Rèy ki gen òganis ki pi konplike se rèy animal la. Bèt yo distenge an kategori envètebre (san kolòn vètebral) envètebre (san kolòn vètebral) oswa en envètebre (ki gen kolòn vètebral).

Gen anpil evètebre nan gwoup filòm nan. Gwoup ki pi senp la se filòm porifera a. Poriferyen yo se eponj yo ye. Yo kranponnen sou wòch anba dlo yo epi se sou lanm lanmè ak kouran yo konte pou jwenn manje pou yo manje. 

Gwoup filòm Knidaria a gen ladan bèt ki gen yon seri selil an pikan espesyal pou pèmèt yo trape jibye pou yo manje. Pami knidaryen yo nou jwenn koray yo, lagratèl yo ak anemòn yo. Pwason ki rele idr la se yon knidaryen dlo dous. Knidaryen yo sèvi ak tantakil pou rale manje mete andedan bouch yo. 

Manm fanmi platèlment yo se kategori vè ki plat yo. Pami vè plat sa yo nou jwenn planari dlo dous yo ak vè parazit yo. 

Vè won yo fè pati fanmi Nematòd yo. Vè won yo se bèt ki pi senp ki gen yon bouch ak yon twoudèyè ki pèmèt dijesyon fèt yon sèl fason.

Yon twazyèm fanmi vè se fanmi Anelid yo. Anelid ki pi popilè yo se vètè ak sansi. 

Molis tankou zuit, kalmason ak pyèv fè pati fanmi molisk la. Malgre se pa tout molis ki gen koki, yo tout genyen kò mou. 

Fanmi animal ki gen plis bèt ladan li se fanmi atwopod la. Pami yo ou jwenn ensèk, arenyen, ak woma. 

Ekinodèm tankou zetwal lanmè ak koki lanmè fè pati fanmi Ekinodèm yo. Bèt sa yo gen simetri radyal epi yo viv sèlman nan dlo. 

Bèt ki pi konplike yo fè pati fanmi Kòdat la. Vètebre divize an sèt klas. Klas sa yo se Anfibi, Avide, Reptil, Mamifè plis twa klas pwason. Gen nan klas sa yo ki gen san cho, gen ladan yo ki gen san frèt.

Anfibi yo se vètebre ki gen san frèt tou. Yo karakterize akoz yo plizyè etap diferan yo franchi nan lavi yo. Anfibi ki rive nan laj granmoun yo tankou krapo, teta ak salamand pase yon pati nan tan yo deyò dlo epi yo sèvi ak poumon pou respire.

Pami reptil yo nou jwenn tòti, kwokodiy ak koulèv. Po yo kòryas ak sèk. Ti reptil yo devlope konplètman pandanstan yo andedan ze yo. 

Klas avide yo gen ladan tout zwazo. Zwazo yo se bèt ki gen san cho, plimay, ak zèl pou vole. Eskèlèt zwazo yo lejè.

Dènye klas vètebre yo se mamifè. Mamifè yo gen san cho epi se yo ki pi konplike ak pi entèlijan. Moun ak bèt fè pati mamifè ki viv sou tè a. Mamifè ou jwenn nan lanmè se balèn, fòk ak vach lanmè ki rele manati. Mamifè yo bay pitit tete. Yo fabrike lèt yo apati gland mamal yo tout genyen. Sèvèl ak sistèm nè.




#Article 96: Edikasyon timoun (675 words)


Edikasyon timoun ap montre kouman lòm ap vini lòm, kouman lòm ap viv evè dot lom.

Etap nan Devlopman Entelektyèl timoun, selon Jean Piaget

Chanjman natirèl ki fèt nan yon timoun ki ap grandi. Li gen 2 faktè prensipal ki afekte chanjman sa se matirite ak eksperyans. Matirite a ka depann de sante timoun nan ak ras (trè familyal). Eksperyans la depann de kijan moun jwe avèk li epi ki kote li rete, ki sa sosyete a vle li konnen. Lekòl se youn nan faktè sosyal yo. Sa ki pi enpòtan nan lide ki di gen yon sekans devlopman natirèl nan lespri ak kò timoun, se 

Piaget fè yon seri eksperyans ak timoun depi laj ti bebe jiska adolesans. Li vin divize devlopman entelektyèl timoun an 4 etap:

I)	Ti bebe depi nesans jiska 2 an: sensoriomotris. Timoun nan aprann gras a sans li. Li gen bagay li fé li tou konnen, epi li chare sa li wè oubyen sa li tande. Metòd prensipal li pou li aprann se eseye refè kèk bagay li fè pa aksidan oubyen kèk bagay li wè lòt moun ap fè. Rekonèt manman se antisipasyon: timoun elaji konesans li nan yon domèn. Kiryosite komanse devlope ak vizyon
Klasifikasyon primitif: Li komanse wè resanblans…
Relasyon primitif: Li kòmanse met ansanm mouvman li fè ak rezilta mouvman an

II) Timoun 1-2 an:
Kòmanse wè gen tout yon seri aksyon ki mache ansanm
Kòmanse konprann kantite: Mama mam ma tounen mama.
Aji mwens pa aksidan, plis paske se vle li vle fè yon bagay
Ka rekonèt yon objè menm si li wè yon pati ladan sèlman, men li pa vreman chèche bagay li pa wè.
Devlopman langaj ap pèmèt nonmen objè yo, donk kounyeya li ka kòmanse devlope pèmanans objè paske li ka pale sou sa li pa wè.

III)	2 an jiska 7 an pre-operasyon,devlopman senbòl,devlopman pèmanans,devlopman ekstraòdinè nan langaj. Jwèt senbolik: li revize tout sa li wè kòm sekans kopòtman. Li jwe diferan wòl li wè moun ap jwe nan sosyete a. Li manipile anviwònman li. Langaj la vin yon zouti trè trè enpotan nan devlopman entelektyèl timoun nan, se yon nesesite ki ede timoun nan devlope panse silansyez li

IV)	7 an jiska 11 se operasyon konkrè

V)	11 an se operasyon fòmèl

Piaget rele laj timoun preskolè yo etap sensoriomotris ak pre-operasyonèl. Li rele laj timoun 7 a 11 an, laj operasyon konkrè. Timoun ki ap antre nan primè yo se timoun ki nan yon tranzisyon pou yo antre nan etap operasyon konkrè a. 

Men kijan chanjman yo ap opere nan diferan domèn entelektyèl:

A)	Klasifikasyon: 
a.	Rekonèt yon objè ki tonbe nan yon kategori
b.	Triye selon yon kategori avèk yon dimansyon
c.	Klasifikasyon konkrè selon kategori ak sou-kategori

B)	Relasyon: Ranje soti nan pi pitit rive nan pi gwo
a.	Triye an 2 gwoup, piti ak gwo.
b.	Ranje soti nan pi piti rive nan pi gwo men pa ka pran yon lòt objè pou rantre li nan aranjman ki deja fèt la. 
c.	Kapab ranje objè yo pa lòd gwosè yo fasilman, kapab fè 2 gwoup ki koresponn selon dimansyon yo.

C)	Nimerasyon
a.	Timoun nan komanse komprann “plis” men lè ou ranje 2 menm kantite objè, li di sa ki pran plis plas la gen plis.
b.	Timoun nan kòmanse konprann “youn pou chak”, men lè objè yo an dezòd timoun nan gaye.
c.	Timoun nan vin konprann kelkeswa jan ou ranje yon pil objè, si ou pa ajoute, ou pa wete, kantite a rete menm.

D)	

Konsèvasyon: kantite matyè, pwa, volim
a.	Kèlkeswa lajè yon bokal, timoun nan panse menm wotè vle di menm valè.
b.	Timoun nan kòmanse pale sou enpòtans lajè veso a men li pa sèten kijan pou li konnen kilès ki gen plis.
c.	Timoun nan kapab konsève, li konnen kèlkeswa fòm veso a yon valè rete menm si ou pa ni ajoute, ni retire ladan li.

An Jeneral, Pandan ane lekòl primè yo timoun yo ap chanje fason panse yo, kapasite entelektyèl yo ap chanje dapre faktè sa yo:




#Article 97: Liy Nimewo (172 words)


Yon liy nimewo se yon foto avèk yon dimansyon ki montre nonm antye tankou pwen make yo ak plas egal ant yo sou yon liy.  Atout liy sa sèlman montre nonm antye de -9 a 9, liy la ankli tout nonm reyèl e li kontwi ajamè nan chak direksyon.  Liy nimewo a souvan sèvi tankou èd pou montre adisyon senp ou soustraksyon, espesyalman le itilize nonm negatif. 

Liy la divize nan de mwatye egal pa orijin nan (nonm zewo).

Foto sa montre pozisyon pou nonm reyèl espesyal: , nonm Euler e, ak nonm Pi (pi). 

Liy nimewo a yo souvan reprezante li tankou orizantal.  Nonm pozitif se adwat zero, e nonm negatif se agòch.  Yon flèch sou bout la sijere liy la kontwi ajamè, byenke papye a, tablo a, ou ekran an pa ale ajamè.  

Koleksyon an ak tout nonm sou liy nimewo a rele koleksyon nonm reyèl yo (ann anglè: the set of the reals), reprezante pa .  Nonm reyèl ankli nonm rasyonnèl, nonm irasyonnèl ak nonm antye (nonm pou konte).




#Article 98: Nonm premye (419 words)


Yon nonm ki pa kapab divize pa okenn lòt nonm sinon ke pa li menm osinon 1.

Patou sou latè se te yon nosyon ki bay anpil tèt chaje e se depi lontan gwo save tankou Eklid e latriye reflechi sou li. Tankou Eklid li demontre depi nan lantikite ke pa gen yon nomm premye ki pi gwo pase tout lòt yo. Se youn nan pi gwo resilta enpòtan, jan Eklid rive demontre sa.

Nan mwa jiyè 1992 gen yon Ayisyen ki tonbe travay sou nonm premye. Li rele Lainé Jean Lhermite Junior e an 1994 li te prezante yon pati nan travay sa.

Lainé di nou ke yon moun dwe byen met nan tèt li ke nonm premye pou matematik ta kapab sanble tankou de gout dlo ak benzèn pou chimi.

Nou ka konsidere definisyon ki nan tèt paj sila :
Yon nonm ki pa kapab divize pa okenn lòt nonm sinon ke pa li menm osinon 1
Ak definisyon sa a ou ak definisyon sila a, yon nonm tankou 1 rantre pami nonm premye.

Depi kèk tan gen matematisyen ki di ou pa dwe konsidere 1 kòm premye. Pou sa yo aranje yo pou yo di ke yon nonm premye se yon nonm ki gen egzakteman 2 divizè.

Lainé di li pa rantre nan diskisyon sila a, menm lè li gen opinyon pa li, li prefere travay pou toulede gwoup moun yo.

Si nou pran yon nonm antye positif ki strikteman nou rele n

Si nou pran yon nonm antye positif ki strikteman ke nou rele n
 

Ann gade byen fraksyon sa a 
ki se yon lòt fòm fraksyon sa a
 ki an fèt se yon fòm pi kompak, pi kondanse men sil ka senplifye.

ka modifye e vin pi senp si n pa yon nonm premye tandiske li pa ka transfòme pou vin pi senp si n se yon nonm premye. Men fò siyale ke si nou bay n valè 4, fraksyon p ap yon nonm antye paske li ap senplifye yon sèl fwa, se yon sèl faktè anba nan nivo denominatè a ki ap ale sa vle di ki ap disparèt aprè senplifikasyon. Sa sòt di la a fèt sèlman ak 4.

Lèn tombe sou ka patikilye sa a nou gen pou pi piti 3 posibilite :

Nan moman sa a, ann chwazi dezyèm posibilite a.

Nou kapab tou, si nou vle, modifye eksposan yo.
Si nou vle itilize 6 ak 7 nou ap genyen:

Si nou vle itilize 20 ak 21 nou ap genyen:



#Article 99: Raben Akiba (530 words)


Raben Akiva (ou Raben Akiba) se yon pèsonnay jwif pannan dezyèm syèk la. Li fèt nan Palestin pannan premye syèk la. Li ekri yon liv sou kreyasyon an epi yon gwo pati Mishna a, yon koleksyon tradisyon antik. Se papa Kabal la.

Akiba se yon otorite sou tradisyon juif yo e lwa oral la. Li koumanse klasifye divès tradisyon oral yo ann òd. Li etabli fondasyon pou kontwovès mishnayik, kote de ou plis saj, oswa ekòl, debat entèpretasyon biblik la oswa fiksayon règ halakha (nòmatif) yo.

Li se yon gwo lidè politik opoze kont pouvwa woman an. Li alye ak Bar-Kokhba, moun ki dirije yon revòlt juif kont Women yo. Women yo arete Akiba paske li kontinye ansenyen Tora a epi fòme nouvo raben yo—de krim Women yo te entèdi sou lapenndemò. Women yo dekoupe li, toujo vivan. Li mò lè li di dènye mo nan premye fraz nan Chema Israel (pwofesyon fwa juif la) an lane 135. Dapre Talmoud la, li mò a laj 120 an.

Apre Raben Jezi te pann, epi apre disip li te entèdi soti nan ansèyman nan non l 'nan tanp lan moun lavil Jerizalèm (Liv nan Travay chapit 5), men pandan y ap ansèyman kretyen yo te gaye nan mitan lòt nasyon yo, objektif prensipal la nan jwif yo te vin edite ak korije yo liv. Li te espesyalman Raben Akiva Ben Jozèf ki te bay rannman travay sa a. Plis pase koreksyon konplètman tèks la nan lang ebre Bib la (Ansyen Testaman an), li te li menm ki te bay lòd anpil liv (yo rele deuterocanonical oswa apokrif) yo dwe elimine. Apre sa, liv sa yo pa ka jwenn nan lang ebre jouk jòdi a.

Gen sous ki temwen tèks la nan Bib la pi bonè pase chanjman Akiba la. Ak sa yo yo se:

Li te di ke rezon ki fè Akiva elimine liv anplis sa yo soti nan Ansyen Testaman an, se paske yo sipòte ansèyman yo nan Krisyanis. Nan kwayans la Raben Akiva, idantite moun ki te Mesi a te yon rebèl Bar Kokba ki te revòlte kont Anpi Women an. Se poutèt sa, li pa t 'aksepte anpil liv ki revele sou Mesi la. Pa konyensidans, paske te vèsyon Akiva nan pita gras poutèt Konsèy la nan Nicea, menm koulye a, pi fò nan legliz nan mond lan li yon Bib ki gen ladan sèlman 66 liv, pandan y ap lòt liv yo te vin tounen kontwovèsyal.

An plas nan liv yo siplemantè, nan epòk Akiva nan jwif yo te kòmanse ekri nouvo, sa vle di espesyalman liv la rele Talmud la. Anpil fab a Akiva yo ankò yo te jwenn nan Talmud la. Kwayans Akiva nan leve paske li te konnen nan yon pwofesi ki Mesi a pral yon wa wè an kachèt nan dènye jou yo, ki moun ki met Women yo ak règ Jida pandan karantan. Lè moun leve nan ki epòk, ki moun ki te anseye ke Wayòm Mesi a pou yon ti tan, pa ta dwe pandan karantan, men pou yon sèl mil ane, sa te ekri nan Talmud a ki Akiva korije yo, li di ke li te pwofetize yo dwe pandan karantan.




#Article 100: Kominikasyon (168 words)


Kominikasyon se teknik lòm devlope pou li pale, travay, fè tout bagay li, pou li kapab viv ak lòt moun yo.

Kominikasyon se pa te panse fibr sajital nan sèvo a. Pèmèt li genyen de gratis nonm, yon sèl lye nan yon lòt relijyon panse. Nenpòt panse deyò sèvo a se kontwole panse. Nenpòt lespri ka kominike ak lespri lòt te panse nenpòt kalite kò yo, pi fò kominike san yo pa ka akonpli sakson. Relasyon yo genyen yon
lè ou panse yon moun, ou panse ke yon aksyon kesyon, aksyon an te resevwa nan repons a li li se reflechi sou yon kominikasyon kontwole aksepte. Se konsa, ou kapab ajoute konesans chanje sou ògàn yo, manb yo, ou kapab fè kopi ADN nan sèvo a ou ka Upload nenpòt konesans ou bezwen. kominike avèk te panse a nan mitan tèt la fib sajital kòd pouvwa sèvo nan fibr mens nan sajital sèvo a Mid-ki vle kominike.

Gade tou mwayen imen pou kominike,mwayen zannimo yo genyen pou kominike




#Article 101: Liv Mòmon (1911 words)


Liv Mòmon An: Yon Lòt Temwayaj Konsènan Jezikri se yon tèks ki sakre kay Sen Dènye Jou yo. Daprè teyoloji yo, pwofèt te ekri li. Pwofèt sa yo te viv sou kontinan ameriken an nan epòk 2200 ane avan Jeziki jiska 421 ane aprè Jezikri. Joseph Smith te pibliye li pou premyè fwa a nan mwa mas 1830.

Liv Mòmon an se youn pami premye tèks ki te sòti nan mouvman Sen Dènye Jou a, ki se denominasyon yo ki tipikman konsidere liv la kòm ekriti sen epi kòm yon kont istorik tou sou kontak Bondye te gen avèk moun ki t ap viv sou kontinan ameriken an nan epòk ansyèn sa a. Kominote siyantifik pa aksèpte Liv Mòmon an kòm yon kont veritab sou evènman istorik.

Daprè sa ke Smith ak liv la di, otè yo te grave karaktè (sa ke yo te rele « ejipsyen refòme ») sou plak annò. Smith te di konsa dènye pwofèt ki te grave sou plak yo, yon misye ki te rele Mowoni, misye a te antere yo avan ke li te mouri sou yon ti mòn nan sa ki se leta Nou Yòk jodia, bò lavil Manchester.  Kwayan yo rele mòn sa a « Mòn Kimora ». Nan lane 1827, Mowoni te parèt devan Smith antanke yon anj. Mowoni te revele kote li te kache plak yo epi li te komande Smith pou li tradui tèks la an anglè pou kòmanse retablisman vrè legliz Jezikri a nan dènye jou yo. Gen kritik ki di konsa Smith pa t tradui pyès annal ansyen; se Smith ki te otè liv la pito, e li te pran nan matèyal ak ide ki te egziste nan diznevyèm syèk la pou li fè sa.

Liv Mòmon an gen nan li yon pakèt ide doktrinal orijinal sou plizyè sije — chit Adan ak Ev la, destine mond lan, redanpsyon anba lanmò fizik ak espirityèl, epi òganizasyon legliz la. Evènman santral ki nan liv la se moman an lè Jezikri li menm te vizite moun sou kontinan ameriken an aprè rezirèksyon li.

Gen plizyè liv pi piti nan Liv Mòmon an. Chak ti liv pòte non otè prensipal li. Dabitid, tèks la gen chapit ak vèse. Smith te sèvi avèk langaj ki sanble anpil avèk langaj ki parèt nan vèzyon Wa Jak pou Bib anglè a. Nan lane 2011, te gen tradiksyon (kit yo konplèt oubyen non) nan 111 lang, e plis pase 150 milyon egzanplè Liv Mòmon an egziste.

Daprè Joseph Smith, li te gen 17 an lè yon anj Bondye te parèt devan li.  Anj la te rele Mowoni.  Mowoni te di ke li te gen yon seri ekriti ansyèn nan yon ti mòn touprè li nan sa ki se Konte Wayne nan leta Nou Yòk jodia. Pwofèt ansyen te grave ekriti sa yo sou plak annò. Anj la di plak yo dekri yon pèp Bondye fè sòti Jerizalèm rive kontinan ameriken an 600 ane avan nesans Jezikri. Daprè plak yo, Mowoni te dènye pwofèt pèp sa a e sete li menm ki te antere plak yo. Bondye te fè li pwomès konsa li ta fè plak yo parèt ankò nan dènye jou yo. Smith te deklare vizyon sa a te rive l jou swa 21 septanm 1823, epi pwochèn jou a, anba gidans divin, li te twouve kote Mowoni te antere plak yo sou ti mòn nan. Mowoni te komande l pou l vin pale l menm kote a menm jou a ane pwochèn nan pou li bay li plis enstriksyon. E li te di Smith ke moman an pou li tradui plak yo ta rive nan kat an. Smith deklare ke Mowoni te pèmèt li pran plak yo nan men li 22 septanm 1827, sa ki te fè egzakteman kat an, e Mowoni te kòmande li pou li tradui yo an anglè.

Gen kont diferan ki dekri koman Smith te akonpli tradiksyon Liv Mòmon an. Smith li menm te sijere li te li plak yo dirèktman avèk linèt ke Bondye te prepare pou ede li tradui.  Lòt kont konn di li te sèvi avèk ti wòch kristal nan yon gran chapo. Apati lane 1832, moun te konn rele ni linèt ni wòch yo « Ourim ak Toumim ».  Pandan tradiksyon an menm, pafwa Smith te chita lwen moun ki t ap ekri sa l t ap di a, avèk yon dra pou separe yo. Kèk kont di plak yo pa te toujou prezan pandan li t ap tradwi yo. Lè yo te prezan, Smith te toujou kouvri yo.

Premyè deskripsyon Smith te pibliye a te di plak yo te sanble kòmsi yo te annò. Youn nan premye skrib li yo, Martin Harris, te di ti fil metal te bay plak yo fòm yon liv. Smith te rele karaktè sou plak yo « ejipsyen refòme ». Te gen kèk plak ki te sele ansanm ; poutèt sa, sa ki te prezan sou plak sa yo pa fè pati nan Liv Mòmon an.

Onz (11) lòt moun te temwaye yo te wè plak annò yo. Twa (3) pami yo te touche ak soulve yo. Temwayaj ekri pa yo parèt nan prèsk tout edisyon Liv Mòmon an sou tit « Temwayaj Twa Temwen yo » e « Temwayaj Uit Temwen yo ».

Nan premye jou tradiksyon an, yon vwazen li, Martin Harris, te sèvi kòm skrib pou Smith. (Pita, Harris te pran prè ipotèk sou fèm li pou paye enprime Liv Mòmon an.) An 1828, poutèt demann madanm li, Lucy Harris, li te mande Smith ankò e ankò pou li prète li paj li te fin tradui yo. Kontkè, Smith te ba li yo. Se posib Lucy Harris te vole premyè 116 paj sa yo. Aprè Martin Harris te pèdi yo, Smith te pèdi kapasite pou li tradui a e Mowoni te vin wete plak yo. Aprè Smith te fin repanti, Mowoni te remèt li plak yo.  Smith te deklare pi ta ke Bondyè te pèmèt li tradwi ankò, men pou l pa tradwi sa ke li te deja fin tradwi epi pèdi a. An 1829, tradiksyon an te rekomanse avèk èd Oliver Cowdery; yo te fini byen vit (mwa avril jiska jwen 1829). Aprè piblikasyon liv la, Mowoni te vin pran plak yo.  Liv Mòmon an te disponib pou moun achte li jou 26 mas 1830 nan libreri E.B. Grandin nan lavil Palmyra, leta Nou Yòk. Jodia libreri sa a se yon sit istorik. Pou kòmanse, yo te pibliye 5000 kopi, sa ki te koute 3000 dola.

Depi jou premyè piblikasyon ak distribisyon liv la, kèk moun deklare ke Smith te fabrike istwa liv la e ke li te pran nan matèyal ak ide sòti lòt sous pou li fè sa.  Kèk sous ke moun sigjere kòm kandita se vèzyon Rwa Jak pou Bib la, The Wonders of Nature, View of the Hebrews, e yon dokiman ke Solomon Spalding te ekri san li pa t pibliye li.  Òganizasyon FairMormon an afime ke teyori sa yo pa kredib paske istoryen ni kwayan ni skeptik konn twouve erè sèyè nan rechèch yo. Opinyon pifò nan manm mouvman Sen Dènye Jou a e pozisyon ofisyèl Legliz Jekikri pou Sen Dènye Jou yo a se ke liv la se yon kont istorik ki korèk.

Smith te di konsa paj tit la sòti nan tradiksyon « dènye fèy a menm » pami plak annò yo. Se Mowoni ki te ekri li. Paj tit la deklare objektif Liv Mòmon an se pou li « montre rès kay Izrayèl la ki kalite gwo bagay Senyè a te fè pou zansèt yo » epi « pou Jwif ak Janti kapab gen konviksyon, Jezi se Kris la, Bondye Etènèl la, ki manifeste tèt li devan tout nasyon yo kounye a ».

Liv Mòmon an se yon asanble plizye liv ki pi piti. Chak nan yo pòte non otè prensipal li oubyen yon gwo dirijan. Yo kòmanse avèk Premye Liv Nefi a (1 Nefi) epi yo tèmine avèk Liv Mowoni a.

Jeneralman, òd ti liv yo swiv istwa yo tout rakonte ansanm nan, sòf liv Pawòl Mòmon ak Liv Etè a. Pawòl Mòmon se komantè Mòmon te ekri. Liv Etè a se istwa yon gwoup ki te rive sou kontinan ameriken an lontan anvan imigrasyon ki parèt nan 1 Nefi a. Tèks ki nan Premye Liv Nefi a jiska Liv Omni a, epi nan Liv Mòmon an ak Liv Mowoni a, se pawòl otè yo menm yo ye. Pou tout lòt liv, Mòmon oubyen Mowoni te abreje pawòl otè yo.

Pifò nan edisyon modèn ap divise tèks liv yo an chapit ak vèsè. Pifò nan yo gen mateyèl siplimantè landann yo tou, tankou « Temwayaj Twa Temwen Yo » ak « Tewayaj Uit Temwen Yo ».

Premye Liv Nefi a jiska Liv Omni a sòti nan Ti Plak Nefi yo.  Kont sa a kòmanse nan lavil Jerizalèm 600 ane anvan Jeziki e avèk yon misye ki rele Leyi. Bondye dirije Leyi, fanmi li, ak plizyè lòt moun pou yo kite Jerizalèm yon ti bout tan anvan chit li devan lame Babilonyen an 586 ane anvan Jezikri.  Liv sa yo dekri voyaj yo atravè Arabi epi atravè lamè an bato rive nan « tè pwomiz la » ki se kontinan ameriken an.  Yo rakonte aktivite gwoup sa a jiska 130 ane anvan Jezikri; alè sa a, gwoup la te fòn ann de — Nefit yo ak Lamanit yo. Gwoup sa yo te goumen souvan youn avèk lòt la.

Aprè Omni gen Pawòl Mòmon. Mòmon te ekri liv tou piti sa a 385 ane aprè Jeziki. Liv la sèvi kòm yon entwodiksyon brèf pou Liv Moziya a, Liv Alma a, Liv Elaman an, Twazyèm Liv Nefi a (3 Nefi), ak Katryèm Liv Nefi a (4 Nefi). Liv sa yo se rezime yon gwo kantite annal ki rele Gran Plak Nefi yo. Yo rakonte istwa de sivilizasyon yo sòti nan epòk lavi Omni jiska epòk anfans Mòmon an.  Twazyèm Liv Nefi a gen enpòtans espesyal paske se li menm ki rakonte vizit Jezikri sou kontinan ameriken an aprè rezirèksyon ak asansyon li nan peyi Jerizalèm. Liv la dekri jan Jezi te repete anpil nan doktrin ak enstriksyon ki parèt jodia nan kat Evanjil yo, epi jan li te tabli yon kominote chaje avèk lapè ak konesans ki te dire pandan kat jenerasyon anvan lagè sivil te pran li ankò.

Ti Liv Mòmon an se yon kont sou sa ki te pase pandan lavi Mòmon. Mòmon resevwa komandman pou li pran swen annal ki kache yo. Ti liv la rakonte jan Mòmon ranpli responsablite sa a epi aktivite li avèk lame nefit pandan yon pakèt lagè.

Aprè ti Liv Mòmon an, Mowoni mete yon rezime li te fè sou annal yon lòt pèp. Pèp la rele Jaredit e rezime a rele Liv Etè a.  Liv sa a dekri yon ti ponyen fanmi ki te kite Toudebabèl la.  Sivilizasyon jaredit la rive sou kontinan ameriken an plizye syèk anvan fanmi Leyi a rive la. Liv Etè a dekri sivilizasyon jaredit la kòm youn ki te pi gran ak pi avanse pase sivilizasyon nefit ni lamanit la. Liv Etè a fini avèk kont yon gwo batay final kote Jaredit yo youn masakre lòt jou aprè jou jiskaske yo tout mouri.

Anfen, Liv Mowoni a rakonte destriksyon final pèp nefit la — nan epòk sa a, yon pèp idolat — anba men lamanit yo. Liv la tèmine avèk temwayaj Mowoni epi yon envitasyon pou tout moun priye Bondye pou li konfime verasite kontni liv la.




#Article 102: Enfòmasyon (172 words)


Enfòmasyon e pafwa enfo se tout bagay ki kapab pòte yon konesans pou moun ki ap etidye li.
Nan bon danti ayisyen zen, Tripotay.

Enfòmasyon deziyen alafwa  mesaj la nan kominike e senbòl yo ki itilize pou ekri a. Li itilize yon kòd ki pou siy pòtè  sans tankou yon q alfabè kipou lèt, yon baz ki pou chif yo, tout ideyogram yo oubyen piktogram yo.

Deyò kontèks la, li reprezante  vehikil ki pou bay tankou nan  teyori ki pou enfòmasyon. E san sipò, li reprezante yon faktè pou oòganizasyon, ki pèmè nan chak bagay pou yo relye aktout lot yo  pa  enfòmasyon yo ki youn di lòt. N touche laa yon sans fondamantal, kote yon kantite enfòmasyon yo agreje yo pouvin  yon sijè. Li ka tou konstrui, tankou yon pwogram enfòmatik, oubyen natirèl tankou limyè oubyen  matyè a.

Detan  alafwa mesaj (faktè ki pou òganizasyon) e mesaj (vehikil), enfòmasyon kapab tou defini tankou : Sa ki lye  eksperyans nou an pou mond la ak  mond lan li menm.

Istwa mo sa




#Article 103: Pwovèb (248 words)


Yon pwovèb se yon ekspresyon ki popilè, ki tradisyonèl, ki imaje le pli souvan.

Sans lan sanble pli fò ke jan nou tradui li. Li vle di ke moun deyò pa genyen pou gade sa kap pase nan dedan fanmi e non pa fanmi pa genyen pou li pòte zafè li deyò.

Lè yon bagay difisil, ou pap itilize menm zouti yo, fòk ou sonje pran nan lòt metòd yo, miyò pito.

Granmoun itilize pwovèb sa a pou di ke si se reponsablite pa w li ye, se pou w debouye w fè li. Moun konn di li tou lè yo antrave anba yon travay ki di men ke yo oblije fè kanmenm. Yon lòt ankò ki on tijan sanble avè li: chay sòt sou tèt se sou zepòl li tonbe

Wè tou : chay sòti sou tèt se sou zepòl li tonbe

Lè ou abitye di oubyen fè yon bagay (an jwèt oubyen pou tout bon), li vin tounen yon woutin pou ou epi san ou pa pòte atansyon, ou ka fè li menmsi sa pa te nan entansyon w pou w fè li.

 

Ou ka pale de yon moun sèlman si ou konnen li, sa vle di : ou sèlman konnen byen moun ou pataje lavi.

Sa vle di ou prepare ou dwe prepare ou pou yon evènman ou konnen ki pral rive.

Egzanp : lè ou fè zanmi ak yon patwon pandan ou lekòl, ou konnen ou ka mande li djòb lè ou fin diplome.




#Article 104: Pliton (planèt) (228 words)


Pliton se yon planèt nen ki sitye nan senti Kipè a (Kuiper). Nan pase a, li konsidere tankou dènye planèt ki ap vire otou etwal Solèy nou an, men an 2006 linyon astwonomik entènasyonnal klase l tankou planèt nen. Pliton se pwototip yon nouvèl klas objè nan sistem solè a -- objè transneptinyen oswa plitowid.

Pliton prensipalman konpose nan wòch e glas metàn. Dyamèt li anviwon de twazyèm dyamèt Lalin nan. Yon jou sou Pliton dire 6,287 jou sou Latè a. Li genyen twa satelit : Charòn, Niks (Nix) epi Idra (Hydra).

Distans ant planèt la epi Solèy la chanje ant 29 e 49 inite astwonomik. Òbit li enkline e eksantrik anpil. Li pa vire otou Solèy la nan plan ekliptik, tankou tout lòt planèt yo, epi òbit li pa preske sikilè, tankou tout lòt planèt yo. Kidonk, pannan ant 14 e 20 an nan òbit li, li pi pwòch Solèy la pase Neptin. Men akòz eksantrisite òbit Pliton, òbit li pa janm kwaze òbit Neptin nan.

Li dekouvri an 1930 pa Clyde Tombaugh apre Percival Lowell te predi planèt la egziste. Li nonme apre bondye romen ki viv nan anfè epi apre Percival Lowell. Senbòl planèt la se ♇.

Sonn spasyal New Horizons lanse an 2006 pou fè eksplorasyon sistèm Pliton an. L a rive an 2015 apre yon vwayaj 6,4 miya kilomèt.

Galri imaj yo : 




#Article 105: Penti (161 words)


Yo rele penti matyè oswa aktivite ki pèmèt yon moun mete koulè sou yon sipò tankou papye, twal, bwa, vè, beton ak lòt sipò ankò.  

Nan domèn atistik, yo rele penti yon la (ativite) pi pèmèt yon moun (atis) mete koulè nan yon konpozisyon li fè ak yon desen. Nan sans sa a, atis pent la itilize penti a kòm yon mwayen pou li reprezante yon sijè jan li santi li. 

Penti a gendwa yon penti natiralis, figiratif oswa abstrè. Sans li gendwa literal, deskriptif, senbolik, espirityèl oubyen filozofik.

Yo rele mouvman atistik yon fason yon bann atis penn. Yon atis ka adopte yon mouvman swa paske li ap viv nan epòk mouvman an fèt li, oswa paske jan li penn nan sanble ak mouvman sa a.

Tout pandan siyèk yo ap pase, yon bann mouvan atistik vin parèt : 

 

Nan domèn penti, kou wè nan tout fòm atistik, gen yon bann tèm yo penn:

Gade la (aktivite), pent, pent ayisyen.






#Article 107: Drapo (310 words)


Yon Drapo se yon moso twal ki kole nan yon bwa long, ki reprezante yon enstitisyon, yon gwoup oubyen yon kominote : sa vle di yon nasyon, yon bout tè, yon vil, yon òganizasyon, yon konpayi oubyen yon rejiman.

Li toujou gen fòm yon rektang ki mezire 2 inite nan lajè ak 3 inite nan otè, men li konn varye tou, ki sou fòm, ki sou mezi. Li se fòm figire sa li reprezante a e li ka tankou yon blazon, yon so oswa yon inifòm. Koulè li ak anblèm li pèmèt yo li diferan ak lòt bagay ki sanble avèk li lè gen rasanbleman oubyen lagè. Depi detwi oubyen yo pran li sa vle di yo kraze oubyen pran avèk fòs, nan reyalite oubyen nan lespri, sa li reprezante a. 

Drapo ki pi ansyen yo konnen se drapo chinwa yo. Yo la depi demil (2 000) an anvan Jezikri. Se Chinwa yo tou ki envante twal swa ki tise, kote bon drapo yo sanble ak sa nou gen jodi yo.

Depi lè sa, tout twal ki se valè yon siy oubyen yon mak, li pòte non drapo a. 
Pa egzanp, koulè drapo yo mete sou plaj ki vle si li posib pou moun benyen : wouj pou di ou pa kapab, jòn abriko pou di gen danje, vèt pou di ou kapab, blan pou di gen bèt (mediz). Se menm bagay la pou drapo nan espò ki vle sekirite ak pou yo avèti.

Gen kèk drapo ki vle di menm bagay toupatou, tankou drapo koulè blan yo leve anfas yon lènmi pou rann li oubyen mande yon poz.

Nan sa ki konsène lanmè yo di pito paviyon nan plas drapo, kit se paviyon nasyonal oubyen paviyon kòd entènasyonal pou siyal yo ak tou pou mak ak flanm pou lòt paviyon apa.

Se Veksiyoloji ki etidye zafè drapo ak paviyon.




#Article 108: Sosyoloji (424 words)


Sosyoloji se yon disiplin ki pèmèt etidye fè sosyal yo avèk aksyon yo sou moun ki ap viv nan sosyete a. 

Detout syans sosyal ki gen pou objektif rechèche tout eksplikasyon ak tout konpreyansyon tipikman sosyal, e non pa mantal oubyen biyofizik, ak de fenomèn obsèvab, pou kapab montre bagay sosyolojik.

Men ann Ayiti syans sa ka parèt twò teyorik e baze sou de konsèp ki defini nan de sosyete etranjè ki pa fòseman defini nan sosyete ayisyèn nan. Se pou sa gen yon jenerasyon sosyològ nan peyi sa ki te vle ke Ayiti gen yon lekòl sosyolojik ki ta dedye tèt li pou fè rechèch sou sosyete ayisyèn nan e vini avèk de konsèp ki ta gen sans yo, egzistans yo anndan sosyete sila. Lè sa nou tap gen yon sosyoloji aktif ann Ayiti ki tap plis ke senp imitasyon bèl pawòl ki te di sou lòt sosyete ke nap eseye san siksè adapte a reyalite peyi Ayiti.

Sosyoloji a etidye tout entèyaksyon sosyal, ki pwodui yo pa egzanp, selon tout apwòch : debann aktè sosyal yo, debann aksyon sosyal, detout fè sosyal yo, detout idantite sosyal, detout enstitisyon sosyal yo, debann òganizasyon, detout rezo yo, debann kilti yo, debann klas sosyal, debann nòm sosyal konsa ke nan tout antite sa a yo ki pa gen eksplikasyon piman byofizik oubyen mantal e ki se yo ki pwodui pa entèyaksyon sosyal. Yon eksplikasyon sosyolojik kapab wè kòm pwodui de yon demach syantifik e/oubyen entelektyèl, pou nou kapab rann kont, eksplike oubyen konprann yon fenomèn sosyal. Konesans sosyolojik la distenge li de sans komen, ki pèmèt li tou apreyande lavi sosyal, pa  Metodoloji syantifik.

Sosyoloji a distribye an de gwo oryantasyon prensipal : youn se  rechèch fondamantal ak lòt la se rechèch aplike.  
Rechèch fondamantal la gen pou objektif apwofondi konesans teyorik sitou pwosesis sosyal yo, tandiske rechèch aplike a gen pou objektif enfliyanse politik piblik. Tou de oryantasyon yo ka anchevetre. Li egziste de (2) tip de metòd an sosyoloji :  metòd kalitativ ak metòd kantitativ ; yo ka tou konplamantè. Sosyoloji a ofri twa (3) nivo pou analiz la : mikwososyoloji,  makwososyoloji ak nivo tout òganizasyon sosyal, debann rezo sosyal e pou ajantivite (mezososyoloji).

rechèch sosyolojik enfòme politisyen yo e otorite piblik yo, edikatè, travayè sosyal yo, lejislatè, e pou anpil lòt òganis e desidè konsa ke tou sa ki enterese pa rezolisyon pwoblèm sosyal yo. Ki pou anpil sosyològ se yo jodi a ki anplwaye pa debann enstitisyon piblik, debann kolektivite teritoryal oubyen debann antrepriz prive pou fin ekspètize oubyen ke konsiltans.




#Article 109: Mòmon (542 words)


Manm Legliz Jezikri pou Sen Dènye Jou yo ak lòt kwayan nan mouvman Sen Dènye Jou a kwè ke Mòmon te yon pwofèt, yon jeneral lame, e yon istoryen pami pèp nefit la sou kontinan ameriken an pandan katryèm syèk aprè Jezikri a.  Mòmon te grave yon rezime istwa pèp li a sou plak annò ki te vin tounen Liv Mòmon an.

Mòmon te fèt vè 311 aprè Jezikri.  Papa li te rele Mòmon tou, men papa li te bay li non sa a poutèt «peyi Mòmon an, tè kote Alma te tabli legliz la nan pami pèp la». Lè li te gen dizan, Amawon te vin vizite li pou li bay li enstriksyon sou kote li ta jwenn annal grave anba men pwofèt nefit yo e sou sa li te dwe grave sou yo li menm.  Rive gen onzan, Mòman te ale nan peyi Zarayemla a avèk papa li.

Mòmon ekri nan liv la jan Jezikri te vin vizite li lè li te gen kenzan.

Nan sèzyèm anne lavi li, 326 aprè Jezikri, menmsi li te jèn, Mòmon te «gwo nan kò», epi pèp nefit la te lonmen li dirijan lame yo.  Li te patisipe nan anpil batay kont pèp lamanit la.

Annakòd avèk enstriksyon Amawon yo, Mòmon te ale bo yon ti mòn ki te rele «Shim» lè li te rive gen venkatan  pou li te pran annal nefit yo.

Nan lanne 362, Mòmon «te refize toutbon pou [li] kòmande ak dirije» nefit yo «poutèt mechanste yo ak abominasyon yo».  Men, aprè trèzan, li te deside pran plas li ankò kòm chèf lame poutèt jan lamanit yo t ap kale nefit yo.

Mòmon te sèvi kòm chèf lame pandan plizye batay jiska nasyon nefit la te sibi destriksyon total li aprè yon gwo batay nan lanne 385.  Yon ti tan anvan lamanit yo te tiye li, Mòmon te delivre plak annò yo bay pitit li.  Pitit gason li te rele Mowoni.

Sou plak annò, Mòmon te grave yon rezime anpil annal istorik pou pèp nefit la.  Nan rezime a, li site lòt ekriven e li mete pawòl lòt ekriven direkteman nan tèks la. Li ajoute komantè li sou tout sa, e li ekri istwa li menm nan.  Li dekri jan li te ramase kontribisyon lòt pwofèt yo epi jan li te grave karaktè sou plak metal yo. Tèks la site dokiman ki pa fè pati Liv Mòmon an e Mòmon mansyone lòt liv ki te disponib pou li.

Liv Mòmon an deklare ke pwofèt Amawon te di Mòmon kote pou li jwenn annal moun te konn pase sòti nan men yon jenerasyon bay pwochen an pandan preske milan.  Tèks la di tou se te Mòmon ki te fè rezime long istwa zansèt li yo epi li te ajoute plis revelasyon toujou. Mòmon li menm te ekri yon seksyon ki rele «Pawòl Mòmon» epi premye sèt chapit nan seksyon an ki pòte menm non ak liv antye a. Tèks la rakonte jan Mòmon te bay pitit li, Mowoni, plak yo anvan li te mouri a.  

Nan lanne 1820, Mowoni te retounen sou latè kòm yon anj  pou montre Joseph Smith kote li te kache plak yo.  Smith te piblye tradiksyon li a kòm Liv Mòmon An: Yon Lòt Temwayaj Konsènan Jezikri.




#Article 110: Jimmy Jean-Louis (376 words)


Jimmy Jean-Louis (ki fèt 8 out 1968) se yon aktè ayisyen.

Jimmy Jean-Louis fèt 8 out 1968 nan Petyonvil.
Nan laj 12 zan, li jwenn nan Pari manman li ki te fè travay nan kay pandan sèt ane. Fanmi an demenaje ale rete nan Choisy-le-Roi nan Val-de-Marne kote li grandi ak etidye. Nan laj 18 an, paran li retounen nan Ayiti, li pwefere rete nan Frans.

Li te ale nan klas nan Akademi Entènasyonal Dans la, epi li te travay kòm yon dansè nan pwogram televizyon avèk Patrick Sébastien ak Michel Drucker.

Aprèsa, li te deplase nan Barcelona kote li te antre nan gwoup la teyat mizikal nan Cabaret la « La Belle Époque ».

Nan Espay, li vin modèl, men, aprè twa (3) zan, li kite Espay epi ale nan Itali kote li kontinye yon karyè modèl. Li rete sou yon ane nan Itali anvan anbake pou Lafrik disid.

Aprè sa rete, Jimmy Jean-Louis retounen nan Ewòp ak enstale nan Lond. Li te pase twa (3) ane la, toujou ap travay tankou  modèl. Sou 5 desanm 2009, li patisipe jiri pou eleksyon Miss France.

Li anrejistre yon fim avèk Jean-Claude Van Damme, Point d’impact nan lane 2002.
Li travay aprè sa avèk Bruce Willis ak Monica Bellucci nan Les Larmes du soleil nan lane 2003, avèk Harrison Ford ak Josh Hartnett nan Hollywood Homicide, avèk Jane Fonda ak Jennifer Lopez nan Sa mère ou moi nan lane 2005 oubyen ankò avèk Gerard Butler, Patrick Stewart ak Wes Bentley nan The Game of their Lives nan lane 2005.

Li se etwal la nan fim Phat Girlz avèk Imes Jackson.

Nan 2006, li se nan ekip atistik  nan Heroes. Li jwe kòm René rele Ayisyen, pandan li ap kontinye karyè li nan paralèl : Age of Khali (2006), Le président a-t-il le sida ? (2006), Loaded avèk Jesse Metcalfe (2007) ak Adventures of Power (2007).

Li te genyen Pi bon Kout Fim nan 26e Festival Panafriken Fim ak La 2018 nan Los Angeles.
Evènman an te pran plas soti nan 8 rive 19 fevriye 2018.

Li fonde Hollywood Unites for Haiti, kreye pou devlope aktivite atistik ak kiltirèl, aprè tranblemanntè 2010, avèk sitou konstriksyon yon lekòl. Li se tou manm aktif nan Artists For Peace and Justice.




#Article 111: Vodou (907 words)


Vodou se yon relijyon melanje ke moun pratike an Ayiti ak nan dyaspora ayisyen an. Yon sèvitè oubyen yon vodouyizan se yon moun ki pratike vodou.

Sèvitè yo kwè nan yon sèl kreyatè ki rele Bondye. Selon Vodouyizan yo, Bondye se yon kreyatè byen lwen e li pa entèvni nan zafè imen. Poutèt sa yo dirije adorasyon yo vè lespri ki sèvi Bondye, ki rele lwa. Yo se reprezantasyon yon melanj zansèt, dye afriken ak kreyòl, ak sen katolik. Ant diven e imen an, lwa yo sèvi kòm yon pon.  Chak lwa se responsab pou yon aspè patikilye nan lavi, e chak genyen yon pèsonalite ki aktif epi ki chanje. Chak lwa se yon refleksyon sou tout posibilite nan plizyè aspè ke yo responsab nan lavi. Anplis, li pa genyen yon otorite bòkote legliz santral, poutèt sa lwa yo kapab varye ant chak kominote. Vodouyizan kiltive relasyon pèsonèl ant yo menm e lwa yo, pou navige lavi toulejou. Kòm pèsonalite lwa, sa kapab varye ant kèk kominote tou, swivan kisa chak vle e bezwen. Kèk fason antreladan prezantasyon ofrann, kreyasyon lotèl pèsonèl ak objè devosyonèl, e patisipasyon nan detay seremoni mizik, dans, ak posesyon lespri. An retou, lwa yo bay Vodouyizan yo èd ak konsèy. Relasyon an ant sèvitè e lwa se yon relasyon donan donan. Vodou se yon relijyon ki baze sou kominote. Se poutèt sa yon sèvitè rele yon sèvitè e li di ke li sèvi lwa yo. Se kominote a sou endividi a.

Vodou soti nan peyi ki rele Benen kounyeya. Li te devlope nan anpi kolonyal franse nan 18yèm syèk pami pèp lwès Afriken ki te esklav. Se te yon tan lè pratik relijyon Afriken te vrèman siprime e Afriken yo ki te esklav, yo te fòse yo konvèti nan Krisyanis. Pratik relijye Vodou kontanporen se desandans epi gen rapò avèk Vodou lwès Afriken ke moun Fon ak Ewe pratike. Li genyen eleman ak senbòl ki soti nan lòt pèp afriken ki antre moun Yoruba ak Kongo ladan; tankou relijye kwayans Taíno, woman Katolik ak espirityalite Ewopeyen an ki antreladan mistik ak lòt enfliyans.

Vodou genyen yon wòl vrèman esansyèl nan istwa Ayiti. Se pa yon seremoni vodou ke yon gwo lagè te kòmanse. Nan nò Ayiti, nan yon forè ki rele Bwa Kayiman, kèk pè vodou—ougan pou yon nonm e manbo pou yon fanm— kòm Sesi Fatiman (Cecile Fatiman) ak Boukman Dutty te fè yon seremoni pami lòt moun yo ki te esklav. Toutmoun te fè yon rityèl e lapriyè nan lwa yo pou revòlte e reyisi kont mèt esklav. Revolisyon Ayisyen an te fini avèk abolisyon esklavaj epi Ayiti devni premye repiblik nwa lib nan mond lan. Men akòz laviktwa sa a, tout peyi yo ki te genyen esklav te devni pè pouvwa vodou epi yo te fè yon gwo demonizasyon sou relijyon sa. Peyi yo, menm nan jou sa a, penti yon imaj negatif, ak yon asosyasyon ak maji e zonbi. Men Vodou se yon relijyon, yon sistèm kwayans tankou lòt nan mond lan.

Vodou se yon relijyon. Li gen anpil rasin afrikèn. 
Relijyon Vodou a, pou nou menm ki Vodouyizan, se premye relijyon sou latè Bondye. 

Pou tan, mo Vodou a jodiya kapab vle di twa (3) bagay diferan :

Vodou se de (2) mo li ye : vo (vou) dou (doo). Vo vle di konbyen; dou vle di sajès

Rasin afrikèn Vodou ayisyen an sòti nan plizyè nasyon, tankou Kongo, Ibo, Dawomen, Nago, ak lòt nasyon. Vodou gen tout rasin Ewopeyen, kowmsi kwayans katolik, ak sèten lwa tankou Gran Brijit. Ak tout sa, genyen nan Vodou kèk kwayans ki sòti nan pèp orijinal, moun Tayino ak Arawak.

Vodou ayisyen se yon relijyon rich, avèk yon teyoloji sofistike ak yon vi seremonyal byen bèl, byen chaje avèk sans. Pou diskite tout sa ki genyen nan Vodou ap pran tan, kidonk paj sa ap grandi pazapa.

Sa ki pi esansyèl nan Vodou a se Bondye. An Ayiti, yon Vodouyizan pa jamn di konsa, nap wè demen, san li pa di tou, si Bondye vle. Gen anpil chante pou Bondye nan Vodou, gen seremoni tankou Aksyon de Gras ak lòt seremoni, ki pou Bondye.

Aprè Bondye se lwa yo. Gen plizyè tip lwa. Gen lwa Rada, lwa Petwo, lwa lanmò yo tankou Bawon, Gran Brijit, ak lwa Gede yo. Lwa Rada gen rasin nan tradisyon Dawomen ak Nago, lwa Petwo gen rasin nan tradisyon Kongo ak lòt gwoup Afriken. Lwa Mò yo gen manm nan tout nasyon sou tè, paregzanmp Gran Brijit ki sòti nan Angletè.

Gen lòt kategori lwa, tankou lwa Dahatti, ki se lwa ansyen moun, moun aye lontan lontan. Gen lwa Bizango, ki sèvi nan rit Sanpwel, ki la pou mete lòd kote pa gen bon polis.

Chak lwa gen karaktè ak manyè pa li. Lwa La Siren abòde tout moun tankou yon manman ke plen dafeksyon. Lwa Ogoun kap mande wòm pou bwè, lwa Ti-Jean Petwo gen dwa danse ak dife. An jeneral lwa pa maltrete moun, jouwe moun, egzije moun. Lwa konn chante, danse, manje. Lwa ap repon keksyon, lwa kap bay konsèy, lwa kap eseye geri pwoblèm nan kò moun. Lwa fè ke moun kontan. Si yon moun ta pran poz li gen lwa, epi lwa sa al jouwe elmi moun sa, sa pa lwa.

Lwa Ginen : se lwa ki sòti Afrik ki vini Ayiti. Le pli souvan lwa sa yo pasifik, yo pa fè anpil dega.

KALANDRIYE FÈT RELIJYON VODOU
DAT 	MWA 	SEREMONI




#Article 112: Kont kreyòl (253 words)


Kont kreyòl se anpil bagay.
Ou ap di : make kont ,li kont ,jwe kont,chante kont...

li ap konte la vi zannimo epi lòm.

Yon kont se yon kesyon oubyen yon pwovèb ki prezante yon pwoblèm.  Responsablite yon moun k ap tande souvan se pou trouve yon repons pou kont sa.  Li bezwen rive vini jwenn avèk repons espesifik pou kesyon an, oubyen yon pawòl ki klè, ki fè parabòl la fè sans nan langaj komen, pou tout moun.  Prezantatè yon kont toujou koumanse pa mo sa : Timtim oubyen tou Krik ?  Se tankou pou ta mande odyans an, èske nou pare?  Tout kont toujou koumanse avèk mo sa.  Li swiv toujou pa yon repons rapid nan mitan menm odyans an.  Yo reponn ansanm, « bwa chèch ! »  Epi, moun k ap bay kont an koumanse prezantasyon an.

Prezantatè.  Timtim ?
Odians.  Bwa Chèch !
Prezantatè.  Rach dèyè konma ?
Odians.  Zepon kòk.

Prezantatè : Timtim ?
Odians.  Bwa Chèch !
Prezantatè : Kolokotow !  Nan ginen tan l ?	
Odians:  Loraj.

	Prezantatè : Timtim ?

	Odians.  Bwa Chèch !

	Prezantatè : Bouch manje tout manje, men l’ pa di tout… 
	
	Odians.  Pawòl.

Ekzanp :  

	Prezantatè : Timtim ?

	Odians.  Bwa Chèch !

	Prezantatè : Nesesite pou devlope Amerik ?
	
	Odians.  Esklavaj.

Evidaman, se pa tout koze yon odyans kapab reponn.  Nan sityasion kote pèsòn nan odyans an pa kapab jwenn yon repons, prezantatè a ap reponn poukont li.  Si odyans lan satisfè, y ap ba l aplodisman ke li merite.




#Article 113: Konpa (786 words)


Konpa se mizik Ayiti. An 1986, aprè tras nan pyonye pou Caribbean Sextet ak frè m 'yo Widmaier (pou Zéklè a), maestro gwoup Top-Vice antre yon nouvo konsèp ki tounen yon fenomèn yo : konpa dijital alyas a gen pitye pou nouvèl jenerasyon. 

Paske, se an 1986 ke gwoup Top-Vice fè l 'premye parèt ak albòm Men nou. Nan moman kote gwo non nan kè yo kòmanse konstate style se ap s'esoufle, gwoup Top-Vice parèt sou sèn konpa Myami, nan kominote ayisyen. Avèk pou lidè a maestro Robert-Charlot, Top-Vice te fè lè sa a, nan tan efè yon OVNI mizik. Top-Vice, orijinal la, mennen yon revolisyon nan fòma menm gwoup nan nivo viv. Men, fòk sitou rekonèt, nan gwoup sa a, prezans yon poto nan konpa ayisyen, Robert Martino (difisil pou Petyonvil, Gypsies pou Petyonvil, Scorpio an Ayiti, yo Eske yo Petyonvil, Mini All Stars, Top-Vice) ki pral antre nan yon nouvo style ritm, baze sou yon konsonans repete ak ritme la gita ak efè (delay, Super-chorus) yon vre groove ke Ayisyen yo vit batize a kité- a maché(sispann vire ). Se sa ki pral revolisyone a gen pitye pou digital nan tout egzistans li ak rezon menm ka. Nouvo style pral ba l 'yon jan fòs pou yo nan bliye menm absans vre percussionnistes (batri, konje, campana). Tout gwoup konpa dijital (Carimi, Ti-Kabzy, T-Vice, etc.) Yo te konn jwi sa a trouvaille ke Robert Martino avoué gen vèneman tante mete nan pwen depi nan tan nan Scorpio Ayiti (1976). 

Pou konprann sa, nou dwe dabò fè yon tounen nan nivo konpa Old lekòl la, gen pitye pou di ansyen jenerasyon. 

Gwoup sa yo Old lekòl yo sa yo rele nan full band. Gwoup ki konplè epi ki konpoze yon seksyon kwiv, pou percussions, yon pianis, yon basis, yon Lead gita ak yon gita segondè. 

Pou sa fòma ki te antre nan levasyon yo depi ane 1960, Top-Vice fè yon lejèr vyolans paske va fè ekonomi yon bon pati nan fòma full pou antre sa yo rele fòma dijital ak entwodiksyon nan bwat ritm nan konpa ak itilize prédominant nan synthétiseur. 

Avèk bwat ritm ak sentetizè, plis bezwen liy van yo, kwiv yo, ni menm yon gita rithmik oswa nan percussions. 

Top-Vice se yon gwoup fondamantalman modèn, ki wè ak tan li yo ak itilize, pafwa nan outrans, nouvo teknoloji ak se sa ki fè kè nouvo jenerasyon yon kalite mizik tekno nan ayisyen! 

Se va pòt la ouvri pou tout yon jenerasyon jèn mizisyen ki pral jwi sa a opòtinite pou rafrèchi a gen kè sansib ak louvri nan enfliyans mizik lide modèn tankou rap la, hip hop-a, r'n'b a, reggae ak Ragga. 

Anpil moun ki te mal konprann ak asepte sa revolisyon nan nan kè. Fè viv san yon gwoup konplè ak ale wè yon Bal anime nan sèlman kat mizisyen, ki aberration pou kèk! Men style te konn pran yon bon pati nan renmen konpa epi sitou te gen merite renouvle baz fanatik konpa ak atire yo, bals, yon jenn ti piblik ki enterese plis nan tout konpa. 

Se konpa di nouvèl jenerasyon yo te enfliyanse e li te lajman enspire gwoup sé francophones tankou Aiglons, yo Vikings, Grammacks ak Kassav. Lè sa a, tan nan nivo nan fòma gwoup ke sonorités.

Anfèt, li dwe rekonèt ke, depi kèk ane, menm pwosesis souf wo, k'a konnen ki gen kè sansib ansyen jenerasyon, te touche pou nouvèl jenerasyon 'fè gwoup eleman sa a nan dènye eseye renouer yo ak enstriman mizik lage nan pase jan yo kwiv, ak percussions. Se ka T-Vice ak lòt jèn yo gwoup nouvèl jenerasyon. Yo notera divès incursions Wyclef Jean nan kè yo, an patikilye ak gwoup tankou Sweet Micky. Sa ki fè ke yo ka tou Triye tout gwoup sa yo nan sa yo rele nouvo vag nan mizik ayisyen». Sa a ansanm mete nan limyè yon savan melanj ant eksperyans nan chèf fanmi yo ak goud jenn. Yon limyè ki capte pi plis atansyon fanatik konpa nan nan Karayib la an jeneral, ak nan ti Zantiy yo an patikilye. Siksè grandi yon gwoup tankou Carimi nan se pafè egzanp. Men, tou, moun lòt jenn gwoup tankou Dega (Ayiti-USA), orijinal H ak Feeling Star (Etazini), se yo tou souliye.

Kèk Albòm enkontournab nan kè: Konpa ane 2000 (Top-Vice), Iya Iya Oh Oh, let a make love tonight (Robert-Charlot), Happy 50th Konpa (Zenglen), Kite'm viv (T-Vice), In the House (T-Vice ), My Name is (Ti Kabzy), Live in Miami (Djakout Mizik), 5 Etwal (Zenglen), Live yo the Road (T-Vice), 1999 Millionè (D-Zine), Steel news (Nu Look), Haiti bang bang (Carimi), Première Danse (Nickenson Prudhomme), 3 lèt selman (Zin), Jéré'm (Harmonik), Fe l' vini avan (Klass) 2013, Rezilta (Zenglen) 2013.




#Article 114: Anri Kristòf (541 words)


Anri Kristòf (nan lang franse : Henri Christophe), ki fèt 6 oktòb 1767 nan Grenad epi ki mouri 8 oktòb 1820 nan Milo, komin Okap (Ayiti), te prezidan ak wa peyi Ayiti.

Henri Christophe te fèt Christopher Henry an 1767 nan Kap Ayisyen. Pitit yon manman esklav ak yon nonm lib ki rele Christophe, yo te mennen li nan nò Santo Domingo kòm esklav. Nan lane 1779, li te sèvi nan fòs franse yo chasè-volontè yo nan Santo Domingo pandan Revolisyon Ameriken an tankou yon tanbou. Yo goumen au batay Savannah.

Lè Christophe te yon granmoun, li te travay kòm yon mason, maren, sèvè ak fabrikan biya. Yon istwa popilè rakonte li te travay ak jere konpayi an La Couronne, un otèl-restoran nan Kap Franse, premyè kapital nan koloni fransèz Sen Domeng ak gwo vil kolonyal.

Pandan revòlt la nan lane 1791, li distenge tèt li e li te vin yon ofisye. Li te goumen pandan kat (4) ane nan Nò avèk Tousen Louvèti. An 1802, iyo nonmen li jeneral. Men, lè Louvèti te ekri premye konstitisyon ayisyen an, Franse yo te refize pèmèt Ayiti pran endepandans li e yo te deklare lagè sou Louvèti, ki te refize kapitile. Christophe ak yon lòt jeneral rele Jean-Jacques Dessalines alye ak Franse yo kont Louverture. An 1802, Louverture te bat ak kaptire pa Franse yo ak depòte an Frans. An 1803, Dessalines vin gouvènè jeneral an Ayiti, li bat Franse yo ki bese devan rebelyon an.

Ant 1791 ak 1804, Revolisyon Ayisyen an kont kolon franse yo te anraje. Aprè echèk la nan ekspedisyon an franse an 1803, Jeneral Jean-Jacques Dessalines pwoklame endepandans la Dayiti.

Li te yon prezidan e yon wa ayisyen sou non Henri Ie oubyen wa Christophe.

Malgre zefo li pou pwomouvwa edikasyon an e nan kreye lwa (Kòd Henri), Henri te yon wa ki pa te popilè; Wayòm li te toujou nan zen avèk Repiblik Sid la, ke Pétion te vin prezidan an Repiblik Ayiti.

Li te konstwi Palè Sans-Souci a.
Li te konstwi tou Chapèl Wayal Milo, ki fè pati Palè Sans-Souci, toupre Sitadèl-Laferyè nan Milo.

Nan fin manda li, moun yo te tounen do ba li ak tout refòm li te vle poze pou ekonomi Wayòm Ayiti an.

Li te frape avèk yon kriz apoleksi. Li te vini kokobe.

Henri tye tèt li, nan yon mes nan yon legliz ke li te bati. Yo antere li nan Sitadèl-Laferyè la.
Jean-Pierre Boyer, prezidan sid la lan ap pran pouvwa a pa fòs e pwoklame ke pati nò a ap ratache avèk Repiblik Ayiti 26 oktòb ki swiv lan. 
Piti gason li an te pran pa ensije yo, madanm ni ak pitit fi li a tal refijiye nan Itali.

Wa Henri te gen 5 pitit avèk madanm li, larenn lan Marie-Louise Coidavid :

Li te gen lòt timoun, ilejitim, ki soti nan metrès diferan :

Ekriven kiben an Alejo Carpentier fè wa Christophe yon pwotagonis santral twazyèm pati woman li ki pibliye an 1949.

Powèt la ak otè nan Sent Lisi, Derek Walcott (pri Nobèl literati 1992), pibliye an 1949, nan laj 19 ane, premyè pyès teyat li ki rele  ().

Aimé Césaire te fèt Anri Kristòf ewo yon pyès teyat : La Tragédie du roi Christophe an 1963.




#Article 115: Tyrone Edmond (381 words)


 se ayisyen kote Kap-Ayisyen.
Li se yon tòp modèl entènasyonal.

An Ayiti, Edmond te viv yon timoun difisil, gen difikilte jou-a-jou nan yon sitiyasyon nan bidonvil yo nan Kap Ayisyen ak Pòtoprens, kote li te grandi trè pòv. Yo byen bonè nan anfans li, Tyrone ale nan yon lekòl Advantis Setyèm Jou nan katye a povrete-a plen Carrefour nan kapital la. Nan laj la nan nèf, manman Edmond la te mouri nan ki kapab lakòz li te adopte pa yon fanmi Ameriken misyonè ak evantyèlman emigre nan Etazini nan laj kenz (15) zan.

Edmond se youn nan modèl yo premye minis pou gason yo pou jwenn entènasyonal t'ap nonmen non nan peyi a zile yo te konpare ak ikon tankou Tyson Beckford (moun li yon ti kras sanble ak). [1] karyè modelizasyon natif natal ayisyen an la aktyèlman te kòmanse a kontre li yo ak Tommy Hilfiger nan lane 1997. [1] Janm depi lè sa a, Edmond te vin devni yon modèl pou prezante etikèt mòd fashion designer tankou Ralph Lauren, Kenneth Cole, ak Donna Karan.
[Modifye] orijin Non

Pi bon zanmi Edmond a, yon jenn gason yo te rele Tyrone (ki soti nan moun Edmond te adopte non l ') ki moun ki te pini ki gen SIDA, te mouri mennen nan patisipasyon plis Edmond a nan sosyo-ekonomik zafè pou ou goumen ak la nan epidemi an SIDA / VIH. [1]
[Modifye] karyè Klas Mizik

Epitou patisipe nan endistri a mizik, Edmond te resevwa kèk atansyon piblik yo nan dènyèman akoz ogmantasyon Dominikèn Ameriken chantè Kat DeLuna, ki moun ki siyen an bay sou etikèt la mizik Edmond a, GMB (Global Brand Klas Mizik). Li kouri konpayi a pwodiksyon ak bon zanmi Greg Maurice. Li te jis siyen yon pwodiktè nan Bèljik pa non an 86. Li tou te kòmanse liy alamòd Royal Lesiv la. Selon yon kout DeLuna entèvyou yo akòde sou HaitiXchange.com, li deklare ke li te rankontre premye Tyrone lè li te sèlman 14 zan, ki moun ki te Lè sa a, rikonésans pou talan. Kat ak Tyrone te vin tounen bon zanmi depi tout tan. L 'dirije nan videyo a mizik nan irézistibl premye Kat Deluna nan yon sèl prezante Lil Wayne nan album dezyèm li. Deyò nan modèl, se li ki patisipe nan òganizasyon charitab.




#Article 116: Antoine Dupré (165 words)


Antoine Dupré, ki fèt nan lane 1782 nan Kap Ayisyen epi ki mouri 13 janvye 1816, se yon powèt ak yon ekriven ayisyen. 

Li fèt nan lane 1782. Nou pa konn dat nesans li men li mouri nan lane 1816.
Nou pa konn anpil bagay sou lavi li. Li probab ke menm jan ak lòt ekriven jenerasyon li (les pionniers) ke li te etidye nan Frans. Nan lane 1810, yo wè li nan Mole Saint-Nicolas avèk Hérard Dumesle, epi aprè sa a yo wè li nan Pòtoprens lòske Cristophe tap kòmande vil la, Dupré te nan premye ranje, li tap ankouraje jèn yo avèk chan patriyotik.

Li te youn nan powèt yo te pibliye premye ak youn nan premye ekriven pyès teyat yo te fè aprè endepandans Ayiti.
Li selèb pou zèv istorik, kòm powèm Hymne à la Liberté ak Le Rêve d'un Haytien, ak pyès teyat La Mort du Général Lamarre e La Jeune Fille. 

Dupré mouri nan yon dyèl nan laj 34 ane. 

 
 




#Article 117: Carl Brouard (195 words)


Carl Brouard , ki fèt 5 desanm 1902 nan Pòtoprens epi ki mouri 27 novanm 1965, se yon ekriven ayisyen. 

 se yon ekriven ayisyen ki fèt Pòtoprens jou ki te 5 desanm 1902 nan yon fanmi boujwa. Papa li se te yon gran negosyan ki te rele Rafaël Brouard. Manman li te rele Cléomie Gaetjens. Fanmi an te gen 4 pitit. Sè li, Carmen Brouard te yon pyanis epi konpozitris ki te selèb an Ayiti. Li te rantre lekòl nan lane 1907 nan Lekòl Erima Guignard. Nan lane 1912 li pral kontinye lekòl Kay Catts Pressoir. Se nan lane 1919 li te fin fè klas li. Lè li te gen 20 ane, li te kòmanse avèk vodou. 

Nan 1936 li ta pral marye ak Anna Lerebours epi yo ta pral fè de (2) pitit fi, youn rele Cléomie epi lòt la rele Olga. 

Ekriven prefere li se te Jean Price Mars.

Carl Brouard te kont lokipasyon amerikèn an Ayiti. Lè sòlda ameriken yo te debake nan lane 1915 li te gen sèz (16) lane. 

Carl Brouard mouri tou sou 27 novanm 1965.

Nan lane 1966 Roger Gaillard ekri yon etid sou Carl Brouard ki rele 




#Article 118: Christophe Charles (133 words)


Christophe Charles, ki fèt 29 avril 1951 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon powèt ayisyen.

Christophe Charles fè etid inivèsitè ak gen yon diplòm nan Lèt. Li ekri anpil ak li itilize anpil psedonim. Pou pwezi, li vin Christopher Love, pou kritik, li rele Christophe Philippe Charles. Lè li ale nan literati nan filozofi, li itilize yon psedonim kirye : Jean Merdalor.

Li fonde nan Pòtoprens yon lekòl jounalis. Christophe Charles gen yon sosyete edisyon rele Choucoune, ki pibliye jèn otè ak redite, an menm tan, travay pyonye nan literati ayisyen sa yo kòm Etzer Vilaire ak Oswald Durand. Choucoune gen depans fabrikasyon avèk pri abòdab. Se poutèt sa ekriven pi popilè yo, Louis-Philippe Dalembert, Marc Exavier ak Robenson Bernard ..., te premye pibliye pa Choucoune.

Christophe Charles ekri nan franse ak nan kreyòl.

 




#Article 119: Cléante Valcin (212 words)


Cléante Desgraves Valcin, rele Cléante Valcin, ki fèt 13 janvye 1891 nan Pòtoprens (Ayiti) epi ki mouri 26 janvye 1956, se yon ekriven ayisyen.

Cléante Valcin fèt Cléante Desgraves. Manman li, Alice Cunningham, te amerikèn ak papa li, Hector Desgraves, te ayisyen. Li travay tankou  famasyen ak tou pyanis. Pandan li te jèn li, Cléante travay nan nan famasi a avèk papa li.

Li etidye nan Pensionnat des Demoiselles dirije pa Virginie Sampeur, yon fanm ekriven. Desgraves te vin yon pwofesè jouk maryaj li nan lane 1917. Virgile Valcin, mari li, te pwoprietè kay enprime Valcin. Yo genyen de (2) timoun : Charles ak Yolande.

Li pibliye yon rekèy pwezi, Fleurs et Pleurs nan lane 1924. Li pibliye premye woman Cruelle destinée an 1929, epi La Blanche Négresse an 1934. Cruelle Destinée se premye woman pibliye pa yon fanm ayisyèn.

Li se tou yon fanm aktivis feminis. Li kontribye tou nan revi La Semeuse (kreye ak dirije pa fanm, avèk Jeanne Perez ak Le Temps.

Nan lane 1935, Cléante Valcin se yon manm fondatè jounal feminis Voix des femmes ak Ligue féminine d’action sociale.
Nan mwa jen 1955, li reprezante gouvènman ayisyen an nan 10yèm Asanble Jeneral Fanm yo nan Pòtoriko ak nan anpil kongrè entènasyonal. Li te defann dwa fanm yo.

 




#Article 120: Coriolan Ardouin (301 words)


Coriolan Ardouin, ki fèt 11 desanm 1812 nan Ti Twou de Nip epi ki mouri 12 jiyè 1835  nan Pòtoprens, se yon powèt ayisyen. 

Gustave-Léonard-Coriolan Ardouin te piti gason Alexis Ardouin (1770-1824) ak Suzanne Léger (1773-1828). Li te gen de (2) frè, Beaubrun ak Céligny, ki te istoryen ak politisyen.

Lavi a Ardouin te yon trajedi grèk ː jou a nesans li yon papiyon nwa te ateri sou bèso li yo ak frè li, ki te gen 2 ane, te mouri nan yon chanm vwazin. Li menm, ki fèt ak yon sante frajil, te sijè a maladi nève. Lanmò siksesif nan papa, manman li ak pi gran sè pandan ane jèn li deranje etid li yo. Nan laj 15 an, li te totalman òfelen. Pita, li tounen vin jwenn Emma, yon zanmi nan sè li ki te pwokire li pran plezi yo nan renmen. Lanmò pran li. Li te rankontre Emedia Sterling, yon jèn fanm avèk bouch vyolèt ak gwo je nwa, mens nan wotè, avèk vwa sansib ak cheve abondan; li vin malad tou. Malgre sa, Coriolan Ardouin te marye avèk li. Timoun yo te mouri nan bèso a ak madanm Amedia li swiv li senk mwa pita.

Coriolan Ardouin te yon powèt ayisyen amoure. Ardouin te kite yon sèl travay anvan lanmò bonè li: yon konpilasyon powèm ki gen dwa Reliques d'un Poète Haïtien (relik nan yon powèt ayisyen), pibliye dèyè do lavi nan lane 1837.

Trè bonè, jèn Coriolanus la te yon moun sekrè ak solitè, ki te pi anvi li anba yon pyebwa pase jwe avèk nèg nan katye a. Coriolan Ardouin, ki te kontamine avèk tibèkiloz, ki pa ka geri nan moman sa a, te mouri sou 12 jiyè 1835, a laj de 23 zan. Pwezi li make pa enfliyans Casimir Delavigne ak Alphonse de Lamartine.




#Article 121: Dantès Bellegarde (105 words)


Dantès Bellegarde (18 me 1877-16 jen 1966) se yon ekriven, istoryen, diplomat ayisyen. 

Li fèt 18 me 1877. Paran li, Jean-Louis Bellegarde ak Marie Boisson, ap viv nan Pòtoprens. Li sòti nan yon fanmi pòv, men enfliyan ki te jwe yon wòl politik enpòtan nan istwa a nan Ayiti. Gran-granpapa patènèl li, Jacques Ignace-Fresnel, se yon ofisye ki pral premye moun ki rete nan pòs Minis Jistis Ayiti. Granpapa matènèl, Jeneral Jean-Louis Bellegarde, te Gouvènè Pòtoprens anba Faustin Soulouque.

An 1922, Dantès Louis Bellegarde marye avèk Cécile Savain, yon pwofesè, epi yo te gen sèt timoun : Auguste, Ajantin, Jeanne, Marie, Simon, Fernande ak Jean.




#Article 122: Emeric Bergeaud (149 words)


Emeric Bergeaud, ki fèt an 1818 nan Okay (Ayiti) epi ki mouri 23 fevriye 1858 nan Saint-Thomas (Ayiti), se yon ekriven ayisyen.

Li se otè premye woman ayisyen.

Aprè lekòl segondè, Emeric Bergeaud vin sekretè nan tonton li, Jeneral Borgella ki te kòmandan nan awondisman Okay. 

An 1848, li te depòte sou zile a, Sen Toma, pandan soulèvman a kont Faustin Soulouque ki vle yo pwoklame li anperè.
Li te ekri pandan egzil li a, woman li Stella ki pral premye woman ekri ak pibliye an Ayiti. Stella se yon woman istorik ki di yon epizòd de lit pou endepandans.

Nan lane 1857, lè li te ale nan Pari pou geri sante li, li konfye maniskri a nan Stella nan kouzen li Beaubrun Ardouin.

Sou 23 fevriye 1858, aprè retounen zile a, nan St Thomas, Emeric Bergeaud mouri akòz yon maladi.

Beaubrun Ardouin te fè edite Stella an 1859. 

 




#Article 123: Emmelie Prophète (179 words)


Emmelie Prophète-Milcé, rele Emmelie Prophète, ki fèt sou 15 jen 1971 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon ekriven ayisyen.

Emmelie Prophète fèt nan Pòtoprens. Li te etidye tou lwa ak literati modèn nan Inivèsite Pòtoprens ak kominikasyon nan Inivèsite Leta Jackson. Li travaye tankou pwofesè ak diplomat nan Ayiti ak Jenèv (Swis). 

Li te retounen an Ayiti nan mwa septanm 2006. Nan mwa janvye 2007 li te nonmen Direktris Jeneral Direksyon Nasyonal la nan Liv (DNL) nan ministè kilti ayisyen.

Nan Desanm 2010, Emmelie Prophète te genyen Gwo Pri literè Karayib akòde pa Asosyasyon ekriven ki pale franse pou woman li yo Testament des solitudes.

Aktivite prensipal la nan Emmelie Prophète rete ekri. Li regilyèman pibliye woman nan kolektif yo.

Li te kontribye nan divès jounal peryodik tankou Chemins Critiques, Boutures, Cultura, La Nouvelle Revue Française ak Le Nouvelliste.

Nan mwa septanm 2010 Emmelie Prophète pibliye dezyèm roman li nan edisyon Mémoire d'encrier, Monreyal, avèk tit Le reste du temps.
Prophète te anime tou yon pwogram djaz sou Radio-Haïti. 

Nan lane 2014, li te rele tèt nan Bibliyotèk Nasyonal Ayiti.




#Article 124: Etzer Vilaire (128 words)


Etzer Vilaire se yon ekriven ayisyen.

Etzer Vilaire (ki fèt 7 avril 1872, li mouri 22 me 1951) se yon powèt, romansye, eseyist, avoka e enseyan ayisyen.

Li fèt nan Jeremi, pitit Jean-Baptiste Joseph Vilaire e Eugénie Clérié. Li te etidye dwa e li vinn tounen yon avoka ak yon jij. E li te profesè Fransè tou.

Se Georges Sylvain ki te menmen'l al fè pwezi, e li fèl antre nan yon òganizasyon literè ki rele la Wond (kreyol) La Ronde (Fransè).

Premye teks li ekri yon vinn jwenn anpil siksè. Rekèy li a Powèm Nèf te onore pa Akademi fransè nan lane 1912. li te ale Pari avèk Jean Price-Mars pou li ka pran yon tit literè.

Li te gen yon pitit ki te rele Marc Edouard.




#Article 125: VTK (154 words)


VTK (pou Visualization ToolKit nan angle) se yon biblyotèk klas C++ lib (OpenSource) pou wè (vizyalize) done 2D/3D epitou trètman imaj. Li kapab itilize anlè anpil machin epi anpil sistèm (tankou Linux, Windows, Mac, Sun ...), li miltiplafòm.

Se antrepriz Kitware Inc. ki ap edite l.

Li disponib nan langaj enfòmatik sa yo :

C++ : desine yon sfè, yon boul

void main ()
{

  // create sphere geometry
  vtkSphereSource *sphere = vtkSphereSource::New();
  sphere-SetRadius(1.0);
  sphere-SetThetaResolution(18);
  sphere-SetPhiResolution(18);

  // map to graphics library
  vtkPolyDataMapper *map = vtkPolyDataMapper::New();
  map-SetInput(sphere-GetOutput());

  // actor coordinates geometry, properties, transformation
  vtkActor *aSphere = vtkActor::New();
  aSphere-SetMapper(map);
  aSphere-GetProperty()-SetColor(0,0,1); // sphere color blue

  // a renderer and render window
  vtkRenderer *ren1 = vtkRenderer::New();
  vtkRenderWindow *renWin = vtkRenderWindow::New();
  renWin-AddRenderer(ren1);

  // an interactor
  vtkRenderWindowInteractor *iren = vtkRenderWindowInteractor::New();
  iren-SetRenderWindow(renWin);

  // add the actor to the scene
  ren1-AddActor(aSphere);
  ren1-SetBackground(1,1,1); // Background color white

  // render an image (lights and cameras are created automatically)
  renWin-Render();

  // begin mouse interaction
  iren-Start();




#Article 126: Felix Morisseau-Leroy (115 words)


Felix Morisseau-Leroy (kreyòl : Feliks Moriso-Lewa), ki fèt 13 mas 1912 nan vil Gran Gozye nan awondisman Bèlans (Ayiti) epi ki mouri 1998 nan Miyami (Etazini), se yon ekriven ak powèt ayisyen.

Li etidye lalwa nan Pòtoprens pita li anseye nan Jakmèl epi nan Senegal. 
Pita li demenaje ale rete nan Miyami kote li anseye tou.

Li se youn nan pwomotè ki pi enpòtan yo nan lang kreyòl la. li tradwi yon seri liv klasik pou montre richès kreyòl kòm : Antigone Sophocles, Wa Kreyon.

Pou li, ekri se yon aksyon powetik, sosyal ak politik.

Félix Morisseau-Leroy mouri 5 septanm 1998 nan Miyami. Yon lari nan Miyami, nan zòn nan ti Ayiti, pote non li.




#Article 127: Gary Klang (309 words)


Gary Klang, ki fèt 28 desanm 1941 nan Pòtoprens, se yon womansye, powèt, otè pyès teyat ak eseyis ayisyen.

Gary Klang fèt nan Pòtoprens, nan dat ki te 28 desanm 1941. Li te fè klas primè ak segondè li yo nan lekòl Saint-Louis de Gonzague jouk nan filozofi. Nan lane 1960 yo, Gary te pran avyon pou li te ale an Frans kote li te kontinye etid li yo. Se nan ban Inivèsite La Sorbonne li te chita, pou li te reyalize pwojè sila a. Li te diplome doktè nan literati, aprè yon tèz sou gran womansye franse Marcel Proust. A kote etid li yo, Gary te mele nan anpil lòt aktivite (sosyal, politik, kiltirèl). Se lan konsa li te patisipe nan evènman me 1968 yo, akote kèk lòt etidyan La Sorbonne epi detwa zanmi ayisyen. 

Aprè li te vin marye avèk Maggy, yon Fransèz ki te fèt nan zòn Bretay, Gary te pran wout Kanada kote li tale etabli li nan Monreyal, avèk tout fanmi li.

Premye travay li, sete kòm pwofesè estilistik nan Inivèsite Monreyal. Men, kòm misye pa janm renmen lansèyman, li te twoke jòb, lè li te jwenn yon travay nan SNC-Lavalin, yon gwo konpayi Injenyè, nan seksyon tradiksyon. Se li ke te responsab tou sa ki te gen pou wè ak lang franse a (redaksyon, koreksyon, tradiksyon), nan konpayi sa a. Gary pran retrèt li, apre anpil lane travay lakay SNC-Lavalin. Li se yon manm aktif nan kominote ayisyèn Montreyal la, kote li gen yon gwo patisipasyon nan dewoulman koze literè ak atistik. Dat ki te 14 jiyè 2000, Inyon fransèz nan Monreyal te chwazi mousye kòm parenn fèt nasyonal priz delaBastill la.  Nan sware jou sa a, nan lokal menm Inyon Fransèz la, yo te òganize yon lansman pou rekèy pwezi Gary a ki rele : La terre est vide comme une étoile.




#Article 128: Gary Victor (150 words)


Gary Victor, ki fèt 9 jiyè 1958 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon ekriven ayisyen.

Gary Victor se otè youn nan èv ki pi enpòtan nan literati ayisyèn nan.

Li gen yon diplòm nan Agwonomi. Li te travay kòm fonksyonè nan ministè Planifikasyon anvan li vin yon jounalis. Ant 1976 ak 1983, li pibliye nouvèl nan jounal Le Nouveau Monde ak pita, nan jounal Le Nouvelliste, kote li te kwonikè ant 1983 ak 1990. Li pibliye plis pase yon santèn atik sou kilti, politik ak sosyete. Li te editè-an-chèf jouk mwa jen 2004 nan jounal Le Matin la.

Nan lane 2000, Gary Victor ekri Djamina, yon seri pou jenès ki pibliye nan jounal Le Petit Nouvelliste.

Gary Victor se tou yon senaris pou televizyon ak radyo. Li fè pyès radyo ak yon fèyton televizyon sou koutim boujwa ayisyen an. Li te tou sekretè jeneral nan Sena ayisyen ant 1996 ak 2000.




#Article 129: Georges Anglade (395 words)


Georges Anglade (Jòj Anglad), se yon jewograf, politisyen epi ekriven ayisyen, li te fèt 18 jiyè 1944 nan Pòtoprens epi ki mouri 12 janvye 2010, se yon politisyen ak ekriven ayisyen.

Se te yon opozan fawouch rejim fanmiy Divalye a. Li te pran egzil 2 fwa pou konviksyon politik li, nan lane 1974 ak 1991. Li te pase anpil pati na vil Québec kote li patisipe na fondasyon depatman jewografi  nan Montréal. Apati lane 1990, li pibliye plizè liv lodyans ak kont ayisyen. Apre retrèt li tankou anseyan, il pataje anpil tan lib li nan ekri ak politik pafwa tankou konseye prezidan René G. Preval. Li mouri nan tranbleman tè ki te fwape Ayiti nan mwa janvye 2010.

Nan lan 1962, li te kòmanse etidye nan Lekòl Nòmal Siperyè, apre li jwenn lisans li nan lane 1965 li nan dwa ak yon diplòm nan syans sosyal, nan Fakilte dwa Pòtoprens. Apre li kite Ayiti pou ale Lafrans akoz opozisyon li ak rejim Divalye a. Soti 1965 pou rive 1969, li prepare doktora li nan domèn jewografi aplike nan Strasbourg

Septanm 1969, li enstale li nan vil Montréal ki twouve li Québec epi patisipe nan fondasyon Université du Québec à Montréal (UQAM) kote li te okipe pòs pwofesè jewografi sosyal jiskaske li pran retrèt li nan lane 2002.

Li te kontinye opoze li kont otorite ayisyen jiskake lipran prizon nan 1974. li pran chimen egzil de (2) fwa nan lane 1974 ak 1991é Plizyè fwa li te resevwa menas lanmò. Nan lane 1980, nan Montréal, li fonde Mouvman Ayisyen pou Solidarite (MAS), apre li ekri yon manifès, La chance qui passe, ki yon apèl pou demokrasi an Ayiti. Nan lane 1990, li te konseye epi minis sou gouvènman Jean Bertrand Aristide ak René Préval. Nan lane 1994, li te prezide Konferans politik entènasyonal nan Miami ki te anonse ke demokrasi tounen an Ayiti.

An 1996, li te nome asosye pou rechèch nan Université de Berkeley, nan Kalifoni apre li retounen Montréal. 

Apre karyè li nan divès pòs nan politik, li te konsantre aktivite li sou literati, sitou sou lodyans, ki li te teyorize pandan li t ap ekri nan menm estil sa.

An 2010, li menm ak madanm li mouri nan tranbleman tè ki te fwape peyi a na mwa janvye pandan li te vin patisipe nan 2è Festival Étonnants Voyageurs.

Kèk zèv : 

Esè : 




#Article 130: Henock Trouillot (107 words)


Henock Trouillot, ki fèt 19 janvye 1923 nan Pòtoprens (Ayiti) epi ki mouri 13 septanm 1988, se yon ekriven ak istoryen ayisyen.

Li te tonton Michel-Rolph Trouillot, akademik ak antwopològ, Lyonel Trouillot, ekriven ak powèt,  Jocelyne Trouillot, otè liv edikasyonèl ak literati timoun yo ak Évelyne Trouillot, womansyè, ekriven ak powèt.

Li etidye nan kolèj Sen Masyal epi li te ale etidye dwa. Li te pwofesè nan lekòl militè ak nan lekòl nòmal. Li te vin direktè Achiv Nasyonal. Li te editè Revue de la Société d'Histoire, de Géographie et de Géologie d'Haïti. Li ekri pyès teyat, esè, biyografi, liv istwa, liv relijyon.

Kèk zèv enpòtan : 

 




#Article 131: Ida Faubert (184 words)


Ida Salomon, rele Ida Faubert, ki fèt 14 fevriye 1882 nan Pòtoprens (Ayiti) epi ki mouri an 1969 nan vil Joinville-le-Pont (Frans), se yon fanm ekriven ayisyèn.

Li sèl pitit fi Prezidan Ayiti Lysius Salomon.

Li sèl grenn pitit prezidan Lysius Salomon. Li fèt Potoprens 14 fevriye 1882 epi li pase tout anfans nan palè prezidansyèl la ki te Turgeau. Men nan ane 1888, fanmi li pran egzil nan peyi Lafrans kote li pral fè etid li. Aprè yon premye maryaj, Ida tounen Pòtoprens kote li marye ak André Faudert e fè premyè pitit fi li, Jacqueline, ki te mouri byen bonè. Aprè li te fè yon lòt pitit gason an 1906 ki te rele Raoul Faubert. 

Ida se te yon kokenchenn jèn fanm ki t ap briye nan milye kote li te ye a. Daprè Léon Laleau, se te yon gran fanm nan sosyete Pòtoprens. Aprè Ida te vin ap chache yon sèten libète pèsonèl nou ka kalifye tankou feminis. Konsa Ida te al rete nèt nan vil Pari nan lane 1914. Li te rete viv Pari jiskaske li mouri nan lane 1969. 

 




#Article 132: Ignace Nau (114 words)


Ignace Nau, ki fèt 15 jiyè 1808 nan Pòtoprens epi ki mouri an 1845 nan Leyogàn), se yon ekriven, womansye, powèt ayisyen.

Ignace Nau (1808 - 1845) se yon powèt ayisyen ak womansye. Li fèt nan Pòtoprens; Nau etidye nan lekòl militè an Ayiti anvan l ale nan inivèsite Nouyòk (New York) ke yo rele the Catholic University of New York (Inivèsite katolik Nouyòk). Lè li tounen nan peyi l, Nau fonde yon asosyasyon literè ki rele Ecole de 1836 ak frè l, Emile Nau, ak frè Ardouin yo, Beaubrun, Céligny, epi Coriolan. Ignace Nau pibliye yon jounal rele Le Républicain ke gouvènman an fèmen mè li kontinye kan menm sou non L'Union an.




#Article 133: Jacques Roumain (431 words)


Jacques Roumain, ki fèt 4 jen 1907 nan vil Pòtoprens e li mouri 18 out 1944, li te genyen sèlman 37 lane, , se yon ekriven ak politisyen ayisyen. Menm lè lavi li te kout, li te gen anpil enfliyans sou kilti nan peyi Dayiti

Jaques Roumain fèt 4 jen 1907 nan vil Pòtoprens nan yon fanmi rich. Granpapa li se Tancrède Auguste, ki te prezidan Ayiti soti lane 1912 rive nan lane 1913. Li te pase nan plizyè lekòl katolik nan vil Pòtoprens tankou Institution Saint Louis de Gonzague, kèk lane aprè li te al etidye nan peyi Bèljik, Swis, Frans ak Almay. Li te vwayaje tou nan Wayòm Ini ak Espay kote li te etidye agronomi.

Lè li te gen 25 lane, li te tounen nan peyi li e se lè sa li te kreye Revue Indigène avèk lòt moun tankou Emile Roumer, Philippe Thoby-Marcelin, Carl Brouard ak Antonio Vieux.

Li te trè aktif nan lit kont okipasyon ameriken nan peyi Dayiti (1915-1930). Li se fondatè mouvman travayè e kominis ayisyen.

Nan lane 1934 li te kreye Parti communiste haïtien. Akoz de patisipasyonl nan mouvman kont lokipasyon ameriken an, akoz aktivite politik li yo e sitou paske li te kreye pati politik kominis la yo te toujou ap aretel, jiskaske prezidan Sténio Vincent fòse li pran lekzil.

Pandan li te nan lekzil, Jaques Roumain te travay epi vin zanmi ak yon ekip lòt ekriven ak powèt tankou Langston Hughes. Li te pase tou nan Inivèsite Columbia nan vil Nouyòk. Li te retounen nan peyil paske gouvènman an te chanje, se lè sa li kreye biwo nasyonal etnoloji.

Nan lane 1942, Prezidan Elie Lescot te nome li anbasadè nan vil Meksiko. Se la li te fin ekri de nan pi gwo liv li yo, yon rekèy pwezi Bois d'ébène ak woman Mèt lawouze (Gouverneur de la Rosée).

Pi fò travay Roumain yo montre raj ak kòlè pèp la ki santi yo pase li anba pye pandan plis ke yon syèk. Li pale de tout Ayisyen nan zèv li yo, e li mande pou pòv yo mete tèt yo ansanm pou konbat lamizè.

Nan jou ki te 18 out 1944, Jaques Roumain,  yonn nan pi gwo ekriven ayisyen mouri, li te gen 37 lane. Ev li yo kontinye enfliyanse kilti nan peyi Dayiti ak lot peyi afriken.

Pou jounen jodia, Jacques Roumain se yon ekriven ke yo respekte anpil nan karayib la, nan lamerik latin ak Lewop. Roman li an, Gouverneurs de la Rosée pran yon plas enpotan nan literati Amerik latin nan. Yo kontinye ap etidye roman sa nan inivèsite.




#Article 134: James Noël (173 words)


James Noël, ki fèt 7 mas 1978 nan Ench (Ayiti), se yon powèt ak aktè ayisyen.

Li etidye nan yon kenzèn lekòl primè ak segondè. Aprè, li etidye etnoloji, la dramatik nan Pitit Konsèvatwa avèk aktè Daniel Marcelin ak istwa la nan Enstiti franse an Ayiti. Nan lane 2005, li fè yon staj ekriti teyat nan Gwadloup ak devlope eksperyans li nan edisyon avèk yon travay lakay edisyon nan Frans.

Li ekri nan de (2) lang yo, kreyòl ak franse. Li se otè rekèy, Poèmes à double tranchant epi Le sang visible du vitrier, dènye liv sa a ke jenn an Ayiti konsidere epi rele Zam. Powèm James parèt sou plizyè sitwèb ak blog, plizyè revi ak jounal. Nan antoloji, L'année poétique 2008, edisyon Seghers, yo prezante li kom revelasyon ane a. Plizyè chantè, mizisyen chante powèt sa a, tankou Wooly Saint-Louis Jean ak Robenson Auguste. Nan 2 rekèy inedi James yo, Kabonn 47 ak Bonbon fanm, gen atis-womansyè-komedyèn Michèle Marcelin ki di yo sou sèn epi pibliye plizyè sou sit entènèt li.




#Article 135: Jean Metellus (273 words)


Jean Métellus se yon ekriven ayisyen (womansye, powèt, dramatij, eseyis).

Papa Jean Metellus ak manman li te boulanje. Se nan menm kay boulanjri a yo te abite. Jean te fè etid primè li lakay Frè epi segondè yo nan Lise Pinchinat. Se nan menm lise sa a li te jwenn yon djòb pwofesè matematik, an 1957. 

Se nan menm ane sa a François Duvalier te monte o pouvwa. Menm si otè a te senpatize avèk gouvènman Papa doc la lè li te fenk monte, li te vinn pa dakò ak politik kraze brize diktati a. Sekifèke, nan lane 1959, Jean pran wout la Frans pou li. Se la li etidye la medsin epi lengwistik. 

Li te pibliye a Pari kay edisyon Nadeau, yon rekèy ki rele Au Pipirit Chantant, ki te gen anpil siksè. Yon gwo entelektyèl tankou André Malraux te fou pou li. 

Jean te travay kòm doktè nan Sant ospitalye Emile Roux. Kòm newològ, li te travay avèk moun ki gen pwoblèm langaj, sitou etranje. 

Jean marye avèk yon pwofesè fransèz epi li gen de pitit.

POU TRADUI

_ La peur consume les désirs
C’est elle la grande et secrète coupable
Elle qu’il faut dompter et dominer
Sa seule passion
Pervertir les gestes, étrangler les voeux
Transformer en muraille un caillou sur le sentier
Changer en torrent les larmes d’hier
Remuer le sang de l’homme parce qu’une mouche a volé
Imaginer des embûches là où un sourire accueille
Voir dans les cheveux blancs le présage d’un malheur
Transmuer l’ombre d’un homme en cadavre en folie
C’est la peur qui vient massacrer l’enfance
C’est la peur qui fait de l’homme un assassin




#Article 136: Jean-Claude Fignolé (224 words)


Jean-Claude Fignolé, ki fèt 24 me 1941 nan Jeremi epi ki mouri 11 jiyè 2017, se yon ekriven ayisyen.

Li etidye lalwa, agwonomi ak ekonomi. Li patisipe nan premye Eta-Jeneral Frankofoni.

Li te kritik la (nan Sant La Pòtoprens), jounalis (Petit samedi soir, nan ane 1970 yo) ak anseyan.

Li envesti nan touris. Li kreye yon pitit konpayi, Haiti Boat Charter, ki travay avèk gwoupe swis Hôtel Plan ak pita, avèk Club Med. An 1990, lifonde, avèk kèk zanmi, konpayi Freda Sea Line pou vwayaj ant lil.

Ant 1990 ak 2000, li ekri naliz politik nan jounal Le Nouvelliste.

Jean-Claude Fignolé li se youn nan fondatè mouvman literè yo rele espiralis nan kolaborasyon avèk Frankétienne ak René Philoctète.

Nan ane 1980 yo, li te bay sipò esansyèl pou moun ki abite nan vil Abriko nan Grandans. Jean-Claude Fignole se majistra nan komin nan Abriko soti nan 2007. Li ede moun ki rete nan travay pou devlopman nenpòt bezwen (rebwazman, edikasyon, sante, konstriksyon wout, agrikilti) pou mete restriksyon sou egzòd riral an Ayiti.

Li se papa twa (3) timoun (Jean-Claude O. Fignolé, Christina Fignolé ak Klavdja Annabel Fignolé).

Aprè tranblemanntè 12 janvye 2010 nan peyi Ayiti, vil Abriko yo te dwe akèyi plizyè milye sivivan ki te chape kapital la. 
Jean-Claude Fignolé te bay plim li pou konsakre tèt li antyèman pou kòz sa a..

 




#Article 137: Jean-Euphèle Milcé (153 words)


Jean-Euphèle Milcé (nan kreyòl ː Jan Efèl Milse), ki fèt 14 janvye 1969 nan katye Pasrèn Lavil Gonayiv, (Ayiti), se yon ekriven ayisyen. 

Li etidye lenguistik ak jesyon nan fòmasyon nan Inivesite Leta Ayiti ak Inivesite Fribourg nan Swis. Li pibliye premye liv li nan lane 1996 (Babpoubab ak kreyòl).

Soti lane 1996 rive 2000, li te dirije Bibliothèque des Pères du Saint-Esprit. Ant 2004 ak 2006, li te dirije tou, Bibliothèque Interculturelle de Fribourg nan Swis. san bliye, li te kolabore nan depatman maniskri nan Bibliothèque Centrale Inivesite Lausanne.

Premye woman li gen pou tit l'Alphabet des nuits. Liv sa a te pibliye nan lane 2004. Li resevwa Prim Georges Nicole nan Swis, e menm woman sa te finalis Prim Prince Pierre Monaco. Jean Euphèle ap viv an Ayiti, ak li travay sou pwojè mizanplas enfrastrikti kiltirèl piblik. Li te prezidan PEN Ayiti. Depi 2016, li se direktè piblikasyon jounal Le National.

 




#Article 138: Jean-Robert Léonidas (142 words)


Jean-Robert Leonidas, ki fèt 11 jen 1946 nan vil Jeremi (Ayiti), se yon ekriven epitou syantifik, doktè ayisyen.

Jean-Robert Leonidas fèt nan Ayiti, nan vil Jeremi 11 jen 1946. Li grandi nan vil la. Li ale lekòl kay frè. Epi li lè klas segondè lan kolèj Saint-Louis, lan vil la. Aprè sa, lale Pòtoprens pou li fè klas filo lan kolèj Saint-Martial. Li diplome doktè lan inivèsite leta Ayiti an 1971. Li pati Ozetazini an 1973, kote li vin espesyalis glann (andokrinològ) kote li vin Pwofesè klinik lan branch li.

Doktè Leonidas ekri anpil anlè maladi. Men tou depi 1992 li vin lage kòl lan literati yon bagay li renmen depi li piti e ke li gen chans pratike kounye a. Li mete anpil pawòl sou papye nan zafè literati. Li prezante opinyon li nan jounal. Li ekri liv, woman, esè, pwezi.

          




#Article 139: Josaphat-Robert Large (348 words)


Josaphat-Robert Large (ki fèt 15 novanm 1942, ki mouri 28 oktòb 2017) se yon ekriven ayisyen. Li se yon powèt tou : Teyat ak sinema.

Josaphat-Robert Large fèt nan Jeremi 15 novanm 1942. Li fè klas primè li yo lakay Frères de l'Instruction chrétienne ak nan Petit Séminaire Collège St-Martial'. Li fè klas segondè nan Collège St-Louis, nan Collège Fernand Prosper ak nan Lycée Nord Alexis.Apre yon kout prizon nan epòk grèv etidyan kòmansman ane 1960 yo, Large pati pou Nou Yòk.

Rive nan peyi Etazini, li aprann angle nan Colombia University epi li etidye fotografi nan Nou Yòk Institute of Photography. Se nan Nou Yòk Large kòmanse fè teyat, avèk Syto Cave, Hervé Denis, Georges Castera, Jacques Charlier epi Jean-Marie Roumer. Ansanm, yo te mete sou pye Twoup Teyat Kouidor. Twoup teyat sa a te patisipe pandan dis lane nan Festival teyat Matinik gran powèt Aimé Césaire te mete sou pye an 1978. Twoup la te bay pèfòmans an Frans, Kanada ak Etazini tou. An 1975, Large pibliye premye liv li Nerfs du vent, ak yon prefas Gerard Campfort, kay edisyon P-J.Oswald, nan peyi Frans. An menm tan, otè a te bay kolaborasyon li nan divès jounal ak revi ayisyen tankou : Haïti-Progrès, Haïti-En-Marche, Lakansyèl, Ayiti-Limyè, le Nouvelliste, Lire-Haïti. Ou jwenn plim Josaphat-Robert Large nan revi etranje tou : Dossier d'Aquitaine ak Ralm (an Frans), Mute Magazine (an angletè), Point-Barre (île Maurice), Moebus (Kanada), Collision 3 ak Cahiers-Kouidor (Etazini). Nan ane 2003, woman J-R Large ki rele Les terres entourées de larmes la (l'Harmattan 2002), te genyen Pri literè Karayib. 

Large te fè pati Sosyete Koukouy nan Florid, yon gwoup atis ayisyen ki gen branch nan divès peyi: (Ayiti, Kanada, Etazini) epi ki ap asire pwomosyon kilti ayisyènn an, san gade dèyè. Large se manm òganizasyon nan peyi etranje tou : Société des gens de lettres ak Association des Ecrivains de langue française (an Frans) epi Pen Club International (Etazini). Josaphat-Robert Large pran retrèt li depi lane 2001. Depi lè sa a, li pase pi fò tan li nan alevini ant peyi Etazini ak Ayiti.

janvye 2009.




#Article 140: Juste Chanlatte (138 words)


Juste Chanlatte, ki fèt nan lane 1766 nan Jakmèl epi ki mouri an 1828, se yon ekriven, jounalis ak otè pyès teyat ayisyen.

Juste Chanlatte etidye nan Pari (Frans) nan Collège Louis-le-Grand. Lè li tounen nan peyi li, li vin kwonikè ofisyèl anprè Jean-Jacques Dessalines. Lè anprè a mouri li al bay Henri Christophe sèvis li. Pandan tout rèy Cristophe li rete nan nò dayiti. Aprè sa a li al nan pati repibliken kote li vin redaktè Telegraf ki se jounal ofisyèl sou gouvènman Jean-Pierre Boyer.

Li ekri 2 pyès teyat : youn ki dramatik ki se Nehri (anagram Henri) epi La Partie de chasse du roy. Nan jounal Télégraphe li ekri Ode à l'Indépendance, Cantate à l'Indépendance (1821) epi La Triple Palme ou Ode à Boyer ki gen plis pase 400 vè.

Li te yon bon vèsifikatè.

            




#Article 141: Justin Lhérisson (204 words)


Alexis Michel Justin Lhérisson, rele Justin Lhérisson (an kreyòl ayisyen : Jisten Lerison), ki fèt 10 fevriye 1873 nan Pòtoprens 
epi ki mouri 15 novanm 1907, se yon avoka, jounalis, ekriven, lodyansè ayisyen.

Li te konsidere kòm premye moun ki te retranskri lodyans alekri.

Justin Lhérisson vin yon jounalis nan laj 16 an ak bòs laprès nan travay dis (10) ane pita. Li kreye pwòp jounal li, Le Soir kote li te kòmanse pibliye premye lodyans li yo nan lane 1899, avèk konplisite Fernand Hibbert. 
Konsa li te kontribiye anpil pou fè konnen estil literati sa ki soti nan kilti ayisyèn an ki ta vle sanble ak kont. Anvan li, lodyans lan te nan bouch sèlman. 

Men yo konnen li sitou pou moun ki te ekri pawòl im nasyonal la.
Nan lane 1903, li konpoze la Dessalinienne (Ladesalinyèn) sou okazyon an nan santyèm nan endepandans ayisyèn. Se powèm lan lè sa a adopte tankou im nasyonal la nan peyi Ayiti.

Pandan ke li te mouri byen bonè nan laj de 34 ane an 1907, jounal li a kontinye ap pibliye lodyans li yo jis nan lane 1908. 

Ekriven an Georges Anglade, ki teyorize lodyans yo nan ane 1990-2000 yo, konsidere li tankou mèt lodyans.




#Article 142: Kettly Mars (277 words)


Kettly Pierre Mars, rele Kettly Mars, ki fèt 3 septanm 1958 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon fanm ekriven ayisyèn. 

Kettly Pierre Mars se yon fanm ayisyen ki fèt Potoprens 3 septanm 1958 nan peyi Ayiti. Li ekri plizyè woman, nouvèl ak pwezi. Nan zèv li yo, li montre reyalite peyi Ayiti. Aprè etid klasik li, li fè lòt etid pwofesyonèl nan administrasyon. Depi lè li te piti, li te renmen literati, men se nan lane 1990 yo ke li kòmanse ekri.

Li kòmanse travay avèk pwezi nan domèn ekri a. Se nan jan literè sa ke otè a eksprime kreyativite li epi tou li kòmanse ak lòt. Se pwezi li ekri yo ki pral montre valè sa li ekri yo. Epi otè a enterese nan ekri nouvèl epi li pibliye premye nouvèl ki se Un parfum d’encens nan vil nan Pòtoprens nan lane 1999. An plis, yo ba li nan lane 1996 premye prim konkou Jacques Stephen Alexis ki se yon nouvèl. Distenksyon sa te yon kòmansman pou Kettly Mars nan literati.

Enspirasyon Kettly Mars pou li ekri zèv li yo se sansyalite, lanmou, belte nati a, bagay ki fèt chak jou. Literati li a antre nan kad kouran reyalis, paske nan fason li ekri, li montre detrès sosyete Ayiti a ki devaste jis nan zo avèk pwoblèm goumen nan ekonomi ak politik epi ki toujou ap chache yon idantite. Nan zèv li yo, li poze kesyon tou sou pwoblèm dwa fanm.

Ekri Kettly Mars yo trè reyalis paske yon kote li mete an valè verite ak orijinalite eritaj miltikiltirèl li.

Li pibliye nan lane 2018 yon uityèm woman, L’Ange du patriarche ki prezante miwa sosyete ayisyèn kontanporèn an.

 




#Article 143: Lyonel Trouillot (279 words)


Lyonel Trouillot, ki fèt 31 desanm 1956 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon pwofesè ak ekriven ayisyen.

Li fè jounal sa yo Lakansyèl, Tèm epitou Langaj.

Lyonel Trouillot soti nan yon fanmi avoka. Li gen yon frè, Michel-Rolph Trouillot (antwopològ ak istoryen) ak de sè, Jocelyne Trouillot, vin rektè nan Inivèsite Karayib la nan Pòtoprens ak otè de liv pedagojik ak liv nan literati jèn, sitou nan kreyòl ayisyen ak Evelyne Trouillot, ekriven, powèt ak womansyè. Tonton li Henock Trouillot se te yon womansye ak istoryen ayisyen.

Aprè divòs paran li yo nan fen ane 1960 yo, li te ale nan Etazini avèkk manman li. Li te retounen an Ayiti nan laj 19, nan lane 1975.

Lyonel Trouillot te etidye lalwa, men pasyon l 'pou literati pouse l' nan direksyon pou yon karyè kòm yon ekriven. Li kolabore ak jounal ak magazin divès an Ayiti. Li te tou pibliye anpil powèm, lè sa a kòmanse ekri chante pou atis tankou Tambou Libète, Manno Charlemagne, Toto Bissainthe, Jean Coulanges ak Atis Endepandan.

Ant 1980 ak 1982, represyon politik fòse Trouillot emigre pou Miami.

Li pibliye L'Amour avant que j'oublie nan lane 2007, epi Yanvalou pour Charlie nan lane 2009. Lyonel Trouillot konsa adrese rejis la nan entimite ak santimantal pandan y ap konfime angajman sosyal li, yon richès nan talan li yo ak ekri ki mete li nan mitan gwo otè frankofòn.

Lyonel Trouillot se ko-direktè kolektif jounal  Cahiers du vendredi .

Ansanm ak Evelyne Trouillot, sè li ak pitit fi li Nadève Ménard, li te fonde òganizasyon ekriven an te rele Pré-Texte.

Nan 2014 li te ekri ansanm avèk Raoul Peck ak Pascal Bonitzer senaryo pou fim Murder in Pacot.

 
 




#Article 144: Marie Vieux-Chauvet (772 words)


Marie Vieux-Chauvet, ki fèt 16 septanm 1916 nan Pòtoprens (Ayiti) epi ki mouri 19 jen 1973 nan Nouyòk (Etazini), se yon fanm ekriven ayisyèn.

Marie Vieux-Chauvet fèt nan lane 1916 Pòtoprens. Li se pitit fi Constant Vieux, yon politisyen, ansyen senatè ak anbasadè Ayiti e Delia Nones, ki fèt nan zile Saint-Thomas (Zile Vyèj).

Daprè temwanyaj gran sè li, Lilian Vieux, li te yon timoun ki renmen li anpil. Depi Marie gen 12 lane, li kòmanse ekri pyès teyat. Li te konn bay zanmi li jwe teyat sa yo. 
Marie Vieux-Chauvet etidye nan Annexe de l’École Normale d’Institutrices epi jwenn brevè elemantè li nan lane 1933. Premye maryaj li avèk doktè Aymond Charlier te ateri sou yon divòs. Li vin remarye avèk yon ajan Vwayaj ki rele Pierre Chauvet.

Kom Marie-Thérèse Colimon, Marie Vieux-Chauvet pase tout vi li ap goumen kont abi yo nan tout kalite ki se viktim yo nan fanm, malere a, dezerite yo ak tout fèb yo.

Nan premye woman li, La Légende des fleurs (pibliye anba non Colibri), Marie Vieux-Chauvet mete aksan anpil sou rèv fratènite ak solidarite ki motive ekri li yo. Li pibliye plizyè woman, tout domine pa pwoblèm nan egalite ak lajistis. 

Brun Ricot, Seymour Pradel, Jacques Stephen Alexis te konn enspire li avèk prensip egalite yo te konn degaje nan zèv yo.

Woman li yo chita tou sou yon seri tèm tankou vodou, esklavaj, kolonyalis ak ewotis. 

Kouran ideyalis e egzistansyalis Marie Chauvet ap degaje nan zèv li yo, vin bay li yon vwa politik ki fò anpil.
Nan Fille d’Haiti, li mansyone yon mouvman revolisyonè ki, daprè sous yo, ta sanble anonse sa ki ta pral pase lè François Duvalier pran pouvwa a. 
Nan lòt woman li, La danse sur le volcan (1957), li dekri sitiyasyon fanm ayisyèn yo nan yon jèn ras melanje, sou anbisyon imen ak dezanchantman nan fas a yon sosyete pa kapab ale pi devan. Nou jwenn kèk pèsonaj ki make listwa peyi Dayiti kòm Vincent Ogé. 

Nan kòmansman ane 1960 yo, Marie Chauvet vin tounen yon lidè nan domèn literati ayisyèn an. Li se sèl grenn fanm, pami yon seri gwo ekriven epòk la tankou René Philoctète, Davertige, Rolang Morisseau, Serge Legagneur, Anthony Phelps. 
Li te konn ouvri kay li, ki te zòn Boudon, pou reyalize tout sa ki gen pou wè avèk reyinyon sosyal epi literè. 

Anba rejim Duvalier a, Marie Vieux-Chauvet rive pwodui nan 6 mwa, premye vèsyon youn nan gwo manman penmba woman li ki se Amour, Colère et Folie. Nan woman sa a, li chwazi denonse tout prejije sosyal ki gen pou wè avèk koulè po moun. Lè Simone de Beauvoir, ki te zanmi li, fin li liv, li mete dife pou mezon edisyon Gallimard, pibliye woman sila nan lane 1968.

Nan yon entèvyou, sè Marie, Lilian, rakonte asasina neve li epi arestasyon ak disparisyon pitit li ki te fèt nan menm ane sa. Sa ki te oblije li ak tout rès fanmi an, kanpe an kwa pou woman an pa pibliye. Sa yo fè, yo achte nan edisyon Gallimard tout estòk woman an epi yo anpeche yo mete li sou mache a. Lè Marie wè tout bon vrè tout baryè ki sou wout li, li deside egzile tèt li nan vil Nouyòk epi divòse avèk dezyèm mari li. 

Pandan li te Nouyòk, li marye avèk yon Ameriken, Ted Proudfoot. Ant 1971 (dat lanmò François Duvalier) ak 1973 (dat lanmò Marie Vieux-Chauvet), li ekri dènye liv li, Les rapaces, ki pale sou wòl yon ekriven ki engaje, e li fè kèk komantè tou sou klas sosyal ayisyèn an ak relasyon dependans ki egziste ant pouvwa ayisyen ak pwisans etranjè yo. 

Marie Vieux-Chauvet mouri dat 19 jen 1973 nan Nouyòk. 

Nan lane 2004, 2005, 2014, 2015, mezon edisyon Zellig edite yon lòt fwa ankò kèk nan woman li yo , tankou : La danse sur le volcan (2004), Amour, colere et Folie (2005), Fille d’Haiti’’ (2014), Fonds des Nègres (2015).

Nan lane 2016, anpil aktivite te òganize pou selebre santenè nesans otè a nan Pòtoprens, Nouyòk ak Monreyal.

Woman Amour, colère et folie te adapte pou teyat pa José Pliya. Amour, mete nan sèn pa Vincent Goethals, avèk Magali Comeau-Denis (Claire) ak Cyril Viallon (dansè) ak jwe nan l'Artchipel (Gwadloup), sou Scène nationale d'Evry ak nan Tarmac de la Villette, 2007-2008; Colère mete nan sèn pa François Rancillac, avèk Nicole Dogué (Laura), nan Artchipel (Gwadloup) nan mwa oktòb 2008; ak Folie mete nan sèn pa José Exélis, nan mwa oktòb 2009 nan Artchipel.

Condé, Maryse. Les conflits politiques. La Parole des femmes;  essai sur des romancières des Antilles de langue française. Paris: L'Harmattan, 1979: 98-110.

 




#Article 145: Massillon Coicou (206 words)


Jean-Baptiste Massillon Coicou, rele Massillon Coicou (nan kreyòl : Masiyon Kwakou), ki fèt 9 oktòb 1867 nan Pòtoprens epi ki mouri 15 mas 1908, se yon powèt, ekriven ak politisyen ayisyen.

Massillon Coicou te fèt 9 oktòb 1867 nan Pòtoprens. Li te fè etid primè li nan Frè Lekòl Kretyen (Frères des Écoles Chrétiennes) epi li fè etid sekondè li nan Lise Nasyonal nan Pòtoprens. Li te ekri pwezi, pyès teyat, ak tèks, epi li te diplomat tou.  

Li te soti twa rekèy pwezi, dram, tèks ak yon woman ki pa te janm fin ekri, ki rele La Noire (1905). 

Premye rekèy la rele Poésies nationales (1892) ki trete plizyè tèm tankou revolisyon ayisyen an, istwa peyi a ak evènman ki te fè gwo enpak sou kreyasyon nasyon an. De lòt rekèy li te soti yo rele Passions ak Impressions (1903). 

Massillon Coicou te ekri plizyè dram sou istwa Ayiti a. Dram ki pi koni yo se L'Empereur Dessalines: Drame en deux actes en vers (1907) ki li reyalize nan lane 1906 pou komemore santyèm anivèsè asasina Jean-Jacques Dessalines.

Nan lane 1908, lapolis nasyonal te egzekite li ansanm avèk de (2) frè li yo poutèt yo t ap òganize yon koudeta kont gouvènman Pierre Nord Alexis.

 




#Article 146: Maurice Sixto (608 words)


Maurice Alfredo Sixto (nan kreyòl ː Moris Siksto), ki fèt 23 me 1919 nan Gonayiv (Ayiti) epi ki mouri 12 me 1984 nan Filadèlfi, (Ozetazini), te yon jounalis, animatè, pwofesè literati, yon tradiktè, yon lodyansè, yon gid touris epi anbasadè. 

Li se youn nan moun ki pi popilè nan koze literati oral nan Ayiti. Non li rete nan kilti peyi gras a yon gran travay li fè nan literati aloral, sitou an kreyòl.

Papa li Moris Alfredo Sixto te yon enjenyè, manman li te rele Maria Bourand. Maurice Sixto fèt epi grandi Gonayiv. Li fè tout klas primè li nan lekòl Frè Gonayiv yo aprè li ale Pòtoprens kontinye etid segondè li nan li St. Lwi Gonzag kote li te komanse fè remake li pou talan lodyansè li. Bò kote manman li, li sou soti nan fanmiy Vastey. Manmanm li, pitit fi Alice de Vastey, se pitit fi Pompée Valentin Vastey ki li  menm te vin Baron de Vastey sou rèy Henry Christophe. Maurice Sixto pote non papa, enjenyè Alfredo Sixto, ki te pitit Adolphe Sixto yon biznisman ki te soti nan peyi Saint-Thomas. Apèn li te fini etid segondè li, Maurice Sixto te antre nan Akademi Militè kote li te rete pou sèlman twa (3) mwa.Se pa paske se sa li te renmen men se pito paske li te vle kite kay papa li ki te marye ak yon jenn demwazèl nan laj li aprè manman li te fin mouri nan lane 1936. Maurice Sixto pa te ka sipote bagay sa.

Soti 1938 ou rive 1948, li te okipe plizyè pòs epi fè plizyè travay. Li te jounalis nan jounal Le Matin, pwofesè nan lang anglèz, animatè radyo, entèprèt nan anbasad amerikèn, gid touristik nan Agence Citadelle. Pandan tout tan sa yo li t ap etidye dwa nan Fakilte Dwa soti 1945 rive 1948. Prezidan Paul Eugène Magloire te nommen li atache près nan Anbasad Ayiti nan peyi Liberya 28 septanm 1950. Li te okipe pòs sa rive jis nan lane 1961 aprè li te ale nan peyi Kongo ak premye gwoup pwofesè ayisyen ki te ale an Afrik nan yon pwojè INESKO.

Maurice Sixto te pase nèf (9) lane Kinchasa kote li te anseye fransè, anglè, laten ak syans sosyal. Li te kritike Bèj yo kite ale kite peyi Kongo san yo pa te pote kole nan fòmasyon anseyan lokal pour pran kontinye travay edikasyon an. Se pandan ane sa yo li te pase nan Afrik li te rankontre epi marye ak Marie Thérèse Torchon ki vin dezyèm madanm li. Li te soufri maladi glokòm depi li te gen 24 lane. Li te vin pa ka wè nan lane 1969 malgre plizyè operasyon li te sibi. Akòz pwoblèm sa, li te oblije kite pòs li te okipe a nan Afrik pou li te retounen an Ayiti. Aprè li te al viv nèt nan peyi Etazini nan lane 1970. Men sa pa te anpeche li rete aktif nan peyi Etazini kote li te bay sèvis konsistan epi fè konferans sou sivilizasyon endyèn ak afrikèn. Jou ki te 4 jiyè 1976, majistra vil Philadelphie a te onore li nan okazyon yo t ap selebre 200 lane endepandans Etazini. Premyè dam amerikèn nan, Jacky Kennedy nan epòk sa te chwazi tankou envite donè yon dine li t ap òganize nan lane 1963 pou leve fon pou maladi lesemi. Li te resevwa tou pri pi bon lodyansè an New York nan lane 1979 epi pi bon konferansye nan Philadelphie nan lane 1984.

Yo konsidere Maurice Sixto pami pi gran komedyen ayisyen yo.

Gen yon fondasyon ki te kreye nan non li an 2014 pou fè pwomosyon edikasyon ak kilti ayisyèn.

 




#Article 147: Michel Monnin (107 words)


Michel Monnin se yon ekriven swis.

Li viv nan peyi Ayiti.
An 1948, fanmi li te etabli an Ayiti. Li fè etid nan Enstitisyon Saint-Louis-de Gonzague. Nan lane 1956, paran li inogire Galeri Monnin an, nan Petyonvil. Depi 1968, li konsakre tèt li antyèman nan pwomosyon nan atizay ayisyen.

gras a lide a pent – Calixte Henri, Manès Descollines, Carlo Jean-Jacques, ki pataje yon atelye nan Galeri Monnin – li pran nan men yon gwoup atis trè jèn ki pral vin pi popilè anba non an nan pent nan espas ayisyen an (Jean-Marie Drot). Pi bon li te ye a Saint-Louis Blaise, Roosevelt Sanon, Sénatus ak Lamour.

 




#Article 148: Mimi Barthélémy (411 words)


Michèle Armand Barthélémy, rele Mimi Barthélémy, ki fèt 3 me 1939 Pòtoprens (Ayiti) epi ki mouri 27 avril 2013 nan vil Pari (Frans), se yon fanm ekriven ayisyèn.

Lè Mimi te timoun yo te rele li timoun fou.. Papa li rele Maurice Armand ak Manman li rele Simone Borno. Li se pitit pitit fi Louis Bornó. Li fè etid li nan Frans epi viv nan plizyè peyi etranje nan Amerik latin nan, Srilanka ak Afrik dinò.
Li marye Gérard Barthélemy ak pitit li yo rele : Coralie, Clémentine, Elodie ak Maurice.

Aprè li te kontinye chimen li nan rakonte kont sou idantite fanm ayisyèn ki pap viv nan peyi a. Yon kote rechèch sa te fè li vin rapwoche kominote ayisyèn lan ki Lafrans. Yon lòt kote li te vin kòmanse yon travay sou vwa.

Pandan yon vwayaj ki te dire yon lane nan peyi Honduras, li te travay avèk Endyen nwa Karayib yo ki pote non Garifunas pou kreye yon espektak kote repran istwa yo yo te bliye aprè yo te depote yo nan peryòd 18yèm syèk la.

Aprè li te retounen Lafrans, ak bèl eksperyans sa ki fè li reflechi sou idantite li, li te kòmanse yon doktora nan Etudes Théâtrales nan Inivèsite Paris VIII sou teyat idantite sou minorite. 

Wout la gentan trase : li kòmanse rankonte pandan li ap enspire li nan tradisyon Ayiti a nan lang Kreyòl. Nan kont li yo, li marye de (2) lang yo, fransè ak kreyòl, nan lide pou li transmèt epi pataje sa li te resevwa epitou pèmèt li vin vin yon temwen nan mond frankofòn nan. 

Nan lane 1980, li te ekri epi rakonte kont li sèl kont li yo akonpanye ak mizisyen nan sant kiltirèl, bibliyotèk, apatman, prizon ak lopital. Toujou nan lide pou kreye yon kote pou kont, li kreye epi anime Le Petit Contoire, kote li prezante bay piblik la pi gwo kontè yo.
An 1989, nan 3yèm Festival d'Acteurs d'Evry, yo remèt li pri Becker d'Or pou La reine des poissons epi an 1992 li resevwa yon pri Arletty nan men Universalité de la Langue Française pou La dernière lettre de l'amiral.

Mimi Barthélémy pibliye anpil kont, kèk pyès teyat. Li ekri sis (6) liv pou timoun : L'Exploit des huit petits orphelins, La Clé du savoir, Tifou et le monstre à sept cornes, La Dame aux pois, Gwodada le monstre, Mimi Barthélemy raconte des contes d'Haïti et d'ailleurs.

Li te mouri nan yon kriz kadyak.




#Article 149: Mona Guérin (244 words)


Mona Rouzier, rele Mona Guérin, ki fèt 9 oktòb 1934 nan Pòtoprens (Ayiti) epi ki mouri 30 desanm 2011, se yon fanm ekriven ayisyèn.

Se ti fi Camille Duplessy ak Gontran Rouzier. Li se pitit fi yon sou sekretè Leta gouvènman Elie Lescot. Li te etidye nan lekòl primè Sœurs de Saint-Joseph de Cluny nan Pòtoprens epi nan pansyona Sainte-Rose de Lima (Pòtoprens).
Li resevwa yon bous inivèsitè Canada Arts Council. Bous sa a pèmèt li etidye literati kontanporèn nan Inivèsite Saint Paul nan Ottawa. Aprè li retounen nan Ayiiti, li marye avèk Joseph Guérin, yon enjenyè. Yo genyen de (2) ti fi. 

Li anseye tankou pwofesè ant 1965 ak 1980 nan lekòl Au Galop. Li fè teyat tou.

Ant 1961 ak 1965, li ekri yon atik chak semèn pou jounal Le Nouvelliste.
Li ekri anpil senaryo pou radyo ak televizyon tankou seri televizyon Gala de Galerie (plis pase 150 senaryo) ki te difize sou Télé-Haïti ant 1977 ak 1981 e pou seri radyo Roye ! Les Voilà ki te difize ant 1982 ak 1994 (950 epizòd). Guérin kreye lòt pwogram relijye, edikatif ou satirik.
Li te òganize pwogram radyo Dieu à tout moment (1992-1994) e li te ekri anviwon swasant (60) epizòd pou seri radyo Petit théâtre de Magik-Stéréo.

Li resevwa anpil distenksyon. Li te manm jiri aktivite nasyonal ak entènasyonal tankou : pri literè Henri Deschamps, 4yèm epi 5yèm festival frankofoni.

Li mouri nan Pòtoprens akòz nemoni nan dat 30 desanm 2011.




#Article 150: Oswald Durand (623 words)


Oswald Durand, ki fèt 17 septanm 1840 nan Kap Ayisyen epi ki mouri 22 avril 1906 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon ekriven ayisyen.

Li te fèt 17 septanm 1840 nan Okap. 

Li te pitit pitit gason du bawon de Vastey, rele Pompée Valentin Vastey. Tranblemanntè a nan 1842 te fè li yon òfelen manman ak papa. Li soti vivan ak te leve pa grann manman li yo. Li grandi nan Wanament. Oswald Durand se pwofesè pita direktè nan lise.

Li marye an 1863 avèk Virginie Sampeur, yon pwofesè popilè ak fanm powèt. Yo divòse iut (8) an pita, li pral remarye yon mwa pita avèk Rose Thérèse Lescot. 
Li se wo fonksyonè (sekretè nan Konsèy la nan Minis an 1868, delege eli an 1885), re-eli jiska sis (6) fwa, nan lane 1888, prezidan chanm lan, jounalis (li te fonde yon jounal, Les Bigailles). Li konnen prizon an pou lide politik li an 1883. et se isit la, yo di, ke li ekri pi popilè powèm li an kreyòl, Choucoune. Avèk mizik Michel Mauléart Monton, chan sa a prèske akeri pou Ayisyen estati dezyèm im nasyonal la.
Adapte nan lang angle anba tit la Yellow Bird ak fè popilè pa Harry Belafonte, li literalman ale toupatou nan mond lan. Koral orijinal li li jan sa a :

Nan 1888, Durand konkretize youn nan pi gwo rèv li yo, sa vwayaje nan Frans kote yo resevwa triyonf nan Société des gens de lettres pa selèb François Coppée. Powèm li Chant national te vini im prezidansyèl peyi a. Li pa te jouk 1896 ke li kolekte powèm yo li te bay jounal pou ven ane, nan de (2) liv rele Rires et pleurs. Oswald Durand konsidere kòm powèt la nan renmen.

Li mouri 22 avril 1906 nan Pòtoprens, Ayiti.

Lòt jou mwen kontre Choukoun
Li souri lè li wè mwen
Mwen di: Syèl, ala bèl moun!
Mwen di: Syèl, ala bèl moun!
Li di: Ou trouve sa chè?

Ti zwezo nan bwa ki tape koute
Ti zwezo nan bwa ki tape koute
Kon mwen sonje sa
Mwen genyen lapenn
Ka depi jou sa
De pye mwen nan chenn

Kon mwen sonje sa
Mwen genyen lapenn
De pye mwen nan chenn

Je li klere kou chandèl
Li genyen tete debou
A si Choukoun te fidèl
A si Choukoun te fidèl
Nou rete koze lontan

Jis zwezo nan bwa te parèt kontan
Jis zwezo nan bwa te parèt kontan
Pito bliye sa
Se twò gran lapenn
Ka depi jou sa
De pye mwen nan chenn

Pito bliye sa
Se twò gran lapenn
De pye mwen nan chenn

Bouch li koulè kayamit
Li pa gwo fanm, li gwosèt
Fanm konsa plè mwen touswit
Fanm konsa plè mwen touswit
Tan pase pa tan jodi!

Zwezo te tande tout sa li te di
Zwezo te tande tout sa li te di
Si ou sonje sa
Yo dwe nan lapenn
Ka depi jou sa
De pye mwen na chenn

Si ou sonje sa
Yo dwe nan lapenn
De pye mwen na chenn

Yon granmoun ki byen onèt
Sito li wè mwen li di:

Nou bwè chokola nwa

Eske tout sa fini, ti zwezo nan bwa
Eske tout sa fini, ti zwezo nan bwa
Pito bliye sa
Se two gran lapenn
Ka depi jou-sa
De pye-mwen nan chenn

Pito bliye sa
Se two gran lapenn
De pye-mwen nan chenn

Ti bab wouj, bèl figi wòz
Mont sou kote, bèl chive
Malè mwen, li ki lakòz
Malè mwen, li ki lakòz
Li trouve Choukoun joli

Li pale Franse, Choukoun renmen li
Li pale Franse, Choukoun renmen li
Pito bliye sa
Se two gran lapenn
Choukoun kite mwen
De pye mwen nan chenn

Pito bliye sa
Se two gran lapenn
De pye mwen nan chenn




#Article 151: Pierre Clitandre (216 words)


Pierre Clitandre, ki fèt 20 mas 1954 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon ekriven ak jounalis ayisyen.

Li te etidye penti nan Académie de Beaux-Arts ant 1974 ak 1977. Pita li kontinyeetid li yo nan Fakilte Etnoloji jiska 1979.

Li kolabore nan prensipal jounal ayisyen : Le Nouvelliste, Le Matin ak Le Petit Samedi Soir.

Li travaye tou pou Radio Haïti Inter, ak pandan de (2) zan nan Radio Plus pou pwogram kilti ak akeyoloji, etnoloji ak ibanis.

Yo te arete li nan mwa novanm 1980 epi li te pase senk (5) jou nan prizon anvan li te refize an Ayiti sou 5 desanm 1980, ansanm avèk jounalis parèy li yo : Marcus Garcia, Elsie Etheart, Gregory Eugene ak Jean Dominique.

Pierre Clitandre avèk fanmi li ale nan Nouyòk. Ant 1984 ak 1986, Pierre Clitandre ak Eddy Arnold Jean, yon doktè ak kritik literè dirije Haïti Demain Hebdo, yon jounal kont Duvalier, popilè nan dyaspora Nouyòk. Nan lane 1986, jounal sa a te ranplase pa Haïti Demain Magazine, avèk yon prezantasyon pi modèn ak pi analitik.

Aprè Duvalier tonbe, Pierre Clitandre retounen nan peyi a sou 20 mas 1986. Li dirije jounal deta L’Union. Aprè koudeta 30 septanm 1991 ki ranvèse gouvènman Jean-Bertrand Aristide, Clitandre retounen Nouyòk ant 1992 ak 1996. Li fè penti pandan egzil li.




#Article 152: Pompée Valentin Vastey (414 words)


Pompée Valentin Vastey se yon politisyen, ekriven, istoryen ayisyen.

Jean-Louis Vastey te fèt an 1781 nan Ennery nan koloni an franse nan Santo Domingo. Nan lane 1777, papa li, Jean-Valentin Vastey, ki soti nan Jumièges, nan Normandi, te marye avèk Elisabeth Dumas. Gen kèk istoryen rele sè li Marie-Cessette Dumas, manman Jeneral Thomas Alexandre Dumas ak grann nan ekriven an Alexandre Dumas.

Nan lane 1804, ane endepandans Ayiti te pwoklame, li te chèf biwo Minis Finans, André Vernet, anba gouvènman Jean-Jacques Dessalines.

Nan lane 1806, Desalin te asasinen. Vastey rete sekretè de André Vernet, nan Depatman Finans ak Enteryè a.

Nan lane 1807, Henri Christophe te fonde yon repiblik nan nò zile a. A la swit de Minis Vernet, Vastey pase pou sèvis Christophe.

Sou 26 mas 1811, Henri Christophe te pwoklame tèt li Wa Ayiti (Henry I). Vastey te nonmen sekretè Komisyon lejislatif la pou prepare Kòd Henry lan pandan y ap konseye li a, André Vernet pral fè Prens nan Gonayiv.

Nan lane 1814, lè Prens nan Gonayiv te mouri, yo te monte Vastey nan sekretè prive a wa a ak te vin presèptè Prens Jacques-Victor Henri. Li vini bawon. Se depi moman sa Vastey ap travay pou defann pa ekri monachi ayisyen an kont retou a Franse. Li pibliye ane sa a Notes à M le baron de V. P. Malouet epi sitou Le Système colonial dévoilé kote yo make lisans yo komèt pa ansyen kolon yo ak lis la nan non moun ki tòti. Liv sa a konsidere kòm pi gwo travay li.

Bawon de Vastey ap egzèse talan tou kont Repiblik Ayisyen Sid prezide pa Jeneral Petion (Le Cri de la conscience, et Le Cri de la patrie, 1815).

Nan lane 1816 ak 1817, Bawon de Vastey kontinye lagè avèk Lafrans pa pibliye Réflexions sur une lettre de Mazères ak Réflexions politiques sou kèk liv ak jounal franse sou Ayiti.

Sou 8 oktòb 1820, revòlt popilè a jeneralize kont wa a. Ensije atake Palè Sans Souci. Wa Henri Christophe touye tèt li. Nan demen, foul moun yo te arete Vastey, de (2) prens wayal yo ak lòt notab yo ki pral egzekite kèk jou aprè. Temwen yo te rapòte atitid ewoyik bawon an fas a lanmò.

Tèz politik yo nan Bawon de Vastey egzèse yon enfliyans sou Victor Schoelcher oswa Frantz Fanon. Yo toujou fè siwo myèl la nan Inivèsite anglo-sakson. Pifò nan liv li yo te redite pa Nabu Press an 2010, kèk liv tradui nan lang angle.

 




#Article 153: Yanick Lahens (150 words)


Yanick Lahens, ki fèt 22 desanm 1953 nan Pòtoprens, se yon fanm ekriven ayisyèn. 

Li travay pou kolèg Lafrans bò li bay diskou sou peyi frankofòn epi tou sou Ayiti.
Lahens te kite Ayiti pou laFrans kote li tap etidye. Aprè li retounen nan Ayiti pou anseye nan Inivèsite leta Ayiti jiska 1995.
Lahens te ekri atik sou Faulkner ak Marie Chauvet, epi li te ekri yon woman L'exil entre l'ancrage et la fuite : l'écrivain haïtien (egzil ant lank la ak fwit la). Li tap fè yon emisyon kiltirèl ak Jan J. Dominique rele Ant Nou. Li se manm fondatè pou òganisasyon asosyasyon ekriven ayisyen.
Lahens fè pati nan kabinè minis kilti a (Raoul Peck) ak Louis-Philippe Dalembert. Nan lane 1998, li te dirije yon pwojè rele Wout lesklavaj sou presidans Laënnec Hurbon ki te anonse refleksyon ak aksyon entelektyèl, kiltirèl ak atistik sou pwoblèm esklavaj nan tou lil.

 




#Article 154: Scilab (327 words)


Se yon lojisyèl semi-lib pou kalkil syantifik

Pwogram Scilab :

deff('[z]=f(x,y)','z=sin(x)*cos(y)')

xset('colormap',jetcolormap(32))

x=%pi*[-1:0.05:1]';y=x;z=feval(x,y,f);

subplot(2,2,1)
grayplot(x,y,z)

subplot(2,2,2)
contour2d(x,y,z,5)

subplot(2,2,3)
plot3d1(x,y,z,0,90)

subplot(2,2,4)
plot3d1(x,y,z,70,70)

Vibrasyon yon kòd ak twa amonik konbine

clear;
clf;

deff('[y] = note1(x,t)', 'y = sin(t)*sin(x)')
deff('[y] = note2(x,t)', 'y = 2/3*sin(t)*sin(x) + 1/3*sin(2*t)*sin(2*x)')
deff('[y] = note3(x,t)', 'y = 0.57*sin(t)*sin(x) + 0.29*sin(2*t)*sin(2*x) + 0.14*sin(3*t)*sin(3*x)')

x=0:0.1:%pi;

for i=0:9
   for j=0:9
      t=(i*10+j)*0.02*%pi;
      clf;
      y1=feval(x,t,note1);
      y2=feval(x,t,note2);
      y3=feval(x,t,note3);
      scf(0)
      subplot(3,1,1)
      plot2d(x,y1,rect=[0,-1,%pi,1],axesflag=0)
      subplot(3,1,2)
      plot2d(x,y2,rect=[0,-1,%pi,1],axesflag=0)
      subplot(3,1,3)
      plot2d(x,y3,rect=[0,-1,%pi,1],axesflag=0)  
      nom='test'+code2str(i)+code2str(j)+'.gif';
      xs2gif(0,nom,1)
   end;
end;

Siyal ak bri, analiz Fourye

clear;clf;

// ******************
// variable ajustable

p=0.1; // pas

// ******************
// variables de base

x=[0:p:20*%pi]'; // x du sinus
N=size(x);
n=N(1,1); // nombre de points
s=1/p*(1:n); // fréquences

// nombres aleatoires, loi uniforme

y2=0.2*(rand(n,1)-0.5);

// ******************
// Calcul

y1=sin(x);
y3=y1+y2;
z1=abs(fft(y1))^2;
z2=abs(fft(y2))^2;
z3=abs(fft(y3))^2;

for i=1:n
  if z1(i)500 then z1(i)=500; end
  if z3(i)500 then z3(i)=500; end

// ******************
// affichage

subplot(3,2,1)
plot2d(x,y1,style=2,rect=[0,-1.1,60,1.1])
xtitle('signal sinusoïdal','Temps','Intensité')

subplot(3,2,2)
plot2d(s,z1,style=2,rect=[0,0,0.03,50])
xtitle('TF signal sinusoïdal','Fréq.','Puissance')

subplot(3,2,3)
plot2d(x,y2,style=2,rect=[0,-1.1,60,1.1])
xtitle('bruit','Temps','Intensité')

subplot(3,2,4)
plot2d(s,z2,style=2,rect=[0,0,0.03,50])
xtitle('TF bruit','Fréq.','Puissance')

subplot(3,2,5)
plot2d(x,y3,style=2,rect=[0,-1.1,60,1.1])
xtitle('signal sinusoïdal bruité','Temps','Intensité')

subplot(3,2,6)
plot2d(s,z3,style=2,rect=[0,0,0.03,50])
xtitle('TF signal sinusoïdal bruité','Fréq.','Puissance')

 Yon ond ou bay enpilsyon sou li ki ap pwopaje kò l

clear;

Nx=35; // taille de la grille
Ny=27;
// Ny=5; // test
Nxaff = 30; // taille affichee
Nyaff = 26;
// Nyaff=4; // test
L=3; // largeur (loi empirique)

points_initiaux_x = zeros(Nx,Ny); // initialisation
points_initiaux_y = zeros(Nx,Ny);
for i=1:Nx
   for j=1:Ny
      points_initiaux_x(i,j) = i;
      points_initiaux_y(i,j) = j;
   end

points_finaux_y = points_initiaux_y;

// fonction

deff('[e]=profil(r)','e=r*exp(-(r/L)^2)'); // profil empirique

// programme principal

xmin = (Nx-Nxaff)/2+1;
xmax = Nx-xmin;
ymin = (Ny-Nyaff)/2+1;
ymax = Ny-ymin;
unite=0;dizaine=0; // pour le nom de fichier
for r=-1:0.5:Nx+1 // position du front d'onde
   intensite = 2; // variation avec la distance
   for i=1:Nx
      for j=1:Ny
         // e = deplacement du point
         e = intensite*profil(i-r);
         points_finaux_y(i,j) = points_initiaux_y(i,j) + e;
      end
   end
   // dessin
   clf;
   plot2d(0,0,-1,010, ,[xmin,ymin,xmax,ymax]) 
   for i=1:Nx
      for j=1:Ny
         xpoly(points_initiaux_x(i,:),points_finaux_y(i,:));
         xpoly(points_initiaux_x(:,j),points_finaux_y(:,j));
      end
   end
   nom='test\test'+code2str(dizaine)+code2str(unite)+'.gif';
   xs2gif(0,nom,0);
   unite = unite+1;
   if unite == 10 then
      dizaine = dizaine + 1;
      unite = 0 ;
   end




#Article 155: Antiseptik (119 words)


Antiseptik se pwodui chimik ki anpeche mikwòb kontinye devlope sou po kò a. Yon antiseptik dezenfekte po a pou diminye enfeksyon pou blese, koupe, ak boule nan po. Yon antiseptik travay andeyò kò a alò ke yon antibiyotik travay andedan kò a.  

Yo ka itilize antiseptik pou lave men, pou prepare la po anvan operasyon, pou lave la po aprè li fin boule pou li ka pa vin enfekte,  epi tou yo itilize antiseptik pou trete enfeksyon nan bouch ak nan gòj.  

Genyen plizyè plant ki gen kalite antiseptik, lè yo ale sou la po yo ka anpeche mikwob ak enfeksyon. Pami plant sa yo gen zonyon, lay, mant.

Pami pwodui antiseptik yo gen alkòl, betadin.

Istwa mo sa




#Article 156: Damye (125 words)


Damye, Yon jwèt ki jwe avèk 20 pyon pou chak nan de jwè yo.  chak fwa opòtinite prezante pou yon jwè jwenn yon espas vid dèyè yon pyon opozan li a epi pase pyon pa li a lòt bò pyon opozan an, li retire yon pyon opozan an nan jwèt la.  Jwèt la kontinye konsa jis pyon yon jwè fini pran tout pyon lòt Jwè a anvan.  Jwè sa a pèdi.  chak fwa pyon yon opozan rive nan liy ki pi pre lòt jwè a, jwè sa a fèt pou li mete yon lòt pyon sou pyon ki rive nan liy sa.  Tou de pyon sa yo kapab deplase ansanm pou retire yon lòt pyon nan nenpòt distans sou yon liy dwat. 

Istwa mo sa




#Article 157: Dèt (935 words)


Dèt, Lajan yon moun gen pou li remèt yon lòt moun paske lè li te pran lajan sa a nan men moun nan li te pwomèt pou remèt li.
Dèt la (pou laten  siyifi « devwa, sa ki gen dwa ak kèk moun ») se yon devwa (oubyen yon obligasyon) ki pou yon moun (debitè) a pabò yon lòt (kreyansye), oubyen yon echanj asenkwòn ant de (2) antite (moun, gwoup, antrepriz, Eta). 

Si mo dèt la anplwaye li esansyèlman pou dèt yo ki finansyè, yon dèt se tou yon konsèp moral. Gen kèk dèt moral ki se enposib pou kantifye e pousa ranbouse li, pa egzanp lè yon moun sove lavi yon lòt moun. Dèt yo jwe yon wòl santral nan òganizasyon pou tout aktivite imèn, notanman ekonomik. Jeneralman, yon dèt pèmèt yon envestisman ki dwe amelyore pwodiksyon. Pa egzanp, yon Eta ka prete pou konstrui debann enfrastrikti tèlke debann wout ke, li espere, pral favorize echanje. Pi senpleman, yon peyizan ka demande ede vwazen yo pou defriche yon tè ke li appou atò kiltive. Jodi a,  sistèm bankè a se yon mayon esansyèl pou ekonomi kontwòle emisyon pou monnen. An efè dèt yo se pa ke yon mwayen itilize pou metrize  mas monetè : ajiste nan fonksyon pou kwasans, pou enflasyon an oubyen pou chomaj. Afen pou asire konfyans pou differans ajans ekonomik yo, dèt yo se ankadre pa dwa a. Ann dwa konsèp la pou dèt la fè pati pou dwa poutout obligasyon. Men  dinamik yo konplèks pou dèt la se finalman pa twòbyen konprann e, malgre  dwa a, li fè peze yon risk sèten sou ekonomi e pi jeneralman sosyete imèn. N pa ka  fè abstraksyon pou risk yo deyo tankou meteyo e pou  dimansyon psikolojik asosye nan  pèsèpsyon pou avni, ki pou valè e ki pou risk pa  zèt imen. Si ajan ekonomik yo pèdi konfyans nan avni oubyen kapasite yo a nan akonpli pwomès yo a, frajil ekilib ki efondre li.

Nan kontablite, yon dèt se yon pasif oubyen yon aktif, selon pwen an pou wè debitè oubyen kreyansye, kèk ladan yo  echeyans lan e montan an konn fikse de fason presi. Nan sans sa a, dèt yo pou yon moun, de yon antrepriz, de yon peyi oubyen de yon enstitisyon se ansanm debann sòm ke li oubyen li apdwe peye pou ranbouse pa egzanp debann kòbprete ke li gentan kontrakte lakay yon bank, pou regle debann chaj ke l'I gentan  angaje (fakti nan peye, abònman, prim asirans...) oubyen ki li se enpoze (enpo...).

atik ki pale anlè sa tou:  istwa dèt piblik

Istwa dèt la se pi ansyèn ke sa monnen an : atò ke premye pyès date depi rèy Gijès anviwon 700 av JC, yon sistèm ekonomik baze sou dèt la se devlope spati  sivilizasyon Sumer, 6000-3500 av JC.

Sivilizasyon Sumer, 6000-3500 av JC, gentan devlope yon sistèm pou dèt la, fòm dèt la ki pi ansyèn konnen jodi a. Nan sistèm prè sa a e pretekòb sa a, peyizan yo te andete pi souvan nan pri libète yo a e de sa timoun yo a, sèvitid souvan sèl posiblite pou ranbouse dèt yo a. Pou jere sistèm sa a, wa simeryen yo te dispoxe pou dwa amnisti, anile regilyèman ansanm dèt yo e debann sèvitid asosye yo. N retwouve eritaj sistèm sa a nan lalwa pou Jibile ki pou ansyen Izrayèl (Levitik 25:10). Li se tou prezante nans Neksoum women.

Repiblik yo e site italyèn pou Mwayen Aj e nan  Renesans lan fè pami premye Eta nan konstrui li avèk emisyon pou dèt la, monti yo. Monti yo se, nan Mwayen Aj e nan  Renesans ann Itali, yon ekivalans detout obligasyon. Tip pou fon sa a egziste ankò sou fòm nan poutout Mont-pyete.

An 1262, site Veniz reyalize premye emisyon pou dèt sou fòm pou « monte », le Monte vecchio, swivi an 1482 pou Monte nuovo e an 1509 pou Monte nuovissimo. Ann 1343,  Perruzi, bankye floranten yo, fè fayit aprè defo a ki pou Édouard III d'Angleterre. An 1347, dèt yo pou site pou Florence se regwoupe nan yon fon,  « Mont konmen », montay pou dèt ke vil se nan enkapasite pou ranbouse yo a. To yo se fikse a 5 % e  dèt kapab  echanje tankou nenpòt ki byen. Mache sa a se trè volatil, 5 % pou  dèt piblik la ki ka echanje chak (ref Pezzolo). Nan fen XIVe syèk, pou fè  miltiplikasyon konfli yo avèk lòt Eta, vil la miltipliye  emisyon yo ki pou dèt. Tikras pa tikras richès la transfere li bòkot pi rich yo, sa a ki gen yo plis prete nan vil-la. Ann 1352, 2 % ki pou Floranten yo posede 25 % ki pou tout richès yo ki nan vil-la, ann 1404  pi rich yo fè akimile 42 % nan tout richès yo. An 1427, transfè richès yo soumi ak yon enpozisyon inegal ki pa al san difikilte, an 1378 travayè yo ki pou tekstil yo,  syonpi, revòlte yo yo menm. An 1427, rantre yo yo menm lajan ki pa te sifi menm pou ranbouse dèt... 86 %  monti yo pa te pou 10 %  Floranten yo, tandiske 71 % pou foye yo pa te kenbe.

An 1407, nan Jèn, pi enpòtan kreyansye yo ki pou vil la kreye la Casa di San Giorgio, yon antrepriz miltinasyonal anvan lè. Abandone pou pizanpli jesyon pou revn fiskal yo e douanye yo bay kreyansye yo,  repiblik Jèn pèdi yon gwo pati ki pou  lejitimite li e ki pou pouvwa li. Site a se atò jere prensipalman pa e pou enterè prive pou loligachi posede Casa di San Giorgio.

Istwa mo sa




#Article 158: Domino (128 words)


Domino, Yon jwèt ki gen 28 ti moso rektang nan li.  Premye moso rektang la pa gen pyès ti wonn nan li.  Dezyèm nan gen yon ti wonn nan li, twazyèm nan gen de ti wonn nan li.  chak moso gen yon ti wonn an plis pou jis rive sou ventuityèm nan.  Ventuityèm nan gen douz ti wonn nan li.  Lè jwè ap jwe jwèt sa a, yo ap chache kole chak ti pwent rektang yo ki gen menm kantite ti wonn yo ansanm.  Konsa, yon moso rektang ki pa gen pyès ti wonn kapab kole avèk yon lòt moso ki pa gen pyès ti wonn.  Yon moso ki gen yon ti wonn kapab kole avèk yon lòt ki gen yon ti wonn, e latriye. 

Istwa mo sa




#Article 159: Èzili (167 words)


Èzili (nan franse ː Erzulie) se non yon femèl lwa (lespri, divinite) nan vodou ayisyen. 

Li manifeste tèt li nan plizyè fason. Divize nan anpil avata fanm, Ezili gen de (2) fas prensipal : Ezili Freda ak Ezili Dantò. 

Istwa yo ap revele nan ki jan istwa a rasyalize ak seksyèl nan sèten kalite kò ka fòme siyifikasyon relijyèz.

Ki gen ladan manman an ki pote timoun nan nwa pa kapab grandi ak deplase.

Èzili Freda se lespri lanmou nan aspè Rada.
Li reprezante pi souvan anba aparans nan yon bèl ti fi mulat avèk bote sansyèl ak pwovokatris.

Li renmen bijou, dans, pafen, objè twalèt, liks ak flè tankou ofrann.

Li se asosye ak fanm movèz vi pa lavi timiltyèz li : li se metrès Damballa, gen lyezon avèk Ogoun ak avèk Gede Nibo.

Li se tou konfondi avèk Lavyèj Mari ak li anprente tou ikonografi : vwal blan ak ble, yon kouwòn lò ki te antoure pa kè. 

Senbòl li yo se kè ak mirwa.




#Article 160: Gramè (119 words)


Gramè a se etid sistematik eleman konstititif yon lang.

Pa ekstansyon, nou rele tou gramè yon manyèl oubyen yon ansanm dokiman ki dekri yon règ gramatikal.

Gramè preskriptiv la etidye règ ki rejise yon lang yo bay e pèmèt pou konstrui debann frazalèlè yo rekonèt korèk pa lokitè natif yo ki pou lang sa a. 

Gramè a deskriptiv dekri kòman yon lang ye, san li pa al pote jijman.
Gramè a deskriptiv jije yon enonse kòm korèk oubyen enkorèk selon yon estanda.

Gramè gen plizyè disiplin ki etidye :

Lengwistik ak enfòmatik itilize nosyon gramè fòmèl, ki presize règ yo nan sentaks yon lang.

Gramè istorik la dekri ak konpare eta yo nan menm lang lan nan diferan epòk.




#Article 161: Rivyè Gwayamouk (123 words)


Gwayamouk se yon rivyè ki pase sou kote kapital depatman Sant la, Ench. Gen de (2) rivyè enpòtan ki tonbe nan Gwayamouk, Yofri avèk Kano epi yo tout ale tonbe nan flèv Latibonit la. 

Larivyè gen sous li nan Masif dinò epi vire bò solèy leve. Li resevwa dlo rivyè Bouyara ak rivyè Kano.

Aprè yon vwayaj nan 113 kilomèt, rivyè Gwayamouk koule nan  flèv Latibonit touprè fwontyè a ant Ayiti ak Repiblik Dominikèn.

Rivyè Gwayamouk fekonde plenn santral Ayiti a. Gwo larivyè a kouri nan vil Ench.

Mo sa a soti nan lang panyòl la : guayamunco. Orijin li se amerendyèn tayino. Nou jwenn prefiks Gua ki vle di rivyè epi yo te jwenn nan Karayib la ak Sid Ameriken lang Endyen.




#Article 162: Kabrit (180 words)


Kabrit se yon bèt ki bay pitit li tete, ki gen de (2) kòn nan tèt li, de (2) zòrèy kanpe, bouch long. Li fè yon pitit yon sèl kou. Kèkfwa li konn fè de (2) oubyen twa (3) pitit tou. Kabrit bele : li fè yon bri tankou li ap di bè è è è... pou kominike avèk parèy li. Gade ositou bouk. 

Kabrit fè pati manifè. Li manje zèb e li remoute manje. Kabrit se yon bèt ki pa gen two gwo tay. Nou jwenn kabrit tout kote nan monn lan, patikilyèman nan mòn yo. Bouk yo toujou degaje yon odè ki santi fò. 

kabrit ki kòmanse rèk gen 32 dan : 8 ensisiv enferyè ki apiye sou zansib siperyè a ki fòme yon boulèt rezistan. Nan fon bouch kabrit la gen 24 molè, 12 anwo ak 12 anba. Chak selil genyen 60 kromozom.Yon kabrit mezire 60 santimèt e 1 mèt. Li peze selon orijin kabrit la anviwon 15 kilogram ak 80 kilogram. Yon kabrit ka viv anviwon 14 lane. 

Mo kabrit la sòti nan lang pwovansal (cabrit).




#Article 163: Kadejak (121 words)


Kadejak se yon zak agresyon seksyèl yon moun fèt sou yon lòt. Oubyen Kadejak se fòse rapò seksyèl. Rezon ki fèt kadejak, se gen pouvwa sou yon lòt moun epi ou abize l seksyèlman. Mari kwè yo kapab fòse madanm yo fè sèks menm lè yo pa vle. Òganizasyon Mondyal Lasante toujou rele sa vyòl a.

Nan lane 1812 te gen yon gè sivil aprè Wa Henri Christophe te pran pouvwa a. Nan tan sa a te gen anpil vyòl ki te fèt sou fanm milat. Nan menm ane sa a rimè nan Pòtoprens yo te di te gen yon gwoup kriminèl anba lòd Cadet Jacques ki t ap mache vyole fanm. Vyòl te idantifye kòm yon zak politik ak zam.




#Article 164: Kako (332 words)


Konbit Ame  Kont Okipasyon (KAKO), se lame endijèn nan ki te òganize konbit sa a paske prezidan Repiblik la se te sousou Meriken. Moun ki te konnen ap revòlte kont okipasyon ameriken lè Etazini te okipe Ayiti soti nan lane 1915 pou rive nan 1934. Moun sa yo te konnen viv nan kache pou Ameriken yo pa jwenn yo. Nenpòt moun ki ap viv nan kache pou atake lè li panse moun li ap atake a ap dòmi, bliye li.

 
An 1915, lame amerikèn debake nan Zile Ayiti a pou okipe Repiblik la. Lame a deplwaye san kontrent. Mais à Léogâne, Charlemagne Péralte, commandant de la région, refuse de déposer les armes sans l'ordre officiel des autorités haïtiennes. Il démissionne et retourne dans sa ville natale, Hinche. Les États-Unis mettent Sudre Dartiguenave à la présidence et prennent le contrôle des douanes et de l’administration publique haïtienne. Ils ont le droit de veto sur toutes les décisions gouvernementales d’Haïti. 40 % des recettes de l'État passent sous leur contrôle direct. Ils créent une gendarmerie dont les officiers sont Américains. En 1917, le président 
Philippe Sudré Dartiguenave demande la dissolution de l’Assemblée qui refuse d’approuver une Constitution proposée par les  États-Unis. En 1918, la réaction populaire contre la Corvée est violente, le pays est en état d’insurrection. En octobre 1919 les paysans armés, cacos sont 40 000 ayant pour chefs Charlemagne Péralte et Benoît Batraville qui attaquent Port-au-Prince. La résistance est telle, que les États-Unis en viennent à utiliser leur aviation. Après deux ans de combats, Charlemagne Péralte proclame un gouvernement provisoire dans le Nord. Il est tué par les Américains le 31 octobre 1919. Le 2 décembre 1919, lors d'un congrès, les révolutionnaires haïtiens désignent Benoît Batraville pour remplacer Péralte. Il est arrêté par les soldats américains et exécuté le 20 mai 1920. En deux ans, 4 000 Haïtiens tués par les Américains. En 1934, le corps de Péralte est déterré pour être enterré à nouveau avec les honneurs au cimetière du Cap-Haïtien.




#Article 165: Kat (116 words)


Kat, Senkyèm chif nan nonb pozitif yo.  De plis de, twa plis en, de miltipliye pa de, e latriye.  Yon moso katon, plastik moun sèvi pou yo jwe anpil jwèt tankou twasèt, bezig, viv-damou, solitè, pokè, e latriye.  Yon ti moso plastik ki gen longè twa pous avèk de pous pou lajè e ki gen anpil enfòmasyon sou li kèk machin kapab li.  ~ Kredi, Yon kat ki gen enfòmasyon nan li moun pa kapab li, men yon machin kapab li tout enfòmasyon sa yo pou pèmèt yon moun pran lajan nan anpil bank, achte bagay nan anpil boutik, magazen. 

Mo kat a soti nan lang franse a (quatre) ki soti nan yon mo laten (quattuor).




#Article 166: Konesans (163 words)


Konesans se fakilte moun genyen pour l sonje  sa l viv ak enfòmasyon yo aprann ni. Ak sa li kòmanse fè lide l travay oswa yon di sa l konnen , atò depi yon moun ka di sa l wè ak sa l tande li gen   konnesans sa. Lè rann sans moun, sa konesans tounen konpreyansyon. A konnen - moun Konnen se moun ki anpil. Si moun gen konnen-kòman sa siyifi yo ka mete konesans travay fè oswa bilding bagay.

Konesans soti te nan anviwònman, gen kèk eksperyans gen, epi pataje kisa te aprann - konsa lòt pat damou ke anviwònman oswa genyen eksperyans konnen kisa moun lòt Konnen. 

Lè fè syans li nesesè monte yon eksperyans strik konsa eleman enpòtan anviwònman ak eksperyans yo répétèr ak konsa nonb senp oswa modèl kapab pataje fini. 

Lòt tip konesans kapab pou espesifik bi plis paekzanp aprantisaj yon lang. Nan biznis chan la kontra pataje konesans avèk izaj konpitè dosye ak pataje kisa anplwaye konnen. 




#Article 167: Koyo (121 words)


Koyo, Yon gason ki pa devlope seksyèlman, kont pou konprann lè yon fi vle fè lanmou avèk li.  Gason sa a pèdi anpil tan li pate ap janm bezwen pèdi pou koutize fi a si li te konprann fi.  Tan yon koyo pran pou li koutize yon fi fè fi a deja konprann li ap ale oblije montre gason sa a sa pou li fè anvan li jwenn sa li vle a; konsa li meprize avans yo lè yo vini. 

Yo itilize mo ￼ koyo pou meprize Yon gason ki pa konnen fi oubyen ki pa konn flannen. Gen plizyè fason yo di sa nan lang kreyòl la tankou:jantwen,jòma ,mawozo...

Jounen jodya yo plis itilize mo mawozo a 

Istwa mo sa




#Article 168: Lanfè (173 words)


Lanfè, Yon plas kote moun panse ki gen anpil tribilasyon e se Satan ki ap gouvène kote sa a.  Yon plas tout moun relijye yo kwè ki egziste e se la tout moun ki pa sib prensip Bondye yo ap ale pou yo kapab pase penitans epi boule.  Kwayans kèk moun genyen de lavi kèk moun ap viv sou tè a. 

Nan Bib la gen 2 anfèr:

Nan lang ebre , nan lang grèk  (ᾅδης hadēs):
Travay 2:27 Paske, ou p'ap kite m' kote mò yo ye a. Ou p'ap pèmèt moun k'ap sèvi ou la pouri anba tè (Hades).

Li se yon vale toupre lavil Jerizalèm. Nan lang ebre , nan lang grèk  (γέεννα geenna):
Mak 9:45 Si se pye ou ki pou ta fè ou tonbe nan peche, koupe l', voye li jete. Pito ou antre nan lavi a ak yon sèl pye, pase pou ou rete ak de pye ou, apre sa pou yo jete ou nan Lanfè (Geenna).

Nan lang latin inferno konfond de bagay sa yo nan youn.




#Article 169: Lapli (668 words)


Lapli, Yon kantite gout dlo ki soti nan espas e ki tonbe nenpòt kote sou fas tè a. Lapli kapab tonbe pandan yon ti tan kout; konsa li kapab tonbe pandan plizyè jou. 

Lapli se dlo likid nan fòm ti gout ki kondanse soti nan vapè dlo atmosferik ak Lè sa a, te vin lou ase yo tonbe anba gravite. Lapli se yon eleman enpòtan nan sik dlo a ak ki responsab pou depozisyon nan dlo ki pi fre sou Latè. Li bay kondisyon apwopriye pou anpil kalite ekosistèm, osi byen ke dlo pou plant pouvwa idwo-elektrik ak irigasyon rekòt.

Pi gwo kòz pwodiksyon lapli a se imidite ki ap deplase sou zòn ki genyen twa (3) dimansyon nan tanperati a ak diferans ki genyen imidite li te ye kòm fwon tan. Si ase imidite ak mouvman anwo a prezan, presipitasyon tonbe soti nan nwaj konvektif (sa yo ki gen fòs monte mouvman vètikal) tankou kimilonenbis (nwaj loraj) ki ka òganize nan etwat bann lapli. Nan zòn montay yo, gwo presipitasyon se posib kote koule anlè se agrandi nan kote ki gen van sou tèren an nan elevasyon ki fòse lè imid la kondanse e tonbe tankou lapli bò kote mòn yo. Sou bò kòt la sou mòn yo, klima dezè ka egziste akòz lè sèk la ki te koze pa koule desann ki lakòz chofaj ak siye nan mas lè a. Mouvman kanal mouason an, oubyen zòn dirèksyon entètwopikal la, pote sezon lapli pou klima savann yo.

Mo lapli a soti nan lang franse a (la pluie) ki soti nan yon mo laten (pluvia).

Nan Twazyèm syèk BC. AD, nan trete li Sur le feu (an kreyòl : Sou dife), Théophraste panse ke lapli se chòk la nan nyaj yo kont mòn yo ki pwodui lapli a.

Nwaj chaje avèk dlo reprezante faz ayeryèn nan kondansasyon nan mikwo-goutlèt dlo (avèk yon gwosè sou lòd yon mikwomèt jiska 30 μm) nan vapè dlo nan lè de preferans cho. ak imid sou nwayo kondansasyon an. Dlo ki fòme nyaj sa yo soti nan evaporasyon imidite ki egziste nan lanati ak pi patikilyèman nan gwo kò dlo (lak, lanmè, elatriye).
Vapè sa a melanje ak mas lè a. Lè lè a leve akòz mouvman yo ki nan atmosfè a, li refwadi pa ekspansyon. Vapè dlo ki genyen nan lè a ap kondanse ozalantou nwayo kondansasyon (pousyè, polèn ak ayewosol) lè yo rive yon sisatirasyon ti tay. Goutlèt sa yo bay nyaj.  Gwosisman nan goutlèt sa yo pral bay lapli a.

Nou pale de lapli cho lè gout yo te fòme antyèman nan yon nwaj anlè pwen konjelasyon an ak lapli frèt lè yo se rezilta nan flokon ki ap fonn lè lè a pase pi wo pase zewo degre Sèlsiyis nan altitid. Men, gen fenomèn sifizyon deyò ekilib tèmodinamik, ki eksplike tanperati konjelasyon reyèl nan goutlèt alantou −20°C.

Nan yon nwaj cho, gout dlo grandi pa kondansasyon nan vapè dlo a ki antoure yo ak yon sèl ansanm ak lot goutlèt. Lapli a fòme lè kwasans goutlèt yo apwoche oswa depase gwosè 50 μm4. Kwasans lan inisye pa asosyasyon kolan inevitableman ap kontinye. Gwosè goutlèt yo ka alò, fasilman rive nan yon dizyèm milimèt, oswa menm fason katastwòfik 4 a 5 mm nan gwo loraj. Sepandan, gen tou lapli san nyaj, tankou seren nan anviwònman maritim ak twopikal.

Lapli kapab soti nan diferan kalite nyaj, anjeneral nimbostratus ak kumulonenbu nwaj yo, osi byen ke nan diferan sistèm òganize nan selil konvektif: pèrsistans nan gwo lapli mande pou kouch yo nan nyaj yo toujou renouvle pa yon mouvman monte soti nan pi ba a mete nan kondisyon ki favorab pou lapli. Sa a se sèl fason pou eksplike ke kèk estasyon metewolojik, tankou Baguio (sou zile Luzon, nan Filipin yo), te kapab resevwa 2239 mm nan lapli nan kat (4) jou siksesif. Chak volim lè ki ap monte elaji ak donk refwadi. Ka ogmantasyon nan mas lè yo lye nan kòz divès kalite, ki bay ogmantasyon nan diferan kalite lapli: 8




#Article 170: Memwa (140 words)


Memwa, Yon kote andedan tèt moun ki enrejistre tout sa yon moun kapab sonje.  Abilite pou moun sonje konesans yo fè.  ~ Kout, Pati nan memwa moun ki kenbe enfòmasyon pou yon tan kout tankou kèk segond konsa.  Apre de moun fini rankontre epi yonn bliye non lòt la apre kèk segond, se paske moun nan te itilize memwa-kout yo pou kenbe enfòmasyon sa a.  ~ Long, Pati nan memwa moun itilize pou kenbe enfòmasyon pou yon tan long, men yo ap bliye bagay sa yo apre kèk jou, kèk semèn konsa.  Yon elèv lekòl bliye yon leson li te aprann apre kèk jou pase leson an te nan memwa long li.  ~ Pèmanan, Pati nan memwa moun ki kenbe enfòmasyon moun pa janm bliye tankou non moun nan menm, ane moun nan te fèt e latriye. 

Istwa mo sa




#Article 171: Plane (101 words)


Plane, Aksyon yon bèt ki soti anlè pou desann anba, men li kite de zèl li ouvri pou ralanti vitès jan kò a ap tonbe sou tè a.  Plizyè moun te eseye plane nan fè eksperyans pou vole tankou zwazo e se eksperyans sa yo ki fè moun konprann kijan pou yo fè pou desann avyon atè.  Se zwazo avèk avyon ki vrèman kapab plane.  Aksyon yon moun ki bay yon bagay li posede nan yon biznis pou mèt biznis la kapab prete li lajan.  Moun sa ap resevwa bagay la lè li pote lajan avèk enterè retounen. 

Istwa mo sa




#Article 172: Pokè (105 words)


Pokè, Yon jwèt kat kote jwè yo mize lajan yon premye fwa pou kòmanse jwèt la.  Apre sa a, chak jwè ki panse yo gen kat pou genyen pati a mete plis kòb.  Jwè ki pa kapab mete plis kòb e ki konnen yo pa genyen gwo pwen nan men yo oblije kite jwèt la.  Konsa jwè ki gen anpil kòb avèk gwo pwen kapab kontinye mete plis kòb.  Kèk fwa tou moun ki gen plis kòb la konnen blofe lòt jwè a epi dekouraje li avèk lajan.  Jwè ki genyen an pa menm oblije montre kat ki te nan men li. 

Istwa mo sa




#Article 173: Pontiac (198 words)


 Yon mak machin e yon konpayi machin ameriken.

Pontiac seid yeon konstriucteir aoutonmobile fondé ann 1906 èh' disparèth ann 2010, longteinmpzha Oakland khi teid pou gwoupe General Motors.

Noôm zha-ad feid référeince ak Pontiac, yeon gwô chèf anméreindyen khi pou  tribiua pou banne Outaouais. Pou byen dihi, Pontiac seid  noôm khi pou qartyei khi pou Détwoy, vil-la khi pou origjine  eintreprize zha-ad.
Touth machine-io khi pou  marqe zha-ad say-yeo khi esseinsyeleinman adapté-io pou Anmérik khi pou Nòrd koété yeo say chaàk annéa  diffiuzé-io toopyti.  Inmagje liah khi spòrtive repozeid su banne modèl-io taank-koo  Pontiac Gran Prih-io khi kourid n'an chanmpyonna NASCAR.
Pontiac seid baegail mound kounnein pou  machin l'i-io khi seid baegail gwô zouzoune-io  èh' spòrtive-io, kounmeincé pâr inaougiurasyon khi pou « miuscle cars »-io avèk  célèbrité l'iah « GTO ».  

Le , suite aux recommandations du gouvernement américain, General Motors annonce l'arrêt des activités de la marque qui engendre du même coup la fermeture de 40 % des concessionnaires automobile du groupe. Le , la dernière Pontiac américaine, une G6, a été produite dans l'usine d'Orion (Michigan), ne laissant en production que la sous-compacte G3, produite en Corée du Sud pour le marché canadien, jusqu'en décembre 2009.




#Article 174: Poul (104 words)


Poul se yon zwazo domestik ki ponn ze. Li renmen mache plis pase li vole. Moun renmen manje vyann li anpil. 

Poul se non femèl la. Lè li ponn ze, li kouve yo, li kale yo, li chofe pitit li yo. Ou ka fè diferans ant poul ak kòk. Kòk la gen yon gwo majòl sou tèt li.

Li gen plizyè kalite poul, pou egzanp : poul dlo, poul dlo tèt ble, poul tèt blan.

Pran poul : aksyon yon elèv lekòl ki ap gade sa yon lòt elèv touprè li ap fè nan yon egzamen pou li kopye repons egzamen.  

Istwa mo sa




#Article 175: Rapadou (128 words)


Rapadou se yon sik solid peyizan ayisyen fè nan moulen.

Pou prepare rapadou, peyizan yo kraze kann pandan yo ap separe dlo a avèk ma kann nan. Yo mete dlo kann nan bouyi pou jis li tounen siwo. Nan yon moman anvan siwo a brile, yo retire li mete nan yon gwo ganmèl epi yo brase siwo a pou jis li prèske di. Lè sa yo mete li nan yon kayèt. 

Aprè 10 lane, pwodisksyon rapadou te fè yon kanpe nan depatman sant nan Ayiti (Kote ki fè plis rapadou nan peyi a). 

Li kòmanse tounen ti pa ti pa akòz domaj sik endistriyèl la koze (sa yo rele sik blan ak sik krèm nan). Se fanm yo ki plis fè pwodiksyon ak vann rapadou nan peyi a.




#Article 176: Rara (244 words)


Rara se yon gwoup mizikal ki gen yon majò-jon devan, kèk dansè dèyè li, tanbouyè, banbouyè, yon bòkò, yon badjikan, avèk kèk lòt mizisyen ak patisipan. 

Rara a se yonn gran fèt kiltirèl an Ayiti ki ke jenerasyon yo transmèt yonn bay lòt epi ki atire anpil moun nan payi nan tankou lòt bò dlo. Se yon richès istorik ki soti nan melanj sa Ameridyen yo, Payòl yo, Fransè yo ak gwoup afriken yo te pote. Rara a se yon gwo eleman nan patrimwan Ayiti. Gen plizyè kote nan peyi a ki fete rara, men se Leyogan yo plis konnen.Se yon gwo senbòl idantite pou moun nan zòn sa ki gen plis ke 30 bann rara ki rele dèyè yo plis ke 2000 mil moun chak lè gen fèt rara. 

Rara kòmanse sou dènye jou madigra pou fini lè fèt Pak rive. Vaksen fè son repetitif ak ritmik avèk yon baton. Twonp ak saksofòn kapab tou itilize. Menm si jan a nan mizik santre sou mizik afrikèn, gen tou kèk enstriman tayino-amerindyen kòm güiros ak maracas. 

Chanson yo ap chante toujou nan Kreyòl ayisyen epi selebre asandan afrikèn an nan popilasyon afro-ayisyen an. Vodou souvan konn pratike. Jan nan ekspòte nan Repiblik Dominikèn, ak  kounye a entegre nan sèn mizik nan peyi a, kote li se abitye ke yo rekonèt kòm gagá. Nan Repiblik Dominikèn, mizik la souvan jwe pa popilasyon afro-dominikèn kòm yon omaj kiltirèl pou zansèt afriken yo ak popilasyon ayisyèn yo.




#Article 177: Resi (komès) (178 words)


Resi se yon moso papye yon moun bay yon lòt moun pou fè lòt moun konnen li te resevwa yon bagay nan men moun sa. Yon machann bay yon achtè yon resi pou fè konnen li te resevwa lajan nan men achtè a.

Yon resi se yon dokiman sou tè tit prive pa mwayen li nou rekonèt ke nou jwenn kèk bagay. Li kapab jeneralman yon fakti oubyen li se yon kopi fakti a ke vandè a bay pou achtè e ki pote mansyon an ke li « livre » oubyen « peye ».

Nan ka sa a pou komès an detay, sa konn rive pi souvan se yon tikè kisot nan kès pa mwayen an  vandè a rekonèt ke li ankese  montan an ki pou lavant lan e achtè a rekonèt enplisitman ke li prann posesyon pou objè a lavant lan.

Yon resi se jeneralman itilize pa achtè kòm prèv pou acha pou fè valè pou dwa  garanti, echanje oubyen ranbousman.

Yon resi ka egalman yon bagay remèt lè yon pèman pa kat bankè.

Istwa mo sa




#Article 178: Sè (127 words)


Sè, yon fi ki gen menm papa oswa menm manman avèk yon lòt moun. Yon moun se sè ou, lè li sòti menm fanmi a avèk ou. Li ka sè ou bò kote manman ou : si li gen menm manman avèk ou. Li ka sè ou bò kote papa, si li gen menm papa avèk ou.

Men tou, yo ka rele sè yon fi ki gen menm parenn oswa menm marenn avèk yon lòt moun.  

Konsa tou, yon sè ka yon relijyèz, nan ka sa yo plis pale de mè, yon fi ki pa janm fè pitit​. 

Yon lòt sans mo sè genyen se yon fi ki se fidèl nan yon legliz, lè sa a yo rele li yon sè legliz.

Sòti nan mo fransè sœur.




#Article 179: Chyen (111 words)


Chyen se yon bèt ki genyen kat pat on ke, de zorèy. Li ka viv nan kay oubyen lari. Li renmen zo. Li ap desann de konpè lou (li se kouzen l) epi chakal. Yo jape. Yo pa byen avek chat.

Anpils de sa  nou ka di; chyen se  yon zannimo domestik , yon zanmi fidèl .Chyen konn  ale nan chas , si se yon chyen ki drese ,li kapab jwe boul  ak moun tou .`Chyen drese  a kapab pran sant yon advèsè pou kont li  Egzanp  ; chat kap       

Mo chyen nan soti nan lang franse a (chien) ki soti nan yon mo laten (canis).

Gade medya yo anlè  nan 




#Article 180: Sitadèl-Laferyè (221 words)


Sitadèl-Laferyè se youn nan pi gwo moniman nan peyi Ayiti. Li sitiye nan komin Milo nan nò peyi a ki sou yon mòn nan do vil Sen-Rafayèl. Se Anri Kristòf, youn nan ewo endepandans nou yo, ki te bati li nan zòn sa a. Kote batiman sa a sitiye a te ede wa a defann wayòm li kont lòt peyi ak lòt pati nan zile a ki te gen yon lòt gouvènman nan tèt li. Jodia, Sitadèl la se youn nan pi gwo mèvèy nan lemond.

Nan lane 1982 INESKO te klase li kòm yon patrimwàn mondyal. Li se fyète tout ayisyen.

Se yon fòterès yo te bati aprè Ayiti fin pran endepans li nan lane 1804 pou defann pati nò a nan peyi a pou si Fransè ta deside retounen. 20 000 moun te patisipe nan travay pou te bati li pandan 14 ane. Pami travayè sa yo, 2000 te mouri (fè vwal pou peyi san chapo) pandan travay yo. Daprè gid touristik ayisyen yo, se melanj mòtye ak san moun sa yo ki fè foterès solid konsa.

Aprè tranbleman tè ki te pase nan peyi a, nan lane 1842, batiman an te andomaje anpil. Men travay òganis ki rele Institut de sauvegarde du patrimoine national (Enstiti sovgad patrimwàn nasyonal) (ISPAN) te pèmèt yo pote anpil reparasyon nan batiman li.




#Article 181: Televizyon (163 words)


Televizyon, yon ti aparèy moun gen andedan kay ki bay son ansanm avèk imaj; konsa moun kapab wè moun sou ekran ti aparèy la.  Yon gwo aparèy ki voye imaj avèk son nan yon ti aparèy; konsa moun ki ap travay kote gwo aparèy sa yo ye a kapab voye nenpòt imaj tankou sinema nan ti aparèy yo, nan kay moun. Tout sa ki fèt nan radyo kapab fèt nan televizyon, men nan televizyon moun pa tande sèlman; yo kapab wè sa yo tande a.  Gwo aparèy televizyon yo itilize ond ki bezwen antèn pou kominike avèk ti aparèy ki resevwa son avèk imaj yo. Gwo aparèy yo itilize kamera pou sous son avèk imaj. Kamera kapab pran son avèk imaj yo nenpòt kote epi ale transmèt yo bay gwo aparèy la ki ap ale itilize antèn pou voye son ansanm avèk imaj nan lespas kote ti aparèy yo jwenn son avèk imaj sa yo pou mete sou ekran yo. 

Istwa mo sa




#Article 182: Timoun (106 words)


Timoun se yon piti moun jiska laj 18 an. Timoun ap viv lakay manman li avèk papa li paske li poko kapab responsab tèt li. Yon moun ki poko gen dizuit ane, ki pa kapab vote nan yon eleksyon, ki poko fè pitit e sosyete a ap difisil pou aksepte li deja fè petit. Nou konprann ide yo bay sou timoun yo konsa tou nou wè anpil timoun an Ayiti ki nan laj adolesan deja kòmanse fè pitit epi gen kek ki menm rive marye sou konplisite anpil pastè pwotestan ak leta peyi a ki pa seryè. Moun ki sou responsablite paran yo.

Istwa mo sa




#Article 183: Titanic (118 words)


Titanic se yon bato ki te sòti nan peyi Angletè epi ki te ap ale nan peyi Etazini. 

Nan lane 1912, li fè aksidan e prèske tout moun ki te nan bato sa a te mouri. Bato a te gen 2220 moun nan li ki te soti nan Peyi Angletè, men 1513 te mouri nan aksidan an. 

Yon fim sinema sou aksidan bato ki te rele Titanic la ki te soti nan lane 1999. Malgre moun ki te fè bato sa a te di li pa gen dwa janm fè aksidan, sou premye vwayaj li, bato a te koule anba lanmè. Titanic se yon mize li ye konye a kote moun kapab ale vizite li anba lanmè a.




#Article 184: Tonmtonm (173 words)


Tontonm se youn nan manje ki pi popilè ki fèt ak lam an Ayiti. Kote ki referans manje sa, a se vil Jeremi . Li pran nesans apre epok kolonyal la. Tonmtonm nan fet ak lam veritab ke yo rele  chataigne nan lang franse a, apre yo fin kalel, yo bouyil epi lè l fin byen kwit, yo mitonnen l nan pilon jouk li vin fè yon pat kew ka vale san kraze. Pat sa asosye ak yon sòs ki fèt ak kalalou gonbo epi vyann  bef, poul osnon krab, men sòs la konn gen tou lè de. Se yon sòs espesyal ki glise ki pèmèt ou vale pat la pi fasil. Tonmtonm nan se manje prefere abitan vil Jeremi yo. Gen plizye tip de tonmtonm, gen tonmtonm ke yo fe ak lam veritab, genyen ke yo fe ak manyok,ak  bannann, ak patat,  ak yanm, elatriye. Men se sak fet ak lam veritab la ki te la an premye, .li pi popile, e se li ke ayisyen yo plis konsome.

Istwa mo sa




#Article 185: Avan manglous vini, zagouti te ka viv (182 words)


Se yon pwovèb, yon ekspresyon kreyòl.

Sa li vle di :

Istwa ekspresyon sa a
Mwen panse pwoveb la ta de dwe ekri konsa: Avan mangous vini zagouti te ka viv. nan fraz sa gen de non bet ki paret la danli MANGOUS ki se yon bet sovaj kolon blan yo te vin avek li an Ayiti nan tan koloni, pou te ka chase sepan rat ak anpil lot bet natif natal tankou Zagouti ki mange plant selman. konsa, mangous vin koz popilasyon bet sa vin redwi e jounen jodi lavi li sou tout lil Dayiti vin diminye e sou pwen pou li disparet nan la nati.Plis ke lavi ZAGOUTI menase epi MANGOUS  se yon nan predate ki koz bet sa pa ka viv jounen jodia ebyen nou ka di Avan mangous vini zagouti te ka viv. Fok nou pabliye yon moun gen dwa santi li pa viv byen depi yon lot vin nan lantouray li pou'l pesekite li e li ka itilize pwoveb sa pouy fe mesaj li passe.
Anderson JEAN

Nou ap twouve nan lòt lang yo :*(fr) Franse :




#Article 186: Lam (177 words)


Lam se yon plant. Lanm ou 'lam' ou 'Lamveritab' ou 'lab veritab' ou 'veritab'.

Li nan fanmi plant .

Non syantifik li se Artocarpus altilis (Parkinson) Fosb. 

An kreyol matinike non li se : fouyapen, friyapen, foubap, penbwa, kodjè (mo ansyen). An kreyol dominiken se : yanm-pen. An kreyol Sent Lisi se : penbwa. Nan kreyòl ayisyen yo rele li lam epi nan kèk zòn nan peyi sila yo rele li polo osnon lam polo.

Yo itilize li anpil nan kizin ayisyen an, yo manje li nan fritay, yo bouyi li pou fè manje epi yo manje li boukannen. Yo itilize li pou fè ji, youn nan pla ki pi popilè ki fèt ak lam an Ayiti se Tonmtonm. Pou yo ka reayalize plis resèt yo ka transfòme lam nan an farin e konsa farin sa sèvi pou fe labouyi, pate, boulèt, gato, pen.  

Li soti nan Azi disid, zòn Polinezi ak peyi Tayiti. Li travese soti de peyi sa yo pase pa Jamayik pou rive nan Karayib la. An Ayiti ou jwenn li sitou nan Grandans.




#Article 187: Pwa kongo (114 words)


 

Pwa kongo se yon plant. Li nan fanmi plant . Non syantifik li se Cajanus indicus Spreng. (syn Cajanus cajan L.).

Yo komanse kiltive pwa konga sa genyen omwen 3500 lane. Li soti nan pati End ,nan Odisha kote pyebwa menm fanmi avel ap viv nan raje. Akeolog yo jwenn pwa kongo ki gen nenpot 3400 a 3000 lane nan de sit neolitik nan Odisha: Golpapur ak Golbai Sassan. Sot an End pwa kongo a vwayaje poul rive jouk nan Les ak Lwes Lafrik. Se la eropeyen yo te jwenn li ki fe li vinn rele Pwa Kongo a. Le yo vinn ap fe komes esklav ak Lafrik, li vinn rantre nan kontinan ameriken.




#Article 188: Féquière Vilsaint (135 words)


Féquière Vilsaint, ki fèt 24 jiyè 1952 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon ekriven, editè, leksikograf, biyolojis molekilè.
Li se fondatè ak prezidan Educa Vision Inc. (EVI).
Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan Karayib an.

Li se Manm Akademi Kreyòl Ayisyen.

Li deplase nan Monreyal kote li etidye biyoloji nan Inivèsite Concordia pita li etidye nan Kebèk nan Inivèsite Laval ak Medford (Tuft University) MA nan biyochimi ak biyoteknoloji.

Li travay nan enèji renouvlab nan Inivèsite McGill ak evalyasyon enfrastrikti pou akakilti nan Karayib. Li fè rechèch sou kolestewol nan Inivèsite Florid disid nan depatman biyochimi ak biyolojis molekilè.

Li pale nan lang anglè, franse, kreyòl ayisyen, panyòl. Li li alman ak pòtigè.
Li se otè 19 diksyonè ak anpil atik nan jounal akademik. 

Li viv avèk Maude Heurtelou nan Florid (Etazini).




#Article 189: Emmanuel Vedrine (155 words)


Emmanuel Védrine, ki fèt 15 janvye 1959 nan Lazil (Ayiti), se yon lengwis, kritik literè, tradiktè, pwofesè, powèt, womansye ayisyen. 

Li ekri liv konsène kreyòl ayisyen.

Li fèt nan Ayiti epi li emigre nan Etazini an 1976. Li ale lekòl nan Ayiti, Etazini ak Ewòp. 

Li genyen plizyè diplòm :
nan Inivèsite Massachusetts-Boston (1987), kote li etidye Edikasyon, Lengwistik, lang womàn ak literati, e Syans Sosyal. Li resevwa yon diplòm nan Colegio De España (nan Salamanca, Espay (an 1989, pandan etid li, li patisipe tou seminè pou I.S.S.L /Instructor of Spanish as a Second Language). Li resevwa pri “Official Citation” pa the Dean of Students' Affairs, nan Inivèsite Massachusetts-Boston pou sèvis li pou Inivèsite sa a (1984-1985). G.T.P /Graduate Teachers' Program, Certification G7 to G12,  Eastern Nazarene College (Quincy, Massachusetts, 1990). Li etidye lang alman nan The Goethe Institute of Boston (1992). Li fè etid nan Inivèsite  Harvard (1993), epi vin Ph.D nan depatman Lengwistik.




#Article 190: Adeline Magloire Chancy (132 words)


Adeline Magloire Chancy, ki fèt 4 avril 1931 nan Pòtoprens, depatman Lwès, nan peyi Ayiti, se yon edikatris ayisyen. Le se ansyen minis kondisyon feminin ak dwa fanm yo peyi d Ayiti soti nan ane 2004 rive 2006. Li se espesyalis nan fòmasyon granmoun, li milite pou demokrasi, dwa fanm ak pwomosyon lang  kreyòl ayisyen 

Li se manm fondatè Akademi Kreyòl Ayisyen (AKA).

Adeline Magloire Chancy pran yon Lisans nan Dwa epi nan ekòl nòmal nan lane 1956 ak nan lane 1961 nan Inivèsite Leta d’Ayiti. Adeline Chancy te kontinye etid li nan peyi Kanada kote li fè yon Metriz nan Andragoji nan lane 1981 nan Inivèsite Monreyal.

Li se fondatris Pwogram Alfabetizasyon granmoun nan lakay peyi Ayiti.

Sosyete Animasyon ak Kominikasyon Sosyal (SAKS) te pwopoze li kòm manm Akademi Kreyòl Ayisyen.




#Article 191: Albert Valdman (180 words)


Albert Valdman, ki fèt 15 fevriye 1931 nan Pari, (Frans), se yon lengwis franse. Li ekri liv konsène kreyòl Ayisyen.
 

Albert Valdman fèt nan Pari. Li se piti gason Jacques ak Rose (Standman) Valdman. Li ale nan Etazini nan lane 1944 e li natiralize nan lane 1953.
Li marye avèk Hilde Wieners nan dat 19 out 1960. Yo genyen yon ti gason, Bertrand André.

Li fèt etid siperyè ak resevwa plizyè diplòm : an 1953 Bachelor of Arts nan Inivèsite Pennsylvania, an 1955 Master of Arts nan Inivèsite Cornell, an 1960 Doctor of Philosophy nan Inivèsite Cornell, an 1991  Doctor of Philosophy (onorè) ak Doctor of Philosophy honoris causa nan Neuchâtel.

Doktè Valdman patisipe preparasyon materyèl (pou pwofesè ak pou elèv) pou anprann franse (Scott, Foresman, 1972-2000) epi liv pou lekòl. Se direktè Enstiti Kreyòl nan inivèsite Bloomington Indiana jiska 2019.

Li selèb pou etid ak liv domèn lengwistik aplike e deskriptif, lang etranjè, etid kreyòl, lengwistik anlè lang franse.

Li te manm Comité International des Etudes Créoles (CIEC).

Li resevwa Meday dò merit frankofòn (médaille d’Or du mérite francophone).




#Article 192: Antoine Innocent (190 words)


Antoine Innocent, ki fèt nan Pòtoprens (Ayiti), se yon ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan Karayib an.

Antoine Innocent etidye nan lise Alexandre Pétion nan Pòtoprens kote li fèt etid klasik, pita li vini pwofesè lang franse ak istwa. Li te kolaboratè nan La Ronde, revi literè fonde nan lane 1898 aprè la Jeune Haïti (1895-1898) avèk Pétion Gérôme, direktè li, ak lòt ekriven kòm Georges Sylvain ak Dantès Bellegarde. Li te tou manm L’Œuvre, yon asosyasyon literè ak teyatral fonde pa powèt Massillon Coicou. Li travay nan Sena nan Repiblik tankou Sekretè pandan yon trantèn ane.

Antoine Innocent te konsidere pa kritik ofisyèl ak tradisyonèl kòm yon endijenis. Li fè pati de (2) peryòd literati ayisyèn, de jenerasyon ekriven : peryòd klasik la (1804-1915) ak peryòd endijenis oswa kiltiro-nasyonalis la (1915-1957).

Innocent se premye womansye ayisyen pou pale anlè vodou avèk rit, tanp yo ak bondye li yo. An 1906, li pibliye sèl woman li, Mimola, ki te yon fèyton nan Le Soir, jounal kote li te redaktè. Mimola ou L’histoire d’une cassette se yon woman endijèn sou kwayans popilè ak reyalite folklorik Ayiti.




#Article 193: Bryant Freeman (192 words)


Bryant Freeman, ki fèt 26 jen 1931 nan Richmond nan eta Vijini (Etazini), se yon lengwis. Li ekri liv konsène kreyòl ayisyen.

Li te popilè prensipalman paske li te fondatè ak direktè Enstiti Etid ayisyèn nan Inivèsite Kansas (Etazini). Se te ansyen direktè Depatman Franse ak Italyen nan Inivèsite Kansas. 

Freeman resevwa Ph.D. an fransè nan Inivèsite Yale. Li se espesyalis Jean Racine.

Li te travay kòm enstriktè obsèvatè Nasyonzini ann Ayiti, kòm konseye Fòs amerikèn ak Fòs lapè ann Ayiti. Li te genyen grad Majò Jeneral, menm lè li pa t militè.

Pami tout piblikasyon li yo, nou jwenn youn nan diksyonè ki pi konplè nan lang kreyòl ayisyen - Anglè (epi anglè - kreyòl ayisyen). Li pibliye tou yon diksyonè espesyalize nan tèminoloji medikal.

Li te pibliye yon koleksyon zèv Carrié Paultre, yon womansye ayisyen. Depatman Deta Ameriken te mande li espesyalman an 2004 pou tradui yon lèt Jean-Bertrand Aristide te ekri pou detèmine si li te deklare vrèman vre demisyon li.

Pami klas li te anseye yo jouk lè li te pran retrèt li an 2006, te genyen franse, kreyòl ayisyen (6 kòmansman - avanse) ak istwa peyi Dayiti.




#Article 194: Daniel Gerard Rouzier (408 words)


Le Président élu haïtien Michel Joseph Martelly aurait désigné l’homme d’Affaire Daniel-Gérard Rouzier au poste de Premier ministre. Et, le concerné l’a accepté.
M. Rouzier est Directeur général de la Sun Auto, une maison de vente de voiture, et il est le président de la centrale électrique E-Power, premier projet de production d’énergie électrique réalisé par le secteur privé en Haïti.
Profondément religieux, Daniel Gérard Rouzier a une forte présence dans le milieu politique et développerait une bonne relation avec la classe politique haïtienne. Sur cette base, il avait reçu cette année un bon de nombre de personnalités politiques, à l’hôtel Le Montsel à Kenscoff dans les hauteurs de Pétion-Ville, dans le cadre d’une séance de prière annuelle.
L’éventuel Premier ministre désigné tiendrait également de solides relations avec la communauté internationale particulièrement Washington. D’ailleurs, il serait apprécié par le congrès américain.
Dans ses réactions autour des rumeurs concernant le choix du prochain chef de gouvernement, le président élu n’a jamais raté l’occasion de dire que son Premier ministre sera qui inspire confiance au peuple haïtien et à la communauté internationale.
Jusque-là, les noms de Jean Max Bellerive, chef du gouvernement sortant, et de Daniel Supplice, conseiller politique de Michel Martelly, étaient les plus cités à ce poste dans la presse locale et étrangère.
Si le président élu n’a toujours pas réagi sur le nom de son conseiller politique, mais il a déclaré que le choix de M. Bellerive n’était qu’une fausse rumeur.
Le potentiel Premier ministre Daniel-Gérard Rouzier est l’auteur de plusieurs ouvrages dont « Vision ou illusion? » publié en 2000 et dans lequel il a abordé des sujets importants comme conditions économiques, politique économique, politique et gouvernement, sociologie politique.
Il est également l’auteur du livre « Croire, Aimer et Espérer » à travers lequel il a expliqué sa relation intime avec le Christ, sa femme et ses enfants, sans oublier son essai intitulé Le Pouvoir des idées.
En 2006, M. Rouzier a été invité à présenter deux conférences-débats sur  La pensée économique d’Anténor Firmin  intellectuel et homme d’Etat haïtien d’envergure dont le rayonnement a dépassé les limites du Cap-Haïtien, sa ville natale.
Daniel Rouzier a fait de brillantes études en gestion et comptabilité. Le DG de la Sun Auto et Président de E-Powe est très actif dans le secteur philanthropique à travers Food for the Poor, une organisation d’aide et de développement international chrétienne et pluriconfessionnelle des Etats-Unis présente en Haiti depuis plus de 23 ans.




#Article 195: Dischler Marcelin (262 words)


Dischler Marcelin (ki fèt 13 janvye 1956) se yon ekriven, jounalis ak powèt ayisyen. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan karayib an.

Dat enpòtan yo 

INAGHEI / IERAH , comptable diplomé, de l'École de Commerce Maurice Laroche; ancien Secrétaire général Association des Journalistes Haitiens (AJH), Fondateur et associé Communication Plus S.A.; ancien Directeur de L'information Radio Nationale d'Haiti; ancien Directeur Administratif Télévision Nationale d'Haiti; ancien Directeur de Programmation et de l'Information Radio Ginen; ancien Directeur de l'Information Radio Tropic FM.

Journaliste à l'Hebdomadaire Le Petit samedi Soir, Fondateur Dieudonné Fardin; Journaliste, photographe à l'Hebdomadaire Haiti en Marche , édité à Miami, Fondateurs : Marcus Garcia / Elsie Ethéart; a collaboré à la Revue du Monde noir, publication de l'Institut d'Etudes et de Recherches Africaines d'Haiti (IERAH), Doyen Dr. Charles Poisset Romain.
animateur d'émission débats politiques à Radio Ginen: Cinq sur Cinq, RadioTélé Ginen: Espace Politique, Télé Canal 11: Débats Publics;Resposable et fondateur de DGI-INFO. Revue de la Direction Générale des Impots, Fondateur et collaborateur Comptes et Contentieux, Revue de la Cour Supérieure des Comptes et du Contentieus administratif CSC/CA. A travaillé à la DGI,comme attaché de presse; Attaché de Presse au Ministère de l'Intérieur et des Collectivités térritoriales, Consultant en Communication à la Cour Supérieure des Comptes et du Contentieux Administratif (CSC/CA),Conseiller en communication à la TÉLÉCO; Fondateur et responsable de OCPAH Magazine, Revue de l'Ordre des Comptables professionnels agrées d'Haiti; Ancien membre du cabinet du Secrétaire d'État à la Communication, 2001-2004; Consultant en Communication, Bureau de la Présidence, Président Michel J. Martelly 

Piblikasyon atik nan Le Nouvelliste, 

 




#Article 196: Domingo Theronier (715 words)


Domingo Theronier (ki fèt Jean Joseph Domingo Theronier 14 jen 1932) se yon ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan karayib an.

Etudes:           Etudes primaires chez les freres du Sacre-coeur des Cayes; Etudes secondaires  au seminaire des peres Oblats de Mazenod a    Camperrin;   
Diplome :         De l'ecole Normale d'Instituteurs         
Licencie:         En Droit
Positions:        Ancien prefet de l'Arrondissement des Coteaux; Secretaire General de l'ONAAC; professeur d'Andragogie a l'Accademie Militaire; professeur de Psychologie a la Faculte des Sciences Humaines; professeur de litterature francaise et haitienne; Journaliste ( journal expression)
oeuvres:   Les Coteaux, son passe et ses mythes; co/ecrire: Les facettes du developpement: plusieurs brochures pour l'education des adultes.
resident: aux Etats Unis

lieu de deces  : hopital Dr Phillips
marie          : Edith Elizabeth Theronier
date de mariage: le 14 Juin 1958
enfants          : 19 enfants ( 10 de sa femme; 6 d'une concubine 2 d'une autre concubine et 1 d'une autre)

Domingo s’etait decide a resider aux Etat-Unis pour vivre avec sa femme et ses enfants depuis Mars 2010. 
Domingo comptait 19 enfants, 26 petits enfants et 2 petit-petits enfants.
 

 
Jean Joseph Domingo Theronier est ne aux Coteaux le 14 Juin 1932 a dix heures du matin du veuf Louisino Theronier (Zino) et la veuve Anela Civil. Cet enfant gate de la famille, jouissait de la condescendance de ses cinq freres aines: Appolon, Dominique, Ambroise, Alphonse et Simon Theronier.
Domingo a fait ses Etudes Primaires chez les freres du Sacre Coeur des Cayes.
Ses Etudes Secondaires au Seminaire des Peres Oblats de Mazenod a Camp-Perin lesquels lui ont donne une solide formation intellectuelle et morale. Son temperament frivole lui a coute la vie laique du Seminaire de Mazenod ou il a passé cinq annees d’etudes.  
Diplome de l’ecole Normale d’Instituteur de Port-au-Prince et des lors, il milita dans l’ensignement. Il devint Inspecteur Instructeur puis Inspecteur du District Scolaire des Coteaux.  Licencie en Droit. Ancien Prefet de l’Arrondissement des Coteaux pendant neuf ans, le 3e après Homere Hyppolite et Nicodeme Gregoire. Il fut le protecteur de tous les Jeunes de sa Juridiction en les protegeant contre des fausses denonciations contre le Gouvernement d’alors. Les survivants peuvent en temoigner. Il s’est marie a Edith Elizabeth St-Preux, fille de Miltiade et de Terencia St-Preux. De cette union naquirent 10 enfants. Il fit la rencontre d’Estalie Charles avec qui il a engendre six enfants. D’autres lui sont nes de Jeannette Belizaire dit Mme. Dieu de Despas.

En 1971 Domingo a laisse les Coteaux avec sa femme et ses enfants pour etre tranfere comme President de la Croix Rouge Haitienne a Aquin, puis il rentra a Port-au-Prince ou il fut envoye au Mexique pour participer aux seminaires en Developpement communautaire CREFAL, PATZCUARO. De retour du Mexique en l’annee 1974, il fut nomme Secretaire General de l'ONAAC (OFFICE NATIONAL D’ALPHABÉTISATION ET D’ACTION COMMUNAUTAIRE). Il ecrivit plusieurs brochures pour l’education des adultes et s’elanca dans l’ONEC (Office National d’Education Communautaire). Son reve etait d’alphabetiser la population haitienne.
 
Dans sa campagne contre l’analphabetisation, il eut l’occasion de representer Haiti a l’UNESCO, l’OEA, la CTC et l’UNICEF dans diverses reunions internationals en Afrique tant qu’en Amerique Latine. Ce qui lui a valu le titre de Conseiller General de l’Education Nationale. Il fut Professeur d’Andragogie a l’Academie Militaire et enseigna la Psychologie a la Faculte des Sciences Humaines ou il eut la chance de co-ecrire “Les Facettes de Developpement”. Il continua a enseigner la literature Haitienne et francaise dans les colleges de Port-au-Prince. Il s’engagea comme journaliste dans le“Journal Expression” et devint plus tard a la Tete du Parti Politique {PRAN} qui ne fut pas pas un succes. En Mai 1999, il publia son ouvrage “Les Coteaux son passé et ses Mythes.” En 2001, il fut membre du Conseil Electoral Provisoire sur le Gouvernement du President Jean Bertrand Aristide.
Domingo quoiqu’il fut maladif, etait toujours actif dans la communaute. Il participait à beaucoup d’activites. En 2010, il s’est decide a rejoindre sa femme et ses enfants aux Etats Unis vu que le diabete le fatiguait brutalement quoiqu’il ait cesse la consommation de l’alcool. Domingo fut frappe de pneumonie; plutard diagnostique de cancer a la prostate. Il fut hospitalise pendant deux mois et huit jours. il expira a l’hopital de Dr. Phillips a Orlando Florida le 6 Aout 2012 a onze heures du soir. 

 




#Article 197: Elvire Maurouard (503 words)


 se yon ekriven ayisyen. 

ELVIRE MAUROUARD : UNE COURTE BIOGRAPHIE
Enseignante, née à Jérémie Haïti, le 5 janvier 1971, Elvire MAUROUARD est Docteur es Lettres et détentrice d’un Master en Etudes diplomatiques. Elle est également Sociétaire à la Société des Poètes français. Elle a publié de nombreux ouvrages  dont  Les beautés noires de Baudelaire aux Editions Karthala, (Prix Louis Marin) et Haïti, le pays hanté aux Editions Ibis rouge(médaille d’or de l’Académie de Lutèce). Son recueil de poèmes L’Alchimie des rêves, a reçu le prix Présence des Arts au Concours de l’Ile des Poètes. Ses recueils  ont été traduits  en une dizaine de langues dont le finois et l’italien. Son dernier recueil de poèmes publié aux Editions du Cygne s’intitule Jusqu’au bout du vertige. La première nouvelle d’Elvire Maurouard « Le Jardin de Baudelaire » a reçu en Sicile le premier prix de l’Académie Internationale IL convivio. Son premier roman La Joconde noire publié aux Editions du Cygne a été salué par la critique. Vient de paraître son étude historique « les Juifs de Saint-Domingue (Haïti) ».

ELVIRE MAUROUARD: A SHORT BIOGRAPHY

Elvire MAUROUARD is a French citizen who was born in Jérémie (Haiti). Docteur ès Lettres, she received a doctoral degree in French Caribbean Literature from L’Université de Paris VIII. Her dissertation deals with Le tragique haïtien entre roman et théâtre. She is a teacher, a journalist and the autor,  Les beautés noires de Baudelaire (Karthala, 2005). In March 2004, she published Contes et poèmes des Îles savoureuses. This year she has also published a collection of poems called L’alchimie des rêves (L’Harmattan, 2005). She has been variously contributor to major reviews, such as Les Anneaux de la Mémoire (historical review), Agora (poetry review), and Notre Librairie (a literary review). The past few months, in Europe, the USA and Canada, she participated- as a writer and a published scholar- in several intellectual activities: she gave a talk at California State University, Long Beach, and delivered a lecture at le Sénat à l’Ecole d’Anthropologie de Paris,  and at l’Académie des Sciences d’Outre-mer (France); she also gave a paper, and made a presentation as well as a poetry reading in the 2005 International Congress of “Conseil International d’Etudes Francophones’’ in Ottawa-Gatineau (Canada). As an award winning author, she has received La médaille d’or de l’Académie internationale de Lutèce, and the prize Présence des Arts au Concours de l’Ile des Poètes 2005. On October 15, 2005, she delivered another lecture dealing with Les voix nègres de Victor Hugo at le Sénat in Paris. She is an active member of several literary associations including L’Association des Ecrivains de Langue Française, and La Société des gens de Lettres (France). Elvire Maurouard’s research interests include the representations of Black women and the dynamics of identity in French and Francophone fictions, as well as reflections on Le génie d’Ingres and L’Haïtienne de Matisse. She has just finished writing her first novel, La Joconde Noire.  And she has published her historical study Les Juifs de Saint-Domingue (Haiti) in June 2008.

 




#Article 198: Émile Nau (173 words)


Émile Nau, ki fèt 26 fevriye 1812 epi ki mouri 27 fevriye 1860 te yon jounalis, ekriven ak politisyen ayisyen. 

Li te pitit gason Auguste Nau (1778-1843), gad magazen prensipal Eta a, Trezorye Jeneral nan Repiblik la, ak Magdeleine Noailles (1780-1832), ki te gen 10 timoun. Li marye avèk Josephine Blackhurst (1815-1839) nan Pòtoprens, kote li te gen kat (4) timoun. Li marye li 23 avril 1844 nan menm vil la avèk Silvanie Caneaux (1810-1852), ki te gen twa (3) timoun. Li te gen plizyè timoun natirèl tou.

Nau te ko-pibliye de (2) magazin, Le Républicain ak L'Union, ki te pibliye pa frè li, Ignace Nau (1812-1845). Li te tou depite (1842) ak sekretè nan Depatman Relasyon ekstèn. Émile Nau se otè Histoire des Caciques d'Haïti, ki te pibliye nan lane 1837.

Émile Nau ak frè yo Beaubrun, Céligny, ak Coriolan Ardouin te manm nan sosyete literè L'École de 1836 (Lekòl la nan 1836), ki te fonde pa Ignace Nau. Emile Nau te sèvi tou kòm delege nan Pòtoprens pandan prezidans Jean-Pierre Boyer.




#Article 199: Erold Saint-Louis (288 words)


Erold Saint-Louis se yon ekriven . 

Li fè rechèch sou Vodou ayisyen an e li kwè li se yon patrimwan kiltirèl  istorik Ayisyen e menm Afriken tou. Li ankouraje entèlektyèl ayisyen yo fè rechèch solid sou relijyon sa e ede moun yo konprann byenfonde l pi byen; konsa yo kapab rete move enfliyans ak koripsyon ki antre ladan li atravè listwa: la tounen nan sous orijinal li, nan Fran Ginen (Gine ?). Li kwè tou nan dwa tout moun gen pou adore sa yo vle nan relijyon yo vle san pèsekisyon. 

L ap batay pou edikasyon an Ayiti  fèt nan lang kreyòl ayisyen an. Konsa li deja tradwi liv soti nan lòt lanng antre nan lang ayisyen an. Li menm tou pibliye pwezi ak anpil lòt dokiman enpòtan an kreyòl. Se yon jenn militan, chèchè, pansè, atis, dramatij, dansè, aktivis sosyo-kiltirèl ki toujou ap panse ak Ayiti ak defann peyi li ak dwa moun, libète lapawòl, lavi ak panse.

Li kreye e dirije yon sit Videyo blòg (Vlòg) nan adrès elektronik sa: Li se youn nan manm fondatè òganizasyon imanitè tankou Dream For Haiti (Rèv pou Ayiti, epi li kolabore ak aktif anpil nan lòt tankou Haitian Crongress To Fortify Haiti (Kongrè Ayisyen pou Fòtifye Ayiti, Konsila Jeneral Ayisyen nan Chikago kote li te fè etid inivèsitè l nan Inivèsite Shimer College (  

 

Dat enpòtan yo :

Kaye Kreyòl: Bonjou Ayisyanozofi

Tradiksyon Kreyòl Stolen Legacy pa Georges James

ak Stanley Laferrire

Yon Antoloji Sekrè

Lòt zèv li yo pibliye nan antoloji nasyonal e entènasyonal, nan magazin ak jounal. Li ekri kèk prefas pou zèv powèt ayisyen tankou André Fouad ki deja popilè. Li korije ak edite liv kreyòl tou pou lòt ekriven.

Konenn plis sou moun sa :




#Article 200: Georges Beleck (129 words)


Georges Beleck se yon ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan karayib an.

Georges Beleck est ne dans la deuxieme ville d'Haiti, Cap-Haitien. Il est journaliste culturel, dramaturge et metteur en scene. Il est Sociologue de Formation. Professeur de Lettres. Il dirige aujourd'hui avec sa femme le centre culturel de la COSAFH dont le siege se trouve a Port-au-Prince qu'il a fondee le 14 fevrier 1992. Il a deja publie plus de 7 pieces de theatre. Sa troupe de Theatre : COSAFh a deja produit plusieurs representations theatrales dans les Antilles Francaises, EN France, Notemment au Thatre Du Tarmac, Paris, puis a Laval au theatre du Tiroir et dans toutes les villes d'Haiti. Il est aussi directeur de Coopération a l'Ecole des Arts a Port-au-Prince.




#Article 201: Jean Jacques Clark Parent (355 words)


                                                                                                                                                    
Jean Jacques Clark Parent se yon ekriven, mizisyen, chantè ayisyen. Se yon pwet, konpozitè ak filozof tou.
Li ap jwe nan gwoup sa : Les Frères Parent.

Jean Jacques Clark Parent fèt an 17 oktòb 1951 nan Petyonvil, Ayiti. Lè li te timoun, li gen pwoblèm avèk je. Li fè etid nan lekol primè ak segondè nan enstitisyon Frère Jules. Men pè li ki te mèt lekol fòme li pèsonelman.

Li se yon senatè Repiblik Ayiti. Li te eli an 1990 pou FNCD nan depatman wès. 

Clark Parent se fondatè e pwodiktè gwoup mizik Ayiti, Les Frères Parent, avèk frè e sè li. Yo pwodui ansanm plis pase 15 albòm. Yo te genyen anpil pri. Yo te rekonèt globalman pou batay yo pou dwa imen Ayiti. Gwoup la te kolabore avèk reyalizatè Jonathan Demme ak the Neville Brothers.

Tankou ekriven, Clark pibliye anpil liv nan franse e kreyol aisyen, pa egzanp ː Jadin La Kilti, Mi-Dieu Mi Bête, Quand Les Dieux Sont Amoureux, Le Comportement de L'Haitien à travers la Psychanalise, N'ap Kanzo nan filozofi, Clark Parent: Ce Qu'il Croit et Ce Qu'il Pense, L'éloge de l'Absurde, ak La Clef des Problématiques Haitiennes.

Clark ekri pyes teyat, pa egzanp ː Libetin, L'ile Sauvage, La Tragédie de Sergo, Mize Makiye, Le Mari Illégal, Doleyis ak Les Fils des Déchoukés.

Nan ane 1960 yo, ki te ane mizik Konpa, Nemou, Siko, mini-djaz nan Ayiti, Clark koumanse ekri pawòl pou mizik. Teks romantik pale apropo zwazo, flè, pye bwa epi nati. Aprè li te fè yon òkès avèk jèn Bois-Monquette, li vin pwotestan e ale nan legliz Nazaréen nan Marlique. Chante li kontni daki, pawol rezistans. Epi li chante anlè filozofi, politik, relijion, ide sosyoekonomik, gade teks Kafe pral koule ak ma ak pyes tankou Mizè makiye.

Li ekri ZoPelinZo, yon liv ki konsène tradisyon Ayiti, avèk J.T. Chatagnier.

Ansanm avèk yon gwoup Ayisyen, Clark Parent se fondatè pati politik, Pati Demokrat Ayisyen (PADEMH).

Clark Parent se fondatè Radiyo Kreyòl sou 88.9 FM.

Kounye a, Clark se direktè ak fondatè yon organizasyon nan Petyonvil, CRECOP. Mission CRECOP se edike tout moun.

Clark Parent kontinye travay pou chanje Ayiti.




#Article 202: Jean-Marie Theodat (223 words)


Jean-Marie Dulix Théodat, rele Jean-Marie Theodat, ki fèt nan lane 1961 nan Pòtoprens, se yon ekriven, pwofesè jeografi ayisyen.

Jean-Marie Theodat fèt Pòtoprens nan lane 1961. Li se pitit Simone Lafond ak Thomas Théodat. Li te lekòl kay frè Jean-Marie Guilloux. Aprè sètifika li janbe al Saint-Louis de Gonzague. Nan lane 1979 li pati pou peyi Lafrans. Se lè li Pari, nan inivèsite Panthéon Sorbonne li aprann metye jeograf. Li se agreje nan kesyon jeografi. Li gen yon doktora sou kesyon relasyon Ayiti avèk Dominikani nan lane 1998. Li ekri plizyè atik ak yon liv sou kesyon saa.
Li anseye nan plizyè inivèsite, Pòtoprens, Pari pou pi fò.
Li se redaktèanchef yon magazin elektronik yo rele .

Rektè inivèsite Limonade Henry Christophe soti 2012 pou rive 2015.
Li se pwofesè nan UEH ki se Inivèsite Leta Ayiti, pi gwo etablisman ensèyman siperyè nan peyi a. Li bay kou nan Lekol Normal Siperyè ak nan Fakilte dè Syan kote li se responsab yon nouvo mastè bileng ki rele URBATeR. Yon pwogram pou fòme ibanis ki kapab leve defi bati yon vil miyò.

Theodat bay kou sou Amerik Latin tou. Li patisipe nan pwogram chèche konnen sou zafè devlopman andeyò lavil Lima nan peyi Pewou. 
Li bay kou nan inivèsite San Marcos (UMSM), Lima. Li bay kou nan inivèsite Pontificia Universidad Catolica del Ecuador (PUCE).  




#Article 203: Jean-Pierre Brax (1196 words)


 se yon ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan karayib an.

Jean-Pierre Brax est né à Port-au-Prince le 4 février 1957 d’une mère haïtienne originaire de Bainet et d’un père français.

En 1986, il publie son premier livre sur Haïti : « Haïti pour quoi faire ? ». Un livre au sein duquel il fait une analyse critique de l'histoire de son pays. Il explique notamment l'impossibilité de construire une nation dans le pays du pito nou lèd nou la, (quoi qu’on fasse, c’est pas grave) où, d’après lui, tant de compatriotes ne rêvent que d’aller jouir à l'étranger des acquis sociopolitiques et économiques pour lesquels ils devraient se battre chez eux.

Soucieux de joindre le geste à la parole, quelques mois plus tard, Jean-Pierre interprète le départ pour l’exil de Jean-Claude Duvalier comme un signe et une opportunité historique. Il quitte l’Europe pour apporter sa contribution à ce qui s’annonçait être un tournant décisif de l’histoire d'Haïti.

Deux ans plus tard, avec son partenaire le caméraman et monteur Richard Sénécal, Brax créait « Fashion » (à la mode en créole). Ce magazine d’actualité culturelle révolutionnaire diffusé deux fois par semaine pendant deux ans à la Télévision Nationale (TNH) bouleversera la scène musicale haïtienne et orchestrera le succès populaire de la musique rock d’inspiration vaudou (la musique « racine »). En 1988, Boukman Eksperyans entrera triomphalement dans le cortège carnavalesque. Un an plus tard, c’est le tour du groupe Koudyay, un autre « enfant » de l’émission.

Mais pour Jean-Pierre Brax ce début de « révolution culturelle » ne pouvait s’arrêter là. Haïti semblait mûre pour une révolution politique.
En 1989, faute de mieux, le candidat Jean-Bertrand Aristide semble le plus proche de cet objectif. C’est pourquoi, Brax ne cache pas son soutien. Mais à cause de cette caution publique, quelques semaines plus tard, au moment de la tentative de coup d’Etat d’extrême droite de Roger Lafontant, son nom figurera sur la liste des personnalités à abattre. Après la sortie de son deuxième livre intitulé «Chroniques d’une société haïtienne » aux éditions du Nouvelliste (journal au sein duquel il avait prépublié ses textes), Brax quittait l’île pour des vacances en Californie.

Quelques semaines après, un coup d’Etat militaire expédiait Aristide et sa clique au Venezuela puis à Washington. Jean-Pierre décide alors de rester aux Etats-Unis où, en 1994, il publie « La société haïtienne de A à Z », un livre qui dénonce l’imposture et le danger de ce qu'était devenu « le mythe Aristide » ainsi que l’embargo économique dont le peuple Haïtien était victime. Il co-dirige une galerie d'art haïtien avec la fille du célèbre peintre Jacques Gabriel. L'année d'après, Brax interpelle Aristide au cours d'une conférence de presse organisée à San Francisco dans le cadre d'un « symposium sur l'état du monde » présidé par Mikhaïl Gorbatchev. Il le questionne sur le sort que son gouvernement revenu d'exil venait de faire aux 530 millions de dollars que la communauté internationale proclamait avoir « investi dans la reconstruction d?Haïti ». 

Ce coup d'éclat journalistique et patriotique unique dans l'histoire d'Haïti n'aura aucun écho national. Pourquoi ? Sans doute parce que le pays était encore sous occupation militaire US et que beaucoup attendaient monts et merveilles de la présidence de Préval. 

Brax n'en abandonne pas Haïti pour autant. De 1995 à 1997, il conçoit et anime « Carribean Rhythms », la première émission de musique francophone (Haïti, Guadeloupe, Martinique, hip hop antillais) diffusée chaque semaine sur l'une des 5 plus puissantes stations radio californiennes (KPFK 90.7 FM). 

Son émission sera placée dans les 40 premières du classement national US 97. En 1997, Jean-Pierre réalise Sweet Micky for Président? , un portrait vidéo de Michel Martelly, l'actuel président de la république d'HaÏti. Ce documentaire fut sélectionné par le festival Vue d'Afrique? de Montréal, le festival cinématographique de Guadeloupe et fut projeté à Paris en avril 2000 au cinéma MK2 dans le cadre du festival Racines Noires.

En 1999, Jean-Pierre Brax quitte les USA et retourne en France. Il conçoit et réalise Célidé Magazine, un magazine mensuel pour le compte de la CFDT. Puis, il se lance à nouveau dans la production audiovisuelle. Il réalise une série de documentaires qui dénoncent l'hypocrisie du système socioéconomique et politique français, une république devenue une médiocratie de castes. Le plus connu d'entre eux a pour titre L'Autre Guerre des Medias. Jean-Pierre viens de terminer le montage de Français Pour Quoi Faire ?, un documentaire qui fait l’état des lieux du mythe républicain confronté à la réalité d’une société française déjà fortement communautarisée. Il a été diffusé par la chaîne de télévision France O en avril 2008.

Après une première carrière audiovisuelle aux Antilles (4 ans) puis aux USA (15 ans),je suis de retour en France depuis l’année 2000.
Devenu rédacteur en chef de Célidé magazine (CFDT), je me suis d'abord adapté au monde de l’entreprise et du syndicalisme. Quand j'ai repris mon activité audiovisuelle, pour réaliser mes documentaires, j'ai enquêté sur le monde des médias (L’Autre Guerre des Médias) ainsi que sur celui de la fonction publique territoriale (Au Service d’Orléans) puis sur les mondes associatif et politique (Français Pourquoi Faire ?). 
J’ai aussi collaboré à la création d'une webtv d’actualité locale associative : asnieresweb.tv 
Je suis donc habitué à faire mon travail de journaliste quelques soient les milieux et les situations. Je maîtrise parfaitement la globalité du processus de production audiovisuelle: conception, interviews, réalisation (je suis cadreur), voix-off et montage (Final Cut Pro). 
Je suis aussi journaliste pigiste pour la presse écrite. 
J’ai une insatiable capacité de travail et un relationnel aiguisé (l’empathie et la curiosité intellectuelle sont les premières qualités d’un bon journaliste). Ma formation universitaire, mes acquis professionnels m’ont doté d’une solide culture générale, d’une réelle aisance dans un grand nombre de domaines ainsi que d’un sens aigu des responsabilités et du travail bien fait.

AUDIOVISUEL: 
Conception, Réalisation, Cadrage, Voix off, montage

Journaliste Reporter d’image. Conception, réalisation, cadrage et montage des reportages pour cette télé locale diffusée sur Internet. 

Le Maître des Ténèbres (Court-métrage).

(Documentaire 52’) Le paysage audiovisuel français du point de vue de ses coulisses.

PRESSE ECRITE: Conception graphique et éditoriale, Réalisation des reportages, interviews et prises de vue photographiques. Supervision du travail de maquette puis d'impression

Articles de fond sur les sujets de société ainsi que l'analyse de l'actualité littéraire qui concernent les populations cible du trimestriel.

Articles de fond sur les sujets de société qui concernent le monde de l'entreprise
Production : Direction nationale du Crédit Mutuel, Paris

Articles et interviews sur des thèmes liés à la conjoncture économique et sociale telle qu'elle est vécue par les salariés d'entreprise
Périodicité et format : mensuel, 28 pages

POUR VOIR MON DERNIER DOCUMENTAIRE : Français Pour Quoi Faire ? www.wafbu-tv.com/page_video_bis.php?code=2004 
Français Pour Quoi Faire ? a pour objet les « minorités visibles » de France métropolitaine. Quelques mois après les émeutes de l’année 2005, un état des lieux me semblait nécessaire. J’en profitais pour faire un inventaire des tactiques alternatives à la violence (ce qu’ils se sentent « obligés de faire ») inventé par les « basanés » de l’Hexagone pour enfin « exister » au sein de la société française.

 
 




#Article 204: Jeannot Hilaire (1048 words)


Jeannot Hilaire (1945-), rele Jano Ilè ann Ayiti, se yon ekriven ak lengwis ayisyen.

Jeannot Hilaire fèt 1e mas 1945, bò Tigwav. Li pran lenstriksyon primè nan Lekòl Frè Tigwav (F.I.C. Ploermel), epi segondè nan Petit Séminaire-Collège Saint Martial nan Pòtoprens, ditan direksyon Pè Sentespri yo. Apre bakaloreya, li antre vin etidye filozofi nan Grand Séminaire Notre-Dame, toujou nan Pòtoprens. An 1968 li vwayaje vin ann Itali, kote li swiv kou lang ak kilti itayen an prive, epi ann ete 1969 nan  nan vil Perugia, Itali. Sa tap pèmèt li pase lisans nan filosofi nan , apre sa antre nan etidye teyoloji jistan pou li te pran yon bachlò degre.

Retounen ann Ayiti nan lane 1971, li rete pase de mwa nan peyi a, epi li repati vin dabò ann Itali, epi kèk tan apre ann Almay (RFA, Repiblik Federal Almay), kote li te vin jwenn posiblite travay, ann atandan mwayen pou li te pran you fòmasyon nan lang ak kilti alman nan yon Goethe Institut München, ki enstale nan lokalite Staufen im Breisgau. Non ti vil sa, nan Baden-Würtemberg nan ansyen RFA, soti asosye avèk lejann Doktè Faust. Se la, dapre latradisyon, pèsonaj literati alman sa a te pou mouri an 1538.

Aprè peryòd sa a, Jeannot HILAIRE tap vin twouve l an Swis nan finisman lane 1974, nan pèspektiv pou li te antreprann yon etid nan syans natirèl. Li kòmanse efektivman, men li pat pou rive lwen nan pouswiv lide sa a. Se konsa li fikse kò li bò Fribou {Fribourg} depi epòk la.

Sikonstans mennen Jeannot Hilaire vin dekouvri yon liv Pwofesè ak Doktè Ulrich Fleischmann te ekri epi pibliye anba tit: Ideologie und Wirklichkeit in der Literatur Haitis, Colloquium Verlag Berlin 1969. Se te tèz doktora l an filozofi nan inivèsite Louis Maximilien nan Munich. Sa te pouse Jeannot HILAIRE vin apwofondi yon refleksyon sou tèm échanj kiltirèl, dyalòg ant kilti, rechèch eleman leksikal mezi kote moun kab jwenn sa pou anrichi pwòp patrimwán pa w. Istorikman, tradiksyon dotyen ekri majè, soti nan yon lang gran notoryete vin nan yon lòt k ap chèche wout li, souvan itil pou kore kèk avansman bò kote sa k pi fèb la. Se nan konsa Jeannot HILAIRE vin déside reyalize tradiksyon liv sáa ki gen gwo valè pou Ayiti, pa an franse, men an kreyòl-ayisyen. Li tap ba l pote tit  {1981}. Yonlòt trouvay se tap : Dr Wolf Donner, ... , epi ankò: Ulrich Fleischmann, ... . Tap gen lòt ankò... 

Nan aktivite Jeannot Hilaire lekriti tap vin pran yon plas pa neglijab: dabò kòm tradiktè, ekriven kreyòl-ayisyen epi kòm anseyan, anfen kòm chèchè nan domèn lang. Sa tap mennen mche vin pibliye: Jeannot Hilaire, . Se yon woman JH te vin ekri epi pibliye an 1986. ,  epi . Mche tap sèvi tou nan ladiplomasi dayiti soti an 1991 pou vin nan 2004, nan kad reprezantasyon peyi a, dabò bòkot Nasyon Zini nan Jenèv {ONU / Genève}, answit bòkot Gouvènman Almay federal nan Bòn {Bonn}, apre sa bòkot Gouvènman Itali ansanmak Oganizasyon Nasyon Zini pou Nouriti ak Agrikilti nan Wòm {FAO / Roma}, anfen bò Jenèv {Genève} ankò.

Depi nan kòkay granmoun li, etan timoun k ap leve, JH te abitwe wè ekri ak enprime an kreyòl dayiti devan je l. Dèfwa papa l, nan tan lib li,  te konn chita pran dokiman sa a yo l li awotvwa pou plezi pa l. Mche te jwenn kontak avèk ekri kreyòl. Sèlman fòmasyon'lentelèk nan lekòl primè JH te pou frekante a, nan kad lizay ledikasyon nasyonal, pat ann afè avèk kreyòl. Ann apre, wazinay ideyolojik JH avèk divès manm ayisyen nan klèje a, sitou Paul Déjean ak William Smarth, epi refòm ki tap vin fèt nan litiji ak kil legliz katolik la, ki louvri baryè bay lang ayisyen pran plas nan enstitisyon an: vwala kichòy ki te pou konte nan refleksyon li te kòmanse mennen sou dosye sáa. Epi, te rete pou l al chèche konnen mezi sa ki te pase nan mouvman kreyòl-ayisyen an avan pou moun te rive nan epòk kote moun ap viv la.

Justin Lhérisson, Félix Morisseau-Leroy epi Jean-Claude Martineau {Koralen} te pou pèmèt JH dekouvri kèk modèl estetik ki mitonnen nan soubasman lang nasyonal Peyi Dayiti a. Pami piblikasyon ki te fèt nan lang peyi a, gen de (2) non pou signale: Bon Nouvèl, ki dwe gen pase senkant an depi lap sikile, edisyon apre edisyon, nan kanpagn peyi a yo. Pou JH se yon moniman ki pou konte nan patrimwán kiltirèl Ayiti. Epi te gen Sèl, jounal ayisyen aletranje, ki te parèt kèk ane diran, nan dyasporá a, epi li disparèt. Refòm minis Bernard la nan Ledikasyon Nasyonal vè 1976 epi desizyon Paleman Dayiti  an 1979 pou ofisylize yon sistem grafi bay lang nasyonal la: vwala de (2) etap enpòtan otanke ankouranjan.

Eleman sa a yo kab konte nan bakòp Jeannot Hilaire ak nan sansiblizasyon l jiska angaje tèt li nan yon mouvman li leve jwenn, men ki rive nan yon faz ki mande elaji lizay enstriman li reprezante a. Nesesite mande pou kreye sityasyon mete lang la, founi ekri oswa devlope tèminoloji langay toutkalite, pou li kab jwe wòl lang nasyonal li a san kite limit ideyolojik vin ba l baryè.

Lè mche vin deside ekri an kreyòl, li tap vin mezire jou apre jou nesesite yon fòmasyon alabaz. Se pat tèlman dèyè grafi a pwoblèm lan te ret maske, men nan chapant fraz yo, nan separasyon eleman fraz yo, nan entegrasyon konsèp ki pat abitwe sèvi nan langay bò lari, bò mache, nan tout aktivite bò andeyò nan plenn tankou nan mòn, nan kreyolize mo etranje san bay finès lang lan pote louk. Panse an kreyòl sou dotyen sijè ki pote mak abstraksyon soti difisil. Pa gen rezon pou moun di, w ap boule pou fè kreyòl dayiti vin antre nan domèn lekriti, si pou pa louvri pòt tout domèn lakonesans ba l antre.

Kreyòl dayiti se yon pòtchay kiltirèl pou pèp Ayisyen, yon zouti ki dwe sèvi bezwen primè, tankou ekzijans lafinès, lestetik, labstraksyon jisnan wo nivo. Kreyòl dayiti mande dyaloge tou ak lòt kilti, anpil lòt kilti. Se pa travay yonsèl moun, se travay yon pèp, yon aktivite pèmanan jenerasyon apre jenerasyon.

... epi divès lòt ekri ki pa jwenn antre nan konsiderasyon pou lis sa.




#Article 205: Jerry Tardieu (325 words)


Jerry Tardieu se yon ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan Karayib an.

Prezidan Asosyasyon an Ansyen nan Gradye Inivèsite Harvard nan Ayiti, ansyen Vis-prezidan nan pyès chanm ki pou Kòmès ak Endistri (CCIH), ansyen Prezidan an Konsèy la pou Ekonomik ak Devlopman Sosyal (CDES). Jerry Tardieu se yon otè, yon antreprenè, biznis ak kominote lidè siksè lou patisipe nan lavi ekonomik, sosyal, akademik ak politik nan peyi natif natal li an Ayiti.
Gwo abilite li nan mond lan nan biznis ak inivèsite, konpetans li nan tou de sektè prive ak piblik kontribye nan Mesye Tardieu te regilyèman konsilte nan devlopman patenarya enstitisyonèl ki enplike leta ayisyen ak sektè prive a. Pandan karyè pwofesyonèl l yo, Tardieu te CEO nan anpil konpayi ayisyen komanse nan sektè konstriksyon, byen imobilye. Pandan ane 2000 yo, kòm prezidan nan CCIH a, Tardieu reprezante sektè prive a nan anpil misyon varye reyini kap pran desizyon piblik ak prive. Akote de aktivite li nan jaden biznis, Tardieu ki enplike nan kominote li nan Kap - Kolektif Abitan Petyonvil , yon strikti sosyete sivil angaje nan devlopman kominotè nan komin Petyonvil.

Tardieu se yon oratè regilye nan inivèsite ayisyen ak etranje sou plizyè sijè nan enterè ki kouvri pa piblikasyon li oswa atik. Konsantre a nan diskou l ', li ekri Gravity alantou lide a nan devlopman ak modènizasyon nan Ayiti. An 2006 li te pibliye Ayiti: L'Avenir en figi, Un ese yon siksè. Nan 2014, investir et s'investir en Haïti, un acte de foi , ki ranpòte lavant nan Ayiti ak dyaspora a. An 2009, gras ak baz konesans li nan defi yo ki gen rapò ak devlopman ak modènizasyon, Tardieu te chwazi kòm yon manm nan Komisyon an Prezidansyèl gen pou manda fòmile pwopozisyon a amande lwa a manman nan Konstitisyon an nan Ayiti. Kòm yon senbòl nan kontribisyon li nan Ayiti, Tardieu resevwa anpil ak remakab prim ak meday rekonesans aletranje e an Ayiti.




#Article 206: Jocelyne Trouillot (145 words)


Marie Jocelyne Trouillot-Lévy, rele Jocelyne Trouillot, ki fèt 21 avril 1948, se yon fanm ekriven ayisyen. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan Karayib la.
Se yon metrès lekol, editris ak diwektris inivèsite karayib nan Pòtoprens.

Jocelyne Trouillot se yon metrès lekòl, editris ak rektè inivèsite karayib nan Pòtoprens. Se yon manm Akademi Kreyòl Ayisyen.
Li pibliye sou lòt sedonim tou. Li se yon espesyalis nan edikasyon.

Jocelyne Trouillot fèt nan Pòtoprens an 1948. Li se pitit fi Ernest Trouillot ak Anne-Marie Morisset, de (2) entelektyèl nwa nan Pòtoprens. Li se sè ekriven ak powèt Lyonel Trouillot, antwopològ ak istoryen Michel-Rolph Trouillot ak womansyè ak fanm ekriven Évelyne Trouillot.

Plis pase 20 liv istwa pou timoun, plis pase 5 liv pedagoji ak sikoloji. Men kèk tit : Gougou, 
Gougou pe dlo, Gougou pe chyen, Sekre Fifi, Jennjan Kontan, Jennjan pwop, Jennjan debyen. 




#Article 207: Leslie Desmangles (304 words)


Leslie Desmangles, ki fèt 28 septanm 1941 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon ekriven ayisyen. 

Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan Karayib an.

Leslie G. Desmangles fèt Pòtoprens (Ayiti) 28 septanm 1941. Li se yon ekriven ayisyen ki ekri an angle. Li te edike nan Kanada (Feller Collegiate Institute 1956-1960), nan Etazini (Eastern University 1960-1964). Nan lane 1975 li resevwa doktora li Temple University Filadelfi nan antwopoloji de relijyon avèk yon konsantrasyon nan relijyon Karayib e Afrik. 

Li ekri yon liv rele Faces of the Gods: Vodou and Roman Catholicism in Haiti ki te pibliye pa The University of North Carolina Press. Liv sa te genyen pri òganizasyon Choice. Òganizasyon sa te deziyen liv la kòm pi bon liv akademik pou lane 1994. Li ko-edite yon volim ke rele Haiti in the Global Context (1995), e li te sevi kòm edite asosye pou yon liv ki rele Encyclopedia of African and African American Religions, ki te pibliye pa Routledge Press (2003). Liv sa te genyen yon pri de Choice kòm meyè liv referans pou lane 2003. Li ekri anpil lòt atik nan revi syantifik anlè Vodou an Ayiti. Desmangles pwofesè nan Trinity College, Hartfod Connecticut. Li te premye prezidan Asosyasyon Etid ayisyen ak sevi kòm yon manm fondatè asosyasyon sa. An 2007 li te resevwa gran onè de Asosyasyon de Antwopoloji Amerikèn (AAA) pou travay li e pou kontribisyion li nan etid relijyon nan Karayib la. Li se yon pèsonaj ki parèt nan anpil pwogram televizyon ak radyo e li pale de Ayiti avèk relijyon nan tout peyi Karayib yo. Li parèt nan NBC, CBS, ABC, PBS e nan yon pwogram ki rele Dateline. Li kolabore avèk lòt moun pou pwodui anpil dokimantè sou Ayiti. Nan dokimantè sa yo genyen twa avèk televizyon A  E, Discovery Channel e Vision Television, Kanada.

 




#Article 208: Marc Bazin (257 words)


Marc Louis Bazin, ki fèt 6 mas 1932 nan vil Sen Mak (Ayiti) ak ki mouri 16 jen 2010 nan vil Pòtoprens (Ayiti), se te yon politisyen ayisyen.

Li te chèf pati politik. Li tap travay pou Nasyonzini. Li te minis sou prezidan Jean-Claude Duvalier. Li te prezidan pou yon ti tan nan peyi Ayiti. Li te yon ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen Karayib an.

Marc Bazin te yon wo fonksyonè Bank Mondyal.

Li te Minis Finans sou Prezidan Jean-Claude Duvalier.

Li te chèf yon pati ki te rele Mouvement pour l'Instauration de la Démocratie en Haïti (MIDH).

Administrasyon prezidan Georges W. Bush ak boujwazi ayisyèn t'ap sipote pou li te ka vin prezidan pou envèstisè etranje te ka entèrese nan Ayiti e pou nou te ka genyen eleksyon lib e libè nan lane 1990 aprè peryòd diktati a. Men aprè eleksyon an, li fè sèlman 14% vwa e advèsè li Jean-Bertrand Aristide te fè 67% vwa yo. Nan epòk sila, Aristide te trè popilè, men sòlda sou zòd Raoul Cédras mennen yon koudeta dèyè prezidan Aristide 30 septanm 1991.

Nan dat 4 jen 1992, Lame a mete Marc Bazin premye minis interimè.

Nan dat 15 jen 1993, li demisyone.

Aprè sa Bazin pral fè anpil tan san patisipe nan politik. Men aprè Presidan Aristide retounen prezidan nan lane 2001, li eli li Minis Planifikasyon.

Nan lane 2006, Marc Bazin patisipe nan eleksyon pou prezidans peyi a, men li fè sèlman 0.68% vwa yo sou 35 kandida e René Préval eli prezidan.

 




#Article 209: Martha Jean-Claude (221 words)


Martha Jean-Claude, ki fèt 21 mas 1919 nan Pòtoprens (Ayiti) epi ki mouri 14 novanm 2001 nan La Avàn (Kiba), se yon fanm ekriven, militant, chantèz ak konpozitris ayisyèn. 

Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan Karayib an.
Li kòmanse chante nan koral la nan katedral la Pòtoprens. Li aprann chante vodou ak repètwa kreyòl la. Nan lane 1942 li chante nan dyo ak chantèz a Emérante de Pradines.
Pita li vin chantè ki pi popilè nan peyi a. 

An 1956, rejim Kolonèl Magloire a vle mete nan prizon mari li, yon militan kominis, paske li te bati lojman sosyal san otorizasyon.
Li chape al Kiba. Li rejwenn mari li aprè senk (5) mwa nan prizon. Nan Kiba li anrejistre premye albòm li epi li vin zanmi avèk Celia Cruz. Lè Fidel Castro vini sou pouvwa a nan Kiba, Martha Jean-Claude vin anbasadris pou rezistans ayisyèn an. Li se yon modèl pou plizyè jenerasyon chantèz ayisyèn tankou Toto Bissainthe ak Emeline Michel.

Nan lane 1991, senk (5) ane aprè fen pouvwa Duvalier, yon festival te òganize avèk jèn mizisyen nan mouvman an mizik rasin nan estad Sylvio-Cator nan Pòtoprens pou li retounen aprè trant-senk (35) ane. Nan lane 1995 li chante nan estad sa a avèk Celia Cruz ak Emérante de Pradines.

Li mouri nan lopital nan Kiba.




#Article 210: Maurice Cadet (213 words)


Maurice Cadet, ki fèt 19 jen 1933 nan Jakmèl (Ayiti), se yon ekriven, powèt, nouvelis ak womansye ayisyen. 

Maurice Cadet se otè plisyè rekèy pwezi. 
Li te yon ansèyan nan literati nan lekòl dezyèm lan (1967-1995). Anvan li rive nan Kebèk, li te anseye nan Pòtoprens ak Jakmèl, menm jan tou nan Zayi. Maurice Cadet viv nan Alma nan Lac-Saint-Jean depi 1967.

Li te pase nan plis klere nan tan li nan Kanada. 

Plis de kenz tit pibliye nan Kebèk, pami Turbulence, Haute dissidence, L’Illusoire éternité de l’été, Soleil levé, Tambour battant. Fanm, idantite ak lanmou se prensipal tèm li.
Ondes vagabondes se 5yèm tit li pibliye nan edisyon Écrits des Forges.

Ansèyan nan klas ekstèn klasik Alma a ak nan kolèj Lac-Saint-Jean nan 1967 a 1971, li te pwofesè literati ak kreyasyon literè nan Cégep d'Alma soti nan 1971 rive 1995. Li responsab tou pou kowòdinasyon depatman an nan kolèj Alma pandan plizyè ane ak vis-prezidan Inyon Pwofesè yo nan Cégep d'Alma.

Li te pibliye nan plizyè jounal, pami Focus, Résistances, Estuaire, Brèves littéraires, Ruptures, ak l'International Poetry Review (Etazini). Li se kounye a yon ekriven plen tan.

Maurice Cadet se manm PEN Club Monreyal ak Inyon ekriven kebekwa (PEN Club de Montréal et de l'Union des écrivaines et des écrivains québécois).

 




#Article 211: Patrick Sylvain (138 words)


 se yon ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan karayib an.

 

Patrick Sylvain se yon powèt, ekriven, tradiktè, ak inivèsitè. Li etidye lang nan Sant Inivèsite Brown. Li anseye tankou konferansye nan Harvard, Rhode Island School of Design (RISD), ak inivèsite Tufts. Li travay nan domèn antwopoloji nan Inivèsite Massachusetts nan Boston. Li pibliye atik nan plizyè antoloji, jounal inivèsitè, liv ak revi kòm : African American Review, Agni, 'American Poetry Review, Callaloo, Caribbean Writers, Dirty Chai, Ploughshares, SX Salon, Haiti Noir, International Journal of Language and Literature, The Journal of Haitian Studies, The New West Indian Guide, Revista: Harvard Review of Latin America, Massachusetts Review', Human Architecture: A Sociology Journal, Poets for Haiti, Fixing Haiti and Beyond, The Butterfly's Way, Tectonic Shifts, The Best of Beacon Press, The Oxford Book of Caribbean Verse.




#Article 212: Beaudelaine Pierre (159 words)


Beaudelaine Pierre se yon ekriven jounalis ki travay nan domèn kominikasyon sosyal, relasyon fanm ak gason, ak pwoblèm lang. Li travay sitou omwayen piblikasyon, konferans ak envitasyon nan medya.

Beaudelaine Pierre fèt nan lane 1977 nan Sen Michel De Latalay, nan depatman latibonit.

Nan lane 1986, apre mouvman politik pou ranvèse gouvènman Jean-Claude Duvalier a, Beaudelaine Pierre rantre Pòtoprens ak fanmi li, kote li fin etid klasik li. Apre li fin fè filozofi, Beaudelaine rantre nan Fakilte Syans Moun yo(Inivèsite Leta Dayiti), kote li kouwone etid li nan disiplis Kominikasyon Sosyal avèk yon memwa li redije an kreyol. Nan memwa sa a , Beaudelaine Pierre poze pwoblèm rapo ki genyen nan jan yo itilize lang kreyol ak lang franse an Ayiti. Se te yon travay ki ranpote anpil siksè e ki louvri chemen pou anpil lot etidyan nan Inivesite Leta Dayiti chwazi fè travay rechèch yo nan lang yo pito.

Men titi kèk piblikasyon ak travay Beaudelaine Pierre :




#Article 213: Pierre Enocque Francois (197 words)


 se yon ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan karayib an.

Pierre Enocque Francois fèt an Ayiti nan lokalite Bompas nan komin Tiburon nan lane 1967. Etan done pa te gen lekol nan lokalite sa a; li fè etid primè li nan komin Lèzanglè ki pa te gen lekol segondè nan epok sa a. Apre klas sètifika, paran li oblije mete l nan lekol Stella Maris ki nan vil Potapiman: Kom pat gen pi gwo klas aprè katriyèm segondè epi kom li te vle kontinye lekol toujou; paran li te pèmèt li kontinye etid klasik li nan vil Okay ki se chèflye depatman Sid nan peyi Dayiti: Après klas reto; Pierre Enocque Francois te deside etidye lekol nomal enstititè pou li ka vin pzofesè lekol : Après li fin pase 3 zan nan Lekol nomal Okay; li te komanse anseye nan plizyè lekol nan depatman Sid la: Toutswit aprè li te vin direkté lekol ki gen plis pase 350 elèv: Aprè 3 zan kom direktè lekol; Pierre Enocque vin pran yon fomasyon pou li vin sipèvizè pedagojik lekol ki nan rezo lekol prive pwotestan ki nan depatman Sid la (plis pase 350 lekol):

 




#Article 214: Raoul Peck (397 words)


Raoul Peck, ki fèt nan lane 1953 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon sineyas, pwodiktè, senaris ak ekriven ayisyen.  

Li te minis kilti Ayiti (1995-1997).

An janvye 2017, li te resevwa yon nominasyon pou yon Oska nan kategori pi bon dokimantè pou fim li I Am Not Your Negro.  

A laj 8 an, Peck ki te fèt annAyiti e ki gen de ti frè te sove kite peyi a poutèt diktati lè Duvalier. Li te al jwenn papal nan Kinshasa, kapital peyi Okongo (DRC). Papa li, Hebert B. Peck, te yon agwonòm ki te travay pou NazyonZini ak UNESCO e ki vin pran yon djòb nan peyi Kongo kòm pwofesè agrikilti ansanm ak anpil pwofesyonèl Ayisyen ke gouvènman Kongo te envite pou yo te ka ranplase fansyen fonktsyonè Bèlj. Manman li Giselle te tounen yon asistan ak sekretè pou divès mè Kinshasa pandan plizyè lane.  Fanmi an fin pa viv Okongo pandan 24 an.

Peck te pase lekòl nan Repiblik Demokratik Okongo (Kinshasa), Ozetazini (Brooklyn), ak nan Lafrans (Orleans), kote li te pran yon bakaloreya.  Apre sa li  etidye jeni endistriyèl ak ekonomi nan Inivesite Humboldt nan vil Bèlen annAlmay. Li fè yon lane  ap travay kòm yon chofè taksi nan Nouyòk pandan lap tann pou wè sil te ka jwen yon pòs nan NasyonZini. Men pòs la pa janm vini.  Apre sa li vin travay  kòm ounalis ak fotograf (1980-85). Ansuit ankò an 1988 li te resevwa on diplom sineas Akademi Alman pou Fim ak Televizyon nan Bèlen (DFFB) nan vil Bèlen Wès.

An 1986 Peck  vin kreye konpayi pwodiksyon fim Velvet Fim ann Almay. Konpayi an vin pwodui oswa ko-pwodui tout dokimantè'l  ak fim li yo.

Okòmansman Peck te fè dokimantè, anvan li pase nan fè fim ak aktè.  L' Homme sur les quais (1993) te premye fim Ayisyen ki te soti nan sine teyat nan Peyi Etazni. Li te yonn non film ki te seleksyone nan  Festival Film Cannes  la an 1993.

Li se Prezidan La Fémis, Akademi fim gouvènman franse a, depi 2010. 

Nan 2012, yo te nonmen li kòm yon manm nan Jiri  pou Konpetisyon Prensipal la nan Festival Cannes 2012 la.

Li te genyen pri pi Bon Dokimantè a nan Festival Fim Trinidad ak Tobago  an 2013 pou fim li Asistans Fatal.

Sègman bèlj pou tounaj film li Le Jeune Karl Marx (Jèn Karl Marx) te fini nan mwa oktòb 2015. Se yon fim sou amitye ant Karl Marx ak Friedrich Engels, otè Manifès Kominis la, pandan yo te jèn.

 

 




#Article 215: Raymond Relouzat (123 words)


Raymond Relouzat, ki fèt 3 fevriye 1939 nan Lorrain nan Matinik (Frans) epi ki mouri an 2009, se yon ekriven franse.

Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan karayib an.

Raymond Relouzat te fèt 3 fevriye 1939 nan Lorrain nan Matinik (Frans). Li te pwofesè agreje gramè nan Inivèsite Antiy ak Gwyàn. 
Li te konsèye kiltirèl prezidan Senegal, Léopold Sédar Sanghor, ant 1975 ak 1977.

Li travay sou lang men tou ekri liv pou timoun kòm Sonson et le volcan.

Li piblye plizyè esè, pami Tradition orale et imaginaire créole, li sòti premye woman li rele Le sang des ashantis nan lane 1998.

Li te angaje nan politik e li te siyen Appel des 74. Li te manm Objectif 74.




#Article 216: Robert Malval (102 words)


Robert Malval, ki fèt 11 jen 1943 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon lòm dafè, ansyen Premye minis Ayiti (1993-1994). 

Li nome Premye Minis pa prezidan Jean-Bertrand Aristide ak palman an ratifye nominasyon sa a 23 out 1993. Li nome pa yon dekrè ki gen dat 27 out 1993. Enstalasyon li te pran plas nan anbasad lokal la nan Ayiti nan Wachintòn Etazini

Li demisyone pa lèt ki adrese Prezidan Repiblik la, Jean-Bertrand Aristide jou 16 novanm 1993.

Daprè rezolisyon Sena a ki gen dat 4 oktòb 1994, li demisyone gouvènman an pou li pran kontwòl eta a anba prezidans lan Émile Jonassaint.

 




#Article 217: Sophia Désir (387 words)


Sophia Désir, ki fèt 21 janvye 1969 se yon fanm ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan Karayib an.

Sophia Désir fèt an Ayiti 21 janvye 1969. Li grandi Okay, nan depatman Sid, nan Ayiti. Li fèt etid primè ak segondè nan lekòl kongregasyonis. Li ekri premye fèyton radyo li Pile ou face, lè li te fè etid segondè. Nan Pòtoprens, li te enskri nan Kominikasyon nan Fakilte Syans Imèn. 

Nan lane 1992, li kòmanse yon karyè nan radyo a. Pandan de (2) zan li prezante bilten nouvèl nan Tropic FM kote li te anime pwogram varyete, La jungle tropicale, avèk Master Dji.

Nan lane 1994, li jwenn Radio Métropole. Li travay avèk Clarens Renois, Rotchild Francois Junior, Bob Lemoine, Gilbert Fombrun, Kesner Pharel. Pandan karyè li nan radyo, li prezante pwogram istorik kòm Le passé au présent ak Les célébrités de l'histoire sou Radio Métropole.
Li reyalize yon fèyton radyo VIP (Vanité Intrigues Passions) ki te pase sou lezond Radio Metropole ant 2001 e 2005.

Etwal radyo, televizyon ak sinema kòm Smoye Noisy, Reginald Lubin, Clarens Renois, Jo Damas, Farah Ménard, Alessandra Lemoine, Mario Viau, Sandra Lobir, Nadine Stephenson jwe nan fèyton sa a. 

Li se yon jounalis epi li se ekriven tou. 

Li deja pibliye plizyè liv : Une voix dans la nuit, Le meilleur vient parfois du pire, Au bout des errances. Li ekri tou 2 senaryo fim : VIP (Vanité Intrigues Passions) ak Minui e li jwe ladan yo tou. Li te Martine Delarue nan VIP.

Nan paralèl avèk karyè li sou radyo a ak piblikasyon li yo, Sophia Désir travay nan Òganizasyon ONG ak nan piblisite. 
Ant 1993 ak 1996, li se Responsab pwogram Edikasyon Sivik ak Asistans Legal nan CPFO (Centre de Promotion des Femmes Ouvrières). 
Ant 1996 ak 2000, li travay tankou chèf piblisite nan PubliGestion, yon ajans piblisite ak  maketing. Epi nan lane 2000, avèk kèk patnè, li lanse Pluralis, yon ajans miltisèvis ki pwopoze sitou sèvis Kominikasyon, òganizasyon evènman ak de vwayaj.

Nan lane 2005, li ale viv nan Kanada. Sophia Désir travay tou tankou pwofesè nan lang franse nan Monreyal.
Aprè sèt an nan Kanada, li deplase nan Meksik avan rete definitivman nan Kanada. Pita li travay nan yon antrepriz prive tankou asistant administratif. Li viv nan Ottawa avèk Sabrina, pitit fi li.

 




#Article 218: Wiener Kerns Fleurimond (776 words)


 se yon ekriven. Li ekri liv konsène Ayiti oubyen kreyòl ayisyen oubyen nan karayib an.

Wiener Kerns Fleurimond est né en 1958 à Hinche en Haïti. Un doute plane aujourd’hui sur sa nationalité, étant donné qu’il a vécu trente ans en France où il a travaillé pour l’administration et les institutions françaises. Mais  on sait qu’il a grandi dans les villes des Cayes, au sud d'Haïti et à Port-au-Prince, la capitale. Il a fait ses études primaires aux Cayes et obtint son baccalauréat à Port-Au-Prince, Lycée Pétion (1977). La même année, il est parti en France pour ses études supérieures aux universités de Normandie et de Paris. Il a étudié la science de Communication, la science politique et l'histoire des Relations internationales. 
Ensuite il s'est spécialisé en politique d'aménagement du territoire, de la décentralisation et du développement local. Journaliste politique, éditorialiste et directeur de presse, WKF est un boulimique de travail. Il a été pendant vingt ans (1988-2008) Cadre Permanent au Parti socialiste français dans le département des Fédérations, Elections et adhésions. Depuis l'année 2008, il avait décidé de retourner vivre définitivement en Haïti. Selon quelques informations relayées par la plupart de ses amis de la diaspora et d’Haïti, il serait intéressé à devenir maire de la ville des Cayes où il habite avec sa femme, une jeune agronome diplômée des universités, Notre Dame d’Haïti et de Bordeaux et travaillant pour une organisation de développement local aux Cayes. 
Connu et très populaire au sein de la communauté haïtienne de France, il serait soutenu et encouragé par ses anciens amis de Paris pour briguer dans le cadre de la décentralisation une Mairie quelconque mais en province. Wiener Kerns Fleurimond a été éditorialiste à la radio à Paris, et continue d’analyser la politique haïtienne et internationale pour des journaux français et haïtiens. Écrivain, WKF a plusieurs ouvrages dans sa bibliographie. Entre autres, «  La Communauté haïtienne de France dix ans Histoire », « Haïti, 1804-2004 Le bicentenaire d’une Révolution oubliée » « Lettres ouvertes à Dessalines », « De la Communauté Internationale, Rôle et influence dans la transition démocratique haïtienne » sorti en juin 2008 et le tout dernier, Haïti de la Crise à l'Occupation, Histoire d'un Chaos paru en 3 Tomes en 2009 et 2011. Tous ces ouvrages ont été publiés à Paris. 

PS :Si vous avez d’autres informations et des modifications,  n’hésitez pas à les apporter à cette bio incomplète  pour laquelle WKF n’a pas été contacté.

Wiener Kerns Fleurimond est né le 14 mars 1958 à Hinche en Haïti. Un doute plane aujourd’hui sur sa nationalité, étant donné qu’il a vécu trente ans en France où il a travaillé pour l’administration et les institutions françaises. Mais  on sait qu’il a grandi dans les villes des Cayes, au sud d'Haïti et à Port-au-Prince, la capitale. Il a fait ses études primaires aux Cayes et obtint son baccalauréat à Port-Au-Prince, Lycée Pétion (1977). La même année, il est parti en France pour ses études supérieures aux universités de Normandie et de Paris. Il a étudié la science de Communication, la science politique et l'histoire des Relations internationales. 
Ensuite il s'est spécialisé en politique d'aménagement du territoire, de la décentralisation et du développement local. Journaliste politique, éditorialiste et directeur de presse, WKF est un boulimique de travail. Il a été pendant vingt ans (1988-2008) Cadre Permanent au Parti socialiste français dans le département des Fédérations, Elections et adhésions. Depuis l'année 2008, il avait décidé de retourner vivre définitivement en Haïti. Selon quelques informations relayées par la plupart de ses amis de la diaspora et d’Haïti, il serait intéressé à devenir maire de la ville des Cayes où il habite avec sa femme, une jeune agronome diplômée des universités, Notre Dame d’Haïti et de Bordeaux et travaillant pour une organisation de développement local aux Cayes. 
Connu et très populaire au sein de la communauté haïtienne de France, il serait soutenu et encouragé par ses anciens amis de Paris pour briguer dans le cadre de la décentralisation une Mairie quelconque mais en province. Wiener Kerns Fleurimond a été éditorialiste à la radio à Paris, et continue d’analyser la politique haïtienne et internationale pour des journaux français et haïtiens. Écrivain, WKF a plusieurs ouvrages dans sa bibliographie. Entre autres, «  La Communauté haïtienne de France dix ans d'Histoire », « Haïti, 1804-2004 Le bicentenaire d’une Révolution oublié » « Lettres ouvertes à Dessalines », « De la Communauté Internationale, Rôle et influence dans la transition démocratique haïtienne » sorti en juin 2008 et le tout dernier, Haïti de la Crise à l'Occupation, Histoire d'un Chaos paru en 3 Tomes en 2009 et 2011. Tous ces ouvrages ont été publiés à Paris.

 




#Article 219: Yves Antoine (132 words)


Yves Antoine se yon ekriven ayisyen.

Ekriven ayisyen Yves Antoine fèt Pòtoprens nan lane 1941. 

Li pibliye plis ke yon dizèn ouvraj, nan kilès yo nap twouve :

Li se Doktè nan literati (Docteur ès lettres) nan inivèsite Ottawa, il a reu en 1999, le prix Carter G. Woodson du Conseil interculturel de 1'Outaouais ( Gatineau, Quebec, Canada). En 2006, Yves Antoine etait invite par le Conseil regional de Martinique ou il donnait toute une serie de conferences sur les savants et inventeurs noirs. II fut recu par Aime Cesaire qui, dans son celebre recueil, Cahier d'un retour au pays natal, lui a adresse la dedicace suivante : 

Au poete 
A 1'Haitien 
C'est-a-dire au frere 
Qui par sa conduite et son oeuvre 
Nous aide a batir 
Les Antilles de nos reves: 
Fraternellement» 




#Article 220: Jacques-Stephen Alexis (1157 words)


Jacques-Stephen Alexis, ki te fèt 22 avril 1922 nan Gonayiv epi ki mouri nan mwa avril 1961 nan nò Ayiti, se yon ekriven, politisyen ak doktè ayisyen. 

Li distenge tèt li pa rezistans li nan diktati a nan François Duvalier, pa travay woman, osi byen ke pou definisyon inovatè li yo nan yon reyalis bèl bagay espesifik nan literati a nan Karayib la.

Li se desandan papa endepandans Ayiti a Jean-Jacques Dessalines ak ti gason yon diplomat, jounalis ak womansye, Stephen Alexis, ki ekri Nègre masqué (1933).
Papa li te rele nan ane 1920 yo nan anbasad Ayiti a nan Pari (pita nan Sosyete Nasyon anvan Anbasad nan Lond), kote Jacques etidye nan Kolèj Stanislas nan Pari.

Retounen an Ayiti nan ane 1930 yo, li te kontinye fòmasyon li nan Kolèj Frè Enstriksyon Kretyèn Saint-Louis-de-Gonzague nan Pòtoprens. Aprè li fin ranpli etid segondè li yo, li te kòmanse etid inivèsitè nan fakilte medsin nan Pòtoprens.

li grandi nan yon anviwònman kote diskisyon atistik ak deba politik okipe yon plas santral. Li te kòmanse ekri e depi laj 18 an antre nan literati pa yon esè trè remake sou powèt ayisyen an Hamilton Garoute.
Nan fen etid li yo li te angaje nan yon karyè literè ak kolabore ak anpil magazin, ki gen ladan Cahiers d'Haïti a epi, dirije Le Caducée. Li rankontre Jacques Roumain, ki ekri woman an klasik Gouverneurs de la Rosée, ak gwo powèt la kiben an Nicolas Guillen nan lane 1942.

Li te fonde La Ruche, yon jounal opozisyon ak zam batay nan Revolisyon an 1946 (li se yon lidè etidyan an Ayiti), ki kowenside avèk vizit la memorab pa André Breton ak abouti nan fen gouvènman Prezidan Lescot. Soti nan prizon, li gen diplòm li nan doktè nan medsin ak fòse nan egzil, li kite pou Pari.

Nan Pari, li te espesyalize nan newoloji nan Lopital  Necker la / Timoun malad la e marye avèk Françoise Montes nan lane 1949. Pitit fi li Florence te fèt nan mwa mas 1951. Se la li te kòmanse ekri premye li yo ak pi popilè woman : Compère Général Soleil.

Sou nivo politik la li angaje nan yon dyalòg  avèk diferan pati yo ak figi kominis : nan peyi Lachin, Ewòp lès ak Risi, nan Jenès kominis la ak Federasyon an Pari nan PCF la. 

Sou nivo literè a, li rankontre Louis Aragon (ki pral anonse disparisyon li nan Les Lettres françaises an 1962), avèk ekriven yo nan Negritid Aimé Césaire ak Léopold Sédar Senghor, Afriken-Ameriken Richard Wright ak ekriven Amerik Latin.

Premye woman li a, trè remake, te pibliye an 1955 pa Gaston Gallimard ak touprè Pri Goncourt : Compère Général Soleil rete jodi a yon gwo travay woman, esansyèl nan tout apwòch nan literati ayisyèn an ak nan fiksyon Karayib pwodiksyon an franse, tankou nan lang angle oswa panyòl.

An 1956, li te patisipe nan premye Kongrè ekriven ak atis nwa yo te rasanble nan gwo amphithéâtre de la Sorbonne (anfiteyat la Sorbonne) sou inisyativ Alioune Diop ak Présence Africaine, kote li te devlope, sou non atis ak entèlektyèl ayisyen yo, yon kontribisyon ki te rele Du réalisme merveilleux des Haïtiens ki selèb. Li te ouvètman opoze rejim diktatoryal François Duvalier.

Lòt kontribisyon enpòtan nan literati Karayib la pral woman Les Arbres musiciens an 1957 epi L'Espace d'une cillement nan lane 1959, pibliye pa edisyon Gallimard. L'Espace d'un Cillement prezante yon ti jennès nan katye Kafou nan Pòtoprens : Nina Estrellita. Nan sansasyon Bar la, li rankontre El Caucho mekanisyen ak sendikalis nan orijin kibèn ki ale nan Karayib la epi ki rive an Ayiti. De (2) karaktè yo pral piti a piti revele youn ak lòt, premye pa devan je, tande, pran sant, manyen epi finalman gou. Dekouvèt sa a pa senk (5) sans yo - ak memwa yo - enstale nan vire yon klima nan tandrès, kè kontan an pasyone, konfwontasyon ak tansyon te pote nan atmosfè a trajik nan Semèn Sent la ak dezod a kanaval rara, kanaval peyizan nan fobou nan Pòtoprens. Yon woman ki louvri yon sik nan Reyalis Sosyal nan travay pa fini Alexis.

Nan dènye liv li a, ki te pibliye an 1960, yon rekèy kont ki rele Romancero aux étoiles, li te re-envesti de (2) figi titelè tradisyon oral ayisyèn ki te eritye nan Afrik lwès : Bouqui ak Malice, epi nan Dit de la Fleur d'Or tradisyon an pre-kolonbyèn gras a pi popilè Rèn Anacaona a, kasik ak fanm powèt amerindyèn ki te reziste jouk lanmò nan konkèt la panyòl, ak fòje plizyè fab modèn ki anrichi mond lan nan Mèveyè Ayisyen, chire pa vwa a fache ak byenvèyan nan Vye Van Karayib an.
Li se tou otè a nan Etoile abshinte2, yon zèv pibliye aprè lanmò pa edisyon Zulma. An 1959, li te ekri Manifeste de la Seconde Indépendance epi li te ko-fondatè Parti d'Entente Populaire (PEP), pati inyon ak opozisyon kont diktatè Divalye.

An 1961, li te ale nan Moskou al kontre reprezantan ki nan pati yo kominis nan 81 peyi yo, yo nan lòd yo ranmase sipò entènasyonal pou rezistans a nan rejim Papa Dok lan, ak ko-siyen Deklarasyon an nan 81 sou non kominis ayisyen an. Nan menm ane an, li te resevwa nan Beijing pa Mao Tse Toung, ki te salye entèlijans pwisan li ak yon tèt politik.

Te debake klandestinman nan mwa avril 1961 sou kòt la nòdwès an Ayiti, touprè Mole Saint-Nicolas kote Kristòf Kolon tèt li te ateri nan peyi Etazini an nan mwa desanm 1492. Li trayi, tann kèk milisyen sou bò nan plaj la nan Bombardopolis, nan yon kote yo rele Chansolme. Aterisaj li yo swiv yon kèk jou sa yo ki an 1400 mèsenè te bay lòd pa Dwight Eisenhower nan Baie des Cochons, nan sidès nan La Avàn (Kiba), ki pral presipite rejim kiben an nan blòk la Inyon Sovyetik.

Nan kè a nan yon faz feròs nan konfwontasyon ame lès / lwès   ak nan yon zòn nan ajitasyon segondè nan lagè a frèt, imedyatman te kaptire, li revele idantite vrè li yo. Li se pwobableman egzekite ak antere sou plas la avèk konpayon li Charles Adrien George, Guy Béliard, Hubert Dupuis-Nouillé ak Max Monroe.

Jacques Stéphen Alexis te pi wo pase tout yon imanis fèvan, yon rezidan ak militan ki fòtman enplike nan deba sosyal, ayestetik, politik ak antikolonyal de tan li. Li rete yon gwo ekriven nan literati Karayib ak ayisyèn, toujou ap anseye ak etidye nan Inivèsite a an Frans, nan Afrik frankofòn ak nan Etazini. Travay li, tradui nan ven (20) lang, santral nan literati Karayib la nan ventyèm syèk la, se regilyèman reenprime pa edisyon yo Gallimard nan koleksyon pòch « L'Imaginaire ».

Mistè disparisyon li yo pa janm reyèlman te klarifye paske rès li pa te ofisyèlman retounen nan fanmi li.

Jacques Stephen Alexis mouri jèn (a laj 39 an) kòm Coriolan Ardouin  23 zan ou kòm Jean Massillon Coicou 41 an oubyen Ignace Nau 37 an.

 




#Article 221: Suzanne Césaire (331 words)


Suzanne Roussy, rele Suzanne Césaire, ki fèt 11 out 1915 nan  Poterie aux Trois-Îlets nan Matinik epi ki mouri 16 me 1966 nan depatman  Yvelines (Frans), se yon fanm ekriven matinikèz. 

Pitit fi yon pwofesè, Flore William ak yon anplwaye nan yon faktori sik, Benoit Roussi, Suzanne te yon etidyan nan École normale supérieure nan lane 1936 lè li te rankontre Aimé Cesaire, yon ekriven-politisyen. Yo marye 10 jiyè 1937. Yo te gen sis pitit. An 1938, nan fen etid li yo, li te retounen nan Matinik e li te anseye nan lekòl segondè Victor-Schœlcher nan Fòd Fwans.

Li te ko-fondatris nan lane 1941, avèk mari li ak René Ménil nan magazin Tropiques. Nan detansyon administratif nan Matinik, anvan yo te otorize rantre nan Etazini yo, André Breton dekouvri revi sa a epi imedyatman kontakte fondatè yo epi yo te vin zanmi (avril-jiyè 1941).

Nan dat 19 avril 1944, li te jwenn otorizasyon Gouvènè Georges Louis Ponton pou akonpaye mari Aimé Césaire an Ayiti kote li te envite pou patisipe nan kongrè filozofik Ayiti a.
Ane anvan an, 15 desanm 1943, Henri Seyrig, manm nan delegasyon an nan Lafrans lib nan Etazini yo ane anvan an, te adrese gouvènè a yon pwopozisyon pou vini li apre repitasyon an ki Aimé Césaire deja te jwi, jan li te wè pou tèt li. Se konsa, sou 16 me 1944, Suzanne Roussi Césaire, pwofesè avèk kontra nan edikasyon teknik nan koloni a, vole an Ayiti.

An 1945, fanmi Césaire te demenaje ale rete nan Petit-Clamart nan Hauts-de-Seine, Lè sa a,  yo retounen nan Matinik an 1949. Aimé Césaire demisyone nan Pati Kominis franse a. An 1955, Suzanne Césaire te ekri yon pyès teyat Aurore de la liberté epi li te retounen an Frans kote li te anseye tankou yon pwofesè nan lèt nan kolèj Étienne, nan Sèvres, lè sa a nan lise teknik nan menm vil la. 

Li te separe de Aimé Césaire nan mwa avril 1963. Li te mouri akòz kansè nan sèvo.




#Article 222: Boris Gamaleya (238 words)


Boris Gamaleya, ki fèt 18 desanm 1930 nan Saint-Louis nan La Reyinyon (Frans) epi ki mouri 30 jen 2019 nan Fontainebleau (Frans), se yon powèt franse.

Boris Gamaleya se pitit gason yon manman ki sòti nan zile La Reyinyon epi yon papa ris ki te emigre sou plas la aprè Revolisyon oktòb la.

Viktim nan lòdonans Premye Minis Michel Debré te fè nan lane 1960, lòdonans Debré, li te fòse avèk madanm li, Clélie Gamaleya ak onz lòt fonksyonè kominis ak anti-kolonyalis migre nan Lafrans metwopolitèn. Li vin yon pwofesè nan rejyon Pari a. Lè sa a, li milite kont responsab nan mezi a te vin depite nan zile La Reyinyon ak kont tout kreyasyon ki vin aprè, nan ran an premye nan yo ki Biwo pou devlopman nan migrasyon yo nan depatman yo nan lòt bò dlo, ki òganize emigrasyon an nan moun depatman lòt bò dlo nan tè pwensipal la kòmanse nan 1963. Ant 1963 ak 1980, 1,630 timoun te voye soti nan zile La Reyinyon nan depatman metwopoliten ki te pèdi popilasyon, se ka sa a li te ye tankou timoun yo nan Creuse.

Boris Gamaleya kòmanse ekriti nan literati reyinyonèz an 1973 avèk Vali pour une reine morte, yon travay pibliye sou kont otè kòm fondatè pou li kòm Gouverneur de la rosée ekri pa Jacques Roumain pou literati ayisyen oswa Le Cahier d'un retour au pays natal ekri pa Aimé Césaire pou Antiy.




#Article 223: Michèle Montantin (325 words)


Michèle Montantin, ki fèt 30 out 1943 nan Bastè nan Gwadloup (Frans), se yon fanm ekriven, otè pyès teyat ak chèf dantrepriz franse (gwadloupeyen). 

Michèle Montantin se pitit fi yon koup melanje. Papa li te yon pwofesè nwa nan Lèt klasik  ak  gwadloupeyen, ak manman li te blan ak parizyèn, yon edikasyon konsantre sou literati ak yon pasyon pou teyat.

Li etidye nan Inivèsite a Sorbonne - Paris 3 ak li te prann yon lisans nan lèt modèn nan Edikasyon. Li gen tou yon diplom nan Lèt klasik nan Sant Dramatik nan Sid Est (Aix-en-Provence). Li vin estajyè nan Inivèsite Rechèch ak La dramatik nan Nancy. Nan Nancy Michèle Kokosowski anseye li metòd la Grotowski.

Nan ane 1970 yo, li akonpanye mari li, aktè slovak, nan Tchekoslovaki, ak vin tounen yon chantè ak konpozitè nan yon gwoup rock. li te retounen nan Gwadloup nan lane 1973 epi li te vin yon pwofesè nan kolèj,

Li te dirije pa Jack Lang ki nan lane 1989 li te ankouraje li pou te kandida kom direktè nan Sant lan Aksyon Kiltirèl nan Gwadloup. Li pral rete la pou sis ane. Li kontribye nan kreyasyon asosyasyon « Livres en l’île » ak « Salon du Livre de la Guadeloupe ».

Nan lane 1991, li te resevwa bousdetid Beaumarchais la pou pyès teyat li Vie et Mort de Vaval epi yo pral nan 2006 chvalye nan Lòd la nan la ak Lèt.

li se yon manm nan Konsèy administrasyon nan Park Nasyonal nan Gwadloup. Depi 1999 li te Direktris Jeneral nan CEI.BA (Centre d'échanges informatisés. Branche Antilles), yon platfòm pou kominote pou pò a ak ayewopò  Gwadloup.

Nan lane 2010, li resevwa prim a entè-konpayi avenir. Sou 25 jiyè 2013, li vin premye fanm lan tankou direktris nan UDE-MEDEF Gwadloup. Li kontinye ap patisipe nan lavi teyat tankou prezidant  nan Komite ekspè pou teyat nan D.R.A.C. (Direktè Rejyonal nan Afè Kiltirèl) ak asosyasyon an Tèks nan mo

Pyès teyat : 




#Article 224: Vincent Placoly (226 words)


Vincent Placoly, ki fèt 21 janvye 1946 nan Le Marin, Matinik (Frans) epiki mouri  6 janvye 1992 nan Fòd Fwans, se yon ekriven ak militan politik matinikè. 

Akote negritid la ak kreyolite, li defann espesyalman ankraj ameriken an surtout nan Matinik. Li te nationalis ak manm fondatè Gwoup Revolisyon Sosyalis (GRS).

Vincent Placoly fèt nan Le Marin nan yon fanmi mèt lekòl nan kòmansman ane 1946 la. Li fè etid segondè li nan lise Schœlcher nan Fòd Fwans kote li rankontre ki moun ki pral konseye li pou plizyè ane, René Ménil.

Li kontinye etid li nan Frans nan lise Louis-le-Grand pita etid literè nan Sorbonne kote li resevwa yon diplòm, yon metriz. Aprè sa, li retounen Matinik kote li anseye nan diferan lekòl, sitou nan Lekòl nòmal primè.

Nan 1972, li fonde Gwoup Revolisyon Sosyalis, avèk Édouard de Lépine, Édouard Jean-Elie, Philippe Pierre-Charles ak Gilbert Pago, tankou seksyon matinikèz Katyèm Entènasyonal ki mande pou endepandans Matinik. Li vin an menm tan an yon ekriven rekonèt avèk woman premye li yo : La Vie et la mort de Marcel Gonstran an 1971 ak L'eau de mort guildive an 1973.

Kèk zèv : 

Les Antilles dans l’impasse ? Des intellectuels antillais s’expliquent, Édouard Glissant, Laurent Farrugia, Yves Leborgne, Vincent Placoly, Roland Suvélor… [etc.], témoignages recueillis par Alain Brossat et Daniel Maragnès. Pari : Éditions caribéennes / l’Harmattan

 




#Article 225: Marilyn Mason (163 words)


Li fèt 7 out 1943.

Se fondatè ak manadjè konsiltan enstitisyon The Creole Clearinghouse.

pp 37–40.

in the production of a CBC Radio One Special on Haitian Creole being alive and well in Montreal (see: 

Dr. Yves Dejean's 1995 book Ann nou etidye lang nou an.

the Creole Links Page, an indexed, growing and very up-to-date assortment of links
to online Haitian Creole texts, dictionaries, language tools and resources, literacy and curriculum materials, and other educational resources, as well as links to Haiti culture-
and history-related sites and documents.

the KEPKAA (Komite Entènasyonal pou Pwomosyon Kreyòl ak Alfabetizasyon / Comité International pour la Promotion du Créole et de l'Alphabétisation / International Committee for the Promotion of the Creole Language and Creole Literacy) (formerly KIPKAA) trilingual Website; regularly edit all the French and Haitian Creole texts and create the English translations of all KEPKAA-related online-published documents.

in Montreal, and Mason previously collaborated in the production of a CBC Radio Special on Haitian Creole (




#Article 226: Weber Sicot (263 words)


Weber Sicot (ki fèt 1934) se yon mizisyen, konpozitè  ak lidè gwoup ayisyen. Li te yonn nan de fondatè konpa dirèk, yon estil danse nan mizik ayisyen nan ane 1950 yo. An 1961 li te komanse yon karyè solo e li te devni youn nan pyonye ki nan kadans rampa.

Ensemble Weber Sicot 1960 Sinfonia SEP 513

Super Ensemble Weber Sicot 1961 LPIbo ILP-109

Weber Sicot «La Flèche d'Or d'Haïti» 1961 LPIbo ILP-108

Super Ensemlbe Weber Sicot 1962 LPIbo ILP-110

Weber Sicot et son Super Ensemble1962 LPIbo ILP-115

Weber Sicot 1963LPIbo ILP-119

Super Ensemble Weber Sicot 1964LPIbo ILP-122

Super Ensemble Weber Sicot «La Flèche d'Or d'Haïti»1966LPJet (Ibo) JET-001

Super Ensemlbe Weber Sicot 1966LPIbo ILP-129

Super Ensemble Weber Sicot 1967LPIbo ILP-132

Weber Sicot 19687Celini RC 42

Super Ensemble Weber Sicot 1968LPHit-Parade HPR 005

Weber Sicot 1968Celini RC 41

Weber Sicot 1968 Celini RC 43

Le Super Ensemble Weber Sicot 1969LPHit-Parade HPR 006

Ensemble Weber Sicot 1969LP

Super Ensemble Weber Sicot 1969LPIbo ILP-142

Super Ensemble Weber Sicot 1970LPMarc MDVG-206

Weber Sicot 1975LPMini MRS 1049

Weber Sicot 1976LPMacaya MCY-135

Weber Sicot 1977LPMini MRS 1058

Weber Sicot 1978LPTriomphe TMA 78333

Weber Sicot 1978LPJJ JJ 101

Weber Sicot 1979LPMarc MARC 318

Weber Sicot et Le Thoray All Stars1980LPMarc MARC 327

Weber Sicot 1980LPMini MRS 1098

Weber Sicot Orchestre Le Jeune1981LPMusique des Antilles MDA 4668

Weber Sicot 1981LPBetami BTA 2830

Weber Sicot 1983LPDelta DR 2009

Super Ensemble Weber Sicot 2002CD

Weber Sicot LP

Weber Sicot the Cabane Choucoune Ensemble 10La Belle Créole G8-OL-4355

Weber Sicot and his Cabane Choucoune Ensemble 78La Belle Créole 222

Weber Sicot CDGeronimo GR 0351




#Article 227: Nemours Jean Baptiste (114 words)


Nemours Jean Baptiste, rele maestro, ki fèt sou 2 fevriye 1918, Ayiti epi ki mouri sou 18 me 1985, se yon saksofònis ak direktè mizikal ayisyen, yon mizisyen kreyòl. 
Li ap jwe mizik sa : konpa.
Li te konsidere kòm youn nan kreyatè yo nan Konpa dirèk, yon stil mizik ayisyèn. 

Papa li te Clément Jean Baptiste ak manman li te Lucienne Labissière.

Nemours Jean Baptiste te fondatè ak maestro gwoup mizisyen :

Nemours marye avèk Marie-Félicité Olivier sou 28 septanm 1946. Li gen de ti fi, Yvrose, Marie-Denise ak yon ti gason, Yves-Nemours.
Nemours te kreye anpil chanson pou zanmi ak fàn. Ti Carole, pou yon fan, Kouri, te selèb nan lane 1967.




#Article 228: Micheline Laudun Denis (786 words)


 se yon mizisyen.
Li se yon atis, mizisyen kreyòl. 
Li ap jwe mizik sa :pyanis, konsertis

Li ap jwe nan gwoup sa : ? 

Nan mwa me 2017, Micheline Laudun Denis selebre swasant ane karyè pyano pandan yon gala mizik  nan Karibe Hotel la. 

Li se yon ansyen elèv nan Konsèvatwa Nasyonal la nan mizik ak Dans nan Pari. 

Madanm Denis te yon pwofesè an favè repètwa nan klasik.  Twa mèt nan seremoni, kanpe sou podium nan diferan kote nan sal la, prezide sou sa a istoryen seremoni bèl Michel Succar Raoul Denis Jr., ak Madam Elisabeth Alphonse. Ekriven divès mete nan kat kwen espas yo repwodwi evènman an, imaj sot pase yo, resital yo ak foto jèn familye Denis. Nou te wè tou pòtrè gwo atis ayisyen ki te travay avèk li.  Sal la te plen, yon odyans gwo ak trè chofe osijè done.  Aswè a te kòmanse avèk yon ekstrè nan maksaens Denis 'fim À ma mère, yon pòtrè karyè ak evolisyon nan pyanis la.  Apre mèsi atis la nan vwasove, li finalman parèt, an pèsòn, sou Podium a anba cheers yo nan piblik la. Li demenaje ale rete nan pyano a Grand nan onè nan peyi l ', li chèf anvan li yo, Justin Elie a, ap jwe Songs Mountain travay imòtèl nan sa a gwo konpozitè Ayiti.  Li se vire a nan Nicole Saint-Victor, yon gwo zanmi ak kolaboratè pyanis, onè pa chante sa a, Italyen Preghiera (lapriyè) Fulvio Sbrighi (1925-2004). Chante sa a trè chofe byen rann pa soprano a akonpaye pa Mrs Denis ak kòd li plake. Konpozisyon an sanble nan sans amoure, an reta.  enjenyè nan son Patrick Audan, bon mizisyen, ki te entwodwi pa Raoul Denis Jr., pale ak temwaye sa l 'dwe Madame Denis ak mari li Raoul nan aprann teknik yo nan anrejistreman.  Dezyèm moman mizik la onore Madame Micheline Dalencour, yon pyanis pi popilè ak edikatè. Li jwe duet ak granmoun aje li ak zanmi yon adaptasyon pou de pyano nan Envitasyon nan Waltz la pa Carl Maria Weber (1786-1826). Nou sitou konnen vèsyon an òkès. Te Duo a anpil bat bravo.  Elisabeth Alphonse prezante Madam Sabine Boisson ki amelyore pwofesè a mizik ki resevwa fòmasyon ak leve mizik nan osi jèn mond akademik ak travay tou ak pwofesè a jadendanfan pa senp, metòd modèn li yo.  Young ak gwo lyrical soprano Monette Alcin la prezante bay piblik la nan imaj videyo. Li konkeri pyanis la ak mari l 'pa ekselans nan chante, sansiblite ak teknik vokal li yo. Monet Léopold Alcin ak pyanis la te ofri pèfòmans plizyè nan tan lontan an, anpil apresye.  Soprano a, ak yon ekipe etap sipèb, se sou Podium la. Li te akonpaye pa chanm òkès ​​Vibrayiti la. Ak yon flutis nan soulajman, double oswa fè kòmantè chante l 'nan ekstrè nan kanton Apollo ak Dafne Haendel la. Òkès la akonpayé pa pizzicati.  Èske Hodjson, choiratè ak direktè nan Saint-Louis / Sacré-Coeur koral, fè lwanj pyanis la. Li te aktivman kolabore avè l 'depi 2010 epi pa janm neglije envite li nan opòtinite yo konsè gwo nan koral la ak selebrite lòt.  Jèn Ayisyen-Ameriken pyonis Suki Guerrier, admiratè fervent Michelin Laudun Denis, te prezan tou. Li te tou bay kontribisyon li pa jwe Opus 25 Etid # 1 pa Frédéric Chopin (1810-1849).  Micheline Laudun Denis te gen relasyon trè bon ak gwo violonis ayisyen Rommel Jozèf la, ki te fè anpil konsè avè l '. Yon clip videyo kout te montre yo nan epè nan aksyon an. Pitit fi li a, Victoria Jozèf, te vle pwouve ke li te merite pou papa l '. Yon violonèt ekselan, li ébloué ak sezi odyans lan pa jwe ak Madame Denis Rondo a nan G gwo pa W. A. ​​Mozart. Ki sa ki virtuozite! Koral ak kouple tout kontan nou.  Te sipriz nan diven kreye pa atis Jonathan Perry a, li te ye nan mizik popilè kòm J. Perry. Nou pa t 'konnen ke zetwal konsyan R'N'B jenn sa a te gen tankou background mizik. Li te vle pwouve ke li pa t 'bliye anyen nan leson yo gwo ak manyifik nan ansyen pwofesè l' yo. Vreman vre, Jonatan J Perry fè briyan 3yèm mouvman soti nan Concerto nan D Gwo pa Joseph Haydn (1732-1809), te akonpaye pa òkès ​​la chanm Vibrayiti. Oke ... sa se li! Mwen pa ka kwè li jiskaske minit mwen ekri.  Pati nan katriyèm nan aswè a fèt nan pwojeksyon a nan yon ekstrè ki soti nan Grieg Concerto a, dènyèman te jwe nan Lahavàn pa pyanis ki te sipòte pa Symphony Òkès Nasyonal la nan Kiba, ki fèt pa Maestro Perèz Mesa. Li te tou senpleman mayifik ak Sublime. Divès enstrimantis sa a òkès ​​te temwaye




#Article 229: André Pasquet (276 words)


André Pasquet (Dadou) ki fèt 19 out 1956 nan Pòtoprens,Ayiti. 

Il est le neveu du très grand Rodolphe (Dòdòf) Legros. Il est gitaris, konpozitè, chantè, aranjè. Ayant fait les beaux jours du Tabou Combo, dont il était le maestro de 1970 à 1976, il quitte cette formation musicale pour fonder avec son frère  Tico Pasquet le Magnum Band, la seule différence, qui connaîtra un très grand succès dans les Antilles et en Europe. Il a commencé à jouer de la musique à l'âge de 9 ans avec son cousin Pierre Prato, par la suite avec un autre grand de la musique haïtienne Tit Pascal à l'âge de 12 ans. On le retrouve avec les grands noms de la musique haïtienne de l'époque : le trompettiste Raymond Sicot, le grand maestro Raoul Guillaume. Musicien polyvalent, il est capable de jouer presque tous les rythmes : salsa, djaz, funk, blues, reggae... Ses albums ou des musiques comme Chercher la vie, Evolution, Cosmique, peuvent en témoigner. On peut aussi l'écouter dans une brillante interprétation de Ne me quitte pas de Jacques Brel sur son album Live at Berkeley. Il est également un excellent chanteur avec une voix unique dans la Caraïbe. Carlos SANTANA a interprété Mabouya un de ses succès avec le Tabou Combo sous le titre Fou Fou (Foo Foo), malheureusement il n est pas crédité de ce titre. Guitare Magazine le classe parmi les meilleurs guitaristes au monde. En 1996, il participe au festival des Jeux Olympiques avec sa formation musicale le Magnum Band. Il est aussi acteur à ses heures. C'est l'un des musiciens haïtiens et caribéens les plus complets et les  plus respectés au monde.




#Article 230: Carimi (269 words)


Carimi se yon gwoup mizisyen ayisyen popilè, yo ap jwe konpa; yo rete Nouyòk.
Gwoup sa kreye nan lane 2002. 

Carlo Vieux, Richard Cavé ak Mickael Guirand travay ansam nan domèn mizik. Lè yo konnen eta peyi yo, Ayiti, san sekirite, yo chak te deside kite kay yo epi ale Etazini. Ti gwoup sa a te reyini nan Nouyòk pou yo te touche tan pase aktyèl yo nan yon karyè potansyèl.

Chak te gen menm dezi pou pouswiv mizik e lè yo te pran de premye lèt nan premye non yo, CaRiMi te fèt. Nwaye tèt yo nan estidyo a nan espwa nan kreye yon nouvo son, youn ki te estraòdinè nan endistri a Klas Mizik ayisyen nan moman sa a, mesye yo te jwenn tèt yo mete nan papye kèk pwofon, lyrics chaje sosyalman ki kouvri pwoblèm yo ki nan peyi natif natal yo. Ayiti Bang, Bang soti nan ete 2001. Touswit, CaRiMi te vin yon non kay. Yo rekonèt yo kòm youn nan premye gwoup jenerasyon ki pi jèn yo pou mete mizik deyò sou presyon politik yo ak sekirite deterye nan Ayiti. 
Yo te fè apèl dyaspora ayisyèn an ki te chape peyi a avèk mizik ak tou fizikman kòm sirèt je pou medam yo, CaRiMi te pwospere nan tout ane yo.

Receiving accolades from the International music scene, including Best Album Of The Year, CaRiMi has risen to the top of the charts across Billboards best in Haiti, Guadeloupe, Paris, Guyanne Francaise, Canada and parts of Europe.

Anvan yo te 6, kounye a yo 8. Gen :

Carimi genyen kat (4) albòm sou kont li 




#Article 231: Zenglen (148 words)


 se yon mizisyen .
Li se yon atis, mizisyen kreyòl. 
Li ap jwe mizik sa : konpa 

Li ap jwe nan gwoup sa : ? 

Gwoup mizisyen sa a te fonde an 1989.
Albòm Rezilta, ki te chante pa Réginald Cangé (Pè Las) ak Kenny Desmangles (Kennyway), te sòti nan lane 2012. Plizyè mizisyen ak de (2) chantè sa a te kite gwoup pour fonde pwòp gwoup yo, Fasil ak 509 (Five O Nine). Yo te ranplase pa de (2) lòt chantè : Jean Edouard Jean-Baptiste rele Frero (ki retounen nan gwoup la), ak Klemay, epi pita Wilder Octavius rele Wid, ansyen manm G7 des Cayes. Sou mèkredi 18 novanm 2015, 
Zenglen sòti yon albòm rele Rezilta pi rèd. Li te pwoodui pa Zenglen Production (Music Production, Team Rezilta) avèk Jean Brutus Dérissaint, Dener Céide, Bato, Nicoena... 

Pandan plis trent (30) ane, Zenglen te kreye 14 albòm estidyo.




#Article 232: Bertrand JULES (705 words)


POU TRADUI
 se yon Ayisyen. Li se yon atis, mizisyen kreyòl. 
Li ap jwe mizik sa : ? 

Li ap jwe nan gwoup sa : ? 

il est né à Jérémie une ville du sud ouest d'haiti le 6 avril. il est encore célibataire ,il vit entre Paris et New-York il est dans le 16 ème arrondissement de paris et à Brooklyn , il est l'arrière petit-fils du feu président haitien Florville HYPPOLITE,son père Mr JULES devait immigré aux usa dans les année 70 et a trouvé la mort,sa mère une fille HYPPOLITE est commerçante retraitée, ses parents ont eu 5 enfants dont certains se trouvent aux usa et au canada un frère medecin , une demi soeur technicienne de labo un oncle medecin et plusieurs de ses cousins et cousines sont aussi medecin, dentiste, infirmière presque tous dans le domaine médicale , sauf lui qui n a pas prit cette direction. il a un amour fou pour sa ville natale dont il veut la developper en organisant des ateliers d'art pour des jeunes, trouver des dons pour la population de cette ville qu'il vient de jumeler l'année dernière , on peut trouver ses oeuvres sur facebook , youtube, dailymotion,myspace etc...il a aussi donné des stages pour certaines écoles du languedoc roussillon avec le conseil regional, et il fait des formations pour des professeurs de danse il donne des stage de temps à autre à paris et en province de la france

On peut voir certains de ses spectacles sur le site de MTV.fr ou sur Dailymotion.com , Bertrand JULES a commencé sa carrière en partie en Haiti et il vient de l'école de RMT Regine MONTROSIER-TROUILLOT un bref passage à la Haitian American ballet and arts et après son bac il est venu à Paris il a dansé dans let's get the rithm au Casino de paris lors du spectacle de fin d'année de l'academie qu'il a fréquenté à Paris où il est resté 5 année à étudié le ballet le jazz et a préparé son diplôme d'état de professeur de danse .il a obtenu une bourse d'étude du gouvernement français en 1988 pour étudier l'art il a d'abord fréquenté le  centre de Rosella Highttower à Cannes en france il a continué son cursus à l'academie de danse de Paris  studio PARIS-Centre  où il a terminé et décroché un diplome d état,dans le ballet du ROI CHRISTOPHE en 1998, une chorégraphie montée et dansée par lui même et conçu pour le ballet folklorique d'Haiti dirigé par Nicole LUMARQUE ,il a joué le rôle d'un pauvre haitien qui rêve d'être un roi, un ballet imaginaire dansé au Rex theatre à Port-au-Prince. il a colaboré avec pas mal d'artiste Haïtien Français, venezuelien et Americain dont : Emeline MICHEL, Master Dji, James GERMAIN, Shy deeh, Marina CARLISTE,Lynnsha, Nell, Daniela MURILLO.
il a fait des spectacles pour des associations humanitaires de 2006 à 2008 à Paris. il oeuvre pour l'association des artistes haitiens de france, par cette association il a fait jumeler sa ville natale Jérémie Haïti avec Villers - COTTERETS la ville d'Alexandre DUMAS deux villes qui on en commun cet écrivain. il continue à trouver des dons pour aider la population Haitienne. Son nom d artiste est Jay-B'special,et il est à suivre...

Son premier album Give it up for jay -B est sorti en 2003. Cet album a été enregistré en moitié à Paris par Rejs GAMBOU un musicien Guadeloupéen et en Haiti par Fabrice Rouzier une référence Haïtienne, mixé à New-York par Papa jube, un musicien Haïtien vivant aux USA. Il a tourné 5 vidéos clips :

tous mis sur www.youtube.com/artistjayb

En 2005 un single intitulé Independance est sorti. ce cd deux titres a été enregistré et mixé à Paris par Mr GAMBOU. on trouvera deux magnifique titres dessus un sur la politique d'haiti et l autre sur la mentalité haitienne.

En 2006 un maxi single cd-dvd intitulé cambiar est sorti. il a été enregistré, mixé à Paris à kayneex sound plant studio. il comporte trois titres et un clip. c est une reprise des musiques du defunt artiste Timano Jay-B' nous fait revivre les année 80 sur ce cd-dvdc, le clip cambiar  une magnifique chorégraphie de danse srilankaise un mélange d'Asie et de Caraïbe. 




#Article 233: Lody Auguste (340 words)


Lody Auguste,ki fèt 29 novanm 1963 nan Jeremi,  nan depatman Grandans ,se yon chantè ak mizisyen ayisyen.

Papa li, Prosper Auguste, te yon pwofesè literati ak Syans syosyal.
Manman l, Anne Persener, te yon enfimyè fanm Saj.

Li deja gen 3 CD an sikilasyon : Sin pa rele ki soti an desanm 1998; Dekwoke l ki soti an desanm 2002 enpi yon konpilasyon ki soti pandan ete 2003.

Lody Auguste chante plizyè tèks powèt Georges Castera tankou : Pitit malere; Rankit; Bri ki kouri; M anvi chante peyi m; Kanntè; Lamayot; Poto; Sou latè... Li adopte Martha Jean Claude ak Toto Bissainthe tankou modèl. Li reprann yon chante Toto Bissainthe ak yon chante Martha Jean Claude nan CD Sin pa rele. Li konpoze yon chante pour Martha Jean Claude ki rele Fanm vivan pa konn mouri.

Lody Auguste ap travay ak Pierre Rigaud Chery depi pase 15 lane. Pierre Rigaud Chery konpoze epi fè aranjman pi fè chanson Lody chante. Se Pierre Rigaud Chery ki veritab reyalizatè CD Sin pa rele a.

Lody Auguste te fè yon sejou nan peyi Kanada pou li kontinye etid metriz ak doktora nan domèn jesyon sèvis sante ak nan domèn Syans zimèn. Li fè konesans ak de lot mizisyen enteresan tankou Yoel Diaz (yon gran pyanis kiben), Alex Bellegarde (yon kokenn kontrebasis kebekwa), Alex Gordon (yon gran pyanist anglè), Orlando Laviel ki se yon gran pèkisyonis kiben. Lody Auguste devlope yon pratik ak ekip mizisyen sa yo nan Monreyal Kebèk pou patisipe nan de espektak solidarite ak plizyè pèp (pèp Palestin, Pèp Irak...). Lody Auguste patitipe nan plizyè espektak kont lagè e pou lapè.

Manman Lody Auguste tou. Li gen 2 pitit : yon gason ki rele Mandela e yon fi ki rele Kwame.

Lody Auguste enterese anpil tou nan entèvansyon kominotè nan sante. Li patisipe nan fonde yon klinik imanitè depi lane 1993 nan Kafou Fèy, Potoprens, Ayiti pou ede fanm ak ti moun ki nan nesesite. Klinik imanitè sa a rele APROSIFA (Asosyasyon pou pwomosyon Sante Entegral Lafanmi).

Zèv enpotan Lody Auguste: 




#Article 234: Alan Cavé (510 words)


Georges Alan Cavé, rele Alan Cavé, ki fèt 27 fevriye 1966 nan vil Nou Yòk, (Etazini), se yon chantè konpa orijin ayisyèn. 

Li fè pati yon gwoup mizikal ayisyen ki rele Zin. 

Cavé te fèt nan Ayiti ak li te pase pifò nan ane adolesan li an Ayiti. Manman li Yanick Jean te yon ekriven, e papa li te yon powèt, ekriven, ak direktè atizay  rele Syto Cavé. Cavé souvan akonpaye papa li pi popilè nan tounen li nan Karayib la (Matinik, Gwadloup, Sent Lisi), Frans, Etazini ak Kanada.

Antoure pa moun ki te renmen boza, epi ki te fèt nan ekriven yo, li te natirèl pou Cavé swiv mezi yo. Pandan li te adolesans, Alan souvan te jwe gita, li tap pale soti santimantal ak sensè mo ak melodi ki, nan anpil odyans, te sanble pi lwen pase laj li. Premye pèfòmans Cavé te rive lè yon aktè nan yon pyès te malad epi li te mande pou li chante La Personne. Resepsyon nan odyans trè chofe osijè kristalize pou Cavé dezi a gen yon karyè mizik, ak Alan Cavé te vin yon non nan kay la an Ayiti.

Nan 1987, li te rankontre ak Alex Abellard ak Eddy Saint-Vil odisyon, ak Cavé te byen vit siyen pou gwoup la Zin. Gwoup la lage premye albom yo, O Pa, nan lane 1989. Plis pase de deseni pita, gitaris-konpozitè Zin  Eddy St. Vil, klavye ak lidè Alex Abellard, ak 11 manm nan gwoup li yo rete popilè, avèk balad dous ak konpa tradisyonèl ayisyen melanje ak son an nan reggae, ritm ak blues, ak zouk. Vwa Cavé a, pafwa karakterize kòm seduizan, konsiderableman ede siksè nan gwoup la.

Cavé te vin tounen yon konpozitè prolifik, avèk yon katalòg nan chante ak anrejistreman nan lang angle, franse, ak kreyòl ayisyen. Lè yon fwa mande kisa ki enspire li, li reponn tou senpleman : lavi ak moun. Li te di ke li ta pito yo vin chonje kòm ekriven ak konpozitè, kòm li pran pa jis talan, men pasyon, aspirasyon, disiplin ak travay pou ekri chante ak lage yon albòm. Li selèb nan kominote franse-Karayib la. 

Cavé te kolabore avèk lòt pèfòmè byen koni nan mizik zouk, konpa, franse ak Karayib tankou Malavoi, Mario DeVolcy, Tanya Saint-Val, Haddy N'jie, Roy Shirley, ak Les ténors du Zouk. Nan lane 2001 li te lanse premye albòm solo li, Se Pa Pou Dat, ki te yon gwo siksè. Albòm sa a sanble transando baryè nan lang ak son kiltirèl, ak melodi li popilè nan Japon, Afrik ak Amerik disid, menm si koute pa ka konprann mo sa yo. Li kontinye gen yon karyè solo epi li te lage senk (5) albòm solo.

Li anrejistre plizyè albòm avèk gwoup Zin an, pami yo, O Pa nan lane 1998, ak Kanpe sou yon bit an 1999. Li te patisipe tou nan albòm Malavoi : Malovi (1999),  N'jie (1999), ak Les ténors du Zouk (2000).  

An 1999, All I Want te rekonpanse pa Unique Productions nan Boston. An 2001, li pibliye yon albòm solo, Sé pa pou dat.




#Article 235: Christiane Valejo (325 words)


Christiane Vallejo ou Valejo, ki fèt nan Sainte-Marie nan Matinik (Frans), se yon chantèz fransèz zouk.

Li te egzèse talan li nan danse ak chante ak nan laj 15 zan koral pawas li kòm yon mezo-soprano.

Nan lane 1987, li remake pa Ronald Tulle ki ba li premyè chans li. Anpil reyinyon pral swiv : Eric Virgal, Malavoi, Tabou Combo, Harry Diboula, Kali, Monique Séka, Beethova Obas, Tanya Saint-Val, Henri Guédon, Paulo Albin…

An 1991, li entègre gwoup Eric Virgal ak ki moun li fè premyè tounen li nan Matinik, nan Gwadloup ak nan Ayiti.

Li te ale nan CIM, yon lekòl djaz nan Pari, soti nan 1993 rive 1994. Li fonde yon gwoup bigin-djaz, Christiane Vallejo Quartet nan lekòl.

Li te patisipe nan Chan des Sirènes ansanm ak plizyè atis fi ki gen ladan Émeline Michel, Tanya Saint-Val ak Céline Fleriag, epi nan tout edisyon jouk 1999.

An 1998, Ricolé ak Assassins se premye siksè pou Christiane Vallejo.

An 1999, premye albòm Christiane te prè ! li te rele Autrement ak te pwodui pa Yes Production. Li travaye avèk Chris Lovard, Peggy, Didier.

Nan lane 2000, li retounen Matinik. Li ekri pou lòt moun ak premye esè li se albòm Tempo Zouk la.

An 2001, li pibliye dezyèm albòm solo Sans faux-semblants. Li fè yon tounen nan Kanada, Matinik, Gwadloup ak Gyàn.

Nan lane 2002, li kreye gwoup Valéjolive  Ze Group la.

Nan lane 2003-2004, li kreye Trahie, yon tit ki gen zouk, konpa ak R’n’B. Li chante nan Etazini ak Afrik.

Nan mwa jiyè 2008, Christiane Valejo vin Christiane Vallejo.

Li eseye lòt mizik avèk Sael pou Reggae, Marvin ak Kalash pou Reggaeton, Marie-Jo Zarb pou Pop. Alfredo de La Fé, youn nan mizisyen kiben, jwe avèk li sou chanson Reste. Li travaye avèk Médhy Custos, Princess Lover, Peggy Bajal, Steeve Pierre-Louis, Jocelyne Labylle, Eric Virgal, Marvin pou yon nouvo albòm.

An 2019, Shedly Abraham, lidè gwoup Vayb, reyalize senp Tou pré mwen.

 




#Article 236: Jocelyne Béroard (119 words)


Jocelyne Béroard, ki fèt 12 septanm 1954 nan Fod Fwans nan Matinik ) se yon chantèz matinikèz.
Li se yon atis, chantèz kreyòl. Li chante mizik zouk, sèl oubyen avèk gwoup Kassav.

Sou 22 me 2011, li chante avèk siksè nan Olympia nan solo kèk jou aprè piblikasyon doub albòm li Yen Ki Lanmou.

An 2014, li chante On n'oublie pas (ekri pa Serge Bilé) avèk plizyè atis ak pèsonalite pami Alpha Blondy, Tanya Saint-Val, Harry Roselmack, Admiral T, Jean-Marie Ragald ak Chris Combette. Chante sa a se yon omaj pou 152 viktim martinikèz nan krach 16 out 2005, pou yo pa bliye evènman sa a ak ede AVCA (Association des Victimes de la Catastrophe Aérienne) pou kolekte lajan




#Article 237: Jocelyne Labylle (107 words)


 se yon Antilyè .
Li se yon atis, mizisyen kreyòl. 
Li ap jwe mizik sa : ? 

Li ap jwe nan gwoup sa : ? 

Jocelyne Labylle se yon chanteuz antillaise ki ne ater guadeloupe an 1973.Nan koumansman anne 1990 layo i te mamb a group Zouk Orchestra. An 1997, i sorti album  quand tu veux ki se yon souf ba zouk fen deseni la. Duran deseni 2000 la, i fe yon lo tourne nan francophonie la. i anrejistre muzik èvè yon lo artist ladan yo T-vice. An 2008, i sorti yon albom Gro-ka ak extre grev. Finalman, an 2010 avan i tro tar èvè Jocelyne Beroard.




#Article 238: Sylvanise Pepin (234 words)


Sylvanise Pepin, ki fèt nan Fòd Fwans, se yon Antiyèz.
Li se yon atis, mizisyen kreyòl. 

Sylvanise Pepin te elèv nan lekol primè L’Ermitage. Lè li gen douz (12) zan, youn nan kouzin li yo te enskri li nan konkou Joselito. Li resevwa premye pri.

Pita Claude Confiant fè li patisipe konkou Chanson kreyòl, Gala de La Gamme.

Gertrude Seinin, Lola Martin ak Sylvanise Pépin te fonde yon gwoup mizisyen rele Les Trois IN. Li abandone etid li ak mizik yo aprè klas segond pou rezon fanmi.

Gras a Marie-Laure Vernon, li danse nan Les Ballets Martiniquais ak vwayaje nan Bèljik, Itali, Lond, Nouyòk...

Li travay pandan plis pase trant (30) ane nan sal vil la pita avèk vye moun.

Li rankontre Paul Hannibal ki fè li chante Un Mari, Un Amant, Un Ami.

Avèk Claude Confiant, li anrejistre twa (3) albòm pami Mazouk Sé Ta Nou.

Li chante tou konpozisyon Loulou Boislaville, Fernand Donatien, Maurice Jallier, Joléne Nayaradou, Guy Methalie Victor Therme, Léon Sainte-Rose, Roger Nally, trè souvan avèk : Sully Londas, Jean Ballustre, NelLancry, Barel Coppet, Victor Therme.

Depi 2000, li ekri ankò ak kèk nan tèks li yo te prezante pa Cyril Cinelu (ansyen kandida nan Zoukamine Futur Star Martinique ak Star Académie) ak Aicia Corbionà nan diferan konkou chanson kreyòl.

Li vle kontribye sove patrimwàn mizikal antiyè ak fòme jèn mizisyen ak aktè.

Li se manman kat (4) pitit fi.




#Article 239: Tibob De Nazareth (282 words)


Jerome Dayard, rele Tibob De Nazareth, ki fèt 23 desanm 1969 nan Jakmèl (Ayiti), se yon mizisyen ayisyen.
Li se yon atis, mizisyen kreyòl. 

Tibob De Nazareth fèt nan Jakmèl, yon komin nan sidès Ayiti kote li fè etid primè nan lekòl prive L'école des Frères de l’Instruction Chrétienne. Li fèt etid segondè li yoHe pursued his nan Pòtoprens nan Centre d’Etudes Secondaires (Sant Etid segondè) ak nan Institisyon Saint Louis de Gonzague. Aprè li pase egzamen li, li vwayaje nan Etazini pou kontinye etid siperyè nan Inivèsite Connecticut.

Li kenbe yon diplòm nan matematik ak syans aktyè, e yon metriz nan Finans Entènasyonal (MBA -  Administrasyon Zafè). Li resevwa yon lisans Asirans lavi ak sante nan leta Connecticut. Li kontinye etid pou yon premye doktora nan Dwa Entènasyonal depi 1999. Anplis, li se yon  espesyalis sètifye nan domèn Benefis Anplwaye (Certified Employee Benefits Specialist) (CEBS)

Manm nan plizyè asosyasyon kiltirèl ak pwofesyonèl, li fonde Young Haitian Talents (JTH), yon asosyasyon kiltirèl ak LAJENES REYI, yon òganizasyon ki gwoupe jenn Ayisyen nan twa zòn nan Etazini (Nouyòk, Connecticut, New Jersey). Asosyasyon sa a òganize nan Connecticut nan lane 1993, nan koperasyon avèk govènman Ayiti, Premyè Konvansyon entènasyonal pou jenn Ayisyen.

Tibob de Nazareth se popilè nan lemond mizikayisyèn. Li se yon chantè ak yon konpozitè. Li chante tankou chantè nan gwoup popilè nan Ayiti, ki gen ladan D’Zine. Li te pwopryetè Gold Platinum Diamond Entertainment, LLC (GPDE), yon labèl pou pwodiksyon ak pwomosyon atis nan mache ameriken ak karibeyen.

Anplis, li se yon powèt ak filozòf popilè. Li ekri anlè lanmou adolesan, ak esè politik, filozofik ak mistik.

Tibob avèk Géraldine, madam li, genyen twa (3) pitit : Darrel, Dora ak Daylin.




#Article 240: Gifrants (251 words)


Marcien Guy-Frantz Toussaint, rele Gifrants, ki fèt 10 janvye 1957 nan vil Okap (Ayiti), se yon mizisyen ameriken.
Li se yon mizisyen kreyòl. 
Li ap jwe mizik sa : Mizik rasin, Siwèl.

Gifrants se yon manm fondatè gwoup sa : Plak Sakad Rebati Kay la.

Manman li se Marie Thèrèse Valcourt ak papa li se Jean-Baptiste Toussaint.
Li fè etid primè li nan Lekòl Frères de l'Instruction Chrétienne Okap ak etid segondè li nan kolèj Notre Dame du Cap-Haitien.
 
Li te genyen premye pri nan 2 konkou nasyonal ki te òganize pa Radyo Nationale nan Pòtoprens. Premye pou fèt Sen Valenten nan mwa fevriye 1977 e premye pri tou pou fèt dèMè nan mwa me menm ane 1977 sa tou. Li vin pati pandan li k ap etidye Dwa nan Fakilte de Dwa nan Okap. Li ap viv Ozetazini depi lane 1982. 

Aprè Sakad ke li soti avèk Nikòl Levy ak Ronald Felix, Gifrants kontinye fè mizik e li te jwe nan anpil kote nan Kòt Lès Etazini de Miyami, Florid jiska Portland Maine san konte Kanada kote Misye pèfòme tou.

Gifrants ekri mizik klasik tou e parèt avèk yon konsèp yo rele Natif ki li fini pa devlope aprè pliske 20 rekòt kafe nan fouye, etidye mizik rasin, vodou, rara e mizik anba tonnèl nan peyi Dayiti. Gifrants envante konsèp Natif pou pòte yon son pi otantik nan mizik ayisyèn an. Kòt lonbrit Gifrants rete byen makonnen ak Bèl ti Manman Ayiti Cheri e lanmou sa nan tout mizik li.




#Article 241: Ram (173 words)


Ram se yon gwoup ayisyen.
Li se yon gwoup mizisyen rasin kreyòl nan Pòtoprens, Ayiti. 

Gwoup sa gen non li de inisyal de fondatè li, Richard Auguste Morse. Mizik li te dekri Vodou rock 'n' roots. Yo te komanse fè mizik ansanm an 1990 e premye album yo sòti an 1996. Mizik yo gen eleman tradisyonèl vodou tankou tanbou petwo e rara ak rock'n'roll.  Yo gen chante an angle, franse e kreyòl.

RAM popilè pou pèfòmans jedi swa yo nan Otèl Oloffson nan Pòtoprens. Raoul Cédras te bani chante Fèy nan tout peyi a paske yo te panse li te yon chante ki tap supòte Prezidan egzile Jean-Bertrand Aristide. Yo te kontinye jwe chak semèn kont menas touye yo te resevwa jis lè yo te eseye kidnape Morse. An 1998, yo goumen ak nouvò majistra Pòtoprens lan ki te supòte Aristide e pat mouri nan atant asasina lò Kanaval yo. RAM ap toujou chache pwovoke sipòtè Aristide yo.
 
Li ap jwe mizik sa : Mizik rasin.

Li jwe avèk moun sa yo :




#Article 242: King Posse (146 words)


King Posse se yon gwoup mizisyen ayisyen.
Li ap jwe mizik sa : yon melanj rap, raga, folklore ak konpa ki vin yon stil nan mizik ayisyèn. Yo domine stil kanaval la. 

King Posse te fonde nan lane 1994 nan Petyonvil avèk senk (5) chantè. Yo chante plis an kreyòl.
Li sòti premye albòm li, Pa bat kow nan mwa desanm 1995. Li te trè popilè nan lane 1995.

Nan lane 1996 gwoup sa a resevwa Prix Révélation de l’année avèk merenge li Koul non. Plis pase 30,000 moun te achte li.

King Posse te vin gwoup envite pou aktivite espò, Kanaval, ak festival nan Ayiti ak nan dyaspora ayisyèn.

Nan 2015 King Posse gen kat (4) albòm estidyo ak yon albòm live. Li chante nan 16 kanaval, nan videyoklip ak yon fim ki soti nan mwa desanm 2015 inspire tit Abandone.

King Posse enfliyanse anpil mizisyen. 




#Article 243: Volo Volo de Boston (177 words)


Volo Volo de Boston se yon gwoup ayisyen.
Li se yon gwoup atis, mizisyen kreyòl. 
Li ap jwe mizik sa : Konpa.

Volo Volo de Boston ou senpleman Volo Volo te fonde nan mwa desanm 1969 nan Boston, Massachusetts, anba non Ayiti Combo. Non an te vin chanje an Volo Volo de Boston an 1972 avèk Eric Breneus kòm chantè ak Ricot Mazarin, de (2) ane anvan Moise Désir ak Ti Manno, te vini nan gwoup la e anvan soti premye albòm Caressé.An 1978, Chris Bazile ak Féquière Lucien te antre nan gwoup la kòm chantè.

Gwoup la te vin tounen yon siksè entènasyonal imedyatman aprè yo te lage albòm Caressé, ki te pòte yon tit Djazz Lanmou an nan peryòd 1970–1990 pandan yo tap vwayaje atravè Ayiti, Frans ak Zantiy fransèz yo (Matinik, Gwadloup ak Giyàn franse), Panama, Kanada ak atravè Etazini kote yo te byen resevwa gwoup la. Volo Volo de Boston te resevwa anpil pri plizyè lòt kote ak sitasyon nan Konsil Ayisyen nan Boston pou anpil ane ke li reprezante kilti ayisyèn lòtbò.




#Article 244: Henriot Valcourt (694 words)


Henriot Valcourt, rele Boulo Valcourt, ki fèt 12 fevriye 1946 nan Kap Ayisyen (Ayiti) epi ki mouri 17 novanm 2017 nan Nouyòk (Etazini), se yon mizisyen konpozitè, gitaris, solis ak akonpayatè ayisyen.

Li te kòmanse chante ak jwe gita an nan laj 16 zan. Nan laj 18 li te deplase nan Kanada kote li te etidye elektwonik ak aviyasyon. Li fonde kèk gwoup ː Les copains (Zanmi) nan Ayiti, Les Caraïbes (Karayib) nan Kanada,  Ibo Combo nan Nouyòk. Lè li te tounen nan Ayiti nan lane 1975, li te fòme yon gwoup rele Horizon 75 ki te pote yon souf nan djaz nan mizik ayisyen an.
De (2) zan pita, li te nanm nan gwoup  Karayib Tekste tankou yon chantè epi gitaris.

An 1986 li te genyen premye pri epi li te resevwa yon plak lò nan Festival Creole Troubadour nan Kiraso. Yon ane pita, nan lane 1987 li te genyen segon pri a epi li te resevwa yon plak ajan nan menm Festival entènasyonal. Li se rekonèt kòm Troubadour entènasyonal la.

Li te reprezante Ayiti toupatou.
Li mouri 17 novanm 2017 nan Nouyòk.

The vocalist, guitarist, songwriter, and arranger has been a founding member of such noted ensembles as Ibo Combo, Caribbean Sextet, Pikliz, Djanm, and Haïtiando. He has regularly collaborated with past and present musical greats such as Azor (Lénord Fortuné), Réginald Policard, Jean Jean and Philippe “Toto” Laraque, Lionel Benjamin, Mushi and Joël Widmaïer, and Ralph Thamar. His ensembles have shared the stage with Danny Glover and Wynton Marsalis, and he has been a featured artist at the Smithsonian Folklife Festival in Washington, DC. He has mentored many of the most popular Haitian vocalists of the past two generations, including Emeline Michel, Beethova Obas, Tifane (Tifany Sejour), and Alan Cavé, each of whom have catapulted on to international careers. He has written dozens of hits for these and other performers, frequently using texts by acclaimed poet Syto Cavé, including “Fè van pou mwen” and “Jounen” for Emeline Michel and “Limit Solèy” for Tamara Suffren. Valcourt’s “Tante Nini,” written in collaboration with Cavé, generated overwhelming excitement when Caribbean Sextet first released the recordings in the 1980s. These tunes remain a prominent and beloved part of the Haitian soundtrack. But this is Boulo’s long-awaited solo album. In his words, “Tout tan ma p konpoze pou anpil moun, men sa nou kapab di se yon Boulo 100 pousan”: I’m always composing for lots of people, but this, we can say, is Boulo, 100%.  And Boulo 100%, it turns out, is a dynamic and irresistible mélange of Haitian roots/rasin, Latin, and Brazilian flavors. There’s a hint of konpa dance music here, interspersed with mizik dous (sweet, soulful music), and, as Valcourt says, “yon ti tent, yon ti souf de ròk anba”—an underlying tint, a little breath of rock. According to the artist, his sound is alternately “très cool, très romantique, très jazzy.”  Each song on this album is different. Valcourt explains that each piece represents “yon lòt epòk mwen”—a different period in [his] life. He takes his cues from “tout pakou mwen”—all of the routes and journeys and encounters he makes.  

Born in Cap-Haïtien but raised in Port-au-Prince, Valcourt was educated at the Institution Saint-Louis de Gonzague and at the École Georges Marc, before moving to Montréal to study aviation and electrical engineering. But after receiving his degree, Boulo had no interest in any career but music. His ears were resolutely tuned into to American jazz, blues, soul, and funk—most notably the music of George Benson, Chick Corea, Herbie Hancock, Keith Jarrett, and James Brown. Simultaneously, he was entranced by the musical scene in 1960s and ’70s Brazil, with the rise of Antônio Carlos Jobim and Gilberto Gil—leaders shaping the bossa nova and Tropicália movements. Especially in Tropicália, Valcourt identified a connection with the Haitian mizik rasin in its blending of Afro-Caribbean rhythms with rock and roll and other popular music genres. From blues to soul to tropicalismo, these varied influences encouraged Valcourt and his collaborators to explore the use of more contemporary harmonies alongside music more typically identified as “Haitian.” Among these critical local influences have been twoubadou and mereng—both frequently upheld as powerful national symbols.




#Article 245: Mathelier Marc (273 words)


 se yon Ayisyen .
Li se yon atis, mizisyen kreyòl. 
Li ap jwe mizik sa : ? 

Li ap jwe nan gwoup sa : ? 

Marc Mathelier began playing classical guitar at the age of eleven. A versatile and avid musician, his styles of repertoire range from Baroque to Fusion-Alternative/New Age, Easy Listening, and Classical to Jazz Standards on nylon strings guitar.

During a brilliant career, Marc has been featured nationally and internationally.  He has presented over four hundred and fifty performances and provides ever-constant support to a number of non-profit organizations and fundraisers.

Besides his CD: “Sounds and Legends”, he also released under YAMA Productions “Afternoon under the Patio”. Marc Mathelier, composer, contributed his original music to several CD poetry and films projects. 2011 marks the special release of compact disk recording “Souvenir” a collaborative project by Marc and award–winning vocalist Michèle Sorel.
Marc is a refreshing alternative to today’s standard performances. His music takes us on romantic and exotic voyages. These exotic voyages celebrate Music, Love, and Life. With deepened artistry and incomparable guitar technique Marc’s music transforms, “It’s a State of Mind”. As he tastefully arranges and creates each piece of music, Marc successfully maintains introspective moods throughout his performance. His mastery of the guitar and his variety of styles make him a virtuoso. The purity of his playing elevates and suspends listeners leaving them with a lasting impression and a desire to hear more.

A winner of numerous awards, Marc has concertized with taste in many of the world famous venues. In the United States he graces many distinguished stages including Broadway, New York’s Carnegie Hall, and Town Hall.




#Article 246: Roberto Martino (166 words)


Roberto Martino, ki fèt nan Ayiti, se yon mizisyen kreyòl. 

Roberto Martino se pitit gason Robert Martino. 

Li rekonet an lead vokal nan djaz li ki rele T-Vice. Epi li trè apresye nan sektè gita lan. Tank pwovèb lan di'l: Pitit tig, se tig. Fo'k nou ajoute ke depi ti gason, li potko forme, Roberto te gentan nan koze djaz li. Se pou sa'a manman li, Jessie Alkhal. Jiska dat Roberto genyen an bon 16 an nan djaz li ki rele T-Vice. Kisa li ap regle ankò? Li pa'a gentan regle lot koze, paske djaz lan pran anpil plas. Se an djaz ki vwayaje chak semèn, yo pa'a nan chomaj menm.   et se youn nan djazz ki plus fe valeur kompas ki voye sou platfòm entènasyonal.

Roberto se lidè vokal nan T-Vice. Epi nan menm moman se li menm gitaris lan. Li bay bon groove bokote ti fre li an, Reynaldo, epi li fe animasyon. Fo'k nou pa blye se li menm ki reprezante djazz lan. 




#Article 247: Denis Raoul Jr (606 words)


Denis Raoul Jr, rele tou Tira, se yon mizisyen ayisyen.
 
Li konpoze mizik sa yo : Sukaina - Ti Gason - Siwomyèl - Mizikasyon - Chak fwa mwen sonje - Ti Noe - Lamitye - Samba de Raulinho. 

Li jwe nan gwoup sa : Dp Express - Zeklè. 

Raoul Denis Jr. se yon konpozitè mizik, pyanis, vyolonselis, pwofesè edikasyon mizik, ko-pwodiktè televizyon ak prezantatè. Raoul Denis Jr se tou yon espesyalis nan zafè Dwa dotè nan peyi li.

Li fèt 22 jen 1958 nan Pòtoprens (Ayiti). Papa li, Raoul Denis (20 mas 1920 - 23 novanm 2015) te vann plak ak enstriman mizik. Manman li, Micheline Laudun Denis, se yon pyanis entènasyonal. Li se yon pwofesè pyano tou. Raoul aprann jwe pyano avèk manman li epi lè li gen laj 11 lane, li te ale nan lekòl Mizik Sen Trinite kote li te aprann vyolonsèl. Lè li gen 13 lane, manman li te aprann li jwe òg elektronik avèk metòd Yamaha. Nan etid mizik klasik li, Raoul te benefisye 2 bousdetid, youn pou li swiv yon atelye mizik pou ti òkès klasik nan Sendomeng epi yon lòt ke OEA te bay li pou li ale pèfeksyone nan vyolonsèl, konpozisyon ak amoni nan Konsèvatwa Inivèsite Nasyonal peyi Bogota, nan Kolonbi.

Raoul kòmanse karyè mizik pwofesyonèl li nan lane 1973, a laj de 15 an. Lè sa-a li te fòme premye ti òkès li, Mini Brothers”, avèk zanmi li Joel Widmaier. Aprè yon titan, frè Joel la, Mushy, ki se yon gwo pyanis djaz, te vini jwen yo nan gwoup la.
Nan lane aprè yo, li vin jwe avèk DP Express kite youn nan gwoup Konpa ayisyen kite pi popilè nan moman saa, answit li fòme gwoup Zeklè avèk zanmi li yo Joel e Mushy Widmaier ak Ralph Boncy. Li patisipe tou nan plizyè albòm mizisyen ayisyen, kòm Les difficiles de Petyonvil, anplis de 4 albòm Zeklè ki te fè anpil siksè.

Soti nan 1985 pou jis koulye a, Raoul pwodui 4 albòm solo. Nan pami yo gen albòm Sukaina ak albòm Korekteman ki te fè yon siksè entènasyonal. Li fèt yon albòm enstrimantal ak yon albòm mizik relijye tou. Anplis, li ekri ak pwodui 4 patisyon orijinal pou Balè Fòlklòrik ayisyen ak plizyè patisyon orijinal pou sinema ayisyen.

Pandan tout karyè li, Raoul patisipe tankou klavyeris ak anpil nan atis ki pi popilè nan peyi li, menm jan tou li patisipe tankou yon vyolonselis nan plizyè òkès mizik klasik. Nan pami atis ki popilè anpil ke li te jwe avèk yo, nou ka site megastar Wyclef Jean.

Avèk Joel Widmaier, li te ko-direktè nan vèsyon ayisyen yon espektak Mizik ki rele Starmania, ansanm avèk gwoup atis Haiti en scène. Twoup la te jwe an Ayiti epi nan Monreyal anba sipèvizyon otè Starmania a, Luc Plamondon e se Gouvènè Jeneral Kanada a, Onorab Michaëlle Jean ki te envite yo.

Raoul dedye lavi li nan batay kont pirataj, e respè pou dwa dotè nan peyi li. Li te patisipe nan fondasyon Asosyasyon Nasyonal Mizisyen Otè Konpozitè ak Entèprèt (ANACIM) epi tou dènyèman, nan fondasyon Asosyasyon Ayisyen Pwofesyonèl nan Mizik.
Raoul te patisipe nan plizyè seminè sou dwa dotè ki te òganize pa OMPI (Organisation mondiale de la propriété intellectuelle) nan Genève, Briksèl, Wachintòn, Trinidad ak Tobago ak Ayiti.

Pami atis ki plis enfliyanse Mizik li, nou ka site Japonè Tomita, Fransè Jean-Michel Jarre, avèk Grèk Vangelis. Atis klasik Raoul pi pito se vyolonselis Yo Yo Ma epi atis djaz li pi pito a se Pat Metheny.
Raoul se yon manm nan SACEM (Société des auteurs, compositeurs et éditeurs de musique) ak ASCAP (American Society of Composers, Authors, and Publishers).

                                        

 




#Article 248: Jerry Lamothe (209 words)


Jerry Lamothe, ki fèt 16 oktòb 1972 nan Bwouklin, Nouyòk (Etazini), se yon sineyas, reyalizatè, pwodiktè ak aktè ameriken nan sinema ayisyen. 

Lamothe se nan desandan ayisyen, ki fèt Frantz ak Marlene Lamothe ki sòti nan Pòtoprens, Ayiti. Lamothe te fèt 16 oktòb 1972 nan Bwouklin, Nouyòk kote li te leve nan East Flatbush.

Nan lane 2000, li te ekri, pwodui, reyalize ak jwe nan premye fim li yo, Amour infinity. Piki sou yon kamera DV sèl nan ven-de jou pou $ 45,000, se fim nan konsidere anpil kòm yon klasik anba tè iben. Amour Infinity prezante premyè fwa nan Festival la fim 2000 Urbanworld vann sòti foul moun e li te yon pi renmen festival. Li ta ale nan pou genyen pi bon fim nan Jamerican 2000 ak mizik prim lan chwa odyans nan Festival Hollywood Fim Nwa 2001 la. Li te tou klase pi wo odyans, pandan the Black cinema café run.

Nan lane 2003, Lamothe te reyalizatè Nora's Hair Salon avèk aktè Jenifer Lewis, Lil' Kim, Tamala Jones, Tatyana Ali, Bobby Brown, Jean-Claude La Marre ak Whitney Houston. 
Menm ane sa a, li te nan lis sou dis tèt Blackfilm.com nan gade lis.

Nan lane 2006, Lamothe te senaris, reyalizatè ak pwodiktè pou fim endepandan Blackout.




#Article 249: Alessandra Lemoine (156 words)


Alessandra Lemoine, ki fèt 14 septanm 1969 nan Pòtoprens, nan Ayiti, se yon aktris ayisyèn.

Alessandra Lemoine se pitit fi Bob Lemoine ak Ketty-Claire Jean-Louis.
Li etidye nan Institution Sainte Rose nan Lima.

Alessandra Lemoine te yon prezantatris televizyon nan Ayiti. Li jwe nan fim kòm  Millionnaire par erreur (2002),VIP (2004), La prière d'Isha (2007), L'automne en mille morceaux (2007), A knock at the door (2008).

Li jwe Daphné Laurent nan fèyton radyo  VIP (Vanité, intrigue, passion) difize sou Radio Métropole pandan kat (4) ane. 

Alessandra Lemoine bay vwa li nan vèsyon kreyòl Haïti mon rêve, mon amour, yon dokimantè 34 minit sou Ayiti reyalize pa pent ak fotograf Claude St-Rome.

Alessandra Lemoine te loreya nan premye konpetisyon Ministè Touris la te òganize sou ekotouris nan lane avèk dokimantè li : Port-au-Prince, ma ville. An 1999, Alessandra te koreyalize avèk Deutsche Welle (Radyo alman) yon dokimantè sou timoun an Ayiti : L’avenir des enfants en Haïti. 




#Article 250: Fabienne Colas (119 words)


Fabienne Colas (ki fèt 18 mas 1979, Pòtoprens, Ayiti) se yon aktris ayisyèn.

Li jwe nan fim sa yo :

Fabienne Colas fè lekòl primè li nan École des sœurs religieuses catholiques e lekòl segondè li nan Collège Marie Anne, youn nan lekòl ki pi repute Ayiti.

Apre li fin pase bakaloreya premye ak dezièm pati li, li fè etid inivèsite li an diplomasi, protocol, relasyon piblik ak relasyon imèn, entèpretarya ak panyòl.

Li gen yon ti frè, Rhoudini C. Joseph, ak yon ti sè, Joyce F. Joseph. Papa li, ]Ulrick Colas Joseph], se yon fotograf pou Ticket magazine, yon jounal lwazi ki se yon ekstensyon Le Nouvelliste, ki se pi ansyen ak pi gran jounal kotidyen an Ayiti.




#Article 251: Gracia Delva (141 words)


Gracia Delva, ki fèt 9 jen 1974 nan Kap Ayisyen (Ayiti), se yon chantè epi aktè ak politisyen ayisyen. 

Gracia Delva fèt 9 jen 1974 nan Kap Ayisyen.
Li grandi nan Machann Desalin.

Li jwe nan gwoup Géro-Star, pita Djakout Mizik ak pita Zenglen. Nan lane 2003 li fonde gwoup li Mass Konpa sou 25 jiyè 2003

An 2010, li swiv yon karyè politik. Li te eli depite nan Marchand-Dessalinepuis réélu en 2015Sans tèmine manda li, li te vle vini kandida tankou senatè nan L'artibonite ː li te eli nan segon tou. Li tou prezidan nan Klib nan l'AS Dessalines

Li jwe tankou aktè nan fim ayisyen XIème Commandement reyalize pa Moïse Kharmeliaud. Li kreye yon fondasyon ki pote non li (Fondasyon Gracia Delva)

Gracia Delva marye avèk Linda Arney ak ansanm yo genyen de (2) timoun ː Justin ak Joshua.




#Article 252: Baky Popilè (106 words)


Baptista Lugendy Saint-Hubert, rele Baky Popilè, ki fèt 6 me 1991 nan Okay (Ayiti), se yon mizisyen ayisyen.

Baptista Lugendy Saint-Hubert grandi nan yon fanmi mizisyen. Li se pi pitit gason paran li.

Li kòmanse karyè lè li chante ak jwe avèk yon gita. Epi li jwe Rap Kreyol.

Baky konpoze premyè chanson li, Paske’m se ayisyen. Chanson sa a sòti nan mwa janvye 2012. Yon videyoklip sòti nan mwa mas 2012. Baky vle denonse abi, enjistis, inegalite Ayisyen fè fas.

Yon remiks sòti aprè yon kolaborasyon avèk plizyè atis nan rap kreyòl Dug-G, Wendy, K-libr, Rhéal Adolphe ak Vanessa Désiré. 

Li siyen pou labèl RKM Record.




#Article 253: Junior Metellus (121 words)


Junior Metellus, ki fèt 9 out 1974 nan Pòtoprens (Ayiti) epi ki mouri 25 septanm 2020, se yon aktè ayisyen.

Li se tou yon animatè radyo ak televizyon. Tou denyèman li te prezantatè Starmax  sou Telemax pou dènye sezon gwo konkou dekouvèt talan sa. Li fè anpil eksperyans deja nan domèn radyo tankou Kadans fm, Vision 2000, Signal fm, Planèt Kreyòl. Depi preske yon ane li ap travay kounye a kòm animatè e direktè pwogramasyon RCH 2000.
Junior Metellus se tou yon antrenè pèsonèl nan espò. Li anseye dans ayewobik, kick boxing ak step danse nan Gold's Gym Haiti depi 4 an. Junior Metellus se tou yon piblisis li prete vwa li ak imaj li pou anpil piblisite komèsyal ak videyo.

 

 




#Article 254: Michelle Judith Jeudy (225 words)


Michelle Judith Jeudy, ki fèt 29 septanm 1979 nan Kay Jakmèl(Ayiti), se yon aktris ayisyèn.

Li fèt 29 septanm 1979 nan Kay Jakmèl, nan Sidès Ayiti. Trè jèn, li poze pou foto.
Li gen sis (6) sè ak yon frè. Fanmi li enstale Pòtoprens.
Michelle Judith fè etid klasik nan yon lekòl kongreganis epi kominikasyon nan Fakilte piblik Syans imèn. 

An 2002, Michelle Judith kòmanse pa aza yon karyè nan sinema a ː yon zanmi envite li jwe nan yon fim.

Pou tradui

Le personnage de Patricia, qu’elle incarne dans Protège-moi de Jean-gardy Bien-aimé, déborde alors des grands écrans et gagne la rue. Au point qu’un deuxième réalisateur Hérold Israël, le reconduit dans Player ½ (sortie 2006) et que d’autres veuillent en faire un classique. 

L’année suivante, elle enchaîne avec un rôle dans une publicité pour un contraceptif et une apparition dans VIP [feuilleton radiophonique à succès en Haïti], le film. 
En décembre 2003, elle part s’installer dans le sud de la Floride, aux Etats-Unis. 
En 2005, Judith Jeudy tourne une nouvelle publicité pour une maison internationale de transfert d’argent et poursuit sa carrière d’actrice. 

En 2008, elle tourne à nouveau avec Herold Israel dans Xtreme Bleu.

L’ancienne collaboratrice de l’agence Haiti Press Network (haitipressnetwork.com) trouve cependant assez de temps pour poursuivre des études de Nursing et pratiquer sa grande passion de toujours, l’art floral.




#Article 255: Moise Kharmeliaud (165 words)


Moise Kharmeliaud gen pou vre prenon Camille, men li chwazi siyen tout fim li yo sou prenon Kharmeliaud ki se prenon pitit gason l.

Li se yon aktè ak reyalizatè ayisyen. 

Moise fèt bò kote de fer 2 me 1978. Aprè etid klasik li, li etidye kominikasyon sosyal avèk metye jounalis. Men depi 1995 li kòmanse nan reyalizasyon ki vinn tounen sèl pwofesyon li ekzèse.

Moise travay anpil nan mond odyovizyèl ayisyen an. Li pase plis pase 3 lane ap kolabore avèk Mancuso pwodiksyon nan zafè piblisite emisyon televizyon ak dokimantè kote li te okipe plizyè fonksyon tankou kameramann, montè, reyalizatè, responsab pwodiksyon. Nan lane 2003, Moise Kharmeliaud fè wout pa li ann endepandan. Depi lè sa, lap travay nan sinema kote li pwodui epi reyalize plizyè fim ki fè diferans sou plan teknik. Aprè yon fòmasyon sou sinema dokimantè li resevwa nan FEMIS, nan Frans, Kharmeliaud vin konsantre plis sou fim dokimantè kote li kolabore ak kèk lòt reyalizatè tankou Arnold Antonin, Renaud Dumenil.




#Article 256: Ralph Delly (650 words)


Ralph Delly se yon aktè ayisyen. 

Li se pitit gason Alain Delly, chèf Òkès Nasyonal Ayiti. Paran li gen nèf (9) timoun. Ralph Delly te ezite ant yon karyè nan mizik, lalwa oswa jounalis. Li pase yon ane nan INAGHEI. Men olye ale nan lekòl lwa, li deside pou yo deplase pou Pari kote li etidye Kominikasyon nan Inivèsite Pari X nan Nanterre, pita nan Nouyòk pou kontinye etidye nan Corporate Cable Communications nan konpayi BMCC (Borough of Manhattan Community College) ak nan CFV (Communications Film  Video) nan City College nan Nouyòk.
Ralph Delly se yon jounalis ayisyen nan amizman. 

A CIBL , Espace FM, Metropole correspondent, Dellys' award-wining reporting has appeared on New York Newsday, Caribbean Globe, and Visions Caraïbes.  In addition to national and international events, Ralph Delly has reported extensively on the Haitian Music Industry and on the Haitian-American community.

Ralph Delly also graduated from Carlos Albizu University of Miami and received his degree in Child Psychology. He began his working life in the media at Le Nouvelliste by contributing to a column called “Generation 2004”, in magazine and cultural group, Cercle des Jeunes Haïtien (CJH) where he was in charge of the entertainment division, which rapidly became the group's biggest operation through successful art exhibitions, conferences, and music concerts throughout Haiti.

With his high-school diploma in hand, he made his choice and set out to snag a job at different radio stations. Until opportunity came knocking, he supported himself with jobs as a DJ. While employed by Radio Metropole in Port-au-Prince, he took part in a number of cultural events. One year before graduating from high school, he earned his first paycheck from working nightshift at Radio Metropole and hosting “Metropole by Night”.

After spending several years as a reporter and DJ with Radio Port-au-Prince and Radio Metropole and as correspondent in Haiti for many foreign networks, he became a reporter and a DJ for Echo de La Metropole, an independent radio show on 107.5 FM WNWK in New York City.  For six years from 1991 to 1997, he was the Program Director and Talk Show host at Radio Soleil d’Haïti and New York editor for The Caribbean Globe. He also wrote for the Little Haiti Times. Ralph Delly co-produced and hosted “Boulevard des Artistes”, a popular TV show in New York, where he was often referred to by the musicians as the artists’ show”.

Later, Ralph was chosen to co-host “Vide Yo ak Video” and challenging every single show on Haitian television.  He has contributed to the advancement of Haitian music whether through his articles in Boyo Magazine, Le Floridien, Caraïbes Express, Showbiz Magazine, Pyramide Magazine, Spotlight Magazine, and the Haitian Times or on his radio shows.  

Ralph Delly made his name and career by reporting on the Haitian Music Industry. He won several Prizes for multiple stories and became one of the most famous entertainment journalists in the Haitian Community. He reported for The Haitian Times, creating more controversy with reports and gossips on his popular column “The Delly Dish”. Ralph has helped and worked with almost every band and artist of the so-called “new generation”.  He served as Press Attaché and PR for Zin for about ten years, work with Lakol, Phantoms, Zenglen, Sokute, Jam, See Well, 509, just to name a few.

Ralph Delly is truly an international entertainment journalist and has reported from more than 20 countries, mainly in the fields of show business, for numerous radio stations and publications, and has headed up various magazine and newspaper launches in the Diapora.  He has also served as the spokesperson for Compas Festival and Haitian Independence Festival.

He became media editor and travelled widely on new developments in the media and the music industry, taking a special interest in Haitian music. He was one of the first Haitian journalists to research and present a conference about Haitian music in Paris in 1996.




#Article 257: Raphael Stines (245 words)


Raphael Stines, ki fèt 1e fevriye 1933 nan Pòtoprens nan Ayiti epi ki mouri 25 out 2007, se yon aktè, pwodiktè ak reyalizatè ayisyen.

Li fè etid nan Teknik fim nan Nouyòk. Li fè pwodiksyon dokimantè CPTC nan Kinstòn, nan Jamayik.

Aprè etid sinema nan Etazini, li rantre nan Ayiti. Li fèt pwodiksyon dramatik ak imoristik avèk aktè ak komedyen ayisyen. Nan lane 1976, li reyalize premye fim sinema lan Map pale nèt. Kout fim sa a se yon adaptasyon enspire pyès teyat Jean Cocteau Le bel indifférent, avèk kèk aktè kòm François Latour ak Jocelyne Alphonse.

Nan lane 1990, avèk aktè Fernel Valcourt, rele Jesifra, ak jounalis Anthony Pascal Konpè Filo, Raphaël Stines reyalize Kraze Lanfè, youn nan komedi yo ki pi popilè nan teyat ayisyen. Pwodiksyon satirik sa a te denonse diktati a Duvalier.

Nan lane 2001, li adapte nan fim yon pyès teyat ekri pa Franck Fouché Bouki nan Paradi avèk Roland Dorfeuille, rele Pyram, nan wòl Bouki, Fabienne Colas ak Sydney Louis.

Pandan plizyè ane li travay avèk Televizyon Nasyonal Ayiti (Télévision Nationale d'Haïti) (TNH) kote li te prensipal reyalizatè nan seri a trè popilè Pè Toma.
Li travay tou kòm teknisyen ak direktè pwogramasyon nan Televizyon Nasyonal Ayiti. Li fòme jèn aktè ak teknisyen televizyon.

Raphaël Stines te travay anvan li mouri sou adaptasyon pou ekran an nan pyès teyat ekri pa Marcel Pagnol.

Li te manm AHC (Association Haïtienne des Cinéastes).

Li te marye ak gen kat (4) timoun.




#Article 258: Raymond Damier (118 words)


Raymond Damier se yon aktè ayisyen. 

Li fèt nan ane 1985 Port-au-prince Haïti
Avèk laj de 15 an li etidye videyografi, Lè li fini lekòl li nan ane 2004 li te etidye kòman yo edite yon imaj, li fè plizyè exsperyans ak anpil sineyas ayisyen.

li jwe premye fim lon metraj li avèk Jacques Roc Pluie D'Espoir nan role Jean Pierre yon jèn ti moun tèt di asassine pa men m zanmi li yo, e dezyèm experyans avèk Arnold Antonin nan les amours d'un Zombi ke yo touye e fè tounen zonbi 

Li reyalize yon premye film Kilès ou ye sou DVD, e li gen yon dezyèm sou non Anti-stress ki gen pou soti byento nan sal sinema




#Article 259: Roger Boisrond (774 words)


De Roger Boisrond, réalisateur et producteur de cinéma

Né en Haïti, j'immigre au Québec en 1970 avec mes trois jeunes frères. J'avais treize ans lorsque nous sommes arrivés ici rejoindre nos parents et notre jeune sœur.  C’est à Montréal-Nord au village des Fleurs, sur la rue des Perce-Neige que nous verrons les premières neiges au pays de Gilles Vigneault.  Puis, la famille décide de s’installer à Rivière- des-Prairies en 1974.  En 1983, après avoir complété un baccalauréat en communication à l’Université d’Ottawa, je me dirige vers le Cinéma  et j’entame le programme Film production à la Faculté des beaux-arts de l’Université de Concordia jusqu’en 1984.  Et à partir de ce moment, je savais que j’étais condamné à faire ce que j’aime.  En 1984, j’avais déjà contribué à mettre sur pied Vues d’Afrique, les journées du cinéma africain et créole.   L’année suivante, je fonde ma propre entreprise, FRAP-TEK cinéma et communications. Je réalise mon premier film, SAK PASSÉ en 1986, avec la collaboration de Phillipe Fils-Aimé du Black Community Communication Media.   Ce documentaire dresse un portrait de la communauté haïtienne de Montréal et retrace le cheminement d’un mouvement politique qui y prit naissance après la chute des Duvalier en Haïti.  Ma filmographie se constitue d’une bonne dizaine de productions variées allant de créations publicitaires, aux vidéo clips et aux œuvres dramatiques.  

Le sens des affaires
			
Frap-Tek cinéma et communications finit par s’imposer à Montréal entant que spécialiste de la production intégrée, production à caractère ethnique.  En effet, la compagnie a mis en œuvre des projets pilotes novateurs, comme JAMAIS D’LA VIE, qui reflètent la diversité culturelle et ethnique qui caractérise toutes les grandes métropoles Nord américaines telle Montréal.

Histoire de vie

Je peux vous entretenir longtemps, avec l’aisance d’un entrepreneur aguerri et le sourire d’un gamin, sur la carrière que je poursuis.  Le parcours est déjà tracé et les bases sont jetées depuis belle lurette. J’ai vécu mon enfance et ma préadolescence dans mon pays d’origine, Haïti.  Enfant docile et curieux, le dessin et le bricolage ont toujours attiré mon attention.  Mon père finit un jour par remarquer mon intérêt pour les arts et me prodige ses premiers conseils. À partir de 1970, la famille s’installe à Montréal.  Choc culturel et dépaysement, je me mis à observer mon père réprimer sa nostalgie dans la peinture, la poésie et la musique. La chose m’intéresse sans que je démontre ma sollicitude.  Mais toujours est-il, l’homme avait un plan.  Il voulait former un groupe avec ses garçons.  Accordéon, guitare, percussions et les rythmes tropicaux prennent vie.  On the road, il y a peu d’haïtiens à Montréal ces années là.  Réunions d’amis, soirées familiales, nous sommes en vedette.
 Au fil des ans, mon père (l’homme) finit par abandonner son plan.  Le répertoire du groupe reflétait trop celui de son dernier ensemble en Haïti et ne correspondait nullement à nos ambitions musicales et artistiques.  Entre-temps, le dessin et même la peinture, à un moment donné, continuent à ouvrir mon esprit sur les arts.  Plus tard, la photographie capte toute mon attention.  Les diapositives sont en vogue.  Je me plonge dans la création photographique et développe des techniques qui me permettent de dessiner à partir de mes œuvres photographiques.  
Je développe ainsi des portraits et toutes sortes d’illustrations utilisant le fusain pour définir les ombres et créer d’intéressants contrastes. À la recherche d’un moyen de subsistance, je découvre le graphisme et je commence à travailler à la pige. Les années passent, j’obtiens mon diplôme en Communication.  Travaillant pour la Ville de Montréal comme étudiant, je tente sans succès de me trouver un poste dans la fonction publique. Une connaissance me persuade alors de jouer dans le film du réalisateur Mario Lagüe, un étudiant de l’Université de Concordia.  L’expérience me ravit et le rêve se mit à prendre forme.  Je n’ai pas tardé à m’inscrire au Programme en cinéma à l’Université de Concordia. Deux ans après, je me lance dans la production vidéo indépendante avec le Vidéographe.  Avec plusieurs productions vidéo à mon actif, je persiste à croire que la production cinématographique est l’aboutissement de ma carrière.  Depuis plus d’une dizaine d’années, je m’efforce bon an mal an de présenter mes œuvres au Festival Vues d’Afrique.  Et ce rayonnement porte fruit.  Malgré toutes les difficultés que j’éprouve à financer mes projets, bon nombre de réalisateurs et producteurs africains et créoles me sollicitent pour des fins de coproduction. 

En 1998, j’ai réalisé un projet majeur JAMAIS D’LA VIE.  Le  pilote d’une première série télévisuelle constitue un pièce maîtrise dans ma filmographie.  Et cette expérience m’a en outre permis de faire de nombreuses et importantes  observations sur la gestion et l’orientation de ma carrière.




#Article 260: Roland Dorfeuille (184 words)


Roland Dorfeuille, rele Pyram, ki fèt 28 mas 1943 epi ki mouri 10 oktòb 2008 (Ayiti), se yon aktè ayisyen. 

Pyram te jwe wòl avèk non an menm nan tradiksyon kreyòl la Les Emigrés (Pèlen Tèt) ki fèt pa Polonè Slamovir Mrozek ak tradwi pa Frankétienne. Li te jwe wòl pwoletè, pwòch entèlektyèl la entèprete pa François Latour (Polidò).

Pèlin Tèt se istwa de imigran ki pataje yon menm kay nan Nouyòk. Pyès la te bay definitivman aktè a non an nan Pyram. Pyès teyat gen siksè pandan peryod Jean Claude Duvalier. Akoz pyès sa a, gouvènman an fèt lwa sou sansi. 

Nan fen ane 1980 yo, li jwe nan yon seri polisyè, Monsieur Pyram ak Gabèl, fèyton ekri pa Bob Lemoine ak difize chak semèn sou Televizyon nasyonal, (Chaîne 8). 

Roland jwe wol yon vye moun rich ki date yon jenn fanm nan bezwen nan lajan nan fim Cousines avèk aktè Jimmy Jean-Louis ak Jessica Geneus. 

Pyram tou te fè piblisite pandan plis pase ven (20) ane.

Roland Dorfeuille gen twa (3) timoun : Haendel Dorfeuille, yon aktè tou, se pitit gason li.




#Article 261: Sandra Rabrun (355 words)


Sandra Rabrun se yon aktris ayisyèn ki fèt Pòtoprens nan jou 28 septanm.

Pou rezime ak ekri byen.

Aktris Sandra Rabrun maye, genyen yon ti gason ki genyen 4 an nan lane 2008 epitou yon ti fi ki fèt nan mwa de me 2009

Fòmasyon 

A ete a l ecole au College Mixte Catherine Flon
Elle a fait des etudes en economie à l’Institut des Hautes etudes commerciales et economiques (IHECE).

elle a ete au petit conservatoire de Daniel Marcelin.

elle a été intégrée à un projet d’émission avec des jeunes à la TNH où elle a pris tour à tour aux émissions Planètes des stars, Matin Magazine et au grand journal de 19 h. Elle a connu d’autres expériences professionnelles enrichissantes comme directrice de marketing à Telemax, membre de cabinet au ministère de la Culture et de la Communication du ministre Marie Laurence Jocelyn Lassègue jusqu'au ministre Mario Depuis. Elle est aussi passée à la filiale Unicarte de la Unibank. 

Elle a travaillé comme presentatrice a la Television Nationale D haiti. ancienne présentatrice de la Télévision nationale d’Haïti (TNH) et de Matin Caraïbes sur Radio Caraïbes.
Et comme Responsable des Relations publiques a L ONA

elle a prete sa voix dans divers programmes tels des emissions contre la violence domestique et l education par radio active 

elle  a joue dans une piece mise en scene par Syto cave (O!o!Kisa) 

elle a joue le second role feminin dans le film de Jacques Roc Pluie d espoir
 
elle ecrit des reflexions sur lHomme au sens large, Bientot sa publication

nourriture preferee fruit de mer avec igname
Artistes preferes  emeline michel, beethova obas, Joel widmaer, Charles aznavour, Michel Sardou, belo
Films preferes Pluie d espoir, pluie de rose sur Manhattan, Al pacino

lle s’est établie à Montréal depuis l’année 2013.

En 2017, elle crée Passerelle, une entreprise spécialisée dans la promotion de l'art et de la culture haïtienne à Montréal. Elle organise des conférences-débats, des foires et expositions, des ateliers de formation et de perfectionnement, des ateliers de formation et des campagnes de sensibilisation.  Pcles.asserelle organise aussi des spectacles. C'est un organisme à vocation culturelle et socioéducative.




#Article 262: Smoye Noisy (104 words)


Smoye Noisy se yon aktè ayisyen ki fèt Kap Ayisyen (Ayiti). 

Smoye Noisy fèt nan Kap Ayisyen nan lopital Justinien men se ouanaminthe li grandi. Li fè tout etid primè li ka frè enstriksyon kretyèn ouanaminthe. Aprè sètifika li antre Pòtoprens pou li kontinye etid segondè li. Pi gwo pasyon li se te radyo kote li fè  yon bèl karyè. Li pase nan radyo Antiy tankou animatè, prezantatè, jounalis epi tou repòtè Radio metropole ak menm tit yo. Aprè radyo li eseye tou televizyon men eksperyans li nan domèn sa pat two long. Aprè sa nou pral jwen li nan  avèk senk (5) fim.




#Article 263: Toto Bissainthe (165 words)


Marie Clotilde Bissainthe; rele Toto Bissainthe, ki fèt nan lane 1934 nan Kap-Ayisyen epi ki mouri 4 jen 1994 nan Petyonvil (Ayiti), se yon chantèz, konpozitris ak aktris ayisyèn. 

Li fèt nan lane 1934. Li kite Ayiti pandan li te trè jèn pou li te al fè etid li nan peyi etranje. Li kòmanse karyè teyat li an 1956 avèk konpayi Griyo ke li te fonde.

Yo vin dekouvri li an 1973 ak yon espektak li te prezante nan La Vieille Grille nan vil Pari (Frans). Li te vin yon chantèz epi konpozitris totalkapital.

Li te pase anpil tan nan karyè li an egzil. Li viv pandan plis 30 lane nan peyi Lafrans epi retounen an Ayiti jis aprè Jean-Claude Duvalier kite peyi nan lane 1986. Poutan li te jwenn anpil desepsyon lè li konstate pwoblèm politik ak lòt pwoblèm ki t ap ravaje Ayiti. 

Li mouri 4 jen 1994, akòz yon kansè fwa. Gen yon ti pak nan vil Monreyal ki pote non li.




#Article 264: Richard J. Arens (145 words)


Richard Arens Joseph, rele Richard J. Arens, ki fèt 20 septanm 1975 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon reyalizatè, aktè ak senaris. 

Li te gen 11 zan lè manman li mouri. Depi li te tou piti li te renmen sinema. Manman li te konn menmen li anpil nan sinema limenm ak ti frè li Fritz-Gérald Emmanuel Joseph. Yo ekri ansann Alelouya, ki se fim ki fè Richard fè premye pa nan zafè sinema an 2004. Aprè sa Richard fè yon lòt fim komik ki rele Chomeco. Misye te vle montre tout moun ke li ka lòt kalite fim, ke fim komik li vini ak My name is... ki se fim dram. Depi 14 fevriye 2008 li sòti yon lòt ankò ki rele Show Kola. Richard al rete Etazini depi mas 2007 pou li etidye sinema nan Enstiti La nan Nou yòk (Art Institute of New York-City).




#Article 265: Xavier Amiama (341 words)


Xavier Amiama, ki te fèt an 1909 nan Guantanamo nan Kiba epi ki mouri an 1969, se yon atis pent dominiken.

Nan lane 1909, Xavier te fèt an Guantanamo (Kiba) men kòm sikonstans nesans li pa two piblik, gen dat ki plase li fèt an 1910.
Nan lane 1913, lè li te gen sèlman 4 an, avèk fanmi li, li te imigre ale nan Repiblik Dominikèn. Fanmi yan te etabli vi yo nan yon vil nan sid lan yo rele San Pedro de Macoris.
Nan lane 1935, lè li te aje de 25 an, li kite Dominikani kòm yon jèn pent e yon aprantis pou li ale viv Pòtoprens (Ayiti) etidye nan men yon gwo pent ayisyen yo rele Pétion Savain. Se avèk li e nan estidyo li, li te pentire pou konbyen lane e aprè konbyan tan Pòtoprens, li te vin yon manm nan Centre d'Art, yon enstitisyon ke yon jounalis Ameriken yo rele Dewitt Peters te fonde e li te kontinye karyè li pentire la.

Amiami sinome pintor de la noche de Haiti paske li te gen mès pentire anpil evènman ke nou asosye avèk tenèb ou byen lannwit. Nan tèm li te itilize nan zèv li yo, nou jwenn anpil tablo ki konsène vodou, dans seremoni, vodouyizan, rara, eksetera... Yo di ke Xavier se moun ki te twouve Pòtoprens fasinan anpil, e se te mès li pou li antre nan kwen avèk kote nan vil lan yo asosye avèk danje pou li kaptire li sou tablo li. Tout bagay nan Pòtoprens, bèl kote tankou kote ki lèd, kote pwòp kankou kote sal, machann nan lari, moun k'ap viv Pòtoprens ou byen k'ap mache nan lari a, te atire Amiama pou li te pentire.

Nan estil li, yo dekri li kòm sofistike e ki itilize koulè vif ki ajoute vibrasyon ak vi nan penti li. Nan yon kote, li diferansye tèt li de lòt anpil pent Ayisyen paske dabitid, li pa mete plizyè koulè nan tablo li e te itilize'l nan manyè yo rele myè' (de mo franse muet).

 




#Article 266: Wilson Bigaud (128 words)


Wilson Bigaud, ki fèt 29 janvye 1931 nan Pòtoprens epi ki mouri 22 mas 2010 nan Vialet (Tigwav), se yon pent ayisyen.

Manm fondatè nan lekòl ayisyen an, li se Hector Hyppolite ki dekouvri talan l ', li entwodui l' nan Sant  la nan Pòtoprens.

Nan 1950, Wilson Bigaud, ansanm avèk Castera Bazile, Philomé Obin, Préfète Duffaut, Toussaint Auguste ak Rigaud Benoit, se yon gwoup pent ki dekore katedral nan Sen Trinite an nan Pòtoprens : li pentire Les Noces de Cana. katedral nan Sen Trinite te detwi pandan tranblemanntè 12 janvye 2010 nan peyi Ayiti. Travay li yo te ekspoze nan 1963, pandan egzibisyon an 19 Peintres de Haïti nan Briksèl ak nan lane 1964, pandan egzibisyon an 20th Century Latin American Naïve Art nan La Jolla.




#Article 267: Pascal Compere (143 words)


Pascal Compere se yon atis, yon pent ayisyen.

Pascal te fèt nan Kan Peren nan lane 1944 ou 1945. Li te vin Pòtoprens trè jèn. Li te al nan Sant Dar. Aprè li te aprann penti avèk Rose Marie Desruisseaux. Li fè anpil nati mouri, rara... Li te travay avèk lwil sou twal, ak dlo koulè (akwarèl). 

Nan lane 1966 ou 1967 li te antre Etazini. Li te viv nan Nouyòk, Washington ak Miyami. Pascal te denye nan bohemyen yo. Li te toujou di oun gro atis pa ka pedi tan nan travay 9 e pu 5 e. Oun le li Ayiti, oun le li Etazini. 

Nan lane 2010, sante li tap vin pi ba, li pa te wè byen. Mesye di Yon atis avèg pa bezwen viv. 
Li tounen li ale mouri lakay li, pou yo antere li bò kote manman li.




#Article 268: Frantz Dupiton (159 words)


Frantz Dupiton se yon atis, yon pent ayisyen.

Frantz Dupiton fèt nan Saint-Michel de l'Attalayes (Ayiti) nan lane 1949. Papa li, Marceau Dupiton, te architek ak pwofesè inivèsite,  ak maman li, Yva Lilia Brisard, te kouzin Sténio Vincent, yon prezidan ayisyen. Li grandi nan Gonayiv. Bonè nan vi li, Frantz montre ke li renmen la. Li aprann modifye desen papa li. Li fèt etide primye nan Lekol Saint-Antoine. Nan 10 zan li fè penti avèk dlo. Nan 12 zan, papa li montre kouman fè penti avèk luil. A 16 ane, li signe yon primye kontra de 3 zan, avèk Gallerie Nationale d'art Monreyal nan Kanada.

Li ale Etazini an 1974 e abite Nou Yòk, kote li partisipe selebrasyon 50e annivèsè Nasyon Zini. Li gen yon rekonpans pou la penti Promenade du dimanche au bord du lac (Sunday walk by the lac) ak Haiti après la colonisation (Haiti after French colonisation). Zèv li yo te ekspoze Etazini, Kanada ak Ayiti.




#Article 269: Hector Hyppolite (108 words)


Hector Hyppolite se yon atis, yon pent ayisyen. ki fèt 16 septanm 1894 nan Sen Mak epi ki mouri 9 jen 1948.

Karyè Hector Hyppolite a te kòmanse nan ete 1945 la ak te fini ak lanmò atis la sou 9 jen 1948. Li te dekouvri ak ankouraje pa Dewitt Peters. Li se fondatè Sant ar Pòtoprens, Hyppolite pandan peryòd sa a li pentire plis pase 200 penti.
Nan pasaj yo nan Pòtoprens an desanm 1945, André Breton ak Wilfredo Lam achte l 'travay plizyè, ak kontribye nan rekonesans entènasyonal li yo ak difizyon an nan  ayisyen penti popilè.
Pitit fi li marye avèk pent la Rigaud Benoit.




#Article 270: Nicole Brice Hyppolite (290 words)


Nicole Brice Hyppolite se yon atis, yon pent ayisyen.

                                                Fine Art

NBH was born in Jeremie, Haiti. 

She was raised in a family environment where art and literature permeated daily activities. Her grandfather was a writer, her uncle an artist. 

Nicole Brice Hyppolite took drawing lessons early on at the French Institute of Port-au-Prince, Haiti. Later in life, she graduated in Fine Arts from the North Light Institute of Cincinnati, Ohio.  She indulges in continuing artistic education through hundreds of books, magazines, videos and cds. Because of her scholarly background, Nicole is very conscious of artistic rules and technique. Yet she believes that technique should not overpower feelings. This is precisely why she very often quotes the old saying: Art should hide technique and artifice (ars est celare artem).

The artist favors Impressionism. She paints her emotions. She believes painting is music, colors are sound and brush strokes are like arpeggios and musical variations. 

She is versatile with her themes and media. She is as proficient with oil as with pencil, charcoal, watercolor, pastel, egg tempera and casein. She considers the American watercolorist Andrew Wyeth as a powerful model. She loves Mary Cassatt and her pastel work; and she has great admiration for female Haitian artist Luce Turnier. 

NBH is well appreciated by her fellow artists and she greatly respects them. Her enthusiastic collectors marvel over her exquisite style and delicate touch. 

Nicole Brice Hyppolite continues to paint actively. She is domiciled both in Florida and in her native Haiti. She enjoys sharing her spiritual and artistic knowledge with the youth of her beloved country.
 

                              Collectors and Shows
 
                     USA, Canada, Haiti, France, Germany

                    - One woman show in Wheaton, Maryland

                    - Exhibit Salon des Designers SPECTRA, Ville St Laurent Quebec

                    




#Article 271: Nacius Joseph (319 words)


Nacius Joseph se yon atis, yon eskiltè ayisyen.

Joseph Nacius, ki fèt nan vil Tigwav ki sitiye a kèk kilomèt Pòtoprens. Se te nan lane 1939. li te tou piti lè ni papa li, ni manman li te mouri. Sitiyasyon sa, pral lakòz ke li pran la ri pou cheche kote la vi fè kwen. Se konsa nan cheche la vi, li te rive konprann ke antan ke jèn gason, si jan kondisyon ekonomik li pat pèmèt li fè yon wo nivo nan etid, li te nesesè pou l te aprann yon metye pou itil li ekonomikman. Se konsa li ta pral kwaze ak Odilon Duperier ki ta pral premye moun ki ap inisye li nan mouvman atistik la. 

Li pat pran li anpil tan pou li te yon ekselan atis eskiltè. Pierre Monosiet, ki te Direktè an menm tan li te yon gwo konsèvè bèl travay atistik nan Mize d'Art Haiti a, Se mesye sila, nan kapasite li genyen pou li dekouvri talan atistik ta pral an premye brake je sou travay eskilti ke Nacius Joseph te kon ap fè. Li se premye eskiltè bwa Ayisyen ke le mond antye te premye rekonèt travay li. enfliyanse pa kilti lakay ki se vodou, zèv li yo te toujou pote mak kwayans ak relijion ki se de eleman dominan nan sosyete ayisyèn an.

Kalite travay ke li te pwodui, ta pral fè yon nonm tankou Selden Rodman, ke le mond antye rekonèt pou konesans li nan domèn nan e li te di de Nacius konsa: « yon jeni eskiltè » nan liv li ki te rele « Where art is joy », nan liv sa li te montre tou anpil zèv ke Nacius te fè.  

Li patisipe nan plizyè ekspozisyon enpòtan tankou : ekspozisyon nan Brooklyn Museum nan 1978, ekspozisyon nan Davenport art Gallery (Iowa, nan Etazini) nan lane 1980 plis lòt ankò.

Sa li fè : kèk eskilti ː

 




#Article 272: Raymond Joseph (752 words)


Raymond Alcide Joseph, ki fèt 31 out 1931 nan San Pedro de Macorís (Repiblik dominikèn), se yon diplomat, jounalis, politisyen ak otè ayisyen.

Li te anbasadè ayisyen nan Etazini ant 2005 ak 2010. Li demisyone pou yo konsidere li pou kandidati in the Eleksyon jeneral nan Ayiti an 2010–2011.

Li se fondatè pi gwo jounal ayisyen an Haïti Observateur, baze nan Bwouklin, Nou Yòk, ki distribye non sèlman pou dyaspora ayisyen an men ann Ayiti tou. 

Li te tristman kouri yon operasyon enfòmatè nan sous ki antoure nan ak soti nan palè prezidansyèl la ann Ayiti pandan peryòd Dinasti Duvalier, ki koule enfòmasyon pou li rapòte, tout pandan li ap evite yon tantativ sou lavi li.

Joseph fèt 31 out 1931 nan San Pedro de Macorís, (Repiblik Dominikèn ak te viv nan yon batey (yon vil travayè sik),. Fanmi li te orijinè Okay, (Ayiti). Li se tou yon dezyèm kouzen chantè a ak rapè Wyclef Jean bò kote manman li.

Raymond Joseph te pase premye ane li yo antoure pa misyonè kretyen. Nan nesans, Jozèf te refize sitwayènte dominikèn apre plizyè tantativ. Aprè jenosid plis pase 10.000 Ayisyen nan fwontyè a akòz Masak Pèsi diktatè Rafael Trujillo enpoze a, papa li te deplase li menm ak frè li tounen an Ayiti, kote yo te akeri sitwayènte ayisyen an. Nan laj 10 ane, anplis de sa nan panyòl, li te pale natif natal li kreyòl ayisyen, franse, ak angle.

Nan lane 1954, li te sèvi kòm volontè kòm entèprèt pou yon predikatè Batis, ki te ede Jozèf vini Ozetazini. Jozèf enskri nan Moody Bible Institute nan Chikago, Ilinowa, an 1954. Jozèf te rete nan Chikago epi pita li te resevwa yon diplòm BA nan Antwopoloji soti nan ki toupre Wheaton College.

Pandan tan li te nan Chikago, Jozèf te vin pale ebre ak grèk. Yon devwe kretyen, apre gradyasyon li retounen an Ayiti e li kreye premyè tradiksyon an Nouvo Testaman ak Sòm nan kreyòl ayisyen.

An 1957, diktatè a François Duvalier te eli Prezidan an Ayiti, epi Jozèf te vin de mwens zan mwens alèz avèk gouvènman an. Joseph te retounen Ozetazini an 1961 e li te enskri nan Inivèsite Chikago kote li te resevwa yon diplòm (MA) nan Antwopoloji Sosyal an 1964.

Jozèf te ale Nouyòk epi li te vin yon lidè nan mouvman opozisyon kont rejim Duvalier a. Ansanm ak frè li, Jozèf te fonde jounal Haïti Observateur an 1971 ki te vin enfliyan e lajman sikile nan dyaspora ayisyen an. Jozèf answit te travay kòm yon repòtè nan Wall Street Journal ak yon kronikè nan jounal New York Sun.

Jozèf te vire atansyon li sou rejim Duvalier ki gen otorite k ap kontinye an Ayiti e li te konstwi yon rezo enfòmatè andedan palè prezidansyèl Pòtoprens lan. Lè sa a, li ta emèt intel li yo soti nan Brooklyn ak nan onn kout an Ayiti ki te vin li te ye Radio Vonvon , nan ki asosye anti-kominis soti nan Kalifòni ak Ronald Reagan te jwe yon wòl nan fòmasyon li.

Nan yon tantativ pou dekouvri fwit yo andedan palè a, François Duvalier te asasinen 19 manm gad li yo epi li te voye yon asasen nan Nouyòk pou jete Joseph. Sepandan pandan yon vòl nan Nouyòk, youn nan sous Jozèf yo te sou avyon an menm ak jere yo pwent li la. Atann arive asasen an, li te fè yon apèl telefòn nan moun ki ta dwe asasine li , pwopoze yon reyinyon ak te fini gen kafe ansanm, sa ki evite asasina.

Lè rejim pitit gason an François Duvalier a finalman tonbe an 1986. An 1990, Joseph te nonmen chaje zafè nan Gouvènman ayisyen an nan Wachintòn ak reprezantan Gouvènman ayisyen an nan Òganizasyon Eta Ameriken. Nan wòl sa a, Jozèf te òganize obsèvatè eleksyon nan kominote entènasyonal la pou patisipe nan Eleksyon jeneral nan Ayiti an 1990–1991.

An 1991 Joseph li retounen nan jounal Haïti Observateur kote li te rete jouk 2004, lè li te nonmen ankò Chaje zafè nan Wachintòn.
An 2005 prezidan Boniface Alexandre chwazi Joseph tankou Anbasadè Ayiti Ozetazini. Nan konsekans lan nan Tranblemanntè 12 janvye 2010 nan peyi Ayiti, Joseph te jwe yon wòl aktif nan mobilize repons kominote entènasyonal la ann Ayiti.

Sou 27 jiyè 2010, Jozèf konfime entansyon li pou li kandida pou Prezidan Ayiti nan eleksyon 28 novanm 2010 la. Li te demisyone anbasadè a nan dat 1e out 2010 epi li te deplase nan Pòtoprens. Konsèy Elektoral Pwovizwa Ayiti a te ranvwaye Jozèf nan kous prezidansyèl ayisyen an.




#Article 273: Charles Obas (163 words)


Charles Obas, ki fèt nan lane 1927 epi ki mouri nan lane 1968, se yon atis, yon pent ayisyen.

Charles Obas te fèt an 1927 nan Plezans, yon vil nan yon zòn montay nan nò Ayiti. Li te rantre nan Centre d'Art la nan fen ane 1940 yo. Lè sa a, kite li de (2) ane pita pou Foyer des Arts Plastiques yo an 1950. Li te genyen premye pri nan yon konpetisyon sipòte pa la 'Biwo touris nasyonal ayisyen an 1958. Obas te tou yon mizisyen..

Charles Obas te pentire plizyè penti kritik sou rejim Duvalier an 1969 e li te disparèt yon ti tan aprè. Daprè pitit gason li Beethova Obas, li te pwoteste an 1969 kont egzekisyon kouzen li pa rejim Duvalier a e li te al pwoteste devan bilding egzekitif yo. Malgre ke Duvalier te konnen Obas pèsonèlman e li te menm achte kèk nan zèv li yo, li pa ta janm wè ankò aprè yo te resevwa li.




#Article 274: Carlo Valtrain (100 words)


Carlo Valtrain se yon atis, yon pent ayisyen. Li fèt 26 oktòb 1959 nan Pòtoprens, Ayiti.
Papa l te boulanje, manman l te ap fè kouti. Li koumanse depi l tou piti ap desine, depi l te genyen 8 an. lè l te gen 19 an, li tap desine kaligrafi pou Teyat Nasyonal Ayisyen.

François Latour (?-2007), direktè epitou kreyatè teyat nasyonal, an rekonèt talan Carlo te genyen; li koumanse ede l ap vann tablo l.Francois Latour mouri nan zafè kidnaping nan lane 2007.

Carlo pèdi fanm li, li genyen 7 timoun. Li ap viv de pwodiksyon l.

Penti l




#Article 275: Patrick Vilaire (101 words)


Patrick Vilaire, ki fèt an 16 septanm 1941, se yon atis, yon pent ayisyen. Li se tou yon skiltè, espesyalis nan seramoloji ak nouvo enèji. Li se yon prezidan de Fondasyon an pou Icorpografi rechèch ak dokimantè. Li se Fondatè gwoup GATAPHY (Gwoup pou asistans teknik nan potye ak nan pitit idrolik mòn).  Manm Akademi Entènasyonal Seramik (1964), ak Chevalier de l'Ordre des Arts et des Lettres (Frans, 1991). Chèchè asosye nan Smithsonian Institution depi 2004, li resevwa Pri Édouard Glissant an me 2010.

Patrick Vilaire te etidye desen nan Galeri Ramponeau nan Pòtoprens (1955-1958), seramik nan Sant Seramik Dayiti (1956-1959).

 




#Article 276: Arijac (134 words)


Harry Roger Jacques, rele Arijac, ki fèt 11 out 1937 nan Gonayiv nan peyi Ayiti, se yon atis pent ayisyen.

Li fèt 11 out 1937.
Li fè etid pa korespondans nan Achitekti nan yon lekòl entènasyonal. 
Li te desinatè nan depatman atis Sacha Thébaud (Tebo) ant 1962 e 1963. Li travay tou nan divizyon konstriksyon lekòl nan depatman Agrikilti jouk 1975.

Nan lane 1965, Arijac kòmanse pentire. Tebo te anseye Arijac nan penti nan metòd la ankostik. Arijac itilize metòd sa a nan zèv pòtrè ak peyizaj. Nan ane 1980 yo, li te kòmanse nan penti espesyalman nan akrilik.

Premye Ekspozisyon li te an 1965 nan Enstiti Ameriken an. Pita li prezante penti li nan Institi franse, nan Byenal nan Sao Paulo ak nan Nouyòk.

Pent figiratif, Arijac fè penti nan fason pent Modigliani.




#Article 277: Galland Semerand (115 words)


Galland Semerand, ki fèt 4 septanm 1953 nan Kap Ayisyen (Ayiti) epi ki mouri  29 novanm 2019 nan Kwadèboukè, se yon pent ak achitèk ayisyen.  

Li te fèt 4 septanm 1953 nan Kap Ayisyen, Galland Semerand te grandi nan Pòtoprens. Li pa nan lekòl nò a. Li se tou twò enkyete sou orijinalite li ak valè ayestetik limite tèt li nan prensip yo nan yon lekòl. Li pase yon ane nan Academie des Beaux Arts.

li se fondamantalman yon otodidak, men yon otodidak ki pridan ak done enstenktif e kwè ke penti ka sèlman rezilta konesans ak efò kontinyèl. Li etidye liv pent etranje yo.
Li etidye achitekti e li vin enterese pa mouvman istorik.




#Article 278: Céline Beaudoin (119 words)


Celine Beaudoin (Selin Bodwen) se yon diplomat kanadyen, li ap travay nan anbasad Kanada baze ann Ayiti.

Li enstale kò l ann Ayiti depi lane 2006. Li ap milite pou timoun k ap mache epi dòmi dewò.

Celine Beaudoin, nan wotè, nan somè Kilimanjaro pou timoun Ayiti yo ki nan lari.

Kolèg, Zanmi,

Wap wè li si foto a.

Je vous remercie du fond du coeur de tous vos encouragements. Mè sa son débi sèlman. Map kontinyé avèk pwojè mwen gen yen: bay ti moun manjé. Dabô. É pwi lôt bagay tou. Fok nou chanjé sitiasyon pèyi d'Ayiti. Si nou vlé, nap kapab. MWEN VLÉ. MWEN KONEN MAP KAPAB AVÈK NOU. NOU TOUT FÈ YOUN.

Mèsi anpil.
Céline Beaudoin




#Article 279: Aprann pale kreyòl ayisyen (1930 words)


Haitian Creole language (kreyòl ayisyen), often called simply Creole, is a language spoken in Haiti by about 8.5 million people (as of 2005), which is nearly the entire population, and via emigration, about 3.5 million speakers who live in other countries, including Canada, the United States, France, and many Caribbean nations, especially the Dominican Republic, Cuba, and the Bahamas.

Haitian Creole is one of Haiti's two official languages, along with French. It is a creole based primarily on French, but it also contains various influences, notably the native Taíno, some West African and Central African languages, Portuguese and Spanish. The language has two distinct dialects: Fablas and Plateau.

Guyane, Martinique, Guadeloupe as well as Saint Lucia and Dominica, also speak Creole, with some local variations. Haitian creole tends to move away from original creole under the influence of English introduced by Haitian working in USA.

In part because of the efforts of Félix Morisseau-Leroy, since 1961 Haitian Creole has been recognized as an official language along with French, which had been the sole literary language of the country since its independence in 1804, and this status was upheld under the country's constitution of 1987. Its usage in literature is small but increasing, with Morisseau being one of the first and most significant examples. Many speakers are trilingual, speaking Haitian Creole, Spanish, and French. Many educators, writers and activists have emphasized pride and written literacy in Creole since the 1980s. Today there are numerous newspapers, as well as radio and i programs, in Creole.

Haitian Creole is used widely among Haitians who have relocated to other countries, particularly the United States and Canada. Some of the larger population centers include Montréal, Québec, where French is the official language,  and parts of New York City, Boston, Central and South Florida (Miami, Fort Lauderdale, and Palm Beach). Various public service announcements, school-parent communications, and other materials are produced in this language by government agencies. Miami-Dade County in Florida sends out paper communications in Haitian Creole in addition to English and Spanish. Announcements are posted in the Boston subway system and area hospitals and medical offices in this language.  HTN, a Miami-based television channel, is North America's only Creole-language television network. The Miami area also features over half a dozen Creole-language AM radio stations.

There is some controversy as to whether or not Creole should be taught in Miami-Dade County Public Schools. Many argue Creole is a peasant language which is not important, while others argue it is important for children to know their parents' native tongue.

Haitian Creole language and culture is taught in many Colleges in the United States as well as in the Bahamas. Indiana University has a Creole Institute  founded by Dr. Albert Valdman  where Haitian Creole, among other facets of Haiti, are studied and researched; the University of Kansas, Lawrence has an Institute of Haitian studies, founded by Dr. Bryant Freeman.  Additionally, the University of Massachusetts-Boston and University of Florida offer seminars and courses every year under their Haitian Creole Summer Institute. More universities such as Brown University, Columbia University, and University of Miami offered numerous classes in Haitian Creole.

In the Americas, Haitian Creole is the second most spoken language in Cuba, where over 300,000 Haitian immigrants speak it. It is recognized as a language in Cuba and a moderate number of mestizo and mulatto Cubans speak it fluently. Surprisingly enough, most of these speakers have never been to Haiti and do not possess Haitian ancestry, but merely learned it in the communities they lived in. In addition, there is a Haitian Creole radio station operating in Havana The language is also spoken by over 150,000 Haitians (although estimates believe that there are over a million speakers due to a huge population of illegal aliens from Haiti) who reside in the neighboring Dominican Republic

Haitian Creole has ten vowels as opposed to standard French's twelve.  This is primarily due to the loss of front rounded vowels.  In Creole, these French phonemes are usually merged with their unrounded counterpart.  Hence,  becomes  and  becomes .

French's uvular rhotic either becomes an alveolar trill , or , or is elided altogether, depending on the environment.

Being formed relatively recently, Haitian Creole orthography is mostly phonemic, and is similar to the International Phonetic Alphabet (IPA).  The main differences are j = , y = , è = , ou = .  Nasalization is indicated by a following n.

Most of the lexicon is derived from French, with significant changes in pronunciation and morphology. Often, the French definite article was retained as part of the noun. For example, the French definite article la in la lune (the moon) was incorporated into the Creole noun for moon: lalin.

(*) A banana which is short and fat, not a plantain and not a conventional banana; regionally called hog banana or sugar banana in English.
(#) The relationship shared between a child's mother and godmother.
(^) The gap between a person's two front teeth.

Many trade marks have become common nouns in Haitian Creole (as happened in English with aspirin and kleenex, for example).

The term nèg literally means a dark-skinned man and the word blan a white person, as in Gen yon nèg e gen yon blan. (there is a black man and there is a white man). However, nèg is generally used for any man, regardless of skin color (i.e. like guy or dude in American English). Blan is generally used for foreigner. It is not used to refer just to white foreigners, but foreigners of other races as well.

Etymologically, the word nèg is derived from the French nègre and is cognate with the Spanish negro (black, both the color and the people) 

There are many other Haitian Creole terms for specific tones of skin, such as grimo, bren, wòz, mawon, etc. However, such labels are considered offensive by some Haïtians, because of their association with color discrimination and the Haitian class system.

Haitian Creole grammar differs greatly from French and inflects much more simply: for example, verbs are not inflected for tense or person, and there is no grammatical gender — meaning that adjectives and articles are not inflected according to the noun. The primary word order (SVO) is the same as French, but the variations on the verbs and adjectives are minuscule compared to the complex rules employed by French.

Many grammatical features, particularly pluralization of nouns and indication of possession, are indicated by appending certain suffixes (postpositions) like yo to the main word. There has been a debate going on for some years as what should be used to connect the suffixes to the word: the most popular alternatives are a dash, an apostrophe or a space. It makes matters more complicated when the suffix itself is shortened, perhaps making only one letter (such as m or w).

There are six pronouns, one pronoun for each person/number combination. There is no difference between direct and indirect. Some are obviously of French origin, others are not.

(*)sometimes ou is written as w- in the sample phrases, w indicates ou.
(**) depending on the situation.

Nouns are pluralized by adding yo at the end. 

Possession is indicated by placing the possessor after the item possessed. This is similar to the French construction of chez moi or chez lui which are my place and his place, respectively. 

The language has an indefinite article yon, roughly corresponding to English a/an and French un/une. It is derived from the French il y a un, (lit. there is a/an/one). It is placed before the noun:

There is also a definite article, roughly corresponding to English the and French le/la. It is placed after the noun, and the sound varies by the last sound of the noun itself. If the last sound is an oral consonant and is preceded by an oral vowel, it becomes la:

If the last sound is an oral consonant and is preceded by a nasal vowel, it becomes lan:

If the last sound is an oral vowel and is preceded by an oral consonant, it becomes a:

If the last sound is an oral vowel and is preceded by a nasal consonant, it becomes an:

If the last sound is a nasal vowel, it becomes an:

If the last sound is a nasal consonant, it becomes nan:

There is a single word sa that corresponds to French ce/ceci or ça, and English this and that. As in English, it may be used as a demonstrative, except that it is placed after the noun it qualifies.  It is often followed by a or yo (in order to mark number):

As in English, it may also be used as a pronoun, replacing a noun:

Many verbs in Haitian Creole are the same spoken words as the French infinitive, but they are spelled phonetically. As indicated above, there is no conjugation in the language; the verbs have one form only, and changes in tense are indicated by the use of tense markers.

The concept expressed in English by the verb to be is expressed in Haitian Creole by two words, se and ye.

The verb se (pronounced as the English word say) is used to link a subject with a predicate nominative:

The subject sa or li can sometimes be omitted with se:

For the future tense, such as I want to be, usually vin to become is used instead of se.

The verb to be is not overt when followed by an adjective, that is, Haitian Creole has stative verbs.  So, malad means sick and to be sick:

The verb to have is genyen, often shortened to gen.

The verb genyen (or gen) also means there is/are

There are three verbs which are often translated as to know, but they mean different things.
Konn or konnen means to know + a noun (cf. French connaître).

Konn or konnen also means to know + a fact (cf. French savoir).

The third word is always spelled konn. It means to know how to or to have experience. This is similar to the know is used in the English phrase know how to ride a bike: it denotes not only a knowledge of the actions, but also some experience with it.

Another verb worth mentioning is fè. It comes from the French faire and is often translated as do or make. It has a broad range of meanings, as it is one of the most common verbs used in idiomatic phrases.

The verb kapab (or shortened to ka, kap' or 'kab) means to be able to (do something). It refers to both capability and availability, very similar to the French capable.

There is no conjugation in Haitian Creole. In the present non-progressive tense, one just uses the basic verb form for stative verbs:

Note that when the basic form of action verbs is used without any verb markers, it is generally understood as referring to the past:

(Note that manje means both food and to eat -- m ap manje bon manje means I am eating good food).

For other tenses, special tense marker words are placed before the verb. The basic ones are:

Simple past or past perfect:

Past progressive:

Present progressive:

Note: For the present progressive (I am eating now) it is customary, though not necessary, to add right now: 

Near or definite future:

Other examples:

Additional time-related markers:

They are often used together:

A verb mood marker is ta, corresponding to English would and equivalent to the French conditional tense:

The word pa comes before a verb (and all tense markers) to negate it:




#Article 280: SIFT (173 words)


SIFT se yon sig pou Scale Invariant Feature Transform. Se yon metòd epitou yon kòd ki pèmèt swiv yon pwen, yon objè, yon fòm nan yon imaj, nan yon video. Li pèmèt gade reperaj yon bagay nan imaj an, menm si ge transfòmasyon sou li tankou translasyon, rotasyon, zoumen, chanjman echèl. Genyen anpil aplikasyon sou li.

Mèt li se David Lowe, yon chèchè ki mèt yon brevè si envansyon sa.

Yo rele lojisyèl sa yo detektè pou pwen enterèsman ( yon pwen enterèsman se yon pwen nan yon imaj ki prezante enfòmasyon aksesib nan imaj sa a)

Chanjman echèl nan espas

Se nan operasyon sa ke SIFT ap detekte pwen enterèsman li. Li konvolye (wè konvolisyon) imaj an ak yon filt gosyen nan diferan echèl, li pran

Li itilize sa yo rele yon Diferans Gosyen (Gaussian)

Yon imaj ak Diferans Gosyen  se

Se pousa yon imaj avèk yon Diferans gosyen ant echèl  ak  se sèlman diferans ant imaj ak gosyen lise yo (Gaussian-blurred) nan echèl  epi .

Kèk kòd ki itilize SIFT :




#Article 281: Kimberly Flagg Sellers (842 words)


Kimberly Flagg Sellers se yon fanm matematisyen nan dyaspora afriken.

 I always tell my students, statistics is everywhere. Everywhere! It's a fundamental component of any type of research.—Dr. Kimberly Sellers 

( M toujou di etidyan m yo ke syans matematik estatistik toupatou. Toupatou toutbon! Se potomitan tout rechèch.)

Nan lane 2008 li ap travay tankou Pwofesè Asistan nan Biyo-estatistik (Biostatistics), Center for Clinical Epidemiology and Biostatistics, University of Pennsylvania

domèn nan kilès yo lap travay : Functional Modeling, Microarray Methods, Image Analysis, Proteomic Analysis (2D gels), Gene Expression Profiling, Cancer Epi. Her interests include statistical computing, algebraic statistics, and Bayesian theory with applications in reliability, confidentiality and statistical disclosure limitation, and proteomics

Jackson, M., Sellers, K. F. (2008) Simulating Discrete Spatially Correlated Poisson Data on a Lattice, International Journal of Pure and Applied Mathematics (in press).

Data (submitted).

and Multi-state Stochastic Systems, International Statistical Review
(in press).

Correlated Poisson Data on a Lattice, International Journal of Pure and

Minden, J. (2007) Lights, Camera, Action: Quantitative Analysis of
Systematic Variation in Two-dimensional Difference Gel
Electrophoresis, Electrophoresis, 28 (18), 3324-3332.

LL, Tabita-Martinez, J, Sellers, KF, Rickels, MR, Ahima, RS, Reilly, MP
(2007) Innate Immunity Modulates Adipokines in Humans, The Journal of
Clinical Endocrinology and Metabolism, 92 (6), 2272-2279.

Sellers, K, Nessel, L, Lewis, J (2007) Incidence and Predictors of
Abnormal Liver Associated Enzymes in Patients with Atrial Fibrillation
in a Routine Clinical Care Population, Pharmacoepidemiology and Drug
Safety, 17 (1), 43-51.
Curriculum Vita: Dr. Kimberly Sellers 2

Elenitsas R., Ming M.E., Schuchter L., Spitz F.R., Czerniecki B.J.,
Guerry D. (2007) Identification of high risk patients among those
diagnosed with thin cutaneous melanomas, Journal of Clinical Oncology,

(2006) Analysis of Gene Expression Profile on Normal Retina and Brain
Using a Retinal cDNA Microarrays, Molecular Vision, 12, 1048-1056.

Contemporary Mathematics—Council for African American Researchers in
the Mathematical Sciences: Volume IV. Sixth Conference for African
American Researchers in the Mathematical Sciences June 27-30, 2000,
Morgan State University, Baltimore, Maryland. N'Guérékata, G. and
Nkwanta, A., eds. American Mathematical Society, Providence, RI. 284:

MMR 2000: Second International Conference on Mathematical Methods in
Reliability (Methodology, Practice and Inference), Université Victor
Segalen-Bordeaux 2, Bordeaux, France, July 4-7, 2000 Abstracts Book,
Volume 2. p. 952-955.

and Probability Applications. Ross, T.J., Booker, J.M., and Parkinson,
W.J., eds. ASA-SIAM Publications; Philadelphia, PA., 73-86.

Considerations for Using Fuzzy Set Theory and Probability Models, Fuzzy
Logic and Probability Applications. Ross, T.J., Booker, J.M. and
Parkinson, W.J., eds. ASA-SIAM Publications; Philadelphia, PA., 87-103.
Technical Reports

Variation in Genetic Microarray Data, Technical report 779, Carnegie
Mellon University, Pittsburgh PA.

Probability Theory and Fuzzy Sets—A Study in Uncertainty Assessment.
Technical report LA-UR-01-4679, Los Alamos National Laboratory, Los
Alamos, NM. Submitted to: 43rd Structures, Structural Dynamics and
Materials Conference, Denver CO, April 22-25, 2002.

Membership Functions and Probability Measures of Fuzzy Sets. Technical
report LA-UR-00-3660, Los Alamos National Laboratory, Los Alamos, NM.

Techniques for Preprocessing Mass Spectrometry Data, Hawaii International
Curriculum Vita: Dr. Kimberly Sellers 3
Conference on Statistics, Mathematics and Related Fields, Honolulu,
Hawaii.

McWeeney, S (2006) A metrics-based low-level preprocessing framework for
proteomics data, BioC2006: BioConductor Conference, Fred Hutchinson
Cancer Center, Seattle, WA.

Fenstermacher, D, Sellers, K, Street, C, McWeeney, S, Rajaraman, V,
Laderas, T, Lin, S, Borchers, C (2006) RProteomics: An Application for
Analyzing Mass Spectrometry Proteomics Data, National Cancer Institute
Cancer Biomedical Informatics Grid (caBIG) Annual Meeting, Washington,
DC.

(2006) A Diagnostic Test Suite for the RProteomics Statistical Routines,
National Cancer Institute Cancer Biomedical Informatics Grid (caBIG)
Annual Meeting, Washington, DC.

Improved Staging Criteria for Thin ( 1.00mm) Invasive Cutaneous
Melanomas, Advances in the Understanding and Treatment of Melanoma,
Keystone Symposia 2006, Santa Fe, NM.

Tabita-Martinez, J, Ahima, R, Sellers, K, Rader, DJ, Reilly, MP (2006)
Adiposity and Atherogenic Inflammatory Response to Endotoxin in Humans,
American College of Cardiology Session 2006, Atlanta, GA.

Tabita-Martinez, J, Sellers, K, Ahima, R, Rader, DJ, Reilly, MP (2005)
Pathophysiology of Insulin Resistance in Human Inflammation, American
Heart Association 2005 Scientific Sessions, Dallas, TX.

Tabita-Martinez, J, Sellers, K, Ahima, R, Rader, DJ, Reilly, MP (2005)
Atherogenic Changes in Apo-B Lipoproteins During Human Inflammation,
American Heart Association 2005 Scientific Sessions, Dallas, TX.

Normalization Techniques for cDNA Microarray Data, International
Biometric Society Eastern North American Region Program and Abstracts
Book, Austin, TX.

for Spot Finding in Two-Dimensional Images, International Biometric
Society Eastern North American Region Program and Abstracts Book, Austin,
TX.

Tabita-Martinez, J, Sellers, K, Ahima, R, Rader, DJ, Reilly, MP (2005)
Adipokines in Human Endotoxemial Clinical Research Meeting of the
American Federation for Medical Research, Washington, DC.

Sellers, K, Rothblat, G, Rader, D, Reilly, M (2005) Inflammation and the
Curriculum Vita: Dr. Kimberly Sellers 4
reverse cholesterol transport pathway in humans,6th Annual Meeting of
Arteriosclerosis Thrombosis and Vascular Biology; Washington DC.

(2004) Systematic Variation in Difference Gel Electrophoresis Data
International Biometric Society Eastern North American Region Program and
Abstracts Book, Pittsburgh, PA.

Measures, 6th Annual Probabilistic Safety Assessment and Management
Conference, Puerto Rico.

Microarray Data, SIAM Symposium on Computational Models and Simulation
for Intra-cellular Processes Abstract Book, Washington, DC.

Meetings, San Diego, CA.

American Researchers in the Mathematical Sciences, Morgan State
University.




#Article 282: Sada Sory Thiam (246 words)


 se yon matematisyen nan dyaspora afriken.

 Monsieur Sada Sory Thiam est ne a MOPTI au MALI le 18 Mai 1955 ou il a obtenu son premier diplome le DEF en 1972.Il poursuit ses etudes secondaires au lycee de Sevare puis au lycee de Markala et enfin au lycee de Badalabougou a Bamako ou il obtient son baccalaureat seris Sciences Exactes ou serie C avec la mention BIEN en 1975
Il est alors oriente a l'universite de Dakar a la section MP Mathematique et Physique et il decroche son DUES en 1977 avec la mention Assez Bien premier du centre.
C'est alors qu'il obtient une bourse pour aller etudier a l'Universite Louis Pasteur de Strasbourg a l'institut de Mathematiques.En 1978 il obtient sa Licence et en 1979 il est titulaire d'une Maitrise de Mathematiques.
On veut alors qu'il rentre au Mali ce qu'il refuse voulant coute que coute faire une these .Il perd sa bourse alors qu'il est a Grenoble ou il est inscrit en DEA de STATISTIQUE.Il fait alors une demande de bourse a la France et obtient une bourse FAC jusqu'a la soutenance de sa these de troisieme cycle.Il a soutenu sa these le 09Juillet 1984 jour de la naissance de sa premiere fille avec la mention TRES HONORABLE.
Monsieur Thiam a enseigne a l'universite de Grenoble de 1980 a 1987 et depuis 1987 il est professeur de Mathematique etde Statistique a l'Universite Cheikh Anta Diop de Dakar.IL est  marie et pere de quatre nfants




#Article 283: Philipp Apian (132 words)


Philipp Bienewitz, rele Philipp Apian, ki fèt 14 septanm 1531 nan Ingolstadt epi ki mouri 14 novanm 1589 nan Tübingen (Almay), se yon matematisyen alman.

Li fèt nan Ingolstadt. Papa li te Peter Apian, yon matematisyen, astwonom ak katograf. A laj 12 zan, li kòmanse etidye matematik nan Inivèsite Ingolstadt. Apre sa, a laj 18, li te etidye nan Pari ak Bourges.

Retounen nan 1552, li te vin yon pwofesè. Tankou pwotestan li te kite nan 1569 akoz Jezwit ak kont refòm.

Nan Inivèsite Tübingen, li te ansèye pandan 14 ane jiskaske li te pèdi pozisyon sa a nan lane 1583 pou refize anile kalvinis.  Limouri nan Tübingen.

An 1554, Dik Albert V, Dik Bavyè mande Apian kreye yon kat Bavyè pou Bairische Chronik ekri pa Johannes Aventinus ant 1526 ak 1533.




#Article 284: Harvey Dubner (194 words)


Harvey Dubner se yon matematisyen ameriken.

Nan lane 1984, li devlope avèk pitit gason li, Robert, Dubner cruncher (literalman bwayè de Dubner), yon sikwi ak yon chip komèsyal avèk filtre repons enpilsyonèl fini pou ogmante vitès miltiplikasyon nonm mwayen nan multipresizyon, nan vitès konparab ak sa yo ki nan sipèkalkilatè yo nan epòk an byenke jodi a sa a kalite kalkil ale nan entegrasyon an nan algorit FFT sou òdinatè pèsonèl.

Li te jwenn yon gwo kantite nonm premye patikilye : repinit, nonm Fibonacci premye, nonm Lucas, nonm premye jimo, nonm premye Sophie Germain ak nonm premye nan pwogresyon aritmetik. An 1993, li te dekouvri plis pase mwatye nan nonm premye nan plis pase de mil (2000) chif.

Yo di ke Dubner envante premye sistèm de konte pwen yo nan blackjack (The High Low Count) itilize pa majorite nan jwè yo ki konte kat yo nan blackjack kounye a. Teknik sa a te prezante pandan Fall Joint Computer Conference ki te pran plas nan Las Vegas nan lane 1963 pandan yon konferans rele L'utilisation de l'ordinateur dans les jeux de chance et de hasard (Itilizasyon òdinatè nan nan je chans yo ak aza la).




#Article 285: Paul Sophus Epstein (103 words)


Paul Sophus Epstein, ki fèt 20 mas 1883 nan Vasovi, Anpi ris epi ki mouri 8 fevriye 1966 nan Pasadena nan eta Kalifòni (Etazini), se yon fizisyen matematisyen ameriken orijin ris. 

Li popilè sitou pou travay teyorik li yo nan mekanik kwantik. Non li asosye ak fizisyen Lorentz, Einstein, Minkowski, Thomson, Rutherford, Sommerfeld, Röntgen, von Laue, Bohr, de Broglie, Ehrenfest ak Schwarzschild.

Lè li te jenn, Epstein te kominike avèk fizisyen an Paul Ehrenfest ki sijere li ale nan Minik pou li konplete doktora li anba sipèvizyon an Arnold Sommerfeld.

De 1921 a 1953, li anseye fizik nan enstiti California Institute of Technology.




#Article 286: Joseph Fleiss (521 words)


Joseph L. Fleiss (13 novanm 1937 - 12 jen 2003) se te yon pwofesè nan byostatistik nan Mailman Lekòl la Columbia University Sante Piblik, kote li te sèvi tou kòm tèt nan Divizyon byostatistik soti nan 1975 1992. Li se li te ye pou a travay li nan estatistik sante mantal, patikilyèman evalye fyab la nan klasifikasyon dyagnostik, ak mezi, modèl, ak kontwòl nan erè nan klasifikasyon.

Fleiss te fèt nan Brooklyn, New York. Li te ale nan Columbia College of Columbia University e li te bay yon bakaloreya inivèsitè a nan 1959. Li te resevwa yon M.S. nan byostatistik nan 1961 nan inivèsite University Lekòl la Columbia Sante Piblik nan (kounye a rele lekòl-la Mailman Sante Piblik nan), ak yon Ph.D. nan estatistik nan 1967 nan Depatman Matematik Estatistik nan gradye Lekòl la Columbia nan Arts ak Syans.

Fleiss te kòmanse karyè li kòm yon biostatistician nan Inite a Rechèch Byometrik nan Institute Sikyatrik Eta New York. Pandan l ap travay nan Enstiti a Sikyatrik, li te vin tounen yon pwofesè nan Inivèsite Lekòl la Columbia Sante Piblik nan.

Fleiss te sèvi kòm tèt nan Divizyon byostatistik nan Lekòl la Sante Piblik nan nan 1975 1992. Anba lidèchip l 'yo, Divizyon an ogmante nan gwosè ak wo. Fleiss transfòme Divizyon an nan yon pwogram ti ki gen ladan prensipalman Nouyòkè yo nan yon depatman ak prestige entènasyonal pa rekritman tèt fakilte nan men enstitisyon gwo atravè mond lan.

Youn nan enkyetid chèf Fleiss a te Statistik sante mantal, patikilyèman evalye fyab la nan klasifikasyon dyagnostik, ak mezi, modèl, ak kontwòl nan erè nan klasifikasyon. Li te nan mitan premye moun ki remake ekivalans la nan filaplon KAPPA ak entraklas koyefisyan an korelasyon kòm mezi fyab nan done nan kategori.

Nan yon 1974 papye enfliyan ko-otè ak Dr Robert Spitzer, Fleiss demontre ke edisyon an dezyèm nan Dyagnostik Asosiyasyon Sikyatri Ameriken nan la ak Manyèl Estatistik gen pwoblèm mantal (DSM-II) te yon zouti enfidèl dyagnostik. Yo te jwenn ke pratik diferan lè l sèvi avèk DSM-II a te raman nan akò lè dyagnostik pasyan ki gen pwoblèm menm jan an. Nan revize syans anvan nan 18 kategori pi gwo dyagnostik, Fleiss ak Spitzer konkli ke pa gen okenn kategori dyagnostik pou ki fyab se egzakteman menm jan segondè Reliability parèt yo dwe sèlman satisfezan pou twa kategori ː defisi mantal, sendwòm sèvo òganik (men se pa tip li yo), ak tafya. nivo nan fyab se pa pi bon pase jis pou sikoz ak eskizofreni epi li se pòv pou kategori ki rete yo.

Fleiss te ekri de liv ke yo konsidere kòm klasik nan byostatistik. Dapre Enstiti a nan matematik Estatistik, Metòd estatistik pou Pousantaj ak pwopòsyon (1973) kontinye ap fè patikilyèman enfliyan nan jaden ki te andeyò Sikyatri ak epidemyoloji. Design ak Analiz de Eksperyans klinik (1986) se te enfliyan nan mitan chèchè medikal ak byostatistisyen, ak defi li yo konsènan planifikasyon an ak entèpretasyon nan syans ki enplike sijè imen. Fleiss tou kontribye chapit nan plis pase de liv douzèn ak otè oswa ko-otè plis pase 200 papye estatistik ak syantifik konsènan aplikasyon an nan Statistik nan jaden anpil.




#Article 287: Marina Ratner (191 words)


Marina Ratner, ki fèt 30 oktòb 1938 nan Moskou (Risi) epi ki mouri 7 jiyè 2017 nan El Cerrito nan Kalifòni (Etazini), se yon matematisyèn ris-amerikèn.

Paran Ratner te toude syantis. Li etidye nan Inivèsite deta Moskou yon ti tan apre aksè a disponib pou elèv desandan jwif yo. Li fini etid li yo an 1961. Epi li antre nan enstiti estatistik aplike jere pa Andreï Kolmogorov. Li patisipe tou ak kou òganize pa enstiti pou elèv patikilyèman konpetan nan Moskou. Li kòmanse tèz li nan inivèsite deta an 1965 ak li defann tèz li an 1969, anba direksyon Iakov Sinaï. Thèm te flo jeyodezik sou sifas ak koub negativ.

Li te vini yon asistan nan lekòl segondè teknik Moskou la, anvan yo te revoke li aprè demann lan pou yon viza pou peyi Izrayèl la.
De 1971 a 1975 li travay nan Université hébraïque de Jérusalem. Li anseye elèv nan kou preparatwa. Inivèsite Berkeley rekrite li an 1975. Li vin pwofesè an 1982.

Li te jwenn rezilta pi enpresyonan li aprè anivèsè nesans 50 lane, sa ki remakab nan matematik.

Li mouri nan laj 78 ane, sou 7 jiyè 2017.




#Article 288: Pyè (233 words)


Pyè, Sen Pyè (mouri nan ane 67 aprè J.K.), youn nan douz Apòt Jezi yo. Li avèk Andre frè li se te pèchè d pwason pa pwofesyon, moun peyi Galile, abitan vil Kapenayoum. Non Pyè se te Simon. Lè Jezi te fèk ap kòmanse ministè li, li te chwazi ni li ni Andre pou disip li. Se aprè Jezi te fin rele yo pou kite pwofesyon yo, epi swiv li, li te vin bay Simon non Sefas la, mo lang Arameyik. Mo Sefas la ekivalan avèk mo grèk petròs (πέτρος), Pyè, oubyen wòch. Pita, Jezi te vin distenge Pyè ansanm ak Andre avèk tit apòt la—pami yon gwoup de douz gason Jezi te chwazi pou ede Li nan travay Levanjil la. Pyè distenge toujou kòm sèl nan disip Jezi yo ki mache sou dlo (cf. Mat. 14.28-31). Se te Pyè ki te premye pwoklame Jezi kòm Kris (cf. Mak 8.29, Mat. 16.16). Malerezman, pita, malgre li te jire ke li pa t’ap jamè kite Jezi kèlkeswa sa ki ta vin rive (Lik 22.33), men aprè arestasyon Jezi, lè moun mande li si li rekonèt Jezi, èske li se pa youn nan disip Jezi yo, li te di non, denonse Jezi (Lik 22.56-61). Jezi, aprè resisitasyon li, te restore konfyans Pyè. Avèk nouvo zèl e enspirasyon, Pyè pwoklame Jezi kòm Sovè avèk fòs e konviksyon, nan la vil Jerizalè, e atravè mond ansyen an.




#Article 289: Douglas Hartree (169 words)


Douglas Rayner Hartree, rele Douglas Hartree, ki fèt 27 mas 1897 epi ki mouri 12 fevriye 1958, se yon matematisyen ak fizisyen angle.

Li konnen pou devlopman li analiz nimerik ak aplikasyon li nan fizik atomik.

Douglas Hartree fèt nan Cambridge, Wayòm Ini. Papa li, William, te mèt konferans nan enjenyeri nan inivèsite, ak manman li, Eva Rayner, te fanm prezidan nan Konsèy entènasyonal fanm ak mè nan vil.

Fen Premyè Gè mondyal, Hartree te retounen nan Cambridge. Nan 1921, yon vizit Niels Bohr nan Cambridge enspire Douglas pou aplike konesans li sou analiz nimerik nan solisyon  ekwasyon diferansyèl pou kalkil la na kalkil la nan fonksyon yo ond atomik. Pita menm ane, li te resevwa yon diplòm nan syans natirèl avèk mansyon. Li gen yon doktora an 1926. li te aplike konpetans nimerik li nan pwoblèm mekanik kwantik yo ak li te devlope sa ki li te ye kòm metòd Hartree-Fock la, ki fè kalkil posib deja konsidere kòm enfranchisab.

Piblikasyon li nan domèn konesans matematik li ː

 




#Article 290: Bernard Morin (153 words)


Bernard Morin, ki fèt 3 mas 1931 nan Shanghai (Chin) epi ki mouri 12 mas 2018, se yon matematisyen franse.

Li te yon moun avèg.
Li te yon manm nan gwoup la ki premye te montre ranvèsman nan esfè a, setadi omotopi a ki kòmanse avèk yon esfè epi li fini avèk menm esfè a tounen (kote entèn ak ekstèn echanje). Li te tou dekouvri sifas Morin, ki se yon etap pou ranvèsman esfè a, ki li itilize pou jwenn yon pi ba mare sou kantite etap ki nesesè yo vire esfè a.

Li te dekouvri premyè parametrizasyon sifas Boy nan lane 1978.

etidyan tèz François Apéry pita li te dekouvri (an 1986) yon lòt paramétration nan sifas la Boy ki konfòm avèk metòd jeneral la nan parametrizasyon nan sifas yo non oryantab.

Morin te travaye nan Institute for Advanced Study nan Princeton. Li te pase pifò karyè li nan université de Strasbourg.




#Article 291: Galileo Galilei (312 words)


Galileo Galilei, ki fèt 15 fevriye 1564 nan Pisa epi ki mouri 8 janvye 1642 nan Arcetri (Itali), se yon matematisyen italyen.

Pami reyalizasyon teknik li yo, li te pèfeksyone ak eksplwate teleskòp la, yon amelyorasyon nan dekouvèt la Olandè nan yon teleskòp apwòch, fè obsèvasyon rapid ak bonè ki te fache fondasyon yo nan astwonomi. Sa a te syantis konsa mete tèt li kòm yon defandè nan apwòch modèl kopernikan nan linivè a, pwopoze yo adopte elizyozantrism ak mouvman satelit. Obsèvasyon li yo ak jeneralizasyon sa yo te vini kont kritik nan filozòf Aristòt la, pwopoze yon jeyozant ki estab, yon klasifikasyon nan kò ak èt, yon lòd imyab nan eleman yo ak yon evolisyon reglemante nan sibstans ki sou, menm jan tou lekti a literal nan Bib la soti nan teyolojyen yo nan Legliz Katolik Womèn nan. Galileo, ki pa te gen okenn prèv dirèk sou mouvman an sou latè, pafwa bliye prekosyon an li te preche pa pwoteksyon relijye li yo.

Nan domèn matematik, lang ki dekri nati a li te rele vle pou ekri matematik nan liv la nan linivè a an 1623 nan opus li sou komèt, si Galileo pa te kontribye nan Pou avanse aljèb la, li te toujou pwodui pibliye ak remakab travay sou sekans yo, sou sèten koub jewometrik ak sou pran an kont nan endepandan li yo.

Pa etid li yo ak anpil eksperyans li, pafwa sèlman nan panse, sou balans lan ak mouvman an nan kò yon solid, an patikilye tonbe yo, tradiksyon rektilinè yo, inèsi yo, menm jan tou pa jeneralizasyon an nan mezi yo, an patikilye nan tan an pa isokwonis nan pandil la, ak rezistans nan materyèl, sa a chèchè toskan mete fondasyon yo nan mekanik ak kinematik ak dinamik. Li konsidere depi 1680 kòm fondatè a nan fizik, ki te vin premye a nan syans yo modèn egzak.




#Article 292: Sergey Chaplygin (149 words)


Sergueï Alekseïevitch Tchaplyguine, rele Sergey Chaplygin, ki fèt 24 mas 1869 (5 avril 1869 nan kalandrye gregoryen) nan Ranenbourg (oblast de Lipetsk) epi ki mouri 8 oktòb 1942 nan Novossibirsk, se yon matematisyen, ayewodinamisyen ris, nan peyi Risi.

Li fèt etid segondè li apati 1877 nan lise Voronej, epi apati 1886 li etidye nan inivèsite leta nan Moskou. Tchaplyguine te yon elèv pwofesè Nikolaï Joukovski ak youn nan fondatè popilè biwo etid TsAGI. Li vini direktè syantifik aprè lanmò Joukovski.

Tchaplyguine fèt travay an 1902 (tèz doktora) sou ekoulman gazè ki se youn nan baz fondamantal rechèch anlè dinamik gaz. 

Eksperyans sou ekoulman nan vitès sibsonik eleve te konfime nan ane 1930 yo pa aplikasyon sou nouvo avyon. Li etidye an patikilye machin e itilize nouvo metòd kalkil matematik.

Depi 1929, li te manm Akademi syans Risi. Anvan lanmò, li te distenge an 1941 avèk tit Ewo travay sosyalis. 




#Article 293: Victor Zalgaller (175 words)


Victor Abramovich Zalgaller, rele Victor Zalgaller, ki fèt 25 desanm 1920 nan Parfino, Novgorod (Risi) epi ki mouri 2 oktòb 2020 (Izrael), se yon matematisyen ris.

Zalgaller te viv nan Saint Petersburg pi fò nan lavi li, li te etidye ak travay nan Inivèsite Leningrad la ak Enstiti Steklov  nan Matematik (branch Saint Petersburg).

Li te travay kòm yon pwofesè nan lekòl 239, epi li te resevwa disètasyon doktora li sou polyèd avèk èd elèv lekòl segondè li ki te ekri pwogram yo òdinatè pou kalkil la.

An 1999 li te imigre nan peyi Izrayèl. Zalgaller mouri nan mwa oktòb 2020 nan laj de 99 ane.

Li travay nan domèn jeyometri ak optimizasyon. Li te sitou popilè pou rezilta li yo sou polyèd konvèks, pwogramasyon lineyè ak dinamik, izoperimetri, ak jeyometri diferansyèl.

Zalgaller te fè travay li byen bonè anba direksyon A. D. Alexandrov ak Leonid Kantorovich. Li te ekri monografi jwenti ak tou de nan yo. Monograf li anlè inegalite jeyometrik (ekri avèk Yu. Burago) se toujou referans prensipal la nan domèn sa a.




#Article 294: Henri Becquerel (529 words)


Henri Becquerel (15 desanm 1852 - 25 out 1908) se yon fizisyen franse, nan peyi Frans.
Dat li yo : (1876–1905).

Papa li, Alexandre Edmond Becquerel, ak granpapa li, Antoine Becquerel, yo te fizisyen, pwofesè nan Mize Nasyonal la nan Istwa Natirèl nan Pari. Li fèt menm nan bilding sa yo, menm jan ak papa li.
Li te etidye nan Lycée Louis-le-Grand la. Nan 1872, li antre nan Ecole Polytechnique, e nan 1874 te jwenn École d'application des Ponts et Chaussées.

Nan 1874, li te marye Lucie Jamin, pitit fi Jules Jamin, yon pwofesè fizik nan Ecole Polytechnique a, ak ki moun li te gen yon pitit gason, Jean (1878-1953). Nan 1890 li te marye Louise Lorieux (1864-1945), pitit fi Edmond Lorieux, Enspektè Jeneral nan min, ak nyès nan Vis-prezidan an nan Konsèy Jeneral la nan Ponts et Chaussées.

Li gradye kòm yon enjenyè nan 1877 ak demenaje ale rete nan rechèch.
Premye travay li konsène optik la, Lè sa a, li ankò oryante tèt li soti nan 1875 nan direksyon pou polarizasyon la. Nan lane 1883 li etidye espekt enfrawouj nan vapè metalik, anvan devote tèt li, nan 1886, nan absòpsyon nan limyè pa kristal. Li te fini sipò doktè li nan 1888 (Rechèch sou absòpsyon limyè).

Ane annapre a li te eli nan Akademi Syans yo, jan papa li ak granpapa te devan li. Apre lanmò papa li nan 1892, li kontinye travay li ak te fini k ap antre nan kòm yon pwofesè nan École Polytechnique a nan 1895, kote li reyisi Alfred Potier.

Nan 1896, Becquerel dekouvri radyoaktivite pa chans, pandan ke li ap fè rechèch sou fluoresans nan sel iranyòm. Sou sijesyon an nan Henri Poincaré, li te chache detèmine si fenomèn sa a te nan nati a menm jan avèk reyon-X. Li se pa obsève yon plak fotografi mete nan kontak ak materyèl la ke li pèrsev ke li enpresyone menm lè materyèl la pa te sibi limyè solèy la: materyèl la emèt radyasyon pwòp li yo san yo pa egzije yon eksitasyon pa limyè. Radyasyon sa a te rele hyperphosphoresans. Li te anonse rezilta li sou 2 mas 1896, ak yon kèk jou devan nan travay la nan Silvanus P. Thompson ki te travay nan paralèl sou menm sijè a nan Lonn. Dekouvèt sa a te fè li resevwa Meday Rumrand nan 1900.

Nan 1897, Marie Curie te chwazi sijè sa a pou tèz doktora li. Li revele pwopriyete yo ionize nan radyasyon sa a ak lè sa a, ak mari li Curie Pierre, dekouvri eleman yo chimik ki nan orijin nan. Li chanje non radyoaktivite pwopriyete sa a.

Nan 1903, apre dekouvèt polonium ak radium pa Marie ak Pierre Curie, Becquerel te resevwa mwatye Nobel Prize nan fizik (lòt mwatye a te bay madanm mari yo) nan rekonesans nan sèvis yo ekstraòdinè li te rann pa dekouvri radyoaktivite espontane. Nan lane 1908 li te vin yon manm etranje nan Sosyete a Royal. Li te mouri kèk tan apre, nan manwa a nan Pen Castel, pwopriyete ki posede pa lwa nan-l 'yo, Lorieux a, nan Le Croisic.

Anplis de sa, inite fizik la nan radyoaktivite, becquerel (Bq), yo te rele apre li.

 




#Article 295: Michael Douglas (141 words)


Michael Kirk Douglas, ki fèt 25 septanm 1944 nan New Brunswick nan leta Noujèze (Etazini), se yon aktè ak pwodiktè sinema ameriken.

Michael Douglas soti nan yon fanmi aktè. Papa li, Kirk Douglas (1916-2020),  se yon aktè trè popilè nan sinema ameriken. Manman li, Diana Dill, (1923-2015), se yon aktris ki jwe sitou nan teyat ak televizyon. Kotemanman li, li gen orijin anglèz, ilandèz, galwaz, ekosèz ak fransèz ak, kote papa li, li gen orijin ris Li gen yon frè rele Joel (ki fèt an 1947) ak de (2) demi-frè, Peter Douglas (ki fèt an 1955) ak Eric Douglas (1958-2004). Paran li yo divòse an 1951, lè Michael te gen sèlman sèt (7) ane.

Li grandi nan Westport (Konèktikòt) avèk manman li ak bopè li. Li vizite papa li pandan vakans, souvan pandan anrejistreman fim. Li etidye tou nan Los Angeles.




#Article 296: Benjamin Franklin (674 words)


Benjamin Franklin se yon fizisyen ameriken, nan peyi Etazini. Li fèt nan 17 janvye 1706 nan Boston, li mouri 17 avril 1790 nan Filadelfi. Li te yon nan moun ki ede ekri, e ki te siyen deklarasyon endepandans pou Etazini nan 1776. Epitou, li considere kom yon papa fondate Etazini. Se yon moun ki plis akonpli nan istwa ameriken : li te yon ekriven, fizisyen, politisyen ak diplomat.

Premyemen li te yon imprime nan filadelfi, li te plu connu pou almanak li ekri. Se li menm ki te premye pou montre kijan ke pouvwa elektrik mache pa yon foudre. Li te elu pou represente koloni Pennsylvani yo nan lonn nan Anglete. Yo te voye li pou al pale conteste kont taks Anglete te konn fe koloni yo peye. Li te tou premye ambasadè ameriken nan Frans.

Benjamin Franklin te fèt nan Milk Street nan Boston, Massachuset, nan 17 janvye 1706. Li te batize nan yon kay de rekont kretyèn ki rele Old South Meeting House. Benjamin se te pitit Josiah Franklin ak dezyèm madanm li ki te rele Abiah Folger. Papa li Josiah te konn fè savon ak balenn kòm metiye. En tous Josiah te genyen 17 pitit ak Benjamin te nimewo 15, e pi jèn nan gason yo. Josiah te vle voye Benjamin al lekòl lakay pastè yo men li pate gin ase lajan pou voye li lekòl pou 2 zan. 
Benjamin te ale nan lekòl ki rele Boston Latin school, men li pat jamm diplome. Li kontinye edikasyon li pa fe lekti. Malgre paran li te vle pou li arive travay nan legliz, yo rete edikasyon li lè li te gen 10 zan. Lè sa a li te kòmanse travay pou papa li, e lè li vin gen 12 zan, li vin ap travay avèk gran frè li ki rele James ap fè liv. Lè Benjamin vin gen 15 zan, frè li ya kòmanse yon nouvo jounal men li pat kite ti frè a ekri pou li. Benjamin menm, fè poz li se yon vèv ki rele Madanm Silence Dogood (silans fè byen), ak li kòmanse ekri lèt voye bay nouvèl la. Pesonn pat konnen ke se te Benjamin ki tap fè ruz et tout moun kòmanse pale de lèt yo. Gran frè a pat konten le li vin dekouvri ke se te frè li la ki tap fè poz yon vèv. 

Lè li vin gen 17 an, Benjamin sove kite lakay paran li pou li ale Filadelfi nan Pennsilvani. Lè li rive la li travay pou kèk konpayi ki fè liv, men li pa janm satisfè ap fè liv. Aprè kèk mwa, pandan li tap travay li kontre gouvènè Pennsilvani, Sir William Keith ki konvenk li pou ale nan Lond pou al achete bagay pou fè yon nouvèl nan Filadelfi. Men lè li rive Lond, Keith pa kenbe pwomès li ya pou fè li gen yon nouvèl. Li rete a Lond jis lo li yon machann ki rele Thomas Deham ede li retounen Etazini nan lane 1726. 

Nan 1727, Benjamin Franklin te gen 21 an, li kreye yon gwoup ki rele Junto. Se te yon gwoup atizan ak machann ki te vle fè byen pou tèt yo pandan ke yap fè byen pou kominote yo. Yon nan bagay ke Junto te konn fè se te li. Men, nan temp sa yo liv te chè anpil. Se pou sa manm gwoup la te kòmanse fè yon bibliyotèk ak pwòp liv pa yo. Men liv yo te genyen yo pat ase. Se konsa Franklin fè lide pou kreye yon bibliyotèk kote tout moun tap bay yon ti kob pou achete liv, ak tout moun tap ka itilize liv yo. Se konsa lide bibliyotèk la kòmanse nan Filadelfi. Se konsa tou Benjamin vini premye librè ameriken nan 1732. Okòmansman, liv yo te nan kay librè an men aprè sa yo vin mete yo nan dezyèm etaj nan yon kay ki rele Independance Hall. Nan 1791 yo fè yon batiman pou bibliyotèk la. Jodi a, bibliyotèk sa se yon nan pli gran bibliyotèk ak rechèch.




#Article 297: Riccardo Giacconi (119 words)


Riccardo Giacconi, ki fèt 6 oktòb 1931 nan Gênes, se yon fizisyen italyen nan peyi Itali ak ameriken nan peyi Etazini.

Li selèb sitou pou travay li nan domèn astwonomi nan rayon X.
Li se loreya prim Nobèl Fizik nan 2002.

Riccardo Giacconi kòmanse etid astwonomi nan rayon X pa pèmèt dekouvèt la nan premye sous astwofizik rayon X, Scorpius X-1, nan lane 1962.

Li te tou direktè Obsèvatwa  Ewopeyen disid a soti nan 1993 a 1999.

Li te genyen prim Nobèl 2002 nan Fizik (avèk Masatoshi Koshiba ak Raymond Davis Jr) pou kontribisyon pyonyè  yo nan Astwofizik, ki te mennen nan dekouvèt la nan sous rayon X kosmik.

Astewoyid la (3371) Giacconi yo rele nan onè li yo.




#Article 298: Martinus Veltman (176 words)


Martinus Justinus Godefriedus Veltman, rele Martinus Veltman, ki fèt 27 jen 1931 nan Waalwijk (Peyiba) epi ki mouri 4 janvye 2021, se yon fizisyen neyelandè.

Li se loreya avèk Gerard 't Hooft nan pri Nobèl fizik 1999 pou travay sou estrikti kantik servant nan fizik patikil.

Premye ane etid li yo te fèt nan move kondisyon, Dezyèm Gè mondyal la te lakòz yon mank materyèl ak moun.

Li konplete tèz li nan lane 1960 nan CERN, Lè sa a, te pase anpil tan nan karyè li nan Inivèsite Utrecht anvan li emigre nan Etazini nan lane 1980 kote li te travay nan Inivèsite Michigàn.

Nan lane 1968, li te kòmanse rechèch ki mennen li nan pri Nobèl fizik. An 1999, li se loreya avèk Gerard 't Hooft pri sa a pou elisidasyon nan estrikti kantik nan entèraksyon elektwofèb nan fizik.

Li te pran retrèt li an 1996, lè li te retounen nan Peyiba.

Nan lane 2003, Veltman pibliye yon liv sou fizik patikil, Facts and Mysteries in Elementary Particle Physics, ki vize a yon odyans laj.




#Article 299: Ernst Jean-Joseph (173 words)


Ernst Jean-Joseph, rele pafwa Ernest Jean-Joseph, ki fèt 11 jen 1948 nan Kap Ayisyen (Ayiti) epi ki mouri mort le 14 out 2020, se yon foutbolè ayisyen.

Ernest Jean-Joseph kòmanse jwe foutbòl nan asosyasyon espòtif Kap Ayisyen anvan li rantre nan Violette AC nan lane 1969.
Li te chwazi pou  ekip nasyonal ayisyen an nan kòmansman ane 1970 yo.
Li jwe avèk ekip li Mondyal 1974 kote, aprè premye match kont Itali, li akize dopaj ak yon pwodui ki te itilize kont las (maladi etoufman). Lè sa a, otorite peyi yo te rapatriye li Ayiti san okenn seremoni.

An 1978, li rantre nan ekip Sting de Chicago, klib NASL kote li jwee nèf (9) match.

Epi li retounen an Ayiti kote li te jwenn Violette AC la.

Answit li vin asistan antrenè nan ekip sa a.

Li te mouri akòz yon kriz kadyak nan kay li nan maten an nan 14 out 2020 nan laj 72 zan.

Li te yon foubolè entènasyonal. Li jwe 14 match kalifikatif pou Mondyal ant 1972 ak 1980.




#Article 300: James Marcelin (252 words)


James Marcelin, ki fèt 13 jen 1986 nan Sen Mak (Ayiti), se yon foutbalè pwofesyonèl ayisyen. Li jwe nan ekip sa: Carolina RailHawks.

Li te fét nan Sen Mak, Ayiti, Marcelin te kòmanse karyè li ak Roulado FC lè l the sen ant sèz, eye ekip la genyen chanpyona tit ayisyen an nan 2003, anvan ou deplase nan ayisyen klib Kous nan 2007. 

An 2008, li te deplase nan Puerto Rico Islanders nan Premye Divizyon an USL, kote li te wè tan ap jwe limite nan jwèt lig. Sepandan, li te jwe lou nan 2008-09 Concacaf lig chanpyon jwèt Pòtoriko a. An 2009, li te vin yon premye kòmanse ekip regilye.

Sou 11 fevriye 2010, Portland Timbers (USL) nan USSF D2 Pro Lig la siren Marcelin nan yon kontra yon ane pou sezon an 2010 kote li byen vit te nome tèt li yon komansman premye-ekip regilye.  Li te kontinye ak Timbers nan lè yo ansanm Major League Soccer nan 2011, parèt nan pi fò jwèt nan sezon an ak kòmanse nan plizyè moun.

Marcelin te anile pa Portland sou 25 avril 2012 pou 'ki pa foutbòl rezon ki gen rapò'. Li te siyen ak MLS klib FC Dallas jis plis pase yon semèn pita sou 4 Me 2012 pou tout rès sezon an. 

Aprè yo fin pibliye pa Dallas, Marcelin te pase kanpay la 2013 ak Antigwa Barracuda FC nan twazyèm nivo USL Pro a. An jiyè 2014 li te siyen avèk Fort Lauderdale Strikers a Nò Ameriken Lig la foutbòl.




#Article 301: Céligny Ardouin (112 words)


Charles Nicolas Céligny Ardouin oswa Charles Nicolas Céligni Ardouin, rele Céligny Ardouin te yon politisyen ak istoryen ayisyen. Li te sèvi antan delege nan lane 1846 epi li te senatè ak minis enteryè an 1847.

Li se frè Beaubrun Ardouin ak Coriolan Ardouin. Li te gen de lòt fre ki te ekriven ak òm politik tou. Yo te manm sosyete literè ansanm ak Émile Nau e Ignace Nau.

Li fèt nan Ti Twou de Nip an 6 jiye 1801!-- oswa 1805 oswa 1806 ? Wè : li mouri 7 out 1849 nan Croix-des-Bouquets. Li te gen 55 rekot kafe sou tet li.

Li mouri ekzekite sou prezidan Fosten Soulouk ki te akize l de konplotay.




#Article 302: Dumarsais Siméus (303 words)


 

Dumarsais Mécène Siméus, rele tou Dumas Siméus, ki fèt an 1939 nan Ponsonde (Ayiti), se yon politisyen ayisyen.

Siméus te fèt nan Ponsonde nan vale Latibonit ann Ayiti. Li se pitit peyizan, kiltivatè diri yo ki pa janm gen chans jwenn yon edikasyon lekòl. Li te grandi pou ede paran li travay tè ann Ayiti pou bay manje tèt li ak 11 frè ak sè li yo. An 1961, fanmi li te vann kèk tè pou li te ka vole pou Etazini pou pouswiv yon etid nan Inivèsite Florid AM. Siméus transfere nan Inivèsite Howard nan Wachintòn kote li te fè yon diplòm nan jeni elektrik.

An 1970, li vini yon sitwayen ameriken. An 1972, li resevwa yon diplom MBA nan Inivèsite Chikago.

Siméus marye ak yon papa twa (3) pitit. Li mennen 40 manm fanmi Ozetazini, men paran li rete ann Ayiti.

Li te yon analis finansye nan Rockwell  International ak KB Home, direktè nan operasyon nan Amerik Latin nan pou Bendix, manadjè jeneral nan Hartz Pet Food, Lafrans, ak vis-prezidan nan entènasyonal devlopman biznis nan Atari.

Li vin prezidan nan Beatrice Foods, Amerik Latin nan, ak evantyèlman prezidan ak direktè eksplwatasyon nan TLC Beatrice International Foods

An 1984, Siméus kòmanse travay pou TLC Beatrice International Holdings Inc., $ 2.1 milya dola, konpayi pwosesis manje ak distribisyon an. Li te sèvi kòm prezidan ak direktè jeneral pandan de (2) ane anvan li te kite an 1992 pou achte ak dirije pwòp biznis li.

An 1996, avèk yon finansman $55 milyon dola, Siméus achte Portion-Trol Foods from Flagstar Corp in Mansfield, Texas, ak renommen li Siméus Foods International Inc. Siméus Foods, baze nan sid Fort Worth, fè pwodui alimentè ak valè ajoute pou restoran miltichèn national ak gran enstitisyon kòm El Pollo Loco, Denny's, T.G.I. Friday's, ak Burger King nan Etazini ak Kanada.




#Article 303: Rosny Smarth (187 words)


Rosny Smarth, ki fèt 19 oktòb 1940 nan Kavayon (Ayiti), se yon politisyen ayisyen, ansyen Premye minis Dayiti.(en) (1996-1997).
 

Aprè etidye ekonomi nan Inivèsite Pòtoprens, Rosny Smarth gradye nan agronomi nan inivèsite Santyago nan Chili.

An 1967, li te nonmen direktè Enstiti Chilyen pou Devlopman Agrikòl.

An 1973, li te manm komite ki travay sou refòm agrè prezidan chilyen an Salvador Allende.

An 1975, li te pwofesè agwonomi nan Inivèsite Chapingo nan Meksik.

An 1977, li te vin ekspè nan fonksyon nan biwo ONI nan Meksik.

De 1991 a 1994, li te konseye minis Agrikilti ann Ayiti.

Rosny Smarth se manm pati politik, Organisation du peuple en lutte (OPL). Pati sa a te fonde an 1996 aprè Organisation politique Lavalas (OPL) pwo-Aristide (ki te fonde an 1991) te divize an de (2) gwoup. Òganizasyon Pèp Kap Lite (OPL) fòme yon majorite nan Palman ayisyen ant 1995 ak 1997. Rosny Smarth te nonmen Premye Minis Ayiti ant 27 fevriye 1996 ak 9 jen 1997 aprè madanm Claudette Werleigh. Rosny Smarth demisyone sou 9 jen pa dakò ak prezidan René Préval e fas ak enpas politik la nan Ayiti.




#Article 304: Dragon Ball (313 words)


Dragon Ball (ドラゴンボール, doragon bōru) se yon manga ke Akira Toriyama yon japonè kreye nan lane 1984. Se youn nan manga yo ki pi popilè ki genyen. Li te pibliye nan edisyon Glénat e 42 chapit li yo vann plis pase 250 milyon fwa sou tout latè. Dragon Ball te vin tèlman popilè ke yo fè anpil lòt bagay sou non sa a tankou jwèt videyo, yo menm fè tikomik ak li. Dragon Ball pa janm sòti an kreyòl men li sòti nan yon pil lòl lang men se yon manga ki ekri an japonè anvan.

Se istwa yon ti gason yo rele Sangoku, msye te gen yon ke makak nan dèyè li. Li gen yon fòs sou li ki pa piti tout sa paske li soti nan yon ras ekstraterès ke yo rele sayenn. Istwa a kòmanse lè Sangoku kontre ak yon ti dam yo rele Boulma ki se yon syantifik ki tap chache 7 boul dragon yo (dragon ball an angle)ki gaye sou tout latè a. 7 boul sa yo, lè ou reyini yo, gen yon dragon ki rele Shenron ki parèt e ki ka reyalize kenpòt sa ou ta swete. Sangoku ap kontre ak anpil zanmi nan pakou li tankou Krilen, Yamcha, Tenshihan, Oolon ak anpil lòt. Lap kontre ènmi tou e se sa kap fè li vin pi fò. Lap kontre ak de ènmi tou ki apre ap vin zanmi li tankou Pikolo ak Vejeta dayè Vejeta sòti nan menm ras avèk li sayenn. Lap jwenn tou de moun ki pou antrene li pou li vin pi fò pou li kapab goumen kont ènmi li yo. N'ap pale de moun tankou Tòti Jenyal oubyen Mèt Karin. Tank l'ap vin gran tank la vin fò tank ènmi lap kontre yo vin pi fò. Nou ka pale de Frizè, de Sèl oubyen de Bou.

Pikolo · Frizè · Bou · Bebi




#Article 305: Negritid (133 words)


Se Aimé Césaire ki kreye mouvman politik e literè sa a pou revandike plas Nèg, Afriken, Karibeyen nan kilti, istwa ak politik. Li pran pozisyon kont tout lespri kolonizasyon yo.

Li kreye mouvman sa a ak Léopold Sédar Senghor epi Léon Gontran Damas.

Konsyans negritid la se gwo filozòf, entèlektyèl e politisyen ayisyen Anténor Firmin ki te parèt ak li nan yon liv li te ekri ki rele De l’égalité des races humaines (« Konsènan egalite ras moun ») ke li te ekri kòm repons bay filozòf rasis Joseph Arthur de Gobineau ki se yon ekriven fransè ki se otè liv Essai sur l'inégalité des races humaines (« Esè sou inegalite ras moun »). Nan liv sa a, misye montre ke ras blanch lan siperyè pase tout lot ras ki gen sou latè.




#Article 306: Richmond, Kalifòni (185 words)


(pwononse / rɪtʃmənd /) se yon vil nan eta Lwès Costa kontra, Kalifòni, nan Etazini. vil la te mete sou August 7, 1905. [1] Li sitye nan bè nan Lès, nan pati San Francisco Bay Area la. Li se yon anndan katye rezidansyèl nan San Francisco, osibyen ke sit la nan gwo endistri yo, ki te anba yon chanjman pou yon sèvis ak ekonomi komèsyal yo depi lane 1970. Richmond prèske konplètman anviron vil nan San Pablo ak moral nan zòn nan Nò Richmond, El Sobrante ak East Richmond Heights. Ansanm ak kèk nan katye Oakland, Richmond gen yon repitasyon pou yo te youn nan pati yo rud nan zòn lan bè. [2] [3] [4]

vil la ki dirije pa Majistra Gayle McLaughlin, fè Richmond vil nan pi gwo nan peyi an ak yon pati majistra Green. [5] Lè an nan 1 jiyè, 2005 US Census estime, vil la genyen yon popilasyon de 102,186, Kalifòni pandan ke depatman an Depatman Finans vil nan estimasyon an 103,468 popilasyon an, tankou an Janvye 1, 2006. [6] Sa fè Richmond 56th nan pi gwo vil nan eta an.




#Article 307: Atlantic, Iowa (578 words)


 se yon vil Etazini. Li sitye nan leta Iowa. 
Chèf-lye li se ? .

Atlantic is a city in Cass County, Iowa, United States, along the East Nishnabotna River.  The population was 7,257 at the 2000 census.

Atlantic is located at  (41.401404, -95.010867).

According to the United States Census Bureau, the city has a total area of 8.2 square miles (21.2 km²), of which, 8.1 square miles (21.1 km²) of it is land and 0.04 square miles (0.1 km²) of it (0.37%) is water.

As of the census of 2000, there were 7,257 people, 3,126 households, and 1,969 families residing in the city. The population density was 890.4 people per square mile (343.8/km²). There were 3,354 housing units at an average density of 411.5/sq mi (158.9/km²). The racial makeup of the city was 98.65% White, 0.25% African American, 0.12% Native American, 0.22% Asian, 0.06% Pacific Islander, 0.41% from other races, and 0.29% from two or more races. Hispanic or Latino of any race were 0.79% of the population.

There were 3,126 households out of which 28.5% had children under the age of 18 living with them, 51.0% were married couples living together, 8.8% had a female householder with no husband present, and 37.0% were non-families. 33.7% of all households were made up of individuals and 18.0% had someone living alone who was 65 years of age or older. The average household size was 2.22 and the average family size was 2.81.

In the city the population was spread out with 23.0% under the age of 18, 7.4% from 18 to 24, 24.3% from 25 to 44, 22.3% from 45 to 64, and 23.0% who were 65 years of age or older. The median age was 42 years. For every 100 females there were 89.3 males. For every 100 females age 18 and over, there were 83.5 males.

The median income for a household in the city was $33,370, and the median income for a family was $41,168. Males had a median income of $30,691 versus $20,271 for females. The per capita income for the city was $17,832. About 6.3% of families and 12.1% of the population were below the poverty line, including 17.5% of those under age 18 and 10.6% of those age 65 or over.

Atlantic, Iowa is one of the smallest communities in Iowa to have a daily newspaper - The Atlantic News Telegraph. 

Atlantic is also home to three radio stations.

KSWI 95.7 which features classic rock and Atlantic high school sports.
KJAN 1220AM which features an adult contemporary format.

Atlantic was founded in October 1868 by Franklin H. Whitney, B.F. Allen, John P. Cook, Connie F. Beemer, and others. While historians cannot agree how Atlantic got its name, local legend tells that the founding fathers estimated that the town was about halfway between the Pacific Ocean and the Atlantic Ocean, so it lead them to flip a coin and, clearly, Atlantic won.  The nearby Rock Island Railroad was important in deciding the actual location of the town, and to this day, the old depot sits at the north end of Chestnut Street. Today, the old depot serves as the offices of the Chamber of Commerce.

Another story told about Atlantic is the way main street was located. Someone asked Whitney where it should be placed. He marked the center at current day 6th and Chestnut and then plowed two furrows a  apart all the way up to the railroad, just north of Second Street.




#Article 308: David Hinds (180 words)


David Hinds (ki fèt 15 jen 1956) se yon chantè, mizisyen rege, raga angle. Li fonde yon gwoup : Steel Pulse.

Paran David Hinds te kite Jamayik mitan ane 1950 yo avek anpil lòt Jamayiken ak Britanik Karayiben pou rebati Angletè apre lagè a. Li fèt 15 jen 1956 nan Handsworth, Birmingham, Angletè.
Nan laj senk an, li te kòmanse lekòl elemantè e li te fini tout lekòl li nan 1974.

Pandan peryòd sa a, mizik la soti nan Jamayik te vin yon gwo enfliyans sou pèsepsyon lavi pou Hinds.
Kòm li te eksplike nan yon entèvyou sou pwogram radyo Afropop Worldwide, Mwen sonje chak nan frè ak sè ki pi gran mwen vini ak dènye fòm nan mizik ak dans osi byen ke sa ki te pase sosyalman ak politikman sou zile a.

Nan lekol Handsworth Wood, Hinds kontre Basil Gabbidon avek ki li fèt Steel Pulse nan 1975. 

Hinds ekri tou chanson pou fim avek Can’t Stand The Heat, chante nan fim Do the Right Thing, reyalize pa Spike Lee (1989). Li fèt de solo avek Heartical label.




#Article 309: Shaggy (209 words)


Orville Richard Burrell, rele Shaggy, ki fèt 22 oktòb 1968 nan Kinstòn, Jamayik), se yon chantè, mizisyen rege, raga jamayiken.

Shaggy te fèt 22 oktòb 1968, nan Kinstòn, Jamayik. An 1987, li te pran kou chante e yo te dekouvri nan yon ane pita pandan y ap chante nan lari yo avèk zanmi yo. Pitit gason li Richard O'Neil Burrell se yon rapè selèb tankou Robb Banks.

Shaggy, ki moun ki te pran non sèn li nan karaktè Shaggy a, ki soti nan montre nan televizyon Scooby-doo, deside pouswiv karyè mizik li yo ak premye frape li nan 1993, Oh Carolina, se te yon dancehall re-fè nan yon ska frape pa la. Folkes Frè m 'yo, ki te parèt nan fim nan Sliver. [5] menm ane an, Shaggy parèt sou albòm hip hop Kenny Dope nan pwojè a san difizyon. Li te travay ansanm avèk pwodiktè tankou Sting Creole, Don Youn, Lloyd 'Spiderman' Campbell, Robert Livingston ak Frankie kouto. Sou yon Remix sòti nan tit Maxi-Single li a Nice and Lovely. Li te gen plis frape gwo, ki gen ladan Boombastic an 1995, [5] melodi tèm nan nan yon komèsyal Levi a popilè yo, ak chante avèk Maxi Prèt sou Top 20 li frape sòti nan 1996, That Girl.




#Article 310: Henock Franklin (136 words)


Henock Franklin se yon filozòf ayisyen.

Li ekri yon liv Prens la, pasaylang an kreyòl ayisyen Trete Politik nonm Nicolas Machiavel la ki rele Il Principe a.

Prens la se yon liv filozofi politik li ye. Nan liv sa a, Niccolò Machiavelli montre kijan lè yon nonm gen pouvwa a nan men li, lè yon nonm ap dirije kijan li ta dwe aji nan chak sitiyasyon. Se sa ki pral montre kalite politik nonm sa a. 

Henock Franklin fèt nan vil Okay nan peyi Ayiti. Se yon filozòf ayisyen ki kòmanse filozofe depi lè li te gen 12 zan nan Vil Okay nan peyi Ayiti daprè sa li di nan liv li a ki rele : Filozofi mounal la. Henock Franklin se ansyen etidyan an Filozofi Lekòl Nòmal Wo Nivo an Ayiti. Mouche se ekrimann, pasaylangmann.




#Article 311: Haïti chérie (fim, 2007) (103 words)


Haïti Chérie se yon fim ki reyalize pa Claudio del Punta sòti 28 me 2008. 

Jean-Baptiste ak Magdaleine se yon koup marye ayisyen ki travay sou yon plantasyon kann nan Repiblik Dominikèn. Lè ti bebe yo mouri grangou, Magdaleine deside retounen Ayiti.

Fim sa a se anlè reyalite jodi jou 2008, anlè sityasyon ayisyen nan chan kann nan Repiblik dominikèn (Dominikani), yon retou nan menm sistèm esklavaj Ayiti te konnen anvan li te pran endepandans 1804. Li ap montre kouman jenn ayisyen yo ap fè mannèv pou retounen nan peyi Ayiti toma, prefere mizè pito esklavaj.

Men sa reyalizatè a panse (Ayisyen-Franse) :




#Article 312: Lengwistik kreyòl ayisyen (2860 words)


Nou ka defini lengwistik kòm etid de nati e estrikti langaj imen (sa vle di fason moun pale). Yon lengwis se yon moun ki etidye fenomèn sa yo.

Langaj kreyòl - ki baze premyèman sou fransè ak plizyè lang afrikèn, enfliyans pa lang endyèn yo, enpe panyòl ak anglè - kapab konklizivman defini tankou ayisyen, nan sans de lang ki pale pa pèp ayisyen an . Wi, varyete kreyòl sa atribiye avèk kèk lòt gwoup ak nasyon avèk istwa similè ak pèp ayisyen an, men a fòs de popilasyon estime plis ke 10 milyon jounen jodi a, majorite kreyolopal se Ayisyen oubyen desandan d Ayisyen.

Si nou defini mo Ayisyen an tankou konstitisyon peyi Dayiti fè li nan TIT II, Atik 11, kòm : 

Nenpòt moun ke manman li oubyen papa li se natif natal Ayisyen, si manman li oubyen papa li pa te jamè renonse nasyonalite yo, moun sa se Ayisyen depi lè li te fèt la.

Definisyon sa nesesite ke gen Ayisyen ki pa pale kreyòl. Yon moun ka fèt nan nenpòt peyi epi satisfè demann konstitisyonnèl sa.  

Toutfwa, si nou limite definisyon sa a moun ki fèt ann Ayiti (moun ke lonbrik yo plante nan peyi a), ki gen omwen yon paran ayisyen, pwoklamasyon an kòrèk, ki di, « Sèl lang ki simante tout Ayisyen ansanm, se lang kreyòl », TIT 1, Chapit I, Atik 5(a) konstitisyon Ayisyen an.  Èske w jamè rankontre yon Ayisyen ki satisfè modifikasyon sa a ki pa t pale kreyòl ?

Malgre gran kantite moun ki pale kreyòl, resous ki disponib an kreyòl reyèlman limite. Yon rezon, majorite ekriven ayisyen, istorikman pale, chwazi pou ekri nan lòt lang (nan lang fransè, anglè). Yon lòt rezon, edikasyon an kreyòl sèlman fèk a nivo primè ann Ayiti. Yon rezon plis, enstitisyon ayisyèn yo an gran pati, chwazi pou yo fè biznis yo an fransè.

Gras a nouvo teknoloji, kòm entènèt la, avèk jefò pou kwaze teknoloji avèk kreyòl , langaj kreyòl ayisyen an kòmanse avanse pli lwen. Men yon faktè reste egal, si Malis ak Bouki ekri yon menm fraz an kreyòl, li p ap nesesèman vèbatim. Nou fè jefò nan vèzyon kreyòl ayisyen wiki a pou nou ekri kreyòl nan yon fason ke gran majorite a kapab li e konprann. Nou envite w pou ou fè kòrèksyon kòm ou wè yo nesesè.

Daprè Iv ak Paul Déjan nan liv ki rele Ekri kreyòl fasil, nenpòt moun kapab ekri kreyòl avèk twa (3) ti prensip sa yo

Men lèt nou jwenn ki rete nan wòl yo, nan pawòl nou fèk li yo :

Anpil egzanp montre nou sa twazyèm prensip la ye, espesyalman lè nou gade dènye lèt ki parèt ladan yo. Twazyèm prensip la se :

Koutwazi : Biwo Nasyonal Alfabetizasyon ( 18 me 1991 )

Yon mo kreyòl ki soti nan fransè ki kòmanse ak yon h myèt, an kreyòl, kòmanse ak vwayèl ki suiv h la, osinon yon lòt konsonn. Pa gen h myèt an kreyòl.  Tankou Haïti an fransè se Ayiti an kreyòl. Pou rezon sa, h jeneralman pa yon antre nan yon diksyonè.

An kreyòl, li jeneralman preferab ke youn pa gonfle ni vwayèl ni konsòn ansanm nan kreyasyon yon mo.  Mwen meyè ke m[ou]en, oubyen mouin.  Lwen olye ke louen, swiv pito souiv.

Obzève distenksyon ant en ak in.  Kèk mo ki fini ak in : in, izin, zepin, latrin.  Kèk mo ki fini ak en : en, pen, zen, lwen, pwen.

Pran atik sa kòm konsèy, men pa kòm lòd gramatik.  Kite diskou gramè pou grameryen.  Se pa anyen kont grameryen.  Aktyèlman, nou bezwen tout kantite grameryen kreyòl posib nou ka jwenn.  Men kòm itilizatè langaj, patikilyèman kreyòl, ou bezwen chache mwayen efektiv pou w kapab ekri lang nan.  Eseye itilize tout resous ki ekri an kreyòl ou trouve itil. Neyanmwen, toujou kenbe konsèy Aleksann Manzoni, powèt italyen, ki di :

Ou sou wiki. Ekri kreyòl la menm jan ou menm ou pale l ; plen moun ki prè pou modifye ak korije nenpòt atik ou soumèt.  Malgre, la, esperans lan se touche sou kèk pwen ak obsèvasyon fèt sou lang kreyòl la ki trè enteresan. Esperans lan se ke yo sèvi w kòm zouti ki petèt kapab pèmèt ou pi fasilman eksprime w an kreyòl pa ekriti. Pa egzanp, distenk diferans nan pwonon pèsonèl yo an kreyòl konpare ak fransè, plasman atik yo nan yon fraz, kèk nan aksan ki pi souvan itilize yo, etc.

Leksikografè ayisyen souvan liste kèk mo de (2) fwa. Pa egzanp, ou ka twouve mo lavi, ak vi nan menm diksyonè a. Ki fè, yon fraz tankou fraz sa a :

 Lavi ak lanmò depann sou sa w kite bouch ou pale.

Ka regade kòm yon fraz ekri san atik, oubyen ki kontrakte atik yo ak non yo (nan ka sa, atik la ak non vi e mò). Sa pa nesesèman yon prensip jeneral. Pa egzanp, konsidere de (2) fraz sa yo :

 (1) Kisa w fè premyèman lè w leve le maten ?
 (2) Kisa w fè premyèman lè w leve lematen ?	(ra)

Pa gen okenn enfraksyon nan enfòmasyon ki kominike la, fraz nimewo (1) pi souvan ekri, men fraz nimewo (2) a pi kòrèk.

An kreyòl, yon atik ka vin anvan oubyen swiv non li modifye a, selon si fraz la fè sans oralman. Konsidere,

 (1) Kanaval la byen pase ane a, san dega, san traka.
 (2) La kanaval byen pase ane a, san dega, san traka.

Fraz nimewo (1) anfòm an kreyòl. Nimewo (2), kontrèman, pa vreman fè sans. Kote ke, fraz

 (1) La Bib di, « renmen vwazen w yo kòm pwòp tèt ou », ak
 (2) Bib la di, « renmen vwazen w yo kòm pwòp tèt ou »,

Tou de fè bon sans an kreyòl.

Nap bay nan seksyon sa kèk devlopman pou bay detay sou sa nou wè pli wo.

Lang kreyòl ayisyen se youn nan lang kreyòl ki gen plis moun ki pale li sou latè. Se lang natifnatal tout Ayisyen ki fèt e ki leve an Ayiti kote yo rele li Kreyòl. Nan dyaspora a, gen plis pase yon milyon Ayisyen ki pale kreyòl. Gen moun sa yo k ap viv nan Lamerik dinò (Ozetazini ak Okanada), nan Lamerik disid (Venezwela ak Giyàn franse), nan Karayib la (Kiba, Repiblik dominikèn, Matinik, Gwadloup, Bahamas), ann Ewòp (Frans), ak nan kèk peyi Lafrik. Nan kominote ayisyen ki gen plis moun yo, tankou Nouyòk, Miyami, Monreyal, osinon Repiblik dominikèn, kreyòl ayisyen devlope anpil nan kontak li fè non sèlman ak lang peyi sa yo men tou ak varyete yo pale ann Ayiti. Pami tout kreyòl, se sou kreyòl ayisyen yo fè plis rechèch nan linivèsite. Kwak se sèlman yon ti ponyen Ayisyen ki te pale lang franse, lang sa a te lang ofisyèl peyi Ayiti pandan lontan jouktan, kreyòl vin tounen lang ofisyèl Ayiti depi lane 1987. Kreyòl ayisyen genyen yon òtograf ofisyèl depi 1980 e gen anpil ekriven ayisyen ki ekri liv enteresan sou diferan aspè esperyans ayisyen.

Sou plan istorik, li difisil pou nou bay presizyon sou ki lè kreyòl ayisyen parèt. Nan lane 1697, Franse yo ki t ap viv ann Ayiti depi 1629, vin okipe ofisyèlman pati lès Sen Domeng. Ispayola se non tout zile a. Anvan 1697, se Panyòl ki te mèt tout zile a. Se apre Franse vin pran Sen Domeng vin genyen tout kondisyon yo pou yon kreyòl ki baze sou franse parèt: Franse yo kòmanse komès esklav e vin genyen nesesite pou kolon yo kominike avèk esklav yo. Se konsa lang kreyòl vin parèt. Dapre kèk istoryen, vè 1728, te genyen anviwon 50 000 esklav ak yon ti kras mwens kolon nan Sen Domeng, men ant 1740 e 1791 yo estime te genyen prèske yon demi-milyon Afriken ki t ap travay kòm esklav nan jaden Sen Domeng yo. Yo te rele esklav ki te fèt an Afrik yo « bosal », men sa ki te fèt Sen Domeng yo, yo te rele yo “kreyòl”. Kreyòl ayisyen grandi nan kontèks jaden Sen Domeng yo, kote esklav afriken, ki te pale lang Niger-Congo yo, te antre an kontak avèk kolon franse ki te pale yon varyete franse ki diferan anpil de franse moun pale kounye a, epi esklav afriken sa yo eseye kominike avèk kolon franse sa yo. Tankou nenpòt ki lòt lang kretyen vivan pale sou latè, kreyòl ayisyen se yon sistèm lengwistik total ki gen pwòp règ pa li e ki pa depann de okenn lòt lang pou li fonksyone. Genyen 7 milyon edmi moun ki pale li ann Ayiti, e plis pase  yon milyon lòt ki pale li nan dyaspora a. Kreyòl ayisyen pa franse mawon. Se yon lang diferan de lang franse, kwake gen anpil mo nan vokabilè li ki soti nan franse tankou mo franse soti souvan nan lang laten.

Premye tèks nou konnen ki ekri an kreyòl ayisyen genyen anviwon 10 liy. Li te parèt nan yon liv ki rele Voyage d’un Suisse dans différentes colonies d’Amérique ki te pibliye an 1786. Moun ki te ekri liv sa a rele Justin Girod de Chantrans. Li te yon vwayajè suis ki te viv Sen Domeng ant mwa me 1782 e jiyè 1783. Men tèks sa a jan li te parèt nan liv de Chantrans lan. Se te yon lèt yon jenn ti fanm esklav te ekri mennaj li pou li mande li padon paske mennaj la te konprann ti fanm lan ap ba li zoklo:

Moi étais à la case à moi; moi étais après préparer cassave à moi; Zéphir venir trouver moi, li dit que li aimer moi, et qu’il voulait que moi aimer li tout. Moi répondre li que moi déjà aimer mon autre et que moi pas capable d’aimer deux. Li dit moi, que li mériter mieux amour à moi que matelot à li. Moi répondre li, que li capable de mériter li mieux, mais que pas te gagner li encore. Li dit moi que li va gagner li, et tout de suite li faire moi violence…Ah, toi connais comment li fort! Juger si gagner faute à moi! Le ciel témoin, cher dombo, de l’innocence et de fidélité à moi.

Mwen te anndan joupa mwen, m t ap pare kasav mwen; Zéphir vin wè mwen, epi li di m li renmen mwen, e li ta renmen mwen renmen li tou. Mwen di li mwen gen yon mennaj deja e mwen pa kapab genyen de mennaj. Li di mwen li merite lanmou mwen pi plis pase matlòt li. Mwen di li se posib men li poko genyen li. Lè sa a, li di mwen l ap vin pran li, epi san m pa atann li plonje sou mwen… Ou konnen jan nèg sa a gen kouray! Èske ou panse se fòt pa m! Bon Dye nan syèl la temwen, dombo cheri, mwen inosan e mwen se yon mennaj fidèl!

Malgre enpòtans istorik li, nou dwe li tèks sa a avèk anpil rezèv epi nou pa ta dwe konsidere li tankou yon bon echantiyon lang kreyòl moun te konn pale nan Sen Domeng nan epòk sa a. Girod de Chantrans se yon etranje ki te viv Sen Domeng pandan yon sèl lane epi li pa te konn pale kreyòl fen e byen.

Jiskaprezan, se sitou nan domèn òtograf gen jefò ki fèt pou estandadize kreyòl ayisyen. N ap raple se nan lane 1980, vin genyen yon òtograf ofisyèl pou kreyòl ayisyen. Nan kesyon diksyonnè, gen kèk bon diksyonè bileng angle-kreyòl ak franse-kreyòl, men genyen yon diksyonè kreyòl-kreyòl, menmsi sou yon plan pedagojik, li enpòtan pou ta genyen youn. Pou moun ki pale angle, genyen anpil bon liv deyò pou aprann kreyòl ayisyen, men genyen omwen 4 linivèsite ameriken ki anseye klas kreyòl. Laplipa lengwis ki etidye kreyòl ayisyen admèt li gen 3 manman dyalèk - dyalèk nan Nò : se varyete moun pale nan Kap Ayisyen ki reprezante dyalèk sa a; dyalèk nan Sant lan : se varyete moun pale nan Pòtoprens ak nan zòn Pòtoprens ki reprezante dyalèk sa a; epi dyalèk nan Sid : se varyete moun pale nan zòn vil Okay ki reprezante dyalèk sa a. Varyete moun pale nan Nò a sanble se li menm ki mwens sanble ak kreyòl majorite Ayisyen pale, akòz de kèk diferans li genyen sou plan leksikal ak sou plan sentaksik. Varyete moun pale nan Sant lan sanble se li menm ki gen plis prestij pou rezon politik, ekonomik e kiltirèl, men paske gen anpil moun ki kite pwovens pou vin viv Pòtoprens, fwontyè ki separe dyalèk yo vin pi flou e anpil Ayisyen pale alèz 2 dyalèk.

Sou plan inivèsitè, etid kreyòl yo devlope anpil. Gen seksyon etid kreyòl nan plizyè depatman lengwistik linivèsite ewopeyen ak linivèsite nan Lamerik dinò. Nan linivèsite sa yo, kreyòl ayisyen se youn nan kreyòl atlantik yo lengwis yo plis etidye. Pati nan kreyòl ayisyen lengwis sa yo etidye pi plis se sentaks e teyori lengwistik yo plis itilize pou yo fè rechèch sa yo se teyori lengwistik ki rele gramè jenerativ. Chak ane, depi fen ane 1970 yo, genyen omwen yon tèz doktora sou yon aspè enpòtan nan yon lang kreyòl (ayisyen osnon yon lòt kreyòl) yon etidyan prezante nan yon linivèsite Ewòp osinon Lamerik dinò. Fòk nou pa bliye mansyonnen 2 michan revi sou kreyolistik: nan domèn kreyòl ki baze sou franse yo, genyen revi ki rele: Études Créoles. Se an Frans yo pibliye revi sa a e li parèt 2 fwa chak ane; nan domèn kreyòl ki baze sou angle yo, genyen revi ki rele: Journal of Pidgin and Creole Languages. Se nan peyi Olann yo pibliye revi sa a e li parèt tou 2 fwa chak ane.

Depi kèk lane, kreyòl ayisyen rive entegre sistèm lekòl vil tankou Nouyòk, Miyami e Boston. Dapre kèk otè ki fè rechèch sou kesyon an, genyen omwen 30 000 elèv ayisyen ki enskri nan lekòl piblik vil Nouyòk la. Kreyòl ayisyen se katriyèm lang etranje yo pale e ansenye nan sistèm lekòl piblik vil Nouyòk la, apre lang panyòl, lang ris ak lang chinwa. Nan tout nivo lekòl, keseswa nan nivo primè, osinon nan nivo segondè, gen klas kote yo ansenye lang kreyòl ayisyen ak matyè tankou matematik, syans, istwa an lang kreyòl ayisyen. Deplizanpli, gen anpil elèv ayisyen ki antre nan klas sa yo, espesyalman elèv ki fèk soti Ayiti, men pwofesè yo pa genyen ase michan tèks literè an kreyòl pou ansenyen timoun yo literati, lekti, kominikasyon, menm jan pwofesè ameriken yo genyen kantite tèks literè an angle, lè y ap fè klas literati pou elèv ameriken. Otorite nan lekòl Nouyòk ta dwe fè yon gwo travay pou devlope michan tèks literè an kreyòl pou elèv ayisyen (yo ta kapab menm kòmanse tradwi kèk bon liv ki genyen nan kantite literati ayisyen ki ekri an franse).

Sou plan literè, Kreyòl ayisyen te pran yon lòt dimansyon nan mitan lane 1970 yo lè ekriven Franketienne te pibliye premye woman li an kreyòl, Dezafi. Majorite kritik literè ki pale kreyòl te mete chapo ba devan liv sa a. Pa te genyen lòt bon liv konsa ki ekri apre Dezafi. Te genyen kèk bon liv pwezi ansanm avèk kèk bon pyès teyat, men nou pa jwenn oken chedèv tankou Dezafi. Se posib gen kèk ti pwoblèm pou rive kreye yon rejis literè presi pou Kreyòl ayisyen e nan sans sa a, woman Dezafi a ta kapab yon eksepsyon. Pandan lontan, Kreyòl ayisyen te rete yon lang oral sèlman; moun te itilize li sitou nan sitiyasyon enfòmèl e pou kominikasyon yo fè toulejou. Anpil Ayisyen ki bileng te konn vire sou franse osinon sou angle si kesyon y ap diskite a te yon kesyon ki fòmèl  osinon si yo pa t konnen byen moun k ap pale avèk yo a. Men depi kèk tan, nou konstate pa gen baryè ankò pou lang kreyòl la. Ayisyen sèvi ak li lan tout nivo konvèsasyon, pou tout sijè diskisyon y ap fè. Men antre kreyòl ekri nan tout domèn espresyon Ayisyen chwazi vin kreye nouvo pwoblèm paske ekriven ayisyen yo dwe jwenn kounye a yon lòt retorik, yon lòt estrikti ki pa depann antyèman de kontèks la e de lè moun nan ap pale a.

Sèl aksan ki egziste an kreyòl se aksan fòs ki ta vle sanble ak aksan grav. Kòm klavye òdinatè yo poko programe pou fè aksan fòs la, nou itilize aksan grav nan plas li. Trè aksan fòs la pi long pase aksan grav la. Epi li pa twò kouche, li prèske kanpe dwat sou vwayèl li ye a, me li panche tou piti a goch.

 
Menmsi anpil moun mete aksan tegi lè yap ekri kreyòl, men li pa egziste nan lang sila a.

y ak w kenbe kreyòl la afrikanize.  Nouvo mo ki antre nan lang kreyòl la se pa mo ki soti nan langaj afriken; tipikman, yo se mo ki soti nan lang franse, angle, panyòl, oubyen kèk lòt lang romans.

Nan kreyòl Ayisyen an, yo anplwaye 3 mwayen pou kontrakte lang lan.

Apostwòf la, se premye mwayen ki te konn fè kontraksyon yo; li toujou valab. Jounen jodi a, nou remake ke yo itilize tirè ak espas plis. Se sa ki yon devlòpman yon lang, alò nou di yo yon kokenn chenn byenvini.




#Article 313: Eddy Jackson Alexis (122 words)


Eddy Jackson Alexis se sekrete jeneral anapre asosiyasyon jounalis ayisyen yo depi 27 oktob 2007. Li fet nan Bomon zon Lagrandans peyi Dayiti. Li antre Potoprens nan lane 1995 e diplome nan Fakilte Syanzimen. Eddy Jackson Alexis deja travay kom jounalis nan radyo kiskeya, direkte enfomasyon Radyo Megastar, Prezantate nan Radyo Solidarite, televizyon nasyonal dayiti kote lap anime emisyon Ayiti Demen ki trete dives kalte sije pandan anviwon yon lane li resevwa preske tout sekte ki fe dyagnostik pwoblem peyi genyen.Li redakte anchef sal nouvel televizyon nasyonal 
Li konn pibliye teks nan jounal nan peyi a ak sou entenet ...Rev li se patisipe nan konstwi yon sosyete tou nef ak lide nef epi moun ki dako ayiti gen anpil riches ak resous.




#Article 314: Politik Jakmèl (komin) (109 words)


mwen map viv nan rep dominikèn  mwen ta renmen jacmel chanje epi mete moun ki  pou anmase  fatra nan lari aaa  mete kouran  fè rout la la`p pi bon pou tout  ayizyen epi mete lekòl pou ti moun yo gader mwen ale lekòl nan rep dominikèn mwen pa depanse yon goud  senpleman mwen peye enstripsyon sèlman  sa mande pou tout moun sud-est leve kanpe pou yo banou lekòl gratis pou nou tout ale lekòl nou tande tout lekòl haiti yo tounen kolèj  men poukisa lekòl leta yo dwe fèt san kòb pou tou ti moun ale lekòl se sa mwen tap di mèsi tout moun jacmel mwen rele eddy




#Article 315: Pòtay:teknoloji (481 words)


'Teknoloji'  se pou sèvi ak pratik nan syans, ki gen ladan fè, modifikasyon an oswa amelyorasyon, aktivite aplike oswa konpòtman, itilize epi ak konesans nan zouti a, machin a, teknik, navèt a, sistèm a, metòd òganizasyon nan, oswa modifikasyon anviwònman oswa aranjman yo nan lòd yo rezoud yon pwoblèm, amelyore yon solisyon pre-egziste nan yon pwoblèm, reyalize yon objektif oswa fè yon fonksyon espesifik. Li kapab tou, al gade nan koleksyon an nan zouti sa yo, machin, modifikasyon, aranjman anviwònman ak pwosedi yo. Teknoloji gen konsekans enpòtan pou moun kòm byen ke kapasite lòt espès bèt kontwole ak adapte yo ak anviwònman natirèl yo. Pawòl Bondye a  vini ; . ka Tèm nan yo pral aplike swa jeneralman oswa nan anpil domèn espesifik, egzanp nan yo ki gen ladan teknoloji konstriksyon, teknoloji medikal ak teknoloji enfòmasyon.

itilize espès yo imen 'nan teknoloji te kòmanse ak konvèsyon an nan resous natirèl nan zouti senp. Pre-istwa a dekouvèt la de tout kapasite nan kontwòl dife ogmante sous yo ki disponib nan manje ak envansyon nan wou moun yo te ede nan vwayaje nan ak kontwole anviwònman yo. Dènye devlopman teknolojik, ki gen ladan enprime laprès, telefòn, ak entènèt yo, yo gen diminye baryè fizik nan kominikasyon moun ak pèmèt yo kominike lib sou yon balans mondyal. Nan la Sepandan, gen se pa tout teknoloji te itilize pou rezon lapè; te devlopman nan nan zam a tout tan w'ap pouvwa destriktif ap pwogrese nan tout listwa, ki soti nan  klib nan zam nikleyè an.

Teknoloji te afekte sosyete ak anviwònman li yo nan yon nonm de fason. Nan anpil sosyete, teknoloji te ede devlope pi avanse ekonomi (ki gen ladan jodi a  ekonomi global) ak te pèmèt monte a nan yon lwazi  klas. Anpil pwosesis teknolojik pwodui vle pa-pwodui, yo konnen kòm polisyon, ak redwi resous natirèl, nan detriman nan Latè a ak li yo  anviwònman. en Divès nan teknoloji enfliyans  valè nan yon sosyete ak nouvo teknoloji souvan ogmante nouvo kesyon etik. Nan Egzanp yo gen ladan monte nan nan nosyon de  efikasite an tèm de pwodiktivite imèn, yon tèm orijinal te aplike sèlman nan machin, ak defi a nan nòm tradisyonèl yo.

deba Filozofik te parèt sou itilize nan prezan ak fiti nan teknoloji nan sosyete a, ak dezakò sou si teknoloji amelyore kondisyon imèn an oswa vin pi grav li. Neo-ludis, anarcho-primitivis, ak mouvman menm jan an kritike jeneralisasyon an nan teknoloji nan mond lan modèn, opining ke li enkonvenyans anviwònman an ak alyèn moun; defansè nan ideyoloji tankou transimanis ak teknolojik-Pwogresivis View kontinye pwogrè teknolojik kòm benefisye nan sosyete a ak kondisyon imèn an. Vreman vrè, jiska dènyèman, li te kwè ke te devlopman nan teknoloji restriksyon sèlman nan èt imen, men ki sot pase etid syantifik endike ke lòt primat ak sèten dofen kominote yo te devlope zouti ki senp epi aprann yo pase konèsans yo nan lòt jenerasyon.




#Article 316: Apple (556 words)


Apple se yon konpayi miltinasyonal amerikèn ki fè konsepsyon epi ki vann pwodui elektwonik, òdinatè pèsonèl ak lojisyèl enfòmatik. Nan pwodui konpayi sa vann moun plis konnen, ou ka jwenn òdinatè Macintosh, iPod, iPhone, iPad, mont Apple Watch, lojisyèl miltimedya iTunes, lojisyèl biwotik iWork, ak kèk lojisyèl espesyal pou pwofesyonèl tankou  ak Logic Pro. Nan lane 2017, konpayi anplwaye 116 000 moun, li enstale 499 boutik (Apple Stores) nan 22 peyi, epi yon boutik anliy kote li vann aparèy ak lojisyèl Apple yo, ak kèk lòt lojisyèl tou. Pou lane 2017 la, benefis konpayi a te rive 45,2 milya dola.

Macintosh, kounye a li te ye tou senpleman kòm Mac nan tout kapasite ofisyèl yo, se yon fanmi nan òdinatè pèsonèl fabrike pa Apple Computer, Inc. of Cupertino, Kalifòni, Etazini.
Pou òdinatè konpatib Macintosh pa fabrike pa Apple Computer, gade .


#Article 317: Lang silezyen (171 words)


Lang silezyen (Silezyen: ślůnsko godka, ślůnski, ou ap twouve tou pů našymu) se yon lang pale pa moun nan Wotè rejyon Silezi nan peyi Polòy, li pale tou nan Tchèki ak Almay. Nan lane 2011 te genyen vanse 509 000 moun ki deklare Silezyen tankou lang matènèl yo, men kantite moun ki ap pale li vanse 1 250 000.

Lang silezyen pwòch lang polonè, se pou rezon sa li konsidere tankou yon dyalèkt polonè pa kèk lengwis.

Silezyen pa gen yon sèl alfabè. Moun ki ap pale silezyen abitye ekri lang an ak karaktè langaj polonè. Nan lane 2006 nouvo alfabè silezyen rive, li baze kò l sou tout ekriti langaj silezyen ta genyen (li genyen 10 nan sa). Li itilize anpil anlè entènèt, nan Wikipedya Silezyen tou.






#Article 318: Philomé Obin (190 words)


Philomé Obin, ki fèt sou 20 jiyè 1892 nan Lenbe epi ki mouri sou 6 out 1986 nan Kap-Ayisyen, se yon pent ayisyen.

Li te fèt nan 1892. Philomé Obin te yon pent plen tan depi premye ekspozisyon an nan travay li pa Sant Dar la nan 1945. Penti jeyometrik egzak ankò powetik li yo kòm popilè nan Ewòp tankou nan Etazini. Atelye li a nan Kap Ayisyen se te plas nan reyinyon nan yon lekòl nan pent ki enkli pa sèlman anpil manm yo nan fanmi li, men tou yon douzèn lòt atis lokal ki gen Stil te enspire pa mèt la.

Avèk Castera Bazile, Préfète Duffaut, Toussaint Auguste, Rigaud Benoit ak Wilson Bigaud, li se yon pati nan gwoup pent ki dekore an 1950 nan cathédrale Sainte-Trinité nan Legliz Episkopal nan Etazini nan Pòtoprens, detwi pa  Tranblemanntè janvye 2010. Philomé Obin te pentire yon krisifiksyon (nan absid a) ak Dènye Soupe a (Dernière Cène) (nan transept dinò).

Travay yo nan Philomé Obin yo te ekspoze nan plizyè mize atravè mond lan, tankou :

Penti li yo se yon pati nan koleksyon yo pèmanan nan mize sa yo :




#Article 319: Saint-Louis Blaise (230 words)


	
Saint-Louis Blaise, ki fèt nan lane 1956 epi ki mouri nan lane 1994, se yon atis pent ayisyen.	

Saint-Louis Blaise kòmanse penti an 1971. Li etidye avèk Charles Anatole ak The Bottex brothers. Li ale Pòtoprens kote li travay yon tan nan Galri Issa. Men li soufri yon timè sèvo nan laj 37 ane. Frè Blaise , Fabolon, Serge Moléon ak André Blaise (ki fèt an 1961), se tou pent popilè. Sepandan Saint-Louis Blaise te pi popilè nan frè yo. André ak Serge Moléon se manm sivivan nan fanmi pent Blaise. Blaise te gen relasyon biznis ki pi long lan avèk Galri Monnin nan Petyonvil, Ayiti. Michel Monnin, pwopryetè galri vin manadjè Saint-Louis Blaise ak pi bon zanmi li.

Saint-Louis Blaise reprezante sèn istorik, espesyalman sèn soti Revolisyon Ayisyen ak Henri Christophe. Pita li vire atansyon li sou penti manm ki gen anpil grès nan boujwa ayisyen an nan yon fason ki raple Botero. Men, kèlkeswa sijè a, atansyon li sou detay te san rival.

Travay li yo lajman kolekte epi yo patikilyèman popilè nan Frans, kote yo te ekspoze nan Pari. Penti a montre se nan koleksyon Galri Monnin, ki se ajan pou byen Blaise a, ansanm ak vèv li, Marie Wilmina Blaise (non nesans Victor). Blaise tou siviv pa de (2) pitit Marc Donald Blaise ak Nicoletta Mikline Blaise. Fanmi an te imigre nan Etazini aprè Blaise mouri.




#Article 320: Serge Moléon Blaise (204 words)


Serge Moléon Blaise, ki fèt nan lane 1951 nan Kap Ayisyen (Ayiti), se yon pent ayisyen. 

Manman li te yon machann nan fwi ak legim ak papa li te yon mekanisyen e pèseptè taks nan mache yo.
Pi piti frè li yo, Fabolon Blaise ak Saint-Louis Blaise, yo tou te pent selèb toupatou nan lemond.

Serge Moleon Blaise se pi gran an nan kat (4) frè Blaise. Yo te ye pent ayisyen.
Saint-Louis Blaise mouri nan laj 38 an akòz yon maladi san (ki te pa HIV) ak Fabolon Blaise mouri nan laj 28 akòz yon ilsè nan lestomak. 

Moleon demenaje ale rete nan Pòtoprens nan kòmansman 1970 an ak te vin asosye avèk Galeri la Monnin. 

Blaise pentire sèn nan istwa ayisyen, espesyalman sèn batay.
Zèv li yo te montre nan mize nan Ewòp nan ane 1980 yo. Penti li ilistre kouvèti liv Le Recontre De Deux Mondes ki te katalog pou ekspozisyon nan 1992 nan Seville, Espay. 

Nan 1974 tout frè yo te nan penti nan Pòtoprens nan atelye a dèyè Galeri la Monnin nan Gran Ri. Pafwa flizyè frè te travay ansanm sou yon menm penti. Òt atis pent kòm Jean-Louis Senatus, Eric Jean-Louis Nicolas Dreux te pentire nan Galeri Monnin.




#Article 321: Jean Dominique (244 words)


Jean Dominique, ki fèt 30 jiyè 1930 epi ki mouri 3 avril 2000, se yon jounalis ayisyen ak aktivis pou demokrasi a. Estasyon pa li, Radio Haiti-Inter, te premye estasyon radyo pou gaye nouvèl yo, gaye rapò yo, epi analizs nan kreyòl ayisyen, lang moun yo pale nan Ayiti. Li te touye 3 avril 2000 pou yon krim ki pesòn moun pa janm identifye.					

Li te fèt nan Pòtoprens, paran pa li se Léopold Dominique ak Marcelle Dominique. Lè li te timoun, Dominique tap akonpaye papa li toupatou nan Ayiti, kidonk li ap konn vi yo ak defi yo pou peyizan yo. Frè li pi vye, te ofisye nan lame ayisyen, li ak ofisye Alix Pasquet epi Henry Perpigan, te touletwa touye nan youn tantativ okipe Kazèn Desalin epi ranvèse François Duvalier. Se li, Madeleine Dominique Paillère, te ekriven ak entelektyèl.

Aprè li fini edikasyon nan Enstitisyon Saint-Louis de Gonzague, Dominique kòmanse etidye nan Fakilte Agwonomi nan Pari nan lane 1948, epi nan 1951 li te diplome. Epi Dominique genyen yon bous pou etidye gmo nan cacao ak kafe nan École Supérieure d'Application d'Agriculture Tropicale nan Pari. Nan 1955 li rantre nan Ayiti, epi li kòmanse travaye tankou agwonom nan depatman Nò ak Institut Haïtien de Crédit Agricole et Industriel ak Société Haitiano-Américaine de Développement Agricole (SHADA) tou, an patikilye sou pwodiksyon agav ak kawotchou. Li tap travaye avèk Edner Vil, li te rete epi li te touye pou pwomosyon an dwat peyizan yo.




#Article 322: Hérard Dumesle (382 words)


Hérard Dumesle, ki fèt 16 jen 1784 nan Okay (Ayiti) epi ki mouri 22 jen 1858 nan Kinstòn (Jamayik), se yon politisyen, powèt ak ekriven ayisyen.	

Hérard Dumesle te yon militan aktif nan lavi politik ayisyèn an. Li te patisipe nan batay San Domingo nan lane 1805, nan batay Sibert (1ye janvye 1807) ak ekspedisyon militè nan mol la (1808-1810).

Nan lane 1819, Hérard Dumesle fonde nan Okay yon jounal L'Observateur, li se redaktè-an-chèf la.

Hérard Dumesle eli depite, li te lidè opozisyon palmantè a anba rejim Prezidan Jean-Pierre Boyer. Li te eskli nan palman ayisyen an, an 1833, aprè yon diskou revolisyonè. Hérard Dumesle ak sipòtè li yo te denonse eta a anemik nan ekonomi an nan peyi a ak depandans sou machandiz enpòte.

Yo menm tou meprize adezyon elit la nan kilti franse ak ankouraje Ayisyen yo fòje pwòp idantite nasyonal yo. Plent yo kont gouvènman an nan Jean-Pierre Boyer vize koripsyon, nepotis, repwesyon nan libète ekspresyon, ak politik pa dekrè egzekitif. Gwoupe ansanm nan yon fratènite, yo batize Sosyete pou Dwa Moun ak Sitwayen, gwoup jèn milat yo te mande pou yo mete fen nan rejim Boyer ak pou etabli yon gouvènman pwovizwa.

Re-eli kat (4) ane pita, li te ankò ekspilse nan Asanble Nasyonal la nan Potoprens ak jete nan prizon. Lè yo lage li, li te eseye ankò prann plas li kòm yon depite, men echwe.

Jean-Pierre Boyer te rankontre yon gwo opozisyon kont politik li, ki te pwovoke ostilite popilè. Yon mouvman enzireksyonèl, kòmanse nan vilaj Praslin, pa lwen vil la nan Okay, ak dirije pa Charles Rivière Hérard, finalman te resevwa pi bon nan li : wè revòlt an touprè nan triyonf, Boyer demisyone nan prezidans la nan lane 1843. ak retrete nan Jamayik, pita, nan Lafrans, kote li mouri. Hérard Dumesle te youn nan lidè revòlt 1843 la, pou triyonf ke li te nonmen sekretè Deta pou Gè ak Relasyon Eksteryè (1e janvye 1844) pa nouvo Prezidan an Ayiti Charles Rivière Hérard.

Kèk mwa pita, gouvènman an nan Charles Rivière Hérard se pèdi pouvwa. Hérard Dumesle ak Prezidan Rivière-Hérard entèdi sou teritwa Repiblik Ayiti a ak yon dekrè 21 me 1844 te siyen pa nouvo Prezidan Philippe Guerrier. Hérard Dumesle mouri nan egzil nan Kingston sou 22 jen 1858.

Hérard Dumesle ekri plizyè liv. 

 




#Article 323: Émile Roumer (111 words)


Émile Roumer, ki fèt 5 fevriye 1903 nan Jeremi (Ayiti) epi ki mouri 6 avril 1988 nan Frankfurt (Almay), se yon ekriven ayisyen.

Émile Roumer fèt 5 fevriye 1903 nan vil Jeremi sitiye prèsk nan pwent penensil Tibiwon. Li te youn nan nèf pitit gason Léopold Roumer ak Eugénia Vidal.

Aprè li resevwa diplòm li nan lekòl segondè Saint-Louis-de-Gonzague nan Pòtoprens, li ap etidye filozofi nan Pari nan lycée Michelet. Lè sa a, li swiv etid komès nan Lond.

Li te fèt nan Jeremi, vil la nan powèt ak enfliyanse pa powèt kom Etzer Vilaire ak Edmond Laforest, fondatè nan mouvman an literè La Ronde, Émile Roumer te kòmanse ekri powèm.




#Article 324: Guy Sansaricq (118 words)


Guy Sansaricq, ki fèt 6 oktòb 1934 nan Jeremi (Ayiti), se yon evèk ayisyen].

Li fèt nan yon fanmi katolik.
Li te ale nan seminè dyosèz Jeremi pandan senk (5) ane. Aprè sa, li te resevwa yon bousdetid pou  St. Paul's Pontifical Seminary nan Ottawa, Ontaryo, Kanada, kote li te etidye filozofi ak teyoloji pandan sèt (7) ane.

Nan lane 1960 li te òdone yon prèt nan Katedral nan Pòtoprens nan Ayiti.

Premye plasman Sansaricq a te nan katedral Okay kote li te resevwa fòmasyon tankou yon Oomonye pou imigran ayisyen nan Bahamas yo, k ap bay ministè nan priyoryè benediktin St. Francis nan Nassau.

Li sèvi tankou evèk oksilyè nan Dyosèz Brooklyn Nouyòk ant 2006 ak 2010. 




#Article 325: Jean Baptiste Pointe du Sable (110 words)


Jean Baptiste Pointe du Sable, ki fèt alantou nan lane 1745 nan Saint-Marc (Saint-Domingue, à l'époque, actuellement : Haïti) epi ki mouri 28 out 1818 nan Saint Charles (Missouri) (Etazini), se fondatè ak premye abitan nan vil Chikago.

se glwa pou mwen jodi ya, yon gen ayisyen kap viv nan eta zini, kote pitit mwen kapap dekouvri istwa kache sou ero ak tout kompatriyot ayisyen ki te bay san ak konesans yo pou ede lamerik pa selman aboli exklav, men etrepran lide pou konstri, dekouvri ak invant anpil bagay ke listwa pap jam ekri pou pitit nou li demen. mwen kontan anpil. mèsi wikipidia pou fasilite opinyon ayisyen frèm yo. 




#Article 326: Joseph Laroche (422 words)


Joseph Philippe Lemercier Laroche, rele Joseph Laroche, ki fèt 26 me 1886 nan vil Kap Ayisyen (Ayiti) epi ki mouri 15 avril 1912, se yon enjenyè ayisyen. 

Se te sèl pasaje nwa ki te sou bato Titanic ki te koule nan nwit 14,15 avril 1912 

Li leve ak manman li ki te konn vann kafe, kakawo, kann ak koton. Manman li te konn achte komès nan men peyizan pou li al revann bay ekspòtatè fransè ak alman. An 1901 li voye Joseph an Frans al etidye e se la vin gen diplòm li kòm enjenyè. Apre etid li, li vin ap travay kòm enjenyè nan yon wout tren (metwo nan Pari) an Frans. Serge Bilé di se Joseph ki konstwi wout soti Porte de La Chapelle ale versailles. 

Li marye ak yon Fransèz, Juliette Lafargue ke li te rankontre nan yon vwayaj e li te akonpanye de yon evèk ayisyen. Yo genyen de (2) pitit fi ki rele Simone (1909) ak Louise (1910). Madanm Laroche te ansent pandan vwayaj sou Titanic.

Li pa te kapab reziste rasis ankò, malgre estati pwofesyonèl li. Li konvenk madanm li pou yo ale Ayiti. Tonton li, Cincinnatus Leconte te eli Prezidan Ayiti. Fanmi Laroche te rezerve tikè 1e klas sou bato France nan Compagnie Générale Transatlantique la. Men, li te anile rezèvasyon an lè li te dekouvri ke timoun yo pa ka manje avèk paran yo. Joseph ak madanm li chanje tikè yo pou tikè 2èm klas pou vwayaje sou Titanik lan. Sou 10 avril 1912, ak de (2) pitit fi yo, yo angaje abò mak la nouvo nan White Star Liy la pandan eskal li nan pò Chèbou. Yo te vle rive Ozetazini epi pran yon lòt bato pou rive Ayiti.

Bato Titanik te koule anba lanmè nan lannwit ant 14 ak 15 avril 1912, lè li frape yon gwo moso glas nan Oseyan Atlantik Nò, touprè Tènèv. Nan fanmi li, se sèlman Joseph Laroche ki te peri. Paske se fanm yo ak timoun yo ki te sove an premye. Juliette ak pitit fi li yo, angaje nan bato sovtaj, pral sove pa RMS Carpathia a, yon batiman transatlantik britanik. Lè yo rive Ozetazini, yo abandone vwayaj la an Ayiti epi retounen an Frans. 

Pita, Juliette akouche pitit gason li ak bay li non an premye Joseph nan omaj a papa li. An 1918 sèlman Juliette te resevwa 150,000 ansyen fran nan konpansasyon nan White Star Liy lan. Sa pèmèt li louvri yon boutik netwayaj sèk nan kay fanmi an epi bay pitit li manje.




#Article 327: Jean Jean-Pierre (665 words)


	

Jean Jean-Pierre  se yon atis, mizisyen, chantè ayisyen.		

Jean Jean-Pierre se fondatè a ak lidè okès Kiskeya. Li fèt ak li grandi nan Pòtoprens nan Ayiti. Jean Jean-Pierre li te kòmanse fòmasyon li kòm yon tanbouyè ak li jwe lokalman avèk gwoup Bossa Combo ak  atis popilè tankou zetwal Ayiti a Ansy Dérose, chantè brezilyen Nelson Ned, ak chantè pòtoriken Daniel Santos.  

Li demenaje ale rete nan Etazini nan ete an 1974 epi byen vit benyen tèt li nan mond mizik Nouyòk la.  

Li te distenge tèt li kòm yon mizisyen ak konpozitè e jwe avèk plizyè bann ki gen estil varye ant R  B ak pop-rock.  
Jean Jean-Pierre kòmanse yon karyè jounalis konsantre sou pwoblèm ayisyen, ekri pou Village Voice la ak United Nations Radio ak kòm yon kwonikè pou Jounal Gannett - tout pandan li ap ekri ak pwodui mizik.

An 1995, ansanm ak sineyas Jonatan Demme ki genyen yon Oska ak avoka dwa moun Michael Ratner, Jean-Pierre fonde MAPOU Productions Ltd., dedye a pwomosyon kilti  Dayiti. Menm lanne a, Jean-Pierre ak MAPOU Productions pwodui Bouyon Rasin, festival ayisyen-entènasyonal mizik rasin la.
Li te pwodui evènman regilye mizik nan New Jersey Performing Arts Center la ak nan Carnegie Hall.

An 1995, Jean-Pierre te travay avèk Ministè Kilti Ayiti pou ede entegre ankò Ayiti nan Konvansyon Bèn (pou pwoteksyon dwa otè). Aktyèlman Jean-Pierre se direktè ak fondatè Kiskeya, òkès ayisyen an. Li konpoze Ode à Jean Do, yon konpozisyon mizikal nan fim ki fèk reyalize pa Jonathan Demme, agwonòm lan, ki rakonte lavi premye jounalis Ayiti a, Jean Dominique, ki te asasinen sou 3 avril 2000.

Aprè tranblemanntè Ayiti nan dat 12 janvye 2010, Jean-Pierre te ale nan Repiblik Dominikèn paske li te, jan li te di li : sipòte pa yon sans pwofon de rekonesans, pou fason an ki gen vwazen yo vin prete Ayisyen yo sipò yo. 

Minis Kilti, Maestro Jose Antonio Molina, anrejistre avèk òkès Senfonik Repiblik Dominikèn lan “Ayiti Leve Kanpe/ Haiti Get Back Up” sou 27 janvye 2010 nan El Palacio de Bellas Artes. Nan mwa out 2010, Jean-Pierre te onore pa Ministè Kilti Repiblik Dominikèn nan teyat nasyonal pandan sezon ouvèti òkès la.

Founded in 1995 by drummer, composer and arranger Jean Jean-Pierre, the Kiskeya Orchestra is a 25-piece ensemble that combines classical, pop, and the best of Haitian and Caribbean traditional music, all percolating over a hot bed of excitedly syncopated island rythms. The Kiskeya Orchestra is the ancestral home of the Taino people where African and Europeans meet creating a vibrant sonic mélange.

The Kiskeya Orchestra surpassed itself in a sterling performance in May 2003 at Carnegie Hall, during the presentation Haiti: The Rythms, the Dances and the gods starring Danny Glover and Theresa Randle.  The orchestra’s first CD, entitled 1804-2004 Happy Birthday Haiti, was released in January 2004 on Global Beat Records, Gary Topper is the conductor.

While it is irrefutable that the Perez Prado Orchestra, Benny More and the Sonora Matancera – all three from Cuba - were the best known large musical formations in the Caribbean to have influence in the 1950”s and 60”s most musicians from the area, in Haiti, the Issa El Saieh and the Jazz des Jeunes were the musical templates that inspired many generations of musicians.

Jean Jean-Pierre’s musical education came from these great bands, which could easily combine the sound of a Benny Goodman or a Cab Galloway with the plethora of Haitian rhythms, a result of  a confluence of tribes from Africa.  (According to the incomparable Haitian master drummer (Mapou) Azor,  Haiti claims more than (95 rhythms and combinations of rhythms.)

Jean Jean-Pierre, through his series of annual concerts at venues such as Carnegie Hall, Lincoln Center and recordings, uses the Kiskeya Orchestra as the vehicle to promote this music pioneered by those wonderful Haitian orchestras, a sound emulated all throughout the Caribbean.

Enabled by its vibrant human and musical mosaic, the Kiskeya Orchestra is poised to continue gracing the worlds’ most prestigious concert halls and stages.

               




#Article 328: Emerante Morse (172 words)


Emerante de Pradines, rele Emerante de Pradines Morse oubyen Emerante Morse,   ki fèt 24 septanm 1918 nan Pòtoprens epi ki mouri 4 janvye 2018 nan menm vil, se yon mizisyèn, chantèz, aktris, dansèz, koregraf ak folkloris ayisyèn. e li se matant ansyen prezidan ak mizisyen ayisyen, Michel Joseph Martelly. Manman li, Amarante Jean Pierre, te sipliye Vyèj Monkamèl, patwòn nan lòd Kamèlit la, bay li yon ti bebe ti fi, e te pwomèt ke an retou li ta konsakre Sent Viyèj pitit sa a. Emerante te fèt lè manman li te an vakans nan Rivyè Fwad.

LI te grandi nan Matisan, yon katye sid Pòtoprens nan yon antouraj kiltirèl kote li te kòmanse nan ekri pwezi aprè li te vin vire nan chante, teyat epi dans. Li te fè etid klasik li nan lekòl Sainte-Rose de Lima aprè li te ale nan École Normale Supérieure. Li te fè lòt etid nan peyi etranje nan Université Columbia.

Jou ki te 25 desanm 2017 la, yo te sakre li Mapou. nan kilti ayisyèn an. 




#Article 329: Emmanuel Constant (212 words)


Emmanuel Constant, rele Toto, ki fèt 27 oktòb 1956, se yon chèf militè  ayisyen.	

Nan mitan-1993, de (2) ane aprè kou deta ayisyen 1991, Constant fonde yon gwoup ame paramilitè rele FRAPH (Front Révolutionnaire Armé pour le Progrès d’Haïti (Front pou avansman ak pwogrè nan Ayiti), kòm eskwadwon lanmò ki teworize sipòtè nan prezidan egzile Jean-Bertrand Aristide. 

Yon sous CIA enplike Constant nan asasina 1993 nan Minis Jistis Guy Malary, byenke ajans lan te di ke sous la te pa tèste. 

Constant te peye pa CIA a soti nan 1992 rive 1994, jan yo te plizyè manm dirijan nan jent militè a. Li bay enfòmasyon pou ajans lan pou apeprè 500 dola pa mwa, daprè ofisyèl Etazini yo ak Constant li menm.

Nan lane 2001, yon tribinal ayisyen te jije li nan absans li ak li te kondane nan prizon lavi nan  pou wòl li nan Masak Raboteau.

Nan lane 2008, li te kondane pou fwod ipotèk ak kondane a 12-37 ane nan prizon. Sou 27 jen 2019, Constant te nan prizon nan lès etablisman an koreksyonèl, yon prizon avèk maksimòm sekirite nan Nouyòk.
Li te dabò kalifye pou libète pwovizwa sou 30 jen 2016, men li te refize; pwochen dat kalifikasyon pou odyans libète pwovizwa li se nan mwa fevriye 2020.




#Article 330: Philippe Guerrier (365 words)


Jean-Jacques Louis Philippe Guerrier (ki fèt 19 novanm 1757 ak ki mouri 15 avril 1845) se yon chèf militè ayisyen. Se yon Prezidan Ayiti (peryod : 3 me 1844 - 15 avril 1845). Li te Dik l'Avancé epi Kont Mirebalais,  yon ofisye ak jeneral nan lame ayisyen an. Aprè revolisyon 1843, li vin manm gouvènman militè nan nouvèl repiblik. Nan sèvis prezidan Rivière Hérard, an 3 me 1844 li ranplase li kòm Prezidan Repiblik Ayiti.Li konsève prezidans lan jouk li mouri. Li te vin sou pouvwa a laj de 86, vin chèf nan pi ansyen nan eta nan mond lan lè li vin sou pouvwa.

Philippe Guerrier se premye ofisye Lè sa a, Jeneral nan divizyon nan lame ayisyen epi finalman veteran nan lagè endepandans lan. Noble nan Peyi Wa ki nan Nò a anba gouvènman an nan wa Henri Christophe. li te resevwa tit de Duc de l'Avance ak Comte de Mirebalais. Apre monachi a fini, li ale Jamayik epi nan Lwizyàn. Li te retounen nan Ayiti anba yon non fo an 1840. Apre revolisyon 1843 ak fen lidè Siprèm lan, Jean-Pierre Boyer, byenke li se fin vye granmoun, li retounen nan lame a ak ran li nan jeneral ak kontre ak nouvo gouvènman an prezide pa Charles Rivière Hérard. Li fini moute patisipe nan koudeta a ki ranvèse prezidan Rivière Hérard ak rive nan tèt la nan nouvo gouvènman an epi li vin eli prezidan. 

Lè li te pran biwo, li te jere pou pasifye Ayiti nan konvenk wayòm nan nò nan sispann nan vyolans ak sid la. Gouvènman li pral etabli sèvis lapòs la menm si koupon pou premye yo ap enprime sèlman anba prezidans Lysius Salomon (prezidan soti 1879 rive 1888). Pandan tan li, Philippe Guerrier tou te bay priyorite edikasyon atravè kreyasyon an de lekòl segondè ki gen non li, yon sèl nan Cayes (1845) ak dezyèm lan nan Kap Ayisyen (1848, osi byen ke eksprime volonte etabli omwen yon lekòl primè nan chak komin, finanse pa fon piblik. Konstitisyon an nan 1843 mete sou brûler la tounen pa predesesè li yo pa te retabli. Philippe Guerrier konsa gouvène san yo pa palman an, ede pa yon konsèy nan eta.

 	




#Article 331: Fosten Soulouk (101 words)


Fosten Soulouk (nan franse : Faustin Soulouque) se yon prezidan Ayiti (1847–1849) ak anperè Ayiti (1849–1859). Li te rele Fosten Premye. 

Avan li te prezidan nan lane 1847, li fè tan ofisye epi jeneral nan lame. De (2) zan aprè sa, nan lane 1849 li pwoklame tèt li anperè Dayiti epi li rele tèt li Fosten Premye. Byen vit, li debarase li ak lame gran panpan milat yo te ap dirije epi mete nèg po nwa nan administrasyon yo.

Li kreye yon polis sekrè ak pwòp lame li.

Li te bay lòd pou touye tout milat ki te kanpe kont li




#Article 332: Jean-Pierre Boyer (117 words)


Jean-Pierre Boyer, ki fèt 15 fevriye 1776 nan Pòtoprens (Ayiti) epi ki mouri 9 jiyè 1850 nan Pari (Frans), se yon militè ayisyen, politisyen epi Prezidan Ayiti. 

Li te patisipe nan batay pou endepandans peyi Ayiti. Li te dirije peyi a pandan plis pase 25 lane. Se sèl prezidan ayisyen ki te rive dirije tout zile a.	

Li fèt nan vil Pòtoprens jou ki te 15 fevriye 1776. Li se pitit yon bòs tayè ak yon fanm afrikèn, yon ansyèn esklav ki te soti nan peyi Kongo. Lè li te vin jèn gason, papa li te voye li nan peyi Lafrans pou li te enstrwi tèt li. Pandan revolisyon fransèz la, li te goumen kòm kòmandan batayon.




#Article 333: Jean Marie Chérestal (254 words)


Jean Marie Chérestal, ki fèt 18 jen 1947 nan Pòsali (Ayiti), te yon politisyen ayisyen epi premye Minis Ayiti *. 
 
Li kòmanse sèvis li 2 mas 2001, li fini li 15 mas 2002.

Li te manm pati politik Fanmi Lavalas.

Aprè eleksyon lejislativ an 2000, pati politik Fanmi Lavalas genyen majorite. Eli ankò prezidan, Jean-Bertrand Aristide mande ansyen minis li, Jean-Marie Chérestal, fòme yon nouvo gouvènman. Li dwe fè fas a yon opozisyon ki fòme ak ansyen alye li yo. Manda li make pa plizyè asasina politik. Peyi a yon lòt fwa ankò plonje nan yon sitiyasyon ki pi twoub. Trafik dwòg depase kantite li te jwenn anba jent militè an. Soti nan 2001, gwoup san yo pa yon konstitisyon fòmèl atake sipòtè gouvènman an. Yo reyaji nan menm fason an. Lapolis atake tou de bò yo ak vyolans.

An 2003, opozisyon an te òganize tèt li sou non Gwoup 184. Avèk sipò etidyan yo, e malgre represyon patizan li yo, Jean Bertrand Aristide te fini demisyone 29 fevriye 2004 sou presyon sòlda franse yo ak Marin Ameriken yo, anvangad yon fòs entènasyonal ke ONI te voye pou retabli lòd nan kapital la, MINUSTAH.

Yon ti tan aprè depa Aristide, prezidan Tribinal kasasyon ayisyen an, Boniface Alexandre, pran enterim an konfòmite avèk Konstitisyon an.
Moun te rele li Titid. Li te akize de anrichisman pèsonèl ak krim politik. Egzile an Afrik, Aristide fini akeyi pa Lafrik disid, kote li plenyen ke sòlda etranje yo fòse li bay demisyon li epi kite avèk elikoptè yo.




#Article 334: Pierre Théoma Boisrond-Canal (737 words)


Pierre Théoma Boisrond-Canal, rele tou Boisrond-Canal, ki fèt 12 jen 1832 nan Okay (Ayiti) epi ki mouri 6 mas 1905 nan Pòtoprens, te yon prezidan Repiblik Ayiti. 

Li fèt twa (3) manda ː 19 jiyè 1876 - 17 jiyè 1879, 1e septanm - 16 desanm 1888 ak 26 me - 21 desanm 1902.

Pandan manda li yo, li te fè Ayiti yon gwo pouvwa ekonomik ak militè. 

Nèg nan Sid, Pierre Théoma Boisrond-Canal te fèt yon 12 jen 1832 nan vil Okay. Papa li se Louis Auguste Adolphe Boisrond-Canal ak manman li se Marie Magdeleine Moreau. Li marye avèk Marie-Claire Wilmina Wilson Phipps sou 10 fevriye 1877, pita avèk Claire Regnier sou 16 desanm 1902. Li te gen dis (10) timoun.

Li te kòmanse yon karyè militè pandan rèy Faustin 1ye. Pandan prezidans Fabre Geffrard, li te yon ofisye soti 1858 rive 1867. Epi li te vin agrikiltè pou yon kout dire.
Li kòmanse yon karyè politik an 1870 lè li vin senatè nan Pòtoprens. Li reyeli nan menm pòs sa a jiska 1875.

Moun pran lari, goumen, kraze, brize pandan revòlt me 1875 yo.

Aprè, li kouri kite peyi a ak li te viv nan egzil nan Kinstòn nan Jamayik pandan kèk semèn. 

Lè li retounen nan peyi a, li te nome, pa prezidan Michel Domingue, komandan lame nan depatman Lwès. Li vin yon manm enpòtan nan gouvènman prezidan Domingue.

Jou ki te 23 avril 1876, li ranplase Michel Domingue tankou premye prezidan pou gouvènman pwovizwa, anvan ke li te vini finalman sou 17 jiyè 1876, prezidan Ayiti a.
Konstitisyon 1867 bay li yon manda pou kat (4) ane. 

Tansyon etranje ak nan politik parèt akòz diferans ki genyen nan opinyon ant nasyonalis ak Pati Liberal nan palman an.
Aprè yon deba wouledebò nan Chanm Depite yo sou 30 jen 1879 ki swivi pa chalbare nan Pòtoprens, nan koze chèf Pati Liberal, Jean-Pierre Boyer-Bazelais, gentan jwe yon wòl enpòtan, li te de tout fason fondatè e chèf Pati Liberal. Byenke gouvènman an gen li te reyisi nan retabli lalwa e lòd, Boisrond-Canal te demisyone 17 jiyè 1879 kòm prezidan, pa te rive ak yon medyasyon ant Pati Liberal e nasyonal. Prezidan aprè a se te Lysius Salomon ki enstore yon prezidans otoritè e solid. Aprè demisyon li lan, li pati yon lòt fwa egzile nan Jamayik. Li refize besetèt devan prezidan Salomon ki gentan reyisi sa ke li vle reyalize, mete sou pye yon rejim prezidansyèl otoritè e estab san okenn respè e devwa bòkot Sena a.

Tankou Sylvain Salnave, Boisrond Canal sete moun ki te trè popilè.  Tankou Jean-Bertrand Aristide, Boisrond Canal te ap telegide, te ap kontwole evènman yo ak distans. Tankou Louis Etienne Félicité Lysius Salomon Jeune, Boisrond Canal te debite bonè nan  manniganse politik yo nan peyi a.

Pierre Théoma Boisrond-Canal vin Prezidan Repiblik Ayti a pandan twa fwa : soti 19 jiyè 1876 rive 17 jiyè 1879, aktou 1ye septanm pou 16 desanm 1888 e pou 26 me rive 21 desanm 1902.
Reve pou li konsolide pouvwa l la, li pa t vin kenbe l pou li rive fè nonb tan l lan  malgre plizyè tantativ.

An 1888, yon revòlt ranvèse Salomon e kondamne li al nan egzil. Nan moman sa a, Boisrond-Canal retounen soti nan egzil aprè fen prezidans Salomon sou 10 out 1888. Boisrond-Canal te renome Prezidan Ayiti a avèk tit pwovizwa. Byenke li tante pou konsève pouvwa a, sena a ki pa te gen favè pou li negosye pou li ale. Anvan li kite prezidans lan, li chwazi siksesè li e entwonize 16 oktòb 1888, François Denys Légitime tankou nouvo prezidan Repiblik la.

Sou 26 me 1902, li te nome siksesè Tirésias Simon Sam tankou nouvo prezidan Ayiti a. Men li dwe afwonte yon gwo opozisyon dirije pa ansyen alye li, jeneral Pierre Nord Alexis ki siksede li 17 desanm 1902 pa yon koudeta militè. Sepandan, prezidan Alexis pa te voye predesesè li nan egzil e li kite li kontinye yon karyè nan politik la.

Pierre Théoma Boisrond-Canal, yo konsidere li tankou youn nan plis moun ki enfliyanse Nonm politik yo pou istwa ayisyèn nan. Mouche gentan domine sèn lan ki pou Fabre Geffrard ak Pierre Nord Alexis.

Li mouri 6 mas 1905 nan Pòtoprens. Alexis pèdi pouvwa kèk ane pita an 1908. Ti frè li a, Louis-Auguste Boisrond-Canal te yon figi politik aktif nan lane 1908 tankou manm Komisyon pou lòd piblik ak prezidan Dayiti pa enterim.




#Article 335: Lysius Salomon (184 words)


Louis Étienne Félicité Lysius Salomon, rele Lysius Salomon, te yon prezidan Ayiti. Manda li te 2 oktòb 1879 – 10 out 1888.

Li te papa ekriven Ida Faubert.

Li fèt nan vil Okay nan dat 19 oktòb 1815. Li te minis finans sou rèy anperè Faustin. Apre li te vin fon ti ekate li nan politik apre Faustin te vin tonbe nan lane 1859. Nan dat ki te 26 oktòb, prezidan Fabre Geffrard te siyen yon dekrè pou odone banisman li ak madanm li Thulcide Nicolas. Konsa li te sezi paspò li.  Salomon te pase prèske 18 lane nan egzil nan peyi Saint-Thomas. Nan lane, li te retounene nan politik epi vin prezidan peyi a. Pandan peryòd sa, li  te yon prezidan ki te popilè anpil. Nan gouvènman li an te gen 28 endividi rete yon referans nan Karayib la. Men Salomon te rete yon chèf ki te otoritè ki ta vle pase pou yon diktatè. Pandan prezidans li an li te sèvi anpil ak pèsonalite. Popilasyon an te venere l anpil men te gen yon revolisyon nan lane 1888 ki te ranvèse l.




#Article 336: Tirésias Simon Sam (341 words)


Paul Tirésias Augustin Simon Sam, rele Tirésias Simon Sam, ki fèt 15 me 1835 epi ki mouri 1916, te yon prezidan Ayiti.  Manda li te 31 mas 1896–12 me 1902.

Nan kòmansman 1879, Simon Sam te vin yon senatè pou lavi. Byento li te vin sekretè nan eta. Li se souvan nonmen pa senatè yo reprezante Sena a nan seremoni ofisyèl anvan Prezidan an nan Repiblik la. An 1889, Florvil Hyppolite te vin sou pouvwa ak kontwole Sena a. Li diminye enflyans Simon Sam ak kòlèg li yo pou wòl onorifik. Sou 24 mas 1896, Florvil Hyppolite, lè sa a, prezidan, mouri akòz arè kadyak. Sena a pran pouvwa egzekitif jan yo bay nan Konstitisyon 1889 ; li konpoze de Tirésias Simon Sam, Tancrède Auguste, Callisthènes Fouchard, Pourcely Faine ak Thimoclès Labidou.

Aprè lanmò Prezidan Florvil Hyppolite, Sena a te nonmen Tiresias Simon Sam tankou Prezidan Repiblik la. Simon te yon ansyen alye ak zanmi politik Florvil Hyppolite. Men, lè li te pran kontwòl Sena a nan 1889, li deplase lwen li. Lè Florvil Hyppolite mouri, Simon Sam vin prezidan. Li kontwole peyi a avèk sipò Sena a ak chanm Depite yo. Li te eli sou 31 mas 1896 pou yon peryòd sèt ane. Prezidans liberal li make pa afè Luders nan lip]), ki te fè kòm yon imilyasyon sou plan entènasyonal la, febli pouvwa li.

Sou 8 me 1902, Jeneral Pierre Nord Alexis pran kontwòl lame yo ak Asanble Nasyonal la. Koudeta Alexis te dirije prezidan Simon Sam pou demisyon li. Simon Sam kite prezidans lan aprè yon fiziyad te bay lòd pa twoup yo Pierre Nord Alexis. Li kite prezidans lan sou 12 me 1902. Aprè mwa nan opoze lit ant fiminis ak patizan Pierre  Nord Alexis. Li se aklame prezidan pou lavi. Simon Sam sòti nan Ayiti. Li te retounen an Ayiti an 1908. Men, li te depòte yon dezyèm fwa soti Ayiti sou 8 out 1912, sou lanmò prezidan an Tancrède Auguste.

Li te marye avèk Constance Salomon, epi Victoire Labelle, epi Alphaïde Metelly.

Tirésias Simon Sam




#Article 337: Hérard Abraham (394 words)


Hérard Abraham, ki fèt 28 jiyè 1940 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon militè ak politisyen ayisyen. Li te yon minis zafè diplomatik ayisyen. Manda li te nan lane 1987–1988.	

Hérard Abraham marye avèk Maryse Armand.

Li te chwazi antre nan Forces Armées d'Haïti (FAd’H) (Fòs lame Dayiti). Li te monte ran grad militè yo jiska rive lyetnan-jeneral epi li vin youn nan manm militè pwòch prezidan 
Jean-Claude Duvalier. Apati lane 1983, li dirije akademi militè a. 

Sepandan, Hérard Abraham te anfavè koudeta a ki te dechouke Duvalier nan lane 1986.

Li te sèvi tankou sekretè leta Enteryè ak Defans Nasyonal epi tankou minis zafè etranjè pou premyè fwa nan gouvènman jeneral Henri Namphy a kòmansman 1987 jiska 1988.
Aprè jeneral Prosper Avril te pran pouvwa a nan mwa septanm 1988, Abraram te vin kòmandan an chèf lame a, avèk ran majò jeneral.

Aprè manifestasyon te fòse Prezidan Prosper Avril pou li kite peyi a 10 mas 1990, Abraham te sèvi kòm prezidan sipleyan repiblik la (prezidan Konsèy gouvènman).
Aprè twa (3) jou, li te transmèt prezidans lan bay Ertha Pascal-Trouillot, sa ki te fè Abraham premye dirijan militè ayisyen nan ventyèm syèk la ki te remète pouvwa san li pa te fòse remète li.

Nan mwa janvye 1991, kòm chèf FAd'H toujou, Abraham te ede kraze zefò Roger Lafontant pou li sezi pouvwa nan men Prezidan Pascal-Trouillot.

Nan lane 1991, Abraham te demisyone nan FAd’H epi pran retrèt li nan lavil Miyami nan eta Florid (Etazini), touprè yon lòt ansyen politisyen ayisyen, Gérard Latortue, ki vin Premye minis pita. 

Nan mwa fevrye 2004, Abraham te pale sou retransmisyon radyo ayisyèn sòti Florid pou li mande Prezidan Jean-Bertrand Aristide bay demisyon li.

Aprè Aristide te kite Ayiti, Gérard Latortue te aksèpte pran pòs premye minis la. Li fòme yon nouvo gouvènman. Latortue te mande Abraham pou li sèvi kòm minis lenteryè pou dezyèm fwa a. Abraham okipe fonksyon sa a ant  mas 2004 ak 31 janvye 2005.
Nèf (9) mwa aprè sa, li te chanje tit pou li te kòmanse sèvi kòm minis zafè etranjè jiska 9 jen 2006.

Jou 7 oktòb 2019, pandan gwo manifestasyon toupatou nan peyi Dayiti pou fòse Prezidan Jovenel Moïse demisyone, Abraham te ekri epi pibliye yon lèt bay pèp ayisyen an. Lèt la te ankouraje chèf politik yo pou yo demontre deliberasyon ak pasyans epi rive rezoud kriz la.




#Article 338: Liautaud Ethéart (103 words)


Liautaud Ethéart, ki fèt sou 9 mas 1826 epi ki mouri sou 21 novanm 1888) se yon ekriven ak politisyen Ayisyen.

Li te pibliye dram patriyotik nan woman istorik ak pyès teyat li.
Nan 1860, pou premye reprezantasyon La fille de l’empereur, yon pyès nan twa zak, avèk wòl Jean-Jacques Dessalines ak pitit fi li Célimène, minis yo nan Anperè Ayiti, Faustin 1, te fè yon koneksyon avèk pitit fi Celita Soulouque, nan anperè [Faustin Soulouque. Liautaud Ethéart pa te pèmèt jwe pyès teyat.

An 1879, li te secretè deta finans, komes ak relasyon eksteryè sou prezidans Pierre Théoma Boisrond-Canal nan gouvènman ayisyen.




#Article 339: Long Beach, New York (1468 words)


 
Long Beach    se yon vil nan eta  Nou yòk (New York) . 
Li nan konte, rejyon  Nassau  .
Nan lane 200 li te genyen  35,462   moun. 

Premye moun ki rete Long Beach a te Algonquian ki pale Rockaway Endyen yo, ki moun ki vann zòn nan kolon angle nan 1643. Pandan ke zile a baryè te itilize pa baymen ak fèmye pou lapèch ak rekòlte zèb sèl, pa gen yon sèl te rete la pandan tout ane a pou plis pase de syèk. Nan 1849 Kongrè etabli yon estasyon sove lavi. Yon douzèn ane anvan, 62 moun te mouri lè bark Meksik la, pote imigran Ilandè nan New York, li kouri sou rivaj nan Jou nouvo ane a.

Austin Corbin, yon mason nan Brooklyn, te premye moun ki eseye devlope zile a kòm yon resort. Li te fòme yon patenarya ak Long Island Rail Road la (LIRR) a finanse New York la ak Long Beach Railroad Co., ki mete tras soti nan Lynbrook nan Long Beach nan 1880. Se menm ane, Corbin louvri Long Beach Hotel, yon ranje nan 27 chale sou yon 1,100-pye (340 m) teren nan plaj, ki li te deklare ke kòm pi gwo otèl nan mond lan. [3] nan premye sezon li yo, ray tren an mennen 300,000 vizitè yo Long Island. Yo bò sous ki vini an, tren te mete longè a nan zile a, men yo te retire nan 1894 apre yo fin repete washouts soti nan tanpèt ivè.

Nan 1906, William Reynolds, yon 39-zan ansyen senatè leta ak byen imobilye pwomotè, te antre nan foto a. Reynolds te deja devlope kat katye Brooklyn (Bedford Stuyvesant-, Borough Park, Bensonhurst, ak nan Sid Brownsville), osi byen ke Dreamland Coney Island a, pi gwo pak amizman nan mond lan. Reynolds tou posede yon teyat ak pwodui jwe. Li sanble envèstisè yo ak akeri Oceanfront a soti nan mèt kay prive ak rès la nan zile a soti nan vil la nan Hempstead nan 1907; li te planifye bati yon Boardwalk, kay, ak otèl. Reynolds te gen yon bann bèt nan elefan mache nan soti nan Dreamland, ofisyèlman ede bati Long Beach Boardwalk a; li te kreye yon Cascade piblisite efikas. Drag kreye yon kanal 1,000 pye (300 m) lajè sou bò nò nan zile a bay aksè pa steamboats gwo ak avyon lanmè transpòte plis vizitè; sistèm wout marin la nouvo te rele Reynolds Channel. Pou asire ke Long Beach te viv jiska li voye bòdwo li Riviera a nan Lès la, li te mande chak bilding yo dwe konstwi nan yon eklèktism style Mediterane, avèk yon miray boudine blan ak wouj-ajil twati mozayik. Li menm rive bati yon teyat rele Chato yo toupre Lanmè a, ak etaj la dans pi gwo nan mond lan, pou dansè Vernon ak Irene Castle. Li limite mèt kay ak lokatè ak blan Anglo-Saxon Pwotestan (gèp). Apre sosyete Reynolds 'al depourvu nan 1918, restriksyon yo te leve. Vil la nouvo atire biznisman rich ak animateur nan New York ak Hollywood.

Sou, 29 jiyè 1907, yon dife te pete nan Long Beach Hotel la, li boule l 'nan tè a. Nan 800 envite yo, uit te blese pa sote soti nan fenèt yo, ak yon fanm te mouri. Te dife a te blame sou ki defektye fil elektrik elektrik. Yo te yon legliz, plizyè chale ak Pavilion la benyen tou detwi. Bòks sa ki nan envite yo, ki te ranmase kò l sou sab la yo fòme abiye chanm, te kwè pa vòlè. Yon douzèn garçons ak lòt moun yo te arete pa polis la, ki moun ki refè $ 20,000 yon valè de bijou ak lòt pwopriyete yo vòlè li.

Kominote a te vin yon vilaj enkòpore nan 1913 ak yon vil nan 1922.

Nan 1923, ajan yo entèdiksyon li te ye tou senpleman kòm Izzy ak Moe tan anvayi tout zòn Hotel la Nassau ak arete twa mesye pou pirataj. An 1930, senk Ofisye polis Long Beach te kondane pou yo ofri yon kòronp nan yon ofisye Gad Kòt Etazini yo ki pèmèt likè yo dwe te ateri. Polis la te gen yon lòt pwoblèm yon ane pita: yon mistè ki kaptive nasyon an nan sezon lete an la 1931. Yon Beachcomber jwenn kò a nan yon jèn fanm yo te rele Starr Faithfull. Li te kite dèyè yon nòt swisid, men lòt moun kwè li te asasinen. Koripsyon te vin sevi nan Long Beach pa Lè sa a; nan 1922, Beach la Lejislati eta yo deziyen Long yon vil ak William H. Reynolds te eli majistra-a premye. Yon ti tan apre Reynolds te akize sou chaj yo ki lajan detourneman. Lè l 'te jwenn koupab, yo te revèy la nan gwo kay won an nan City Hall te sispann nan pwotestasyon. Lè yon jij lage Reynolds soti nan prizon pita ane sa a sou apèl, prèske popilasyon an tout antye te tounen soti nan voye bonjou pou li, e li te revèy la tounen sou.

Nan 1939, Majistra Louis F. Edwards te manke touye li tire pa yon ofisye lapolis sou etap sa yo devan lakay li. Ofisye Alvin Dooley, yon manm nan eskwadwon nan motosiklèt lapolis ak pwòp detay sekirite Majistra a, yo touye majistra-a pèdi apre òf li pou PBA prezidan nan yon kandida majistra-a sipòte. Jackson Boulevard te pita chanje non Edwards Boulevard nan onè nan majistra-a an reta. Apre touye moun nan, moun ki abite nan vil la te pase lejislasyon yo adopte yon sistèm manadjè vil la, ki toujou egziste nan jou sa a. Se manadjè vil la anplwaye pa yo ak rapò bay Konsèy Vil la.

Nan ane 1940 yo, Jose Ferrer, Zewo Mostel, Mae West, ak lòt aktè popilè fèt nan teyat lokal yo. Jack Dempsey, Cab Calloway, Humphrey Bogart, Lillian Roth, Rudolph Valentino, Florenz Ziegfeld, Jak Cagney, Clara Bow, ak Jan Barrymore te rete nan Long Beach pou dè dekad. Lòt natif natal gen ladan Billy Crystal (te frè l 'Joel Crystal te sèvi kòm prezidan nan Long Beach City Council la),} Joan Jett, Derek Jeter, John Lannan, ak Long Island Lolita Amy Fisher.

By ane 1940 yo ak ane 1950, ak avènement a nan vwayaj lè bon mache atire touris kote yo plis byen lwen, ak èkondisyone bay konfò pandan tout ane a, Long Beach te vin yon prensipalman chanm kominote pou pasaje nan New York City. Li toujou kontinye atire anpil vizitè ete nan lane 1970 yo. Otèl yo Boardwalk fatige yo te itilize pou lojman tanporè pou moun ki resevwa asistans sosyal ak granmoun aje la jiskaske yon eskandal alantou 1970 te mennen nan anpil nan lisans pèdi kay yo. Nan moman sa a, ajans gouvènman yo tou te depo nan otèl sa yo anpil malad lage nan pi gwo lopital mantal. Yo te sipoze pran swen pou nan ti-echèl sant kominotè. Boardwalk a 2.2-mil (3.5 km) te gen yon pak amizman ti nan pye a nan Edwards Boulevard jouk fen ane 1970 la. Nan ane 1960 yo an reta, Boardwalk ak pak amizman zòn nan te yon leman pou jèn yo atravè Long Island, jiskaske yon deblozay lapolis sou trafik dwòg te fini sa. Pandan ke gen kèk biznis kite sou Boardwalk a, li atire siklis, jodjeur, pyeton ak moun-Vijilan.

Kòmanse nan ane 1980 yo ak akselere nan ane 1990 yo, Long Beach te kòmanse yon renouvèlman iben, ak lojman nouvo, nouvo biznis ak lòt amelyorasyon. Jodi a, lavil la se ankò yon kominote chanm popilè, pou moun k ap travay nan New York ki vle atmosfè a plaj trankil. Avèk sezon ete vini jèn lokal yo ak elèv kolèj ak jenn adilt ki lwe bengalo sou fen a West; yo souvan kenbe travès yo lokal yo ak klib ansanm West Beech Street. Jis dèyè Boardwalk a tou pre sant la nan vil la, sepandan, anpil vid kounye a okipe plizyè blòk ke yon fwa loje otèl, bathhouses ak pak la amizman. Paske tantativ atire devlopman (ki gen ladan, nan yon sèl fwa, kazino Atlantic City-style) nan sa a supèrblok potansyèl pa gen ankò fè fwi, anpil yo genyen pi gwo pòsyon nan vil la nan rès peyi a.

Sou 29 oktòb 2012, Siklòn Sandy frape Long Beach. Kòm yon rezilta nan inondasyon, dè santèn de machin yo te totalize ak kay soufri divès nivo nan domaj. Pri a yo estime nan tout domaj la te plis pase $ 250 milyon dola. Vil la te san pouvwa ak dlo k ap koule pou de semèn apre tanpèt la. Te Boardwalk a tou detwi pandan tanpèt la. Vil la te kòmanse rebati Boardwalk a ak sibvansyon nan men FEMA ak Eta a nan New York. Premye seksyon nan de-blòk nan nouvo Boardwalk a Long Beach reouvri sou li a, 26 jiyè 2013, [6] ak Boardwalk a tout antye louvri sou li a, 25 oktòb 2013.




#Article 340: Cienfuegos, Kiba (132 words)


 

Cienfuegos se yon pwovens nan peyi Kiba.
Kapital pwovens sa se Cienfuegos.
Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Rolando Díaz González.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 395183 moun.
Popilasyon sa reprezante 3.54 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 4149 Km², ki vle di 3.9 % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 94.54 moun pa km².

Gade : 

Moun sa yo se pèsonalite nan pwovens sa, men non yo rele :

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyen nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò l.




#Article 341: Avàn (120 words)


Avan (Havana) se yon pwovens nan peyi Kiba. Kapital pwovens sa se La Avàn (Havana).

Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Juan Contino Aslán.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 2201610  moun.
Popilasyon sa reprezante 19.70 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 740 Km², ki vle di 0.7 % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 3053.49 moun pa km².

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyen nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò l.




#Article 342: Granma, Kiba (119 words)


 

Granma  se yon pwovens nan peyi Kiba.
Kapital pwovens sa se Bayamo .
Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Jesús Antonio Infante López.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 822452  moun.
Popilasyon sa reprezante 7.36 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 8452 Km², ki vle di 7.9 % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 98.20 moun pa km².

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyen nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò l.




#Article 343: Holguín, Kiba (133 words)


 

Holguín  se yon pwovens nan peyi Kiba.
Kapital pwovens sa se Holguín .
Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Alberto Olivera Fis.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 1021321  moun.
Popilasyon sa reprezante 9.14 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 9105 Km², ki vle di 8.5 % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 109.90 moun pa km².

Gade : 

Moun sa yo se pèsonalite nan pwovens sa, men non yo rele :

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyen nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò l.




#Article 344: Isla de la Juventud, Kiba (122 words)


 

Isla de la Juventud  se yon pwovens nan peyi Kiba.
Kapital pwovens sa se Nueva Gerona .
Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Roberto Unger Pérez.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 86559  moun.
Popilasyon sa reprezante 0.77 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 2199 Km², ki vle di 2.1 % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 35.78 moun pa km².

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyen nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò l.




#Article 345: Habana, Kiba (118 words)


 

Habana  se yon pwovens nan peyi Kiba.
Kapital pwovens sa se Havana .
Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Armando Cuellar Domínguez.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 711066  moun.
Popilasyon sa reprezante 6.36 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 5669 Km², ki vle di 5.3 % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 124.06 moun pa km².

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyen nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò l.




#Article 346: Las Tunas, Kiba (138 words)


 

Las Tunas  se yon pwovens nan peyi Kiba.
Kapital pwovens sa se Victoria de Las Tunas .
Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Víctor Luis Rodríguez Carballosa.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 525485  moun.
Popilasyon sa reprezante 4.70 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 6373 Km², ki vle di 6.0 % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 79.77 moun pa km².

Gade : 

Moun sa yo se pèsonalite nan pwovens sa, men non yo rele :

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyen nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò l.




#Article 347: Matanzas, Kiba (134 words)


 

Matanzas  se yon pwovens nan peyi Kiba.
Kapital pwovens sa se Matanzas .
Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Nilo Tomás Díaz Fundora.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 670427  moun.
Popilasyon sa reprezante 6.00 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 11669 Km², ki vle di 10. % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 56.80 moun pa km².

Gade : 

Moun sa yo se pèsonalite nan pwovens sa, men non yo rele :

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyen nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò l.




#Article 348: Santiago de Cuba, Kiba (136 words)


Santiago de Cuba se yon pwovens nan peyi Kiba.
Kapital pwovens sa se Santiago de Cuba.

Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Rolando Yero García.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 1036281 moun.
Popilasyon sa reprezante 9.27 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 6343 Km², ki vle di 5.9 % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 168.32 moun pa km².

Gade : 

Moun sa yo se pèsonalite nan pwovens sa, men non yo rele :

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyèn nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò li.




#Article 349: Villa Clara, Kiba (135 words)


 

Villa Clara se yon pwovens nan peyi Kiba.
Kapital pwovens sa se Santa Clara .
Nan lane 2005, prezidan asanble pwovens sa rele Alexander Rodriguez Rosada.
Nan lane 2005, popilasyon li te genyen 817395 moun.
Popilasyon sa reprezante 7.31 % de tout popilasyon an nan peyi a (Kiba genyen nan lane 2005 11177743 moun).
Li okipe yon sifas ki reprezante 8069 Km², ki vle di 7.6 % nan tout sifas peyi a (106827 km²).
Dansite popilasyon l se 97.17 moun pa km².

Gade : 

Moun sa yo se pèsonalite nan pwovens sa, men non yo rele :

Ant Kiba e Ayiti genyen 90 km lanmè.

Popilasyon ayisyen nan Kiba rive 300000 moun nan lane 2004.
Kreyòl ayisyen se dezyèm lang ki pale nan Kiba, lang ayisyen an gen menm yon estasyon radyo pou kò l.




#Article 350: Akselerasyon (268 words)


Akselerasyon se yon mezi de chanjman vitès. 
Akselerasyon nan la vi tou lè jou se presipitasyon yon bagay, yon aksyon.

Ekspresyon matematik li se vitès divize pa chanjman tan.
Akselerasyon, sè yon vektè. Li genyen yon grandè e yon direksyon.

Akselerasyon sè to chanjman vitès.

Nou ka trouve akselerasyon  avek formul sa'a:

lè n ap konsidere : 

Chanjman vitès  ka ekri tou: .
Menm jan, chanjman tan  ka ekri .

Akselerasyon genyen unite mezu pa li. Si w mezure vitès nan mèt pa segond e w mezure tan
ak segond, akselerasyon ap mezure nan mèt pa segond kare ().

Nouy ka genyen akselerasyon ki pozitiv e ki negativ. Nou rele akselerasyon pozitiv simpleman akselerasyon e nou ka rele Akselerasyon negativ deselerasyon.

Atraksyon Gravitasyonel latè bay yon akselerasyon ki rele . Nou utilize inite  pou mezire akselerasyon nou ka subi nan yon machin, avyon ou fize. Akseleyasyon gravitasyonel sou latè  se yon akselerasyon de 9.80665 

Li genyen plizyè lwa ki gouvène mouvman. Isaac Newton se yon syantifik ki twouve prensipal Lwa mouvman.

Dezyèm lwa Newton sou mouvman ap di ke akselerasyon a li dirèkteman konekte sou mas m
e sou fos F.

Yon lòt syentis, D'Alembert pwouve kè F-ma=0. Sa vle di ke si w aplike yon fos sou
yon kò, kò sa'a ap genyen yon akselerasyon/deselerasyon.

Akselerasyon sè yon pati fizik. Nan matematik diferensyel, akselerasion sè derive vitès,
(baze sou tan). Fòs ki bezwen aplike sou yon kò depand direkteman sou mas kò sa'a pou
kò sa ka genyen yon akselerasyon done. Plys kò sa'a genyen mas (kantyte matyè), plys
fòs ki nesèssè pou akselere li ap gran'n.




#Article 351: Distans (232 words)


Distans se yon mwayen pou dekri ak nonm oubyen chif konbyen lwen yon bagay ye de yon lòt bagay. Se mezi espas ki separe de (2) bagay. Distans ka dekri yon longè fizik, yon peryòd tan oubyen ankò yon estimasyon baze sou lòt kritè. 

Distans se yon mezi simetrik : distans ant pwen A epi pwen B se egal ak distans ant pwen B epi pwen A.

Deplasman se yon lòt bagay li resanble distans men ki diferan. Distans se yon mezi skalè. Li gengen sèlman yon manitid, li pa genyen yon direksyon. W pa ka jwenn distans negativ. Deplasman, se yon mezi vektoryèl. Li genyen yon manitid e yon direksyon. Deplasman, se mezi distans fèt ant pwen depa e pwen final sou yon liy dwèt.

Egzanp :

Distans se yon mezi ki pwimodyal nan Sistèm Enternasyonal inite (SE).

Mèt se prensipal inite nou itilize pou mezire distans ak deplasman. Limyè, ond epi patikil yo rele foton, ap vwayaje ak vitès sa : 299792458 mèt pa segond nan lespas. Definisyon ofisyèl mèt se distans limyè ap pakouri nan lespas nan 1/299792458 segond.

Lòt inite, ki trè itilize nan SE, se :

Nan lavi tou lè jou, ou ka ajoute inite sa yo ki pa utilize nan SE :

Astwonòm, pou evalye distans ant etwal, yo itilize inite ane-limyè (AL) ki vle di distans la limyè ap pakouri nan yon lane. Ekivalans : 




#Article 352: Mas (fizik) (889 words)


mas se yon propryete fondamantal matyè ki manifeste an mèm tan pa inersi kò ke pa atraksyon gravisyonèl kò sa. Mas, se osi yon fòm d'enèji.
   
Nou kap, nan premyè kout zye, konsidere mas yon kò kon yon mezi kantite matyè kò sa fèt. Represantasyon entuytv sà, ki genyen avantaj fasilite distenksyon ant mas e pya, deu nosyon ke nou kon konfondy trè souvan nan lavi kòtidyen, korespond selman k'aproximativman ak la reyalite, paske mas e kantite matyè, se deu nosyon fondamantalman difèrant yon de lòt.

Inite entenasyonal mas, (inite SI mas) sè kilogram (kg).

Lòt inite mas:

(pwa ekivalan nan èksplozif TNT).

Rigourezman, mas pa ka meziye kantite matyè !

Sistèm entenasyonal inite bay yon distenksyon ant kantite matyè, ki mezire an mòl e mas ki mezire an kilogram.

Pran yon egzanp: Twa mòl elyòm 4 yo genyen egzakteman menm nonb pwoton, neutron e elèktron, donk egzakteman mèn'm kantite matyè ke yon mòl karbòn 12, swa 6 mòl proton, 6 mòl neutron e 6 mòl elèktron. Or, si w mezire mas yon mòl karbòn 12; ou pral mezire EGZAKTEMEN 12 gram (karbòn 12, sè izotop ki itilize pou defini nonb Avogadro) Pa kont, si w mezire 3 mòl elyum 4, w pral genyen 3 x 4.00260325 swa 12,0078 gram. Kantyte egzakteman idantik matyè ka genyen mas diferant.

Nan egzanp sa'a, diferans mas ka eksplike pa diferans ant eneji lyèzon nykleyè ant atòm elyum e karbòn.

Mas relativis, se yon lòt egzanp ki demontre ke mas e kantite matyè se deu bagay diferan.

Fò nou fè atansyon pou pa konfond mas ak pwa. Pwa se yon fòs ki depan'n de efè atraksyon gravitasyonèl su yon kò.

Relasyon ant pwa e mas ka rezime nan yon formul matematik:

nan kilès nou konsidere :

Nou konsidere ke atraksyon gravitasyonèl li ekivalan a 9,8065 m.s-2. Donk yon mas de 10 kg peze 98,065 N. (Nam la vi toulèjou, nou di ke yon bagay peze 10 kg).

Si mas yon bagay pa ka reprezente  ni kantite matyè pa li ni pwa pa li, keske mas exprime egzaktemen?

Pou konnen nou fò konnen ki jan nou fèt pou nou ka mezire mas yon bagay ak mas de yon kilogram etalon de mas.

Si nou gade byen, n ap rankontre nosyon mas nan de fenomèn fizik diferan ki ak yon premye kout zye, pa gen pyès rapò.

Nou genyen donk deu fason pou nou ka mezire mas:

Nou ka mezire dinamikman deu mas an konparan fos nou bezwen pou nou ka ba yo men'm akselerasyon orizontal (san okun fwotman). Nan ka sa'a, pwiske nou travay ak akselerasyon orizontal, gravitasyon pa genyen okun èfè sou mezi, sè inèsi sèl ki mezirew ici. Nou genyen yon mezi mas inèt.

Nou ka tou mezire statikman deu mas an pezan yo sou yon balans. Nan ka sa'a, inèsi pa genyen okun èfè sou mezi, pwiske kò ki peze, li imobil. Sè gravite ki sèl ki inplike nan mezi mas. Mas sa'a, sè mas grav.

Premye konsta nou wè lè nou gaden mas inèt e mas grav sè ke nou genyen deu konsèp konplètman diferan e deu propriete distinkt matyè. Sepandan tout rezulta èksperimanto nan mezi mas pwouve ke mas grav e inèt, yo toujou direktman proporsyonèl any yo mèn'm.

Mouvman yon kò ki nan chut lib, li obeyi deuzièn'm lwa Newton sou mouvman ki enplike mas inèt:

ou F sè rezultant tout fòs ki aplike sou kò e a, sè akselerasyon kò sa'a.

Or, sèl fòs ki emplike nan yon kò an chut lib se pwa li. Sè fòs atraksyon ègzèse sou k sa'a pa planèt latè.

Fòs sa'a ki enplike lwa gravitasyon inivèsèl, li depan de mas grav de chak kò inplike.

ou G se yon konstant inivèsèl gravitasyon.  mas planèt Latè e , rayon Latè.

Kulya, nou ka fè yon ekivalans ant deu ekwasyon presedant:

Izolon akselerasyon:

An supozan ke entansite gravitasyonèl

nou jwenn finalman:

ou  sè entansite chan gravitasyonèl nan vwazinaj Latè.

Pwiske tout experyans yo demontre ke akselerasyon yon kò ki nan chut lib, li toujou idantik, Rapò  li toujou idantik.

Entwisyon ki indike ke ma grav e mas inèt, yo reprezante yon sèl propryete matyè.

Sè entwisyon de ekivalans ant mas inèt e mas grav ki fè Albert Einstein panse ke gravitasyon sè rezulta defòmasyon Espas-tan e ki te pèmèt Einstein fòmule lwa relativite jeneral.

Eksperimantalman, ekivalans mi  mg li pwouve ak yon presizyon de 10-12. Poutan, nouvèl teori ki rele teori kòd sanb indike k'ekivalans sa'a li pa enfini e ke sou ply òt presizyon, ekivalans mas grav e inèt pa ka verifye ankò.

Nou kòn konsidewe mas kon yon fòm enèji, apele enèji mas. Enèji nulkeyè, par egzanp, Me li vini de fuzyon ou de fisyon nukleyè, Enèji sa a li vini de yon transfomasyon matyè nan enèji. Ekivalans mas enèji, vini de selèb fomul Einstein E = mc2. E sè Enèji, m sè mas e c sè vitès lunyè (299 792 458 m/s)

Insi, si yon nwayo detetyum (2H) e yon nwayo trityum (3H) yo fuzyone ansan'm, yo fòme yo nwayo heliyum (4He) (avek ejeksyon de yon neutron rapid), mas final, l'a  ply fèb ke mas mwayo deuteryum e trityum. Diferans mas là, ki rele defo mas la, li konverti nan eneji sinetik ki nan neutron ejekte.

Li rive tou ke tout mas ap disparèt konplètman nan konversyon mas na enèji.




#Article 353: Batay Vètyè (546 words)


Batay Vètyè se te denye batay nan Revolisyon Ayisyen. Janjak Desalin atake te Vètyè, fò Franse, a 18 novanm 1803, konbate esklav ayisyen kont fòs Franse.

Aprè depòtasyon Tousen Louvèti nan 1802, youn nan dirijan Toussaint yo, Janjak Desalin, te kontinye batay pou libète paske, nan pawòl deklarasyon Toussaint Louverture: Nan ranvèse m ', ou te fè pa plis pase koupe kòf nan pye bwa a nan libète nwa nan Sen Domeng. Li pral tounen soti nan rasin yo, paske yo anpil ak gwo twou san fon.

Nan 18 novanm 1803, Jean-Jacques Dessalines te bay lòd pou yo pran Fò Vètyè, ki te sou yon ti mòn touprè vil Cap-Français. Capois, rele Capois-la-Mò, te komande yon mwatye brigad, ki te an pati detwit pa tire kanon nan fò la. Li te lanse yon nouvo atak, men sòlda li yo te toujou touye nan pye ti mòn. Capois kouri chèch lòt sòlda pou ranfòsman, epi pou yon twazyèm fwa li lanse fòs li nan atak sa a fò pou ayen epi kite yon lòt fwa ankò anpil moun mouri. Pandan katriyèm atak la, li te mande solda yo suiv li, yo t'ap rele byen fò : An avan! An avan!. Pandan ke li te devan sòlda li yo, chwal li te frape pa yon boul kanon, li tonbe, men Capois pran nepe li, leve ak li kouri ankò devan sòlda nwa li yo, t'ap kriye byen fò An avan! An avan!.
Chapo li, avèk plim, te pote ale pa yon boul kanon. Yon mesaje pèsonèl Rochambeau monte sou chwal li epi pati jwenn Capois-la-Mò. Avèk yon vwa byen fò, li kriye: Jeneral Rochambeau voye konpliman bay jeneral la ki te jis kouvri tèt li ak tout bèl pouvwa tankou sa!.

Jeneral Desalin te voye rezèv li anba Gabart, pi piti nan jeneral yo ak Jean-Philippe Daut, Gadam Rochambeau nan grenadye ki te fòme pou yon chaj final. Men, Gabart, Capois, ak Clervaux, batay avèk yon mousket franse nan men ak yon sèl epolèt, kontrè dezespere kontratak.

Toudenkou yon loraj avèk zèklè tranpe chan batay la. Anba kouvèti tanpèt la, Rochambeau te rale tounen soti nan Vètyè, konnen li te bat e ke Sen Domeng te pèdi pou Lafrans.

Nan denmen maten, jeneral Rochambeau te voye Duveyrier pou negosye avèk Dessalines. Nan fen jounen an, yo te etabli kondisyon ki nan rannman franse a. Rochambeau te resevwa dis jou pou rantre rapèl lame li a epi kite Sen-Domenge.
Vèsyon sa a chaje fay ladan:
Ki kote Rochambeau te pase pou l sòti?
Rochambeau pa t ap nan negosye ak Rebèl ?
Tout sa make foste vèsyon sa a?

Zile a pwoklame endepandan de Frans ofisyèlman an 1 janvye 1804 pa Lwa Endepandans nan Repiblik Ayiti a li pa Dessalines nan Gonayiv. Ayiti te vin premye repiblik nwa nan mond lan.

Pandan Dezyèm Restorasyon, Wayòm Lafrans pa te rekonèt endepandans sa a kont Repiblik franse a. Nan 1826, wa Charles X reklame nan Ayiti yon endamnite nan 150 milyon dola fran lò nan repiblik jèn yo pou ke Lafrans ta rekonèt endepandans li; kat ane pita Charles X te lanse ekspedisyon Algiers yo. Nan 1838, anba monachi jiyè a, dèt sa a te aliyen pa wa Louis Philippe nan 90 milyon fran epi yo te peye nan plen Lafrans.




#Article 354: Pòtay:syans imèn (223 words)


Syans imèn ak sosyal fòme yon ansanm disiplin ki anjeneral opoze a syans natirèl ak anviwònman yo, ak sa yo rele syans  egzak, pa sèlman akòz estati espesifik epistemolojik yo (difikilte pou defini yon metòd objektif ak syantifik nan domèn sa a), men sitou akòz objè etid espesifik yo  : kilti imèn, istwa yo, reyalizasyon yo, koutim yo, reprezantasyon ak konpòtman yo, sosyete  sou plan endividyèl e sou plan kolektif.

Syans imèn ak sosyal regwoupe anpil anpil disiplin syantifik ki chèche pou eksplike  fenomèn yo kote  eksplikasyon yo pa relve  de byofizik, men pito debann enfliyans, de  fè sosyal, pou lòt yo oubyen de anviwonnman an sou  aksyon yo, konpòtman e atitid imèn.  Domèn de rechèch yo anpil, ale de  jewografi ak  psykoloji sosyal, an pasan pa  lengwistik,  demografi, istwa, antwopoloji oubyen sosyoloji.

Aktyèleman,  syans imèn nan ak sosyal la ka konvèje plis oubyen mwens avèk lòt domèn ki pou syans yo. Se  ka avèk  byoloji a (notamman nan  domèn pou anviwonnman). Sèten konvèje egalman  bòkot fizik  e  chimi. Lòt an divèje fòtman. Debann chan antye de syans sosyal fè izaj  matematik e de fòmalizm 3 desanm 2017.

Chak disiplin pou syans imèn ak sosyal la, gen  pwòp lekòl li pou panse e  anpil apwòch metodolojik e teworik. Pa gen  prensip inivèsèl oubyen yon sèl denominasyon ; chak chan pou rechèch gen  patikilarite l yo.




#Article 355: Zonbi (161 words)


Zonbi se mo ki gen rasin li nan kreyòl ayisyen; li ap deziyen moun ki mò epi ki ap aji tankou yon moun vivan. Mo sa sòti nan relijyon vodou.

Zonbi, mo vivan, Nanm
Zonbi ekziste depi sou tan premye abitan kite an Ayiti, aborijèn yo te sevi ak metòd sa a pou yo te echape de move trètman panyòl yo.

Zonbi se yon moun ki te nòmal menm jan ak tout moun ke yo toudi ak yon paket bann prosesis malefik tankou korosol zonbi. Tèt zo mò, krapo, koulèv, elatriye. Yo melanje tout ansanm pou yon fè yon poud. Poud sa a ap sèvi pou yo soufle sou moun pou li tounen zonbi. Lè yo antere moun sa a ke yo panse mouri, Bòkò ale leve moun sa a avèk priye malefik, jan yo di li nanm moun sa a pral nan yon boutèy, pou yo ka vann li ak yon moun, ki pral fè li sèvi kom esklav li.




#Article 356: Site Soley (196 words)


Site Solèy se yon komin ki chita kò li nan awondisman Pòtoprens la. Dènye resansman 2009 la bay ke gen 241 055 moun k'ap viv ladan li. Ou jwenn anpil bizniz nan zòn nan. Li gen de twa lopital ladan li epi li gen yon sèl lise.
Site Solèy se anvan tout bagay yon bidonvil. Se pi gwo bidonvil ou jwenn an Ayiti. Se nan zon ane 1960 sou prezidan diktatè François Duvalier ke bidonvil sa a bati, dayè se non madan'm li Simòn li te pote an premye, « Site Simòn ». Yo te bati bidonvil la pou pil moun ki te gen pou travay nan pakendistryèl yo ak lòt ki t'ap travay nan izin sik Hasco.

Jounen jodi a, Site Solèy se youn nan kote ki pi mal, ki pi pòv an Ayiti. Se yon kote ki gen anpil malè pandye ladann tou paske plen gangstè k'ap viv la. Pandan de twa lane ki pase yo moun te evite pase ladan li se kounye Leta Ayisyen gen yon ti kontwòl sou li ankò.
Lè tranbleman tè a 12 janvye 2010, li te frape anpil. Sa ki te mete moun yo nan plis traka toujou.




#Article 357: George Lang (166 words)


Yon rezime atik li ekri nan jounal Research in African Literatures (A Primer of Haitian Literature in Kreyòl) :

The early history of Haitian Kreyòl remains subject to intense debate among linguists, though there is no doubt it was the principal medium through which slave revolts were organized and the foundations of Haitian culture set. By the end of the nineteenth century there were already significant literary texts, in particular Oswald Durand's “Choucoune” and Georges Sylvian's Cric? Crac! During the thirties and forties, proponents of Kreyòl struggled to have it recognized as the national language and standardized. This process did not bear fruit until the IPN (Institut de pédagogie national) orthography became official in the eighties. Beginning in the fifties, there had already been a renaissance of poetry in Kreyòl, the leading figure of which was Feliks Moriso-Lewa. At least two generations of writers have followed in his footsteps. In the person of Franketyèn, Kreyòl has one of the most fascinating contemporary writers in world literature.




#Article 358: Pétion Savain (631 words)


Pétion Savain se te yon atis ayisyen, avoka, pwofesè, ekriven ak jounalis. 

Yo konsidere li kòm youn nan premye pent Ayisyen ki te jwenn siksè e ke moun te vin konnen an deyò Ayiti. Li reprezante youn nan pi gwo lidè nan Mouvman Endijèn ki te kòmanse an Ayiti nan lane 1920 yo ki te gen kòm objektif pou onore kilti ayisyèn an, rasin peyi a ki soti an Afrik ak valè peyizan yo. Konsyans sa te kòmanse fòme nan mitan atis yo sou Lokipasyon Amerikèn ki te kòmanse an 1919 paske yo te soufri anpil nan men blan Meriken an ki te trete yo kòm enferyè paske yo te rasis e ki pat bay kilti ayisyen ak sosyete a anpil valè.

Pétion Savain te fèt 16 fevriye 1906 nan lavil Pòtoprens. Li te fè etid li nan lekòl St. Louis de Gonzague e li te premye aprann pentire nan lekòl vokasyon atis yo rele J.B. Damien. Misye te kòmanse pentire tablo pou lwazi, men se metye avoka li t'ap aprann pwofesyonèlman. Li jwenn diplòm inivèsitè li nan dwa an 1931. An 1930, te gen yon atis ameriken nwa yo rele William Scott ki te ale an Ayiti, e lè li te rankontre Savain an 1931. Li te ankouraje li pentire sèn de lavi lokal Ayiti, fòklò, e lòt bagay sosyal. Se nan jan sa nou vin konnen non Pétion Savain e se estil sa ke plizyè ti atis a travè Ayiti toujou ap imite. Menm William Scott sa a te entwodui Savain nan salon kote magazin yo te rele Revue Indigène te konn enprime. Jacques Roumain ki te yon gwo ekriven ayisyen se te youn nan moun ki te fonde Revue Indigène, e magazin sa-a te an tèt Mouvman Endijèn ki te an fonksyonman nan lane ventèn jiskaske an lane senkantèn yo. Anpil lòt enpòtan ekriven ayisyen tankou Jean Price-Mars, Phillipe-Thoby Marcelin, Pierre Marcelin, Emile Roumer, Carl Brouard te konn ekri ladan li. Se konsa nou komanse vin rekonèt Savain kòm youn nan lidè Mouvman Endijèn lan ki te pran li pou bi pou li te leve kilti ayisyèn an. 

Nan lane 1935, yon atis yo rele Xavier Amiama te kite peyi'l nan Dominikani pou li etidye nan estidyo Savain. Ansanm, yo fè anpil ane ap pentire e aprann nan men lòt. Nan lane 1941, li kite Ayiti ale Nou Yòk pou li ale etidye penti miray avèk Jean Charlot, estil klasik yo rele tempera ou byen tranpe nan ze (nan Franse : détrempe à l'œuf) avèk Stephane Hisch, e teknik grave planch ou byen bwa nan men John Taylor Arms nan New York Art Students leage. Lè li tounen Ayiti, li pwodui anpil tablo e de 1950 a 1956 te ekri yon kolòm nan yon jounal.
Dat li mouri an pa vrèman sètan. Pifò moun kwè se lane 1975 li desede, men gen sous ki plase li mouri anvan sa nan lane 1973.

An 1939, Savain te ekri yon liv yo rele La Case de Damballah e se lè sa tou, li te kòmanse ekspoze anpil tablo li Kiba. Liv sa a pat tradui an anglè, men te popilè an Ayiti paske li te youn nan premye liv ki te eksplore kilti peyizan an, seremoni vodou ak lavi moun nan provens.

Anpil tablo Savain san tit, men nou rekonèt anpil tèm ki toujou parèt ladan yo. Se li menm ki te fè tablo machann ou byen sèn nan mache popilè. Estil sa a vin kopye pa milye atis ayisyen pou jis nan tan kounya. Li te konn pentire dans afrikèn, seremoni vodou, e sèn nòmal de lavi nan Pòtoprens. Sijè tablo li yo preske se tout fanm yo ye.

Tablo Petion Savain vann nan plizyè galri a travè latè ak anpil gwo zanchè. Enpe tablo li te pentire :

 




#Article 359: Barikad Crew (933 words)


Se yon gwoup mizisyen rapè ayisyen popilè ki rete Ayiti.
Gwoup sa sôti 3 album e se li ki konnen plis siksè nan rap ayisyen an

Barikad crew se yon gwoup rap kreyòl ki pran nesans nan bas-peu-de-chose 24 desanm 2003. Papa li se k-tafalk, kondagana epi deja-voo. Nan ane 2007, yo soti yon premye albòm ki rele goumen pou saw kwè, aprè anpil prestatyon ki fè tout Ayiti renmen gwoup la. 3 rapè nan gwoup la mouri nan yon aksidan machin 15 jen 2008 vè 2 zè di maten, jou sa a se peyi a ki te frape. Nan rapè ki te mouri yo nou jenn K-tafalk,Dade ak Deja-Voo. Nan ane 2008, yo soti dezyèm albòm yo ki rele jiskobou, rapè ki chante sou albòm sa a aprè lanmò nèg yo se Brital, Fantom, Bricks, Izolan, Young Cliff, Master Sun, Marco epi Kondagana featuring Last1, Doc Filah ki nan Majik Click ect.

Nathalia Bertrand, ki te pral maye ak lidè Barikad Crew Papa K-Tafalk touye têt li yon jou apre li aprann nouvèl lanmò cheri l. Li te jenn.

Tout nasyon an patisipe nan omaj yo te rann yo.

Yon mesaj chante pa Fefe epi Lil'Dade (Ti frè) :

Kenbe frè, kenbe frè, pa dekouraje frè, kenbe frè

M-mande-w granmèt anba zèsèl ou pi fon pou ou kache-m
E mwen pap nye-w se volonte-w sou nenpòt sak ta rive-m
Si lavi-m ta gen obstak se ou k-mete-m nan eprèv
Ou met kwè m-pap fè bak li ta mèt menm nan yon rèv
M-pap opsede de anyen
Ni m-pap sede pou anyen
Paske depi-m te fèt m-pat jwenn fanmi-m posede anyen
Menm lè bato-m a la derive se pa twal vwal li-k pouri
Tafyatè dòmi nan gildiv kleren pou bouch li santi (tchek)

DÉJÀ-VOO AKA FAMOUS (R.A.P.)

Pou surviv fòk ou fight ak tèt frèt do it right
Men si lavi ap mal mennen-w dignite-w kenbe-l high
Konn ran-w pou zanmitay ke ou konnen-w ou konn li tight
K-pap etone pou yon pla fritay
Ambisyon kondisyon pa-w solusyon m-met rete la
Byen materyèl pa al nan syèl sou de zepòl ou ret tèt drèt sa
Se yon fòmil pou viv tèt frèt fier d‚être kontante-w a
Sa ou genyen fòk ou konnen pa-w pou renmen
Si la vi-a mare ren ou kris te trennen anba jwuif romen
Pa pè soufri piga-w lese ale vi pa-w
Lè sa nan vi pa-w nèg pap file-w tankou ti kap
Wap apran viv ak yon ti kras
Tankou lanmè wap anti kras
Lign defans ou pap andikap
Wap sansib pou back ou tankou exzamen back tou
Tankou-w te gen glack tou presye kou Barikad Crew
E lè sa tout sa wap fè nan vi-a wap fè-l tèt frèt tèt drèt yo
Ou pap rayi yon moun kap mennen Jezi-k konnen

[KÈ] K-TAFALK

(koral: wi chèf)

(koral: wi chèf)
Vinn di-m si nou kwè nap viv jan-n vle-a
(koral: non chèf)
Nou fyè
(koral: wi chèf)
Nou fò
(koral: wi chèf)
Menm lè lavi-a ap fout nou frèt
(Koral: ret tèt frèt)

(koral: wi chèf)

(koral: wi chèf)
Vinn di-m si nou wè nap viv jan-n vle-a
(koral: non chèf)
Nou kwè
(koral: wi chèf)
Nou konn
(koral: wi chèf)
Menm lè-n ta tonbe atè frèt
(Koral: ret tèt frèt)

Gan bòks kap nan de men-w pou-w ka fight ak lavi-a
Pran fòs panse ak demen-w pou-w ka tight ak sa ki high
Koz ou konnen pa gen anyen-k fèt fasil G
Men-m lè-w pa feel li
M-kwè-l ka vinn pi di
Ou konnen blood se sak lavi
Prensip lan pa egri dog de sa kap jwui
Kenbe tèt ou pandan wap travay pi plis yo
Ret tèt frèt tou pandan wap bay sa ki jis yo

DADE (R.A.P.)

Ou pa gen sou moun pou konfye
Lè zak ou pran monte pa pil
Menm bagay yo byen dè dèyè dò-w (dò-w) Conda∑
Pròp zanmi-w, pròp fanmi-w, ata fanm ou dèyè blow (blow) Conda∑
E byen ret tèt frèt, tèt drèt
Granmoun ak sak fèt ayè
Si-m di a∑ pou tout sa yo fè-n
Se sa kap fòse-n boure menm lè gou bouch nou amè
Di sa ou gen pou di a ou ka vire dò-w
Koz lakou ou ka achte-l sou wè-l vo pri-a
Ou konn pouki nan simityè nou pa wè yo ekri brav
Se paske moun kap ekril la just pa ekril gay
Sò-w wè Barikad Crew montre-n se pa pou sèl manje l-ka debat
Lang nan bouch ou li dwe bat
Si se pou defann koz ou ou menm si tou ki se black
J banm di-w menm lè ou pa rapè refren an deyò-a an eseye di-l

[REPRIZ KÈ]

K-TAFALK (R.A.P.)

Holla! ak tout nèg kap rele aba a tout règ
Mache tèt bese pou bese tèt moun so malè a ou tou Grèg
Ke bezwen disi ba fi-n pa vinn rann avèg
W-byen gwo w-byen gra men poutan nan lespri-w ou mèg (mèg) (mèg) Fantom∑
Aprè Bondye te ba-w lavi
M-ta renmen-w di-m
Ki sa-w pat jwenn ke-w pat ka fè
Latè-a la dog pou ou tou li se yon règ frè
Pi plis ou aprann plis wa konprann
Sèvo-a vo sa-l rann
Depi jodi-a jamè wa va jire ke jenou-w pap pliye
Menm jan nan kou-w yo pap mete
Okenn chenn menm lè lap briye
Di-w pap bliye kiyès moun ou ye nèg k-pap sipliye
Kap repliye lè-l fas o devwa nan nenpòt deal li ye
Konn sa tan pou black ta viv konsa n-ta prefere
Fè tapajè e menm mouri tou
Nou ka pa gro gason men nou vanyan tankou kirikou




#Article 360: Bonzouti (172 words)


Bonzouti se ou sit Ayisyen ki nan Jakmèl(Jacmel).  Non saa vini de 2 mo kreyol bon zouti an franse ki siyifi bon outils.  Bon zouti en kreyol vle di ou materyel ki bon ki ka byen travay. An kreyol yo ka kalifye nenpòt bagay de bon zouti. Depi li enteresan

Sit intenet  se ou sit ou group jèn Jakmèl(Jacmel) kreye pou yo ka bay infomasyon sou sakap pase nan peyi d'Ayiti espesyalman nan Jakmèl(Jacmel).  Sou    gen infòmasyon tou sou sa kap pase nan dyaspora Ayisyen an.

Se an 2001 de zanmi Goldoni Jean ak Jules Jean Karl panse pou yo ta met ou paj sou nèt la pou kanaval Jakmèl 2001 an pou ka pèmèt moun Jakmèl ki nan peyi etranje ka tande kanaval peyi dayiti.  Goldoni ki trouve sa interesan kreye sit sa ki rele mizik (en francais musique). Sa vrèman mache. Moun telman apresye travay yo, Goldoni di poukisa yo pa relel bonzouti. Yo te adopte non sa jiska se yo vinn travay you nouvo site en 2003 ki rele 




#Article 361: Pwèm (128 words)


Mwen grangou pou ou touche-m. Le ou trase dwet ou.
Desann sou bra-m, nan pla men-m.
Mwen femen je-m e gronde nan gran satisfaksyon.

Yon kichoy nan fon zantray mwen. Mwen santi-m vanyan e an form
e ko-m tresayi Kom mwen ta renmen eksperyanse ko-w, anko, e anko.

Vwa ou fe-m anvi devore-w. Santi bouch ou souplex avek bouch mwen.
Pou ou trase po-m, tete-m, ti vant mwen nan mitan janm mwen.
Se yon vorasite anvlimen. Yon grangou dechenen.

Se kom si ou te kimbe-m nan lespas.
Kelke pous lwen, telman proch, telman proch.

Tonne kraze-m! Le mwen we-w.
Ko-w ap glise sou pam. Se bol gres.
Santi ke-w pommen sou pwent dwet mwen.
Sou yon rit tanbou guinen. Mwen anvi eksperyanse
anko, anko, e anko.

Mariam Kabir




#Article 362: Kapot (808 words)


Condom, aussi rele kapòt, se yon aparèy baryè ki gen fòm, ki itilize pandan rapò seksyèl pou redwi pwobabilite gwosès la oswa yon enfeksyon seksyèl transmisib (MST). Gen tou de . Avèk itilizasyon apwopriye-epi itilize nan chak zak nan kouche-fanm ki gen patnè sèvi ak condom gason (male condoms) fè eksperyans yon 2% pousantaj gwosès chak ane. Avèk itilizasyon tipik to a gwosès se 18% chak ane. Itilizasyon yo anpil diminye risk pou gonore, klamidya, trikomonyaz, epatit B, ak VIH / SIDA. Yo menm tou yo nan yon pi piti limit pwoteje kont èpès jenital, papillomavirus imen (HPV), ak sifilis.

Se kapòt gason an woule sou yon penis drese anvan kouche ak travay pa bloke semenn soti nan k ap antre nan kò a nan yon patnè seksyèl. Kapòt gason yo anjeneral te fè soti nan an latèks ak mwens souvan soti nan an poliyiretàn oswa ti mouton trip. Kapòt gason gen avantaj ki genyen nan fasilite nan itilize, fasil jwenn aksè, ak kèk efè segondè. Nan moun ki gen yon alèji an latèks yo ta dwe itilize yon an poliyiretàn oswa lòt vèsyon sentetik. Condom fanm yo tipikman te fè soti nan an poliyiretàn epi yo ka itilize plizyè fwa.

 (STIs) yo te itilize depi omwen 1564. Kapòt Rubber vin disponib nan 1855, ki te swiv pa kapòt an latèks nan ane 1920 yo. Yo nan Lis Òganizasyon Mondyal Lasante Medikal, medikaman ki pi efikas epi san danje ki nesesè nan yon sistèm sante. Pri a en nan mond lan devlope se sou 0.03 a $ 0.08 chak. Nan kapòt Etazini yo anjeneral koute mwens pase US $ 1.00. Globalman mwens pase 10% nan moun ki itilize kontwòl nesans yo ap itilize kapòt la. Pousantaj nan sèvi ak kapòt yo pi wo nan mond lan devlope. Nan Wayòm Ini kapòt la se dezyèm metòd ki pi komen nan kontwòl nesans (22%) pandan ke yo nan peyi Etazini li se twazyèm lan ki pi komen (15%). Apeprè sis a nèf milya dola yo vann yon ane.

Condom ka edew evite gwoses. Tankou nan pi fò fòm nan kontrasepsyon, ka evalye de fason. Pafè itilize oswa pousantaj efikasite metòd sèlman gen ladan moun ki sèvi ak kapòt byen epi chak. Itilizasyon aktyèl, oswa tipik efikasite itilizasyon pousantaj yo nan tout itilizatè kapòt, ki gen ladan moun ki sèvi ak kapòt mal oswa ki pa sèvi ak kapòt nan chak zak nan kouche. Pousantaj yo jeneralman prezante pou premye ane nan sèvi ak yo. Pifò souvan se Index nan Pearl itilize kalkile pousantaj efikasite, men gen kèk syans sèvi ak tab desizyon.

Itilize tipik gwosès la nan mitan itilizatè kapòt varye depandan sou popilasyon an yo te etidye, sòti nan 10 a 18% chak ane. Pousantaj nan gwosès pafè itilize nan kapòt se 2% chak ane.

Yon kopi jeyan nan yon condom sou Obelisk a nan Buenos Aires, Ajantin, yon pati nan yon kanpay konsyantizasyon pou 2005 Mondyal SIDA Jou a
Kapòt yo lajman rekòmande pou prevansyon enfeksyon seksyèl transmisib (STIs). Yo te montre yo efikas nan diminye pousantaj enfeksyon nan tou de gason ak fanm. Pandan ke pa pafè, kapòt la se efikas nan diminye transmisyon an nan òganis ki lakòz SIDA, èpès jenital, kansè nan matris, veri jenital, sifilis, klamidya, gonore, ak lòt maladi. Kapòt yo souvan rekòmande kòm yon adjwen nan metòd kontwòl pi efikas pou nesans (tankou IUD) nan sitiyasyon kote  tou vle.

Selon yon rapò 2000 nan Enstiti Nasyonal Sante (NIH), itilizasyon ki konsistan nan kapòt an latèks diminye risk pou transmisyon VIH / SIDA pa apeprè 85% relatif nan risk lè san pwoteksyon, mete pousantaj la serokonversion (pousantaj enfeksyon) nan 0.9 pou chak 100 moun-ane ak , desann soti nan 6.7 pou chak 100 moun-ane. Analiz pibliye nan 2007 nan Inivèsite Branch Texas Medikal ak Òganizasyon Mondyal Lasante yo te jwenn rediksyon risk menm jan an nan 80-95%.

NIH revizyon an 2000 konkli ke sèvi ak kapòt siyifikativman diminye risk pou gonore pou gason. Yon etid 2006 fè rapò ke itilizasyon kapòt apwopriye diminye risk transmisyon papillomavirus imen (HPV) ak fanm apeprè 70%. Yon lòt etid nan menm ane a yo te jwenn itilize kapòt ki konsistan te efikas nan diminye transmisyon nan viris èpès senp-2 ki rele tou èpès jenital, nan tou de gason ak fanm.

Malgre ke yon condom se efikas nan ekspoze limite, gen kèk transmisyon maladi ka rive menm avèk yon kapòt. Zòn enfektye nan pati yo, espesyalman lè sentòm yo prezan, pa ka kouvri pa yon kapòt, ak kòm yon rezilta, kèk maladi tankou HPV ak èpès ka transmèt pa kontak dirèk.

Condom kapab itil tou nan tretman chanjman potansyelman prekosyonèl. Ekspozisyon papillomaviris imen, menm nan moun ki deja enfekte ak viris la, parèt ogmante risk pou yo chanjman prekanè.

Gen Òganizasyon, tankou , ki bay kapot gratis pou evite Enfeksyon seksyèlman transmisib nan yon efo pou konbat sida




#Article 363: Jean Venel Casseus (506 words)


Jean Venel Casseus, ki fèt 21 oktòb 1982, se yon jounalis ayisyen. 

Manman Jean Venel Casseus se Nanotte Antoine. Papa li se Vezael Casseus. Li gen de ti frè : John Herby ak John Leighton. Li marye avèk Dapheney Cange Casseus. Yo gen twa pitit fi ki rele Sarah, Manoah ak Adassah.

Jean Venel Casseus te fè yon kout pasaj nan lane 2002 nan radyo Haiti Inter, avan li te antre nan radyo Kiskeya. Pandan evènman 2003-2004 yo, li se te yonn nan pi gwo jounalis-repote ki te gen nan lari. Jou ki te 5 desanm 2003 a nan fakilte syanzimen, patizan pouvwa anplas la te agrese li epi pran tout materyèl travay li. Pandan peryòd sa Jean Venel Casseus te prezan nan tout manifestasyon, tout ti kwen ak rekwen kote ki gen enfòmasyon ki te ka sove lavi omwens yon moun. Risk sa yo lakoz li malad nan je jodi. San di petèt se efe tout gaz lakrimojen li te respire pandan peryòd sa.

An jiyè 2004, Jan Venel Casseus te travese nan radyo Caraibes FM, radyo ki pi popilè nan kapital la. Se la tout bon vre, gran piblik la ta pral dekouvri polivalans jen gason sa. Repotaj li yo toujou orijinal. Sa ki lakoz yo toujou make anpil moun menm jounalis parey li ki trete dosye a tou.

An oktòb 2004, se li ki te reyalize premye gwo repòtaj ki fèt sou zafè operasyon Bagdad la. Lo sa ak jounalis Barais Jean-Louis li te monte anwo bele al entevyouve tout chèf de fil mouvman sa ki voye plizyè krityen vivan nan peyi san cho. Pou li te rive gen akse ak lote operasyon Bagdad yo, Jean Venel Casseus te oblije fè tèt li pase pou yon jounalis afriken paske nan moman sa mesye operasyon Bagdad yo pa te vle tande pale de jounalis radyo Caraibes.

Jean Venel Casseus se tou yon kreyatè, yon zanmi lakilti. Pandan fen ane 2004 a li inisye nan radyo Karayib yon kronik kiltirèl ki rele Caraibes Cultirelle. Kronik sa ki pase chak jou se premye nan sans sa nan radyo an Ayiti. Se te yon defi. Anpil moun te toujou rete kwe li enposib pou rive kenbe pandan lontan yon kronik kiltirèl chak jou. Defi Jean Venel Casseus rive leve paske sa fe deja plizyè lane depi kronik lan ap mache. Se dayè kronik kiltirèl ki pi popilè nan peyi a.

Jean Venel Casseus se yon jen ki dinamik. Li ap chèche aprann epi mennen aktivite tout kote. An desanm 2006 li fòme avèk kèk zanmi Gwoup Kominikate pou Pwomosyon, Aksyon ak Solidarite (Gwoup COMPAS). Se yon enstitisyon ki travay nan domèn kominikasyon sosyal ak lwazi. Li sitou ankadre jèn atis yo epi fè travay ki ale nan san entegrasyon ak patisipasyon tout moun nan sosyete a.

Jean Venel Casseus toujou renmen di Rapo moun ak moun se bagay ki pi enpòtan nan lavi, chak fwa 2 moun pataje yon ti moman kozman sa bay lavi plis sans.

Depi 2012 li se Direktè Kominikasyon nan Ministè Defans Dayiti.




#Article 364: Pòtay:Ekonomi (612 words)


Politik Ekonomi

Rive yon moman kote w wè bagay yo ann grandè natu a. Makwo ann grèk siyi fi gran. Lè nou tande yon spesyalis ki pou ekonomi an ap pale anpil:  Oswa  Konnen ke, tankou fotograf la oswa reyalizatè a ki pou sinema a, li pare l pou l fe yon gwo plan nan analiz ekonomik.

Yon pwof ki kenbe lakrè a. Ki pou makwo ekonomi atache l  nan abode avek etidyan yo fonksyon yo, li rele tou agrega yo. Pwodiksyon an, envestisman an, epay lan, konsomasyon an, revni an, sotiakbagay yo e antre-akbagay yo se yo k prensipal fonksyon yo. Poukisa n di egalman agrega yo?

Pa janm ou remake ann bann-ànons sou ti ekran nan lang anglè a kèk bagay nan fason sa: Milan AC-Mancheter United, agrega 3-2. Sa siyifi ke nan match ale ann lig lan bann chanpyon yo, sko final la se te nyl, tankou 2-2. Tankou nan komansman ki pou match retou a, Milan gentan ouvè sko a, reyalizatè a ki pou retransmisyon an roule pa anba ki pou ekran an mansyon an: agregat 3-2. Gol sa a yo ajoute l sou dez premye yo. Menm jan an, ann makwo-ekonomi kalkil la se menm lan. You fonksyon s'ajoute y ajoute l ak you lot. Ekwasyon an appou nan takapab tikras jan w wè l :

PIB=revni nasyonal

Revni an etan ke pwofi yo, salè yo e rann nan yo. Pwofi a se «prim ki pou risk» ki pou antreprenè a, pou anplwaye ekspresyon an ki pou selèb ekonomis otrichyen Joseph Aloïs Schumpeter. Salè yo se yo k vèse yo nan sa a yo ki ofri yo fos yo a ki pou travay e rann nan, sa ka sebagay you plis-valè byenkpadeplase oswa pwodui a ki pou you lwaye.

Nan ekonomi, chak varyab, chak paramèt gentan kontrepati. Envestisman an se lik alimante pa epay. Epay se lik piblik la oswa prive. Piblik lè, nan fen an ki pou ekzèsis fiskal la, li rete nan trezo a ki pou gendepase yo ( chajekoulegba yo) budjè yo. Epay lan se lik konstitye pa pati a ki pa konsome ki pou revni pou sa k patikilye yo. Li se lik al labank. Pou kredi a akode pa bank yo, epay lan ki pou patikilye yo se lik nan dispozisyon an ki pou antrprenè yo, rele tou envestisè yo oswa anko kapitalis yo. Tankou nan makwo-ekonomi, ekilib la se san sispann rechèche, envestisman an se egal a epay lan.

Epitou, pwodiksyon an alimante konsomasyon an. Men peyi a preske pa gen rantre ki pou deviz yo, ki pou monnen fort yo, si you pati ki pou pwodiksyon an pa t sotiallotdbor.  twouve  ke gen machandiz yo tou ki rantre yo anndan peyi a, konsa ke tout sèvis yo se yo k founi vini sot lotdbo. Égalité ant X (Soti-ak-bagay yo) e I (antre-ak-bagay yo) se you wè ki pou moun lespri. Li rete pou konsidere transfè yo ki pou moun k alviv lotdbo yo, sa-vle-di voye yo ki pou kitepatri yo ak paran yo ki rete Ayiti. Yon mann konsiderab ki avwazin, selon statistik yo ki disponib yo, 2 milya ki pou dola yo. Pou n fini, enpo yo e taks (oswa taksasyon ann anglè). Ponksyon fiskal sa se vital pou fè tounen machin gouvenmantal la. Leta efektye pakèt depans apati de resèt fiskal yo. Previzyon sa a yo ki pou resèt yo e ki pou depans yo se yo k konsinye nan you dokiman baptize budjè, ki se vote chak àne pa chanm yo. Ideyal la se t ap ekilib budjetè a, men nan pratik la, leta viv ke nan defisi yo. Li depanse plis ke li pa kreye mwayen.




#Article 365: Du Fu (173 words)


Du Fu (Chinwa:杜甫; Pinyin:Dù Fǔ; Wades-Giles:Tu Fu, 712–770) te yon gran powèt Chinwa epòk Dinasti Tang lan. Ak Li Bai se souvan ke moun rele’l pi gran nan tout powèt Chinwa. Pi gran nan anbisyon’l sete pou li sèvi peyi’l nan pozisyon yon gran fonksyonè, men sitiyasyon fè ke li pat jan’m kapab. Lavi li, menm jan ak rès peyi a te ravaje pantan Rebelyon An Lushan lan nan l’ane 755, e denye 15 lane lavi li te pase te preske tout tan nan twoub.

Menm si nan kòmansman pat gen anpil ekriven ki te konnen li, zèv li yo te vinn rive gen yon gwo enpak nan literati kiltirèl Chinwa ak Japonnè. Sou tout zèv powetik li yo, se prèske mil senk san powèm li yo ki sove jis rive jodi a. Kritik Chinwa yo konn rele’l “Powèt-Listoryen” epi “Powèt-Eklere”. Variyete zèv li yo fè li te anonse nan kilti Lwes la kankou yon vèsyon Chinwa de de ekriven kankou Virgil, Horace, Ovid, Shakespeare, Milton, Burns, Wordsworth, Béranger, Hugo, ou byen Baudelaire.




#Article 366: The Score (album) (583 words)


The Score se dezyèm albòm  RB/hip-hop pa The Fugees, pibliye pou tou lemonn entye sou 13 fevriye 1996, albòm vini aprè premye albòm ki sòti an 1994 ak ki rele Blunted on Reality.  

Albòm nan te dispoze anpil aspè de hip hop altènatif on fòm mizik ki vini pou li domine sèn nan ane 1990 yo. Pami chanson ki nan albòm nan se ragga avèk soul enflyanse pa voka fanm na ki rele Lauryn Hill ak pawòl consien ki pale de pwoblèm sosyal nou wè chak nan Etazini ke te fè de mizik gangsta ki te gwo nan tan sa. Pwodiksyon te kontole an sitou pa memb Fugees yo avèk Jerry Wonder Duplessis, ak tradisyonal prodicktsyon de Salaam Remi, John Forté, Shawn King, é Diamond D. Anpi te genyen rapè yo envite pou fè kèk trak nan albòm nan, yo se Outsidaz' kèk manm nan Rah Digga, Young Zee avèk Pacewon ansi tou Omega, John Forté, ak Diamond D. Nan 2001, yo re lage albòm ankò yo re-rele li  The Complete Score, on Kolèksyon de orijinal albòm nan ansanm avèk Version Bootleg la, yon konpilasyon ki sèvi a de bò bò-B ak kèk chanson yo pa te mete deyò deja.

Kritik albòm The Score la aplodi pou li. Yon kritik ki rele Steve Huey ki travay pou Allmusic di, li balanse entèlijans é aksèsibilite avèk asirans fasil, e li nan yon klas pami albòm hip-hop sa yo plis rekonèt nan epok sa. Kritik sa avèk kèk lòt yo, kritike li de jan yo elektrifye albòm, de jan yo rape ansanm ak bon kimi e Konsyans sosyal, ke tout moun nan tout ka asosye avèk li. 

Nan pami chante yo ki standout nan albòm The Score se Roberta Flack's Killing Me Softly with His Song ak Bob Marley's No Woman, No Cry. Chanson sa yo te pefòme ak updated liriks pa Wyclef Jean kom omaj pou Haiti'l lan zansêt nou yo, é lòt chante se prèke on solo pèfòmans pa Lauryn Hill. Lòt hit singles se Ready Or Not ak Fu-Gee-La.

Nan lane 1998, yo nonmen albòm nan youn nan 100 plis milye albòm rap yo The Source. Nan 2003, yo palnifye albòm lan, nan nimewo 477 nan Rolling Stone lis magazin la the 500 greatest albums of all time.

Albòm te setifye 6X Platinum sou 3 oktòb 1997.

Albòm nan genyen twa bonis trak ajoute sou li: de rimix de Fu-Gee-La ak Mista Mista, Wyclef Jean fè on ti trak solo la dan li.

The Score te pwodui pa anpil prodiktè e de chak manm ki na gwoup Fugees lanDiamond D, Salaam Remi ak Jerry 'Wonder' Duplessis. Paske tout trak yo base an sampled melodi, enstrimentasyon Live avèk DJ enkòpore yo an pakèt trak. Wyclef Jean jwe gita a nan Family Business, an menm tou DJ Scribble scratches on Manifest/Outro, e chanson anFu-Gee-La (Sly  Robbie Remix) li entyèmen enstrimental. Tou jou, chantyon plis domina ak pwodiksyon nan albòm. Fu-Gee-La gen yon chantyon de pa Teena MarieOoh La La La,. Ready or Not egalman kontene yon chantyon --Ready or Not (Here I Come) pa The Delfonics. Nan albòm genyen vokal sa a plis nan albòm lan ke lòt. Manifest/Outro contains a sample from Rock Dis Funky Joint by Poor Righteous Teachers, while the title track contains vocal samples from every track on the entire album. The wide array of samples and instrumentation on the Fugees' second album attributes to a diverse set of music.

The following lists songs and sounds sampled on The Score.




#Article 367: Junior Mathias (104 words)


Junior Mathias, se yon jèn predikatè ayisyen ki ranpli ak pwisans Bondye nan lavi li kap preche yon levanjil dènye tan ki baze sou wayòm dyab la ki reve nan fen'l. Epi lap fè kretyen yo konnen ke levanjil la pa yon foli ni yon sians men se yon pwisans ke li ye pou moun ki kwè nan Jezu-Kri. Junior Mathias, fèt nan Pòtoprens nan dat ki te 19 mas 1978, li marye, non madanm li se Marie Myrlande R. Mathias, li gen 3 pitit fi, premyè-a rele Veronica Mardochée Mathias dezyèm nan se Anne Sara Mathias e dènye-a ki se Néhémie Abigaëlle Mathias.




#Article 368: Pa touye (372 words)


Pa touye se yon kominote kretyenvivan kap viv nan tout kwen sou tè a. Objektif kominote sa se: Ou pa dwe touye moun; Ou pa dwe menase touye moun; Zam pa fèt pou touye moun; Epi pa gen okenn lwa pou itilize zam pou touye moun; Pa gen kontra ki chita ni sou menas ni sou fòs touye moun kòm swadizan di chanjman.

Pa touye moun oswa pa menase touye moun. Bagay sa ka aplike pou zannimo yo oswa pou lòt kreyati yo. Kesyon pa touye moun nan pa dwe soti anndan okenn lòt fòm vyolans. Pa gen zam ki egziste pou touye (sèlman nan mize ki chita sou listwa krim moun nou kapab jwenn zam sa yo) epi pa gen okenn lwa ki tabli pou wete lavi moun. Epi si’n ta vle konprann zam se pa sèl mwayen pou moun touye moun, paske ponyèt nou ak pye nou se kont pou touye – Men nan kominote sa a pa gen okenn detèminasyon pou itilize zam sa yo ni pou devlope yo. Pa gen okenn relijyon ki preche nou pou’n touye moun. Pa gen okenn lwa tou ki otorize nou touye moun. Pa gen gouvènman ki dakò pou yo wete lavi moun. Pa gen revolisyonè ki bay lòd fè sa. Pa gen entèlektyèl ki pote eskiz pou sa. Pa gen atis ki chante pou onore sa Menm tradisyon yo pa kenbe’l kòm souvni.

Baz sosyete a pa chita sou touye. Pa okenn rapò sosyal ki mande pou’n touye oswa menase touye pou’n kenbe’l oswa pou’n chanje’l. Okenn pouvwa, tankou sa ki gen awè ak reskonsablite, richès, pozisyon (Moun nan sosyete), relasyon (moun genyen), fòs, konesans ak kapasite espesyal yon moun genye, relijyon epi kilti; pa mande pou’n touye pou’n jwenn yon sipò oswa pou’n ta kore’l. Sa pa di sosyete a pap gen fwontyè, pap gen diferans, pap gen konfli. Men baz sosyete a epi fason l’ap mache pa pral gen awè ak touye .Nan pwen chimen ki chita sou lalwa oswa akote lalwa ki bay wout pou touye.

Kidonk, lavi nan sosyete moun pa touye moun nan pa gen tras okenn vyolans tankou touye oswa menase touye ni teknologi ki ta gen awè ak kondisyon lanmò oswa mwayen pou jistifye lanmò.




#Article 369: Kebèk (264 words)


Kebèk se yon pwovens nan peyi Kanada. Pwovens Kebèk se pwovens ki pli gwo nan Kanada e se dezyèm ki genyen pli moun nan Kanada (8 milyon moun) aprè Ontaryo.
Kebèk se sèl pwovens Kanada ki pale franse nan Kanada (Nouvo-Bronzwik li ofisyèlman bileng franse-angle e tout lòt pwovens nan Kanada, yo pale angle).
Kapital pwovens Kebèk se vil Kebèk e metwopòl Kebèk se vil Monreyal. Lòt vil enpòtant nan Kebèk se Laval, Longey, Twa-rivyè, Cherbrouk, Sagne e Gatino.
Nan tout vil sa a, lang prensipal se franse apa alwès Monreyal ou lang prensipal se angle.
Nan vil Monreyal, li genyen yon enpòtant kominote ayisyèn.

Sistèm gouvènmantal nan Kebèk li menm ak sistèm nan Kanada : Palman britanik. Chèf pwovens rele « Lyetnan-gouvènè » men pòs sa a se yon pòs pwotokolè e lyetnan-gouvènè, li pa prann oken desizyon politik. Vrè chèf gouvènman, li rele Premye minis. Pou eli premye minis, li genyen yon elèksyon nan chak 4 ou 5 ane. Nan eleksyon sa a, popilasyon pa ka vote pou premye minis. Yo vote pou yon depite nan sirkonskripsyon yo. Chak kandida pou vini depite, li swa endanpandan ou li manm yon pati politik. Aprè eleksyon, nou konte depite ki manm pati politik e Chèf pati ki genyen plis depite ki eli, li vini premye minis Kebèk. Aprè yon eleksyon, si pati gayan, li genyen plis que mitan nonm depite, li fòme yon gouvènman majoritè. Si li pa genyen mitan, li fòme yon gouvènman minoritè.

Prensipal pati nan listwa Kebèk :

Premye minis Kebèk, rele François Legault, se chèf pati Coalition Avenir Québec ki se majoritè.




#Article 370: Fòs Ayeryen Swis (133 words)


Fòs Ayeryen Swis la (Alman: Schweizer Luftwaffe; Franse: Forces aériennes suisses; Italyen: Forze Aeree Svizzere) se konpozan lè pou Fòs Ame Swis la. Se etabli nan 31 jiyè 1914 men pat vini sèvis apa pandan lane 1936.  Nan 1 janvye 1996, li vini sèvis endepandan apa d lame.

Fòs Ayeryen Swis la gen uit (8) baz avèk Payerne kon plis enpòtan baz la nan Swis d Lwès.  Lòt baz ankli baz elikòptè nan Alpnach, yon baz ki pa aktif nan Buochs ak baz nan Bèn, Emmen, Meiringen, Sion e Locarno. Fòs Ayeryen femen baz nan Mollis pou janvye 2007 e li pral fè pi piti baz nan Alpnach.  

A number of air defence systems have been offered by Swiss companies and trialled by the Swiss Air Force but in the event not purchased.




#Article 371: Viris (140 words)


Viris se bagay ki kab andomaje oswa touye òganis. Men viris pa klase nan okenn wayòm. Anpil byolojis pa konsidere viris tankou èt vivan. Viris se yon aspè sibstans ereditè ki antoure avèk anwoba yon pwoteyin ki enfekte ak miltipliye nan yon selil ot.
 
Viris sanble ak parazit. Yo sèvi selil yo epi yo andomaje yo. Yo bezwen jwenn rezidans nan yon selil pou yo kab repeple. 

Gen plizyè maladi viral ki afekte lavi nou. Viris yo kab pwopaje divès fason. Gen nan yo se ensèk ki pwopaje yo. Gen lōt nou jwenn nan manje oswa nan dlo. Gen anpil viris ki kab pwopaje nan lè a tou. 

Gen anpil maladi viral ki kab epaye gras ak vaksen. Kounye a gen vaksen pou plizyè maladi. Syantis yo toujou ap travay pou devlope lòt vaksen.

Youn viris se yon kòz SIDA.




#Article 372: Bakteri (147 words)


Bakteri se yon òganis yo trè piti.

Bakteri yo a gen ladan li òganis ki pi ansyen nou jwenn toupatou sou tè a.

Bakteri yo gen ladan yo tout fonksyon yon èt vivan kab genyen. Gen kèk 
bakteri se pwodiktè yo ye, gen lòt se konsomatè yo ye, gen lòt menm se dekonpozitè yo 
ye. 

Bakteri dekonpozitè yo pami kèk nan pi bon resiklè pou tè. Lè yon bèt mouri, 
bakteri dekonpozitè yo depatya kò a an miyèt moso ki itil tankou azòt, dyoksid kabòn, ak mineral. 

Gen anpil bakteri ki itil. Bakteri yo miltipliye gras ak yon metòd ki rele fisyon binè. 

Lè bakteri yo vin pi gwo, yo kab repeple ankò. Anpil manje ki gate, se bakteri ki lakòz. 
Ou jwenn bakteri tout kote w pase. Yo gen dwa nan lè a, nan dlo oswa nan manje wa p 
manje. 

Bakteri koze anpil maladi yo. 




#Article 373: Pwotis (114 words)


Pwotis se yon kantite varyete òganis. Pwotis se yon òganis ekaryotik ki gen youn oswa plizyè selil ki ka tankou plant, zannimo oswa chanpiyon.

Tout pwotis yo gen nwayo. 
Gen kèk pwotis ki genyen yon sèl selil, gen lòt ki genyen plizyè selil. Gen pwotis 
animal, gen lòt ki vejetal. Wayòm pwotis se wayòm klasifikasyon pou ògànism ki pa 
kab klase nan lòt wayom detèmine. 

Pwotis vejetal yo rele alg. Pwotis animal yo rele pwotozoè. Egzanp pwotozoè yo 
se amebe ak paramesi. Pifò pwotozoè viv nan dlo; yo manje bakteri, plankton oswa lòt 
matyè ògànik. Antouka, gen plizyè maladi ki tonbe sou moun, se pwotozoè yo ki lakòz. 

Pwotis yo koze anpil maladi yo.




#Article 374: PID (152 words)


PID (Maladi Enflamatwa Nan Matris) se yon enfeksyon ke fanm genyen nan vwa jenital ki koze pa bakteri (pli komen Klamidya trakomatis oswa Neiserya gonore) ki monte depi kòl matris la oswa vajen pou rantre nan ògann repwodiktiv yo. Bakteri lòt koze PID.

Bakteri ka vwayaje moute nan ògàn yo repwodiktif ak fon nan kò a.

PID sentòm nan fanm ale de piti-pitit jiska trè sevè (ki mete yo lopital). 

Siy yo enkli:

Pafwa fi a pa santi yo malad.

Anpil bakteri komen tankou Klamidya , gonore monte depi kòl matris la oswa vajen pou rantre nan ògann repwodiktiv yo. 

Si enfeksyon PID an rete san trete ka lakòz pou:

Si maladi sa a pa trete li ka sispann yon fanm ki soti nan fè pitit. Li ka touye pitit ki poko fèt epi li ka trè douloure.

Tretman dwe enkli medikaman (antibyotik) ke yo doktè preskri e ke ou pran konplètman.




#Article 375: Interlingua (396 words)


Interlingua se yon lang atifisyèl ki use parol ki se twove nan majorite la lang yo Ewòp osidental. Li te vni inventate per IALA la - yon gwoup moun (pi konèt se Alexander Gode) ki te travay super pwojè yo pandan ultwa 20 ann. Yo te fni epi te publike 1m disionari la nan 1951. Interlingua te vni kreye super baz del vokabulari la lang yo sekwent: angle, franse, panyòl, pòtigè, epi italyen 

Non la lang se componite ex 2 pat: inter sinifike ant; lingua sinifike lang. Moun yo ki te fè lang la te eligi non la interlingua pou ke yo te vle ke la lang ta se aplike fasilite kominikasyon la ant moun peyi diferent. Pou ke interlingua te vni kreye atifisyelman pou se yon lang fasil, li se pi fasil fè pale ke lang natirel. 

Pli ke 1000 moun ka use interlingua, epi moun ki pale interlingua afiwme ke million moun comprende lo (ka li text epi askote yon moun ki pale nan interlingua) san beswan a fè pale li primeman. 

Gen 2 lot lang atifisyel nan mond la avek ultwa 1000 moun ki pale yo - esperanto epi ido. Yo 2 te vni kreye pre interlingua. Alicun moun pense ke esperanto epi ido ta se pi fasil a fè pale pou ke lang sa-a pa gen exceptiones (parol ki infringe regula yo), sed lot moun pense ke interlingua ta se pi fasil pou ke Moun yo ki te fè lang la te eligi tout parol yo nan modo ke ta se fasil a comprender pou moun ki konnen angle, franse, panyòl, potuge, o italian, sed gen lang kom oksitan epi romanian, tout lang ki vini latin, lang la use nan Ròm devan lontan. 

Epi, moun yo ki pale Interlingua afiwme ke lang yo represente yon nouvo latin, sèlman pi sempl epi modernise. 

Lingua natural e musical de parolas international e un grammatica minimal. Comprensibile facilemente per personas intelligente. Le medio de communication adequate pro le solution del confusion de Babylon. 

Nostre Patre, qui es in le celos, que tu nomine sia sanctificate; que tu regno veni; que tu voluntate sia facite super le terra como etiam in le celo. 

Da nos hodie nostre pan quotidian, e pardona a nos nostre debitas como nos pardona a nostre debitores, e non duce nos in tentation, sed libera nos del mal. 

Interlingua gen tamben .




#Article 376: Bakteri vajenosis (367 words)


Bakteri vajenosis (BV) se yon enfeksyon vajen ki komen and fanm ki fanm ki na laj ke yo ka fè pitit. BV pa yon maladi transmèt seksyèl. Yo pa kò dekouvri  kose BV komplètman  men yo konin ke li toujou kòmanse avèk yon bakteri k’ap  devlope de yon nèmal bakteri ki nan vajen.  Nòmalman vajen geyen  bon bakteri, e mwens  movel bakteri. BV ka devlope geyen yon chanjman nan environman vajen  a ki ka koze ogmantasyon de move bakteri. Anpil fanm geyen BV san yo pa wè okin sentòm.  Lòt faktè, ki ka ògmante chans pou BV, enkli klima cho, move sante, move ijyèn , itilizasyon the yon esterilè (IUD) pou pa fè pitit, douch woutinn vajen. Risk pou BV ògmante avèk  diabèt, menopòz, plizyè sèks patnè oubyen yon sistèm iminè fèb. BV kapab ògmante risk pou enfektè avèk  VIH si ou pran kontak. 

Mwatye fanm avèk  BV nòmalman pa geyen okinn sentòm.  Anpil fanm geyen yon ekoulam ki gen sant pwason nan boubounn yo. Ekoulman sa kapab lejè oubyen anpil e koulè li k’ap blansh oubyen gris pal. E ou kapab remake sant sa apre sèks ou ben avèk règ. Anpil fanm gen doulè, gratèl,  ti boule anndan bouboun.

Sentòm nan fanm enkli: 

Enfeksyon BV transmèt pa sèks vajinal, nan dèyè, oswa sèks sousad. 

Si enfeksyon an rete san trete ka lakòz pou: 

Doktè oubyen enfimyè praktisyonè  pra’l  fè yon egzamen  fisikal  ak egzamen pelvis w  pou. Yo pr’al egzamine yon ti  echantiyon  de ekoulman w anba yon mikwoskòp. Yo pr’al fè yon tès plataz (culture test) pu  yo ka detèmine ke Gonore ak Klamidya pa kòz ekoulman a.

Antibyotik ke yo itilize pou trète BV se Flagyl ke ou pran pa bouch oubyen avèk krèm vajen. Sepandan ke ke trètman en jeral fèt avek siksè 15 %  de fanm yo  gen sentòm yo ankò nan lespas de yon mwa. Lè ou geyen sentòm yo anko yon dezyèm  kous de antibyotik  trètman nesesè.  Geyen lòt okazyon, bakteri yo ka antre nan matris oubyen nan tib e ka koze anpil pwoblèm. Trètman de bakteri vajenosis diminye risk. Trètman  trè enpotan pou fanm ansent paske BV ka lakòz akoushman avan tèm ou byen avòtman envolontè.

Tretman dwe enkli: 




#Article 377: Lingua franca (153 words)


Lingua franca se lang la adopte pou yon konesans komin ant gwoup varye. Acceptasyon la ka fèt pou se a mutue akor o a questyon politik, pa egzanp. 

Nan Ewòp pandan yon pate antikite la, se te adopte kòm lingua franca grek la epi latin la. 

Jiskaske cete punto tamben alman la, pòtigè la, hindi la o mandarin la te gen o ankora gen karateristik sa a. 

Nan ambiente kiltirèl, ekonomik epi teknolojik mond moderne atual la se konsidere que lingua franca la o lang entènasyonal se angle la. 

Lingua franca (laten lingua franca) se te rele originalman lang german la (nan alman teutsch) pale nan tempore la Carol Mane; depost se te rele assi latin la. 

Pandan Mwayenaj la, lingua franca te se non la yon lang womàn que te se yon idyòm miks laten vilge, franse, italyen, panyòl, avèk poko arab la epi tik la. Gade : Lingua Franca Levante la. 




#Article 378: Grip pòsin (1040 words)


Grip pòsin se yon enfeksyon respiratwa ke viris grip la pwovoke epi li pwopaje nan kochon
regilyèman. Yo rapòte nan peyi Meksik gen moun ki tonbe malad grav e ki mouri poutèt yo trape
grip pòsin nan; sepandan ka kikonfime resaman nan peyi Etazini se dè ka ki pa twò grav. 

Sentòm grip pòsin yo sanble yo manifeste menm jan ak sentòm abityèl moun konn genyen lè
yap pran grip e sentòm sa yo se lafyèv, tous, malgòj, kò fè mal, letèji (moun nan santi kò l kraze
ak dòmi nan je l), maltèt, frison ak fatig. Gen moun ki fè konnen grip pòsin lan ba yo dyare ak
vomisman.

Viris grip pòsin lan kapab transmèt dirèkteman ant kochon ak moun. Transmisyon de moun a
moun posib tou, e sanble se sa kap fèt la avèk epidemi sila a. Li pwopaje sitou lè moun touse
epi lè yo etènye. Moun ka trape enfeksyon an lè yo manyen yon bagay ki gen viris grip la sou li
epi apresa yo manyen bouch yo oswa nen yo.

Nenpòt ki moun ki gen kontak ak yon moun ki enfekte gen risk pou l pran grip pòsin. Li transmèt
de yon moun a yon lòt moun menm jan viris grip la konn transmèt nan sezon grip: atravè ti
patikil toupiti ki pwopaje nan lè nou respire a lè moun ki enfekte a touse oswa lè li etènye.

Men pibon bagay pou fè pou evite pran oswa pwopaje grip pòsin:

pwodui abaz alkòl ki fèt pou lave men; pwodui sa yo efikas tou.

Pwoteksyon sa yo se menm pwoteksyon moun pran lè se sezon grip e lè moun gen plizyè lòt
enfeksyon respiratwa.

Men pibon bagay pou fè pou evite pran oswa pwopaje grip pòsin:

pwodui abaz alkòl ki fèt pou lave men; pwodui sa yo efikas tou.

Pwoteksyon sa yo se menm pwoteksyon moun pran lè se sezon grip e lè moun gen plizyè lòt
enfeksyon respiratwa.

Nenpòt kimoun ki gen lafyèv, kap touse oswa ki gen malgòj fèt pou l rete lakay li san l pa ale
travay ni lekòl pandan omwen 7 jou, epi l pa dwe tounen travay ni tounen lekòl pazavan youn
oswa de(2) jou apre sentòm yo fin ale nèt. Lave men w regilyèman. E kòm toujou, kouvri bouch
ak nen w lè wap touse oswa lè wap etènye. Ou pa bezwen ale lopital si maladi a pa pa fò sou
ou, sepandan nenpòt ki moun ki gen sentòm grav tankou si moun nan difisil pou l respire, moun
sa a fèt pou l ale pran swen ak tretman medikal touswit.

Menm si w ta konnen ou gen grip pòsin, sa pap afekte tretman wap resevwa a, sepandan si yo
fè tès pou yon seri de moun ki afekte, sa kapab pèmèt otorite yo swiv pwopagasyon maladi a.
Pou yo dyagnostike grip pòsin, gen de(2) seri tès yo dwe fè nan laboratwa. Depatman Lasante
ak Ijyèn Mantal rekòmande moun fè tès sèlman lè yo resanti sentòm ki grav oswa lè gen yon
gwoup moun ki tonbe malad ansanm. Se sèlman yon prelèvman nazal (nan nen) yo bezwen
pou yo ka fè tès laboratwa a.

Pou lemoman, nanpwen vaksen kont grip pòsin. Vaksen moun pran nan sezon grip la pa
pwoteje moun kont grip pòsin. Se poutèt sa li trè zenpòtan pou moun pran anpil prekosyon,
tankou kouvri bouch yo lè yap touse ak lave men yo.

Medikaman antiviral tankou Tamiflu (oseltavimir) ak Relenza (zanamivir) ka soulaje sentòm grip
pòsin yo, e medikaman sa yo patikilyèman enpòtan pou moun ki malad grav yo oswa moun ki
gen risk pou yo devlope konplikasyon akòz grip la. Pami moun ki nòmalman gen plis chans pou
yo devlope konplikasyon se timoun piti, granmoun aje, ak moun ki soufri maladi kwonik. Pasyan
ki gen grip yo e ki fè pati de kategori ki gen risk sa yo fèt pou yo ale pran tretman medikal. Li
bon tou pou moun ki nan menm kay ak mounki gen nan kategori sa yo, pou yo ale pran
tretman defason pou yo pa kite enfeksyon an antre sou yo.

Byenke ka grip pòsin yo anrejistre jiskaprezan yo pa pi grav, moun ki enfekte yo ta dwe okouran
de kèlke maladi grav grip pòsin lan ka bay. Si w ta vin malad epi w santi youn nan siy avètisman
sila yo, ale pran tretman medikal dijans.
Men kèk siy avètisman timoun prezante ki montre yo bezwen al pran tretman medikal dijans:

Men kèk sentòm granmoun prezante ki montre yo bezwen swen medikal dijans:

Si sentòm yo grav, moun nan fèt pou l ale kay doktè. Si moun ki afekte a te gen kontak ki pre
avèk yon moun ke yo panse oswa ke yo konfime ki gen grip pòsin, doktè a oswa moun kap ba l
swen medikal la ka pwopoze pou moun nan fè tès pou grip pòsin.

Swiv menm prekosyon ou konn swiv pou evite grip moun abitye pran nan sezon grip:

piga bo l, piga itilize menm sèvyèt, menm linèt oswa piga itilize menm bwòsadan avèk moun
ki malad la.

kontak sere avèk moun ki malad la.

achte yo nan nenpòt ki famasi oswa nenpòt ki kenkayri. Si wap itilize yon mask an twal ke w
ka itilize ankò, ou fèt pou w lave l ak savon lesiv nòmal epi seche l nan machin ki seche
avèk lè cho.

ak savon. Ou pa bezwen separe vesèl pasyan ki gen grip la itilize.

savon. Pagen nesesite pou w separe lesiv moun ki malad la.

Wi. Pou w ka anpeche transmisyon maladi a, tout sifas ki gen nan kay la, tankou manch pòt, pòt
frijidè, telefòn ak sifas ki gen nan twalèt yo fèt pou yo lave avèk savon oswa savon lesiv; rense
yo ak dlo, dezenfekte yo epi rense yo ankò. Dezenfektan yo se pwodui ki « anrejistre antanke
dezenfektan » sou etikèt la. Si w pagen dezenfektan, fè yon solisyon abaz klowòks; annik ajoute

tout sifas yo epi apre rense sifas yo ak dlo. Jete solisyon abaz klowòks ke w itilize a epi fè yon lòt melanj solisyon ak dlo pwòp lè wap rekòmanse ak netwayaj la. Itilize sèvyèt ki gen solisyon dezenfektan pou w siye aparèy elektwonik ke moun manyen souvan (telefòn, òdinatè, rimot
kontwòl).




#Article 379: Èpès senpleks (159 words)


VÈS (Viris Èpès Senpleks) se yon enfeksyon koze pa tip 1 (VÈS-1) ak tip 2 (VÈS-2) pli komen nan ilsè jenital. Jeneralman, enfeksyon èpès jenital koze pa VÈS-2. Li se yon maladi ki transmèt li pa rapò seksyèl

Nan enfeksyon primè epi ki retounen tout tan, la pli
pa de moun asentomatik (san sentòm) oswa montre
siy piti oswa sentòm. Si ou gen sentòm, premye
plè yo parèt nan lespas de 2 semèn apre ke viris la
te transmèt.

anfle)

Enfeksyon viris Èpès Senpleks yo transmèt pa:

sousad (VÈS-2)

y ap akouche pa vajen

Si enfeksyon HSV an rete san trete ka lakòz pou:

an VIH
Si enfeksyon VÈS lan rete san trete, pandan
gwosèka lakòz pou:

Pa genyen tretman pou èpès, men medikaman
antiviral fè blesi yo ale pli vit. Tretman dwe enkli
medikaman ke yon doktè preskri. Souvan yo itilize,
Asiklovir, Famisiklovir, Valasiklovir avan epi pu lòt
epizòd yo tou pou kòm terapi pou redwi yo.

sentòm




#Article 380: Tranblemanntè (240 words)


Yo rele tranblemanntè oswa goudougoudou oswa seyism yon fenomèn fizik ki rive lè latè pran tranble. Tranblemanntè se vibrasyon ki pwodui lè wòch yo sou yon fay.

Gen echèl entènasyonal ki ap mezire fòs yon tranblemanntè. Yonn nan echèl sa yo rele echèl valè MMS.

Yon tranblemanntè se yon sekous ki pi oubyen mwens vyolan atè ki ka gen kat (4) orijin :

Nan pratik, tranblemanntè yo klase nan kat (4) kategori dapre fenomèn yo ki te pwodui yo :

Seyis tèktonik yo pi frekan ak pi devastatè. Yon gwo pati nan tranblemanntè tektonik yo fèt nan limit plak yo, kote yon glisman rive ant de (2) anviwònman wòch yo.

Yon lòt pati pran plas sou yon plan frajilite ki deja egziste oswa ki fèk fòme. Glisman sa a, ki chita sou youn oswa plis fay, se bloke pandan peryòd entè-sismik (ant seyis) nan deplasman sismik de (2) blòk ki te separe pa zòn nan nan kraze potansyèl (fay la se alò inaktif), ak enèji akimile nan defòmasyon elastik nan wòch. Enèji sa a ak glisman toudenkou lage pandan tranblemanntè.

Seyis ki gen orijin vòlkanik dekoule akimilasyon magma nan chanm magmatik yon vòlkan. Sismograf anrejistre alò anpil mikwo-seyis (tremò) akò kraze nan wòch konprime ou nan degazaj magma. Ogmantasyon gradyèl ipokantre yo (lye a monte nan magma a) se yon endikasyon ke vòlkan an se nan faz revèy e ke yon eripsyon iminan.

Glasye ak kouvèti glas gen kèk elastisite.




#Article 381: Aikido (160 words)


Se yon aikido  oryante-defans masyal atis, yon baz filozofik pwofon antre defansè ki ap dirije mouvman nan ak enèji nan atak la a advèsè li limenm. Pratike Li se pa fi san gason ak depann de yo wotè, pwa ak eta. E konsidere kòm sèl masyal difisil ki nan pi Trainer atistik yo ane pratike nesesè anvan kapab reyèlman defann l paske teknik yo pat reflechi lòt atistik masyal. 

Aikido la rejete okenn tradisyonèl jan konpetisyon an. Afirm fòmasyon pou lespri a, kadav Lespri fin acheve amoni. Se konsiste leson an demontre obsève ak teknik goup pwofesè ekzekite yon dwe - avèk youn oswa plis manb - eseye repete mouvman, Kidonk amelyor sa teknik ak akonplisman plis konpreyansyon an aikido. nan mobilite, pozisyon, kowòdinasyon ak presizyon yo aplike enpòtan teknik ak elèv aprann pèfòme nan fleksib epi adaptasyon.

Se soti Japonè yo rele ai-ki-do literalman ansanm-fòs-santye siyifikasyon omnipratisyen yo nan atizay a itilize bezwen fòs kont antagonis lan antagonis menm.




#Article 382: Lekòl (258 words)


Lekòl se kote yo bay moun edikasyon.  Se yon enstitisyon ki la pou ede pèp gen konesans profite. Nan lekòl, youn oswa plis pwofesè ede elèv aprann: yo rele sa  aprantisaj. Jounen jodi, pifò peyi egzije ke tout timoun ale lekòl pou kantite ane, konsa yo kapab aprann kèk bagay k ap itil yo, fanmi yo, peyi yo epi aprann sa y ap gen bezwen pita nan lavi tankou lekti, ekri epi kèk matematik ak lòt bagay. 

Gen moun ki al lekòl e ki aprann plis bagay pase yon lòt, e ki aprann plis bagay lontan ke sa travay egzije paske yo fè kèk antrènman anplis. 

Premyèman, yon pwofesè ka anseye tout matyè, men pita, pwofesè yo espesyalize yo sèlman pou anseye youn oubyen kèk matyè.

Yon lekòl tou kapab anseye matyè ki menm yo. Tankou nan A (Arts), ladan l ou ka jwenn mizik, teyat ak A moun kap wè, elatriye. Nan lèt ou ka jwenn matyè tankou jewografi ak listwa oswa lang etranje. 

Lekòl genyen espesyal tou. Konsa yon chofè kamyon ki vle jwenn yon pi bon travay pita kapab al nan lekòl pou li espesyalize li.

Gen kèk lekòl ki separe oubyen ki aksepte pran Ti gason oubyen ti fi, men pa toulède.  

Anpil kote nan mond la, lekòl ede timoun avèk bagay: 

Nan syans pedagoji ak ansèyman (timoun), gen anpil apwòch ansèyman. Menm jan, kèk lekòl sèvi ak apwòch diferan.

 nan Monreyal se yon gwo lekòl jeni kanadyen. Li se yon maton nan dòmèn sa, li resevwa plis pase yon santèn elèv etranje chak ane.




#Article 383: Jenou (106 words)


Jenou se pati nan kò ki nan mitan janm epi ki koube. Jenou an konekte kuis la ak janm nan e li gen de (2) atikilasyon : youn ant femoral la ak tibya a, e yon lòt ant femoral e wotil la. Se jwenti pi gwo nan kò imen an, e li vreman konplike. Jenou an se yon jwenti ki ka pèmèt fleksyon ak ekstansyon, e li ka pèmèt yon ti wotasyon nan bò goch la ak bò dwat la. Piske nan imen yo jenou an sipòte prèske tout pwa kò a, li ka devlope anpil pwoblèm akos de yon aksidan grav ou artwoz de zo.




#Article 384: Mouvman rastafari (407 words)


Rastafari se yon mouvman monoteis, Abrahamic,relijye ki leve nan yon kilti kretyen nan Jamayik nan lane 1930 yo. Aderan li yo, ki adore Haile Selassie an Etyopi, ansyen anperè a Etyopi (1930-1936 ak 1941-1974), avan kòm Dezyèm peyi, yo konnen kòm Rastafarians, oswa rasta. mouvman an ap pale pafwa tankou Rastafarianism, men sa se konsidere kòm tèm pejoratif ak atak pa gen rasta, grip ki te make ak yon teori. 

Rastafari òganize se pa yon relijyon, se yon ideoloji ak yon mouvman. Anpil moun di ke se pa yon relijyon a tout moun, men yon fason pou la vi. Pifò rasta pa seksyon reklamasyon oswa nenpòt group, epi konsa yonn ankouraje lòt ak konfyans nou jwenn enspirasyon nan tèt yo, byenke gen kèk fòtman idantifye ak youn nan otèl la nan rastafari - twa pi enpòtan nan sa yo te Nyahbinghi an, ashanti a Bobo ak Tribi Douz peyi Izrayèl la. 

Rastafari la pran non yo nan ra Tafari, regnal tit-la anvan mwen nan Haile Selassie, konpoze de Amarik ra (literalman Head, yon ekivalan tit Etyopyen Duke), ak pre-regnal Haile Selassie nan non Bondye, Tafari. Rastafari distenge yo jeneralman pou Reklamasyon nan doktrin sa Haile Selassie mwen, ansyen an, ak dènye, Etyopi anperè a, se yon lòt kretyen senkan nan Bondye a, rele Jah. [5] Haile Selassie yo wè m oswa kòm Jah Jah rastafari, ki se dezyèm nan Jezi Kris la ap vini sou tè a la. 

Rasta ki di Jezikri te nwa, ak blan ke sosyete Kretyen (oswa ale lavil Babilòn) gen souvan dekri li kòm blan nan lòd pou syèk oprime verite a gen pouvwa ak tout moun sou latè. 

rastafari konprann mouvman an tèm tankou itilize nan espirityèl nan Cannabis [6] [7] rejè a ak sosyete a lwès la (yo rele lavil Babilòn, nan referans plis nan lavil Babilòn lan metaforik Krisyanis pase istorik vil nan eta-mezopotamyen). Li anons Afrik (tou Zion) tankou Kote li fèt an premye a limanite, e divès anbwase sosyal ak politik aspirasyon Afrocentric [6] [8] tankou sosyopolitik ki wè ak ansèyman nan journalist Jamayiken, òganizatè, nwa ak nasyonalis Marcus Garvey (tou souvan konsidere kòm yon pwofèt). 

Rastafari gen konsyans nan mouvman an jodi a anpil gaye toupatou nan lemonn, lajman nan enterè pa pwodui rege, mizik ki miyò, ki nan chantè jamayiken / konpozitè Bob Marley. Nan lane 1997, te genyen anviwon yon milyon mondyal rastafari fidèl. [9] senk sou dis pousan Jamaicans idantifye tèt yo kòm rastafari.




#Article 385: Soria provens (276 words)


Pwovens Soria se yon pwovens nan peyi Espay, sant se nan pati lès kominote otonòm de Kastile ak Leon.

Lis pwovens La Rioja, pitit provens ki sitiye nan peyi Zaragoza, pitit pwovens Guadalajara, pitit pwovens Segovia, pitit pwovens Burgos. Li nan zòn se 10.287 km2.

Soria se pa lwen a omwen ranpli, ak yon dansite de 9.2 abitan yo/km2 pwovens. Youn nan moun fanmi Inyon Ewopeyen an. Popilasyon de pwovens lan se 94.856 abitan yo. (2009), ki % 41.3 viv nan kapital la, pitit Soria.

Pwovens lan, ki gen plis pase 500 sant de lane, ede nan 183 pwovens, ki apeprè mwatye se pèp mwens ke 100 abitan yo, sèlman trèz (13) gen plis pase 1,000 abitan yo ak sèlman Almazán, pitit El Burgo de Osma-Ciudad de Osma, pitit Soria kapital depase 5,000 abitan yo.

Altitid mwayèn 1025 mèt a, mòn yo se de nò pwovens klima kondisyon. Lès ak sid, genyen rejyon yo se pou yo Ebro du, gremesi aflyan rivyè Jalón. Pifò nan pwovens la se fotèy Duero del Cuenca a. 

Gen plizyè rejyon. Latè de Ágreda, ak kapital li nan Ágreda, lès alantou Espay ak présidé pa a Moncayo, a platon Soriana, peyi de céréales ak Bètrav sik nan Valley a Duero, sou fontyè a ak a provens ki sitye nan peyi Burgos, piti Pinares eta, kote yo se natifnatal pics de Urbión, a la Douro ak a mythique Black Lagin ki te sèvi kòm enspirasyon pou Antonio Machado pou li powèm teren de Alvar Gonzalez, Highland, Nòdès, pòv ak anyan men ak resous siyifikatif icnita sivivan, ak comtés de sid Soria, sereyal ak kantite mouton, zòn sa fwontyè pwovens Segovia ak Guadalajara.




#Article 386: Istwa a lang franse (453 words)


A te Fransè yo s'yon lang romans pale nan Fwans, ki li origine, osi byen tankou nan Bèljik, nan Kanada, piti Luxembourg, nan Swis ak nan 51 lan lòt peyi yo, premyèman on sèl kote Afrika, li fè pwèske pati a Fwansè kolonyal pisan ansyen osi byen ke a demokratik Kongo, Beljik Kongo ansyen.

D'evolisyon d'a Vulgar Laten pou a bas latin ak a roman pandan pwemye Milenè d'epòk kretyen la, Fwansè a vin legal ak administratif lang ak lòd Villers-Cotterêts nan 1539. Si yon lang long refòm pwomosyone ak akademik pou régulariser te swiv l'ak réintroduire Laten vocables. Fwansè klasik Fwansè modern vin de  de la , piti [machin nan lang de Europe. Ak a Kolonizasyon Que Fwansè se nan Amerik pou a , piti [Afrika nan pou a , ki te fè yon lang mond. Sepandan Fwansè a pèdi nan enfliyanse politik pandan la , pou avantage li konkiran Anglè de.

Fwansè se lang Romance dènye a de latin paske plizyè lang nou a pou li fonetik evolisyon. Nan plas premye a gaulois. pale tankou oak, kabwèt, mouton, tòn oubyen krèm glase te gen de survivances. Dezyèm lan te founi te lang peyi a Franks, Anglè a se lang Germanic laj néo-latines. twò, ble.,grey,mawon., blond, mache,. ti gason. ak Fwans yo pati de sa héritage. Sa Gaul ak Gallic dériver, ni gen interféré ak Almay la walh- devni (etranje, Gallo-Romen) * wahl, tankou salha  * sahla  willow, osi Almay. Ensuite, lang lòt gen a pou li devlòpman lexical [Italyen, Anglè, olandè, Arabi (pase a Italyen ak Espanyòl pou plis pati), grèk granmoun, occitan, ets.]. Sepandan lang Fwansè prete anpil pale se latin, ki kontinye ap fè a pi gwo collaborateurs de nouvo pawòl ak tèm Anglè a tou kapab orijin Laten ou Fwansè.

Tèm lang d'oïl nan kèk ka ka synonyme ak de franse.

Lang franse a gen mak sa a pou devlopman li t'en gwoup sivivan, piti [intellectuelle travay la tankou a Pléiade, ou enstitisyon yo tankou a Fwansè akademi. Sa s'yon lang sa yo rele académique. Sepandan, utilisation pwoteje dwa li ak anpil malaxèrent sa lang vivan, nan pwemye ran a de ki piti [Molière. nou te pale de lang de Molière.

Devan pwopagasyon de neologism sivivan enpòte d'etranje lang, anpil nan yo piti [Anglè, gouvènman Fransè a efò pou pran mezi pou pwoteje dijèn de lang yo. Modifié adopte ansanm, a , li soti yon dekrè  72-9 relatives pou enrichissement de Fwansè, founi pou kreyasyon de terminologie depatmantal commissions pou enrichissement d'a vokabilè Fwansè.

Nan Quebec, a biwo québécois de la Lang franse ki rèsponsab pou réglementation itilize lan lang franse se protégé pa a Bill 101 de Quebec. Biwo a ofwi sou grand dictionnaire terminologique entènèt de 




#Article 387: Lwa (dwa) (105 words)


Nan dwa, lwa (nan laten lex, legis, ki vle di lwa) se yon règ jiridik.
Yo defini nosyon lwa nan relasyon ak kontra ak trete (ki soti nan yon negosyasyon ant egal (nan dwa)) men tou nan relasyon ak nan lòt sous dwa : tradisyon (koutim), jirispridans, lwa fondamantal (konstitisyon, « gran chat », elt.), ak règleman ak lòt zak ekri nan pouvwa egzekitif.
Lwa a se travay pouvwa lejislatif, souvan yon palman ki reprezante pèp la. Nan peyi ki te kenbe fòm demokrasi dirèk, tout sitwayen yo kapab vote lwa a. Lalwa, nan pi gwo sans li, se yon nòm jiridik, kèlkeswa nati li.




#Article 388: Ze (172 words)


Sou yon plan jeneral, Ze se yon pwodui oval yon femèl zwazo oswa reptil ponn, se yon mwayen pou yo ka peple (repwodui). Nòmalman, yon mal pa oblije kouvri yon femèl zwazo pou li ponn. Yon femèl zwazo ka toujou ponn san mal, men ze sa yon pap janm rive kale pou bay lòt ti zwazo, lè sa ze sa se yon selil aployid, sa ki vle di ze a pa fegonde. Nan ka kote yon mal te kouvri femèl zwazo a, ze a fegonde, lè sa ze a se yon selil diployid. Li kouvri jeneralman ak yon kokiy ki fòme ak kalkè. Andan ze a ou jwenn de pati: jòn ze a ki rele vitelis, epi blan ze a ki rele albimin.

Pa rapò ak ansanm nitriman ki genyen nan ze fè se yon bagay moun renmen manje. Yo konn manje l pou kont li (swa bouyi oswa fri) oubyen yon itilize kòm engredyan nan kèk pla. Ze moun plis rankontre nan kizin se ze zwazo, pi espesyalman ze poul.  .




#Article 389: Ti jan (199 words)


Ti jan se non yon lwa gason ki konnen itilize kò bòkò pou kominike avèk pitit fèy li yo. 

Lwa tijan se yon lwa Ginen, ras petwo li renmen dife, tafya, sigarèt ak florida.
anpil Wougan sevi ak li paske li we lwen, li se yon gede, le'l monte yon moun li mande poud nan figi'l ak koton nan chak tou nen'l; li asiste papa Ghede (nimbo).
li renmen abiye an nwa, yon rad nwa long pou'l santi li wa ak yon chapo nwa epi yon mouchwa mov; li se yonn nan mari Ezili Danto yo lot la se Simbi Makaya. 
Jou Tijan se lendi, mèkredi ak samdi.

men chante ki chante lè wap rele'l aprè la priyè:

tijan nape (oubyen mape) rele tijan....
Neg'k sekle, koupe, bale wouze map mande kijan ou ye...
kouman ou ye la, kouman ou ye?....
kijan ou ye lwa mwen kijan ou ye la
si yon kou tonbe la, pa kite'l mache....

le tijan fin fe yon travay, ke'l kontan men ki chante li renmen;
se mwen menm tijan, jenjan boliso, kape gaye pwa a
kon lavalas tonbe, adje!
map vole dife
map vole dife (bis)
kon lavalas pase, adje!
map vole dife




#Article 390: Astroloji (148 words)


Astwoloji se pa syans vre. Se soti nan yon tradisyon spirityel ki kwe ke posizyon obje seles yo gen yon efe deteminis ou infliyensyel sou mantalite, kapasite, karakte ou lavni yon moun.

Sitou, dat nesans yon moun gen tandans relye nan etid astwolojik ak konstelasyon. Le yon moun di ke ou se yon balans, ou swa yon kaprikon, moun sa ap fe alizyon ak konsep ki devlope nan system astwolojik la. Kwake astwoloji soti nan yon tradisyon sipestisyez, li bay nesans ak syens ke nou rekonet jodi'a kom astronomi.

Menm yon nonm tankou Ticho Braye ak Kepler te angaje nan etid astrolojik. Tankou, nonm tankou Ticho Brahe ki kolekte yon paket data sou pozisyon obje seles yo ke Kepler te itilize pou vin ak teori deskriptif obital la, te konn bay sevis li nan plizye kou royal eropeyenn nan yon atanta pou prevwa lavni dinastik wa ak renn.




#Article 391: Pronon (139 words)


Pronon se yon mo moun itilize pou ranplase non yon moun lè yo ap pale ou byen lè yo ap ekri pou evite repete menm non an plizyè fwa.  Mo moun mete devan lòt mo pou fè konprann ki moun ki ap aji.  Men ki pwonon ki genyen nan lang Kreyòl la:  Mwen, pou moun ki ap pale a; Ou, pou moun yon moun a pale avèk li e pou plizyè moun lè moun ki ap pale a pa nan gwoup la; Li, pou moun yon moun ap pale de li; Nou, pou plizyè moun lè moun ki ap pale andedan gwoup li ap pale de li a; Yo, pou plizyè moun lè ni moun ki ap pale a ni moun li ap pale avèk li a pa nan gwoup li ap pale de li a. 

Istwa mo sa




#Article 392: Politik (non) (177 words)


Politik se « desizyon moun ki gen pouvwa vil la nan men yo anndan sosyete a, ki ap egzèse li daprè sa konstitisyon an mande pou moun ki gen tip pouvwa yo eli li oswa nome li lan paske tout pouvwa yo pa gen menm dwa». Pou sa, politik se tout sa moun ki gen pouvwa yo pran kòm desizyon yo ; se rezolisyon ki ap chache rezoud pwoblèm yon peyi, yon site, yon òganizasion, elt. 

Syans politik se etid ki egzamine kijan moun pran pouvwa, ak jan yo chwazi pou yo itilize konfyans sitwayen yon peyi mete nan men yo ; kijan yo aplike pouvwa sa. Daprè yon konstitisyon tout pèp la dakò. Politik rekouvri ide pou yo viv ansanm anndan yon sosyete devlope kote sosyolengwistik devlope tou.

Mo politik soti nan lang laten an (politicus) e tou li soti nan lang grèk la (politikos), ki gen pou rasin πολις (pwononse polis), ki vle di site/vil. Nan yon sèl mo: se pwojè ki pou rann lavi nan vil la pi fasil e agreyab ki se politik.




#Article 393: Politik (adjektif) (3100 words)


Politik se aksyon militan k ap milite pou souvrènte peyi kote l' fèt la. Ki bezwen chanje eskanp figi peyi l' fè respekte dwa tout ayisyen kelkeswa kote yo ye nan mondlan.

Pou Pèp Ayisyen An Ak Pou Tout Lòt Aktè Politik Ayisyen Yo Pou Nou Ka 
Soti Nan Kriz Jounen Jodi A Ak Bonjan Solisyon Ki Ka Dire
Pou Toutan Pou Leta a ak Pou Nasyon an

(1è janvye 1804-1è janvye 2011)

Kèk Konsiderasyon Ak Obsèvasyon Patriyotik 
Fondalnatal Pou Ayisyen Nan Jenerasyon Jounen Jodi a

Quelques Considérations et Observations Patriotiques Essentielles

Jean Gérard Pierre Ak Joseph Luc Rémy Joseph Luc Rémy

Pou Pèp Ayisyen An Ak Pou Tout Lòt Aktè Politik Ayisyen Yo 
Pou Nou Ka Soti Nan Kriz Jounen Jodi A 
Ak Bonjan Solisyon Ki Ka Dire Pou Toutan Pou Letaa ak Pou Nasyon an 
Yon Kontribisyon Pwofesè Jean Gérard Pierre Ak Joseph Luc Rémy

Nan Efò Refleksyon Pèp Nasyonal la ak Lòt Aktè Politik Ayisyen Ki Konsyan ak Konsekan Yo

Ki Devan sou sèn nan nan pyès dramatik saa kote sa kap jwe laa se avni Leta a, peyi a, patri a, Tè saa vanyan Zansèt nou yo ki rele Toussaint, Dessalines, Clervaux, Christophe, Pétion, Capois elatrye te mouri kite pou nou.

Tè saa ki, pandan dèzane e dèzane, te jwenn bonjan defans nan lit entelektyèl, diplomatik, ekonomik, militè e lòt anpil vanyan patriyòt ayisyen ke moun pa janm bliye te mennen pou Libète  nou, ak pou souverènte nou, sa vle di pou nou te sa mèt tèt nou e pou peyi saa te ka rele nou chèmèt chèmètrès nan zafè politik ak nan ekonomi.

Gen ladan yo ki te batay avèk plim nan men yo, oswa nan zafè politik ak nan diplomasi, tankou: Thomas Madiou, B. Ardouin, Louis Joseph Janvier, Edmond Paul, Anténor Firmin, Jacques Nicolas Léger, Hannibal Price,  Emile Saint-Lot, Jacques Stephen Alexis, Jean-Price Mars elatrye.

Gen ladan yo ki te devlope koperasyon ak lòt peyi, swa solidarite rejyonal ak entenasyonal, tankou: Dessalines, Christophe, Pétion, Geffrard…

Gen ladan yo ki te fè rezistans militè, tankou: Dessalines, Christophe,Pétion, Soulouque, Péralte, Batraville… 

Gen ladan yo se bonjan enfrastrikti yo te tabli, dèt nasyonal peyi a yo te peye, eskanp figi ekonomi peyi a yo te leve ak efò nasyon an li menm menm, tankou:  Christophe, Salomon, Hyppolite, Théodore, Estimé…

Tè saa ki tonbe bab pou bab anba twa lokipasyon nan men peyi letranje. Okipasyon sa a yo bay ototal preske 35 lane, sèlman nan ti bout tan twazyèm jenerasyon endepandans la ki soti nan 1915 pou rive jodi a nan ane 2011.

Tè saa ke nou menm patryòt jounen jodi a nou gen obligasyon remete kanpe sou pye li. E gen de (2) jan pou nou fè sa: premyèman se nan retounen nan testaman, nan kontra ak nan modèl bèl lide ak bèl aksyon ki te baz lendepandans la ; dezyèmman, se nan rive antre mas pèp la tout bon vre nan lavi politik ak sosyal peyi a, e se nan rive tou fè pèp la benefisye bonjan avantaj nan ekonomi peyi a ki toujou rete anba men yon viek ti ponyen moun ki ap jwi tou avantaj yo pou yo sèl.

Kèk Konsiderasyon ak obsèvasyon patriyotik Fondalnatal 
Pou Ayisyen Nan Jenerasyon Jounen Jodi a

An nou sipoze chak ayisyen ki te fèt nan peyi saa rive viv pou pi piti (50) senkant  an. Sa fè (4) kat jenerasyon fanm ak gason ki pase nan peyi pandan 200 dènyè lane saa yo, soti depi Lendepandans. E lè nou ajoute jenerasyon sila yo ki tap premye trase chemen saa ak revolisyonè yo ki kite Ayiti ban nou kòm eritaj, sa fè (5) senk  jenerasyon. E sa voye nou retounen ekzakteman nan moso istwa saa ki tap dewoule lè yo te asasinen François Mackandal (1758), lè Toussaint Louverture te fèt (1743) ak lè Jean Jacques Dessalines te fèt (1758). Si nou pataje 250 lane saa yo dapre gran tandans jan listwa nou devlope li, nou ka klase 250 lane sa yo an twa peryòd oswa “(3) twa jenerasyon Lendepandans”:

Jenerasyon 1743-1860 la, oswa “premyè Jenerasyon Lendepandans ” la, ki te fòje anpil bèl ak gwo rèv pou peyi a, ki te fòje libète ak egalite pou tout moun, e ki te fòje tou yon Leta souvren, sa vle di ki mèt tèt li; 

Jenrasyon 1860-1915 la, oswa “dezyèm Jenerasyon Lendepandans ” la, ki te pèmèt yon bon gwoup ayisyen jwenn bonjajn ledikasyon, ki te kreye richès ak mete enfrastrikti tankou bilding solid, pon, sitadèl, fòtrès, mache piblik, telefòn, bank, elatrye. Sou jenerasyon saa te gen anpil aktivite politik ak anpil bèl batay pou rive sove lendepandans peyi a devan gwo peyi letranje ki pa janm renmen nou e ki toujou vle domine nou. Lit sa yo dezyèm jenerasyon an tap mennen an te echwe an 1915 kote Ameriken te rive mete bon jan grif ak dominasyon li sou nou pou (19 an) diznevan; 

Jenerasyon 1915-2011, oswa “twazyèm Jenerasyon Lendepandans” la, ki se jenerasyon pitit dirèk dirèk lokipasyon klè oswa anba chal peyi etranje sou peyi Dayiti. E tout lokipasyon sa yo rive fèt paske moun nan jenerasyon saa pat rive e yo pa rive jouk jounen jodia pran men yo pou yo rekonekte yo ak lideyal ki te fè 1804 te ka vin yon reyalite ; e lideyal sa yo se : “Libète”, “Egalite”,“Fratènite”, “Linyon fè Lafòs”.
Obsèvasyon saa ki korèk, ki enpòtan e ki soti anba plim pwofesè Jean Gérard Pierre (oswa Asné) merite tout atansyon nou, pou plizyè rezon : tou tabò, li pèmèt nou remake ke, lè nap konsidere bagay yo nan sans listwa, nou pa twò lwen nan tan an de Zansèt nou yo ki te ban nou peyi a. Yon sitwayen ayisyen ki gen (100 an) santan jodia, sa vle di ki te fèt an 1910, te ka gen kòm papal yon moun ki te fèt ant 1865 e 1870 e kòm granpapal yon moun ki te fè sou Prezidan Boyer ant 1825 e 1830. Anplis de sa, klasman ki fèt kote 250 lane a bay twa jenerasyon lendepandans yo mete anba je nou byen klè sa ki te fèt anvan tan pa nou, sa paran nou te fè ak sa nou fè nou menm ; klasman saa se yon kout klakson tou ki ap avèti nou sou vrè danje kap ronje peyi jodia e ki envite nou fè devwa ak pran reskonsabilite nou.

Premye obligasyon kòm sitwayen ak patriyòt, se pou nou kenbe e se pou nou toujou ap nouri nan tèt nou chak e nan tèt nou tout souvni ak lide klè saa ke 1804 se yon eritaj sakre li ye pou nou tout. Eritaj saa Zansèt yo met nan men nou pou nou veye a, li tou wowòt, li tout jèn. Lè nou byen gade, Endepandans Dayiti se te ayè. Ansiut, byen saa nou rive genyen nan men nou an se rezilta sakrifis generasyon sa yo ki vini youn apre lòt, ki rive pase youn bay lòt, tankou nan yon kous relè, flanbo sa a tou limen e ak tout flanm li. Nou pa ka pran kouri devan reskonsabilite nou ki mande nou pou nou fè tankou premye Zansèt yo e pou nou fè pi byen pase sila nan granparan nou yo ki te echwe yo menm…

Dezyèm obligasyon nou, se pou nou aprann tèt nou e se pou nou pa janm bliye ke gran kesyon politik ki konsènen pèp la, jesyon eritaj ki pou nou tout la, òganizasyon sosyete a oswa Leta a, nou fèt pou nou poze yo e regle yo, san nou pa separe yo, nan yon sans ki wè bagay yo nan tan nou ye jodia ak nan tan demen ki byen lwen ; sa vle di se pou nou fè sa nan yon lojik ki chèche bay satisfaksyon tou siut a revandikasyon e bezwen Nasyon an e ki an mèm tan anvizaje tou konsekans  posib kondiut nou ak desizyon nou ka genyen sou jenerasyon demen yo. Pafwa yo reflechi sou pwoblèm yo pou yon tan ki plis pase mil lane. Lè Zansèt nou yo te konn ap pale te sajès saa ke nou dwe genyen nan kondiut nou lè nap okipe zafè peyi a, yo te konn mande nou poun “jere Leta a an bon pè de famiy.” Moun ki pa ka poze pwoblèm Nasyon an an bon pè de famiy pa dwe pran jesyon Nasyon nan men ; yo pa gen diyite pou yo fè sa; moun sa yo se ireskonsab yo ye, se destriktè Lèta ak tout Nasyon an yo ye. Li enpòtan pou nou siyalè paekzanp ke grann piusans ewopeyèn yo te mete (600 an) sis san zan pou yo ale alawonyay, dekouvri, fè antre soti nan zòn ki bò kòt kontinan an, mete baz militè ak komès nan zòn saa yo, kaptire yon bann afriken pou al fè yo fè esklav an Ewòp, pran anpil richès pou yo pote an Ewòp anvan Ewopeyen yo te rive kolonize tout kontinan Afriken an (14èm syèk-19èm syèk); fòk nou raple tou ke Pòtigè yo ak espanyòl yo te gen bèl avans ki plis pase (100 an) santan sou lòt peyi ewopeyen yo nan operasyon kolonize e eksplwate Lamerik; men reta saa pat anpeche lòt gwo piusans naval yo tankou Laoland, Lafrans ak Langletè pou yo lanse yo nan kous la e pou yo te rive bay tèt yo tout gwo avantaj ki te tonbe anba men yo.

Twazyèm obligasyon nou, se pou nou chak e se pou nou tout monte lagad pou defans eritaj nasyonal saa, Leta Endepandan ak lib saa nou te resevwa nan men Zansèt yo premye janvye 1804. E pou nou monte gad saa nan yon jan ki mache e pou nou kenbe libète nou, kenbe endepandans nou pou tou tan, bay pèp la bonjan pwosperite, gen (7) sèt bagay fondalnatal pou nou sonje anvan tout bagay.

Premyè bagay pou nou konnen an.- Gwo eksplwa oswa gran ak bèl aksyon Pèp ayisyen te fè nan 18èm ak 19èm syèk la kreye nan istwa inivèsèl yon chwichwi chwichwi laèn kote silaa yo ki ta renmen ke se sistèm eksklavajis ak rasis anvan an ki toujou la ap chache toutan pou yo pran revanch yo sou nou. Sa tèlman nan san chak grenn e nan san yo tout patizan ansyen sistèm lan, pafwa yap chache kraze nou san yo pa menm konsyan de sa.

Dezyèm bagay pou nou konnen an.- Le pli souvan, danje pou yon peyi soti nan mitan lanmè oswa kay lòt peyi vwazen ; e danje sa a yo toujou la. E peyi etranje ap toujou tante pou mete la pat sou nou e pou yo kontwole nou akoz bèl ak bon pozisyon kote peyi a plase nan mitan lanmè a ant Oseyan Atlantik ak Oseyan Pasifik ; akoz, paekzanp, zòn lanmè nan Mòl Sen Nikola ki se youn nan pi bon zòn sou planèt Tè a pou lame, pou fòs militè kontwole pou yo sa gen plis chans genyen nenpòt batay kap fèt sou lanmè nan zòn Karayib la e ant Oseyan Atlantik ak Oseyan Pasifik; yap bezwen domine Ayiti tou akoz nou gen tout kalite richès, akoz ke richès sa yo anpil e akoz ke yo gen anpil valè. Anpil nan richès sa yo, Beaubrun Ardouin te deja site yo nan liv jewografi li a: lò, lajan, kiuv, fè, antimwān, mab, pòfi, albat, liyit oswa chabon natirèl, jasp, agat, flent, grès, granit, karyè talk oswa silikat mayezyòm, ajil, fosil, kristal, iridyòm, petwòl, rès bato ki anba lanmè ak anpil richès ladan yo, boul metal ki anba lanmè a, san nou pa bliye ja lajan ak vye rès trezò ke yo te kache anba tè nan peyi a depi nan tan endyan ak nan tan koloni.

Twazyèm bagay pou nou gade byen vivan nan lespri nou.- Ekzistans Leta ak tout Nasyon ayisyen an menase trè seryezman. 207 ane nou genyen yo, yo menm sèl pa sifi pou yo garanti endepandans nou kòm Pèp lib. Dayè, anpil lòt Leta-Nasyon konn disparèt deja, separe, rache ti moso pa timoso lè plizyè lòt peyi etranje vwazen oswa ki konn soti byen lwen atake yo, envayi yo, pran pòz yo vin mete lòd ak lapè pou yo, alòske se  pwòp zafè peyi sa yo yap regle. Malè sa yo konn rive tou pou Leta-Nasyon yo akoz ying hang ak chirepit initil e enpridan ti gwoup adwat, ti gwoup agoch, akoz enprevwayans ak neglijans dirijan yo, e akoz mepri ak mank swen moun nan peyi silaa yo pou eritaj Zansèt yo te kite pou yo.

Katryèm bagay fondalnatal pou nou konnen.- Pèp ayisyen an, sitou peyizānri an ki se matris li, se sèl pèp nan lemonn ki sibi e repouse nan yon tan ki si kout (1791-2010), tou anbago, tout boykòt, tout atak vyolan, masif sa yo, tout gè mondyal saa yo, kote dènyè gwo tribilasyon an se sa pèp saa, nan vil yo ak nan kanpay yo, sanzabri, san fòmasyon nan zafè lekòl, san sèvis lekòl, san travay, san asirans, san swen medikal, san tè, san defans e san anyen, pèp saa ap mennen jodia. E lap mennen batay saa jodia san yon lidèship, nan mitan tout katastwòf sa yo ki soti nan lanati oswa ke lèzòm pwovoke e anba tout kalite eksplwatasyon- kont kolera yo pote soti nan peyi etranje, kont eleksyon trike, kont gouvènman yo te aranje oswa yo pral aranje sou dol, e kont pwogram destriksyon anviwonman peyi a, sa vle di destriksyon plant, tèt bèt ak tout resous min e lòt nou gen nan peyi a.

Senkyèm bagay pou nou konnen.- Mèm avèk tout lò ak tout gwo e gran politisyan ak ekonomis ki gen sou latè, Kominote Entènasyonal la pap ka garanti  libète, endepandans ak pwosperite Ayiti, si pa gen yon Lidèship nasyonal ki parèt pou oryente ak dirije tout sa kap fèt nan peyi a oswa pou peyi a.

Sizyèm bagay pou nou konnen.- Nan sityasyon saa kote gen gwo batay anba anba kap fèt ant peyi etranje yo pou yo domine Ayiti e kote gen gwo enterè ideyolojik, jeyopolitik, strajik ak ekonomik kap defann sou teren an, Lidèship nasyonal la pap ka afime tèt li ; li pap ka oryente peyi a pou li vin vrèman granmoun tèt li ni rive fè pwogrè reyèl, si li pa solidman konekte, nan pawòl e nan aksyon li, avèk mas popilè nou yo, kap viv nan kanpay oswa nan vil yo.

Setyèm bagay pou nou konnen. Pou nou ka rive defann tout bon vre libète ak endepandans Pèp Nasyonal la kote la fè pwogrè nan politik, ekonomi ak nan tout sosyete a, fòk nou chita pwojè nou yo sou (2) de aks, (2) de pilye estratejik fondalnatal saa yo ki soti depi nan nesans nou kòm Eta:

Testaman ak kontra endepandans nasyonal la ke nou pa janm dwe dispanse nou de li ; testaman saa ak kontra saa se ansanm bèl lide, bèl prensip ak bèl aksyon Zansèt nou yo ki te fonde Peyi a (espesyalman Toussaint Louverture, Jean Jacques Dessalines, Henry Christophe ak Alexandre Pétion) kite pou nou kòm yon modèl e kòm yon seri angajman ke nou dwe respekte. Preske tout konstitisyon peyi a reprann modèl ak angajman saa yo e gen (7) sèt pwen ki konsakre yo nan Konstitisyon 29 mas 1987 la ke Pèp ayisyen an te apwouve  masivman nan referandòm dat saa e se poutèt sa pèp la renmen konstitisyon saa anpil anpil e li toujou kanpe dyanm, batay pou li, pou li fè dirijan yo respekte li e aplike li, espesyalman pou  (2) rezon silaa yo: 

a)    Pou li menm Pèp la ka afime dwa li antan ke Pèp souvren, sa vle di ki gran moun nan peyil; 

b)   Pou liberasyon peyi a pa rapò ak sa yo rele « repiblik Pòtoprens” e pa rapò a dominasyon peyi etranje sou peyi Dayiti.
Ideyal jistis sosyal Dessalines nan, sa vle di entegrasyon tout bon vre e tou siut mas popilè yo, pou nou pale klè an nou di mas peyizān yo, nan  Leta Dayiti, nan Nasyon an, nan sosyete a.

a)    Kote nap kreye oswa tabli enfrastrikti, sèvis lokal ak kolektivite lokal ak teritoryal yo pou yo genyen otonomi administratif ak finansyè yo ki bay tout bon vre sa yo rele dekonsantrasyon peyi a; 

b)   Kote gwoup sosyal kap domine e dirije yo e ki gen richès yo nan men yo dwe aksepte jwèt demokratik ki fèt avèk desans e ki chache pou entegre tout bon vre mas ayisyèn yo nan lavi politik, ekonomik ak sosyal peyi a. Gwoup sosyal sa yo gen tou pou obligasyon moral e patriyotik pou yo pèmèt jwèt demokratik la jwe san koken, san barikad, nan aplike tout bon vre Konstitisyon 1987 la. Konsa pòt va louvri pou mas pèp la poul patisipe e jwenn bonjan benefis tou nan politik, edikasyon, sante ; e, konsa tou, li va jwenn sekirite ak diyitel.
Konklisyon.- Nan dezyèm deseni 21èm syèk la ak tout twazyèm milenè a, fòk nou fikse je nou ak tout atansyon nou sou ideyal, liy kondiut ak bèl aksyon Zansèt nou yo; e fòk se yo menm nou pran, avèk anpil respè ak kouraj, kòm ekzanp ak bousòl nou pou nou defann endepandans Nasyon an, poteboure nan devlopman sosyal ak ekonomik ki chita sou peyi a e sou enterè pèp nasyonal la e pou nou ka pran vrèman vre reskonsabilite nou antanke eritye e jeran Patrimwān nasyonal la, pandanke nap veye pou fè aplike ak respekte konstitisyon 1987 la ak lwa Repiblik la. Retounen nan modèl Zansèt yo se saa ki liy ak direksyon ki dwe dirije tout moun jodia, sa vle di : pèp ayisyen an, tout aktè politik yo. E nou tout ki kwè ankò ke nou se patriyòt nou pa dwe janm ekate nou de liy ak direksyon saa. Tout moun dwe siuv liy saa, direksyon sa a: se li menm tout moun, tout aktè politik ki devan sèn nan dwe bay priyorite. E sa dwe fèt konsa mèm si ta gen nan yo kap fè kèk aranjman pòtoprensantris (sa vle di ki wè enterè Pòtoprens sèlman), kap fèt nan koulis, jan sa toujou kont fèt yo e ki pa janm sèvi nasyon an ; e sa dwe fèt konsa tou mèm si se yon bonjan Revolisyon nan lapè ki fèt, revolisyon kote gen yon bonjan lidèship ki patriyòt, ki deside, ki konpetan, ki eklere, ki rive pran chè e ki  monte sou sèn politik la pou Pèp Nasyonal la e avèk Pèp Nasyonal la kap soufri a pou li mennen dyalog sa a ak aksyon saa yo ke peyi a bezwen anpil la e ki dwe sensè, san demagoji, chita sou konviksyon, ki fè moun kwè nan yo, ki dirèk e ki dwe bay bon jan rezilta.

Profesè Jean Gérard Pierre ak Joseph Luc Rémy 

(Tan rès la)




#Article 394: Sen (relijyon) (186 words)


Sen, Moun ki te sakrifye tout lavi yo ap sèvi moun sou tè a e legliz katolik bay yo glwa, kèk tan apre lanmò yo.  Yon moun ki pa fè pyès peche.  Yon bagay ki pa gen pyès pati nan kò li ki gate.  ~ Domeng, Ansyen non tout il kote peyi Ayiti avèk Dominikani an ye a.  Lè peyi Espay te vini pran pati lès il la, li te bay pati sa yon non espanyòl (Santo Domingo) e Ayiti pote yon non fransè paske peyi Frans te kontinye kolonize li pou jis rive nan ane 1803 yo.  ~ Espri, Yonn nan twa pati Bondye yo sou kote papa a avèk piti.  Yon espri ki monte moun nan kèk legliz e fidèl legliz sa yo kwè se lespri Bondye ki monte moun sa yo.  Yon espri ki sen, ki soti nan Bondye.  ~ Mak, Yon vil nan Depatman Latibonit la kote Wout Nasyonal Nimewo En an pase pou ale nan nò peyi Ayiti.  Saint Marc.  Non yon pwofètè.  ~ Michèl, Yon vil nan Depatman Latibonit la ki tou pre Gonayiv.  Non yon pwofèt.  

Istwa mo sa




#Article 395: Anatomi (216 words)


Anatomi se syans pou etidye kò.  

Anatomi (. Soti nan latitid Anatomi, epi li nan gr Ἀνατομία;. 1 ἀνατέμνειν ki sòti nan 'koupe atravè' vèb la, 2 konpoze ἀνά, Ana anfòm 3 ak τέμνειν, koupe temnein) 4 se yon syans ki etid estrikti a nan k ap viv bagay sa yo, sa vle di, fòm, relief, kote, dispozisyon ak relasyon a chak nan ògàn yo ki konpoze yo.
Tèm nan refere a tou de estrikti a li menm nan òganis vivan, jan branch la genyen nan byoloji pou ki etidye estrikti yo, ki nan ka a nan anatomi imen vin youn nan apèl yo syans debaz oswa préclinique nan medikaman.
Pandan ke anatomi a baze sitou sou pran egzamen an deskriptif nan òganis vivan, konpreyansyon sa a achitekti enplike nan yon sèl kounye a appariement ak fonksyon a, se konsa ke li fonn nan okazyon yo fizyoloji (nan sa yo rele fonksyonèl anatomi ) ak se yon pati nan yon gwoup syans debaz ki rele syans kounyè (Devlopman Byoloji, istolojik ak antwopoloji), ki moun ki ranpli nan zòn yo nan ekspètiz ak yon dinamik e pragmatik.
Se Savan an te ki kiltive sa a syans rele anatomist (byenke Diksyonè a nan Akademi an Royal nan lang panyòl la tou aksepte tèm nan anatomik)

Istwa mo sa




#Article 396: Wii (137 words)


The Wii (ウィー?, pronounced /ˈwiː/, like the pronoun we) is a home video game console released by Nintendo. As a seventh-generation console, the Wii primarily competes with Microsoft's Xbox 360 and Sony's PlayStation 3. Nintendo states that its console targets a broader demographic than that of the two others.[6] As of February 2010, the Wii leads the generation over the PlayStation 3 and Xbox 360 in worldwide sales,[7] and in December 2009 broke the record for best-selling console in a single month in the United States.[8]

A distinguishing feature of the console is its wireless controller, the Wii Remote, which can be used as a handheld pointing device and detects movement in three dimensions. Another distinctive feature of the console is WiiConnect24, which enables it to receive messages and updates over the Internet while in standby mode.[9]




#Article 397: Nené Manfugás (115 words)


Nené Manfugás te yon mizisyen ayisyen ki se nan fen 19yèm syèk. Li kredite ak entwodwi ritm du “son” a nan seksyon riral a nan vil Santiago de Kiba yo. Li te vin popilè kòm youn nan premye entèprèt yo nan Tres Kiben.

Avantirye ak jan de moun ensousyan, Manfugás vin popilè nan zòn riral yo lwen Baracoa ki lès zile a nan Kiba. Li chante ak sèn yon enstriman rusto twa-kord double ak yon bwat rele Tres. 
Nan kanaval 1892 nan Santiago de Kiba, ki jan yo entèprete pou enpresyone moun nan vil la e se yon eleman kle nan difize a jan mizik sa karakterize pa tèlman lwen otaj li nan zòn riral.

 




#Article 398: Biogaz (708 words)


Biogaz se yon melanj gaz konbistib ki ka itilize kòm enèji pou bay elektrisite, fè manje ak chofe dlo. Gaz sa a  se rezilta fèmantasyon anewobik (san oksijèn) de éscrement biyologik kouwè poupou animal (bèf, cheval, cochon), poupou ak pipi moun, rès manjé kouwé po bannan ak po mayi. Biogaz sé yon mélanj de gaz combustible ki fèt ak metàn (CH4), gaz karbonik, vapè dlo, idwojèn sulfure (H2S), monoxide de carbone (CO) ak azote (N2). Pifò nan gaz sa se methane, li genyen enivon 60% ou plis.

Biogaz fèt nan yon bagay ki rele digestè de biogaz. Yon digestè dé biogaz se yon chamb ou bien on tank enfemé koté matiè fécal ak fàtra ka rété san lair.  lè éscrement sa yo enfermé emsanm ak dlò nan yon chanm oubyen tank san lair, micròbe commensé digéré yo.  Pendan ké lap digéré, li bay 3 bagay : yon gaz ki rele biogaz, labou ansanm ak yon matye likid.

       

digestè biogaz la fèt en 3 pati.  premye pati a rele pip entre a se la yo lage matiè a.  se la you lage twalèt ak escrement.  Deziem pati a se li ki tank la,  li amba te.  matie a ansanm ak dlo alé andedan li pou digere pou environ 60 jou.  gin yon couveti ak yon pipe anwo li pou kite gaz la soti. Twazyèm pati a se yon lòt tank pou kolekte labou a lè li fin digeré.  
 

Biogaz sa ka itilize mim jan yo itilize tout lot gaz natirèl.  alò ké  melanges lòt pwodui yo, labou a ansam ak liquid la utilzé kòm fètilizan organik pou fè manje ak jaden grandi.

Pifò gran peyi itilize yon fòm de petrol comme enèji pou fe manje, couri machine oubyen nempòt sa yo bezwen fè. Peyi ki pa developè yo itilize bagay kouwè chabon pou fè manje. Alò ke se gaz la ki mwen chè epi tou ki pi fasil pou fè. Kounye a yon ban nation kap develope kouwe La Chin, End, avèk peyi nan Afrik comence utilize digeste de biogaz pou ede yo nan devlopman peyi yo. Daprè papye ekolojik Chinwa pibliye nan 2002, poupou bèt come bèf, poul ak lòt escrement biologik fe yon ban fatra. Min bagay sa yo si yo utilize yo bien, yo kabab vini resous presyez pou yon peyi si li byen utilize. sinon, si yo kite yo ate pou entre nan rivye yo, yo vin tounin bagay ki bay maladi. se pou sa gouvènman Chinwa a we ke digeste biogaz la se bon bagay. 

La Chin se yon peyi ki kòmanse itilize biogaz depi tout o debit. Depi nan la fin du 19yèm syèk, te gintan ginyin digestè de biogaz nan pati sid Chine. Yon mesyè ki rele Luo Guorui inventé é konstwi yon sistèm de biogaz.  En 1920, li fonde yon sosyete d'écléraj biogas pou alé nan provens yo pou fè yo. Nan lane 1932, sosyete l la alé nan yon provens ki rele Shanghaï, epi yo commence fè yo tout olon rivyè ya et nan sud payi a. Nan 1935 yo pibliye yon livrè sou biogaz, tan pou yo pibliye yon trosième en 1980, gouvènman Chinwa a vin konsidere bogaz comme yon mwayen efikas pou itilize resous natirèl nan provens li yo parce ké biogaz non sèlman bay enèji, men  tou li bay protection pou l'environneman ak li améliorée l'hygienn nan péyi a; epi li ede modènize agrikilti yo.

Nan lane 1996, payi chinwa bay 504.3 milyon ton de ble. Te si telman gin manje na payi a, li te dificil pou yo te vann tout. Yon vil ki rele Nanyang nan provens Henan te bay 6.7 milyon ha de ble. epitou vil la bay 1.5 milyon tonnes yon lot calite ble. Te telman gin ble ke yon faktori alkòl komanse prend ble a pou fè alkòl pou machin mache. 

yon lot vil Chinwa ki rele Meili nan kote Shaoxing, nan provens Zhejiang se yon kote ki gen anpil kochon, poul ak kana.  Chak ane te kon gin anpil fatra a cause animal sa yo.  En 2001, yo depense 1.2 million Yuan pou fe digeste pou traite escremen bet yo.  Sa ba yo asse de gaz pou bay 300 kay enèji plis 7 200 tonnes fèlizasyon pou jaden yo chak ane.




#Article 399: Jesyon pwojè (862 words)


Jesyon pwojè a se yon apwòch ki vize a òganize fen-a-fen dewoulman la nan yon pwojè, ki se sijè a nan yon kontra. Kontra sa a ka entèn nan konpayi an nan ka a nan yon devlopman lye nan inovasyon, oswa komèsyal sou baz espesifikasyon.

Daprè nivo a risk pataje, se kontra a komèsyal chwazi ant plizyè kalite ak adapte pa negosyasyon kontraktyèl. Pou egzanp : kontra fòfètè, kontra a daprè avansman, kontra a ranbousman kou (cost reimbursement) ki ka gen ladan yon bonis pou penalite yo ak swen (overhead).

Li se tout operasyonèl la ak taktik yo ki fè yon pwojè reyisi nan yon triyang ki reprezante ekilib la kalite-kou-delè. Jesyon pwojè sipoze pilotaj estratejik la nan pwojè a.

Lè jesyon pwojè enplike nan yon ansanm pwojè ki kontribye nan menm objektif la, li refere yo kòm jesyon pwogram, pwogram pwojè, direksyon pwojè oswa jesyon dosye pwojè selon endistri a ak gwosè nan pwojè a konsène. 

Jesyon pwojè a konsiste de

Jesyon pwojè konsiste de :

Kontrèman ak operasyon, ki se pwosesis repetitif, pa nati yon pwojè se yo dwe inovatè ak inik.

Nan pratik, se pwojè a vize nan direksyon pou objektif la fen, li dwe adaptab a chanjman souvan, men metrize ak planifye. Se konsa, nenpòt ki chanjman yo dwe rete planifye. An patikilye, pwojè a dwe rete dinamik ak kontinyèlman balanse kontrent teknik, kou ak tan..

Jesyon Pwojè a se yon aksyon pou yon ti tan ki gen yon kòmansman ak yon fen, ki mobilize resous idantifye (moun, materyèl, ekipman, matyè premyè, enfòmasyon ak finansye) pandan realizasyon li yo, ki gen yon kou ak yon bidjè ak yon bilan endepandan de sa yo ki an konpayi an.

Rezilta yo espere nan pwojè a yo rele founiti oswa livrab.

Yon pwojè, lè li ase konplèks epi ki gen anje enpòtan, konsiste de yon ansanm aksyon ki vize yon rezilta defini, ak mezirab. Pwojè a limite nan tan ak toujou gen ladan yon nosyon nouvote ak chanjman.

Nou ka distenge :

Yon pwojè kapab tou konpoze de yon operasyon konplèks  rasyonalizasyon entèn, pou egzanp fonksyonman an nan de (2) konpayi aprè fizyon yo, oswa menm de (2) eta yo kòm apre reyinifikasyon alman.

Pwojè a se yon objektif ekstraòdinè (nan sans literal mo a) ki konbine senk (5) aspè :

oswa :  SMARTE (espesifik, mezirab, reyalizab, reyalis (Respè pou Resous), tanporèl, Etik)

Anplis de objektif ki endike anwo a, pwojè a pral kouvri bezwen tout diferan branch nan yon òganizasyon jiridik, maketing, enfòmatik, teknik, fòmasyon pèsonèl, òganizasyon, lojistik, kominikasyon, elatriye.

Pwojè a kapab tou yon pati nan yon ansanm pi konplike, souvan yo rele yon pwogram. Yon pwogram se yon regwoupman ki gen rapò ak oswa pwojè ki gen jesyon kowòdone pou jwenn avantaj, benefis ak metriz swivi, ki pa ta posib trete pwojè endividyèlman.

Jesyon Pwogram yo itilize kowòdone, anime, rekonsilye, ak fè swivi pou ke pwojè ki yo gwoupe ansanm ka kenbe kontribisyon estratejik yo.

Gen kèk estanda nan jesyon pwojè. Egzanp yo gen ladan PMBOK (kòpis konesans nan jesyon pwojè), PRINCE2 (Projèk IN Anviwònman Kontwole), ICB (International project management association Competence Baseline), ak estanda entènasyonal la ISO 21500.

Dènye etid idantifye 4P yo ki dekri yo 4 tout kilti ekip pwojè yo : 

Yon pwojè dwe yon repons pou satisfè objektif espesifik ak mezirab. Pou fè sa, premye etap la se defini espesifikasyon yo oswa karakeristik teknik ki nesesè pou siksè nan pwojè a.

Yon pwojè dwe yon repons pou satisfè objektif espesifik ak mezirab. Pou fè sa, premye etap la se defini espesifikasyon yo oswa karakeristik teknik ki nesesè pou siksè nan pwojè a. 
Nan yon dezyèm etap, pwojè sa a ka dekonpoze nan lo oswa nan soupwojè oswa chantye, yo nan lòd yo jwenn souzansanm ki gen konpleksite pi metrizab epi ki gen rapò avèk karakteristik sa yo nan pwodui a yo dwe reyalize nan pwojè a. Dekonpoze yon pwojè nan souzansanm metrizab se esansyèl nan jesyon pwojè a ak bon fen li yo ak siksè. Dekonpoze yon pwojè a tou fè li pi fasil pou planifye. Pwojè a anjeneral jere pa yon direktè pwojè oswa koòdonatè pwojè oswa yon chèf pwojè. Manadjè pwojè sa a rapòte nan yon komite pilotaj.

Konsènan aspè psiko-sosyal nan jere yon ekip pwojè, Maders  fè distenksyon senk (5) faz siksesif :

Anplis, yon sizyèm faz, ki rele yon revizyon aprè pwojè, rekòmande tou , patikilyèman konsènan pwojè konsepsyon pwodui yo.

Apwòch la pa etap (jalon gade jalònman) se yon zak nan jesyon, ki pèmèt pwojè a yo dwe byen estriktire sou tan, ak anpil garanti pou chèf pwojè : se pwogrè li yo pi bon kontwole sou yon baz regilyè. Li se plan revizyon yo ak verifikasyon ki òganize mezi pwogrè a ak bon jan kalite a.
Jalon yo fè li posib pou fè aksyon pwojè a ak komèt pou pwochen faz sèlman si tout bagay mache byen. Desizyon yo te pran pandan egzamen chanjman faz sa a se eleman ki estab sou ki ka rès la nan pwojè a ap bati. Jalonman mwens konsène ak kontni an nan chak faz pase ak evalyasyon an nan rezilta li yo, kote se kliyan an (oswa mèt ouvraj) mennen nan deside.




#Article 400: Taihō Kōki (130 words)


Taihō Kōki (fèt 29 me 1940 Kōki naya) se Yokozuna la 48e nan espò Japonè a nan batay sumo. Li se jeneralman ki konsidere kòm wrèstle sumo gran peryòd nan pòs-la gè. Epi li mouri 19 janvye 2013.

Li moute yon yokozuna an 1961 a laj de 21 an, pi jenn an janm nan moman an, e li te genyen yon dosye 32 konpetisyon ant 1960 ak 1971. dominasyon sa li te tankou li te genyen konpetisyon nan sis sou yon liy de okazyon separe. Li se sèlman nan wrèstle genyen omwen youn nan chanpyona chak ane gwo divizyon nan karyè l, [2] e karyè li te genyen nan pi gwo pousantaj de nenpòt wrèstle nan epòk modèn la. Apre li te pran retrèt li nan tèt antrenè Taihō estab.




#Article 401: Chiyonofuji Mitsugu (186 words)


Chiyonofuji Mitsugu, fèt 1e jen 1955, lè Mitsugu Akimoto (, Akimoto Mitsugu?) Nan Hokkaidō, Japon, se yon ansyen chanpyon wrèstle sumo ak yokozuna la 58e de espò an. Antrenè Li se kounye a nan tèt Kokonoe estab.

Chiyonofuji te youn nan pi gran yokozuna dènye fwa a, genyen 31 chanpyona konpetisyon, dezyèm sèlman Taihō. Li patikilyèman remakab pou perenite li nan ran tèt sumo a, ki te kenbe li pou yon peryòd de dis nan ane 1981 rive 1991. Li genyen plis konpetisyon nan trant li pase nenpòt lòt wrèstle retrete ak trant nan mitan-li, nan kontra yokozuna pi resan yo ki gen tandans pran retrèt alantou 30. Chiyonofuji nòt 1,045 Vanport pwofesyonèl pandan karyè li, ki ap toujou la tankou envenku 2009. [1] Dosye nan 807 gay li nan divizyon an tèt Makuuchi te fèt pou sou 19 lane, li depase jiska Kaiō an janvye 2010. [2]

Nan espò yon pwa ki se souvan konsidere kòm enpòtan, Chiyonofuji limyè a te byen anviwon 120 kg. Li nan konte teknik siperyè ak yon misk defèt advèsè. Li nan yokozuna leje Tochinoumi depi nan ane 1960 yo.




#Article 402: EDI (219 words)


  
 

Human Devlopman Endèks (HR) se yon mezi konparatif konprenan twa (dimansyon : richès, edikasyon ak lavi. Li se yon fason ofisyèl mezire byennèt nan yon popilasyon. Nan lane 1990, ekonomis Amartya Sen ak Mahbub UL Haq te devlope endèks la, epi yo te itilize li depi 1993 nan Pwogram Nasyonzini pou Devlopman nan rapò anyèl li. 

Chak ane, Nasyonzini  klase selon sa yo mezire. 

Nan edisyon an nan lane 2009, HDI an gen evalye 182 peyi, ak enklizyon nan  Andorra ak Liechtenstein pou premye fwa, epi retounen nan Afganistan, ki te kite endèks nan lane 1996. 

Nòvèj an toujou rete wo nan lis la, akonpaye ak Ostrali ak Iceland. Sierra Leone, Afganistan ak Nijè yo twa (a fèk pase yo epi yo pi mal endis devlopman imen. 

Pou kalkile HR nan yon lokalite, yo itilize aritmetik. 
 Depi 2007     

((Kolonèl-kase)) 
(| Class = wikitable style = text-align: sant 

((Kolonèl-fen)) 

Peyi pi byen plase == == 
lis ki anba a montre peyi yo pi byen nan ane ki plase nan chak endèks la. Kanada a te premye mete uit fwa, apre sa Nòvèj an, ak sèt fwa. Japon la te klase premye twa fwa ak Iceland de fwa. 

Chak rapò orijinal === === 
ane a lè yo te reprezante rapò a pibliye. Nan parantèz ane a te endèks la kalkile. 
(| 




#Article 403: Lolita Cuevas (163 words)


Lolita Cuevas (Mayagüez, Pòtoriko, 1910 † 1994) se te yon chantè ak aktris Pòto Riken. Li travay  kòm yon chanteur ki baze sou yon konpilasyon an chante ki soti nan Karayib la ak entèpretasyon yo nan kreyòl ayisyen yo konsidere kòm yon eleman kle nan istoryografi nan mizik Ayiti.

Lolita Cuevas te fèt nan Mayaguez an 1910. 1912 nan fanmi li te deplase an Ayiti, kote li te pase anfans li ak adolesans.

Nan 15, li te bay konsè premye li yo kòm yon chantè pwofesyonèl yo nan Pòtoprens. Li  fèt prezantasyon sou radyo ak fè yon toune nan Karayib la, Amerik Latin ak Etazini.

Ekri nan vèsyon franse ak Kreol nan “En mi viejo San Juan” (Nan San Juan ansyen mwen yo. Li te chante nan Pari nan ane sa yo 1944 ak 1949.

Nan 1953 anrejistre ak gitaris ak arrange Frantz Casseus album Haitian Folk Songs. Disk sa a gen ladan yon koleksyon istorik nan bèrseuz ak bon mereng a vivan.




#Article 404: Fernando Alonso (156 words)


Fernando Alonso Díaz, ki fèt 29 jiyè 1981), se yon panyòl Formula 1 Youn nan kous ak yon de-tan Mondyal Champion, ki aktyèlman kous pou Ferrari yo bò kote Felipe Massa. 

Nan 25 septanm 2005, li te genyen Championship tit Formula 1 World Chofè an a laj de 24 zan ak 58 jou, li separe dosye Emerson Fittipaldi a ke yo te Champion nan pi jèn Formula One World Chofè (se te dosye sa a imedyatman kase pa Lewis Hamilton). Apre repwan tit la ane sa a, Alonso tou te vin pi jenn doub Chanpyon la. An 2007, li te vin tounen dezyèm chofè a F1, apre yo fin Michael Schumacher, nòt omwen 100 pwen pou twa (3) sezon konsekitif. Surnommé El Nano, yon psedonim òdinè pou Fernando nan Astris, kote li te fèt, Alonso aji kòm yon Anbasadè itineran pou UNICEF e li te youn nan direktè ki nan Asosyasyon Grand Prix chofè yo nan.




#Article 405: Jimmie Johnson (118 words)


Jimmie Kenneth Johnson (fèt, 17 septanm 1975), surnommé devni selèb pa kanmarad chofè Mark Martin, se yon aksyon raser Ameriken machin nan El Cajon, Kalifòni. Johnson te kòmanse karyè li nan mashkar 1996 ak kounye a kondui Lowe a 48 an / Kobalt Zouti Chevrolet Impala ko-posede Rick Hendrick ak koekipye li Jeff Gordon opere pa Hendrick Motorized. Johnson se yon kat-tan mashkar sprint Cup Seri chanpyon, e an 2009 li te vin tounen chofè a sèlman pou pou genyen kat konsekitif sprint Cup seri chanpyona. Li se atlèt an 2009 nan ane a pa Press ki asosye, 2009 mashkar sprint Cup Seri chofè machin nan ane a, tankou yo te konsidere kòm Chofè 2000 nan dekad la.




#Article 406: Université d'État d'Haïti (2395 words)


Luniversité d'État d'Haïti (UEH) se yon enstitisyon piblik nan peyi Ayiti. Li sanble yon vingtaine pou Facultés ak Institute voués pou Enseignement ak pou rechèch la.

Contraire pou anpil lòt peyi kote Enseignement depase chape anba plizyè centenaires, wè plis pase yon millénaire, nan Repiblik Dominikèn pou incarnant egzanp ki pi pre nou avèk Inivèsite Autonome nan Santo-Domingo baze sou sa yo pou peryòd Panyòl an 1537, pou Inivèsite leta Ayiti an se kreye yon kote yo p#39;ap janm jwenn yo Traci palpables paske nan mitan, gade nan fen nan XIX ème tout tan.

Yo rapòte pou existence yon Royal akademik nan Peyi Wa ki gen Henri Christophe. Kreye an 1815 li konprann yon lekòl pou doktè, nan Chirurgie ak famasi pase yon Ecole nan Arts ak metye, epi yon lekòl Agrikilti. Sou Jean Jean-Pierre Boyer nan tant lan te mete sou plas yon akademik nasyonal an Ayiti te yon existence éphémère. Par la aprè, yo anrejistre nan dezyèm mwatye nan XIX ème kèk tan tentatives prive, tankou such pou ansyen Ecole de Droit ak lekòl Polytechnique an Ayiti.

Premye a mete piblik la an Enseignement depase se san doute pou Ecole de Droit, par Elie inaugurée DUBOIS nan mwa avril, 1860. Nan soti, lekòl sa a te nan yon localisée bâtiment pou location pou kounye Direksyon Jeneral nan Impôts, nan zòn nan Palais ki travay ak nan Palais National. Premye pwofesè a pou yo te mete nan fòm juristes France. Yo anplwaye pou pérenniser kilti franse legal nan peyi a, gen kote pou enracinement nan dwa ayisyen yo nan sistèm-Romano German Import pou Ewòp. Sa Ecole connut nan fermetures ak Ouverture successives pou divès rezon.

La kreye nan Facultés nan Syans sa-a devan Ecole nan Syans Appliquées.

Mete lòt, tou piti chèf nan istwa a Enseignement depase ayisyen se Facultés ak Syans ki wè jou an 1902, gen lamenm anba fòm sa a an prive Ecole dénommée Ecole nan Syans Appliquées. Se mete la, pou resevwa reconnaissance utilité an piblik an 1905. An 1906, moun Civil la, li te pase octroyée sa a ka gen dwa pou subventionné nan leta. Lekòl la te rattachée nan Direksyon Jeneral nan travay piblik nan chak contrat 1931, apre sa nan Depatman Edikasyon Nasyonal an 1941, dapre contrat tou. An 1945, lekòl ak Syans Appliquées te affiliée chak down présidentiel nan Facultés ak Syans pou kreye Inivèsite an Ayiti an 1944. Nan menm lanne a, pandan gen Arpentage ki te annexé pou Ecole an 1942, se pèdi lekòl Arpentage intégrée pou Ecole nan Syans Appliquées. An septanm 1947, lekòl ak Syans Appliquées se pèdi Ecole Polytechnique an Ayiti ki te absorbée la Facultés ak Syans pou pati de 1961.

Bonè nan XX ème, depi tout tan, apre yo kòmanse pou Occupation ameriken, nan velléités organize pou Enseignement depase an Ayiti te parèt ak adopsyon gen yon lwa sou Inivèsite an Ayiti pran 4 out 1920. Jouk-la, Université Lè sa a, te pran nan sans anpil ansyen tèm nan, se pou di-yo nan fason moun nan laj kote yo joined nivo primaire, segondè ak depase.

Yo mete an Enseignement depase anba a Occupation ameriken.

Tout Eta nan koze la, yo dwe fè pou Occupation ameriken laverite ak nan kreye premye academic mete nan peyi a kòm sou plan òganizasyon sa yo sou moun nan finansman yo. Pragmatisme yo, yo gen anplwaye yo pou mete nan plas Facultés pito teknik. Ki kote distinction sa yo dwe fè ressortir ant jenerasyon yo mete nan sa ki pral Université ayisyen. Se konsa, yo distinguera gen yon pati, yo mete academic pito pou kalite teknik pou pifò créés anvan ane 1940 yo pou exception nan Facultés nan Lwa, epi gen lòt resevwa, lòt moun yo ki mete yo wè jou apre 1940 . Lòt moun yo mete an Enseignement depase nan Inivèsite an Ayiti, an plis apre Inivèsite leta Ayiti ap créés ant ane 1940 ak ane 1980.

La pou Facultés Médecine ak famasi.

Yo natal yo joué central yon wòl nan devlopman pou Enseignement nan medsin an Ayiti. Nan effet, yo kontribye pou structure sa a ki te jusqu#39;en Ecole de 1926 a Médecine rattachée antérieurement pou Lopital St-François de Salle, epi ki te baze an 1861. Facultés la pou doktè pou chak famasi a te ba li de fwa 1926 ak 1938 gen yon appui finansye conséquent nan Fondasyon Rockefeller pou ekip nan materyèl epi pou octroi pou bourses pou doktè ayisyen yo bay nan Etazini. Jusqu#39;en 1950 te ladan rattachée nan seksyon an Art Dentaire transformée nan Ecole de Chirurgie dentaire natal yo nan 1927. La pou Facultés Médecine ak famasi te joué yon wòl enpòtan nan kèk aktivite politik, lè such nan Revolisyon 1946 pou yon peryòd ki te gen ébullition sou plan sosyal ak politik. Li te résulté la aprè yon démocratisation nan Facultés kote effectif te pase 20 pou 48 tan nan kote Daniel Fignolé ki te minis Edikasyon Nasyonal. 

Yo nan ane 1930-1940, te gen yon amorcée ap jwenn yon Enseignement depase yon sèten nivo ak yon acceptation tou pou fè moderne pou Inivèsite a ak lalwa nan décret-27 desanm 1944 se konsa yon tendance pou alignement sou ak University Européenne, including franse ak lane, kote yon recrutaient ansanm nouvo diplòm. 

La Facultés gen Agronomie ak Médecine Vétérinaire.

Gen lamenm, an 1924 pou Ecole Centrale Agrikilti an pou Thora nan vant nan sèvis teknik pou Agrikilti ak Travay Enseignement pèdi nan aprè a pou Ministè Agrikilti, Resous ak Teknoloji ak Devlopman Rural. Sa Ecole ki prepare ant lòt nan twa lane ki te chanje nan Agronomes dénomination an 1930 pou vin nan lekòl la pratique Agrikilti an, apre Ecole Nasyonal pou Agrikilti ki nan Seksyon 1943 Enseignement rural détachée se nan lekòl sa yo ki p#39;ap #39; adonne pi qu#39;à nan fòmasyon an sou fòm Agronomes 4 an pou Depi 1943. An 1963, se pou enstitisyon élevée nan Ranger ki gen Facultés Agronomie Tande qu#39;y annexée se yon lekòl mwayen Agrikilti an pou fòmasyon techniciens nan nivo mwayen. Facultés la ba li an 1967 gen yon pwojè appui institutionnel nan BID terminé patisipe nan 1976, li dwe yon ekip conséquent Laboratoire an. Menm la, Facultés désormais byen pwòp pwofesè l Lè sa a, qu#39;elle jusqu#39;alors mache sou baz yon Enseignement dispensé bénévolement yo fonctionnaires nan Depatman. Li pèdi nan décret nan 18 mas 1968 Facultés gen Agronomie ak Vétérinaire Médecine, te rattachée sou plan akademik nan Inivèsite leta Ayiti an epi pèmèt recruter désormais chak ane, nouvo elèv nan kote ki gen yon promotion tout kat an. An 1977 la, al wè Facultés doter yon lòt pwojè institutionnel a travè nan Coopération canadienne ak Egzekitif nan Inivèsite Laval ki pèmèt li gen nouvo acquérir Laboratoire, ki kòmanse nan yon kò constituer professoral pou plen tan ak fabriquer désormais nan engineers agronomes tèm nan senk ane fòmasyon. An 1994, nan Facultés joined definisyon University leta an Ayiti soti sou de tutelle nan Ministè Agrikilti a. Enfin, an 1996, pou autonomie nan Facultés vin effective ak dwa premye pòtay la sou chwa manm li yo Konsey Décanat. Lòt moun yo mete academic. Li mete yo nan s#39;agit:  lekòl Normale depase, baze an 1947 la pou fòmasyon pou pwofesè qualifiés pou nivo segondè nan; nan Facultés gen Ethnologie baze an 1961, li te Ajiste objektif li depi 20 janvye 1959; pou INAGHEI (1973), Enstiti Nasyonal pou jesyon ak Hautes Etudes Global, sa-a devan nan lekòl ak Hautes Etudes Global, kreye an 1973 pou fòm nan administrasyon eleksyon yo pou sektè piblik ak prive, pou pwogram k nan pwogram pou mete nan nivo oswa nan klas fòmasyon nan travay yo ak pou devlopman nan rechèch la nan administrasyon piblik, nan syans comptables la ak nan biznis administrasyon. nan Facultés nan lang Appliquée an 1978, ki te gen lamenm te kreye anba a pou non lang nan Sant Appliquée, ak konkou pou AUPELF, kounye AUF. Misyon li se te pou li bay moun konesans adaptées bay réalités fizik, sosyal, ak ekonomik nan peyi culturelles. L#39;IERAH l #39;Enstiti pou Etudes ak rechèch Africaine an Ayiti, inaugurée 7 mas 1980 la ak pou mandat pou rapprocher Afrik Ayiti ak nan diaspora Africaine., Réfléchir ki sou latè pou nwa ak promouvoir istwa ak pou anthropologie Africaine. Yo ap fèt nan Inivèsite an Ayiti. Yon down dat 31 out 1945 mak a bonè pou pwoche nan design pou University tankou entité gérant pou Enseignement depase. Décret-a lalwa ki te desanm 1944 abrogé yon lòt décret dat 16 desanm 1960 ki te gen pwoblèm anba François Duvalier pou Inivèsite leta Ayiti an, nan finalité a nan politik pou Kontwòl enstitisyon universitaire apre grève ak elèv nan menm ane. An 1983, pou Inivèsite leta Ayiti an, se enstitisyon ki endepandan proclamée la Constitution san qu#39;aucune lalwa n#39;ait janm précisé yo gen relasyon ant li ak tout lòt enstitisyon leta. D#39;ailleurs, menm òganizasyon ki nan lalwa 1989 nan Depatman pou Edikasyon Nasyonal la te restée vague sou content sa ki konfidansyèl, ki konsidere tèt Content University leta an Ayiti tankou yon ajans déconcentré. La Constitution pou ane 1987, nan aprè adoptée chavire nan la dictature nan Duvalier te reprezante yon etap enpòtan nan istwa nan Université paske enstitisyon sa a te konfime nan Ranger an autonome ak enstitisyon ki endepandan, apre l #39; Atik 208, Tit VI, chapitre V. Nan foulée, nouvo fason pou mache yo te mete sou plas, including yon mode jesyon sant sou yon pi Large patisipasyon tout aktè ak fèt nan Facultés nan Konsèy Direksyon oswa nan Konsèy pou Coordination chwazi moun pèp mixtes pou pwofesè ak etidyan nan zòn nan ansyen sistèm nan Direksyon ak responsab sèl, yo Doyens sa-a devan rele nan gouvènman. Menm a, Recteur, ansanm ak de Vice Recteur, lwa bay Affaires akademik ak pou rechèch la, yo rele pi a, gouvènman nan, men chwazi yon Konsèy tripartite nan trant-sis moun, kit yo gen twa manm nan Konsèy Egzekitif nan l#39;UEH, onz responsab ki nan Konsèy Direksyon oswa Décanat pou UEH, onz reprezantan gen pwofesè ki mete nan UEH ak onz reprezantan an bay elèv ki nan Konsèy Inivèsite pou yo pairs. Nan ane 1997 mak yon nouvo Tournez nan sitiyasyon institutionnel pou Inivèsite leta Ayiti an avèk adopsyon ki Dispositions transitoires ki consacrent nan caducité nan lalwa nan 16 desanm 1960 nan tèm nan négociations ki te nan sondaj la Depatman pou Edikasyon Nasyonal ak gwoup la nan Doyens ak manm nan Konsèy pou Inivèsite. In addition, sa dispositions reconnaissaient «libète an fraz, libète akademik la, libète jesyon, libète ak finansyè pou inviolabilité pou léspas universitaire. Dispositions transitoires sa ki rete nan devaient vigueur jouk adopsyon yon nouvo lwa òganizasyon pòt sou:  Misyon pou UEH, li entités constitutives, ajans li yo attributions Director.  Baz la, definisyon, elements constitutifs la, portée yo ak estati an implications nan endepandans peyi autonomie;  Komisyon la Réforme de chargée, ant lòt òganizasyon ki pare pou la lwa pou UEH, li composition, mandat li, ansanm ak instances devan l #39;pou ofri nan appuis logistiques materyèl ak resous ki nesesè lèzòm.  Li se pou noter sa, dapre sa yo fè, se jwenn dispositions transitoires désormais constitués yo instances décisionnelles pou UEH, pou yo konnen such a nan Konsèy Inivèsite a ak Konsèy Egzekitif li, konprann Recteur a ak de Vice Recteur, lwa bay Affaires akademik ak pou rechèch la.  University leta Ayiti te souvan nan sant luttes ki la pou defann dwa moun ak sou jan yo dictatures such an 1986, 1991-94, 2002, ak 2003-04. Li se intéressant pou sonje pou pran ampleur ak mouvman pwofesè ak elèv pandan peryòd jiyè pou desanm 2002 la aprè nan dissolution Konsey University nan down nan 27 jiyè 2002, nan travay pou fè l #39; Edikasyon Nasyonal ki mete fen nan pwosesis électoral ak konsantman Konsèy Egzekitif yon Konsèy Provisoire. Kriz sa a, yon moun ki pi grav nan Inivèsite leta peyi d#39;Ayiti te nan About tounen pou ansyen Recteur ak nan démission minis la. Le poids de Inivèsite leta Ayiti an. Prèske 150 zan apre premye kreye nan laverite mete academic, Université an Ayiti gen leta, se nan mitan klas yo gwo pwoblèm nan peyi a mete yo reprezante a ki fòm ki pi nan kad pou mache nan nasyon ayisyen an. Poids relatifs li te bese toujou nan pandan dènye trant ane ak pou explosion démographique généralisée nan peyi a epi pou amelyore pou accessibilité pou edikasyon ki eksplike enpòtans accrue nan Facultés ak lekòl Enseignement depase nan sektè prive. Jou pou nou, pou yonn nan UEH pi gwo University nan peyi a ak 13 000 elèv ak pwofesè ki gen kèk 700 543 budgétisés ak yon bidjè de 280 milyon de gourdes ki rete ba anpil nan rapò bezwen pou Enseignement depase piblik Ayisyen, kit 21 500 gourdes chak elèv ak chak ane. Men, gen yon sèten kantite enjeux rete nan wotè pou fè Université an Ayiti gen leta nan yon enstitisyon ki solid. Gen lamenm, li se impératif nan moderniser nan fason mo yo financial, materyèl, ak lèzòm institutionnels qu#39;elles pou li ka plis kapasite akèy ki dépasse pas 3 000 plas ki twò s#39;avère modeste dapre rapò nan masse nan 15 000 bacheliers sa product ozetazini sistèm edikasyon. Menm, li convient nan réformer pou propulser Ranger nan yon enstitisyon Compétition sou plan rejyonal fas bay peyi ki pi byen avancés nan mo fourniture pou Enseignement depase sa yo Kiba, Pòto Rico, nan Jamayik la ak Repiblik Dominikèn ki attirent yon proportion croissante ak jenn Ayisyen avides fòmasyon nan wo nivo. Apre sa, li fòk li maîtriser expansion ki englobe théoriquement-nan depase yon sèten kantite mete an Enseignement depase ak fòmasyon pwofesyonèl nan zafè bases kapital la, bò yon dizaine gen lekòl gen dwa gen on attend pwovens ankò ameriken ki substantielles nan mo organizational structure ak mache. Men, pou emprise pou UEH sou sa pou mete nan diferan kalite rete fèb, paske li n#39;existe pas de fonctionnelles relasyon ant yo ak Inivèsite leta peyi d#39;Ayiti, ni nan mitan celle-a, ak Depatman pou fè l #39;Edikasyon Nasyonal pou kote incombe definisyon yo fè pou gen yon politik pou Enseignement depase nan tout peyi. Enfin, li dwe mete nan plas structure pou rechèch renforcer non sèlman pou yo devlope ak pwofesè yo, men tou pou analysis ak pran desizyon sou pwoblèm nan devlopman nasyonal. Autant pou challenges sa dwe leve pou ekip kounye nan Konsèy Egzekitif pou Inivèsite leta peyi d#39;Ayiti an fonksyon depi novanm 2003.




#Article 407: Penisilin (297 words)


Penisilin se yon medikaman ke yo itilize pou geri enfeksyon. 
Gen kèk moun ki di yo se reyaksyon alèji nan penisilin sèlman yon ti kantite moun ki gen yon reyaksyon alèji a medikaman sa a.

Pifò kalite nan penisilin ka bay pa bouch. Penisilin ka itilize nan trete yon enfeksyon anpil ladan yo ki te koze pa sèten bakteri, ki gen ladan Strèptokok, Stafilokok, Clostridium, ak Monositojen generasyon. Penisilin a pa ka geri tout enfeksyon. Gen kèk bakteri pa touye pa medikaman sa yo. Penisilin se itilize nan trete nemoni, enfeksyon gòj, Sifilis, ak Gonore. Penisilin se itilize yo anpeche lafyèv rimatism ak timoun yo ak kouto digo sèlil maladi.

Lòt kalite yo nan kondisyon yo pa ka rive lè moun pran penisilin. Pifò nan tan an sa yo efè segondè yo alèz epi yo pa grav. Dyare se komen ansanm ak gratèl. Yon bouch enfeksyon oswa enfeksyon nan vajen ka rive paske li se ki te koze pa yon chanpiyon. Penisilin a pa te te jwenn nan lakòz domaj nesans.

Menm si penisilin ka geri anpil enfeksyon epi, pafwa, bakteri yo ka chanje. Bakteri yo ka vin rezistan nan penisilin epi yo pa fè yo touye. Penisilin ka pafwa travay pi bon si yo bay li ak yon lòt medikaman an menm tan. Medikaman sa a se rele 
aminoglycosides.

Gen diferan kalite penisilin ak chak yon sèl se itilize pou trete diferan kalite enfeksyon. Sa yo se:

Genyen plizyè kalite pelisilin e chak yonn ladan ki itilize pou diferan kalite enfeksyon ap trete yon malad. Se sa yo:

Bèt yo souvan trete yo ak antibyotik pou enfeksyon yo te devlope. Chat, chwal li yo ak chen yo ka trete yo ak penisilin. Nan kèk ra ka yo, bèt yo kapab gen yon move reyaksyon ak medikaman.




#Article 408: Nouvèl-Frans (642 words)


Nouvèl Frans se yon imans teritwa ki konprann tout poto franse pou Amerik dinò, nan bouch larivyè Saint-Laurent nan delta larivyè Misisipi, li pase nan teritwa nan fon Ohio. Nouvèl la Frans pou Barr expansion ki nan Ouest trèz poto Angle / britanniques côtières, sa ki te occasionné yon lagè ant Fransè ak Britanik, nan kote li ilistre a kolonèl britanik George Washington nan lame kontinantal (ki te dwe la vin aprè premye prezidan Repiblik la, jenn gason ki nan peyi Etazini an Amerik).

Pandan premye resansman an fè nan Nouvèl-Frans, an 1666, yo nan kont kèk 3 215 moun nan fon nan Saint-Laurent (wè Kanadyen) Lè sa a, nan peyi Frans. Yon tan pi aprè, popilasyon franse s'élevait pou 90 000 moun [1].

Tout pèp l kolon franse Kanada a nan Nouvèl-Frans zafè apati de Paris, pou lil-de-France ak pwovens peyi Aunis franse, nan Bretay, pou Normandie, pou Picard, nan Poitou ak Saintonge; Colón yo pèp la pou l 'te Acadie zafè originaires nan pwovens peyi Anjou, nan Maine ak Touraine. Gen plis, pitit fi wa a apati de Orléanais Lè sa a, sa rive kèk dinitè yo dirèkteman pou lil-de-France. Plaisance oswa Colón nan tè-Neuve, te fonde yo Bask du Sud-Ouest de la France, nan Lwizyàn ak nan Baie nan Nò yo peuplées zafè yo deja mete poto yo nan Nouvèl-Frans.

Kapital la nan Nouvèl-Frans te lavil la nan Kebèk.

Giovanni da Verrazano se premye emisè franse pou sèvi pou fraz Nouvèl-Frans (Laten, Nova Francia) pou rele yo nan peyi wa Frans nan Amerik dinò. Depi lè, an 1524, li Fonde New Angoulême nan bè Vendôme, ki te pi plis aprè chak remplacée Olandè pou mete nan New Amsterdam.

Lè ki sou tè amerendyèn vwayaj pou Jacques Cartier nan gwo larivyè a, Nouvèl-Frans te pwogresivman okipe nan fason pèmanan nan Wayòm nan Frans pou Ansyen Rejim, nan 1604 pou 1629 ak 1632 pou 1760. Li rete anba okipasyon militè britanik nan 1760 pou 1763, nan attendant rezilta yo nan lagè sèt (7) an.

Anpil istoryen konsidè la New-Frans se née an 1608 ak Fondasyon nan vil Kebèk chak Samuel de Champlain. Lè sa a Colón sèvi sèlman pou peche yo ak pou trete nan fourrures. Lè sa a, se te yon poto-kontwa [2]. Pòt li role puisqu'on p'ap te vivan pas an Frans Nouvèl-a epok. Kreyòl yo pran sa yo ki te bezwen yo ak distribye France. Ce n'est yon ti kras pi plis apre anba gouvènman Louis XIV nan sa yo te voye yo ak pitit fi wa qu'on entreprit sérieuses enstale gen ladan yon popilasyon.

Ak tretman pou Fontainebleau, nan Lwizyàn occidentale joined teritwa a nan Nouvèl-Spain, Lè sa a, sa ki rete nan New-Frans te cédé nan Wayòm nan Grande, Bretagne-nan trete nan Pari an 1763. A Wayòm nan Frans p'ap konsève Lè sa a, li bay Antiy ak teritwa pou zike Saint-Pierre-ak-Miquelon.

An 1800 a, United an Espay céda nan Lwizyàn nan premye Repiblik franse, nan trete San Ildefonso. Men, premye Napoléon Bonaparte konsil t'ap vann nan Lwizyàn ak nan peyi Etazini an 1803.

Si XVI tan pou ère ki te premye ekspedisyon ak mete franse éphémères, gouvènman an Henri IV bay yon enpilsyon enpòtan nan kolonizasyon nan Nouvèl-Frans. Premye a, wa a Bourbon s'intéressa pèsonèl yo zafè gen Outre-lanmè. Nan XVIIe tout tan, Richelieu Aprè Colbert conduisent  nan politik kolonyal. Minis la ak Louis XIV vle explwate resous yo nan nouvo Mond pou travay yo dépenses la Frans : mèkantilis a (oswa Colbert) enspire yo pran desizyon pou Nouvèl-France, ki se, gouvènman confié bay kay pou komès pou monopole. An 1663 sepandan, Konsèy souverain nan Nouvèl-Frans se kreye soti nan domèn Wayal, ak sa, malgre a rejim pou monachi absoli an vigè metwopol an. Gouvènman Royal, se yon bagay depi yo lè yo nan peyi Sekretè Leta nan Marin, yon manm nan Konsèy wa Frans.




#Article 409: Jacques Viau Renaud (176 words)


Jacques Viau Renaud (Pòtoprens 28 jiyè 1941 - † Sen Domeng, 15 jen 1965) se yon powèt  ayisyen.

Se te yon powèt ayisyen, ki fèt nan Pòtoprens jou ki te 28 jiyè 1941. Li suiv papa l ak manman l nan vil Santo Domingo ki te oblije pran egzil. Pandan lokipasyon lame Ameriken yo sou Repiblik Dominikèn lan nan lane 1965, il antre nan fòs rezitans pou konbat blan enperyalis yo. Li mouri a 23 zan nan batay pou fè yankee yo bay talon yo sou zile a. Poèt e konbatan maksis, Jacques Viau se senbòl solidarite ant pitit de pèp (Ayisyen ak Dominiken) ki pataje zile Ayiti, Kiskeya ou Bohio. 

Renaud te enterese nan literati. Li te eksprime lanmou li ak respè li pou de nasyon yo ki fòme zile a nan Kiskeya. Nan peyi sa a li te pwofesè lang franse. Aktivman li te patisipe nan lavi literè Dominikèn nan ane swasant yo. Li te yon manm nan plizyè gwoup tankou Art et Liberasyon e li te gen bon lyen ak pent Silvano Lora.




#Article 410: Malarya (286 words)


Malarya se yon enfeksyon nan san ki ban nou lafyèv ak frison. Se yon kalite marengwen ki mache bay moun parazit malarya a. Lè li pike yon moun malad, li souse parazit malarya ki nan san moun lan. Apre sa, lè Ii pike yon lòt moun, Ii mete parazit yo nan kò moun lan.

Konnen siy ki posib pou yon enfeksyon malarya, tankou fyèv, frison, maltèt, kò fè mal, fatig, noze (kè plen) ak vomi, dyare, ak po jòn.

Lè n ap fè kriz malarya, nou santi sekous
maladi a chak 2 osinon 3 jou. Kriz la menm ka
pran yon bon ti tan, men ki jan li devlope:

Malarya konn bay lafyèv chak 2 osinon 3 jou (dapre kalite malarya nou genyen an). Men, lè nou fèk pran li, li ka ban nou lafyèv chak apremidi. Sou timoun piti ak sou moun ki fè malarya deja, li ka pa parèt jan nou di l la a. Se poutèt sa, nenpòt lè yon moun gen lafyèv li pa konn sak ba li l, se pou I fè yon analiz san pou malarya.

Moun ki toutan ap soufri malarya yo vin gen wo larat, epi yo soufri anemi (san yo dlo).

Malarya se trete ak medikaman. Medikaman yo itilize yo ka diferan de yon moun nan yon lòt. Kèk medikaman ka ede geri yon lafyèv.Si maladi a pa konplèks, medikaman an ki itilize yo ka artemisinins.

Malarya se maladi yo jwenn nan anpil peyi kote ki fè cho sou latè a. Si tout moun kole zepòl ansanm, yo ka rive kontwole li. Tout mwayen kontwòl sa yo, se pou nou fè yo tout ansanm, anmenmtan.

Gen twa jan yo ka savi ak medikaman ki bon pou malarya:




#Article 411: Ayiti Cheri (chanson) (123 words)


Ayiti cheri ou Haïti chérie nan franse ou ankò Souvenir of Haiti nan anglè, se yon chanson patriotik Dayiti kreye pa Othello Bayard nan lane 1920.

Chante a te ekri sou non Souvni Dayiti. Othello Bayard konpoze mizik la epi li te ekri mo ki fè sonje tankou yon eko nan kè a ak memwa kolektif pèp ayisyen an.

Li se pa im nasyonal la ayisyen. Im nasyonal se chanson Desalinyèn. Li rete yon chanson patriyotik, popilè ak emosyonèl pou pèp ayisyen an.

Tèks la te ekri nan kreyòl ayisyen.

Chantè ameriken Harry Belafonte te anrejistre li nan anglè ak chantè franse Georges Moustaki te anrejistre li nan fransè.

Premye kouplè

Dezyèm kouplè

Twazyèm kouplè               

Katryèm kouplè              

Senkyèm kouplè            

Sizyèm kouplè               

Setyèm kouplè               




#Article 412: Enfeksyon (6828 words)


Enfeksyon se envazyon an nan yon òganis nan kò a tisi pa maladi-sa ki lakòz ajan yo, yo yo miltiplikasyon, ak reyaksyon an nan lame tisi nan òganis sa yo ak toksin yo pwodui. ki gen Enfeksyon maladi, konnen tou kòm transmis maladi oswa maladi atrapan, se yon maladi ki kapab lakòz soti nan yon enfeksyon.

Enfeksyon yo ki te koze pa ajan enfektye ki gen ladan viris, viroids, priyon, bakteri, nematod tankou parazit roundworms ak pinworms, atwopòd tankou tik, ti kòb kwiv, pis, ak vèmin, fongis tankou pyas, ak lòt macroparasites tankou tapeworms yo ak lòt elements.

Gen tout pouvwa a ka goumen ak enfeksyon nan lè l sèvi avèk yo iminitè sistèm nan. Mamifè gen tout pouvwa a yo reyaji nan enfeksyon ak yon natirèl repons, souvan ki enplike enflamasyon, ki te swiv pa yon adaptasyon repons.

Espesifik medikaman yo itilize nan trete enfeksyon ki gen ladan antibyotik, medikaman kont viris, antifonjik, antiprotozoals, ak antihelminthics. Maladi enfeksyon se rezilta nan 9.2 milyon moun ki mouri nan 2013 (apeprè 17% nan tout lanmò). branch ki nan medikaman ki konsantre sou enfeksyon yo se refere yo kòm maladi enfektye ki.

Sentòm enfeksyon yo se aparan ak nan klinik, lè nou konsidere ke yon enfeksyon ki se aktif, men se pa pwodui sentòm yo aparan yo ka rele inapparent, an silans, subclinical, oswa . Yon enfeksyon ki se ki inaktif oswa andòmi se yo rele yon enfeksyon inaktif. Yon egzanp nan yon inaktif bakteri enfeksyon tibèkiloz inaktif. Gen kèk enfeksyon viral kapab tou dwe inaktif, men kèk egzanp nan inaktif enfeksyon viral yo se nenpòt nan moun sa yo ki soti nan Herpesviridae fanmi.

Pawòl bondye a enfeksyon ki ka endike nenpòt prezans nan yon patojèn patikilye nan tout (pa gen pwoblèm ki jan ti kras) men tou, se souvan yo itilize nan yon sans qui yon klinik aparan enfeksyon (nan lòt mo, yon ka nan maladi enfektye). reyalite Sa a detanzantan kreye kèk anbigwite oswa envit kèk l' diskisyon. Pou jwenn bò kote l ' la kontraryete, li se komen pou pwofesyonèl sante yo ap pale de kolonizasyon (olye ke enfeksyon) lè yo di ke kèk nan ajan patojèn yo se prezante men sa yo ki pa gen okenn plan aparan enfeksyon (ki pa gen maladi a) ki prezan. 

Yon kout-tèm nan enfeksyon se yon egi enfeksyon. Yon ki dire lontan nan enfeksyon se yon kwonik enfeksyon. Enfeksyon ka fè pli lwen klase pa causal ajan (bakteri, viral, chanpiyon, parazit), ak nan prezans la oswa absans nan sistemik sentòm (enfčksyon).

Pami varyete anpil nan mikwo-òganis, relativman kèk lakòz maladi nan otreman sante moun. Enfektye maladi ki rezilta soti nan entre ant moun sa yo ki kèk ajan patojèn ak defans yo nan gen tout pouvwa a yo enfekte. Aparans la ak gravite nan maladi ki kapab lakòz soti nan nenpòt pathogens, depann sou kapasite a nan ke pathogens nan domaj nan lame a kòm byen ke kapasite nan òganize reziste pathogens la. Sepandan yon lame nan sistèm iminitè a kapab lakòz tou domaj nan lame a tèt li nan yon tantativ pou kontwole enfeksyon an. Klinisyen se poutèt sa klasifye enfeksyon mikwo-òganis oswa mikwòb yo dapre estati a nan lame defans - swa kòm prensipal ajan patojèn oswa kòm opòtinis ajan patojèn:

Youn nan fason yo pwouve ke yon bay maladi a enfeksyon, se pou satisfè Koch a postila (premye ki te pwopoze pa Robert Koch), ki mande ke ajan an ki gen enfeksyon ap idantifye sèlman nan pasyan epi yo pa nan sante kontwole, ak ke pasyan ki moun ki kontra ajan an tou, yo devlope maladi-a. Sa postila te premye itilize nan dekouvèt la ke Mycobacteria espès lakòz maladi tibèkiloz la. Koch a postila pa ka aplike moralman pou anpil maladi moun yo paske yo mande pou eksperimantal enfeksyon nan yon ki an sante moun ki gen yon patojèn ki te pwodui kòm yon pi bon kalite kilti. Souvan, menm klèman maladi enfeksyon pa satisfè enfeksyon kritè. Pou egzanp, Treponema pallidum, responsables spirochete nan sifilis, pa ka kiltive nan vitro - sepandan òganis lan ka kiltive nan lapen tèstikul yo. Li se pi piti a klè ke yon pi bon kalite kilti a soti nan yon bèt sous ki sèvi kòm lame a pase sa li se lè sòti nan mikwòb ki sòti nan plak kilti.
Epidemyoloji a se yon lòt zouti enpòtan ki te itilize nan etid maladi nan yon popilasyon. Pou enfeksyon maladi li te ede yo detèmine si yon maladi epidemi se detanzantan (okazyonèl ou te rele minustah), endemic (regilye ka souvan ki fèt nan yon rejyon an), epidemi (yon nimewo trè wo nan ka a nan yon rejyon an), oswa pandemi (yon epidemi mondyal).

Maladi enfeksyon se pafwa yo rele maladi kontajye lè yo byen fasil transmèt li pa gen kontak ak yon moun malad oswa yo sekresyon (e.g., grip). Se konsa, yon maladi kontajye se yon sou nan maladi enfektye ki se espesyalman kontajyeu oswa fasil transmèt. Lòt kalite enfeksyon/transmis/maladi kontajye ak plis espesyalize wout la nan enfeksyon, tankou vecteur transmisyon oswa seksyèl transmisyon maladi a, anjeneral pa konsidere kòm atrapan, ak souvan pa egzije swen medikal izolasyon (pafwa blesi ki rele karantèn) nan viktim yo. Sepandan, sa a espesyalize siyifikasyon nan pawòl bondye a kontajye ak maladi kontajye (fasil transmissibility) se pa toujou respekte nan popilè sèvi ak yo.
Maladi enfeksyon se souvan transmèt de yon moun a moun nan kontak dirèk. Ki kalite kontak yo nan moun yo moun jwen ak gaye. Endirèk kontakte tankou airborne transmisyon maladi a, ki kontamine objè, manje, manje ak dlo pou bwè, bèt moun yo kontakte a, bèt rezèvwa, ensèk, ak anviwònman rezèvwa yo se yon lòt fason maladi enfeksyon se transmèt, 

Enfeksyon kapab klase nan la anatomik kote oswa ògàn nan sistèm nan ki enfekte, ki gen ladan:

Anplis de sa, kote a nan enflamasyon kote enfeksyon se kòz ki pi komen yo gen ladan nemoni, menenjit ak salpenjit.

Sentòm yo nan yon enfeksyon depann sou ki kalite maladi. Gen kèk siy ki montre yo nan enfeksyon afekte kò a tout antye jeneralman, tankou fatig, pèdi apeti, pèdi pwa, lafyèv, swe lannwit, frison, doulè ak doulè. Lòt moun yo espesifik nan moun pati nan kò a, tankou gratèl sou po, touse, oswa yon nen k ap koule.

Nan sèten ka yo, maladi enfeksyon pouvwa dwe senptom pou pi oswa menm tout nan kou yo nan yon yo bay lame yo. Nan denyé ka sa a, maladi a kapab sèlman dwe defini kòm yon maladi (ki pa definisyon vle di yon maladi) nan gen tout pouvwa a ki moun ki dezyemman vin malad aprè kontak avèk yon senptom konpayi asirans la. Yon enfeksyon, se pa synonyme ak yon maladi enfektye, tankou kèk enfeksyon pa lakòz maladi nan yon lame.

Bakteri ak chaj viral enfeksyon ka tou de lakòz menm bagay la tou kalite a nan sentòm yo. Li kapab difisil yo fè distenksyon ant sa ki se kòz la nan yon espesifik enfeksyon. Li enpòtan yo fè distenksyon ant, paske enfeksyon viral pa ka geri nan antibyotik.

Gen se yon jeneral chèn nan evènman ki aplike pou enfeksyon. chèn nan evènman ki enplike nan plizyè etap—ki gen ladan ajan an ki gen enfeksyon, rezèvwa a, k ap antre nan yon sansib lame, sòti ak transmisyon nan nouvo gen tout pouvwa a yo. Chak nan lyen yo dwe prezante, nan yon lòd kwonolojik pou yon enfeksyon nan devlope. Konprann etap sa yo ede travayè swen sante sib enfeksyon an ak anpeche li soti nan rive nan plas an premye.

Yon enfeksyon kòmanse lè yon òganis avèk siksè antre nan kò a, grandi ak miltipliye. Sa a se refere yo kòm kolonizasyon. Pifò moun yo se pa fasil enfekte. Moun ki fèb la, malad, mal nouri, ki gen kansè nan oswa ou se dyabetik yo te ogmante emotivite nan maladi kwonik oswa ki pèsistan enfeksyon. Moun ki gen yon siprime sistèm iminitè a yo patikilyèman sansib a enfeksyon opòtinisyo. Antre nan lame a nan lame a-pathogens koòdone, jeneralman rive nan mukoza a nan ouvèti tankou nan kavite a nan bouchyo, nen an, je yo, elaji pati prive yo, dèyè, oswa mikwòb ka antre nan blesi ki louvri. Pandan y ap yon kèk òganis ki ka grandi nan premye sit la nan antre a, peyi emigre ak lakòz sistemik enfeksyon nan ògàn yo diferan. Gen kèk ajan patojèn grandi nan lame selil (entra) lè nou konsidere ke lòt moun grandi lib nan likid kòporèl.

Blesi kolonizasyon refere nonreplicating mikwo-òganis ki nan blesi a, pandan ke yo nan enfekte lè blesi, kreye òganis ki egziste yo ak tisi ki blese. Tout miltiselilè òganis yo ki te kolonize yo nan kèk degre pa èkstrensèk òganis, ak a vas majorite de sa yo ki egziste nan swa yon mutualistic oswa commensal relasyon yo ak lame a. Yon egzanp a nan ansyen an se bakteri anaerobik espès yo, ki colonizes la mamifè kolon, ak yon egzanp nan lèt la yo se divès kalite espès nan staphylococcus ki egziste sou po moun. Ni nan sa yo colonizations yo konsidere kòm enfeksyon. Diferans ki genyen ant yon enfeksyon ak yon kolonizasyon se souvan sèlman yon kesyon de sikonstans yo. Ki pa peye-òganis patojèn ka vin patojèn bay kondisyon espesifik, ak menm pi virulans òganis egzije pou sèten sikonstans lakòz yon konpwomèt enfeksyon. Gen kèk kolonizasyon bakteri, tankou Corynebacteria sp. ak viridans strèptokok, ki anpeche adhesion la ak kolonizasyon yo nan patojèn bakteri e konsa gen yon relasyon senbyotik ak lame a, nan anpeche enfeksyon ak vitès geri blese.

Varyab yo patisipe nan rezilta yo nan yon lame vin vaksine nan yon patojèn ak piblisite pou dènye rezilta yo gen ladan:

Kòm yon egzanp, plizyè stafilokok espès rete inonsan sou po a, men, lè prezan nan yon nòmalman esteril espas, tankou nan kapsil la nan yon jwenti oswa peritwana, anpil anpil pitit san yo pa rezistans ak kòz mal.

Yon reyalite enteresan ki kwomatografi gaz–mas spectrometry, 16S ribosomal L' analiz, omics, ak lòt teknoloji avanse te fè plis aparan nan moun nan deseni ki sot pase a se ke microbes kolonizasyon se trè komen menm nan yon anviwonman ki moun yo panse a kòm ke yo te prèske esteril. Paske li se yon bagay nòmal pou yo gen bakteri kolonizasyon, li se difisil yo konnen ki kwonik, blesi kapab klase kòm ki enfekte ak ki jan anpil risk nan pwogresyon egziste. Malgre nimewo a gwo nan blesi wè nan pratik klinik l, genyen limite bon jan kalite done pou evalye sentòm ak siy yo. Yon revizyon nan maladi kwonik, blesi nan Journal la nan Asosyasyon Medikal Ameriken an Rasyonèl nan Klinik Egzamen Seri chiffres enpòtans ki genyen nan ogmante doulè kòm yon endikatè nan enfeksyon. revizyon An te montre ke itil nan pi a jwenn a se yon ogmantasyon nan nivo nan doulè [chans rapò (LR) ranje a, 11-20] fè enfeksyon an pi plis chans yo, men absans la nan doulè (negatif chans rapò ranje a, yo 0.64-0.88) pa règ soti nan enfeksyon (rezime LR 0.64-0.88).

Maladi sa yo ka rive si la lame a pwoteksyon iminitè a fòmil yo konpwomèt ak òganis enpoz domaj sou lame an. Mikwo-òganis yo ka lakòz tisi damage pa divilge yon varyete de toksin oswa destriktif anzim. Pou egzanp, Clostridium tetani degaje yon toksin ki paralizi nan misk, ak staphylococcus degaje toksin ki pwodui chòk ak enfčksyon. Se pa tout ajan enfektye lakòz maladi nan tout ki gen tout pouvwa. Pou egzanp, mwens pase 5% nan moun ki enfekte ak maladi polyo devlope maladi. enfeksyon Kwonik pa parazit kont pou yon segondè nan morbidite ak mòtalite nan anpil peyi soudevelope.

Pou enfekte òganis yo siviv ak repete enfeksyon an sik nan lòt ki gen tout pouvwa, yo (oswa desandan yo) dwe kite yon rezèvwa yo ki deja egziste ak lakòz enfeksyon yon lòt kote. Enfeksyon transmisyon maladi a ka pran plas via anpil potansyèl wout:

Relasyon ki genyen ant virulans kont transmissibility se konplèks; si yon maladi a se rapidman fatal, lame a ka mouri anvan mikwòb ka pase ansanm nan yon lòt lame.

Dyagnostik nan maladi enfektye ki pafwa enplike nan idantifye yon ajan enfektye swa dirèkteman oswa endirèkteman. Nan pratik ki pi minè maladi enfeksyon tankou veri, kutaneo abse, sistèm respiratwa ak enfeksyon maladi dyare yo dyagnostike pa yo nan klinik prezantasyon ak trete yo san yo pa konesans nan espesifik a ajan yo responsables. Konklizyon sou kòz la nan maladi a se ki baze sou pwobabilite ki genyen pou ke yon pasyan ki te vin nan kontak ak yon ajan an patikilye, nan prezans nan yon mikròb nan yon kominote, ak lòt epidemyoloji konsiderasyon. Bay ase efò yo, tout li te ye ajan enfektye ou ka espesyalman idantifye. Benefis ki genyen nan idantifikasyon, sepandan, yo yo souvan anpil vanport pa pri a, kòm souvan yo pa gen okenn tretman espesifik, koze a se evidan, oswa rezilta nan yon enfeksyon se benign.

Dyagnostik nan maladi enfektye ki se prèske toujou inisye pa istwa medikal ak egzamen fizik. Plis detay idantifikasyon teknik ki gen pou wè kilti a nan ajan enfektye izole ki soti nan yon moun ki malad. Kilti a pèmèt idantifikasyon nan enfeksyon òganis yo pa ekzamine yo mikwoskopik karakteristik, pa detekte prezans nan sibstans ki sou ki te pwodui pa ajan patojèn, ak pa dirèkteman idantifye yon òganis pa li genotype yo. Lòt teknik (tankou X-reyon, CHAT analiz, BÈT kay analiz oswa RMN) yo te itilize pou pwodui imaj nan entèn anomali ki soti nan kwasans la nan yon ajan ki gen enfeksyon. Imaj sa yo yo itil yo nan deteksyon nan, pou egzanp, yon zo abse oswa yon spongiform ansefalit ki te pwodui pa yon prion.

Dyagnostik la se assistée pa prezante sentòm yo nan nenpòt moun ki gen yon maladi kontajye, men li toujou bezwen plis dyagnostik teknik nan konfime sispèk la. Gen kèk siy ki montre yo se espesyalman karakteristik ak indicative de yon maladi ak sa yo rele pathognomonic siy; men sa yo, se ra anpil. Se pa tout enfeksyon yo se moutre sentòm lagrip.

Nan timoun yo nan prezans nan syanoz, pou l respire rapid, pòv periferik irigasyon, oswa yon petechial gratèl ogmante risk pou yo yon enfeksyon grav pa pi gran pase 5 pliye. Lòt endikatè enpòtan yo gen ladan yo paran yo ki konsène yo, nan klinik ensten, ak tanperati ki pi gran pase 40#x20;°C.

Mikrobyolojik kilti se yon direktè lekòl zouti yo itilize pou fè dyagnostik maladi enfektye ki. Nan yon microbes kilti, yon kwasans mwayèn yo bay pou yon espesifik ajan. Yon echantiyon yo te pran nan potansyèlman malad tisi oswa likid, se lè sa a, yo teste pou prezans nan yon ajan enfektye kapab grandi nan ki medyòm. Pifò nan bakteri patojèn yo fasil grandi sou eleman nitritif aga, yon fòm solid nan mwayen ki materyèl nan idrat kabòn ak pwoteyin ki nesesè pou kwasans lan nan yon bakteri, ansanm ak kantite lajan abondance nan dlo. Yon sèl bakteri a ap grandi nan yon vizib mound sou sifas la nan plak yo rele yon koloni, sa ki ka dwe separe soti nan lòt koloni oswa melded yo ansanm nan yon gazon. Gwosè a, koulè po, fòm nan ak fòm nan yon koloni se karakteristik nan espès bakteri, espesifik li yo makiyaj jenetik la ( souch), ak anviwònman ki sipòte kwasans li. Lòt engredyan yo yo souvan ajoute nan plak machin lan pou èd nan idantifikasyon. Plak pouvwa gen sibstans ki sou ki pèmèt kwasans nan kèk bakteri epi yo pa lòt moun, oswa ki chanje koulè a nan repons pou sèten bakteri ak pa lòt moun. Bakteryolojik plak tankou sa yo yo souvan itilize nan klinik idantifikasyon nan enfeksyon bakteri. Microbes kilti a ka tou gen pou itilize nan idantifikasyon an nan viris: medyòm a nan ka sa a selil yo ke yo te grandi nan kilti ke viris la kapab enfekte, ak lè sa a, chanje oswa touye. Nan ka a nan viral idantifikasyon, yon rejyon nan selil yo mouri rezilta ki soti nan kwasans viral, epi li se te rele yon plak. Ekaryotik parazit yo kapab tou ap grandi nan kilti kòm yon mwayen pou idantifye yon patikilye ajan.

Nan absans apwopriye plak kilti teknik, kèk mikwòb mande pou kilti a nan bèt ap viv la. Bakteri tankou Mycobacterium leprae ak Treponema pallidum ka grandi nan bèt yo, byenke seroloji ak mikwoskopik teknik fè pou sèvi ak bèt yo ap viv nesesè. Viris yo yo se tou anjeneral idantifye lè l sèvi avèk altènativ yo pou kwasans nan kilti ou oswa nan bèt yo. Gen kèk viris yo ka grandi nan embryonated ze. Yon lòt itil idantifikasyon metòd se Xenodiagnosis, oswa itilize nan yon vektè pou sipòte kwasans lan nan yon ajan enfektye. Maladi Chagas se ki pi enpòtan egzanp, paske li se difisil yo dirèkteman demontre prezans a nan ajan an responsables, Trypanosoma cruzi nan yon pasyan, ki se poutèt sa fè li difisil pou définitivement fè yon dyagnostik. Nan ka sa a, xenodiagnosis enplike itilizasyon an nan vektè a nan Chagas ajan T. cruzi, yon non triatomine ensèk, ki te pran san yon repa soti nan yon moun ki sispèk nan li te gen te enfekte. Ensèk la se pita enspekte pou kwasans nan T. cruzi nan zantray li yo.

Yon lòt direktè lekòl zouti nan dyagnostik la nan maladi enfektye ki se mikwoskospi. Pwatikman tout nan kilti teknik diskite pi wo a konte a, nan kèk pwen, sou mikwoskopik egzamen pou definitif idantifikasyon nan ajan enfektye. Mikwoskospi pouvwa dwe te pote soti ak senp nan enstriman mizik, tankou konpoze limyè mikwoskòp, oswa ak enstriman mizik tankou konplèks kòm yon mikwoskòp elèktron. Echantiyon yo jwenn soti nan pasyan yo ka wè dirèkteman anba limyè mikwoskòp, epi yo ka souvan rapidman mennen nan idantifikasyon. Mikwoskospi a se souvan tou yo itilize nan konjonksyon avèk byochimik tach teknik, epi yo ka fè èkstraordinèrman espesifik lè yo itilize nan konbinezon ak antikò ki baze teknik yo. Pou egzanp, pou yo sèvi ak antikò yo atifisyèlman fè fè yo fluorescent (fluorescently ki make antikò) ka dirije yo mare yo ak idantifye yon espesifik antijèn yo prezan sou yon pathogens. Yon fluoresans mikwoskòp se lè sa a itilize yo detekte fluorescently ki make antikò nan mare yo enteryorize antigen nan klinik echantiyon oswa kiltive selil yo. Teknik sa a se espesyalman itil nan dyagnostik la nan maladi viral danjre, kote limyè mikwoskòp se anmezi pou yo idantifye yon viris dirèkteman.

Lòt mikwoskopik pwosedi a pouvwa tou èd nan idantifye ajan enfektye. Prèske tout selil fasilman tach ak yon nimewo nan debaz koloran akòz electrostatic atraksyon ant negatif chaje selilè molekil ak chaj pozitif sou lank wouj la. Yon selil ki se nòmalman transparan anba yon mikwoskòp, ak lè l sèvi avèk yon tach ogmante kontras nan yon selil ki gen background li yo. Tach yon telefòn ak yon lank tankou Giemsa tach oswa vyolèt kristal pèmèt yon microscopist pou dekri gwosè li, fòm, entèn ak ekstèn eleman yo epi li asosyasyon avèk lòt selil yo. Repons lan nan bakteri yo nan diferan tach pwosedi ki itilize nan taksonomik klasifikasyon nan mikwòb kòm byen. De metòd yo, an Gram tach ak asid-vit tach yo, yo se estanda apwòch yo itilize yo pou klasifye bakteri ak pou dyagnostik la nan maladi. An Gram tach idantifye gwoup bakteri Firmicutes ak Actinobacteria, tou de nan yo ki gen anpil enpòtan patojèn imen. Asid-vit tach pwosedi idantifye Actinobacterial generasyon Mycobacterium ak Nocardia.

Byochimik ki tès yo itilize nan idantifikasyon an nan ajan enfektye gen ladan deteksyon an nan metabolik oswa anzimatik pwodui karakteristik sa yo nan yon patikilye ajan enfektye. Depi bakteri ideologik piti nan modèl karakteristik yo genus ak espès yo, deteksyon an nan fèmantasyon pwodui a se souvan itilize nan bakteri idantifikasyon. Asid, alkol ak gaz yo anjeneral detekte nan tès sa yo, lè bakteri yo grandi nan selektif likid oswa solid nan medya yo.

Izolasyon nan anzim yo soti nan tisi ki enfekte a kapab tou bay baz la nan yon byochimik dyagnostik pou yon maladi kontajye. Pou egzanp, moun ka fè ni RNA replicases ni ranvèse transcriptase, ak prezans nan sa yo anzim yo ki yo se karakteristik nan kalite espesifik nan enfeksyon viral. Kapasite a nan pwoteyin viral hemagglutinin yo mare wouj selil san yo ansanm nan yon detekte matris pouvwa tou pou yo kab karakterize kòm yon byochimik ki tès pou enfeksyon viral, byenke estrikteman pale hemagglutinin se pa yon anzim ak pa gen okenn fonksyon metabolik yo.

Seroloji metòd yo trè sansib, espesifik epi byen souvan yo trè rapid tès itilize yo idantifye mikwo-òganis. Tès sa yo yo ki baze sou kapasite a nan yon antikò nan mare espesyalman nan yon antijèn. A antijèn, anjeneral, yon pwoteyin oswa idrat kabòn te fè pa yon ajan enfektye, se mare pa antikò yo. Sa a obligatwa lè sa a, kouche sou yon chèn nan evènman ki pa ka dwe vizib evidan nan divès fason, depann sou tès la. Pou egzanp, maladi Farenjit gòjla se souvan dyagnostike nan minit, epi li se ki baze sou aparans nan antigen te fèt pa ajan an responsables, S. pyogenes, ki se retrieved soti nan yon pasyan nan gòj la ak yon prelèvman koton. Seroloji tès yo, si sa disponib, se anjeneral pi pito wout yo nan idantifikasyon, sepandan egzamen yo se koute chè pou devlope ak réactifs yo te itilize nan tès la souvan mande pou refrijerasyon. Gen kèk seroloji metòd yo yo ekstrèman koute chè, malgre ke lè yo souvan itilize yo, tankou ak maladi farenjit tès yo, yo ka chè.

Konplèks seroloji teknik te devlope nan sa yo li te ye kòm Imunodozaj. Imunodozaj ka sèvi ak debaz antikò – antijèn obligatwa kòm baz yo pwodui yon elektwo - mayetik oswa patikil radyasyon siyal, sa ki ka dwe detekte pa kèk fòm nan instrumentation. Siyal nan inkonu ka konpare ak sa yo ki nan estanda ki pèmèt quantitation nan sib la antijèn. Pou ede nan dyagnostik la nan maladi enfeksyon, imunodozaj ka detekte oswa mezi antigen soti nan swa ajan enfektye oswa pwoteyin yo ki te pwodui pa yon ki enfekte òganis nan repons pou yon ajan etranje. Pou egzanp, imunolojik Yon ka detekte prezans nan yon sifas ki piti a soti nan yon patikil viris. Imunolojik B sou lòt men an pouvwa detekte oswa mezi antikò ki te pwodui pa yon òganis nan sistèm iminitè a ki yo te fè nan netralize epi ki pèmèt destriksyon nan viris la.

Instrumentation ka itilize yo li ki piti anpil siyal yo ki te kreye pa segondè reyaksyon lye nan antikò – antijèn obligatwa. Instrumentation ka kontwole echantiyon, reaktif sèvi ak, tan reyaksyon, siyal deteksyon, kalkil la nan rezilta yo, ak jesyon done pou sede yon pri efikas otomatik ki fonksyone pwosesis pou dyagnostik la nan maladi enfektye ki.

Teknoloji ki baze sou polimerizasyon a reyaksyon chèn (PCR) metòd yo ap vin prèske omniprésente lò estanda a nan diagnostics nan tou pre a nan lavni, pou plizyè rezon. Premye, katalòg la nan ajan enfektye te cultivées nan pwen ke nòmalman tout nan siyifikatif ajan enfektye moun nan popilasyon an imen yo te idantifye. Dezyèmman, yon ajan enfektye dwe grandi nan kò imen an ki lakòz maladi; esansyèlman li dwe developed pwòp li yo nikleyik yo nan lòd yo lakòz yon maladi. Sa a anplifikasyon nikleyik asid nan tisi ki enfekte a ofri yon opòtinite pou detekte ajan enfektye lè l sèvi avèk PCR. Twazyèm, zouti esansyèl pou dirije PCR, prime, yo sòti nan jnom nan ajan enfektye, ak tan sa yo jnom yo pral ye, si yo pa yo deja.

Se konsa, kapasite teknolojik yo detekte nenpòt ki enfeksyon ajan byen vit ak espesyalman yo kounye a disponib. Sèlman ki rete blokaj yo sèvi ak nan PCR kòm yon zouti estanda nan dyagnostik yo nan koute li yo ak aplikasyon an, ni nan yo ki se enfranchisabl. Dyagnostik la nan yon kèk maladi pa pral benefisye de devlopman nan PCR metòd, tankou kèk nan clostridial maladi (tetanòs ak botulism). Maladi sa yo se fondamantalman byolojik ka anpwazònman pa relativman ti nan nimewo a nan enfeksyon bakteri ki pwodui trè ki pisan nerotoksin. Yon siyifikatif pwopagasyon nan ajan an ki gen enfeksyon an pa rive, sa a, limite kapasite nan PCR yo detekte prezans nan nenpòt ki bakteri.

Bay ranje nan lajè nan bakteri, viris, ak lòt ajan patojèn ki lakòz feblès ak maladi ki menase lavi, kapasite nan byen vit idantifye kòz la nan enfeksyon se ki enpòtan ankò souvan difisil. Pou egzanp, plis pase mwatye nan ka yo nan ansefalit, yon maladi grav ki afekte sèvo a, rete dyagnostike, malgre anpil tès lè l sèvi avèk eta-of-atizay la-nan klinik laboratwa metòd. Metagenomics se kounye a ke yo te rechèch klinik pou sèvi ak, epi montre pwomès kòm yon sansib ak rapid fason pou dyagnostik enfeksyon lè l sèvi avèk yon sèl nan tout-globally tès. Tès sa a se menm jan ak aktyèl PCR tès; sepandan, anplifikasyon nan materyèl jenetik la se san patipri olye ke lè l sèvi avèk prime pou yon espesifik a ajan an ki gen enfeksyon. Sa a anplifikasyon etap la se ki te swiv pa pwochen jenerasyon-sekans ak aliyman konparezon lè l sèvi avèk gwo baz done yo nan dè milye de organismic ak chaj viral jnom. 

Metagenomic sekans te ka pwouve ke itil espesyalman pou dyagnostik lè pasyan an se imunodeprime. Yon tout tan tout tan pi laj baie de ajan enfektye ka lakòz pwoblèm grav nan moun ki gen immunosuppresion, se konsa klinik tès depistaj yo dwe souvan dwe pi laj. Anplis de sa, ekspresyon an nan sentòm ki souvan atipik, fè dyagnostik klinik ki baze sou prezantasyon plis difisil. Anfen, metòd dyagnostik ki depann sou deteksyon an nan antikò yo se pi plis chans rive nan febli. Yon gwo, sansib tès pou ajan patojèn ki detekte prezans nan enfeksyon materyèl olye ke antikò yo se se poutèt sa trè dezirab.

Gen se anjeneral yon endikasyon pou yon espesifik idantifikasyon nan yon ajan enfektye sèlman lè sa idantifikasyon ka ede nan tretman an oswa prevansyon nan maladi, oswa pou yo avanse konesans nan kou a nan yon maladi anvan nan devlopman nan efikas ki ka geri ou oswa mezi prevantif. Pou egzanp, nan ane 1980 yo byen bonè, anvan yo fè aparans nan AZT pou tretman pou maladi SIDA, kou a nan maladi a te byen ki te swiv pa kontwole konpozisyon sa a nan pasyan echantiyon san, menm si rezilta a pa ta ka ofri pasyan yo nenpòt ki plis opsyon tretman. Nan pati, sa yo etid sou aparans nan VIH nan kominote espesifik pèmèt avansman nan ipotèz kòm pou wout la nan transmisyon nan viris la. Pa konprann ki jan maladi a te transmèt, resous yo ta dwe sible yo pou kominote yo nan pi gwo risk nan kanpay ki vize a diminye kantite enfeksyon nouvo. Espesifik seroloji dyagnostik idantifikasyon, epi pita jenotipik oswa molekilè idantifikasyon, VIH tou pèmèt devlopman nan ipotèz jan sa a tanporèl ak géographique orijin yo nan viris la, osi byen ke yon myriad nan lòt ipotèz yo. Nan devlopman nan molekilè jagnostik zouti ki te pèmèt doktè yo ak chèchè yo kontwole efikasite nan tretman ak medikaman anti-antiretroviral. Diagnostics molekilè se kounye a souvan itilize yo idantifye VIH nan moun ki an sante lontan anvan aparisyon nan maladi a ak yo te itilize pou demontre egzistans lan nan moun ki ap jenetikman rezistan nan enfeksyon VIH. Se konsa, pandan y ap gen se toujou pa gen okenn remèd pou geri SIDA, gen anpil ki ka geri ou ak prediksyon benefis yo idantifye viris ak siveyans viris la nan chak nivo san nan moun ki enfekte, tou de pou pasyan ak pou kominote a nan gwo.

Teknik tankou lave men, mete rob, ak mete mask ka ede anpeche enfeksyon soti nan ke yo te pase de yon moun a yon lòt. Asèpsi teknik te prezante nan medsin ak operasyon nan fen 19yèm syèk la ak anpil redwi ensidans nan enfeksyon koze pa operasyon an. Souvan lave men ou rete ki pi enpòtan defans kont pwopagasyon vle òganis. pa Gen lòt fòm nan prevansyon tankou evite itilize nan dwòg ilegal, lè l sèvi avèk yon kapòt, epi ki gen yon mòdvi an sante ak yon rejim balanse ak fè egzèsis regilye. Kwit manje byen epi evite manje ki te rete deyò pou yon bon bout tan se tou enpòtan.

Antibiotics sibstans ki sou yo itilize yo anpeche transmisyon maladi a nan enfeksyon yo gen ladan:

Youn nan fason yo nan anpeche oswa ralanti transmisyon maladi a nan maladi enfeksyon se yo rekonèt karakteristik diferan yo nan divès maladi. Kèk kritik maladi karakteristik sa yo ke yo ta dwe evalye enkli virulans, distans vwayaje nan viktim yo, ak nivo nan contagiousness. Imen an tansyon yo nan Ebola viris, pou egzanp, afeblir viktim yo trè byen vit, epi yo touye yo byento apre yo. Kòm yon rezilta, viktim yo nan maladi sa a pa gen opòtinite pou vwayaje trè byen lwen soti nan premye enfeksyon zòn. Tou, viris sa a dwe gaye nan blesi sou po oswa pèmeyab manbràn tankou je la. Kidonk, premye etap yo nan Ebola se pa trè kontajye depi li viktim eksperyans sèlman entèn emoraji. Kòm yon rezilta nan pi wo a karakteristik, gaye nan Ebola se trè rapid, epi anjeneral rete nan yon relativman nan prizon géographique zòn nan. Nan contrast, Viris la Iminodefisyans Imen (VIH) touye viktim li yo trè tou dousman nan pa atake sistèm iminitè yo. Kòm yon rezilta, anpil nan viktim li yo transmèt viris la bay lòt moun anvan menm yo pa reyalize ke yo pote maladi-a. Tou, relativman ba virulans pèmèt viktim li yo pou vwayaje long distans tan, ogmante pwobabilite ki genyen pou nan yon epidemi.

Yon lòt fason efikas nan diminye pousantaj nan transmisyon maladi enfeksyon se yo rekonèt efè a ti-mond rezo. Nan epidemi, gen se souvan anpil entèraksyon nan pol oswa gwoup nan ki enfekte moun ak lòt entèraksyon nan disrè pol yo nan moun ki sansib. Malgre ki ba entèraksyon ant disrè pol, maladi a ka sote yo epi gaye yo nan yon sansib mwaye via yon sèl oswa kèk entèraksyon avèk yon ki enfekte mwaye. Kidonk, pousantaj yo enfeksyon nan ti-mond lan rezo yo ka redwi yon ti jan si entèraksyon ki genyen ant moun nan enfekte karfour yo elimine (Figi 1). Sepandan, pousantaj yo enfeksyon yo ka redwi ekstrèmeman si konsantre prensipal la se sou prevansyon de transmisyon so ant pol. Sèvi ak zegwi pwogram echanj nan zòn ki gen yon dansite ki wo nan itilizatè dwòg ak VIH se yon egzanp de enplemantasyon a siksè nan sa a metòd tretman. [6] yon Lòt egzanp se itilize nan bag abattage oswa pran vaksen an nan potansyèlman sansib bèt nan adjasan fèm yo anpeche gaye nan pye-ak-bouch viris nan lane 2001.

Yon jeneral metòd pou anpeche transmisyon maladi a nan vektè-transmèt ajan patojèn se kontwòl kont pès.

Enfeksyon ak pi ajan patojèn pa rezilta nan lanmò nan lame a ak ofiske òganis se finalman otorize apre sentòm yo nan maladi a te dekline. pwosesis Sa a mande pou fòmil yo iminitè yo touye oswa désactivée la inoculum nan pathogens la. Espesifik akeri iminite kont enfeksyon maladi pouvwa dwe medyatè pa antikò ak/oswa T lenfosityo. Iminite medyatè pa de faktè sa yo ka manifeste pa:

Sistèm iminitè repons nan yon mikroorganism souvan lakòz sentòm sa yo kòm yon wo lafyèv ak enflamasyon, ak gen potansyèl la yo dwe pi plis devaste pase dirèk domaj ki te koze pa yon mikwòb.

Rezistans nan enfeksyon (iminite) ka akeri apre yon maladi, pa senptom cha nan pathogens la, pa ebèje yon òganis ki gen yon estrikti ki sanble (crossreacting), oswa pa pran vaksen yo. Konesans nan pwoteksyon nan antijèn espesifik ak akeri lame iminitè a faktè se pi plis konplè pou prensipal ajan patojèn pase pou opòtinis ajan patojèn.
Genyen tou se fenomèn nan bann bèt iminite ki ofri yon mezi pwoteksyon pou moun sa yo ki otreman moun ki frajil yo, lè yon gwo ase kantite nan popilasyon an te akeri iminite soti nan sèten enfeksyon.

Iminitè a rezistans pou yon ki bay enfeksyon maladi mande pou yon nivo kritik nan swa antijèn-antikò espesifik ak/oswa selil T lè lame rankont pathogens la. Gen kèk moun ki devlope natirèl sewòm antikò nan sifas la polisakarid nan kèk ajan malgre ke yo te gen ti kras oswa ki pa gen okenn kontak ak ajan an, sa yo natirèl antikò konfere espesifik pwoteksyon pou adilt ak yo passivement transmèt nan tibebe ki fenk fèt.

Òganis la ki se sib la nan yon enfekte aksyon nan yon espesifik a ajan an ki gen enfeksyon ap rele lame a. Lame a nan pò ak ajan nan yon ki gen matirite, oswa seksyèlman aktif sèn nan nan faz yo rele definitif lame. Entèmedyè lame vini nan kontak pandan lav la etap yo. Yon lame a ka anyen k ap viv epi yo ka atenn pou repwodiksyon ak repwodiksyon seksyèl. 
Clearance an nan ajan patojèn, swa tretman-pwovoke oswa bagay bwèf, li kapab enfliyanse pa jenetik variantes te pote pa moun nan pasyan yo. Pou egzanp, pou genotype 1 epatit C trete yo ak Pegylated interferon-alpha-2a oswa Pegylated interferon-alpha-2b (non mak Pegasys oswa pikèt kwòk avè-Intron) konbine avèk ribavirin, li te montre ke jenetik polymorphisms tou pre moun IL28B jèn, kodaj interferon lambda 3, yo asosye avèk siyifikatif diferans ki genyen nan tretman-pwovoke clearance nan viris la. Sa a jwenn, orijinèlman rapòte nan Lanati, te montre ke genotype 1 epatit C pasyan yo pote sèten jenetik variant alleles tou pre IL28B jèn yo plis pètèt reyalize soutni virolojik repons apre tretman an pase lòt moun. Pita rapò ki soti nan Nati a demontre ke menm jenetik varyant yo tou ki asosye ak natirèl clearance nan genotype 1 epatit C viris.

Lè enfeksyon atak la nan kò a, anti-kontajyeu dwòg yo ka anpeche enfeksyon an. Plizyè kalite gwo nan anti-kontajyeu dwòg ki egziste, ki depann sou kalite a nan òganis vize; yo gen ladan anti-bakteri (antibyotik; ki gen ladan antitubercular), antiviral, antifonjik ak antiparazitèr (ki gen ladan antiprotozoal ak antihelminthic) ajan. Tou depan de gravite a ak kalite a nan enfeksyon, antibyotik pouvwa dwe bay pa bouch oswa nan piki a, ou ka aplike lokalman. Grav anpil enfeksyon nan sèvo a yo anjeneral trete yo ak venn antibyotik. Pafwa, plizyè antibyotik yo te itilize nan ka ta gen rezistans nan yon antibyotik. Antibyotik sèlman travay pou bakteri ak pa afekte viris. Antibyotik travay pa ralanti desann miltiplikasyon nan bakteri oswa yo pa touye bakteri. Ki pi komen klas nesesite antibyotik yo te itilize nan medikaman gen ladan penisilin, sefalosporin, aminoglycosides, makrolid, quinolones ak tetrasiklin.

Se pa tout enfeksyon mande pou tretman yo, ak pou anpil pwòp tèt ou-limite enfeksyon tretman kapab lakòz plis efè segondè-pase benefis yo. Antibiotics jerans se konsèp ke founisè swen sante yo ta dwe trete yon enfeksyon ak yon antibiotics espesyalman travay byen pou sib la pathogens pou kantite lajan ki pi kout nan tan ak yo sèlman trete lè gen yon li te ye oswa trè sispèk patojèn ki pral reponn ak medikaman an.

Nan 2010 apeprè 10 milyon moun te mouri nan yon maladi kontajye.

An Òganizasyon Mondyal Lasante kolekte enfòmasyon mondyal sou lanmò yo pa Klasifikasyon Entènasyonal nan Maladi (ICD) kòd kategori. Tablo ki anba la a bay lis nan tèt la nan maladi enfektye ki pa kantite moun ki mouri nan 2002. 1993, se done a yo enkli pou konparezon.

Tèt twa sèl ajan/maladi asasen yo, se VIH/SIDA, TB ak malaria. Pandan ke nimewo a nan ka lanmò akòz prèske tout maladi yo te diminye, lanmò akòz VIH/SIDA yo te ogmante quadruple. Timoun maladi yo enkli koklich, poliomyelitis, difteri, lawoujòl ak tetanòs la. Timoun yo menm tou yo fè moute yon pousantaj gwo nan pi ba respiratwa ak dyare lanmò. Nan 2012, apeprè 3.1 milyon moun te mouri akòz enfeksyon nan aparèy respiratwa a pi ba, fè li nimewo a 4 kòz ki mennen nan lanmò nan mond lan.

Yon pandemi (oswa mondyal epidemi) se yon maladi ki afekte moun ki gen plis pase yon vaste zòn jeyografik.

Nan pifò ka yo, mikwo-òganis yo ap viv nan amoni ak gen tout pouvwa a yo via mityèl oswa commensal entèraksyon. Maladi a ka sòti lè yo ki deja egziste parazit vin patojèn oswa lè nouvo patojèn parazit antre nan yon lame nouvo.

Plizyè aktivite imen yo te mennen nan aparisyon nan zoonotic patojèn imen, ki gen ladan viris, bakteri, pwotozoa, ak rickettsia, ak gaye nan vektè-koze maladi, wè tou Globalizasyon ak Maladi ak Wildlife maladi:

Lide a nan contagion te vin pi plis popilè nan Ewòp pandan Renesansla, patikilyèman nan ekri nan italyen doktè Girolamo Fracastoro.

Anton van Leeuwenhoek (1632-1723) avanse syans la nan mikwoskospi pa ke yo te premye moun pou obsève mikwo-òganis, sa ki pèmèt pou pi fasil vizyalizasyon nan bakteri yo.

Nan mitan-19yèm syèk la John Nèj ak William Budd fè travay enpòtan demontre contagiousness nan tifoyid ak kolera nan dlo ki kontamine. Tou de se kredite yo ak diminye epidemi kolera nan tout ti bouk yo pa mete ann aplikasyon mezi sa yo anpeche kontaminasyon dlo.

Louis Pasteur a te pwouve pi lwen pase dout ke sèten maladi yo ki te koze pa ajan enfektye, epi li devlope yon vaksen pou maladi laraj.

Robert Koch, bay etid la nan maladi enfeksyon ak yon baz syantifik li te ye kòm Koch a postila.

Edward Jenner, Jonas Salk ak Albert Sabin devlope efikas vaksen pou varyòl ak polyo, ki ta ka rezilta nan eliminasyon epi tou pre-eliminasyon nan maladi sa yo, respektivman.

Alexander Fleming te dekouvri premye nan mond lan antibyotik, Penisilin, ki Florey ak Chèn lè sa a, devlope.

Gerhard Domagk devlope sulphonamides, premye espèk laj sentetik anti-bakteri dwòg.

An tretman medikal nan maladi enfeksyon tonbe nan jaden medikal nan Maladi Enfektye , epi nan kèk ka etid la nan pwopagasyon konsènen nan jaden an nan Epidemyoloji. Jeneralman, enfeksyon se okòmansman dyagnostike pa premye swen doktè oswa medsin entèn espesyalis. Pou egzanp, yon senp nemoni pral jeneralman dwe trete pa entèrnist oswa nan poumon (nan poumon doktè). Travay la nan maladi enfeksyon espesyalis se poutèt sa explik k ap travay ak tou de pasyan yo ak pratik jeneral, kòm byen ke syantis laboratwa, iminològ, bacteriologists ak lòt espesyalis.

Yon maladi kontajye ekip pouvwa dwe okouran lè:

Yon kantite etid yo te rapòte asosyasyon ant pathogens chaj la nan yon zòn ak konpòtman moun. Pi wo pathogens chaj ki asosye ak diminye gwosè a nan gwoup etnik ak relijye gwoup ki nan yon zòn. Sa a pouvwa dwe akòz segondè pathogens chaj favorisant evite nan lòt gwoup, ki diminye pouvwa transmisyon a pathogens, oswa yon wo pathogens chaj anpeche kreyasyon an nan zòn lakòt yo gwo ak tout lame ki aplike nan yon kilti komen. Pi wo pathogens chaj se tou ki asosye ak plis restriksyon konpòtman seksyèl, ki diminye pouvwa transmisyon a pathogens. Li tou ki asosye ak pi wo preferans pou sante ak plus nan kanmarad. Pi wo pousantaj fètilite ak pi kout oswa mwens swen paran yo pou chak timoun se yon lòt asosyasyon ki ka yon konpansasyon pou to mòtalite ki pi wo. Genyen tou se yon asosyasyon ak polygyny ki pouvwa ap pi wo akòz pathogens chaj la, fè chwazi gason ak yon segondè rezistans jenetik de pli zan pli enpòtan. Pi wo pathogens chaj se tou ki asosye ak plis kolèktivism ak mwens endividyalis, ki limite pouvwa kontak ak deyò gwoup ak enfeksyon. Gen altènatif eksplikasyon pou omwen kèk nan asosyasyon malgre ke gen kèk nan eksplikasyon sa yo ka nan vire finalman dwe akòz pathogens chaj. Se konsa, polygny pouvwa tou pou akòz yon pi ba gason:fanm rapò nan zòn sa yo, men sa pouvwa finalman dwe akòz gason ti bebe ki gen ogmante mòtalite nan maladi enfeksyon. Yon lòt egzanp se ke pòv faktè sosyoekonomik ka finalman nan yon pati dwe akòz segondè pathogens chaj anpeche devlopman ekonomik.

Prèv ki montre yo nan enfeksyon nan fosil rete yon sijè nan enterè pou paleopathologists, syantis yo ki etidye evènman yo nan blesi ak maladi nan disparèt fòm lavi. Siy ki montre yo nan enfeksyon yo te dekouvri nan zo yo nan kanivò dinozò. Lè prezan, sepandan, enfeksyon sa yo sanble yo gen tandans yo dwe nan prizon nan sèlman ti rejyon nan kò an. Yon zo bwa tèt atribiye a byen bonè kanivò dinozò Herrerasaurus ischigualastensis ekspozisyon twou san fon-tankou blesi ki te antoure pa anfle ak pore zo yo. An teksti dwòl nan zo otou blesi yo sijere yo te aflije pa yon kout-te viv, ki pa peye-letal enfeksyon. Syantis yo ki etidye zo bwa tèt la espekile ke yo mòde mak te resevwa nan yon batay ak yon lòt Herrerasaurus. Lòt kanivò dinozò ak dokimante prèv ki montre yo nan enfeksyon gen ladan Acrocanthosaurus, Allosaurus, Tyrannosaurus ak yon tyrannosaur soti nan Kirtland nan Fòmasyon. Enfeksyon yo soti nan tou de tyrannosaurs te resevwa pa ke yo te mòde pandan yon batay, tankou nan Herrerasaurus echantiyon.




#Article 413: Aéroports de Montréal (512 words)


Aéroports de Montréal (oswa ADM) se otorite ayewopò prensipal pou zòn Monreyal, Kebèk la. Li responsab pou tou de ayewopò entènasyonal Montréal-Pierre Elliott Trudeau, ak ayewopò entènasyonal Montréal-Mirabel. Se yon antrepriz prive pa pou fè pwofi ki pa bay aksyon oswa resevwa lajan gouvènman. Objektif li yo:

Avan lane 1992, gouvènman kanadyen te opere, kenbe ak devlope tout ayewopò nan Kanada ankli tout de Ayewopò Entènasyonal Pierre Elliott Trudeau (ansyen Dorval) ak Ayewopò Entènasyonal Mirabel. Nan lane 1987, gouvènman federal kanadyen an te devlope politik nasyonal pou bay sektè prive responsabilite pou operasyon, devlopman ak antretyen pou tout pi gwo ayewopò.  Ayewopò ta rete pwopriyete gouvènman. Aéroports de Montreal te kreye pou kenbe ak opere tou de ayewopò Monreyal-Dorval ak Monreyal-Mirabel ak te pran responsabilite sa yo nan lane 1992.  

Aéroports de Montréal te gen anpil defi lè sa a.  Trafik ayeryen pou rejyon Monreyal te pataje ant de ayewopò lwen avek trafik entènasyonal nan Mirabel ak trafik domestik nan Dorval.  Nan lane 1969, ayewopò Dorval te ayewopò pi okipe nan Kanada e gouvènman kanadyen deside pou konstwi yon lot ayewopò nan Saintte-Scholastique (Mirabel) pou akomode plis trafik ki te espere.  Nan lane 1975, ayewopò Mirabel komanse operasyon ak tout vol entènasyonal te transfè nan Mirabel. Sepandan, paske kriz enèji de 1970 ak resesyon ki swiv, plis trafik pa vin.  Epitou, nouvo avyon, Revolisyon Trankil nan Kebèk la, ak liberalizasyon nan trafik ayeryen fe Monreyal pèdi pozisyon li kom wout prensipal nan Ewop pou Kanada (Towonto pran posizyon sa).

Paske ayewopò yo se lwen, koneksyon de vol entènasyonal a vol domestik se difisil ak sa fe pwoblem pou endistri trafik ayeryen an.  Epitou, fasilite nan tout de ayewopò bezwen devlopman ak envestisman.

Nan lane 1995, Aéroports de Montréal komanse modènize ak elaji fasilite nan Dorval ak amelyore enfrastrikti nan Mirabel.

Nan lane 1997, pou ede trafik ayeryen koneksyon yo ak kenbe pozisyon konpetitif pou Monreyal, Aéroports de Montréal kite konpani ayeryen chwazi ki ayewopò yo vle itilize.  Depi Dorval se pi pre Monreyal, tout konpani ayeryen te chwazi Dorval pou opere vol ki pwograme.  

Nan lane 2000, Aéroports de Montréal komanse yon gwo pwogram pou modènize ak elaji Dorval ankò.  Aéroports de Montréal envesti $716 milyon dola kanadyen pou nouvo fasilite ankli yon nouvo téminal enténasyonal ak nouvo sal pou arive.  Pwoje fini nan lane 2006.

Nan lane 2002, Aéroports de Montréal te transfé tout vol nan Dorval ak kite vol machandiz nan Mirabel ansanm ak vol prive.

Nan lane 2004, gouvènman kanadyen chanje nom Ayewopò Dorval a Ayewopò Pierre Elliott Trudeau pou onè premye minis ansyen an. 

Aéroports de Montréal gen yon Konsèy d Administrasyon ki responsab pou jere Aéroports de Montréal. Gen 14 direkté avèk 13 ki chwazi pa òganizasyon sa yo :

Katozyèm direktè se prezidan ak premye ofisye egzekitif pou Aéroports de Montréal ki chwazi pa Konséy la.

Yon pwojè pou konekte Ayewopò Pierre Elliott Trudeau avèk sant vil Monreyal nan tren vit se nan devlopman ak genyen priyorite. Epitou, Aéroports de Montréal sipo pwogram Aerogalerie ki vle bay ayewopò yon sans Monreyal ak vle sipò atis lokal.




#Article 414: Drapo Kirgistan (137 words)


Drapo Kirgistan te adopte nan 3 mas 1992 pa Konsèy Siprèm lan an Kirgistan. Fòm drapo a se yon rektang ki gen rapò nan 3 pati longè a 5 pati lajè. Li gen ladann yon espas wouj avèk yon solèy jòn nan sant la ki gen 40 reyon mete egalman. Nan sant la nan solèy la se yon bag wouj travèse pa de ansanm nan twa liy. Liy sa yo reprezante yon tündük (lang Kirgiz: түндүк) oswa kouwòn pou yurt tradisyonèl Kirgiz, yon senbòl repwodwi nan anpil fasèt nan achitekti Kirgiz. 

Espas wouj la reprezante bravou ak kouraj, solèy la reprezante lapè ak richès ak tündük siyifi lakay fanmi oubyen, ak siyifikasyon pwolonje li, linivè a. Daprè entèpretasyon popilè, 40 reyon sou solèy la reprezante 40 tribi Kirgiz yo inifye kont mongol pa Manas, yon gran ewo.




#Article 415: Labadee (229 words)


Labadi (Labadie an fransè, Labadee an anglè) se youn pò ki sitiye nan kòt nò peyi Ayiti. Li se youn plaj ak otèl prive, se konpayi ki rele Royal Caribbean International ki mèt li.

Depi lane 1986 se Royal Caribbean International ki mennen plis touris nan peyi a. Li bay 300 moun travay e li pèmet plis pase 200 lòt vann machandiz yo nan lokal la. Li peye leta ayisyen 6 dola ameriken pou chak touris ki rantre.

Plaj la regle zafè touris sèlman, li gen youn konpayi sekirite prive. Yo bare plaj la nèt, e yo pa pèmèt pasaje yo al lòt kote. Anplis gen mòn ki bare li ak rès peyi a 

Nou ka jwenn mache anbilan, plaj, espò sou dlo, zip-line.

Nan lane 1991, yon jounalis di, yo pa di touris ki rive Labadi yo se Ayiti yo ye.

Aprè gwo Tranblemanntè 12 janvye 2010 nan peyi Ayiti a, Royal Caribbean deside kontinye tout aktivite de liks yo nan plaj la. Konpayi a anonse ke l' t'ap bay youn milyon dola ameriken nan efò pou ede viktim yo.

Non Labadie a sòti nan non youn Fransè ki te rele Marquis de La Badie, se li ki te premye moun ki te mete pye li nan zòn sila bò lane 1600 yo. Yo chanje l' a Labadee pou moun ki pale anglè yo te ka pwononse l'




#Article 416: Polis Nasyonal Ayiti (768 words)


Polis Nasyonal Ayiti (Police Nationale d’Haïti an fransè)  oubyen PNH, se fòs sekirite peyi Ayiti are is the law enforcement and defense force of Haiti. Li te fòme nan lane 1995 nan efò bay sekirite piblik anba kontwol sivil jan konstitisyon peyi mande sa. Plis pase 8,500 polisye te resevwa fòmasyon nan domèn konplisman la lwa nan peyi Etazini nan men enstrikte peyi Kanada, Brezil, Ajantin ak La frans. Yo resevwa nan kontwòl foul, operasyon zam, ak pwoteksyon gwo palto gras a ICITAP ( se youn ekip ki travay nan divisyon kriminel nan depatman defans peyi Etazini), whose experts have also worked closely with the Haitian Government in meeting the material needs Ekspè sa yo te travay tèt kole ak Gouvènman Ayisyen an nan bay tout sa polis la t'ap bezwen; Misyon ICITAP te fini nan lane 2001. Fòs polis la fè plizyè branch nan lide pou te ka fini ak pwoblèm insekirite peti te konnen nan moman sa. Anpil nan divisyon polis la espesyalize nan rezoud pwoblèm tankou kidnapping, dròg, ak gang. Fòs polis la gen youn depatman ki regle zafè Gad Kòt, ak militè demobilize. MINUSTAH gen youn seri plan pou ogmante kantite polisye a 14 000 nan lane 2012.

Polis Nsyonal peyi Ayiti, ak MINUSTAH, se fòs sila yo ki responsab zafè sekirite piblik, polis jidicyè ak fè aplike la lwa sou tout teritwa peyi a.

PNH la se youn fòs polis sivil ki gen 8500 ajan e Nasyon Zini gen plan pou ogmante l' a 12000 pou lane 2012.

Sou Duvalier, Polis Ayisyèn nan te fè pati fòs lame a, li gen 14,000 manm. Depi 1987, anpil gouvènman t'ap eseye feròme l', jan konstisyon an di l' la, polis la se youn fòs ki la pou mete lapè, fè akonpli la lwa ak lòd, pwoteje tout sitwayen ki sou teritwa nasyonal la e arete moun ki vyole lwa. Men gen anpil koripsyon nan fòs polis la.

Nan lane 1995, Ayiti kraze fòs lame a, ki te responsab pou kontwole zòn pwovens Pòtoprens.

Sou dezyèm manda prezidan Aristide (2000−4) anpil pòs kle te pase nan men moun ki pat gen eksperyans nan zafè sekirite. Aprè Aristide kite peyi a, prezidan interimè nan efò pou amelyore imaj PNH la, te revoke 200 ofisye konronpi.

Depi nan kreyasyon PNH la, nou jwenn movèz gesyon, koripsyon, ak mank finansman. MINUSTAH fè anil efò nan lide pou ede PNH la vanse. PNH la mennen anpil operasyon ak MINUSTAH. Men vyolans ak ensekirite rete youn gwo pwoblèm pou gouvènman Ayisyen an.

Polis Nasyonal la gen nan tèt li Mario Andresol, li se Komisè divizyonè, se prezidan an ki eli chèf polis pou 4 ane.

Menm si Inite ki bay kò prezidansyèl pa sekirite fè pati de polis nasyonal la, li gen pwòp bidjè pa l', ak administrasyon l'.

Nasyonalman, polis la gen:

Direksyon Administrasyon Santral ak Sèvis, responsab resous imèn, finans ak traspò Polis Nasyonal la, gen ladan l'

Direksyon Santral Polis Adminitratif, daprè atik 28 nan lwa a ki gouvène Polis Nasyonal la, se responsab ki pou kreye mezi pou mete lapè, trakilidad ak lòd piblik. 

Direksyon Santral Polis Jidisyè, se pati ki responsab sèvis detektif nan fòs polis la. Li gen 16 biwo nan 30 seksyon oubyen sèvis , e 369 staf. Nou jwenn li Clercine, gen youn sikisal nan tèminal Guy Malary, e li nan youn batiman ki mezire 1000 mèt kare. Tout inite DCPJ yo rete nan youn sèl batiman depi septanm 2005, Sèl Sant Syans Polis ak Teknoloji ki pa nan batiman an.

Misyon Polis Satral Jidisyè a se pou jwenn moun ki komèt krim is to find the perpetrators of crimes, chache prèv epi arete yo pou mennen yo douvan jij natirèlgather evidence and clues in order to bring them in front their natural judge nan tan lwa a mete. Li plis travay nan chache bandi nan òganizasyon kriminèl. Li travay tou, ak Entèpol nan efò pou konbat ki gen karaktè entèsasyonal sou teritwa Ayisyen an.

Lis sila se fòs polis pou tout depatman Ayiti. Depatman yo gen 41 biwo Awondisman ak 133 biwo kominal.

Polis Nasyonal Ayiti a gen Gat Kòt. Li gen 12 bato vedette ak 7 bato Go-fast patrol boat. Objekif pwensipal depatman Gad Kòt la, se fè konpli la lwa ak siveye zòn kòt peyi Ayiti.

An Ayiti, poutèt nou te tèlman bezwen polisye, nou akademi an plis pase 5000 ajan la polis nan youn peryòd de 6 mwa nan kad youn pwogram ki te jwenn sipò donatè etranje. Akademi Polis Nasyonal jwenn li anba kontwòl Polis Nasyonal peyi Ayiti, ki avèk Kou Siprèm Polis Nasyonal Ayiti, eli direktè a.




#Article 417: MINUSTAH (1398 words)


Misyon Nasyon Zini pou Estabilizasyon an Ayiti oubyen MINUSTAH, se yon misyon pou lapè ke ONI voye an Ayiti depi nan lane 2004. MINUSTAH sou zòd lame peyi Brezil.

Nan mwa me 2008, fòs la te gen yon total de  pèsonèl ak inifòm,  sòlda ak  polisye, ak volontè ONI.

Jan manda Konsèy Sekirite Nasyon Zini an, MINUSTAH dwe itilize resous li yo, pou bay sekirite ak pwoteksyon pandan peryòd elektoral la, epi ede eta de dwa, sekirite piblik ak lòd piblik an Ayiti.

MINUSTAH te kreye aprè rezolisyon 1542 ke Konsèy Sekirite Nasyon Zini te pran nan dat 30 avril 2004, paske li te konsidere ke sitiyasyon peyi Ayiti nan epòk sa te reprezante yon menas pou lòt peyi nan zòn nan.

Sou 15 desanm 2004, kas ble ONI an te debake Site Solèy nan yon efò pou yo te ka pran kontwòl zòn nan epi mete lapè.

Nan lane 2004, òganizasyon nan defans dwa moun te akize MINUSTAH ak Polis Nasyonal Ayiti nan patisipasyon nan plizyè zak sou sivil..

Aprè ONI te fin nye plizyè fwa patisipasyon li nan krim kont sivil yo, te anonse, sivil yo te ka asasinen, men se pa yon bagay ki te fèt avèk entansyon, e sa te rive nan efò y'ap fò pou fini ak fenomèn gang lan. Yo te di tou, ONI ak MINUSTAH regrète lanmò sivil sa yo pandan operasyon an. 
, .

Nan kòmansman lane 2005, lyetnan jeneral Augusto Heleno Ribeiro Pereira komandan MINUSTAH, pandan li te ap patisipe nan yon reyinyon nan Kongrè peyi Brezil, te anonse ke kominote entènasyonal la ap mete presyon sou yo pou yo fè vyolans, li te site Kanada, Lafrans, ak Etazini.

Pita nan menm ane a, li te demisyone, e nan 1e septanm 2005, yo te nonmen jeneral Urano Teixeira da Matta Bacellar nan plas li. Nan 7 janvye 2006, yo te jwenn Bacellar mouri nan chanm otèl li te ye a. .

Aprè lanmò Bacellar, yo te nonmen jeneral Eduardo Aldunate Hermann ki sòti nan peyi Chili.

Nan dat 17 janvye 2006, yo te anonse ke jeneral brezilyen José Elito Carvalho de Siqueira te a pral ranplase Bacellar nan tèt ONI an Ayiti.
.

Nan dat 14 fevriye 2006, aprè rezolisyon 1658 Konsèy Sekirite Nasyon Zini te pwolonje manda MINUSTAH pou dat 15 out 2006..

MINUSTHA se premyè misyon nan zòn nan, ke militè brezilyen dirije, ak prèsk tout sòlda yo soti nan Amerik Latin, pami peyi sa yo nou jwenn, Ajantin, Chili, Bolivi, Ekwatè ak Irigwe. (nan anviwon 900 sòlda) 
). Depi 1e septanm 2007, Tinizyen ki rele Hédi Annabi pran tèt MINUSTAH..

Nan gwo Tranblemanntè 12 janvye 2010 nan peyi Ayiti, katye jeneral MINISTAH ki te twouve li nan Otèl Christopher te efondre e plizyè dizèn nan pèsonèl la te disparèt, menm sitiyasyon sa te prezante nan otèl Montana tou.

 
Nan dat 23 fevriye 2004, CARICOM te rele Konsèy Sekirite Nasyon Zini pou premye fwa depi 4 ane pou l' te ka bay rapò sou poukisa sitiyasyon peyi a vinn pi mal.

Sou 19 janvye 2004, Konsèy Sekirite Nasyon Zini an de pran youn rezolisyon kote yo aksepte ke prezidan Jean-Bertrand Aristide te demisyone e yo te fè Boniface Alexandre prete sèman kòm nouvo prezidan Ayiti daprè sa Konstitisyon an mande, e tout swit yo te bay lòd pou kreye youn fòs miltinasyonal interimè
.

Nan mwa jiyè 2004, Asanble Jeneral la te bay lòd pou finanse misyon an ak 200 milyon dola
, sa ta pral mennen youn konferans ak donatè yo nan vil Washington, D.C..

Yo te depoze premye rapò sou aktivite MINUSTAH a nan mwa out
.

Nan mwa septanm, prezidan interimè a te pran lapawòl devan Asanble Jeneral Nasyon Zini an, pou l' te ka konfime sipò li ak MINUSTAH
.

Nan novanm, yon dezyèm rapò te kreye, ak manda Konsèy Sekirite MINUSTAH .

Konsèy Sekirite a te pwolonje manda MINUSTAH pou lane 2008.

Menm si MINUSTAH rive nan peyi a depi 2004, jis nan lane 2007, li t'ap lite ak gang. Yo kontwole antre  bidonvil Site Solèy la, yo bloke wout la ak gwo machin blennde
. Nan janvye 2006, de sòlda jòdanyen te jwenn lanmò yo nan Site Solèy . Nan oktòb 2006, youn gwoup polisye Polisye Nasyonal Ayiti a ak gwo zam lou te rantre nan Site Solèy pou premye fwa depi 3 lane e yo te rete pou inèdtan ak twoup MINUSTAH pou mennen patwouy nan zòn nan. Katye sa, sèvi kachèt pou bandi yo al sere moun yo kidnape 
. Anvan nwèl 2006 lan, fòs Nasyon Zini yo te anonse ke yo ta pral' pran poszisyon ki pi sevè kont manm gang yo na Pòtoprens.

Prezidan René Préval, deklare ke si « pèp Ayisyen an ta mande pou MINUSTAH kite peyi a, li t'ap di wi». 

Nan avril 2008, Ayiti te konnen youn gwo kriz alimentè ak gouvènmantal, peyi pat' estab paske Palman an te echwe nan rektifikasyon youn Premye minis. Te gen anpil anpil dezòb, ki te fè sòlda ONI yo te tire bal cawotcho. Chèf MINUSTAH a te mande pou youn nouvo gouvènman pi vit ke posib. Pandan tan sa, ONI bay èd manje.

 
Kòmand fòs militè MINUSTAH a : 

Pèsonèl miltè a gen yon total de ( - fevriye 2009) gen sitwayen peyi sa yo ladan li :

Pèsonèl la polis la / pèsonèl sivil (chif total , fevriye 2009) gen sitwayen peyi sa yo ladan li : 

Gen anpil eskandal ak objektif misyon an fè yo kritike l' anpil e mande pou l' ale. 

Misyon de estabilizasyon Nasyon Zini an nan peyi Ayiti se sèl misyon militè enpòtan Nasyon Zini ki rive nan yon peyi ki gen konfli entèn san ke pa gen akò la pè ki siyen ant pati politik yo
. Anpil moun panse ke MINUSTAH se yon plam Etazini, Kanada ak La Frans pou yo te ka mete Prezidan popilè ki te eli demokratikman an Jean-Bertrand Aristide, pou yo ka afebli patizan Fanmi Lavalas li yo, ak pou bay sekirite gouvènman Gérard Latortue a ke oksidan te mete nan plas li. Nan lane 200, youn rapò siyen pa Harvard Law Student Advocates for Human Rights montre a klè ke fòs ONI a gen pou objektif kouvri zak asasinay kap fèt nan bidonvil ki nan Pòtoprens yo , kote nou jwenn anpil patizan Aristide ak Fanmi Lavalas.

Nan dat 6 jiyè 2005, MINUSTAH debake Site Sòley pòt pawòl MINUSTAH a afime que yo te vin dèyè youn gwoup gang ki te gen nan tèt li Dread Wilmé. Daprè kèk sous pwòch Lavalas. ak kèk jounalis tankou Kevin Pina, yo anonse ke MINUSTAH te vinn kraze sivil ki t'ap sipòte ansyen chèf leta peyi Ayiti a Jean-Bertrand Aristide, anvan eleksyon yo te komanse.  . 

Daprè estimasyon sila yo ki t'ap defan kòz ke ta sanble MINUSTAH te vinn touye patizan Aristide yo avan eleksyon  fè, da gen 5 a plis que 80 moun ki mouri. Te gen anpil divèjans sou dekwa ta gen ajan MINUSTAH ki ta mouri, men tout moun te dakò ke Dread Wilwé te mouri nan oprasyon an. Pòt pawòl MINUSTAH te rele Dread Wilmé « gangster ». Men lòt ta konside l' tankou dirigean ak youn mati

Fanmi Lavalas, se pi gwo pati politik ak mouvman popilè an Ayiti, pandan yo t'ap patisipe nan antèman Pè Gérard Jean-Juste, nan dat 18 jen anpil kout zanm te tire pou yo te ka gaye manifestasyon an, anpil moun ki la, di ke se sòlda brezilyen ki te tire a, paske yo te vle arete youn nan manifestan yo. ONI te voye jete tout akizasyon sa yo e yo di ke moun nan te mouri apre kèk moun nan manifestasyon an ta tire kout wòch. .

Youn pwosè ki ta enplike batayon brezilyen an nan fòs MINUSTAH, ap dewoule nan La kou entèamerikèn dwa moun (CIDH). Se avoka Mario Joseph k'ap travay nan Biwo Avoka Entènasyonal (BAI) ak Brian Concannon k'ap travay nan Institute for Justice and Democracy in Haiti (IJDH), y'ap defann Jimmy Charles, ki se youn militan ke yo te arete nan lane 2005. Men kèk jou aprè, you te jwenn kadav li nan mòg plen ak tou bal . BAI te pote plent devan tribinal ayisyen yo, men sa pat' pote okenn rezilta, se sak' fè nan kòmansman lane 2006, yo te pote ka douvan CIDH, men CIDH aksepte ka leta Ayisyen an, men li bay pa Brezil la do.

 




#Article 418: CARICOM (627 words)


Caricom se yon akwonim (sig ki ka li tankou yon mo) an anglè ki vle di Mache Komen Karayib (Caribeen Community), (Comunidad del Caribe nan panyòl), ki gen ladan'l plizyè peyi ki pale anglè nan zòn Karayib la, Ayiti ki pale Kreyòl Ayisyen ak Fransè, ak Sirinam ki pale Olandè.

Òganizasyon an te kreye nan lane 1973 ak 4 peyi ki se Lababad, Giyàn, Jamayik ak Trinidad ak Tobago; objektif yo se te bay relasyon ant leta Karayib yo jarèt, ak mete sou pye yon mache inik.

Aktyèlman li gen 15 peyi manm ak senk manm asosye, preke tout peyi sa yo jwenn yo nan Commonwealth. Nou jwenn to sèt peyi obsèvatè nan òganizasyon an.

Pwensipal ògan ki pran desizyon nan Caricom lan se konferans chèf leta yo ak konsèy minis yo.

Caricom ranplase yon òganizasyon ki te rele CARIFTA bò lane 1965 ak 1972. CARIFTA te gen pou objektif bay alyans ekonomik peyi ki pale anglè nan Karaib la jarèt o lye de West Indies Federation ki te pran nesans ant 3 janvye 1958 ak 31 me 1962.

Kominote a pran nesans sou non Kominoye ak Mache komen Karaib la ak akò Charaguaramas la kote premye minis Errol W. Barriw peyi Babad, L.F.S. Burnham peyi Giyan, Michael Manley peyi Jamatik ak Eric Williams peyi Trinidad ak Tobago ta pral siyen nan dat 4 jiyè 1973.

Nan dat 5 jiyè 2001 nan 22èm reyinyon manm yo nan Naso (Baamas), chèf leta kominote carayibeyèn nan te pase men nan akò Chaguaramas lan , kote yo te remete sou pye estati Caricom lan e yo te mete sou pye tou, mache ak ekonomi inik karayibeyèn (CSME sig an anglè). Yon pati nan pase men sa ta pral mennen a kreyasyon Lakou Jistis Karayibeyèn.

Ayiti te nan yon premye fwa te antre nan na Caricom tankou yon manm pwoviswa nan dat 4 jiyè 1998, kote'l ta pral vin manm chèf apre kat lane pita.

Nan mas 2004, Ayiti te sispann patisipasyon'l nan Caricom  sou lòd premye minis Gérard Latortue, paske ansyen prezidan Jean-Bertrand Aristide te fè yon visit nan peyi Jamayik. Caricom ta pral aksepte sòti Ayiti a nan dat 29 fevriye 2004, paske'l pat rekonèt gouvènman interimè a. Ayiti ta pral retounen nan Caricom aprè René Préval te fin eli e te kreye yon lòt gouvènman.

Nan jiyè 1999, Angiy te retounen nan Caricom, men fwa sa tankou manm asosye. Li te nan Caricom depi 1974 jiska 1980 lè sa li te asosye ak Set Kristòf ak Nyevès, nan ansyen eta ki te rele Saint-Kitts-Nevis-Anguilla.

Nan ane 200, minis zafè etranje peyi Repiblik Dominikèn te mande pou Caricom aksepte peyi'l. Lòt manm yo pa't wèl konsa, si'n konsidere pwa popilasyon ak ekonomi Repiblik Dominikèn pa rapò lòt manm yo. Demanm sa ta pral eksplike, paske lòt vwazen sile Ispanyla a: Ayiti, se yon manm Caricom. Yo te fè yon pwopozisyon kote relasyon Caricom ak Repiblik Dominikèn ta dwe sou Asosyasyon Eta Karaib yo (AEC). 

Apre gwo pase men ki te fèt nan Caricom lan nan lane 2001, li fonksyone konsa:

Li gen ladan'l

Nou jwenn ankò yon kabinè pou preske chak chè gouvènman kote li resevwa responsabilite oubyen dosye ki gen rapò ak devlopman ak entegrasyon rejyonal .

Konsèy Kominote a gen ladan'l minis ki responsab zafè konimontè yo, ak lòt minis kote travay yo depann de peyi manm yo. Branch sa a se yon nan ògan pwensipal Kominote a (lòt la se Konferans chèf gouvènman yo). Gen kat lòt konsèy ak 3 komite ki asiste branch legislatif la.

Lakou karayibeyèn jistis (CCJ) la, se pral yon ògan ki pral regle pwoblèm nan Caricom. CCJ a gen syèj li nan peyi Trinidad ak Tobago, nan vil Port of Spain.

Nou jwenn Sekretarya a nan peyi Giyàn, nan vil Georgetown




#Article 419: To mòtalite (102 words)


To mòtalite se yon kantite lanmò ki fèt pou chak mil moun nan yon ane.

To mòtalite a distenge de to mòbidite a, ki se kantite malad anyèl divize pa kantite popilasyon an, ak to letalite, ki se kantite mò divize pa kantite malad yo.

Nou pale tou sou mòtalite prematire ak mòtalite evitab.

Kòz mòtalite se tout kòz posib ki ka lakòz lanmò yon moun. Gen anpil posibilite nan nivo endividyèl la. Done yo kolekte nan nivo popilasyon an ofri regilarite obsèvab.

Tipoloji a nan kòz posib pou mòtalite pwopoze pa OMS (Òganizasyon Mondyal Sante) (ICD-10) ka senplifye jan sa :




#Article 420: Istwa nan Tibet (348 words)


Istwa nan Tibet, Peyi Wa ki nan ansyen confins ak cimes enneigées (himals, Nepali an), charnière strategy ant latè chinwa ak sou latè pou natif natal, se yon istwa mouvementée, entrecoupée pou peryòd ou gen lontan isolement.

Istwa nan Tibet pase ak kounye a intimement liée pou celle nan vwazinaj li yo, Chin, End, Mongoli. Sepandan pou interprétation pou istwa varie radicalement dapre sa yo historiens Y'a-indépendantistes kont diskriminasyon oswa kont diskriminasyon-unification 1. Cet article prezante pou sa fè anyen pou wè nan Gouvènman nan RPC ak moun ki nan Gouvènman an tibétain exil.
Anba Mao la, Revolisyon kiltirèl ak politik nan lòt PCC yo konsène nan Chin nèt, pas sèlman Tibet.
Enfin, pou Occident a tendance pou idéaliser pou ansyen Tibet, dapre kèk qualifié Observateur occidentaux (wè tibétains) ak nan régime pou chinwa théocratie féodale 2,3.

Byen sa a pou Tibet as depi nan tan iie Géographie de Ptolémée anba a pou non βαται, transcription grecque pou Bod, non li indigène tibétain, ak sa pou ansyen nan Peyi Wa ki nan Zhang Zhung (Tibet occidental) apparaisse lan depi tout tan ier av. J.-C. nan Shiji anba a pou non Shantong (单 同), peyi a p'ap fè réellement li antre nan istwa viie paske depi tout tan ak pou voye an Chin, yon ambassade nan empereur Namri Songtsen (601-629).
La préhistoire nan Tibet rete nèt pou konnen sa ki mal, men moun découverte sporadiques pèmèt pou reflechi sou teritwa sa a te gen anpil nan yo touswit sillonné nomades parvenus ant 14 ak 000 8000 av. J.-C. Des Sit néolithiques yo te découverte depi ane 1950 yo pou Yunsing, Hongkung, Jumu ak Gyarama (Nyingchi) Bai-bung ak Marniyong (Medog), Qukong nan nò-a se ak Karub Lhassa (Karo) nan Qamdo (1978). Sèl moun yo te fè de mwa pou yon sijè exploration Akeyoloji systématique. Yo artéfacts pou Karub chape anba nan 3000 pou 2000 av. J.-C. Depi ane 1990 yo, teritwa ki te Zhangzhung Revel plis 500 Sit pou fer ki nan laj pou exploration progresse lentement. Yon paran te ofri ancêtres nan mitan yo ak moun ki Tibeten Qiang.




#Article 421: Emigrasyon (113 words)


Emigrasyon se yon mouvman moun nan yon popilasyon.

Demograf distenge faktè nan orijin lan ki pouse moun soti, kont faktè ki atire moun nan destinasyon an.
Motivasyon pou emigre ka swa gen ankourajman pou atire moun, ki rele faktè atraksyon, oswa sikonstans ki ankouraje yon moun kite kay la.

Kontrèman ak imigrasyon, kèk nan dosye yo kenbe nan konsiderasyon moun ki kite yon peyi swa sou yon baz tanporè oswa pèmanan. Se poutèt sa, estimasyon sou emigrasyon yo dwe sòti nan sous segondè tankou dosye imigrasyon nan peyi a k ap resevwa oswa dosye ki soti nan lòt ajans administratif yo.

Pousantaj emigrasyon an kontinye ap grandi, rive 280 milyon nan lane 2017.




#Article 422: Entèfaz (123 words)


Entèfaz se yon etap nan sik selilè a kote yon selil ogmante nan gwosè, kontinye metabolis li epi double kwomozòm yo anvan divizyon. Se faz ki pi long nan sik selilè a, e se faz ki pi varye: li ka dire aviwon kèk èd tan tankou lakay kèk bakteri,  jiska plizyè ane lakay selil ki pa repwodwi rapid yo tankou selil nèvez yo.

Entèfaz la divize an 3 lòt faz: G1, S, G2.

Nan faz G1 an, selil la grandi rapidman, sentetize anpil pwoteyin, e li trè aktiv metabolikman.

Nan faz S la, selil la fè replikasyon ADN nan, épi li sentetize pwoteyin ki nesesè pou divizyon an ka fèt.

Nan faz G2 a, selil la kontinye grandi épi akonpli aktivite metabolik li.




#Article 423: Michael Schumacher (106 words)


Michael Schumacher, ki fèt 3 janvye 1969 nan Hürth, North Rhine-Westphalia (Almay), se yon chofè kous machin alman.

Li kondwi pou Mercedes GP. Li se yon set-tan Mondyal chanpyon e selon ofisyèl Formula sit entènèt la Youn se estatistik chofè a pi gran gen espò nan janm wè; li te kenbe anpil nan dosye chofè fòmil la ki gen ladan pi chanpyona, viktwa ras, tour pi rapid, pozisyon ma, pwen bay nòt ak pi ras te genyen nan yon sèl sezon - 2004. Nan lane 2002 li te vin tounen chofè machin nan sèlman nan Formula 1 istwa fini nan twa tèt la nan tout ras.




#Article 424: Felipe Massa (198 words)


Felipe Massa, ki fèt 25 avril 1981 nan São Paolo (Brezil), se yon chofè kous Fòmul 1 brezilyen. 

Masa te reyini ansanm ekip Scuderia Ferrari. Masa F1 premye nan evènman an kòmanse nan GP Ostralyen an 2002 lè li te rejwenn ekip la Sauber-Petronas. Pandan ke viktwa nan jenn fi reyalize nan yon GP Tik an 2006 ak ekip la Ferrari. Masa pi bon rannman dat li te lè li te kourè yo nan 2008 anba chofè yo nan McLaren, Lewis Hamilton. Li te tou te vin premye chofè a brezilyen depi Ayrton sena an 1993 ki te te genyen ras la nan pwòp kay ou a brezilyen gp an 2006.

Nan 2009 Mid-sezon, Felipe Massa sibi yon aksidan grav ki prèske fini vi li nan Ongri. Masa Ferrari Lè sa a, ranplase ak Luca Badoer (de ras) ak Giancarlo Fisichella (senk ras.) Gen rimè sou yo dwe ranplase jiska la fen 2009 si kondisyon yo pa bon, Felipe Massa te finalman kapab respire ak soulajman lè Ferrari anonse ke yo pwal rete nan Masa Ferrari. Koekipye Masa aktyèlman se chanpyon nan mond 2005-06, Fernando Alonso. Felipe Massa pral sètènman rete ak Ferrari jis nan fen sezon 2012.




#Article 425: Şalom (101 words)


Şalom (de ebre Shalom, sa ki vle di nan fwa Bonjou ak Lapè) se yon jounal semèn, jwif Tiki, ki pibliye nan lang tik ak yon paj an judéo-panyòl (pafwa yo rele yo tou ladino) yo depi 29 oktòb 1947 ak Istanboul. Li fondatè te jounalis Avram Leyon ki te travay nan aktivite chak jou Cumhuriyet. L direktè se Ivo Molina. Li rédacteur an chèf, se Yakup Barokas. Chak semèn, se rale pou 5.000 kopi (pou premye mwatye ane 2005) epi yo ye jouk mèkredi. Apre mas 2005, yo mare l 'te yon siplemantè ekri tout an judéo-panyòl, Al Almenser (solèy).




#Article 426: Hidetoshi Nakata (122 words)


Hidetoshi Nakata (an Japonè: 中 田 英 寿) (fèt, 22 janvye 1977 nan Kofu, Japon) se yon ansyen jwè football Japonè ki te jwe tankou yon milieu ak klib plizyè Ewopeyen yo, ak Bell Mare Hiratsuka nan peyi l '. Pèfòmans li te touche l 'yon repitasyon kòm youn nan meyè jwè yo Japonè yo atravè tan.

Nakata te an 2004 kòm sèl moun nan Japonè, yo chwazi a, 100 FIFA a yon nòt 125 nan pi bon foutboleur yo ap viv nan listwa, e li te tou nan toude 1997 ak 1998 te vote Player a pou Ane a nan Azi.

Nakata 2001 te genyen seri A a ak KÒM Roma ak ane a apre Itali a kopa ak Parm FC.




#Article 427: Toudegad (149 words)


Toudegad, k ap anonse Wayom Jewova a se yon peryodik relijye ki pibliye nan plis pase 210 lang anmenmtan nan lemonnantye. Kantite Toudegad ki fèt chak mwa se plis pase 44 milyon revi. Se Temwen Jewova yo ki pibliye peryodik sa a. Nan lane 2014, Toudegad se peryodik yo plis distribiye sou latè.

Se pa mwayen Toudegad la Temwen Jewova fè konnen tout aktivite y ap fè, Toudegad la se peryodik ofisyèl yo a. Men objektif Toudegad la, selon sa editè l yo di:

tounen yon paradi talè konsa. Li ankouraje moun pou yo mete lafwa yo nan Jezi Kris, li menm ki te mouri pou nou ka gen lavi etènèl, e k ap gouvène kounye a antanke Wa nan Wayòm Bondye a. Depi 1879, Temwen Jewova ap pibliye Toudegad, yon peryodik ki pa gen okenn rapò ak politik,men ki baze sou Bib la. (Toudegad Avril-Jen 2011, paj 2)




#Article 428: Mérida, Venezwela (230 words)


Santiago de los Caballeros de Mérida, Venezwela, se nan kapital la municipalité pou Libertador ak nan Eta Mérida, ak tou youn nan prensipal lavil vénézueliennes sitiye bò Cordillère nan Andes. Baze an 1558, li te fè pati de Vis-wa nan Nouvèl-Grenad ak pi jisteman nan Capitainerie Jeneral nan Venezwela li te jwe yon wòl aktif pandan lagè endepandans. Mérida kont plis pase 200 000 moun ki rete ak posede yon glasi nan vil yo gen apeprè 350 000 moun.
Mérida se yon lavil ki trè touristik. Li se tou nonmen non l 'pou inivèsite, nan Universidad de los Andes, epi pou l téléphérique ki pi wo nan lemonn. Lavil la, yo jwenn yon altitude pou approximativement 1 600 mèt. Nan horizon yo, yo ka apercevoir pi wo sou tèt mòn nan peyi a, Pic Bolívar.

Nan festival Feria del Sol gen kote pou Mérida nan mwa fevriye.
Lavil la nan kont nan anpil kote touristik: jaden botanique, nan cathédrale pou Mérida ak nan plas Bolivar, la mize pou atis modèn (Museo pou Arte Moderno) Juan Astorga Anta, Heladería la Coromoto, mache prensipal la, téléphérique, nan plas Las Heroínas ...
Lavil la kont twa pak pou lwazi trè janm konnen: nan pwofite pou anti, Los Aleros ak Montana pou Los sueños, konsa yon magazen glas (Heladería de Coromoto) antre nan Guiness ki records favè nan kantite ofri lansan (plis nan 600).




#Article 429: Feria del Sol (Mérida) (422 words)


La Feria del Sol, menm tou yo konnen sou non Canaval Taurino de America, se yon festival kiltirèl pou vokasyon entènasyonal ki te ap woule nan lavil Mérida nan Venezwela.

La feria te kote yo pandan mwa fevriye, an menm tan ke Kanaval. Pwogram ki prevwa nan kous pou towo bèf yo, ekspozisyon kiltirèl, komèsyal ak pou bèt yo, konsè, defile, aktivite espò, ak eleksyon nan larenn nan Foire (nan Reina del Sol).

Mérida se yon lavil ki pi ansyen nan pwofite. Vil la ak Kavalye yo tankou yo rele p'ap fete t Foire, nan diferans ki genyen nan lavil San Cristóbal, Barquisimeto, Maracaibo oswa Táriba. Pou rezon sa yo, yon gwoup senpatizan te fin lide pou konstwi yon Arens pou Merida ka genyen yon kalandriye toren. Lavil la jwenn plas li konsa nan mitan yo Foire yo pi enpòtan nan peyi yo.

Nan premye edisyon te dwe leve kanpe yo, 9 ak 10 desanm. Yo anboche pou yo corridas yo matadòors César Faraco, Manuel Benítez El Cordobés, Paquirri, Julio Aparicio, Curro Girón, Paco Camino ak aiguilloneur mexicain Juan Cañedo. sa dènye goumen kèk towo bèf pou Felix Rodríguez, Achury Viejoak Ambaló, ki soti tout Kolonbi.

Lè nan premye corrida, yon gwo averse anpeche inogirasyon; de corridas te obligasyon denmen, yon maten ak lòt nan aprèmidi. Se te premye fwa nan pwofite de corridas yo te òganize yo nan yon menm kote ak nan menm jounen an.

Li te premye prevwa ke yo Foire te antre kote yo nan premye jou nan mwa desanm, pou akonpaye yo selebrasyon nan jou Imakile konsèpsyon.

An 1968, yo p'ap janm fete t sou Foire, men yon corrida te òganize a 13 avril, 1968, jou Samdi Sen. Yo towo bèf ak Dosgutiérrez yo te combattus a Alfredo Leal, Curro Girón ak Pepe Cáceres.

Lè sa a, an rezon yo lapli, li te deside pou yo fete Foire jan pou sa yo coïncident ak Kanaval, anba non «Feria del Sol. An 1969, yo fete premye Foire ak twa (3) corridas towo bèf yo, 15, 16 ak 17 fevriye.
Premye a te rele cartel kèk towo bèf ak Valparaíso pou Alfredo Leal, Daniel Matatoba Santiago de Cuba, Manuel Benítez El Cordobés ak Vénézuélien Lucio Requena. Nan premye zòrèy la feria te attribuée pou Alfredo Leal.
Depi sa a edisyon, nan Foire vin piti piti yon nan pi enpòtan nan pwofite ak nan lemonn taurin. La Foire préexistante nan immaculée te toujou fèt nan plizyè okazyon, an 1990, 1991 ak 1997 yo, men ak yon piblik byen pi piti.




#Article 430: Fidji Hindi (110 words)


Fiji Hindi se yon lang endo-aryen ki se lang a manman an 313.000 moun ki gen orijin endyen yo nan Fidji.

Lang sa a trè diferan de estanda Hindi yo pale nan Lend epi nan relasyon ki genyen ant de lang yo yo sanble ak moun ki ant Olandè yo ak Afrikaans. Se lang la ki konpoze de dyalèk yo Hindi oryantal (Bhojpuri ak Awadhi) avèk anpil mo angle ak fidjyen. Li se pale ak yon aksan Pasifik yo.

Nan tan ki sot pase, akòz ajitasyon an politial nan Fidji, nimewo gwo Fidji Endyen gen imigre nan Ostrali, Nouvèl Zelann, Etazini ak Kanada, pran Fiji Hindi lang lan avèk yo.




#Article 431: Pèt cheve (666 words)


se revòlt la jiska 100 pwal konsidere kòm yon jou nòmal, men nan yon fason - anjeneral sèlman lè otòn lan bò pòtay soti nan tout pati nan tèt la regilyèman.

nidite Typical gason rive nan apeprè mwatye nan gason yo. Li se karakterize pa cheve dilye okòmansman an devan tèt la, ki rele fwon rekulan. Yon lòt zòn glas devlope fason - nan tèt tèt li (nan zòn siperyè). Kòz sa a ki kalite nidite, yo konnen kòm medikaman androjenik Alupcia (Andregonic alopesi) se anzim 5-alfa a Rdoakteaza, molekil anzim dlo pran testostewòn nan òmòn gason ak konvèti li lè diidrotèstosteron, DHT, cheve kwasans depresyon materyèl. Pafwa nidite ka kòmanse imedyatman apre fòme. se aktivite anzim la nan chak moun jenetikman detèmine anjeneral. Alupcia androjenik responsab pou 95% nan nidite (wòl Note-DHT la nan devlopman anbriyon an aparans gason ti bebe nan siy segondè seksyèl la fòme. Apre sa, òmòn la pèdi pifò nan fonksyon li.)

se DHT òmòn ki lakòz faz devlòpman cheve anpil kout. nimewo nan rasin cheve se ti men se faz nan kwasans nan cheve pi kout pou pi plis aparan kwasans cheve.

Yon nidite tipik se fi ra. Li se pwobableman lakòz akòz diminisyon nan konsantrasyon òmòn estwojèn fenmèl nan san, sou wout la - tout ak sispansyon an ijyenik.

Gen lòt faktè nidite: Kèk kwafur, tankou cheve twò etann pou yon tan long, ka ankouraje nidite; fizik chòk, tankou chimyoterapi, akouchman, anorèksi, chòk emosyonèl oswa operasyon, ak kèk enfeksyon (ki koze pa chemen an - anjeneral nan fongis) Pouvwa lakòz tou rapid pèt cheve. Lòt kòz posib yo se mank Selenyòm fè, ak zenk, mank vitamin A, B, K ak H, anplis vitamin C, A ak B9 ak maladi nan glann tiwoyid la ak fwa. Te bay medikaman yo anpil non ki kalite divès kalite Halupcia:

    * Alupcia Frmtora oswa Alupcia Senplèks: nudité kòmanse apre ane yo jèn.
    * Alupcia Simptomattika oswa Alupcia Parbymcolta: alopesi apre enfeksyon oswa enflamasyon.
    * Alupcia Acteinika: alopesi sa yo ekspoze radyasyon.
    * Alupcia mete: yo nidite mekanik presyon sou cheve a, tankou kou fò souvan, kwafur ak cheve detire oswa pote chay lou sou tèt yo.
    * Alupcia Asborika: alopesi akonpaye pa sebore, pelikul grav.
    * Alupcia Ssanilias: Advanced laj nòmal nudité.
    * Alupcia espesifik oubyen Alupcia Sipilittika: nudité kòm yon rezilta an maladi sifilis (sifilis).
    * Alupcia Akonganita: konjenital mank cheve kò.

Yon sèten kalite nidite, Alupcia Gujarat (alopesi areata), anjeneral, karakterize pa alopesi lokal (nidite toudenkou) ki kòmanse soti nan pwen A nidite piti epi k ap grandi pi gwo. Alupcia Gujarat se yon maladi oto (yon maladi kote sistèm iminitè kò a atak tisi kò, akòz kòrèk tisi nan peyi etranje Ziahwein). sa a se maladi pwobableman eritye, byenke sijè sa a pat ankò fè klè ase. Li te ye ka nan timoun ki te soufri Malupcia Gujarat patri. se maladi a te ajoute nan yon pawòl ki dekri sijè ki abòde lan maladi a: Alupcia Gujarat Monolocolaris dekri nidite nan yon sèl plas yo nan kò a; Alupcia Gujarat Multilocolaris - Nimewo nidite nan pwen; Alupcia Gujarat Bereviah - se sèlman pèt fin vye granmoun; Alupcia Gujarat toto - tout pèt cheve po tèt; Alupcia Gujarat Aonibrsls - tout pèt cheve kò. Denye maladi tonbe nan sousi nenpòt cheve, Coursil esèl, ak lenn. Yon kalite espesyal pou maladi a - Alupcia Gujarat Atropyakanc - fèt nan fanm yo ki gen laj 30 a 55.

Nan tan pase nan asire ke Abalupcia Gujarat byopsi te dwe fè (pran yon po ti kras nan po tèt la ak laboratwa tès) oswa Trikogerama (pran apeprè 50 pwal revize laboratwa a). Men koulye a, konnen sa byen klè atirans nan cheve a toujou vivan epi yo pa gen okenn bezwen reyèl pou byopsi, menm jan tou ka wè anba yon vè agrandisman ki gen trè bèl cheve nan sa yo nan zòn nudité.

Unknown kantite ka yo nan ki chen ak chat gen maladi a epi pèdi pifò nan cheve nan kò yo.




#Article 432: Sebastian Vettel (255 words)


Sebastian Vettel, rele Baby Schumi, ki fèt 3 jiyè 1987 nan Heppenheim (Almay), se yon chofè kous alman. 

Kounye a se li ki kondwi pou ekip Scuderia Ferrari, ranplase Fernando Alonso , ak yon ko-ekipye Charles Leclerc. Li te premye tonbe nan evènman ofisyèl kous sou F1 Tik Grand Prix 2006 lè li vin yon chofè tès Vandredi pou ekip BMW-Sauber a laj de 19 an ak 53 jou. la Vettel tinon pwòp kounye a se Baby Schumi, akòz estil an kous ki menm ak Legend la 7 fwa chanpyon F1 lemonn, Michael Schumacher.

Vettel dezyèm chofè F1, te vin sizyèm a ki tonbe nan tèren an Grand Prix, li te vin pi piti chofè a F1 moun ki te genyen Ameriken Grand Prix pwen yo an 2007. Sou 30 septanm 2007 nan Fuji, li te vin pi piti chofè a F1 ki te ap dirije ras la. Pita nan Italyen gp 2008 la li te fè nòt yon lòt istwa lè li vin pi piti F1 chofè a genyen poto pozisyon ak nòt yon viktwa la nan demen. Vettel tou te vin chofè a pi piti genyen viktwa pou de ekip nan de ane konsekitif. Sou 14 novanm 2010 finalman parèt tankou pi piti chanpyon lemonn Sebastian Vettel F1 a nan istwa apre genyen yon ras nan Abu Dhabi. Li te vin chanpyon mond a laj de 23 an ak 134 jou yo kraze dosye a anvan ki te anrejistre Lewis Hamilton nan sezon 2008 la a laj de 23 zan ak 300 jou.




#Article 433: Selena (145 words)


Selena Quintanilla-Pérez, rele Selena, ki fèt 16 avril 1971 nan Lake Jackson epi ki mouri 31 mas 1995 nan Corpus Christi (Etazini), se te yon  chantèz, konpozitris, modèl, aktris ak yon designer mòd amerikèn orijin meksikèn. 

Li te rele larenn peyi ki nan Tejano mizik. Li lage albòm premye li lè li nan lane 1984 te katòz, Mis Primeras Grabaciones. Li te siyèn avèk EMI Latin nan lane 1989, Selena. Frape premier li yin nimewo yo te Buenos Amigos (ak Alvaro Torres nan 1991) ak Como La Flor (nan 1992). Nan lane 1993, li te genyen yon koup pou albòm li, Selena Live!. albòm li Amor Prohibido te vin pi byen ki vann albòm Latin nan an 1994. Te albòm kwazman li lage plizyè mwa aprè li te tiye an 1995. Li te asasine pa zanmi li Yolanda Saldivar sou li a, 31 mas 1995.




#Article 434: Dreaming of You (album) (106 words)


Dreaming of You se dezième albòm RB/Tejano pop pa Selena, publie à tout lemonn entie an 18 Jiyè, 1995.

Prodiksyon te kontole an sitou pa memb EMI Latin yo avèk Keith Thomas, Trey Lorenz, Mark Goldenberg, Kit Hain, Guy Roche, Donna Delorey, Diane Warren, Rhett Lawrence, David Byrne, Frane Golde, Tom Snow, Full Force, Brian Red Moore, A.B. Quintanilla III, Barrio Boyzz, K.C. Porter, Felipe Bernmejo, Jose Hernandez é Felipe Valdes Leal.

Album lan vann plis pase 175,000 kopi premye jou a, yon dosye pou yon chantè pòp fi. Li te vin dezyèm plas pou premye ki pi wo a, se sèlman dèyè Michael Jackson (HIStory).




#Article 435: Ayewopò Long Thanh (173 words)


Ayewopò Long Thành (Sân bay quốc tế Long Thành) se yon ayewopò ki sitiye nan Ho Chi Minh City, Vyetnam. Ayewopò se Long Thành yon ayewopò te planifye nan Vyetnam, nan distri a nan Long Thanh pwovens yo nan Dong Nai, 40 km nan nòdès Hochiminh lavil la. Genyen yon plan an mèt te apwouve. Konstriksyon yon faz nan premye yo ap kòmanse nan 2015. Aprè yo te fin nan faz nan premye (pri estime a se 6,74 milya dola USD, de, pis aterisaj 4000 mx 60 m, yon tèminal), ayewopò a pral kapab sèvi 25 milyon pasaje annum. Pral faz dezyèm ap bati de 2020 ak yon pis twazyèm ak yon tèminal nouvo, kapasite yo ap ogmante a 50 milyon dola pasaje annum. Soti nan 2030, yo pral faz nan twazyèm ap bati, ayewopò a ap gen 4 pis aterisaj, 4, tèminal, li pral kapab sèvi 100 milyon pasaje annum. Li pral youn nan pi gwo èpòt yo nan pwovens Lazi. Ayewopò Tan Son Nhat pral sèvi pasaje domestik sòti nan 2020.




#Article 436: Jòj Wachintonn (313 words)


Jòj Wachintonn, ki fèt 22 fevriye 1732 nan vil Pope's Creek (koloni Vijini) epi ki mouri 14 desanm 1799 nan Mount Vernon (nan eta Vijini). Li se yon pèsonalite politik peyi Etazini ki te chèf eta majò lame kontinantal la pandan lagè endepandans lan sòti 1775 rive 1787 epitou li se premye prezidan Etazini pandan peryòd 1789-1797 la.

Wachintonn se youn nan plantè ki te pi rich nan rejyon Mount Vernon an akòz gwo domèn li. Gras ak patisipasyon li nan gè Sètan an ki te fèt nan peryòd 1756-1763, li vin selèb alafwa nan kontinan Amerik ak Ewòp. Epi li te enterese anpil ak zafè politik. Angajman li nan revolisyon ameriken an ak popilarite li fè li vin kòmandan twoup amerikèn yo. Konsa, yo te genyen viktwa final la sou metwopòl britanik la avèk sipò fransè yo.

Aprè batay la, li patisipe nan redaksyon konstitisyon ameriken an epi li te ranpòte premye eleksyon prezidansyèl la san okenn pwoblèm. Pandan de (2) manda li yo, Jòj Wachintonn montre ke li se yon bon administratè malgre difikilte ki te genyen andan peyi a ak gè ki te genyen nan kontinan Ewòp la. Li kite anprent li sou tout enstitisyon peyi a ak sou istwa amerikèn an.

Depi fen 18yèm syèk la, yo bay li anpil omaj. Se konsa yo te bay kapital la pòte non li, menm jan ak anpil sit ak moniman istorik. Depi lane 1932 se pòtre li ki sou pyès 25 cents quarter lan ak sou biyè yon dola a.

Jòj Wachintonn te fèt 22 fevriye 1732. Li te kòmandan prensipal la dezetazini lè peyi sa a te etabli. Pandan lagè revolisyonè ant Angletè ak Etazini a, li te jeneral pi wo a dezetazini (1775 - 1783). Pita, li te chèf lekriti konstitisyon dezetazini a. Apre sa, li te eli kom prezidan dezetazini. Souvan sitwayen dezetazini yo rele l Papa dezetazini.

 




#Article 437: Sinema ayisyen (620 words)


Pandan diktati a nan Duvalier yo, pwodiksyon an nan imaj filme-li te trè pòv andedan peyi a. Avek kontrent teknolojik ak finansye nan pwodiksyon fim, nan yon peyi kote tout endis sosyo-ekonomik yo move, li pa etonan ke sineyas, ak eksepsyon ki ra, yo te kapab fè fim.

Pandan 28 ane diktati Duvalier yo, se sèlman twa (3) fim : yon mwayen metraj, Map pale nèt, ki te reyalize nan 1976 pa Raphael Stines, vèsyon kreyòl yon pyès Jean Cocteau, Le indifférent; Olivia fim reyalize nan 1977 pa Bob Lemoine. Li eseye fè yon lòt fim. An 1980, Rassoul Labuchin fè Anita, fim avèk siksè, gras a difizyon Siné-klib « Point-de-Vue » Olivia te toune an 35 mm ak de lòt yo an 16 mm.

Se nan dyaspora a ke yon sinema nan denonsyasyon ak lit kont diktati a parèt ak vigè. Premye ak fim dokimantè Arnold Antonin a, sitou Les Duvalier sur le banc des accusés (1973, 25 mm, nwa ak blan) ak Haïti, le chemin de la liberté (1974, 120 mm, nwa ak blan). Fim sa a, patwone pa Cahiers du Cinéma magazin, lanse sinema ayisyen entènasyonalman epi li toujou prezante jodi a kòm yon fim kilt. Li se konsa prezante nan Festival la Film ayisyen nan Pari nan lane 2001. Arnold Antonin pral pwodui fim lòt, tankou :

Epitou remakab se dokimantè ki gen tit Canne amère, fim reyalize pa Paul Arcelin, nan lane 1975 ak sòti an 1983 (16 mm, koulè).

Fim sa yo genyen anpil pri e yo montre nan anpil festival entènasyonal.

Aprè lanmò Divalye yo ke yon nouvo sinema militan te parèt. Yon sèl sa a pa fèt sèlman dokimantè, men tou nan fim fiksyon, tankou sa yo ki nan Raoul Peck ki reyalize :

Ak dènyèman fim nan semi-biyografik Lumumba reyalize pa Raoul Peck ki se anpil siksè nan Afrik ak Etazini.

Lòt fim tou merite mansyone :

Yon sineyas ayisyen, Roland Paret, ki abite lè sa a nan Kanada, te reyalize tou anpil kout fim anlè divès sijè. Nou dwe mansyone Michèle Lemoine ak Elsie Hass nan Pari tou. Pifò nan fim yo te fèt pa otè de orijin ayisyen oswa nasyonalite men yo souvan tire ak ekip etranje ak finansman.

Kreyasyon an ak pwodiksyon imaj nan kondisyon sosyal ak ekonomik Ayiti yo sanble yo kapab jwenn yon fason soti nan medya yo limyè ak espesyalman nan videyo. Vreman vre, anpil pwodiktè endepandan, ansanm ak televizyon, ki kontinye pwodui anpil ti, fè tal filme, videyo, fiksyon oswa dokimantè nan yon nimewo ki byen klè depase pwodiksyon fim nan tèt li.

Arnold Antonin li menm, depi retou li an 1986, nan yon peryòd premye, te fè sèlman videyo enstitisyonèl oswa edikasyon, eksepte pou yon fim kout sou Pòtoprens, La troisième guerre mondiale a déjà eu lieu (1996). Soti nan 1999, li te kòmanse ak ekip la nan Sant lan Pétion-bolivar, ki gen ladan Oldy Auguste (kamera ak koreksyon) ak Mathieu Painvier, pwodiksyon asistan, nan pwodiksyon yon seri de dokimantè, pòtrè fanm travayè nan kouch popilè nan peyi a ak ti mize pèsonèl nan figi anblèm nan atizay ayisyen kòm Jean-Claude Garoute (Tiga), Dieudonné Cédor, Albert Mangonès, André Pierre, Patrick Vilaire, Marithou. Ki baze sou yon tèks pa Gary Victor, li adapte Piwouli a satirik ak zenglendo a nan fim nan lane 2001.

Anpil videyograf travay swa tankou pwodiktè, swa tankou kameramann, oswa tankou montè. Kèk nan yo travay tou kòm reyalizatè yo. Non tankou :  Mario Delatour, Jean Fabius, Richard J. Arens, Claude Mancuso, Jean-Pierre Grasset, Richard Senecal, Rachel Magloire, Patrick Barthélémy, Karl Lafontant, Laurence Magloire, Jean-Claude Bourjolly, Kharmeliaud Moise.

Pami fim-videyo sa yo reyalize pa Raynald Delerme :

Fim reyalize pa Jean Gardy Bien-Aimé :

Fim reyalize pa Frédéric Surpris :




#Article 438: Mizik Kreyòl (321 words)


Se mizik a lanmou, li ap chante lanmou nan kè.

Mereng se mizik lokal Repiblik dominikèn (peyi panyòl)

Se mizik lokal Ayiti.

Se mizik lanmou tou. Nou danse li kole. Anpil moun renmen tande li paskè se bon bagay.

Se mizik a tèks pou danse, bouje avèk anpil anpil moun.

Hip Hop se yon mouvman kilti ki te develope nan Nouyòk nan ane 1970 yo, premyèman omilye moun Nwa ameriken epi pòtoriken. Hip Hop gen kat (4) pyès oubyen eleman : deje oubyen moun k ap fè mizik nan fèt, oubyen moun ki rap, desine grafiti, epi danse brize. Hip Hop te kòmanse nan Bronx, Nouyòk men kilti li ap gaye nan toutotou lemon. Bonè Hip Hop gen kredi pou rete klik deblozay nan Nouyòk paske li ranplase deblozay ak konpetisyon nan da, danse, oubyen rap nan fason lib.

Hip Hop gen gwo relasyon avèk kilti karayibeyèn. Jamayiken Deje Kool Herc gen kredi pou orijine mizik Hip Hop aprè derape Nouyòk. DJ Kool Herc te kreye plan pou mizik epi kilti Hip Hop a batiman tradisyon jamayiken tankou vante powetik an mizik jamayiken, ki li ap gade lè li te yon timoun nan Jamayik. DJ Kool Herc itilize de plak ak de vire tab epi li chanje kijan mizik te jwe. Li itilize yon zòn patikilye plak la, zòn ak doum sèl, nan angle “the break” epi li te kreye yon rit. Ak rit li moun ki rap, li kapab rap, moun ki danse, li kapab danse. Ide la se fondasyon pou mizik epi kilti Hip Hop.
Pou moun ayisyen, Hip Hop gen yon gwo etwal atis Hip Hop nan Wyclef Jean. Wyclef Jean ak gwoup li “The Fugees” oubyen “Figye la” se anpil popilè nan Etazini nan bonè ane 1990 yo. “The Fugees” gen de (2) manm ayisyen, Wyclef Jean epi Pras Michel epi yon manm nwa-ameriken, Lauryn Hill. Yo enskri de (2) albòm, Blunted on Reality epi The Score.




#Article 439: Kilti ayisyen (164 words)


Kilti ayisyen an se kilti tout moun ki fèt nan yon zile ki nan Oseyan atlantik la yo rele Ayiti.   

Kilti pèp sa a sòti nan kilti tout pèp ki te kolonize peyi Ayiti a. Li gen la dan li, kilti Ewopeyen, Afriken, Endyen Amerik, Panyòl, Polonè, Arab. Men de peyi ki gen jwe pi gwo wòl nan kilti ayisyen an se peyi Lafrans ak kontinan afriken an.

Literati ayisyen an ekri an sitou an franse. Men depi kèk tan, sitou aprè Tranblemanntè 12 janvye 2010 nan peyi Ayiti a, genyen plis ekriven ki ekri an kreyòl. Anpil liv literati lòt lang ap tradwi an kreyòl.

Gras a dyaspora ayisyen an, gen anpil ekriven ayisyen ki ekri an anglè (kòm Edwidge Danticat) ak an panyòl (kòm Micheline Dusseck).

Kont pran yon gwo plas nan literati ayisyen an. Bouki ak Malis se youn nan pi gwo pèsonaj nan patrimwàn kiltirèl peyi Ayiti.
 
Men yon lis kèk nan ekriven ayisyen ki pi popilè nan lemond :




#Article 440: Ludmilla Radchenko (500 words)


Ludmilla Radchenko (an Ris: Людмила Радченко), fèt 11 novanm 1978 nan Omsk nan Siberi (Risi), se yon manken, yon aktris ak atis ris. 

Li selèb nan Itali ak nan peyi anglo-sakson.

Li diplome nan konsèpsyon mòd nan Omsk an 1999. Ludmilla Radchenko te chwazi Miss Cham nan konkou nasyonal Miss Larisi nan lane 1997. Li kòmanse travay nan televizyon nan Moskou ak Saint-Pétersbourg.

Aprè li rive nan Itali, li kòmanse karyè li avèk yon emisyon pou tele-acha nan televizyon italyèn Paperissima. Pita, an 2001, li patisipe tankou dansèz nan La sa il'ultimaak ane sa a, nan emisyon Passaparola, yon kwiz dirije pa Gerry Scotti, Letterina.

An 2003, li parèt nan Spicy Tg sou Antenna 3. Nan menm tan, li kontinye defile tankou manken ak an 2004, li poze pou kalandriye nan magazin Fox. An 2005, li patisipe nan reality Show La Talpa kote li elimine lè mwatye nan final la.

Nan lane 2006, li se youn nan pwotagonis On the Road nan Miyami, yon pwogram Italia 1. Chak lane li anime Tuning and fanatics, yon emisyon pou Diva s' Production sou Sky. Li patisipe nan reality Show Reality Game sou Sky Vivo.

Li chwazi Fapim, yon biznis konstriksyon, pou kalandriye 2008. Li poze pou fotograf Luca Cattoretti, ak  ki poko anyen pou yo anvi bay pi popilè poses érotiques nan istwa sinema. Li travay tou sou All Music pou pwogram mòd Modeland anime pa Jonatan Kashanian.

Aprè li patisipe nan reality Show La Talpa, li jwenn yon enterè pou penti, yon pasyon pou jenn li te dekouvri nan frekantè kèk lekòl atizay. Li kòmanse penti ak lakòz nan diferan galri nan Milan

Tankou aktris, li jwe nan fim televizyon il Viaggio (2005), ak patisipe nan de (2) epizòd nan seri televizyon RIS - Crime imparfait. Li entèprete ti wòl nan diferan pwodiksyon italyèn. An 2008, li jwe nan fim te dirije limyè of pasyon pou Ulderico Acerbi.

Aprè eksperyans li nan televizyon an 2008, li tounen li vrè pasyon: penti. Premye ekspozisyon pèsonèl deside li vire do aktivite li yo nan je yo pou yo mete yo apa pou atizay.

Aprè yon lon rete nan Nouyòk mete apa pou etid, li rive yon seri tablo li lakòz nan diferan galri pou atizay.

An 2010, li rive yon bèf géante pou Cow Parade 2010, yon ekspozisyon konsèpsyon, epi li patisipe nan yon enstalasyon atistik nan Triennale pou Milan. Li lakòz tou nan Mize Art kontanporen pou Lucques.

Kèk mwa aprè li ekspoze nan teyat Teatro al Scala, li chwazi pou konkou entènasyonal penti Gemlucart mwens. Li kòmanse travay nan onz (11) galri menm non ki nan tout mond lan.

An desanm 2010, edisyon Skira-Feltrinelli piblye premye monografi atis Power pop. Nan mwa fevriye 2011, nan pwovens Milan soutni yon ekspozisyon Ludmilla prezante nan Pari, nan kay la kilti nan lemonn. Nan mwa me 2011, nan galri Crown Fine Atizay Nouyòk prezante travay Ludmilla nan festival la Eating Atizay, nan Soho, fè lwanj li katye nouyòkè.

Li se fiyanse avèk Matteo Viviani.




#Article 441: Centre Pedagogique des freres unis (349 words)


Le Centre Pédagogique des Frères unis (C.P.F.U), 
établissement d'enseignement secondaire et supérieur privé, est situé le long de Fortune , au 12 de la rue joule. 

Ce Collège est la meilleure école sur la route de delmas33.

Les élèves du Collège centre pédagogique des frères unis sont souvent appelés des « Elevilot », et l'établissement est couramment désigné sous le sigle « CPFU ».

Fortune Cherfrere à l'âge de 18 ans a ressenti le besoin de bâtir une école privée avec son petit frère Marcel Eugene et Ilocene Augustin. Ils voulaient appeler cette école Centre Pédagogique des frères unis. En 1986 ils ont bâti ce collège maintenant qui s'appelle Centre pedagogique des frere unis. 

Cette école était construite avant à Delmas32. Maintenant ce collège est à Delmas33. Cette école a deux campus :
campus Delmas, Haiticentral et Gros morneHaiti . 

Les élèves  appellent cette école .

En effet, par une originalité surprenante à l'époque, le nouveau collège a décidé de donner à ses externes un enseignement gratuit. Le résultat est immédiat :

Le College Pedagogique des freres unis compte une quinzaine de classes. Chaque classe secondaire a 26 élèves ou plus. En Primaire chaque classe a 20 élèves ou plus.

En seconde, on dénombre sept classes de même niveau, proposant des enseignements d'exploration tels que :

En première et en terminale, il y a chaque fois huit classes scientifiques dont une à profil sciences de l'ingénieur (SI) et une classe littéraire. À ces deux niveaux, on peut noter des distinctions entre les classes : la S1 est traditionnellement considérée comme une classe d'élite (notamment en mathématiques où les élèves suivent un programme particulièrement poussé) ; la S6, qui va de la seconde à la terminale, est une section européenne (1h d'anglais en plus par semaine). Enfin, la S7 est destinée aux élèves ayant eu des difficultés en seconde ; elle leur permet, grâce à des heures de soutien supplémentaires et une équipe pédagogique particulièrement choisie, de pouvoir se redresser et d'acquérir un niveau similaire aux autres classes. Pour la rentrée 2011, le Collège fait partie avec trois autres établissements.




#Article 442: Michel Martelly (436 words)


Michel Joseph Martelly, rele tou Sweet Micky (Micky le doux nan franse) oubyen Tèt Kale (Crâne rasé nan kreyòl ayisyen), ki fèt  12 fevriye 1961 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon mizisyen, konpozitè ak militan sosyo-politik ayisyen.

Li te prezidan Repiblik Ayiti ant 14 me 2011 ak 7 fevriye 2016.

Li se pitit gason Gérard Martelly ak Madeleine Pradines.

A pitit gason ki nan klas mwayèn pou yon chèf pou izin petwòl, Martelly li menm te aprann jwe pyano nan zòrèy yo. Apre li te fin diplome nan lekòl segondè ak yon tantativ echwe pou etid medsin (Michel Martelly pat janm te admèt nan lekòl medikal ann Ayiti. Moun ki gen koneksyon yo souvan parèt nan Inivèsite leta Ayiti, Martelly te admèt nan Fakilte Syans, ki te echwe pou li kou ak sou bò gòch lekòl), Martelly te antre nan akademi militè ayisyen an, anvan yo kite dèyè imprégnation pitit fi yon jeneral. Li te retounen ak ti zanmi li, Sophia Saint Rémy-Martelly, ki gen fanmi li ki soti Gonayiv. Yo te marye Miyami, nan Florid, epi yo te vin gen premye pitit yo, Olivier. Koup la gen nan total twa ti gason ak yon fi. Martelly te kontinye pou travay sou yon kote ki gen konstriksyon pandan yon ane anvan yo al viv an Ayiti an 1987. Pou yo tounen an Ayiti, Martelly te kòmanse jwe nan klavye tankou yon pitit fi-in mizisyen nan sal lokal nan Petyonvil ak Kenskòf, savann pou bèt yo, *se nan Pòtoprens. Li se tou angajman pou de moun ki pi fò fanmi yo an Ayiti.

Li etidye nan Kolèj Roger Anglade, nan Saint Louis de Gonzague ak nan Sant pou Etid segondè li fè bakaloreya li. Pou etid siperyè, li te emigre Ozetazini ak yon fanm amerikèn, kote li enskri pou Red Rocks Kolèj kominotè pou Lakewood, Kolorado, e li te travay nan yon episri. An 1986, apre yon semès, li te divòse epi retounen ann Ayiti.

Nan mwa jiyè 2010, li te anonse kandidati li pou prezidan Ayiti. 

Li te sipòte pa Wyclef Jean pandan kanpay eleksyon an.

Martelly deja pran an chaj lame ayisyèn, FAd'H, yo ak patizan kout Eta pou 1991, tankou tris selèb escadron mouri nan FRAPH., nonmen 18 oktòb 2011 yon nouvo gouvènman anba otorite Premye Minis Garry Conille, yon doktè ak ofisyèl nan Nasyonzini, ki gen 45 lane.

Sou 25 jiyè 2011, li te sijè nan yon tantativ asasina.

Li jwe mizik kreyòl ak konpa. Li fè mizik militan sosyo-politik.

Martelly, fè 4 pitit avèk menaj enfans li, Sophia Saint Rémy-Martelly ki se madanm marye li. Timoun yo rele : Michel-Olivier, Michel-Alexandre, Michel-Yani, Malaika-Michel.




#Article 443: Istwa Laviktwa (komin) (509 words)


Laviktwa se yon ti komin byen lwen nan depatman Nò nan peyi Ayiti ki bay fas sou bò Plato Santral ak depatman Nòdès.

Komin orijin te batize sou non David Troy ki te chita nan 1848, men an 1952 li pran bon non an kòm komin Laviktwa.
Se yon ti vil nan peyi Ayiti  ki gen yon kapasite  34,77 km2, li  parèt aklè ak yon popilasyon 7,500 moun an 2003 ak yon Dansite pou 215 moun pa km2. Li konsidere kòm yon zòn neglije an Ayiti sitou pou pozisyon jewografik li. Li sitiye bò nò ak Sèka Kavajal, Sidès nan Piyon, pou Lwès Rankit ak l'ès  Ench.

Sou plan administratif, ak politik, li depann d’Okap kòm kapital politik ak administratif kòm chèf lye depatman Nò a.

Laviktwa gen sèlman yon sèl seksyon kominal; se 1 seksyon Laviktwa. Moun ki rete lavil la pote non  Viktoryen (èn); pandan li karakterize ak plizyè abitasyon, nou ka site: Bawonsi, Gaspa I ak II, Dèfon, Mayaya, Lospinik, Difosak, Vyelaviktwa, Anwo Gwap, Granman ak Bwadom.

Laviktwa  domine nan yon plenn mòn epi li genyen yon klima nòmal.

Pou anndan komin Laviktwa, Depi 1996, Ministè Edikasyon Nasyonal ak Fomasyon profesyonèl (MENFP) reprezante ak yon biwo enspeksyon lekòl. Apeprè 12 lekòl primè, 3 piblik, 8 prive ak yon kongréganis. Pou sa ki konsène segondè, gen 2 kolèj, ak yon lise. Laviktwa pa gen sant profesyonèl. Pa gen Inivèsite ak Lekòl Siperyè.

Pou relijyon, li te apeprè 23 tanp diferan pratik oswa kwayans nan Laviktwa: Katolik 5; Batis 16; Lapannkòt 1; Advantis 1, Leglis Kris la 1, epi ou jwenn lòt kote kèk Peristil Vodou.

Laviktwa pa reprezante pa Depatman sante piblik ak popilasyon. Pou koulye a, li gen yon
sant sante ki reyini kèk kondisyon ak pafwa 1 oswa 2 doktè ayisyen oswa Kiben, yon enfimyè ak apeprè 5 oksilyè ki travay nan sèvis popilasyon an. Anplis gen 1 lòt sant sante anko ki an konstriksyon nan lakou Presbitè Legliz Katolik la.

LaViktwa jouk jounen jodi a toujou pa elektrifye, men se rèv tout moun kap viv anndanl.

Pou koulye a, li 'gen 2 estasyon radyo yo (Radyo Kazimi ak radyo Viktori). Pa gen jounal  ni estasyon televizyon. Sèlman moun yo itilize mwayen konpayi telefòn Selilè yo.

LaViktwa gen de (2) rivyè yo ak kat (4) sous, 11 ponp ak majorite tiyo nan prèske tout kay, men manke dlo pou bwè.

LaViktwa sèlman gen plizyè òganizasyon popilè ak plizyè gwoupman peyizan.

Pou anndan komin Laviktwa li gen yon tribinal lapè, yon Komisarya yo ak yon prizon. LaViktwa depi kreyasyon fòs lapolis an Ayiti an 1995 pa janm konnen egzistans polisye, jouk nan moman 2012 sa.

Yo jwenn yon sant agrikòl, yon restoran. Pa gen pansyon, yon otèl, pa gen bank komèsyal, li gen sèlman yon kès popilè.

LaViktwa prèske manke tout bagay: okenn sal teyat, okenn mize. Gen yon sal sinema. Pa gen bibliyotèk. gen yon pak espòtif an move eta, ak sis (6) gagè. Pa gen moniman.

LaViktwa depi lontan pa gen fèt popilè. Li gen patwon Sent
Sesil ki fete chak ane 22 Novanm.




#Article 444: Barranquilla (189 words)


Barranquilla, dezyèm pi gwo eta a endistriyèl lavil nan Karayib kòt la nan Kolonbi.

Li manti sou Delta a nan gwo larivyè Lefrat la Magdalena (Rivyè). La Puerta de Oro City kòm Kolonbi Le (Kolonbi Golden Gate) bilinmektedir.Şehirde dekouvri 1629. Sepandan, istwa a ofisyèl nan vil la 7 avril 1813. Gen yon gwo byen koni pò ak vil nan Dezyèm Gè Mondyal la, te gen yon anpil nan yon refij pou refijye anpil. Gen ayewopò a pi ansyen Amerik disid - Ayewopò Entènasyonal Ernesto Cortissoz bati an 1919. Vil sa a se yon bagay ki cho ak imid klima. Tanperati a nan mwa desanm se sou 30 ° C, gen yon van ki cho lannwit plis agreyab. Yon modèn vil endistriyèl yo, lakay yo nan yon popilasyon de 1.7 milyon yapmaktadır.Eski inivèsite fonde jou 15 jen 1943 nan iniversite del Atlantico, ak filozòf Julio Enrique Blanc Vil li gen pwòp li-ekri 98.7%, yo pral rekonèt. Kanaval de Barranquilla se li te ye kòm youn nan karnaval yo pi gwo. Sa a 4-jou Ash Mèkredi (Ash Mèkredi), lè sa a rive. Yon lavil sè, lavil sa a Tampa ak Florid.




#Article 445: Şehrazat (134 words)


Şehrazat Kemali Söylemezoğlu, yo rele Şehro, ki fèt 3 septanm 1952 nan Ankara, se yon mizisyen, atis, pwodiktè, rapè tik. 

Men li te bwote Bewout lè li te gen nèvan. Se te la ke li te komanse aprann jwe enstriman epi mizik djaz.
Premye plak li te rele Sevemedim Karagözlüm (EP). Li te yon sikse komèsyal. Aprè sa, dezyèm plak, Sevdim Bir Genç Adamı (LP) (Sa vle di : Mwen tonbe nan renmen avèk yon jèn gason) te yon sikse imans, epi yo te vann plis pase kopi plak sa nan tout mond la. Sou CD sa, li te chante sis chanson nan Tiki yo (Sevdim Genç Bir Adamı; Kendim Ettim, Kendim Buldum; Yanında; Aşk Bir Kumarsa; Kulakların Çınlasın; Lay la, Lay la), epi tout mond la te vin entwodui a mizik tik an.




#Article 446: Radio Studio 54 Network (510 words)


Radio Studio 54 Network se yon prive estasyon radyo italyen ki baze nan Locri. Emisyon Studio54network sou FM yo difize nan pwovens nèf ak senk rejyon yo nan Sid Itali (Messina, Reggio Calabria, Vibo Valentia, Catanzaro, Crotone, Lecce, Potenza, Salerno). Se pwogram la karakterize pa transmisyon a nan reyalizasyon gwo mizik ak enfòmasyon an tan reyèl, ak d28 dènye nouvèl sou chak jou.

Studio54network te fèt 6 jen 1985 sou inisyativ sa a nan Pietro Parretta, Francesco Massara, ak Enzo Gatto, Pietro Musmeci, Memmo Minniti, daprè non an Radio DJ Club Studio 54. 

Tankou prèske tout radyo italyèn, li fèt pou chak jwèt yo anvan yo pran nan 1990 yo, yon desizif plis pwofesyonèl.
Ak lwa Mammì pou òganizasyon an nan radyo ak televizyon, Italyen, an 1990, li te vin tounen yon konpayi.

Nan lane 1991, li te vin Calabria nan radyo premyè (ak nan mitan premye a nan peyi Itali) nan emisyon Radio Data Sistem. 

An 1994, gaye a se enfòmatize, e sou-tan epi fè yon bon jan kalite transmisyon ireyalizab ak ekipman analòg. 

Sòti nan 1995 a jwenn aktivite nan Calabrese lòt transmetè, li lage limit yo istorik nan Reggine a kòt Ionian Ogmante kapasite Calabria, ak lè sa a, nan rejyon vwazèn. 

Nan lane 1997 li te nan mitan premye a fè eksperyans radyo a Italyen difizyon webcast a atravè teknoloji RealAudio. 

Nan lane 1998, li adopte Studio54Network a kòm non. 

Nan lane 2000, yo fin fè premye mobil estidyo stargat a make kòmansman an nan yon politik editoryal nouvo : radyo a ki emisyon nan lari a, nan mitan pèp la.

Memmo Minniti, Tommaso Massara, Clementina Parretta, Enzo Gatto, Francesca Ritorto, Pino Martelli, Espedita Rechichi, Sergio Minniti, Gianluca Laganà, Rossana Pedullà, Ugo La Macchia, Paolo Guerrieri, Antonio Lombardo, Rosy Carelli, Giuseppe Galluzzo, Peppe Lentini, Paolo Guerrieri, Chiara Mearelli, Luca Filippone, Enrico Ventrice, Valentina Ammirato, Massimo Apa, Emily e Debora LoGiacco, Barbara Costa, Pasquale Fragomeni, Roberta Rupo, Veronica De Biase, Valentina Geracitano, Francesco Cunsolo, Francesco Parasporo, Antonella Romeo, Eleonora Femia, Rosana e Regina Garofalo, Debora Sainato, Ugo Lully Tommaselli, Pino Trecozzi, Luigi Grandinetti, Eddy ed Ottavia Lombardo, Antony Greco, Sandro Pascuzzo, Giuseppe Evalto, Stefania Morabito.

 
Ki fèt an 2000, se yon teyat, yon jou konplè nan mizik, jwèt, amizman, kado ak supriz, ak andedan yon nayklib, retransmèt sou radyo ant, avèk envite, gadjèt ak supriz nan tout piblik la.

Ti fi yo se 54 Angels Studio54Network anvan ak orijinal yo te itilize sipòte tout aktivite deyò rezo a ak Studio54, ki soti nan 2010, yo te transfòme nan yon ekip pou animasyon an nan nenpòt evennman, menm si pa se pwodui pa Studio54network nan tankou sa yo jwenn ak inite mobil yo tankou djip oswa machin dekapotab, nan kote li ka rive jwenn evènman yo.

Li nan kè egzibisyon la ak retransmèt anime nan mobil Studio54Network konpayi a ke, menm si jis nan yon estidyo mobil radyo, ak televizyon se ekipe tankou yon klasik. Li konprann twa inite apa a, kreye yon konsole, odyo ak videyo, ak de inite apa pou pwodiksyon pwodiksyon, Post, ak difizyon odyo-videyo




#Article 447: Pòtay:enfòmatik (114 words)


Enfòmatik la (ki sòti nan mo alman informatik) se yon disiplin ki okipe li sou etid metòd, prosesis, teknik, devlopman ak itilizasyon li nan yon òdinatè, nan ide pou li anrejistre, trete ak transmèt enfòmasyon ak done yo nan fòma dijital. 

Li fè referans ak tretman otomatik enfòmasyon gras ak dispozitif elektwonik ak sistèm nimerik yo, tankou : Paskalin, machin analitik Babbage la, òdinatè, ak plizyè lòt.

Tèm informatik lan sòti nan de (2) mo : information ak automatik (enfòmasyon otomatik), se syantifik alman yo rele Karl Steinbuch lan ki envante li nan lane 1957. Sistèm enfòmatik yo dwe gen kapasite pou fè twa (3) devwa bazik :

Ansanm twa devwa sa yo rele algorit.




#Article 448: Motorhead (172 words)


Motörhead se yon gwoup hard rock Britanik fonde pa basist ak chantè Ian Fraser Lemmy Kilmister nan ane 1975. gwoup la fè pati New Wave of British Heavy Metal (nouvo vag heavy metal Britanik) ki te bay nouvo soufle nan sèn heavy metal nan Wayòm Ini a nan fen lane 1970 yo. Ant 1979 e 1982 gwoup la te gen peryòd siksè li. Albòm yo nan peryòd sa a kòm Overkill, Bomber, Ace of Spades ak No Sleep 'til Hammersmith konsidere kòm pyonye nan mizik metal epi kòm yon klasik nan genre la. Mizik la de Motörhead konbine eleman nan mizik punk, hard rock, rock 'n' roll e blues rock. Tèks yo trete sijè yo tankou lagè, byen kont sa ki mal, abi pouvwa, sèks, itilizasyon dwòg e lavi sou wout la. Motörhead te fonn nan 2015 apre lanmò Lemmy Kilmister. Nan 40-ane karyè, gwoup la te sòti 23 albòm estidyo, 10 anrejistreman live, 12 albòm konpilasyon e senk EP yo e te vann plis pase 30 milyon albòm yo atravè lemond.




#Article 449: Zile yo Roques (117 words)


zile yo Roques se yon depandans federal nan, Venezyela, ki gen ladan sou 350 zile cays, oswa ilo. Se achipèl an ki sitiye 80 kilomèt (128 km) dirèkteman nan nò pò a nan La Guaira, epi ki se yon vòl 40-minit, gen yon zòn total de 40,61 kilomèt kare. Lè ou prèske Reef yon intact koray, li atire anpil -wo fen vizitè yo, espesyalman nan Ewòp, kèk nan yo te vini nan YACHTS pwòp yo, epi jete lank nan enteryè, dlo a pwoteje fon. Sepandan, yo devlopman ak touris kontwole. Paske nan varyete nan lajè nan wazo ak moun rich lavi akwatik, montaj gouvènman Venezyelyen an te deklare Los nan Baleares Roques yon Pak Nasyonal nan lane 1972. 




#Article 450: Masak lekol elemante Sandy Hook (161 words)


Masak lekòl Sandy Hook la se yon zak kriminèl ke Adam Lanza te realize 24 desanm 2012 nan vil Newtown, nan Leta Connecticut, USA. Adam Lanza, yon jenn Gason 24 lane, ki sanble te soufri pwoblèm mantal, te itilize zam manman-l yo pou-l te pèpetre krim la. Aprè li te fin touye manman li, Nancy Lanza, Adam al nan Sandy Hook elementary School ak twa 3 zam, jilè pabal sou li. Aprè-l te antre pa fòs anndan lekòl, li vide bal sou moun li jwenn. Li te rive touye 20 timoun ak 6 granmoun avan li touye tèt li. Lapolis pa-t gentan tire okenn bal avan misye te mete fen ak vi-l. 

Nan yon mesaj chaje ak emosyon, prezidan Barack Obama te di pandan-l li t'ap siye dlo nan je-l: kè nou Brize. Anpil deba fèt sou koze kontwòl zam nan peyi a, yon dosye ki trè sansib pwiske dezyèm amandman Konstitisyon plase ke dwa yon moun pou li posede zam.




#Article 451: Kriz kadyak (313 words)


Kriz kadyak (Enfat Myokad la) se yon aksidan sikilasyon san ki nouri kè a ki rive li yon zòn nan kè an pa resevwa sifizaman san, donk mwens oksijèn, sa ki lakòz lanmò selil nan pati sa a. Le pi souvan, kòz yon kriz kadyak se destriksyon yon plak Atewosklewoyik (ki fòme a pati de Kolestewòl ak lòt sibstans) ki te chita nan arebò nan Atè. Akòz Iskemi (diminisyon sikilasyon san) ki vin pwodui a, si pwoblèm sa a rete san trètman, gwo domaj k'a rive; kèk nan tisi yo ka mouri.

Sentòm prensipal yon Kriz Kadyak enkopore Doulè nan Pwotrin toudenkou (tipikman li kouri nan Bra gòch, oubyen kou gòch); Souf Kout, Noze, Vomisman, palpitasyon, Swe, Anksyete. Gen yon kantite ki pa neglijab de Kriz kadyak ki rive san doulè oswa lòt sentòm. Yo rele yo Enfat (Kriz kadyak) silansye.

Pami tès pou egzamine kè a genyen Elektwokadyogram (EKG), Ekokadyografi, Rezonans Mayetik Kadyak ak anpil tès san. sa ki plis itilize nan makè sangen yo se nivo CK-MB (Kreyatin Kinaz fraksyon MB) ak Twoponin. Trètman dwe inisye nan imedya ak Aspirin, Nitwogliserin, Oksijèn.

Pi fò ka Enfat Myokad ak Elevasyon Segman ST trete ak Twomboliz oubyen ak Anjyoplasti Kowonè. Li pa gen elevasyon Segman ST nan EKG a, medsen yo ka jere ka a ak medikaman, kwake anpil ka bezwen anjioplasti. Malerezman poko gen yon lopital ki ofri sèvis Angiografi kadyak an Ayiti. Moun ki gen anpil obstriksyon nan Atè yo, sitou sila yo ki gen Diabèt yo, kapab benefisye de yon operasyon Bypass (Baypass) aprè epizòd Enfat la pase epi pasyan an stab.

Maladi Kadyak Iskemik se premye kòz lanmò nan lemonn antye. Risk ki asosye ak li se: prezans yon pwoblèm kadyovaskilè, granmoun, sèks maskilen, Fimen Tabak, Tansyon (Ipètansyon), pwoblèm Kolestewòl, Dyabèt, mank ekzèsis, obezite, maladi nan Ren, Konsomasyon alkòl eksesif, Itilizasyon on seri de dwòg tankou Kokayin, epi Estrès.




#Article 452: Chittagong (282 words)


Chittagong (Chittagonian, bengali: চট্টগ্রাম, Chôţţogram) se pò maritim prensipal la ak dezyèm pi gwo vil nan Bangladèch. Li sitiye sou bank yo nan larivyè Lefrat la Karnaphuli.

Yon post komès depi syèk la 9yèm ane, Chittagong gen yon eritaj miltikiltirel ki nan Islamik Endou, ak Boudis tradisyon. Lavil la modèn devlope pandan rèy Britanik kòm yon mwaye komèsyal tren, lwil oliv ak te. Vil la tou te vin tounen yon pwen fokal pou aktivite revolisyonè kont Britanik, eke soulèvman an nan ame ki te dirije pa Surya Sen an 1930. Li te tou yon enpòtan baz militè yo ak pwen rezèv pou fòs alye yo pandan kanpay la Burma nan Dezyèm Gè Mondyal la. Apre patisyon an nan peyi Zend nan 1947, Chittagong te vin fè pati East Pakistan. Nan 1971, kòm East Pakistanis revòlte kont otorite refi West Pakistan a aksepte rezilta yo nan eleksyon demokratik, yo te Deklarasyon Endepandans lan Bangladèch a te anonse nan Chittagong. Lavil la te ale sou atwosite temwen, krim lagè ak blokaj naval pandan lagè a liberasyon ki swiv.

Jodi a, Chittagong se yonn nan plus lavil yo ki te ap grandi nan mond lan. Yon sant gwo komèsyal ak endistriyèl yo, lavil la tou te gen yon zòn konpetitif globalman espesyal ekonomik. Avèk pwojè yo enfrastrikti gwo ganny antreprann pou lavil la, ki gen ladan yon pò lanmè fon, vwazen rejyonal nan Bangladèch, ki gen ladan peyi Zend ak Lachin, yo gen je Chittagong kòm yon mwaye lavni transpò piblik rejyonal. Se vil la pò wè sa tankou enpòtan nan devlopman ekonomik la nan peyi Lazi yo anklave sid, ki gen ladan Nòdès peyi Zend, Boutan, Nepal ak kèk pati nan Sid Eta Lachin.




#Article 453: Emina Sandal (137 words)


Emina Jahović Sandal, yo rele Emina Sandal, se yonn nan mizisyen, atis, pwodiktè, pòp sèb ki pli konnen nan lemonn. Li te fèt Novi Paza 15 janvye 1982. Se te la ke li te komanse aprann jwe enstriman epi mizik popilè.

Premye album li te rele Tačka (Sa vle di: atik), li yon sikse komèsyal. Apre sa, dezyèm album, Radije nadije te yon sikse imans, epi yo te vann plis pase kopi plak sa nan tout mond la. Sou CD sa, li te chante trèz chanson nan sèbi yo (Radije, Ranije; Dal' Ona Zna; Crno I Bjelo; Tvoja Greška; Živeo...; Pola Oštrog Noža; Skini Ruke S' Mog Vrata; Molim Te...; Ona Nije Ja; Bez Problema; Molim Te (Remix); Voljela Te Il' Ne Voljela; Uzalud Se Budim), epi tout mond la te vin entwodwi a mizik sèb an.

 




#Article 454: Sendwom Brugada (603 words)


Sendwom Brugada se yon maladi jenetik ki Ra ki karakterize pa anomali nan Elektwokadyogram epi Risk pou Mouri sibitman akòz de Arè Kadyak, tou sa nan yon moun ki pa gen Okenn Pwoblèm estriktirèl nan Kè li. Maladi a transmèt pa vwa Otozòm Dominan, epi Penetrasyon an varye. Sous Pwoblèm lan se ke gen kèk Mitasyon jenetik ki koz kèk anomali nan kanal Yonik yo. Laj moyèn pou premye epizòd klinik lan se 40 tan. maladi a afekte gason pi plis. Nan Peyi Azyatik yo, Prevalans lan se 1/1000, ki pwobableman pi fèb lòt kote. Pwonostik la grav pou pasyan ki gen sentòm; yo ka preveni Mò sibit la si yo mete yon defibrilatè otomatik sou moun lan. 

Sendwom sa te dekri pou la premyè fwa an 1992 pa 2 frè Panyòl/Bèlj ki rele Pedro Brugada e Josep Brugada. Sendwom Brugada a se yon Kanalopati (Yon Maladi nan Kanal Yonik yo). Youn nan Koz yo se yon Mitasyon nan Jèn SCN5A 600163 (en) ki sitiye sou Kwomozòm 32. Yo gentan idantifye Prè de 300 mitasyon sou Jèn sa a; men Mitasyon sa yo Sèlman prezan nan 20% nan tout ka Brugada yo. Mitasyon sou Jèn Anzim Gliserol-3 Fosfat dezydrojenaz-1 like (GPD1-L) pwovoke yon maladi menm jan an. 

Maladi sa a Transmèt pa Vwa Otozòm Dominan avèk yon Penetrasyon Fèb (Sa vle di Anpil moun pote maladi, men se yon ti gwoup sèlman ki gen Manifestasyon yo).

Mitasyon Jèn SCN5A a pa sèl Koz Brugada, Paske on moun kapab Pòtè Sendwom Brugada (Ak Sentom ou pa) san li pa janm gen Mitasyon Nan Jèn SCN5A. Li posib pou demontre yon mitasyon sou jèn SCN5A nan sèlman 10-25% pasyan ki genyen Sendwom Brugada. Pou Lòt pasyan yo ki pa genyen Mitasyon an , Maladi a la byen, men se lòt Mitasyon ki poko idantifye ki kòz maladi a. Gen de Rechèch ki aktyèlman an kou Sou sa.

Frekans maladi a se 1 sou 1000 kay moun azyatik yo, kote sendwom Mò Sibit pandan somèy frekan anpil; se 2zyèm koz Mò Sibit kay Jenn Gason an Azi, aprè Aksidan Machin. Laj moyèn ke yon fè dyagnostik la oubyen Mò Sibit la se 40 an, avèk de ekstrèm ki varye ant 22 zan a 80 zan. Maladi a afekte gason plis pase fanm (8 fwa plis).

Dyagnostik Sendwom Brugada repoze sou asosyasyon anomali nan EKG ak evènman tankou Senkop (Pèdi konesans e Tonbe atè) ouswa Mò Sibit. Brugada se yon Kondisyon ki Koz yon entèripsyon nan Ritm nòmal kè a. Spesifikman, Dezòd sa a can pwovoke aktivite elektrik san kòdinasyon nan Vantrikil yo, yon anomali ki rele Aritmi Vantrikilè. San Tretman, Batman kè sa yo ka fè moun lan tonbe atè e Pèdi konesans (Senkop), Konvilsyon (Tankou Malkadi), Souf Kout, oubyen Mò Sibit. Konplikasyon sa yo an jeneral rive lè moun lan an repo ouswa nan somèy.
Kritè pou dyagnostike Brugada se:

Koz lanmò nan Sendwom Brugada se Fibrilasyon Vantrikilè. Epizòd Senkop ak Mò Sibit (avòte ou pa) yo devlope pa Takikadi polimòfik rapid. Aritmi sa yo vini san avètisman. Menm lè pa gen okenn Tretman ekzat pou preveni efikasman e totalman Fibrilasyon vantrikilè nan moun ki soufri ak Brugada, tretman an se kanpe aritmi fatal sa a avan li touye moun lan. Sa rive fèt le yo plase yon Defibrilatè kadyak Otomatik sou pasyan an, ki va monitorize (revize) Ritm kadyak la konstaman epi defibile (Bay yon chòk) lè li note yon Fibrilasyon Vantrikilè. Tou resaman kèk etid evalye wòl Kinidin nan diminisyon epizòd Fibrilasyon Vantrikilè nan Sendwom sa a. yo dekouvri ke Kinidin diminwe kantite epizòd Fibrilasyon Vantrikilè yo, epi korije chanjman EKG spontane yo.




#Article 455: Fonksyon ki konte kantite nonm premye jimo yo (214 words)


Yon sèl koup nonm premye separe de 1 si 1 pa konsidere tankou yon nonm premye. Koup sa se (2,3) e li ase fasil pou montre ke pa gen lòt koup nonm premye ki gen pou diferans 1. Rezon an byen senp, nan de antye konsekitif gen youn kan mèm ki kongri a zewo modulo 2 ou ankò ki divisib pa 2 ou ki pè ki donk se yon nonm konpoze si se pa 2 li menm. Kesyon sa nou ka poze pou 2, pou 4, pou 6, elatrye. Ebyen tout koup nonm premye ki separe de 2 rele nonm premye jimo. Yo kwè ke pou chak koup nonm premye jimo gen lòt koup nonm premye jimo ki pi gwo pase yo se sa yo rele konjekti nonm premye jimo e se youn nan 4 pwoblèm Landau yo e kòm youn nan pwoblèm Hilbè yo. Konjekti sa rantre nan tram pi jeneral konjekti Polignak yo.

Nonm premye Ezau: tout nonm premye p kote p-2 se yon nonm premye tou. 

Nonm premye Jakòb:tout nonm premye p kote p+2 se yon nonm premye tou.

Nonm premye Izaak : tout nonm premye ki se omwen nonm premye Jakòb ou nonm premye Ezau

Nonm premye Jakòb-Ezau:

Anvan men ekspresyon fonksyon karakteristik non premye Ezau avèk N* kòm referansyèl




#Article 456: Nombre premier de Jacob (131 words)


Atik sa ekri an franse ayisyen e an kreyòl ayisyen

Un nombre premier p est dit de Jacob, selon l'appellation du mathématicien haïtien Lainé Jean Lhermite Junior, si et seulement si p+2 est aussi un nombre premier. La conjecture des nombres premiers jumeaux postule qu'il existe une infinité de nombres premiers jumeaux, donc une infinité de nombres premiers de Jacob.
Le nombre premier p+2 est alors appelé nombre premier d'Ésaü. Un nombre premier d'Isaac est un nombre premier d'Ésaü ou de Jacob.

Yon nonm premye p konsidere tankou yon nonm premye Jakòb a yon kondisyon e a yon kondisyon selman se lè p+2 premye tou e lè sa nonm premye p+2 pòte non nonm premye Ezaü. Nonm premye Izaak se tout nonm premye ki nonm premye Jakòb ou nonm premye Ezaü.




#Article 457: Lainé Jean Lhermite Junior (219 words)


Lainé Jean Lhermite Junior (nan lang kreyòl ayisyen : Lene), ki fèt 8 out 1972 (Ayiti), se yon matematisyen ayisyen.

Patou sou latè se te yon nosyon ki bay anpil tèt chaje e se depi lontan gwo save tankou Eklid e latriye reflechi sou li. Tankou Eklid li demontre depi nan lantikite ke pa gen yon nomm premye ki pi gwo pase tout lòt yo. Se youn nan pi gwo resilta enpòtan, jan Eklid rive demontre sa. An jiyè lane 1992 gen yon Ayisyen ki tonbe travay sou nom premye, li rele Jean Lhermite Lainé Junior e an 1994 li te presante yon pati nan travay sa. Li te benefisye anpil oryantasyon ak sikgesyon gran frè li Lainé Jean Josmith. Nan Falkite Syans inivèsite leta a li te diskite de sa avèk Roody Vévé ki te pataje chan rechèch pa li avè li nan lane 92 ak 94 e li te fè li anpil sikgesyon tou. An 1994, Gwoup entèval te envite presante travay rechèch yo nan Fakilte Syans la. Joseph Pierre ak Janus se de premye moun ki te teste travay sa sou òdinatè. Gen lòt detay ka bay aprè.

Lene di nou ke yon moun dwe byen met nan tèt li ke nonm premye pou matematik ta kapab sanble tankou de gout dlo ak benzèn pou chimi.




#Article 458: Sakoydosis (115 words)


Sakoydosis (Sak=vyann, Oyd=tankou, Osis=maladi oubyen kondisyon Ki Pa nòmal), Oubyen Maladi Besnier-Boeck, Oswa Maladi Besnier-Boeck-Schauman (BBS) se yon maladi enflamatwa sistemik ke moun pa konn kòz li, ki afekte Poumon yo Prensipalman, men ki ka afekte nenpòt lòt Ogan. Jeneralman se yon maladi ki pa grav, sof nan 20% ka yo ki ka gen konplikasyon respiratwa ki jistifye yon Diagnostik prekòs ak yon swivi regilye. Jous Jodi a, Pa gen yon Tretman spesifik, kwake endikasyon pou komanse yon tretman pou moun ki fè Sakoyd. Kòmansman maladi a gradyèl. Trè souvan Sakoydosis amelyore oubyen efase natirèlman. Plis pase 2/3 nan moun ki gen Sakoydosis Nan Poumon pa gen Sentom ankò apre 9 lane ak maladi a.




#Article 459: Literati ayisyen (476 words)


Literati ayisyen se ekri nan lang kreyòl ayisyen, franse,  panyòl, ak angle. 

Literati sa te toujou pwòch avèk lavi politik Ayiti. Entelektyèl ayisyen yo te egzanmine tradisyon literè sòti peyi Lafrans, Etazini, Angletè, ak peyi Afrik yo. 
Epi istwa Ayiti (tankou istwa Revolisyon Ayiti) te toujou yon enspirasyon pou literati sòti Ayiti ak anpil lòt peyi tou.

Nan XVIIIe syèk, kolon yo te pibliye zèv literè deskriptif oubyen politik nan Frans (Moreau de Saint-Méry).
Se vrèman endepandans ki fèt literati ayisyèn.
 
An 1804, Fligneau fè jwe pyès teyat li L'Haïtien expatrié. Men, klas yo dominan ak elit entelektyèl nan eta ayisyen an sòti, rete trè enpreye ak kilti franse a.

Fondamantalman, literati a devlope yon venn patriyotik ki retrase evènman enpòtan yo nan aksesyon endepandans.

Sou fòm, li marye, sou diznevyèm syèk la, kouran yo literè siksesif ki soti nan Lafrans: klasisis, womantis, Parnas, senbolis (jouk sireyalis syèk ki swiv).

Ekriven yo enpòtan nan peryòd sa a se Antoine Dupré (1782-1816), Juste Chanlatte (1766-1828), François Romain Lhérisson (1798-1859) ak Jules Solime Milscent (1778-1842), ki an 1817 te fonde magazin L'Abeille Haïtienne.

Nan peryòd sa a nan efèvesans literè entans, jounal tankou Le Républicain pita, L'Union louvri paj yo nan premye womantik yo. L'Observateur, ki te kreye an 1819, pibliye pwezi galan. Li se vre pwezi a ki pral bay lèt nòb li yo nan literati ayisyen pandan diznevyèm syèk la. Soti nan 1836 te gwoup la nan Cenacle a ki te fòme, avèk powèt yowomantik Ignace Nau (1808-1845), Coriolan Ardouin (1812-1838). Pita Oswald Durand (1840-1906), Massillon Coicou (1867-1908) ap reklame mouvman sa a.

Pwodiksyon teyat tou rich ak enpòtan, paralèl ak epidemi melodram an Frans. Tout estil yo reprezante : dram nan pwoz, trajedi, komedi ak travay yo reflete aktyalite ak evolisyon nan manyè. 

Diznevyèm syèk la fini avèk yon literati anprent ak prestij la nan lang franse ak prèske sèlman vire nan direksyon pou Pari. Li afekte sèlman minorite frankofòn alfabetize yo, li inyore sosyal chak jou a, malgre yon dimansyon patriyotik trè fò.

Nan 1895, Pétion Gérome kreye revi La Ronde. Referans lan rete Lafrans pou powèt lekòl entimis ak delika sa a (Etzer Vilaire, Georges Sylvain). Yon venn ki pral kontinye pandan premye pati nan ventyèm syèk la, avèk powèt tankou Dantès Bellegarde oswa Ida Faubert.

Gen kèk otè resan :

Nan Ayiti : Frankétienne (1936 -), Lyonel Trouillot (1956 -), Gary Victor (1958 -), Jean-Claude Fignolé (1941 -), Yanick Lahens (1953 - )

Nan Etazini ou nan Kanada : Anthony Phelps (1928 -), Maximilien Laroche (1937-2017), Émile Ollivier (1940 - 2002), Dany Laferrière (1953 -), Marie-Célie Agnant (1953, -),  Rodney Saint-Éloi (1963), Stanley Péan (1966 -), Edwidge Danticat (1969 -), Guy Régis Jr (1974-), Jean-Robert Léonidas (1946 -), Fred Edson Lafortune (1982 -), Thélyson Orélien (1988-)…

Nan Frans : René Depestre (1926 -), Jean Métellus (1937-2014), Jean-Claude Charles (1949-2008), Louis-Philippe Dalembert (1962-)…




#Article 460: Napoléon Bonaparte (289 words)


Napoléon Bonaparte (anperè Napoleyon Premye, dat li : 1769-1821) se yon militè franse. Li te anperè Frans (peryod : 1804-1814 epitou 1815 pandan 100 jou)

Li te fèt sou 15 out 1769 nan Ajaccio (Kors), Louis Napoleon Bonaparte se dezyèm pitit gason Carlo Maria Buonoparte ak Letizia Ramolino. Papa l ', avoka nan Gran Konsèy la nan Kors, rekonèt l' nòb nan 1771, Evalyatè nan jiridiksyon wa a nan pwovens yo ak lavil la nan Ajaccio. Li te tou eli depite nan noblès la nan Corsica tou pre wa a nan 1777. Li te goumen pou endepandans la nan Kors. Napoleyon te leve soti vivan nan resantiman nan direksyon pou Lafrans. Sou 1ye janvye 1778, Napoleon ak frè Jozèf te antre nan Kolèj nan Autun. Sou 15 me 1779, Napoleon te admèt li nan kolèj militè nan Brienne. Li pral kite nan 1784 pou Lekòl Royal Militè nan Pari.
Nan 1785, lè li te sèlman sèz ane fin vye granmoun, li te vin Lyetnan dezyèm nan atiri a epi yo te asiyen nan ganizon nan Valencia. Men, papa l 'te mouri menm ane a ak li te fòse yo sipòte enterè fanmi ak pran swen pou frè l' yo ak sè.

Jou lannwit lan sou 4 out 1789, abolisyon sou privilèj ouvè tout pòt yo nan yon karyè gwo militè Napoleon. Men, tankou papa l ', li angaje nan lit politik yo nan zile a. Men, li se retabli nan lame wa a ak nonmen kòmandan an pandan y ap opoze, kòm lyetnan-kolonèl nan Gad Nasyonal la nan Ajaccio, paoliste yo ki chache etabli endepandans la nan zile a ak sipò nan lang angle. Nan mwa jen 1793, nan moman deklarasyon endepandans la nan Kors, li ralye finalman Lafrans.




#Article 461: Thélyson Orélien (320 words)


Thélyson Orélien (ki fèt nan Gonayiv an Ayiti) se yon powèt ak ekriven ayisyen k ap viv nan Kanada.

	

Li te fèt 23 Me 1988 nan Gonayiv, Thélyson Orélien etidye lalwa nan State University nan Ayiti ak li yo te kòmanse etid ekonomi ak politik nan University of Montreal nan Kanada sik. Blogger, kroniker ak powèt. Thélyson Orélien te travay nan plizyè magazin ak jounal isit la ak nan lòt peyi. Li te grandi nan yon fanmi kretyen solid ki ofri l' yon favè nan anviwònman devlopman entelektyèl ak sosyal l' yo. Li ap grandi li René Char, René Philoctetes ak René Depestre ansanm ak Hemingway, klasik ak Homer etidye nan lekòl la. Li te kòmanse ekri pwezi ak patisipe nan konpetisyon entènasyonal ki mennen premye nan Swis nan 2007 kote li te resevwa yon prim entènasyonal pou otè jèn yo koulè peyi mwen an. An 2009 li te finalis nan Arthur Rimbaud House of pwezi nan Pari pou kolekte lonbraj ki kole sou pa m' enkli nan yon antoloji. Anvan ou kite al viv nan Kebèk, li satisfè Charles ak Fabian Dovilas Anderson, ekriven jèn ak atis, elèv yo tankou l', ki moun ki pa vle jwenn pèdi nan ekzil yo yo te chwazi yo. Yo fonn nan Pawòl Archipelago, yon magazin sou entènèt, kouri ant Kanada, Lafrans, Etazini ak Ayiti. Enspire pa pwezi a nan René Char, nan reveye nan kreyòl ak tout mond- defann pa Edouard Glissant, Pale achipèl te vin tounen yon magazin literè li sou tout kontinan ak kontribisyon akeyi soti nan yon nouvo jenerasyon epi, pafwa, lite. Nan dezyèm vèsyon li yo, magazin nan ogmante nan evènman politik ak kiltirèl , nan deba lide, ak manda a bay enfòmasyon endepandan atravè nòt pou laprès diversifiée. Nan platfòm sa a modèn, Thélyson Orélien pibliye kwonik pwòp tèt li, refleksyon sou sosyete a ak moun  neo- amoure  panse kreyatif ki te ap sikile nan lòt jounal.




#Article 462: Beyonce (495 words)


Beyoncé Giselle Knowles-Carter, rele Beyoncé, ki fèt 4 septanm 1981), se yon chantèz amerikèn RB, konpozitris ak aktris. Li vann plis pase 170 milyon dosye kòm yon atis solo epi 65 milyon dosye avèk gwoup li Destiny's Child.

Beyoncé, ki te fèt nan Houston nan Teksas, se pitit fi a nan Matthew Knowles, yon pwodiktè nan mizik pwofesyonèl afriken-ameriken, ak Tina Knowles, yon estilis, kouti ak kwafè afriken-ameriken kreyòl, ameriken endyen natif natal ak franse. Pa manman li, Beyoncé se yon pitit nan lidè akadyen, Joseph Broussard. Beyoncé te rele nan onè manman li, ki gen non nesans, Beyincé. Li gen yon pi gran sè, Solange Knowles.

Beyoncé gen yon vwa ki kouvri 3.6 oktav ak te toujou yo te idantifye kòm poto-mitan pou Destiny's Child. Klas magazin Cove Beyoncé setyèm lan sou lis li yo nan 100 mizisyen pòp pi bon, ba li 48 nan 50 pwen posib ki baze sou plizyè kritè sòti nan kapasite vokal li nan amoni. Se Beyoncé mizik jeneralman dekri tankou R'n'B resan yo, men tou, genyen ladan l lòt jan tankou pòp, Funk, hip-hop, ak mizik nanm.

Nan lane 2003, li te pibliye premye albòm li Dangerously in Love. Tit yo pi popilè yo se Crazy in Love, Baby Boy epi Nauhty Girl. Li se yon siksè entènasyonal yo ak te genyen 5 Grammy Awards, li te vann 11 milyon kopi atravè lemond epi 4 milyon nan Etazini yo.
An 2005, gwoup la fann leve, Beyoncé lage dezyèm albòm B'Day, albòm lan gen chante Déjà Vu, Irreplaceable epi Beautiful Liar, li vann 8 milyon atravè lemond.
Albòm li twazyèm I Am... Sasha Fierce yo te lage nan 2008. Yo vann 8 milyon kopi atravè lemond, e li gen ladan nan Single Ladies (Put a Ring on It). Album lan ak selibatè li yo touche 6 Grammy Awards, kraze dosye a pou pi fò Grammy Awards te genyen pa yon atis fi nan yon seremoni sèl.
Nan 2011 parèt 4 albòm katriyèm li yo, albòm lan vann 4 milyon kopi atravè lemond. Albòm lan gen chante Run The World (Girls), Best Thing I Never Had, Countdown, Love On Top.
An 2013, li te retounen ak senkyèm albòm sipriz li Beyoncé, li te vann 1 milyon kopi atravè lemond nan yon semenn sou iTunes yo platfòm telechajman, epi 5 milyon kopi atravè lemond nan mwa novanm 2014. Li gen tit Drunk In Love, XO, Pretty Hurts epi Partition.

Beyoncé chante 21 janvye 2013, nan nasyonal lan nan inogirasyon an dezyèm nan prezidan ameriken Barack Obama. Sou 3 fevriye, li t'ap chante nan dezyèm mitan an nan Super Bowl XLVII, li te vin nan moman an dezyèm pi a pou dezyèm mitan ak 104 milyon espektatè i.

Depi 2002, Beyoncé viv avèk rapè Jay-Z, ak li te travay plizyè fwa avèk li. 
Nan dat 4 avril 2008, Beyoncé ak Jay-Z te marye nan Nouyòk. 
Sou 7 janvye 2012, Beyoncé te fèt premye pitit li, yon ti fi ki rele Blue Ivy.




#Article 463: Maladi viris Ebola (473 words)


Maladi viris Ebola (MVE) ou Fyèv emoraji Ebola (FEE) se yon maladi moun pran ak viris Ebola a. Jeneralman sentòm yo kòmanse de (2) jou a twa (3) semèn aprè moun nan pran viris la, ak yon lafyèv, gòj fè mal, doulè miskilè, ak tèt fè mal. Jeneralman noze, vomisman, ak dyare vini aprè, epi fonksyònman fwa ak ren yo vin ap dejenere. Nan pwen sa a, kèk moun kòmanse apsenyenanpil.

Moun ka pran viris sa a lè yo touche san oswa dlo ki soti nan kò yon bèt ki enfekte (sitou makak oswa chòvsourit). Poko gen ka yo twouve li simaye nan lè anviwònman natirèl la. Nou kwè chòvsouri yo pote ak simaye viris la san yo menm yo pa enfekte. Kou yon moun pran enfeksyon an, yo ka bay lòt moun maladi a tou. Gason ki pran maladi a epi yo vin refè ka bay maladi a atravè espèm yo prèske de (2) mwa aprè. Pou detekte si yon moun gen maladi a, premyèman yo fè tès pou elimine maladi ki gen menm kalite sentòm yo tankou malarya, kolera ak lòt fyèv emoraji viral avan. Pou konfime yon moun gen maladi a yo teste echantiyon san li pou antikò viral, ARN viral, oswa maladi a li menm.

Prevansyon gen ladan bese kantite fwa makak ak kochon ki enfekte simaye maladi a bay moun. Pou fè sa yo kapab teste bèt sa yo pou enfeksyon an epi tiye ak tere yo yon fason ki apwopriye si yo dekouvri maladi a. Li kapab ede tou lè nou kwit vyann byen oswa mete rad ki pwoteje nou lè nou manyen vyann,  menm jan li bon pou nou mete rad ki pwoteje nou ak lave men nou lè nou kote moun ki gen maladi a. Moun k ap trete echantiyon ki gen likid ak chè moun ki gen maladi a dwe pran anpil prekosyon.

Pa gen okenn tretman an patikilye pou maladi a; efò pou ede moun ki gen enfeksyon an gen ladan swa bay moun nan terapi oral reyidrasyon (dlo ki yon ti jan dous ak sale li bwè) oswa sewòm. To mòtalite maladi a wo anpil: souvan li tiye ant 50% a 90% moun ki enfekte ak viris la. Premye fwa yo te idantifye MVE sete Soudan ak Repiblik Demokratik Kongo. Jeneralman maladi a deklannche nan Lafrik Sib-Saryèn. Depi 1976 (lè yo te idantifye li pou premyè fwa) jiska 2013, pi piti pase 1,000 moun te konn enfekte pa ane. Jiska jounen jodiya a pi gwo deklanchman ki janm genyen se deklanchman Ebola nan Afrik de Lwès 2014 ki kontinye ap touye moun nan moman sa a, epi li afekte Gine, Syera Leyonn, Liberya epi pwobableman Nijerya Depi out 2014 te gen plis pase 1600 ka yo idantifye. Y ap fè anpil efò pou devlope yon vaksen; men, poko gen youn ki egziste.




#Article 464: Malavoi (240 words)


Malavoi se yon gwoup franse mizik kreyòl (Matinik) ki te kreye nan 1972.

Malavoi te orijinè  Matinik (espesyalman Fòd Fwans), ki mete ajou avèk siksè biguine, mazurka, kadriy, elatriye, avek kontribisyon yo nan salsa, djaz latin ak mizik kiben, tout moun a ke yo te dekore avèk yon seksyon enstriman akòd ki fè tout idantite gwoup la. Li fèt nan violonis Mano Césaire, Jean-Paul Soïme ak Christian de Negri, yon drummer Denis Dantin ak yon basist Marcel Rémion. Malavoi te yon varyete de kann ak tou non an nan yon lari yo sou zile Goree nan kòt la nan Senegal, kote esklav yo kite pou Amerik yo ,.

Depi ane 80 yo, fòma a gwoup konsiste de twa oswa kat vyolon, yon vyolonsèl, yon chantè ak de korist, ak yon seksyon ritm klavye-bas-tanbou-pèkisyon.

Sepandan, Malavoi se tou li te ye pou kolaborasyon li yo ak lòt gwo mizik Karayib la, tankou Dédé Saint-Prix, Kali, Tanya Saint-Val, Edith Lefel, Beethova Obas, Alan Cave ak jounalis Marie-José Alie nan mitan lòt moun.

Mizisyen yo pi byen-li te ye nan gwoup sa a yo se Ralph Thamar, Paulo Rosine ak Pipo Gertrude. 

Malavoi se avèk Kassav gwoup la pi gwo nan zile Matinik ak Gwadloup, ane sa yo 1970-1990, gwoup la jeneralman fè chaje nan peyi byen lwen kòm Japon.

Nou ta dwe tou mansyone mizik fim Ri Ka-nwar (Rue Case-Nègres) pa Euzhan Palcy, ki baze sou woman an eponim pa Joseph Zobel.




#Article 465: Dani Rodrik (232 words)


Dani Rodrik (ki fèt 14 out 1957 nan Istanboul) se yon pwofesè Tik nan entènasyonal ekonomi politik nan John F. Kennedy Lekòl la nan Gouvènman nan Inivèsite Harvard. 

Li se rekonèt nan ekriven ekonomi entènasyonal, osi byen ke devlopman ekonomi ekonomi. Rechèch li focuses sou pwoblèm ki gen nan kwasans, patikilyèman poukisa kèk kalite gouvènman yo ak règ politik gouvènman an yo gen plis siksè pase lòt moun. Sa a se youn nan opozan yo prensipal nan tèz akademik ki fè komès lib faktè a obligatwa ak esansyèl pou devlopman.

Ka pozisyon li sou limit yo nan règ la nan komès lib nan Wachintòn konsansis nan dwe rezime pa deklarasyon an ke si komès lib se solisyon a pi bon nan mond lan ideal nan teyori estanda ekonomik, mond reyèl la se lwen soti nan ki Idealman, ak sa a vle di ke règleman altènatif kapab gen plis efikas pase pi bon kalite komès la gratis.

Rodrik se afilye ak Biwo Nasyonal la nan Rechèch Ekonomik, Sant pou Rechèch Politik Ekonomik (Londr), Sant pou Devlopman Global, Enstiti a pou Ekonomi Entènasyonal, ak Konsèy sou Relasyon Etranje (CFR). Li se yon pati nan Gran Konsèy la Syantifik nan lavil la nan Pari nan ekonomi. Li se coeditor la Revizyon la nan Ekonomi ak Estatistik. Pami prim l 'yo, li te resevwa Pri la pou Avansman Limit Léontieff nan te Panse Ekonomik nan 2002.




#Article 466: Julius Caesar (126 words)


Julius Caesar (100 BC - 44 BC) te yon sitwayen otè jeneral ak remakab nan pwoz Latin nan. 

Nan 60 BC, Seza, Crassus, ak Pompey ki te fòme yon alyans politik ki te domine politik Women pou plizyè ane. Tantativ yo nan ramase pouvwa a taktik popilè yo te opoze pa klas dominan yo konsèvatif ki nan Sena a Women, nan mitan yo Cato ki pi jèn nan ak sipò nan souvan nan Cicero. Viktwa Seza nan lagè yo Fraïsse, konplete pa 51 BC, pwolonje teritwa lavil Wòm nan Chèn angle a ak Rhine lan. Seza tande kòz te vin premye jeneral Women an sou yon kwa tou de lè li te bati yon pon atravè Rhine lan ak fèt envazyon an premye nan Grann Bretay.




#Article 467: Leonardo da Vinci (242 words)


Leonardo da Vinci (1452-1519) se yon enpòtan atis italyen ki te travay nan peryòd larenesans. Li te divèsman rele papa a palèontoloji, iknoloji, ak achitekti, e se lajman konsidere kòm youn nan pi gwo pentr yo nan tout tan. Pafwa kredite ak envansyon yo nan parachit la, elikoptè ak tank, li epitomize ideyal la Renesans imanitè.

Anpil istoryen ak savan konsiderasyon Leonardo kòm premye egzanp nan Jeni Inivèsèl la epi li se lajman konsidere kòm youn nan moun ki pi divèsifye talan janm viv. Dapre atis istoryen Helen Gardner, sijè ki abòde lan ak pwofondè nan enterè l 'yo te san yo pa presedan nan istwa anrejistre, ak lespri li ak pèsonalite sanble nou superhuman, pandan y ap nonm sa a tèt li misterye ak aleka. Marco Rosci note ke pandan ke gen anpil espekilasyon konsènan lavi l 'ak pèsonalite, wè l' nan mond lan te lojik olye ke misterye, e ke metòd yo anpirik li te travay yo te ti kras Òtodòks pou tan li.

Leonardo te, e se, ki renome sitou kòm yon pent. Pami travay li yo, Mona Lisa a se pi popilè a ak Dènye Soupe a ki pi repwodwi penti relijye a tout tan tout tan. Desen Leonardo a nan Nomn de Vitruve Vitruvian la tou konsidere kòm yon icon kiltirèl, ke yo te repwodwi sou atik tankou varye kòm pyès monnen an euro ak liv.

Li te yon pent, skiltè, architèk, ekriven, powèt, mizisyen ak syantifik.




#Article 468: Neil Armstrong (205 words)


Neil Armstrong, ki fèt 5 out 1930 nan Wapakoneta, Ohio epi ki mouri 25 out 2012 nan Cincinnati, Ohio, se yon astwonot ameriken. 

Li se premye moun ki mache sou lalin nan lane 1969, pandan misyon espasyal Apollo XI.

Neil Alden Armstrong 5 out 1930 nan Wapakoneta nan Ohio nan yon zòn riral nan Middle West. Li se pitit gason Stephen Koenig Armstrong (ki te fèt nan peyi Etazini an 1898 e li te mouri an 1990) ak Viola Louise Engel (ki fèt nan Iland nan 1907 e li te mouri an 1990).
Fanmi li gen yon orijin ekòsè pa papa li (clan Armstrong nan Langholm. Li te mete yon moso tartan tradisyonèl  pandan misyon an Apollo 11, ilannè ak alman (granparan matènèl soti nan
Ladbergen) pa manman li.
Papa li se yon oditè pou leta Ohio ak manman li se san pwofesyon. Fanmi an te deplase souvan pou yo swiv devwa divès Stephen Armstrong nan zòn nan. Pandan kenz premye ane li yo, Neil ap viv nan ven diferan lokalite. Li se pi gran an nan twa frè ak sè ki gen ladan sè li June ak frè li Dean. Fanmi an deplase yon dènye fwa nan 1944 nan Wapakoneta kote li rete finalman.




#Article 469: JCI Haiti (467 words)


woêd: Jeine chanmbe intèrnasyónal-la
Jeine Chanmbe Intèrnasyónale Ahyti (JCI Ahyti) feid pârtia khi pou yeou vaste mouveinman intèrnasyònal khi preind pârt pou preincipe khe  jeine-io say-yeo khi  vecteir-io khi pou changjeinman pozitif pou  développeinman n'an  socyétéa. Preizan n'an plys khi pou 110 payï èh' konmpteid su kh'èkh 200.000 meinmbe-io n'an travèry  mounde-lan, JCI vizeid n'an développeu qalité-io khi pou leader ha, khi pou responsabilité socyale-la, khi pou eintreiprénariat ha èh' khi pou solidaritéa pou faêry avancei socyétéa.  JCI Ahyti seid preizeintei su touth  tèrritoyra nasyónal la  èh' konmpteid prèskhe khi pou 550 meinmbe-io. 

pou équipe, touth  postiulan-io khi pou  JCI Ahyti ha yeo jweinnay debanne fòrmasyon-io su  mouveinman JCI, procédiure-io pârleinmeintaire-io èh'  meithé n'an traèvail khi pou pwojèt.

Nous avons  la démocratie au cœur
Les principes démocratiques sont au cœur de cette organisation de jeunes dont les valeurs humaines sont inspirées du credo JCI.
Les rencontres, réunions et assembles générales de la Jeune Chambre Internationale sont organisées grâce à un procédé et techniques démocratiques : la procédure parlementaire. Une technique permettant la prise de parole équilibrée et la mise en valeur des opinions individuellement et sans discrimination aucune. La Jeune Chambre Internationale se veut être le modèle d’organisation basé sur les principes de la démocratie dans une société divisée sur tous les points et  dans laquelle le consensus de déblocage pour le bien-être reste difficile. Le Jeune Chambre veut véhiculer ce message dans ses actions « nous devons oser nous communiquer bien que nous soyons d’origines sociales différentes. Nous devons jeter entre nous les ponts du dialogue constructif et libérateur». 
Nous sommes une organisation de jeunes  citoyens engagés
A la Jeune Chambre, nous avons fait le constat que ce Pays, représente une mine de richesse. Il est en effet  riche en talents, en jeunes entrepreneurs actifs encore épris par le civisme et le bien collectif pour ne citer que ceux-là. Les témoignages sur l’engagement bénévole des jeunes haïtiens pour le bien commun sont forts. Et tout cela donne espoir qu’Haïti va changer, car le dynamisme de la jeunesse est la garantie d’un futur meilleur.  Les membres de la jeune Chambre sont de ceux qui croient que l’engagement social et bénévole est une arme redoutable de développement. A travers l’engagement bénévole ils acquièrent les compétences qu’ils peuvent mettre à profit dans leur vie de tous les jours, de leur parcours professionnel et social. 
De 2006 à 2014, les structures de base du mouvement sont implantées en Haïti. 2014, le mouvement  s’impose entant que force de proposition et d’alternative à la population jeune du pays. La Jeune Chambre Internationale Haïti est cette association des opportunités.  Elle veut contribuer à la promotion de la citoyenneté active qui fait de l’individu l’objet et la fin de toutes les décisions au sein de la société.

Liste des Presidents de la JCI Haiti




#Article 470: Michel DeGraff (163 words)


Michel Anne Frederic DeGraff, rele Michel DeGraff se yon lengwis ayisyen.

Li se yon kreyolis ayisyen ki fè pati konsèy administrasyon Journal of Haitian Studies. Li se yon pwofesè nan Massachussets Institute of Technology, yon gwo inivèsite amerikèn nan domèn teknoloji. Branch ekspètiz li se lengwistik lang kreyòl yo. Li se yon moun ki batay anpil pou rekonesans kreyòl ayisyen tankou yon lang total kapital. 

An 2012, li resevwa yon finansman $1 milyon nan men National Science Foundation, yon fondasyon syantifik amerikèn, pou entwodui materyèl an kreyòl sou entenèt nan edikasyon syans ak matematik ann Ayiti.

DeGraff te diplome nan University of Pennsylvania Ozetazini kote li resevwa yon doktora nan syans enfòmatik. Anvan sa li te etidye syans enfòmatik nan City College of New York nan Nouyòk. Li rive nan City College soti Ayiti an 1982. Li vin enterese etidye lengwistik nan yon estaj nan Bell Labs nan New Jersey, yon eta Ozetazini, nan lane 1985..

DeGraff se yon manm Akademi Kreyòl Ayisyen.

 




#Article 471: Alice Garoute (113 words)


Alice Garoute (non nesans Alice Thézan, ki mouri 30 oktòb 1950) sete yon sufrajis ayisyèn ak yon konbatan dwa fanm annAyiti. Anvan li rann dènye souf li an 1950 li te mande pou yo met flè sou tonb li jou fanm Ayisyen resi rive gen dwa vote. 

Pandan fanm Ann Ayiti tap goumen kont lokipasyon blan meriken 1915-1934 la li te yonn nan fondatè Ligue Féminine d'Action Sociale (Lig Fanm pou Aksyon Sosyal) nan lane 1934 ak prezidan lig sa-a kòmanse an 1941. Li te plede anpil ak fè diskou pou dwa fanm nan Asanble Nasyonal la kote li te raple lejislatè yo ke Ayiti te siyen plizyè konvansyon sou zafè dwa fanm. 




#Article 472: Féquière Lucien (249 words)


Féquière Lucien, ki fèt 14 desanm 1956 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon mizisyen ak chantè ki aktyèlman nan gwoup Volo Volo de Boston. 

Féquière Lucien pran nesans 14 desanm 1956 nan Pòtoprens. Paran li Ayisyen, Philistin Lucien ak Elizabeth Bellevue. Li fè etid li nan  ak Grégoire Eugène anvan li pati pou Etazini. Nan laj 12 zan, Féquière te trè enterese nan aprann jwe gita ak chante. Lè li te gen 14 zan ak nan klas 5yèm, paran li te deside pou li ale fini etid li aletranje. Féquière pase 3 mwa Nouyòk anvan li te vin ateri nan vil Boston kote ki gen meyè lekòl ak lòt opòtinite.

Nan lane 1978, gwoup Volo Volo te chèche yon lòt chantè pou ranplase Ti Manno. Yon zanmi te rekomande Féquière kòm yon jèn atis ki tap evolye nan kominote a. Gwoup la te mande pou Féquière vin fè odisyon. Gwoup la ofri li pozisyon chantè pou gwoup entènasyonal sa a depi lè sa a. Li te gen 22 zan. 

Féquière Lucien chante plizyè albòm avèk Volo Volo de Boston ak lòt gwoup kòm envite. Li chante sou plizyè mizik popilè. Li chante sou albòm La nature, Nou nan route, 14 karat gold ak 33yèm Anivèsè. Mizik popilè yo se : Do it, Fè kow sekwé, Ayanman, Nou nan route, Mélodie, Minouche, Party time, Gason pale, Haïti, Yon sèl Volo... Lòt gwoup li chante kòm envite : Racines, Koneksyon.

Atis la toujou nan gwoup la kòm chantè, konpozite ak chèf egzekitif.




#Article 473: Ekonomi Fort Moore, Kawolin disid (1442 words)


Le w pa gen manman w tete grann

Minis lan ki pou Ekonomi e ki pou tout finans yo gentan estime ke defi a pou Ayiti se jere grandisman wonivo sandwèlong byen repati e patikilyèman rich nan anplwa k ap dire e nan resp mère dwa moun byen peye pou satisfè bezwen yo ki pou popilasyon an alawonnbadè e ki pou jenès patikilyèman. «Kote grandisman sa ye ki gen de (2) chif yo ke nou rele ak tout ve nou yo e ki, sèl, appou li menm ki pou soti n nan sitiyasyon anwo pa monte anba pa desann peyi a twouve l'plonje depi si lontan yo», ke l'te mande li menm.
                        Tout pandan l fè konnen ke chantye a rete tennfas, M. Laleau montre ke objektif la ki pou asiz ki fèt nan Montana tout 24 e 25 mars se pou antre nan refleksyon sa a ki nan kad trè presi pou yon preparasyon ki pou bidjè 2014-2015. Malèpandye l, gentan siyale li minis Wilson Laleau, se pou reflechi ansanm e pou fè tout sòt pwopozisyon yo pou refonde modèl ekonomi nou an nan sa n gen nan dyakout nou fè sa n ka fè selon nou menm ak pwop ide nou e fason n ka antre yo nan fason n ap prezante rannman tèm grandisman an.
Objektif lan, pou kontinye l ap di, «se pou egalman yo kapab detèmine aksyon yo e refòm yo ki priyoritè, ke l kapab nan domèn yo ki transvèsal ouswa ke l ta kapab plis retchita anndan sektè yo, ki se yo ki pral akselere e anplifye rezilta yo nou eskonte a», gentan ajoute minis lan ki pou finans yo. Li pa t ale bèkèkè san l pa t adrese l ak yon konfrè l ki gentan fè l konnen se ogmante taks ki lakoz bidjè 2013-2014 la pa t adopte a.

Gwo-ajantye a ki pou Repiblik la gentan notaman souliye ke adopsyon an ki pou you politik tarifè apopriye se yon kondisyon esansyèl pou atire toutbann envestisman yo ki pou kalite e kreye pakèt anplwa yo.

    Lè chat pa la Rat pran kay

Anbasad Ameriken an anonse ke apati de lendi 17 fevriye 2014 la, to pou chanje lajan an pou frè yo k ap pèmèt yo trete dosye yo ap pase nan montan 44.00 rive nan 46.00 goud yo pou ($1,00) dola ameriken. Anbasad la pwosede ak yon evalyasyon peryodik ki pou to yo ki pou chanj lan lete fikse e li menm li efektye yon bann ajisteman yo lè sa se nesesè. ''Alatreka pou lave kay tè'' aktout sa sot fèk varye yo pou to yo ki pou chanj lan, frè yo ki pou trètman an dosye pou viza yo ki pou touris la, ki pou afè yo, sa a yo ki pou manm yo ki pou ekipaj, viza yo ki pou etidyan yo, viza yo ki pou tranzit e menm ke viza yo delivre pou echaj kiltirèl yo, yo ap pase nan pri 7.35 goud yo.frè yo ki pou trètman dosye pou viza yo ki pou sejou tanporè apwouve pa imigrasyon ameriken an ap pou 8.740 goud yo. Frè yo ki pou trètman dosye ki pou viza yo pou fyanse yo ap pou 11.040 goud yo.

Ekstrè sa a ki pou not Anbasad Ameriken an gentan leve plim sou do près ayisyen an. Lemoine Bonneau, nan editoryal li a ki pou 24 fevriye nan Nouvelliste (1), deplore lese ale san fren ke Anbasad la gentan pran pou l fikse pwop to l yo pou chanj lan sou tè ayisyen an. «Dwa a ki pou fikse tout frè yo pou trètman dosye yo ki pou postilan yo dezire yo gen nan men yo yon viza s'ak-nou konnen nan tout misyon diplomatik yo ki prezan yo sou teritwa a. Men nan ka sa, inisyativ ki pran pa anbsad sa a pou l anonse yon to ki pou chanj lan nan medya yo montre franchman 'lafimen vin met mèt kay deyò' paske to pou chanje pa l la pi wo pase to ki pou referans bank santral la sa ta ka kreye panik nan nivo ki pou mache ki pou chaje lajan an atravè tout peyi a», te regrete li.

              Ekonomi enstab
               Goud la vin san valè

Prewokipasyon yo ki pou M. Bonneau se yo k pi parèt jis. Lè w ap gade, si sou plan politik e/ouswa diplomatik, desizyon Anbasad la ka poze youbann pwoblèm yo, sou plan ekonomik, li koresponn nan yon senp pyekoutprandevan atansyon pa kapon pou to yo ki pou chanj lan k ap vini ki jan sa pral ye? Yon senp previzyon ka bay rezon an.
Li tradui konpòtman ki pou majorite latriyo ajan ekonomik yo: menaj,antrepriz ouswa òganizasyon non gouvènmantal e menm gouvènman yo nan sitiyasyon ke yo pa konnen anyen sou evolisyon ki pou you varyasyon k ap bay goud la enpòtans. Ajan sa a yo eseye jan yo kapab pou pwoteje tèt yo kont boukannen glas yo ki pou to yo nan zafè chanje lajan an, si yon moun vle konprann rezon an lè pyekoutprandevan sa afiche yon tandans men wotè. Sa fè n al gad pou kisa? Lè n gentan obsève nan dènye àne sa a yo peyi a se an dola l ye jis goud la se makiyaj de tanzantan w ap gen bezwen makiye plis ekonomi ayisyen an se bwat makiyaj la. Mennaj yo vle gade epay yo a ann dola yo pou evite ke yo viktim pandan goud la ap san valè a.

Pou w konprann byen fonde ki pou demach yo a, li bon pou gade tanzantan evolisyon an ki pou to yo ki pou chanj lan nan you ale pou trant dènye àne yo. Bout jis nan septanm 1990, anvan kou eta a pran ak militè yo, yon moun t ap bezwen nan mwayèn sèlman 7,45 goud yo pou you dola ameriken. Dizan pi bonè. Yon moun t ap bezwen inikman 5 goud yo. Sa vle di ke si nan lè m te fèt, papa m ta ouvè yon konpt nan non m ann dola ameriken yo avek yon montan 100 000 goud yo, sa t ap fè 20 000 dola ameriken yo jou l fè depo a. Avek you to yo ki pou enterè ànyèl 1% chak àne sou depo a, 38 àne pita, m tap gen nan men m you sold ki pou 29190 dola ameriken yo sou konpt mwen an.
Si se ta kounya, depo a gentan te fèt ann goud yo, avek to yo ki pou kounya 44.80 goud yo pou you dola (to yo afiche pa bank komèsyal yo vandredi ki te 21 mars 2014) menm avek you to ki pou enterè 3% pa àne sou konpt ki pou epay mwen an ann goud yo, m t ap gen nan men m ke 6 863 dola ameriken yo. Montan sa t ap reprezante sòm lan ki kapitalize sou 38 àne yo ki pou 100 000 goud yo nan you to yo ki pou 3%, taka 307 478 goud yo, divize pa 44.80. Diferans lan se gwozafè. Pèt la t ap pran atò you ouvèkò sepatapzafèpiti si Papa m te gen opòtinite a ki pou depoze youbann milyon yo ki pou goud yo sou konpt lan. Pou bagay la pa vin deraye twòp, mwen neglije efè a ki pou lavichè.

             Mal sele k ap foule

Konsa, pou pwoteje tèt yo yo menm kont lajan pèdi sa a ki pa ti zafè, mennaj yo tounen yo pi plis bokot depo yo ki ann dola ameriken yo. Dènye bagay sa a yo, rapote Joseph Harold Pierre (2) nan site ki pou estatistik yo ki pou Bank entè-ameriken pou devlopman (bid), se yo k pase 172 milyon yo nan 1,7 milya dola yo depi 1996 rive 2011, korespondan ak 23% e 57% ki pou total ki pou depo yo pou de (2) àne sa a yo.

Lè aktout antrepriz yo ouswa òganizm yo tankou Anbasad ameriken an, olye pou l kenbe epay li a ann dola yo, yo eseye fè pyekoutprandevan pou tout wose ki pou to yo ki pou canje kòb la pou evite pèt yo resèt yo ke sa ka okazyone. Li tande atò pou l devanse mache a e otorite yo ki pou monnen an yo lè l. Itilize pwop to yo ki pou chanje lajan an, toujou lajman pi wo ke to yo ki pou mache a. Komèsan yo avanse trè souvan kom rezon ouswa prêtèks lefètke si yo pa mete to pa yo a pi wo ki pou chanj lan, yo pap ka anmezi pou renouvle anplen estòk yo a sizanka kote to yo ki pou chanj lan sou mache a efektivman ta ogmante.




#Article 474: Amaro Pargo (186 words)


Amaro Rodríguez Felipe y Tejera Machado, rele Amaro Pargo, ki fèt 3 me 1678, nan San Cristóbal de La Laguna, Zile Canary epi ki mouri 4 oktòb 1747, San Cristóbal de La Laguna), te yon kòsè panyòl ki te popilè anpil.  

Li te fèt nan vil San Cristóbal de La Laguna nan Tenerife, peyi Espay. Lè li te jèn, li te dedye li a komès esklav afriken, ke li te konn vann nan Karayib pou travay sou plantasyon sik. Tout aktivite Amaro Pargo, li te fèt sou lotorite wa peyi Espay.

Pou rezon sa a, lè li te pran bato lènmi trezò li yo te voye nan peyi Espay. Amaro Pargo te gen yon gwo amitye ak relijye nan Sè Mari nan Jezi (Sor María de Jesús) ke li te kòmanse pwodui travay nan charite. Amaro Pargo te deklare Hidalgo (nòb) nan Madrid ak te mouri nan pwovens li kote li sou 4 oktòb 1747. Li te antere li nan Abèy a nan Santo Domingo nan vil la menm.

Paske batay la kont Angletè ak Peyiba yo, Amaro Pargo te konsidere kòm yon ewo nasyonal la.




#Article 475: Leingue (118 words)


Pou exteinsyon an, n' reilei too graenmaire yeou mànyèl aussoy einseinmbe doqiunman -io khi décriak touth règue-io khi graenmaticaly-io. kounjugaezon veirby Aguen ak veirby tiu. Artik deifyni placeid aprei adjectif-lan taank-koo: Papa ha, Mari ha.
Mein kougn' existé kh'èkh pwoblènme plys khe lan seid artik pou noôm masculein souvan son créole-la ak leingue Ahytian ha pâ meinme seid pâ forcenman s'ow hou, ou teindéa seid exactenman zha pou'w hou, ou écrira Taank-koo:
Madanme-l'ah son-an seid (madanm lan) mein artik lan seid pou noôm masculein 'la, ah' pou fénminein.
Kounmparativynman ak francéa 'lan' seid 'le', 'ah' seid la. fr.Le Père, ht.Papa ha.fr. La mère, ht. manman-an. ht 'Ha' seid fr.'le'.

Ahytian graenmaire leingue mwein. D'ahatti ahytian ha seid einseinmbe




#Article 476: Pòtay:Leingue (168 words)


Graenmaire gjeineiraly
Graenmaire gjeineiraly-la seid noôm-ha khi ancien khi pou leinguistik gjeineiraly khi étiudyed loy-io khi pî gjeineiraly-io khi pou leinguagjy-la, éclairé pâr loy-io khi pou fhyzik-la, khi pou fhyziologjiah, khi pou psycologjiah, khi pou sociologjiah.

Etiude la khi pou fhilologjiah antreid n’an differeinty fòrme-io khi pou graenmairy-io n’écrit ll-l’ han-l’aira, èh’ dépassay-yeo n’an étiude la khi pî largje khi pou rapport-io khi pou leingue-lan n’an inteligjeincy hunmain ha.

Syntaxy, graenmaire fòrmèly,       graenmaire univèrsèly, graenmaire khi. pâ n’an kountèxy-la (leinguistik èh’ n’an infòrmatik),

Princypaly graenmaire pâr leingue

Graenmaire khi pou almandy

Graenmaire khi pou bulgariah

Graenmaire khi pou esperanto ah

Graenmaire khi pou ahytianna ah

Rectifycasyon-io pou òrtografhik-io

Deiclynaizon khi pou grèk ancien

Graenmaire italyenna

Pwonoôm-io khi pou pèrsonnèly-io pou japon ha

Deiclynaizon-io khi pou latiny-io Kounjugaezon latiny-io

Suffixy-ei

Veirby-io khi pî popiulaira

Jean-Jacques Dessaline.
Pâ gaan histohà'kh pî bèl pâsei histohà'kh pou hayti ha!
Raizon: Seid preinmyei fohà n'an histohà zha faith, esclave strategjikhman porte la viktohà su crinme kountry hunmanitéa èh's'd khe juistyce pâ douei faith?




#Article 477: Graenmaire Ahytianna (326 words)


Graenmaire Ahytianna ah seid einseinmbe règue-io pou n' suivy n'an pârlei ak écrit zha èkh Ahytian.

Graenmaire Ahytianna 
Graenmaire ah seid étiude systènmatik khi pou eileinman, khe n’ noômei too leingue. Yeon leingue seid yeon systènme khi pou signy leinguistik-io, woêd instriunman vocaly-io, écritiure grafhik-io aussoy leingue khi pou signy-io, gjêstiuèly-io, khi pèrmèt konmunicasyon hante indyvidiu-io.
Graenmaire preiscryptivy
(Nòrmativy)
Graenmaire preiscryptivy-la étiudyé règue-io khi réhissay yeon leingue bail èh’ pèrmètay-yeo kounstruiry banne zha mound apy’ diry-yeo khe reconnun pou kòrrèct-io pâr locuteir natify-io khi pou leingue zha-a-ad. Leingue-lan gaan pluzyeir discypliny-io khi étiudyay-yeo :

Son-io èh’ pwononciasyon :
Fhònétik, fhònologjie, ortofhònie, 

Mot-io
Mòrfhòlogjie, (leinguistik) ; ortoépie, ortografhie ;

Fhrazy-io èh’ pwopozisyon-io (graenmaire) :
Syntaxy-lan.
Graenmaire fòrmèly
Leinguistik-lan èh’ infòrmatik-la
Yeo utilyzay nosyon-an khi pou graenmaire fòrmèly, khi précizeid règue-io khi pou syntaxy-la khi pou yeon leingue.
Graenmaire histoherik
Graenmaire histoherik-la deicrit èh’ kounmpareid état-io khi pou yeon meinme leingue n’an épòk khi pou differeinciay-yeo. Ly étiudyed yeon leingue n’an deivloppynman ll-l’ lan, marké pâr yeon suite khi pou changjenman an-io èh’ transfòrmasyon leinguistik-io.
Graenmaire kounmparativy-la
Graenmaire kounmparativy-la étiudyed èh’ kounmparé differeinty leingue-io khi dérivay-yeo de yeon lúotd leingue origjynaly touth mound Kounnein. Leingue arawak-io renmountay-yeo n’an bouth karayibe-la, leingue fongbé, éwé-io, anmerindyen-io sanz bliyé latein, grèk èh’ ak Sancrit-ha.

Graenmaire gjeineiraly
Graenmaire gjeineiraly-la seid noôm-ha khi ancien khi pou leinguistik gjeineiraly khi étiudyed loy-io khi pî gjeineiraly-io khi pou leinguagjy-la, éclairé pâr loy-io khi pou fhyzik-la, khi pou fhyziologjiah, khi pou psycologjiah, khi pou sociologjiah.

Etiude la khi pou fhilologjiah antreid n’an differeinty fòrme-io khi pou graenmairy-io n’écrit ll-l’ han-l’aira, èh’ dépassay-yeo n’an étiude la khi pî largje khi pou rappòrt-io khi pou leingue-lan n’an inteligjeincy hunmain ha.

Woêd too artik kounnèxy

Syntaxy, graenmaire fòrmèly, graenmaire univèrsèly, graenmaire khi pâ n’an kountèxy-la (leinguistik èh’ n’an infòrmatik),
Graenmaire-io khi pou leingue-io

Princypaly graenmaire pâr leingue

Pwopozisyon (graenmaire) pwopozisyon-io
Subòrdonnein relativy
Rectifycasyon-io pou òrtografhik-io

Pwonoôm-io khi pou pèrsonnèly-io pou japon ha

Kounjugaezon latiny-io

Suffixy-ei

Veirby-io khi pî popiulaira




#Article 478: Règue-io (1023 words)


Graenmaira D'ahatti-Ahytian

Graenmaire Ahytianna ah seid einseinmbe règue-io pou n' suive n'an pârlei ak écri zha khi ahytian.
Alfhabet ahytianna ah gaan 26 leittre-io: a, b, c, d, e, f, g, h, i, j, k, l, m, n, o, p, q, r, s, t, u, v, w, x, y, z. Leittre zha-a-io servi pou 0rthografh leingue écrite-la mein alfhabet leingue pârléa aussoy créole Ahytian gaan 36 leittre: a, à, â, an, b, ch, d, e, é, è, ê, en, f, g, h, i, ï, in, k, l, m, n, o, ô, on, or, ou, oun, p, r, s, t, v, w, y, z.

Pwónoôm deifiny-io: mw, mwein, hou, l'i.

Pwonoôm indeifiny-io, yeo say :n'hou, io, io-io, n'.
Taank-koo: mw new york,mwein Mianmi, hou Boston. Ahyti l'i indeipeindan. Yeou pwonoôm deifiny aussoy indeifiny placei douevan yeou noôm: mw ahytian,mwein n'an payi'm (pay'anm).

Pwónoôm pèrsonnèl-io,yeo say: mu(m'),ou,li,noun,nwouh,yeo.

Pwónoôm pèrsonnèl relativy-io,yeo say: mwein èkh (mweink) ou èkh ,(ouk) li èkh ,(lik) nou-èkh,(nouk) nwou-èkh ,(nwouk) yeo èkh,(yeok). Pwónoôm absolu khe:

Artik deifiny-io,yeo say: an,ah,ha,la,lan.

Masculein pluryèl: io.
Pwónoôm relatif khi khi èh's'd khi?, khi film ou apgardé laad?, khi zha y l' vleid kougnéa?, zha ow hou, ou vlé?, khi èh's'd mound khi frappé porte-la fort kounzha?, khi èh's'd'khi dépozé sac liah su banc-an?, zha-khi guenllein n'an boite-la? Apprehend ni nunc! Utilyzasyon adjèkhtif ak pwónoôm intèrwogativy-io pou pozei qestion. Adjèkhtif intèrwogativy-io toujouh douevan noôm-io détèrminay-yeo: khi, khi èh's'd, khi l'èh's'd. Pwónoôm intèrwogativy-io kaepaebe douevan 'seid' yeou vèrby, yeou pwónoôm pèrsonnèl aussoy douevan pwónoôm relatif khi. Pwonoôm intèrwogativy-io,yeo say: khi èh's'd,zha,khi zha, khi l' èh's'd. Taank-koo: khi l'èh's'd khi laad? N'an leingue ahytian ha gaan driez auxilyaire Aguen,poutêtre(tiu) aguen mod indycatif.  teinmp preizan

 Poutêtre 
mod indycatif teinmp preizan

Taank-koo: 

Yeou fhraze seid yeou gwoupe mot khi douei faêry sens. L'i doued toujouh kounmancei ak yeou leittre majiscule, l'i doued finy ak yeou point.
Guenllein zha-a-io reilé fhraze vèrbal khi vleid di fhraze khi gaan yeou vèrby aussoy pluzyère vèrby khi konjugué; guenllein too fhraze nonminal zha vlei di fhraze khi pâ gaan vèrby laddan ll-l'. Noun utilyzai yeou fhraze nonminal pou noun écri: yeou titre, yeou slogan, yeou fhraze exclanmativy, yeou fhraze intèrwogative.

N'an leiceon driez ha n'apjweinne rèste règhue-io.

Leid l'i mountreid zha mound n'an, beitte-la aussoy baegail-la yheid, yeo reilay y l' preidyca khi pâ mountrei activytéa.
Leigb vèrby-la mountreid yeou aktion aussoy yeou activyté, yeo reilay vèrby zha: vèrby aktion aussoy preidyca khi mountrei activyté.

Taank-koo: seid joued rwôle preidyca ha.

L'i bail plys preicyzion su mot zha-a-io. Advèrby-io kaepaeby indyqué:

Adjèkhtif intèrwogativy-io douevan ta ka yeou vèrby, yeou pwónoôm pèrsonnèl aussoy douevan pwónoôm relativy khi.
Pwónoôm intèrwogativy-io, yeo say: khi l'èh's'd, khi èh's'd, zha, khi zha.

Adjèkhtif quardinaly-io toujouh douevan noôm-io détèrminéa. L'i indyqued too nunmérwo ha.
Taank-koo: li reiteid n'an nunmérwo quatre-veingt-douzy-lan.
Adjèkhtif nunméral ordinal bail n'an khi l'ordry yeo ranjay mound, beitte aussoy baegail. Yeo kaha soit pou kounmpt-io.
Taank-koo: li ceinquyenme n'an classe-la aussoy douevan yeou nôm.
Taank-koo: li abiteid n'an driezyenme kayi khi su main dreoite-la.

Deirryère yeou voyèl: zaffayre y l' .

Pwónoôm deinmonstrativy-io,yeo say: zha, zha ha, zha ah, zha-a-io.
Pwónoôm possessivy khi formé ak 'part' plys pwónoôm pèrsonnèl-io, epi pârfoy noun kaha meité artik deifiny: la,lan,ha,ah,an-io. Deirryère pwónoôm pèrsonnèl-lan.

Part-mwein-io, part ow hou-io, part l'i-io, part n'hou-io, part n'w hou-io, part-io, part'm-io. Pou pluryèl.

Gaan yeou seil pwónoôm relatif: khi ak yeou seily pwónoôm absolu khe.
Khi servi pou meithé an relasyon driez noôm, yeou noôm ak yeon adjèkhtif.

Yeou preipozisyon seid yeon mot aussoy yeou gwoupe mot khi nécéssayre anmpîl. L'y maryed yeou gwoupe mot ak gwoupe kounmpleinman ll-l'an. Mein kh'èkh preipozisyon: ak, anddan, anvan, peindan, avèk, su, eintry, anmba, déhory, aprei, pârmi, buord, sanz, douevan, su koété, depi, selon, pou, poutêtre zha, n'an, deirryère, n'an mi-teinmp, tooprei, arreibuod, loin.

Yeou konjonxyon pou koordinasyon seid mot khi maryé driez mot meinme natuire, meinme espèce aussoy encore driez gwoupe mot khi guenllein meinme wôle n'an yeou fhraze. Mein kh'èkh konjonction pou koordinasyon: ak, epitoo, epi, mein-too, èhapourtan, kounzha, mein, ni, aussi-non, aussoy, oubyen, cepeindan, hou, avèk.
Yeou konjonxyon pou cibuordinasyon seid mot noun jwainne pi souveint n'an kounmanceinman yeou fhraze khi gaan driez pârti, yeou virguyl séparé. Mein kh'èkh konjonxyon  pou cibuordinasyon: appèrne, faêr'èkh, anvan, depi, gjeinre, koo, leigb, meinme-si, si, peindan, pou, pârs'd khe, puiskhe.

Khi l'heir? Pou duré 24hr. Khi l'ère? Pou duré ceint-an-io. Khi leigb? Pou monman-an.

Leigb'w hou, ou pozé qessyon kounman? Khi gjeinre? Douevan gwoupe sujet ha ak vèrby-la, gwoupe mot khi bail reponse-lan seid yeou kounmpleinman circonstanciel khi indyqué khi gjeinre.

Ou jweinne discour direct-la surtoo n'an dialogue. L'i rapporteid pârwole mound n'an sanz yeo pâ chanjay enrien laddan.
Pou zha, ou servi ak sign ponctuasyon driez point(:) ak guinmet (...)-io. Leigb seid pluzyère mound kh'apy' pârlé, ou meité yeou tiret chaàk foy douevan chaàk pârti dialogue-la mound-io,yeo di.
N'an discour indyrect-la, seid auteira khi rapportei ak mot part ll-l' pârwole mound n'an teid di ha. 
Leigb zha auteira pâ utilyzei ankheinne sign ponctuasyon an pârticulyei.

k pâ doued douievan ankheine kounsonny ni douievan e, i, salman douievan kewozeiny, kilonmeitry, khi,khe,khrist, creiten, creytiny, koholei, cwoulei, kouri, kahalei, creytiny nan, creiten ha.

Touth noôm khi pâ respectei règue zha doued hante parantheizy.

a,b,c,d,e,f,g,h,i,j,k,l,m,n,o,p,q,r,s,t,u,v,w,x,y,z.

Leitry zha-a-io apy' reity n'an rwôle-io taank-koo:

C pwónoncé taank-koo s douevan e i y. Taank-koo k douevan a o u
Exzanmpy: vaccabon, accèy.

Mòndlan ton ha gravi laad mountrei mound zha-ad l'apy' pârlei pi larje.

Ankheine voyèl pâ doued douevan m si l'i faibe fore y l' kounmbineid ak n ni n pâ doued douievan b, p.
Exzanmpy: inmbein, anmericain, anmericàny, anmè, l'anmè, lanmera.
âmérik latine.

Yeon kounsonny l'i faibe leigb ll-l' deirryère yeou voyèl faibe. Taank-koo: koutp, kòup, kòupé, koutp point.
Accein-io: accein-force(`), accein-faibe()
Accein hounsi-force (^).

An, en, on, voyèl force, ankheine luotd voyèl faibe pâ doued deirryère-io. Taank-koo: annéy, annéa,   benneydicsyon.
 (Yeo) pwonoôm personnèl
(Io) pwonoôm senmatik
Baegail-la (singulyé)
aegayi-io (pluryèl)
Affaêra (deinteirminan)
Affaêry-io (pluryèl)

Mot khi kounmanseid ak “af”, “of doublei-io f la affahafy, affré, affrajélé woêté afrik, afwo, afrikein, afrikàny.

Mot khi kounmanseid ak “anmp” doublei-io p ha woêté anmpouly.

                Vocabulaira
Fanmi matrinmònyal: Papa, manman ak ti-mound-io.
Fanmi pareintal: Lépèra, granne tantine,tonton, kouzein,kouzine.




#Article 479: Graenmaire Ahytianna Ortografhy standard (439 words)


Graenmaire  Ahytianna ah seid étiude-la khi pou règue-io khi fòrmei leingue zha-a-ad.
Fore èkh gaan disteingusyon hante graenmaire deiscryptive èh’ graenmaire nòrmativy-la (dihi too  preiscryptive). Preinmyéah bail teith ly pou objeicktif pou y l’ décriry èh’ khi pou ánalyzei  structiury-io èh’ particularité-io khi pou leingue ahytian ha de yeon point khi pou woêd ak leinguistik. Graenmaire deiscryptive-la khi pou ahytianna ah gaan-t-ow n’an joud zha-a-io  pwofiteid touthbon khi pou deivloppynman khi pou leinguistik-la khi pou mound meinme épòk-la, qitt' zha y l’ ta yheid ha khi n’an  donmaine khi pou graenmaira èkh pou text-la, èkh pou pragmatik aussoy èkh pou senmantik, rénouvléak èh’ affinéak  kounzha too kounmpréhensyon ha pou baanne mécánizmy-io khi pou ahytian ha.
graenmaire nòrmativy-la gaan-t-ow, n’an zha pou n’ woêd, pou objet  règue-io khi pou parlei « kòrrèk »-la. Seid s’ak faêry n’ woêd inmportancy-lan n’an jaé anmpîl mound pou byen kounnein  règue-io khi pou graenmaira khi gouvèrnay  changjynman zha-a-io pou exprinmé y l’ kòrrèctenman, pîdaplong oralenman khe n'an écrit.  Graenmaire zha-a-ad pâ gaan preind s’ak pou fein scyentifyqen lan, mein gaan-t-ow seilynman pou but pou y l’ dihi « kounman pou n’  exprinmei n’ ».
Byen khe graenmaire deiscryptive-la sorti n’an leinguistik, fore n’ distinguei y l’ n’an leinguistik gjénérale-la khi gaan-t-ow pou objet  fhénonmèny leinguistik-io khi preizan na'n différeinty leingue-io athors khe graenmaira khi pou ahytianna ah sortihi n’an leinguistik applikéah, s'ak-vle-dihi pou étiude-la khi pou yeon leingue pârticulyé.

 

Ortografhy-la khi pou noôm ha varye n’an gjeinre èh’ n’an nounmbe aussoy verby-la n’an founxyon khi pou sujet liah.
Kh’èkh règue-io khi pou

Kouncèrnan  partie-jo khi pouu discoury-io, n’ teindei einseinmbe khi pou banne classe-io khi pou  mot’io khi kounmpozay yeon leingue. Driez mot-io khi apparténnay-yeo àk  meinme classe-lan Leigb khe yeo kaepaeby anqielqiessòrty reinmplacé-io yeoune lan pâr luotd lan n’an yeou fhraze sanz khe  fhraze-la pâ syspanne l’y seid baegail kòrrèkt.  Graenmaire khi pou ahytianna distingueid onzy classe-io khi pou mot-io,  noôm-io, pwonoôm-io, adjectify-io,  artik-io èh’  verby-io, èh’ six invaryaby-io : reitwospectivy-io, veirby-pont-io, adverby-io,  prépozisyon-io, kounjonxyon-io (khi pou koordinasyon èh’ khi pou subordinasyon) èh’  interjexyon-io

kaepaeby anqielqiessòrty étiudyay anmba aspect-ha khi pou  mòrfhologjie-ah ( variasyon ioah aussoy flexyon-io), khi pou  syntaxe-la èh’ khi pou  sénmantik ioah.




#Article 481: Absè (597 words)


Yon absè se yon enfeksyon. Li fòme yon kavite ki plen ak pij.  Yon absè se wouj, douloure, cho, anfle. Ou ka wè soti anndan l yon likid lè ou peze sou li. Espas ki la alantou abcess la wouj epi li se anfle. Yon pyè emowòyid se yon absè ki fòme nan po la. Pafwa abse la gen yon cheve.

Yon absè se yon enfeksyon bakteri. Anpil bakteri ka lakòz enfeksyon an. Yon enfekson ka gen landan l plizyè bakteri diferan. Staphylococcus areus se bakteri yo ki pral lakòz yon abse pi komen.. Pafwa yon parazit ka lakòz yon abse .
. Yon absè ka fon anndan kò a. Ou ka jwenn li ak ultrason ak yon eskanè CAT. Si ou gen yon zo do pwoblèm, ou gen yon pi gwo chans pou gen yon zo do, ni dèyè absè. Sa te kapab fè koze pa itilize steroyid pou geri a tonbe.

Yon absè geri lè li ouvè ak Lè pij sa a, vide. Antibyotik tretman nan bouch pa sanble pot yon gwo solisyon. Blesi a pral geri pi vit si li fèmen apre yo te fin vide. Koupe ak kannal ki gwo bouton an se estanda tretman. Si bouton an gen yon bagay sipèfli ladan l, li dwe ranvèse. Twal sa se cho ak mouye yo souvan soti sou gwo bouton an aprè li jete.

Antibyotik gen tretman ki pa komen. Yon nonm ka bezwen tretman antibyotik si li genyen anpil absè si li pa gen lòt maladi grav.. Twal nan koupe apwè tretman lakòz doulè e pat kanpe yon nouvo enfeksyon.

Absè nan po a se pi komen kounye a. Si ou itilize dwòg ak zegwi, gen plis risk pou yo absè. Enfeksyon sa a trè komen nan mond lan. Nan 2005 nan Etazini 3.2 milyon moun te ale nan depatman an ijans pou yon absè. Nan Ostrali moun nan zòn 13,000 yo te kouri pou lopital la 2008 pou yon absè.

Yon absè ka fòme nan nenpòt kote nan kò sa a. Pi souvan li fòme nan po la. Absè ka grandi andedan poumon, nan sèvo, dan, ren ak nan gòj.  Absè Gwo ka ale nan tout kò a epi yo ka lakòz lanmò. Absè difisil pou jwenn kadav la anndan. Absè an ka gen doulè, lafyèv, ak santi m malad oubyen a byen/ansante. Absè anndan kò a pa geri. Yon travayè medikal bezwen pou trete absè ki se anndan kò sa a. Absè ka touye. Men sa a vyann kri. Si enfeksyon an antre nan san an li rele nfeksyon nan san. Si l' andousi pati enpòtan kò tankou ti gòjèt a, pou pran souf pwal difisil. Absè nan bouch va sispann manje. Gwo bouton sou po a ka fè te santi. Kouri dlo a ap rete nan nan absè la e li kapab santi. Absè ka nan dèyè a. Yon moun ak maladi sik, dyabèt plis chans pou yo gen yon absè nan dèyè a. Pafwa gwo bouton pral kòmanse anndan ak koze pa yon watè doulè, di, ni sa k'ap nan dèyè a. Absè dèyè sa a fè yon gwo moso dèyè a toupre.  Gro moso sa a ap grandi, fè doulè.  Dèyè abcess dwe trete pa yon travayè medikal. Travayè medikal, pifò nan lè a, pral koupe louvri absè la, pou l' ide fè l' fè sèvis. Yon moun ka gen yon absè aprè operasyon. Moun ki travay medikal yo dwe pran soti enfeksyon an ak yon zegwi si sa rive.

Lòt maladi kapab tankou absè. Cellulitis, yon boul sebase ak necrotising fasciitis yo gen siy tankou gwo bouton.




#Article 482: Fi jenital mutilasyon (547 words)


 (1949–2014) te bay yon rekonpans segondè OBE nan 1994 pou travay li kont Fi jenital mutilasyon nan Grann Bretay.Fi jenital mutilasyon se retire elèv la nan kèk oswa tout jenital yo fi. Sa a se fè pa yon moun, anjeneral, yon lòt fanm, ki moun ki retire yon pati oswa pi fò nan jenital yo ak yon razwa oswa lam. Sa a se fè avèk oswa san anestezi. Fi jential mutilasyon ap pase nan anpil kote. Yemèn, Irak kurd, ven-sèt peyi Afriken, Azi, Mwayen Oryan. Sa rive lè moun k ap pratike sa a deplase nan diferan pati nan mond lan: yo pran sa a pratik ak yo. Gen laj la nan ki li se fèt varye de jou apre nesans rive nan fòme; nan mwatye peyi yo pou ki figi nasyonal yo disponib, ki pi ti fi yo koupe anvan yo gen senk.

Pwosedi yo diferan selon gwoup la etnik yo. Yo genyen ladan yo retire nan clitoral kapo a ak glan clitoral (pati nan vizib nan clitoris la), yo retire yon elèv lèvr anndan, epi, nan fòm ki pi grav (li te ye tankou (Tip III) infibulation), yo retire yon ti fi anndan an ak lèvr deyò ak fèmti nan vulv. Nan sa a pwosedi dènye a, se yon ti twou kite pou pasaj la nan pipi ak likid règ, ak vajen se louvri nan pou kouche, epi li louvri plis pou akouchman. Efè Sante depann sou pwosedi a, men yo ka gen ladan yo enfeksyon frekan, doulè kwonik, spor, yon enkapasite yo jwenn ansent, konplikasyon pandan akouchman ak fatal senyen.

Pratik la se paske nan inegalite sèks epi li fè tantativ nan kontwole wòl yon fanm nan ak kouche seksyèl. Pratik sa a se sou lide nan pite, modesti ak estetik. Li se anjeneral inisye ak te pote soti pa fanm, ki moun ki wè li kòm yon sous nan onè, ak ki moun ki gen krentif pou ke li pap resevwa yo gen pitit fi yo ak pitit pitit fi koupe pral ekspoze ti fi yo esklizyon sosyal. Plis pase 130 milyon dola fanm ak tifi te fè eksperyans feminin nan 29 peyi yo nan ki li gen yon occurence segondè. Nasyonzini Fon an Popilasyon estime ke te 20 pousan nan fanm ki afekte te infibulated, yon pratik jwenn lajman nan nòdès Lafrik di, patikilyèman Djibouti, Eritrea, Somali ak nò Soudan.

Feminin te òlalwa oswa restren nan pi fò nan peyi yo nan ki li rive, men lwa yo yo mal fè respekte restriksyon. Te gen efò entènasyonal depi ane 1970 yo yo sispann sa a pratik ak konvenk moun yo abandone li. Nan 2012 United Asanble Jeneral la Nasyon, rekonèt feminin kòm yon vyolasyon moun-dwa, te vote unaniment entansifye efò sa yo. Opozisyon an se pa san kritik li yo, patikilyèman nan mitan anthropologie. Eric Silverman ekri ke feminin te vin youn nan sijè santral antwopoloji a moral, ogmante kesyon difisil sou rlativist kiltirèl, tolerans ak inivèsalite a nan dwa moun.

Nan mwa avril 1997 KI MOUN KI, Nasyonzini pou Timoun yo Fon an (UNICEF) ak Nasyonzini Fon Popilasyon (UNFPA) bay yon deklarasyon komen defini sa a pratik kòm fanm jenital mutilasyon. Lòt tèm gen ladan fi koupe jenital (èksizyon) ak fi jenital mutilasyon/koupe, pi pito pa moun ki travay avèk pratik.




#Article 483: Lafyèv jòn (461 words)


Lafyèv jòn, li te ye kòm istorikman jack jòn, move maladi jòn, oswa an kwiv Jan, se yon maladi viral egi. Nan pifò ka, sentòm yo enkli lafyèv, frison, pèdi apeti, noze, doulè nan misk patikilyèman nan do a, ak tèt fè mal. Sentòm tipikman amelyore nan senk jou. Nan kèk moun ki nan yon jou pou amelyore, lafyèv la vini tounen, doulè nan vant rive, ak domaj nan fwa kòmanse sa ki lakòz po jòn. Si sa rive, se risk pou yo senyen ak ren pwoblèm yo te ogmante tou. Depi 17yèm syèk la, plizyè gwo nan maladi a te fèt nan Amerik, Afrik, ak Ewòp la. Depi 17yèm syèk la, lòt maladi pi gwo ki te fèt nan Amerik, Afrik, ak Ewòp.

Se maladi a ki te koze pa viris la lafyèv jòn epi li se gaye nan mòde an nan fi moustik la. Li enfekte sèlman moun, lòt primates a, ak espès plizyè nan moustik. Nan vil yo, li se gaye sitou pa moustik nan  Aedes egipti espès yo.; viris la se yon viris nan genus a  flavivirus. Maladi a ka difisil di apa de lòt maladi, espesyalman nan premye etap yo. Konfime yon ka sispèk, tès echantiyon san ak reyaksyon chèn polimerizasyon ki nesesè. Maladi a ka difisil di apa de lòt maladi, espesyalman nan premye etap yo byen bonè. Yon echantiyon san nesesè fè dyagnostik yon ka sispèk. Se Echantiyon an analize pa yon laboratwa medikal. Katreven pousan nan ka yo nan lafyèv jòn yo nan Lafrik di. Prèske yon milya dola moun yo ap viv nan yon zòn nan mond lan kote maladi a se komen. Li se komen nan zòn twopikal yo nan Amerik di Sid ak Lafrik di, men se pa nan pwovens Lazi. Depi ane 1980 yo, ki kantite ka nan lafyèv jòn ki te ogmante. Sa a se paske kèk moun ki iminitè a, plis moun ap viv nan vil yo, ak moun ki deplase souvan. Maladi sa a te soti nan Lafrik di. Li Lè sa a, gaye nan Amerik di Sid nan ane 1600 yo.

Lafyèv jòn kòmanse apre yon peryòd enkubasyon nan twa a sis jou. Pifò ka sèlman lakòz yon ti enfeksyon ak lafyèv, maltèt, frison, doulè nan do, fatig, pèdi apeti, doulè nan misk, kè plen, ak vomisman. Nan ka sa yo, enfeksyon an dire sèlman twa a kat jou. Nan 15 pousan nan ka, sepandan, gen kèk moun ki antre nan yon dezyèm, faz toksik nan maladi a ak renouvlab lafyèv, tan sa a te akonpaye pa lajònis akòz domaj nan fwa, osi byen ke doulè nan vant. Senyen nan bouch la, je yo, ak [aparèy la gastwoentestinal pral lakòz vomi ki gen san, kon sa non-an Panyòl pou lafyèv jòn,  vomito nwa  ('vomi nwa').




#Article 484: Leingue Ahytian ha (2207 words)


Pwoblenmatik leingue-lan n'an exzèrcicy khi pou dreoyt ha ann' Ahyti èh' reigard crityk khi pou systènme dreoyt ahytian ha

Leingue-lan antan kh'éleinman khi pou kiultiura seid yeou zoutil khi pou konmunicasyon hautenman inmpòrtan n'an évolusyon-an khi pou socyété-io. Zh'seid yeon facteir khi pou ralyenman èh' khi pou rasseinmbleinman touth gwoupy ethnik-io aguen han kounmein baànd attribut kiultiurèl-io. Pou gardy n'an poynt socyoleinguistyk, zh'seid s'ak di n'an rappòrt-io ak réyalité-io'k socyaly-io, leingue-lan reinmplid driez founxyon-io'k socyaly-io foundanmeintaly-io: kounmunicasyon èh' ideintifycasyon-an. Pou preinmyéa, leingue-lan seid yeou zoutil s'avèk ll-l' acteir-io'k socyaly-io twoqay-yeo èh' methay-yeo ann' kounmein touth idé-ioah, peinsé-ioah, seintinman-ioah, elt.

N'an yeou ti bath jaé, leingue-lan pèrmèt plis pou ow hou ta woêd yeou seole greinne mound olyé yeou gwoupy mound einseinmbe pou reiconneintry karacteirystik-io èh' soyette socyaly-io èh' kiultiurèl-io khi pou yeon indyvidu aussoy khi pou yeou kounmunauté. Leigb teid guen esclaevagjy, koelònyalisty-io tay guenllein kounmpreiheinsyon su vérité zha-ad, khe pou meith lordry èh' pwotégjei systènme esclaevagjiste-la, yeo tay doué pwoceidei n'an reipartisyon tribal khi pou esclaevy-io han founxyon gjeinre yeo parlay ah khi pou chark gwoupy. N'an feid kounzha, esclaevy-io, yeo say pwoduivyni gjeineiralenman khi pou tribu diffeireinty-io, àk Chaàk laaddan yeo guenllein dyalèct part-io khi diffeiran yeou n' luotd, zha t'einmpêchay-yeo kounzha yeo Pâ tay ka òrganizei pou faêry déchouqcail wi déchouqei statu khi seid crinme kountry hunmanitéa ilustrasyon zha ad seid suffiry pou expliqei rwôle foundanmeintal khi pou leingue-lan, inmpòrteincy l'iha n'an vie ah khi pou yeou kounmunauté èh' kountribusyon l'iah aktouth mouvenman déchouqcaillyniste khi pou leiveicanmpei khi pou yeou socyété. Socyété zha ad p'apy' ka kounnein ankheinne pwogrè-io, ankheinne eilan khi pou deivyloppynman si s'ak pou valeir ll-l'-io, politiky Khi pou Ètat ll-l'-io say Pâ yeo èkh han Harmonia avèk leingue lan n'an partagjy kh'apy' kounstitiuei d'ailleiry criteiry khi pou ideintitei kiultiurèl aktouth meinmbry-io.

Ahyti, taank-koo touth socyété teid kounnein expeiryeince-lan khi pou kolònyzasyon han, mein n'an diffeireincy l'i pâ kounservei ankheinne relan-io khi pou kiultiure euwopeyenna, notanman khi pou la France, ancyen meitwopole l'iah, lyei n'an s'ak pratik l'ha khi pou explohatasyon esclaevagjy-lan. Leingue Ahytian ha noun douai y l' preincipalynman ak Cibòney, tayino, arawak, afriken, s'ak faêry n' pâ parlei francéa fore n' notei n'an atteinsyon n'w hou khe preinmyère gjeineirasyon kolon-io n'an Sen-Donmeingue pâ t' parlé zha n' apy' teindé journein juodi ah khi rheilé francéa; mein s'ak pou koïnèa seid-l'i yeo tay parlé. Fore n' noté khe n'an socyété sen-donmeingoha ah, teid gaan laaddan yeou sorte poycrazé n'an bouyon kiultiurèl suite ak reincountry khi pou pluzyère gwoupy socyaly-io: leingue Ahytian ha eivolyé ak pluzyère varyété leinguistiky-io (breton, normand, picard, francilyen, bask, elt.) Eh' afriken-io khi parlay pluzyère dyalèct io. N'an monman zha ad, l'i too pwodui pwocessus-lan khi pou leingue ahytian ha khi qitté stade pidgjin aussoy créole-la l'i meinme. Zha ad gaan-t-ow pèrmeith aktouth diffeireinty gwoupy pou twouvé yeou terrain n'an kounmunicasyon entre ioah. Reyalité zha ad seid baegail natiurèl pou touth socyété koété y l' gaan-t-ow twouvé diversité khi pou kiultiura. Koïnè leingue khi teid servi n'an redaksyon han 1804 pou acte-lan khi pou indeipeindancy lan. Mein han 1918 pou kounsolidei yeou polytik khi pou exclu-mound n'an socyoeikononmik-lan khi gaan-t-ow gaan la viy due n'an socyété ahytianna Delpy indeipeindancy lan pou just journein juodi ah.  

Yeo apy' forcé n' apprenne parlé leingue meitwopole-la khe écri leingue part n'hou-ha, Dr Pradel Pompilus, n'an excellan ouvragjy -liah «Pwoblènme leinguistik ahytian ha», 1985, Eid. Fardin, gaan-t-ow tradui sitiuasyon khi pou leingue francé ha taank-koo gjeinry zha ad yheid: francéa«seid baegail khi granmessi èlcole n'hou-io, koété say-yeo èkh kounmptei n'an kadry la khi pou pwofesseiry-io khi toujoud say einseignan-io khi parlé francé: preinmyé directeir khi pou preinmyé lycée n'hou-an khi fondé han 1816 gaan-t-ow s'été yeon francéan, M. Balette; preinmyère directrix khi pou preinmyère èlcole normale n'hou-an khi pou iinstitiutrix l'ah foundé han 1919 l'an gaan-t-ow s'été yeou francéa, Mly Marodon. Apré kouncordat signé han 1860 entre gouvernynman khi pou Fabre Nicolas Geffrard èh' Saint-Siège-la, koungregasyon einseignan francéa say-yeo èkh s'été pâr banned èh' pâr pârqette khi viind installei èh' n'an tantei baha-noun leingue francéa.

Touth Ahytian libry pou y l' parlé leingue etrangjei khe y l' vleid mein yeo pâ douay forcé y l' taank-koo yeo apy' forcé y l' parlé francéa èh' meinme inmpozé y l' pou li kounme leingue Officsyèl pourtan, ànalfhabétizme-lan gaan-t-ow toujoud s'été laaddan èkh kachei s'ak pou recounneinsance khi pou llanmasse-lagjeineiralenman regwoupei n'an back-payi ha èh' pâ kougn luotd leingue khe leingue ahytian ha.

Yeo utilyzay leingue francéa pou divyzai-noun. S'ak faêry n' ka di zha seid pars'dkhe adepte-io khi pou striuctiurasyon-an èkh pou francéa n'an moeirs citadine n'hou-io teguenllein-t-ow-yeo natiurèlynman meith han place yeon systènme khi pou instriuxyon pou chark reigjyon: èlcole han milyei urbain èh' èlcole agricole han milyei rural. N'an ka zha s'ak faêry, zha gaan-t-ow bail naissance ak driez gwoupy khi pou citoyen aktouth moeirs èh' kiultiure diffeiran, guenllein pou yeo chark n'an partagjei driez leingue-io khi diffeiran-io: francéa, n'an milyei-io khi n'an kapital-la, leingue ahytian ha parlé bourré ak tètchargjé yeo larguay pou granmasse-la deifavorizéa parlé. Gérard Barthèlemy n'an«Payi ha han dehory» faêry renmarkhe khe sosyété ahytianna gaan-t-ow doué faêry face n'an apré khi pou 1804 ak yeou Reyalité khi pou kounfli toutautour qestion eikononmik èh kounmercyale, èh' khi t'alhé inévitablenman meithé han founxyon driez gwoupy socyaly-io n'an tanmain origjiny sosyaly-io èh' kiultiurèly-io khi diffeiran-io, woêd y l' oppozé. Gwoupy créole-io (mound khi faite n'an koloni-an pou anmpîl laaddan-io say sang-merlé) khi fay pou anmpil laddan-io yeo say ancyen mound khi t'apy' bénéfisyei de systèmy khi pou explohatasyon-an koété yeo hérityay n'an main blanc-io plantasyon-io, leingue ioha (leingue francéa), kiultiure ioah, réligjyon ioah (katholicisme notanman) èh' organizasyon étatik l'iha; èh' gwoupy bossaly-io, khi pi plus l'ha, ancyen explohaté-io èh' khi pâ guenllein anyen n'an main-io, yeo meinme n'an khi pâ woêd luotd moyen khe preind morny-io poux-yeo, espacy preskhé abandonné par ancyen pytite garceon khi pou kolon-io, èh', n'an milyei zha ad, yeo guenllein-t-ow formé yeou kounmunauté, payzanneriy-an, guenllein karaktéristik zha ad io: yeou réligjyon: voêdou; yeon leingue: Ahytian; yeou striuctiure fanmilyaly: lakou ha èh' placeagjy. 

Zha ad vleid di, Delpy foundasyon ll-l an, sosyété ahytianna ah seid minein par yeou kounfli ancestral khi pâ ka ba y l' permissyon pou y l' formiulei yeou plan khi pou sauvytagjy nasyonal pou touth mound kaha pwofité, piuskhe, leigb ow byen gardei, ideintyté kiultiurèl n'hou-an seid morlaulore par touth yeon einseinmbe preijiugjéy-io lyei ak pratik-la khi pou francéa èh' ahytian ha. Leigb ow gardy byen n'an ka zha ad, n' dwe notei, taank-koo guen-t-ow feid renmarkhe Dr Pompilus, sitiuasyon khi pou payi bileingue Ahyti ah pou vin yeou qessyon partiqiulyèrenman kounmplexy èh' disqiutabe ala foy. Fore èkh, t'aguen anvan khe francéa ta ka officyalizé leingue nasyonal par kounstitiusyon 1918 lan pou n' teinne 69 an pi tard khe leingue ahytian ha ta ka reicounnaitre gjeinre y l' yheid ha bord koété francéa par kounstitiusyon khi pou 29 mars 1987 «anmandé», âpre aguen èkh té accepté linmitativenman èh' parsyèlman par kounstitiusyon-io khi pou 1964 (art. 35) èh' 1983 (art. 24).

Baegail zha ad tradui yeou reyalité khi pou chantoutou ak seintanizy khi meithé han évideince pozisyon-an khi pou rang infeiryeira khi pou ahytian ha pâr rapport ak francéa koété maîtrizy-la seid leingue zha ad khi gaan mark distynctif zha ad khi feid seid-l'i yeo fay kounfyancy-lan pou ow civylizé aussoy kiultivé. D'ailleiry, anmpîl récherchy-io su sosyoleinguistyk-io admettay khe driez leingue officyèl-io khi pou Ahyti say-yeo èkh su terrytoha y l'ha pâr driez kounmunauté leinguistik distyncte-io: yeon Gwô morceo kounmunauté ahytiànofhòny défavorizé, repreizanteid pâ moins khi pou 90% khi pou popiulasyon-an, èh' yeou ti kounmunauté zuite bileingue privylégjyé, dihi y l' francofhòny, repreizanteid classy-la kh'apy' donminéa.

Zh'seid justenman n'an kountexte leinguistik diffycily khe apy' évoliué dreoyt ahytian ha. Zha ad  su l'i, dethan pilyé su l'i khe justicy-la appiuyed ll-l', pâ kappabei seid n'an yeon leingue etrangjei seilenman pou y l' eilaborei. Loy nasyonaly-io, teixte officyèl-io èh' meinme dernyé versyon khi pou anmandénman-an khi pou kounstitiusyon-an khi pou 29 mars 1987-lan say-yeo èkh gjeineiralenman reidygjé han francéa. Einmpytoo, dreoyt ha antan khe scyeincy socyal-la, fheinonmèny socyeital, zha-n'ta-di, pâkhaseiparéa khi pou socyeitéa khi vivy l'iah, doued preind naissancy deutouth fait-io khi socyaly-io èh' kiutiurèly-io khi pou kounmunauté ha touth n'an s'ak kouncernein-io pou accepteid èh' too kounmpreinne par citoyen-io yeo meinme. Pî plys toujoud,

Antan khe reigiulateir khi pou rapport-io èkh n'an sosyeitéa, dreoyt ha pâ ka seidbaegail khi pou eitrangjei ak karacteirystik-io èkh sosyaly, eikônonmik einmpy kiultiurèl-io khi pou socyeitéa khi preind béton-an pou y l' maàndei pou normalizei baegaye-io. De yeou mannyere gjeineiral, dreoyt ha, foundé su yeou parqetty valeiry-io khi kollectif-io khi partagjei entry jiusticiabe-io, pâ ka athore exprinmei l'i meinme n'an yeon leingue khi pâ parlei n'an noôm touth mound. Taank-koo noun guenllein-t-ow noté anvan zha, leingue francéa einmpy leingue ahytian ha pâ meinme noun pâ ka faêry yeon ni servi pou luotd. Reigjinme politik-io khi pou meithei peipe-la n'an faêrynohà ha favorizé yeon teindancy n'an meithei peipe-la yeou ni face luotd

Toutotan seid zha vouth-la khi exzisté entry mound la villy èh' mound n'an morne aussoy n'honme n'an bibonvilly. Preigjiugjé-io khi guenllein n'an kiultiure khi pou leingue-io han Ahyti influeinsay su exzèrcicy la khi pou dreoyt ha khi faêry woêd khe dreoyt ha pâ servi touth mound, kounme touth mound pâ guenllein possiblité pou kounmpreinne dreoyt ha, seid pâ pars'd-khe y l' scientyfik, mein pou s'ak réalité leinguystik l'iha. Dreoyt, gagjy khi pou exzèrcicy khi pou yeou sosyété, zha pâ garanti malheireizynman han Ahyti eiqylibe-lan n'an sosyété ah. Leigb yeo adoptay yeon systènme khi pou dreoyt cloutoupcloutoupe eitrangjei n'an touth réalité kiultiurèl-io èh' luotd-io, socyété ahytianna ah s'ak ll-l' Faêry ah seid n'èkh khe inaugurei yeon systènme khi pou justicy charlbarré, bourreid ak preigjiugjé-io einmpy s'ak pî raide la lasini pleinne èh' dreoyte lounguy achytei y l' l'argjein kountan. N'an situasyon zha ad, creyei yeon climat blanchi dossyé mound pâ ka kounmpreinne anyen pâ ka justifyei n'an s'ak pou woêd aj justicy-la, touth mound woêd ll-l' taank-koo yeon pouvoyr kouperdeporche. Yeou Reyalité kounzha pâ ka pwodui luotd baegaye-io khe frustrasyon-io èh' reijet khi pou systènme n'an; mein touth zha khi kauzy pwoblènme pâ gaan justicy khi pou systènme judicyaire ahytian ha.

Rattaché ak fanmi reonmano-gjermanik, dreoyt-ha ahytian ha seid pâ yeon dreoyt indeipeindan malheireizynman l'i pâ deinmarqé s'ak pou tradisyònalisme kolònyal khi teid kougn faêry t'd n'an gjessyon khi pou intérêt-io n'an Sen-Donmeingue, pou meinme âpre 1804, la France teid toujoud n'an pratik adminysratif n'hou-io. Ètat ahytian ha, n'an gjeinry y l' adopté dreoyt ha, zha pâ exzisté ankheine koété. Payïa ah pâ apy' ca toujoud su jouk loy kolònyal-io èh' khi pou kode khi pou Napoléon khi teid too kode noyr ha. Pou korrigjei situasyon ha, Boyer guen-t-ow teid preind inysyatvy-lan pou ouvrir chinmein an n'an créasyon khi pou dreoyt ahytian ha n'an instytué han 1819 yeou kounmusyon khi pou leigjyslasyon chargjé khi pou kopyei èh' reivyzei kode Napoléon ha ha. N'an final, zha bail pluzyeiry instrunman-io khi jurydik-io gjeinry'w hou kougn kode civyl khi pou Ahyti ah deinmpy 1825; kode khi pou pwoceidury civyle deinmpy 1825, réfonne ni han 1835; kode khi pou kounmercy deinmpy 1836, réfonne ni han 1835; kode khi pou instruxyon crinmynèl; kode pénal, kode rural khi pou 1826. Han réyalité, rézultat ha seid pâ t'd luòtd khe yeou fac-sinmylé khi pou leigjyslasyon franceazy-là. Kounscienty pou pwoblènme n'an, kounmusyon an gaan-t-ow réwoêd travail l'i-io pou y l' pâ adopté khe kode khi pou Napoléon, mein aveik kh'èkh leigjèry modifycasyon-io lyei ak kiultiura èh' aktouth moeirs nasyònal-io. Qanta pou kode rural khi pou Boyer ha, zha seid n'èkh synmpleinman yeou ranmassagjy khi pou règlenman khi pou policy rural khi tay appliqé anmba pouvoyr Polvérel, Sonthonax, èh' too anmba pouvoyr Toussaint Louverture èh' Dessalines khi io-meinme teid n'an servi pou southni kaporalizme agraire (esclaevagjy post 1804) kountry Payïazan-io. Malgré touth ànonmaliy zha-ad-io khe kounstaté-io n'an niveo khi pou diffeireinty kode-io khi pou loy voté pî haut-io n' souligné-io, Boyer, n'an touth duréa khi pou gouvernancy l'iha khi pou ziléa, su touth île-la loy zha-ad-io teid appliqé. Zha-ad-io ka expliqé lefèkh t'd khe too driez koété-io khi pou île-la tay guen-t-ow kounnein kolònyzasyon mound euwope-io èh' khe y l'pâ t'd diffycily pou adopté règuelenman-io khi tay pwopozé yeo.  N'an einseinmbe lan, instrunman-zha-ad-io khi jiurydik-io yeo tay gjeineiralynman reidygjei-io ann francéa èh' yeo pâ t' n'an feid yeou appreind pou réyalité kiultiurèl-la, eikônonmik èh' politik khi pou France-lan. 
Gwô peiply ahytiànofhòny-lan, reifoulei n'an mòrne-io, pou anmpîl n'an-io seid pâ t'd enrien khe banned bewotyen-io n'an rapport ak kod-io khi pou loy khi t'apy traitay-yeo selon statu y l' l'ah, patrimony l'i-io, Vinny y l' lan èh' aveni-an n'an modèly khi pou systènme kolònyal erwopeyen-io. Zha pâ ranne engjênynman 'ha meinme yeon grained, dreoyt ha pozytif ahytian ha pâ woêdeikor y l', n'an kh'èkh excepsyon-io khi tooprei, ak règuelenman tradisyónèl-io khi pou régjinme esclaevagjyste instityué-io pâr kolònyaliste-io n'an Antiye-io,

N'an terme clair, n'an yeou ànalizy appwofondiy, n' ka tantei pou n' dihi khe dreoyt ha pozytif ahytian ha pâ exzistei;
N' adoptei ici baànd kode-io khi say-yeo èkh pâ luotd khe yeon pastiche khi pou règuelenman-i' kolònyal-i' anmeilyoré-io Peindan touth teinmp-io, mein khi riivé ak dleo n'an jaé n'an forcé pou adoptei y l' ak réyalité n'hou-an khi Seid peiply, konjonxyon khi pou pluzyère kiultiury: euwope-io, afrikàny, anmericàny, anméreindyàny, pwoche-oryentaly.




#Article 485: Graenmaire khi pou ahytianna (133 words)


leingue ahytianna seid einseinmbe règue-io pou n' suivy n'an pârlé ak écri s'ak Ahytian. Créole seid son leingue Ahytian  pwodui ah ak kounsonny-io too konme Francéa anglaia. Woêd pwónoncé wè Seid woêd ow hou 'ha woêd mwein. Meinme gjeinry ak yeou melodiy harmonyei yeon Leingue seid kounzha seid touth instrynman-io khi faêry yeou seily Taank-koo n'an mot: Woêd Leigb ow hou, ou appwónoncé y l' ou pâ ranne ou kounmpt de qantité kounsonny ak voyel khi kounmpozé mot zha-ad ou seinmpenman kountanté ow hou de son an wè Leingue Ahytian ha seid leingue khi soudei touth ahytian ak ahytian.
Vocabulaira :
Seid l' èra (d'antan)

(NB)touth-teinmp, placei anvan Veirby-lan

Mwein èkh praâle guen (Guinein n'an Fourme pwónonmínal)

Accein piqé noun serviai avèk l'i n'an kounmbineizon khi seinmblé ak senmi-voyèl-io Taank-koo: an,en,on
Nasyónal, koundánmné




#Article 486: Epatit A (123 words)


Epatit A (ansyen konnen kòm epatit enfektye) se yon maladi egi enfektye sou fwa a ki te koze pa viris epatit A a (hav). [1] Anpil ka gen kèk oswa ki pa gen sentòm, espesyalman nan jèn yo. [2] tan ki genyen ant enfeksyon ak sentòm, nan moun ki devlope yo, se ant de ak sis semèn. [3] Lè sentòm yo fè fèt, yo tipikman pase a uit semenn epi yo ka gen ladan yo noze, vomisman, dyare, lajònis, lafyèv, ak doulè nan vant. [2] Anviwon 10 -15 nan moun fè eksperyans yon repetition nan sentòm pandan sis mwa ki apre enfeksyon inisyal la. [2] Egi defayans fwa ka raman rive avèk sa a yo te pi komen nan granmoun aje la. [2]




#Article 487: Celluitis (230 words)


Selulitik se yon bakteri enfeksyon ki enplike po. Li espesyalman afekte dèrm yo ak lar grès. Siy ak sentòm ki gen ladan yon zòn nan wouj ki ogmante nan gwosè sou yon koup la jou. Fwontyè ki separe peyi zòn nan nan wouj yo jeneralman pa byen file epi yo ka po a dwe anfle. Menm lè enfeksyon an sanble wouj, li souvan vire blan lè bourade ak yon dwèt. Men, sa a se pa toujou ka an. Zòn nan nan enfeksyon se nòmalman fè mal.; lenfatik veso ka detanzantan dwe patisipe.; ak moun nan ka gen yon lafyèv ak santi ou fatige 

Pye yo ak nan figi li se pi komen sit la patisipe, si selulitik ka rive sou nenpòt pati nan kò a.

Se janm an tipikman afekte apre yon ti repo nan po a ; faktè Lòt risk gen ladan obezite.

Janm anfle, ak laj fin vye granmoun. ;

Pou figi enfeksyon yon ti repo nan po a davans se pa anjeneral ka a.; 

Bakteri yo pi souvan enplike yo strèptokok ak Staphylococcus aureus.

Nan contrast nan selulitik, erezipèl se yon enfeksyon bakteri ki enplike kouch yo pi plis supèrfisyèl nan po a, kado ak yon zòn nan wouj ak byen defini bor, ak pi souvan ki asosye avèk lafyèv. Enfeksyon ki pi grav tankou yon enfeksyon nan zo kache oswa Nekwozan fasiit ta dwe envestige a.




#Article 488: Tiu (5755 words)


 Ahytian Graenmaire leingagjy. mwein.D’ahatti Ahytian ha seid einseinmby reiguy-io pou n’ suive pou n’parlei eh’  eicri korrectenman Leingue Ahytian ha. 

 Reiguy #1
 “k” pâ doued duiovan  ankheiny.  kounsonny  ni duiovan “e” “i ,” Selman.  duiovan  kewozeiny, kilomeitry, khi,  khe , khrist. Creiten, creytiny, kolei, cwoulei, kouri, kahalei. Creytiny n’an, creiten ha.
 Reiguy geineiraly:
 Touth nun khi pah  respectei reiguy.   zha doued antry parantheizy.

 Creyole mot khi vleid di peipyniery. luotd leinguy. Vrainman leinguy Ahytian ha gaan anmppily mot èkh pou origjyni luotd leinguy-io pou n’ citei Arawak, Ciboney, Tayino, karayibe, ak eipocky kolonizasyon an.
N’an kada citoyen Creyole vleid di pytity kolon khi nei n’an yeou koloni.


#Article 496: Hong Kong (500 words)


Hong Kong (Chinwa: 香港), ofisyèlman li te ye tankou Hong Kong Rejyon Espesyal la Administratif nan Repiblik Pèp la nan peyi Lachin. Li se yon vil sou kòt Sid Eta nan Lachin nan anbouchi a rivyè Pearl ak nan Sid Lachin Sea. Hong Kong an ki byen li te ye pou Skyline awogan li yo, gwo twou san fon pò natirèl ak dansite popilasyon ekstrèm (sèt milyon sou tout peyi an mas nan 1,104 km2 (426 sq mi)). Popilasyon ki la kounye a nan Hong Kong konprann 93.6% nan Chinwa yo etnik yo. Yon gwo pati nan majorite Cantonese ki pale Hong Kong nan soti nan vwazen pwovens Canton (kounye a Guangdong), ki soti nan ki anplwaye a kalifye kouri met deyò apre gouvènman Kominis la te pran plis pase an 1949 Lachin epi pita netwaye popilasyon an nan 1960.

Aprè defèt la nan Lachin nan Lagè Opyòm la Premye (1839-42) Anpi Britanik lan, Hong Kong te vin tounen yon koloni Britanik ak separasyon nan tout tan tout tan nan Hong Kong Island, ki te swiv pa Kowloon Peninsula nan 1860 ak kontra-lwaye a 99-ane nan New teritwa yo nan 1898. Apre li te okipe pa Japon pandan Dezyèm Gè Mondyal la (1941-45), Britanik la rekòmanse kontwòl jouk 30 jen 1997. Kòm yon rezilta nan negosyasyon yo ant Lachin ak Wayòm Ini, Hong Kong epi ki te pran nan Repiblik Pèp la nan Lachin anba 1984 Plan kad Nasyonzini Deklarasyon Sino-Britanik yo. Vil la te vin premye Rejyon Administratif espesyal Lachin nan sou 1 jiyè 1997 anba prensip la nan yon sèl peyi, de sistèm.

Nan direksyon pou fen a 1970 an, Hong Kong te vin etabli kòm yon gwo antrepo ant mond lan ak Lachin. Gen nan lavil la devlope nan yon gwo mwaye komès mondyal ak sant finansye, te konsidere kòm yon vil nan mond lan ak youn nan Alpha + uit vil yo. Li klase senkyèm nan 2014 Global Vil Index aprè Nouyòk (New York City), Lonn (London), Tokyo ak Pari. Vil la youn nan pi wo per capita revni a nan mond lan, ak inegalite revni grav nan mitan ekonomi yo avanse. Li te gen yon Devlopman Imen segondè Index epi yo mete yo nan konpetisyon an Global. Hong Kong se twazyèm sant ki pi enpòtan pou ekonomi an sèvis New York ak London. The, ki se karakterize pa pi ba taks ak komès lib te gen kòm Mike Mabuyakhulu fè politik ekonomik, ak lajan an, Hong Kong dola, se 13 an ki pi fè kòmès lajan nan mond lan.

Peyi Limited plat kreye bezwen an pou enfrastrikti se epè, ak vil la te vin tounen yon sant nan achitekti modèn, touche Hong Kong tèm nan lavil vètikal. Hong Kong devlope rezo transpò piblik nan mond lan ak 90 pousan, pousantaj moun ki pi wo a nan mond lan, depann sou transpò piblik la mas pa wout oswa rail. Air polisyon rete yon grav emisyon pwoblèm. Loose estanda mennen nan yon wo nivo nan konstriksyon molekilè.




#Article 497: Akademi Kreyòl Ayisyen (277 words)


Akademi Kreyòl Ayisyen, se enstans nan peyi Ayiti ki la pou regile lang kreyòl la. Konstitisyon 1987 nan atik 213 rekonèt egzistans Akademi an. Li konpoze de jiska 55 savan anba lidèchip Jean Pauris Jean-Baptiste.

Lang kreyòl ayisyen an pa gen okenn règleman jiskaske ane 1940 yo, lè ansyen prezidan ayisyen, Élie Lescot te fè tantativ nan estandadize lang lan. Li te gen yon otograf ofisyèl pa fen ane 1970 yo, ak li te elve pou yo te lang ofisyèl la nan Konstitisyon an Ayiti. Lang la toujou te manke yon akademi regle evolisyon li jiskaske apeprè 25 ane pita.

Komite seleksyon Akademisyen te konpoze de :

Sou 28 oktòb 2014, Komite seleksyon pibliye lis la nan 33 premye akademisyen chwazi sou baz kritè devlope pa komite a.
Se yon gwoup pwofesyonèl sitou nan edikasyon, literè ak relijye ki itilize kreyòl, youn nan de lang ofisyèl nan peyi a, kòm yon pati nan aktivite yo.

Nan 4 desanm 2014, prezidan ayisyen an ak lejislasyon apwouve nan etablisman Akademi kreyòl ayisyen an.

AKA la dènyèman pibliye yon alfabè ak nouvo seri règ yo.

Savan te reyini ansanm ak fonde òganizasyon Akademi Kreyòl Ayisyen an 

Sou 21 fevriye 2018, gen enstalasyon 12 manm Konsèy konsiltatif.

Pandan twa (3) jou, 15, 16 ak 17 desanm 2018 la, pandan 4èm Asanble Jeneral òdinè, manm yo AKA chwazi yon Konsèy Administrasyon pou dirije Akademi an soti desanm 2018 pou rive desanm 2020. Men lis Akademisyen ki nan nouvo Konsèy la :

Manm Akademi Kreyòl Ayisyen (AKA) te 33 fondatè.

AKA pèmèt pou nenpòt kote soti nan 33 a 55 akademisyen oubyen manm.

Sou 21 fevriye 2018, li gen ladan manm yo :




#Article 498: Andy Hilaire Personna (412 words)


Andy Hilaire Personna (ki fèt 3 jen 1989) se yon ekriven ayisyen.

Andy Hilaire Personna te fèt 3 jen 1989 nan Lazil nan depatman Nip dizyèm depatman peyi Ayiti. Li leve avèk grann li Polène Laurore. Epi li fè etid klasik li nan vil kote li fèt la. Aprè klas filo, li te oblije al viv nan kapital, yon kote li pat janm swete rete lèl te piti. Rive nan yon lòt sosyete, kote Bonjou ak Bonswa pa gen menm kwonotasyon. Andy ekri yon tèks ki gen pou tit Bonjou Bonswa , yon rekèy powè'm kote li dekri sajès ti nèg ki leve nan vil pwovens yo.

Li etidye diplomasi ak relasyon entènasyonal nan yon inivèsite Pòtoprens. Move sekous lavi fèl kite Ayiti pou imigre nan Repiblik Dominikèn, kote li pral fè plizyè etid teknik kòm enfòmatik, Migrasyon intènasyonal, ak anpil lòt etid ankò.
Lè li te Ayiti li te travay kòm pwofesè literati ayisyèn ak istwa Dayiti. Li rive nan Repiblik Dominikèn nan lane 2012, istwa aterisaj jenn entèlekyèl ayisyen sa a nan tè panyòl se yon istwa ki gen anpil brèch, li dekril nan yon nan liv li yo ki rele Pati lwen lakay. Yon liv ke ekriven an prezante nan de volim, yon rekèy powèm pou dekri dousè ak tristès lèw se imigran sitou nan tè Dominikèn ak yon woman kote li esplike ki kote li soti poul rive kote li ye a. 

Gen yon fraz powèt la toujou di Toupandan media Ayisyen yo pa chanje sistèm kritik yo a an edikasyon pou ti mas pèp la, Ayiti ap toujou pèdi anpil kad nan sosyete a. Nan Repiblik Dominikèn, li gen yon estabilite paske li fòme yon fanmi, li ap travay, li kreye yon ti antrepriz epi li gen yon ti kwen pou li fè lèkti ak ekri sak vin nan lidel, li santil izole de zantray li, men li reziyenl jis poul ka planifye an silans rèv li pou sosyete natal li. Li poze anpil aksyon pozitiv nan Repiblik Dominikèn. Li fonde plizyè asosiyasyon imigran. Li travay nan anpil antrepriz enpòtan nan repiblik vwazin nan. Li se kofondatè plizyè tou operatè. Li travay kòm gid touristik, Responsab piblisite, Travayè Sosyal, Fasilitatè, pwomotè teknik nan plizyè antrepriz. Se yon poliglòt : li domine kat lang byen Kreyòl, Anglè, Fransè ak Espanyòl. Li bay touch li nan lang italyen, ris ak tyèk. 

Rèv li se wè Ayiti sou ray devlopman, epi kapab pataje sal viv yo avèk chak grenn Ayisyen.




#Article 499: Dlo pou bwè pwòp (163 words)


Dlo pou bwè pwòp  se ki kalite dlo pwòp ase pou yo bwè ak pou kwit manje. Nan 2012 pi fò moun nan mond lan, alantou 89 pousan, te gen aksè a sa a kalite dlo. Most people have dlo pou bwè pwòp through plumbing. Gen lòt ki jwenn bon epi san danje dlo soti nan dlo byen oswa sous piblik. Almost two billion people in the world use unsafe drinking water. Dlo malsen sa a ka gade pwòp men yo toujou gen poupou nan li. Dlo ki gen poupou vini soti nan moun ki malad ka lakòz dyare, kolera ak tifoyid ak anpil lòt pwoblèm sante - menm lanmò.

Gen lwa Ewopeyen ki mande pou fè dlo pou bwè pwòp. 
Gen lwa Etazini ki mande pou fè dlo pou bwè pwòp. Lwa pou dlo pwòp ak dlo pou bwè pwòp yo réglementées pa Environmental Protection Agency (EPA). Ajans Sa fè règ pou bon dlo pou bwè, sous dlo, lak ak lanmè a. 




#Article 500: Antonio Chéramy (483 words)


Antonio Chéramy, rele Don Kato, te fèt nan Site Lesko Okap nan 28 novanm 1974, se yon aktè, chantè ak politisyen ayisyen. 

Papa li Antoine Cheramy te mouri lè li te gen 5 an. Li pase anfans li ak manman li Simone Jean ki te gen anpil rèv pou pi gran pitit li. Li te vle pou Antonio chantè men misye te gen lòt anbisyon. Misye te vle jwe foutbòl nan FIKA, youn nan pi gran klèb nan vil la. Pou fè manmanl plezi (li te rann li omaj nan chante li Manman Simòn nan albòm li Revolisyon RRR) li abandone pasyon li pou foutbòl pou vin chantè pito. Tou piti, Antonio te kòmanse chante nan legliz katolik Jean XXIII ak nan legliz Sacré Coeur nan Kap Ayisyen.

Lèl rive Pòtoprens nan lèzane 80, li kòmanse karyè li ak  on gwoup konpa ki rele Soukous anvan li kreye pwòp gwoup li Brothers Posse ak zanmi li sou katyel. Premye gran siksè li te an 1998 ak tit li Anne ak nouvo vèsyon li te fè pou chante Bob Marley Turn your lights down low, qui lui ont valu une grande audience dans toute la region caraibéenne. Sa collaboration avec Haiti Troubadour en témoigne. 

Aujourd’hui, Antonio Chéramy dit Don k-to est une figure Majeure du reggae en Haïti et ses chansons sont connus du milieu tant  par la qualité de sa voix ,  son style  mais surtout pour ses textes engagés à travers lesquels il lance des messages d’unité, d’amour et de paix.

Son engagement ne s’arrête pas à ses chansons, souvent il part vers les gens vivant dans les millieux difficiles en vue de les sensibiliser sur l’importance de l’environnement. En accord avec le Ministère de l’environnement, il participe à des campagnes de sensibilisation pour lutter contre l’analphabétisme. Il a été recompensé pour son travail par les Nations-Unies(OEA) qui lui ont remis une plaque d’honneur pour sa participation à la campagne lancée par cette dite organisation en 2006 pour ramener la paix dans les ghettos.

Avec son groupe, Brothers Posse, Antonio Chéramy a participé activement à la campagne de désarmement visant à rétablir un climat de confiance et de dialogue en Haïti. D'ailleurs, Antonio Cheramy (alias Don Kato, le leader du posse) est également à l'origine du Mouvement des Artistes pour la Paix, qui organise des concerts à vocation pacificatrice dans les quartiers.

Depuis, l’artiste travaille sans relâche pour une Haïti prospère, nouvelle, une Haïti de droit et maintenant il veut continuer à servir son pays à un  plus haut niveau: Au sénat de la république.

Aujourd’hui, Antonio veut s’engager davantage. Il se porte candidat au Sénat pour le département de l’Ouest. Son objectif c’est de veiller à la bonne marche des institutions du pays, de proposer des lois pouvant changer les conditions de vie de la population haitienne plus particulièrement celle vivant dans les zones defavorisées et enfin d’accompagner les plus vulnérables.

 




#Article 501: Occupasyon la France einvahi Ahyti (719 words)


Charles X passeid yeou deicret pou y l' reiconnaitry délibérasyon Ahytian ha, pou pî pyti fore yeo bayay yeou indeinmnité khi pou 150 milyon franc-io èh' fore èkh zha ta payei n'an ceinq-an-io.

Boyer kountraryeid ak touth s'ak n'an deicret Charles X land, délibération Ahytian ha reiconnaitry pâr la France.

Anvan délibérasyon-an, teid exzisteacute; n'an Sen-Donmeingue diffeireinty classy socyal-io byen séparé selon gwoupe-io laddan ioah mein zha pâ t'd vleid di s'uon vrai socyété touth bon. Chaàk gwoupe té guen Beizwein-io. Objeicktif-io èh' pwoblènme-io khi diffeirein-io èh' Chaàk laddan-io té utilyzeid moyen-io khi diffeirein-io pou rézoudry-io. Révoliusyon an khi vîn pyed pou pyed ha Seid pâ t'd yeou soulèvynman unànimy mein byen yeou leiveicanmpei han escalyéa aussoy Chaàk gwoupe té developeid pwòpe strategjy part ll-l' pou meinnein pou pwòpe kounmpt liha pwòpe révoliusyon ll-l' lan: kolon-io khi blank-io tay reveindiqé Pacyfikman liberté matéryèl ioah. Affranchi-io tay reiclanmé liberté eikônonmik-ioha, socyal èh' politiky. Esclævy-io, fatiguay pâr donmesticasyon-ioha, bouquei souffrihi ak gjeinmihi exzigjay liberté totally poux-yeo. Taank-koo inmpact dètty-la khi pou délibérasyon-an merité yeou restitiusyon èh' reparasyon. Yeou koété, planteir blank-io yeo tay n'an negociasyon ak metwopòl-la pou reveindiqé autónonmiy locally èh' libry konmèrcy èh' yeo prayn zarmy yeoune kountry luotd-io, n'an kanmp-io khi doz ak doz-io, nan sujèa khi pou moyen politiky-io y' einmployay pou river n'an bouth ioah; n'an yeou luotd koété, affranchi-io bord part-io guenllein objeicktif-io èh' idéologjiy-io sé tay Koupei fachei ak blank-io pou yeo jweinnay yeou égalité civil légjitimy avèk io par zh'seid khe yeo say meinme sang ak blank-io, yeo tay preind z'arma too pou deifeinne tèïèth-io eh' yeo tay ahlyei-io èh' yeo tay koyntry reivolisyonnairy rahayalist-io. Mein s'ak pa t'd fiiny kordiunm seid kougn' kounman masse khi pou esclaèvy-io ak chèf-ioha, aprivay kougn'ha n'an yeou poyn pou pa gaan back khi faêry t'd, pou al tracei pwopry rwouth ioah, changjei ahkyance ak interè-io oppozei pou jweinne lubbèté ioah n'an kounjonctiury zha-ad khi reinnpli ak incertitiude-io eh' evènman io khe woêdtouthyeoucoup ah difficily.

Joudiah eincory, touth chèrcheir-io khi intéréssei-io n'an zaffayre kolónizasyon, esclaèvagjy n'an plantasyon khi pou mounde tooneif lan oubyen rézistance lan khi pou esclaèvy ann gjénéral pointay khi pou dwoygt su révoliusyon ahytianna ah, taank-koo yeou point khi pou répéré koété chaàk branchu meinme khe seid pâ Ahyti seid n'an luotd fwontyèry. Majorité ca reiconneitry ak seidvérité khe révoliusyon an gaan-t-ow té yeou tournein difficily n'an Atlantik-lan eh' hénmisfhèry Ouest-la èh' leigb khe n' référé n' ak datta khi pou 22 daouth 1791,  n' associé y l' ak Révoliusyon ahytianna ah to kounme s'ak pou 14 juiyè 1789 lan seid associé ak leigb' yeo tay preind Bastille lan diuran Révoliusyon mound France io. N'an to driez caha io, évènman an  teid marqé yeou chirépith ak vyoleincy kountry l'òrdry ancien èh' teid annoncé dérwoulynman an khi pou Révoliusyon an. Mein byen gardei, n'an to driez caha io, n' pâ ca einvizagjé s'ak praàl gaan âpre Révoliusyon zha-ad. N'an ca part Ahyti ah précizénman, Révoliusyon an annonceid n'an baildeintdi khi pou 22 daouth 1791 pou riivei n'an 1 janvyé 1804, joud khi pou libbèrté ahytianna ah ; loungue cheinmein zha-ad khe n' kourihi ah  poco bouth d'aprèh Déclarasyon pou n' toujoud deifeinne libbèrté n' n'an:  Pou n' marqei libbérasyon n' n'an seid pou n' gaan peo yeon blank pou parchénmein, crâne tèìèth li pou écritoah, sang ll-l' pou leincry èh' yeou bayonnèth pou plunmy. Boywond-Tonnerre, secrétaira khi pou Dessalines.  

kounmba nouân pâ gaan fein,pou n' teid kaba esclaèvagjy zha faêry 13 an-io khi pou liutt-io sanz preind souffly, khi pou kounmba-io koété sang koulei, pánik total-io, khi pou souffrancy-io khi diu anmpîl èh' khi pou ajiusteinman stratégjik-io pou rivei n'an victoha final-la. Leigb' pou n' faêry act-la khi marqé libbérasyon n' n'an, Boywond-Tonnerre, secrétaira khi pou Dessalines, teid dihi: pou dressei act-la khi pou libbérasyon n' n'an,  fore n' gaan yeou peo blank pou parcheinmein, crâne tèïèth li pou écritoah, sang ll-l' pou leincry èh' yeou bayonnèth pou plunmy,  Âpre redacsyon khi pou act-libbérasyon an, Dessalines n'èkh pwoclanmé su place zh'arma-io (place d'armes) khi pou Gonayibo ( Gonaïves) act khi pou libbérasyon an

Massacry-io yeo say-té jaé pâ t'd ca gardei èh' anmpîl sang tay koulei peindan 10 joud-io. Pâ t'd guenllen pou qittei vivan meinme yeon blank n'an touth zh'iley ha khi pou Ahyti.

kounman feid viinihi gaan you luotd répiublik su zh'iley ah




#Article 502: 1janvyé 1804 (117 words)


Libbérasyon Ahytian ha

 8 Octobry 1804
Dessalines seid mound khi kouwonné rwaha n'an Kap Ahytian. Titry liha: Pou hou touthdreoyt Jacques Preinmyei Enmpereir.

Christophe Vinny rwaha Henry 1

Riivé han Ahyti preinmyei diplonmath anmericàn voyé, Benjamin F. Whidden

Boukan inceindyei Palais nasyonal, bwouleid rapyetèh.

Villy èkh kaye-io bwoulay rapyetèh ak boukan-an.

Inaugurasyon khi pou màrché han Fer ha.

Gjeineiral Tiresias Augustin Simon Sam li élu preizydan khi pou Ahyti pâr Asseinmblé kounstituantland.

SS New-York land Seid té preinmyei bateo croyziery khi té faêry escale han Ahyti.

Gouvernynman anmerican declareid la loy martial han Ahyti

Clotiury touth jeu-io khi pou Olynmpik Anmsterdanm-io: Sylvio Cator guengnein meidail argjein-an n'an saut han luongueiry

Duvalier pwoclanmei tête-li preizydan pou la vie.




#Article 503: Leopoldo López (6697 words)


Leopoldo Eduardo López Mendoza, rele Leopoldo López, ki fèt , 29 avril 1971 nan Karakas (Venezwela), se yon politisyen, ekonomis ak yon dirijan advèsè a nan la gouvènman nan Venezwela. li Te majistra nan Chacao soti nan ane 2000 ak 2008, gen yo te eli nan biwo pou de peryòd youn aprè lòt.#cite_note-4|[1 remak] Se koòdonatè nasyonal la nan partido Popilè Pral ak Popilè Rezo.

Pandan ane li nan biwo majistra a, resevwa plizyè rekonesans akòz l ' administrasyon an. Dapre jounal la correo del L, Lopez a te disbarred pa biwo nan Comptroller nan peryòd sa a pa koripsyon. los Angeles Times te rapòte ke Lopez atire atansyon a nan lè sa a, prezidan Hugo Chavez nan ane a 2000 ak pandan evènman yo ki gen rapò ak eseye fè koudeta a nan Venezyela nan lane 2002, ki endike ke worcester piblik manifestasyon kont Chavez yo ak li te jwe yon wòl santral nan arestasyon an ilegal nan sitwayen an Minis pou Enteryè a nan Chavez, Ramon Rodríguez Chacín.
	
Nan 2006, Lopez a te lidè nan opozisyon an pou Chavez ak te travay kòm yon aktivis sosyal pou refòm nan sistèm lajistis la. Nan 2008, te planifye pou kouri pou majistra nan Karakas, men akòz plent sou swadizan iregilarite yo te jwenn nan jesyon li yo, biwo a nan Kontwolè Jeneral nan Repiblik la bay yon mezi sanksyon kont enfimite li patisipe-an nan nenpòt ki biwo piblik yo jiskaske 2014. ka L ' pou diskalifikasyon yo te revize pa entè-Ameriken an Tribinal of Human Rights, ki bay yon desizyon, yo unaniment, an favè yo. sepandan, venezyelyen gouvènman an klarifye ke li pa ka respekte desizyon an nan Tribinal la, paske dapre yo, yo te plen nan kontradiksyon yo epi yo san fondman enfòmasyon yo, aspè yo ki te ratifye an Konstitisyonèl Chanm nan Tribinal Siprèm Jistis la ki te deklare kapab egzekite jijman an ak konfime diskalifikasyon nan biwo a nan Kontwolè Jeneral..

Una manifestación liderada por López no fue autorizada por el Municipio Libertador de Caracas. Una parte de las manifestaciones de febrero de 2014 en Caracas fue fuertemente reprimida por la Guardia Nacional Bolivariana, ocasionando 43 muertes, entre ellos oficialistas y opositores. La Fiscalía General de la República de Venezuela, emitió una orden de arresto en su contra, acusándolo de «instigación pública, daños a la propiedad en grado de determinador, incendio en grado de determinador y asociación para delinquir». El Tribunal Supremo venezolano dijo que era necesario solicitar permiso a la autoridad municipal para realizar manifestaciones públicas sobre la base de lo establecido en el artículo 68 de la Constitución sobre «requisitos que establezca la ley»,  a pesar de que la Constitución venezolana reconoce el derecho de protesta. Posteriormente, después de dirigirse a una multitud de sus seguidores el 18 de febrero, López se entregó a la Guardia Nacional Bolivariana.

An 10 septanm 2015 jistis la nan venezyela deklare li koupab nan piblik pwovokasyon vyolans sou sipoze mesaj subliminal ak kondane a 13 ane, 9 mwa, 7 jou, ak 12 èdtan nan prizon. L ' nan prizon te sijè a nan konfli a, ak nan mwa oktòb 2014, Nasyonzini Wo Komisyonè pou Dwa Moun yo rele pou yo lage moun yo te arete an koneksyon avèk manifestasyon yo. La Òganizasyon nan Nasyonzinian, Inyon Ewopeyen an, Amnisti Entènasyonal, Human Rights Watch ak plizyè òganizasyon entènasyonal dwa moun yo te kondane arestasyon sa a yo te politikman motive.

López fèt nan Karakas an 29 avril 1971, menm jan dezyèm lan nan twa pitit gason, ansanm ak l' de sè m yo, Diana ak Adriana López.

Lopez se yon politisyen nan youn nan ki pi pwisan fanmi yo nan Venezyela. manman An nan Lopez, Antonieta Mendoza, se te pitit fi Eduardo Mendoza Goiticoa, ki moun ki te Sekretè a nan Agrikilti, nan gouvènman an nan Rómulo Betancourt, nan ane 1945 epi 1948. Gwo l' -tonton Rafael Ernesto López Ortega te minis Edikasyon an pandan prezidans la nan López Contreras. Granpapa l' Leopoldo López Ortega ak gwo-tonton Rafael Ernesto López Ortega yo te tou de doktè, fondatè yo nan Sant la Doktè San Bernardino, Karakas.  Pita, li te gradye nan Kenyon Kolèj nan Gambier, Ohio nan ane 1993, kote li resevwa yon diplòm bakaloreya nan Sosyoloji ak ekonomi. Pita li te ale nan Lekòl nan Gouvènman an, John F. Kennedy, ki fè pati Inivèsite Harvard, kote li te touche degre yon Mèt an nan Politik Piblik nan ane 1996. Nan 2007, li te resevwa yon doktora onorè nan Lwa soti Kenyon. Imedyatman okipe pozisyon an nan Analis yo, Asistan Chèf Ekonomis ak Konseye Ekonomik nan Kowòdinasyon nan Planifikasyon nan Petróleos de Venezyela (PDVSA), ant ane 1996 ak 1999. Li te tou te sèvi kòm yon konferans nan Andrés Bello Katolik University. An me 2007, li te marye Lilian Tintori, ak ki moun li te gen yon pitit fi nan 2009 ak lè sa a, yon pitit gason nan 2013, Manuela ak Leopoldo respektivman.

Lame a nan HLN, Susan Hendricks, yon zanmi m 'pandan lekòl segondè, ki dekri l' tankou li yon nonm avèk yon genyen pèsonalite nan elèv yo ane sa yo. Li te yon siksè ak medam yo, men li pa menm konnen, li te di. Li te trè modès.

Li kòmanse nan aktivite politik yo kouri kòm yon kandida pou prezidan nan kò elèv nan Lekòl la Hun nan Princeton, New Jersey. Malgre li te gen te rive nan Karakas yon kèk mwa byen bonè, li te kapab mennen ak genyen ke eleksyon an. Yon elèv parèy, dekri li kòm trè bon nan ap resevwa moun psyched nan ekip yo de naje ak ekipaj, e li te ajoute: . Mwen menm asire w ke sa yo kalite ap ede ou pou pote nan Venezyela a nan mond twazyèm kèk jou, atik La te note ke Lopez , apre li te diplome ki soti nan Kenyon, espwa a pou yo ale nan kolèj, ak lè sa a, ale tounen nan peyi ou mwen atann mwen pou yo ale nan politik ak amelyore Venezyela.

Imedyatman, li joined Kenyon Kolèj nan Gambier, Ohio. Lopez pwen soti ke pandan tan sa a li te fòme enterè li nan jistis sosyal ak dwa yo nan moun nan, ki mennen l ' nan kwè nan pouvwa a nan pwotestasyon an kòm yon mekanis pou reklame respè nan nan direksyon menm bagay la tou. Nan enstitisyon sa a, se te youn nan fondatè yo nan Aktivis Elèv yo Ede Latè a pou Siviv, SANN dife, pou akwonim li yo nan lang angle.

Apre w fin ranpli yon mèt nan degre nan Inivèsite Harvard , li tounen nan Venezyela, kote li te joined nan sivil asosyasyon primero Justicia, ki pita te vin pati politik omonim. Kòm yon kandida nan pati sa a konkou yo nan eleksyon pou majistra-a nan Chacao nan ane 2000, sa ki lakòz eli ak 51% nan vòt yo.

Li te fondatè a nan Premye Jistis ak yon manm nan komisyon Konsèy li yo nan Direktè. Nan desanm 2006, Lopez ansanm ak lòt lidè nan primero Justicia, gwoupe anba non an nan Premye Popilè Jistis, ki eksprime dezakò yo ak wout la nan ki yo fèt an entèn yo eleksyon yo, nan pati a. Sa a te gwoup separe ki sòti nan pati a nan kòmansman an nan mwa fevriye.

Nan mwa sa a, li vin tounen yon pati nan pati a Yon Nouvo Tan (ENT), kòm Vis-prezidan yo nan Patisipasyon Sitwayen yo ak Popilè Rezo. Nan mwa septanm 2009, li te fè li fòse sòti nan pati a, ki Lopez dekri kòm yon ekspilsyon paske pati yo tradisyonèl pa pèmèt aparisyon nan nouvo lidè yo. Sou lòt la men ENT te di ke Lopez nan pa gen tan li te mete li deyò, men, a ke li te abandone l ' chaj yo ki te ranplase.

An 5 desanm 2009, nan fowòm nan Valencia nan eta a nan Carabobo, López prezante mouvman an voluntad Popilè, ak plizyè lidè nasyonal. Lopez deklare ke pwogram nan yo te devlope rezo a pou espò. e ke li te fèt ak yon kondanasyon ke tout venezuelans yo egal nan lwa a ki.(...) Ki se pa koulè a ki deside ki moun ki gen aksè a yon sèvis piblik, sante, edikasyon.

Près ki asosye te rele López nonm lan ki moun ki se difisil a kontwole yo nan pouvwa a nan Prezidan Hugo Chavez.

Leopoldo Lopez te majistra nan minisipalite a nan Chacao nan Karakas, ki soti nan ane 2000 ak 2008, gen yo te eli nan biwo pou de peryòd youn apre lòt 2000-2004 ak 51% nan vòt yo ak 2004-2008 ak 81%.

Louvri TransChacao, yon entèn sistèm nan transpò a nan vil pou moun ki rete nan Chacao, ak 26 otobis yo. Dapre estatistik yo ki, depi nou aplike sistèm sa a, te mobilize nan transpò piblik plis pase sis milyon dola itilizatè. Nan twa ane sa yo, yo jere yo reòganize ak inifye transpò piblik nan minisipalite a, nan tankou yon sistèm.

Anplis de sa, li te inisye konstriksyon an nan yon oditoryòm ak kapasite pou 300 moun nan lekòl minisipal la Juan de Dios Guanche, ki louvri an 28 septanm 2002, e ke dapre jounal El Inivèsèl, se konsidere kòm pi modèn nan lekòl piblik ki te bati nan peyi a pandan 20 dènye ane yo.

Kòm majistra-a li te inogire Centro Cultura Eugenio Mendoza, ak enstalasyon yo pou pratik yo nan espò divès kalite.

Nan jesyon li yo inisye travay tankou plaza de los Palos Grandes, twotwa yo nan Avnu Francisco de Miranda, yon gym ak yon vètikal benefis yo pi plis pase 17,000 moun, nouvo katye jeneral nan la Mache Lib Chacao ak 11,500 pye kare nan bilding ki te ranpli pandan administrasyon an nan Emilio Graterûn. Li te tou inisye pwojè yo nan civic center a nan Chacao. Travay sa a se faz an dezyèm nan Mache a nan Chacao, epi yo anvizaje la bati moute nan Kay la nan Kilti a, kondisyon Fizik la Vètikal, nan nouvo katye jeneral yo nan la unidad Educativa Andrés Bello, pou plis pase de mil senk san timoun yo, 830 pakin depa anba tè, yo ak Piblik la kare Kare San Jose de Chacao, nan 3,700 mèt kare. Sa a pwojè, ki te apwouve pandan la administrasyon nan Emilio Graterûn pa vote nan sitwayen yo nan Chacao; 20.604 vote an favè, 149 kont ak 50 valab vote. Popilè sa a te pran desizyon ki te rejte pa William Torrez, reprezantan nan Etazini Pati Sosyalis nan Venezuela nan Chacao paske, nan opinyon li, pa yo dwe ankadre pa la asanble, nan vwazen nan Lalwa moyiz la nan Asanble Kominal, desizyon an te ilegal e enkonstitisyonèl. pwojè A te bloke pa gouvènman santral la, nan demann lan nan Piblik Ministè a ak sipòte pa Ministè Travay Piblik. Mouvman an nan mache a tou ki lakòz konfli ki genyen ant machann yo nan menm bagay la tou, kèk nan yo ki tou te deklare ke yon nouvo katye jeneral yo ta va redwi yo vann an detay espas, pandan ke lòt moun yo te satisfè ak kondisyon sa yo nan bilding nouvo.

A Depatman Deta a nan peyi Etazini mansyone aksyon pran kont López pa venezyelyen gouvènman an nan Rapò li yo nan Peyi a Moun yo Dwa nan Pratik. Nan mwa novanm 2005 López te sispann nan nenpòt ki aktivite sa yo, politik yo nan lavni an apre manda li kòm majistra-a nan 2008 akòz akizasyon pou divèrtisman de fon. Dapre Depatman Deta a nan USA a, akizasyon yo yo te yon pati nan yon estrateji pa Chavez gouvènman elimine opozisyon politik la. Lopez a te di ke reyèl l ' te krim ke li reprezante yon menas nan eleksyon yo sou anti-ameriken an Revolisyon Bolivaryen.

Dapre los Angeles Times, kritik nan Chavez di ke tout disidan politik yo ke yo te pèsekite m', men Lopez sanble yo dwe objè a nan yon kanpay totalman entans. L' matant a te tou yon viktim nan vyolans nan Venezyela, tire pandan yon demonstrasyon lapè.

Kòm lidè nan opozisyon an, Lopez a te di li te gen eksperyans plizyè atak vyolan: los Angeles Times La te ekri ke li te te tire epi yo te pran an otaj nan mwa fevriye 2006 nan Inivèsite a nan Carabobo pa 20 gason ak zam long nan konba. Evènman an te konfime pa rector la nan inivèsite a, Maria Luisa Maldonado nan tan sa a. Nan menm okazyon an, l ' gad kò a te mouri, ak los Angeles Times La te ajoute ke masak la nan gad kò li te vle di yo voye yon mesaj. Dapre kroniker Jackson Diehl, ekri pou la Washington Post, nan mwa jen 2008, apre yo fin López tounen soti nan yon vizit nan Washington, D. C., te jwenn arèstasyon ak atake pa entèlijans sèvis nan eta a. Lopez reklamasyon ke li te atake ankò pa entèlijans sèvis nan eta a, malgre ke gouvènman an tankou nan Venezyela a se opoze a pou kont sa a, ki endike ke yon manm nan Gad Nasyonal nan Venezyela rapòte López kòm responsab pou agresyon ak prezante yon videyo kòm prèv.

Leopoldo Lopez te patisipe nan mobilizasyon ki nan lari yo nan opozisyon venezyelyen ki te bay monte nan ki vin apre koudeta nan mwa avril 2002 ak te patisipe kòm yon otorite nan arestasyon an nan minis la nan Enteryè a ak Jistis, Ramon Rodríguez Chacín; kòz la ki te toujou sou Lopez pou dènye sa a te reyalite yo ranvwaye 31 desanm 2007 akòz jeneral amnisti akòde nan prezidan Hugo Chavez.

Dapre Jeneral Comptroller nan la Repiblik, lè Lopez te sèvi kòm yon Analis nan Anviwònman Nasyonal nan Biwo a nan, Chèf Ekonomis nan Petróleos de Venezyela, ONG Premye Jistis la, jwenn yon sibvansyon, nan manman l', Antonieta Mendoza de López, ki moun ki lè sa a, ki te fèt pozisyon nan Zafè Piblik Manadjè a nan Sèvis Divizyon nan PDVSA Lwil oliv ak Gaz SA[randevou#x20;mande] Dapre biwo a nan la Kontwolè, don sa a vyole Règ yo Sou Konfli a nan Enterè yo. Pou rezon sa a, Lopez a te diskalifye nan kenbe biwo piblik pou yon peryòd de twa ane sa yo te kòmanse al kontre soti nan mwa novanm 2008.

La a entè-Ameriken Komisyon sou Dwa Moun prezante yon plent anvan entè-Ameriken Tribinal la, diskite ke Venezyela vyole dwa yo nan López yo di ke pa gen yonn nan moun sa yo pini mèt la te chaje, pouswiv yo epi yo jwenn koupab paske nan akòz pwosesis la nan lalwa moyiz la ak enfim li pou administratif rezon lè li te prezante kòm yon kandida pou majistra nan Karakas, site mank de garanti ak pwoteksyon nan tribinal la. Nan mwa jiyè, Komisyon an te dakò pou tande ka l ' yo ak te note ke nan de ane ki te pase depi López te depoze yon mosyon pou mande Tribinal la anile entèdiksyon an konstitiye yon soufwans reta. An Konstitisyonèl Chanm nan kou Siprèm nan Tribinal Jistis la nan Venezyela deside ke disqualifications yo te konstitisyonèl la. Desizyon sa a konte ak vòt la nan kat jij yo nan Tribinal la ak sove a pa vote nan yon sèl. tribinal La te konfime desizyon li yo ak te deklare ke restriksyon yo te legal yo.Enteresan, sa a echèk anpeche Lopez nan kouri kont Chavez yo pou eleksyon kap vini an, lè biwo vòt yo montre Lopez ta genyen.

Lopez diskite ke sa yo penalite yo ki konstitisyonèl; nan yon entèvyou rapòte pa Globovision, te di ke si gen krim, Pouswit jidisyè a ta dwe gen ankèt sou epi yo pase li nan yon tribinal bay yon jijman. Si pa gen okenn kondanasyon, pa gen okenn diskalifikasyon, ak nan ke nou te te trè klè. Pou Lopez, don an nan PDVSA nan yon pwogram edikasyon patwone pa Premye Jistis pou pi pòv timoun yo nan bò solèy leve a nan peyi a, te yon don ki te apwouve pa komisyon konsèy la of directors nan eta konpayi lwil oliv ak pa Mond Bank yo, epi, nan plis de sa, pwojè a te devlope ak yo ki kontrole pa la Kontwolè, epi yo te re-louvri pou fason etranj. Sou krim la nan divèrtisman nan fon yo, Lopez a deklare ke gen pa gen okenn krim, pa gen okenn domaj sou pwopriyete, e ke sa a sa li di jouk nan rapò a nan Kontwolè.

Nan mwa avril 2008, Lopez a te anonse kandidati li pou Meri a nan Karakas nan yon eleksyon ki ta dwe te pote soti nan mwa novanm 2008. Te konsidere kòm pi renmen an pou pou genyen eleksyon an, men, nan yon desizyon te anonse pa kontwolè jeneral la nan nasyon an, ak lè sa a ratifye yon desizyon yon tribinal,López ak plizyè santèn lòt venezuelans te entèdi soti nan kouri nan 2008 eleksyon yo, sipozeman pou koripsyon. A eleksyon yo nan novanm 2008 te enpòtan pou gouvènman Chavez; apre defèt nan Chavez nan ti bwat la bilten vòt la nan ane 2007, Lopez a te di, gouvènman an diskalifye kandida a nan opozisyon an ki moun ki te konnen yo ta ka genyen. Kòm politisyen an byen li te ye, López goumen kont penalite a, diskite ke dwa pou yo dwe eli nan yon biwo piblik yo te kapab sèlman ap sispann nan ka a nan yon jijman sivil oswa kriminèl.

Nan mwa jen 2008, López te pran ka l ' anvan Entè Ameriken pou Dwa Zimen (IACHR) nan Washington D. C., epi rankontre avèk lè sa a,-kandida prezidan Barack Obama. Nou yo te rankontre, li te di nan Washington, paske nou pa ka genyen. Nou gen vòt yo ak gouvènman an a konnen sa. Si ou pèmèt nou pou yo patisipe nan konkou a mit la ke Chavez se sèl reprezantan ki nan pòv yo mas yo nan Venezyela pral detwi. Sa se poukisa yo ap ap eseye jwenn m 'nan fòs. Nan mwa jiyè, Komisyon an te dakò pou tande l ' te ka a epi li te di ke de ane ki te pase depi López te antre nan yon mouvman yo mande tribinal la pou mete sou kote diskalifikasyon konstitye yon twòp reta.

Yon sondaj ki fèt nan mwa avril 2008 yo te jwenn ke 52% nan adilt nan Venezyela te opoze diskalifikasyon, ak 51% kwè ke li te gen motivasyon politik. Depatman-Deta ETAZINI nan yo te di ke yo pèmèt a zak se te inkyétant; Chavez reponn ki di ke enkyetid sa yo yo te ekzajere. Kòm politisyen an ki pi byen li te ye-a entèdi, López konteste sanksyon an, diskite ke dwa yo kenbe pozisyon yo nan popilè eleksyon ka sèlman dwe revoke apre yon jijman sivil oswa kriminèl. Li te deklare ke gouvènman an te entèdi opozisyon kandida anvan eleksyon yo rejyonal la nan mwa novanm 2008, yo paske yo te konnen ke yo te kapab genyen.

Malgre ke López ak lòt opozan ki moun ki te akize de koripsyon te janm te eseye oswa kondane, nan Chanm lan nan Konstitisyonèl Tribinal Siprèm lan - domine pa jij te nonmen pa Chavez- yo te detèmine nan mwa out 2008 ki sanksyon kont López ak lòt moun yo te konstitisyonèl la. Dapre Wall Street Journal la, sis nan sèt jij yo nan tribinal siprèm lan senpatize ak prezidan an. nan BBC News refere li a lis la nan moun ki diskalifye pou eleksyon yo kòm yon lis nwa a ki endike ke gen se kounye a trè ti kras ke Mr López ak lòt moun ka fè pou pèmèt yo patisipe nan eleksyon yo novanm,. Ekonomis La obsève ke López se aparamman objektif prensipal nan pran desizyon nan verifikatè jeneral yo diskalifye dè santèn de kandida yo pou eta a ak minisipal eleksyon pou swadizan koripsyon akizasyon yo, malgre lefèt ke okenn nan yo te kondane pa tribinal yo. Wall Street Journal La te note ke entèdiksyon an te konpare ak aksyon sa yo nan gouvènman an nan Iran ki te pran yo anpeche politik la nan opozisyon an yo patisipe nan eleksyon yo nan peyi sa a, epi yo espesyalman refere yo bay Lopez kòm yon popilè politik biwo vòt yo fè montre ke li te gen yon bon chans pou yo vin majistra-a nan Karakas, youn nan ki pi enpòtan pozisyon nan peyi a.

Jou kap vini an, López ak lòt moun yo te pwoteste desizyon an ak yon mas, jiskaske yo te bloke nan devan nan yon bilding gouvènman an. López mennen manifestan yo nan yon mas pa otorize nan Karakas; la polis anti-revòlt lans gaz nan yon gwoup nan sou 1,000 manifestan yo.

López depoze yon plent nan Komisyon Dwa Moun nan entènasyonal palman an nan Mercosur, nan ki fè yo reprezante: Ajantin, Brezil, Paragwe ak Irigwe, ak sou ki Venezyela ki gen estati obsèvatè. De manm nan komisyon an te vwayaje nan Karakas pou mennen ankèt sou, men, pa t ' kapab vini nan nenpòt ki konklizyon, paske venezyelyen ofisyèl yo te refize rankontre ak yo. José Miguel Vivanco nan Human Rights Watch ki dekri politik diskriminasyon kòm yon karakteristik gwo nan prezidans la nan Mesye Chavez, ak referans espesifik nan López ak mezi ki diskalifye kandida yo soti nan kouri a pou biwo piblik yo paske nan ka legal kont yo a.

La Press ki Asosye rapòte ke itilize nan sa yo akizasyon yo diskalifye López se yon taktik kap kritikè yo di Chavez sèvi yo kenbe nan rezèv endefiniman an anbisyon politik yo nan opozan yo. Òganizasyon An nan Eta Ameriken yo te site nan ka a kont López kòm youn nan la faktè a ki pou kontribiye pou kapab afebli nan règ la nan lalwa ak demokrasi nan Venezyela. López defye sa yo akizasyon ki di ke pa youn nan moun ki te pini mèt la te chaje ak trete fòmèlman nan yon pwosè kòmsadwa nan lwa, yon bagay ki se nan vyolasyon dirèk nan trete a te siyen ak ratifye venezyelyen gouvènman ak Venezyelyen Konstitisyon.

An venezyelyen gouvènman an ap kontinye diskite ke sanksyon yo te legal yo.

Nan ka López Mendoza v. Venezyela, ki gen rapò ak pou diskalifikasyon politik ki te sijè a nan Venezyela, entè-Ameriken an Tribinal of Human Rights (iachr) di mwa 1 septanm 2011 nan favè Leopoldo López, ki deklare yo, yo unaniment, sa yo ki an venezyelyen Eta a se ki responsab pou vyolasyon an nan dwa pou yo dwe eli, ki deklare ke kò yo nan konpetan, ak nan patikilye a , National Konsèy Elektoral yo ta dwe asire ke sanksyon nan diskalifikasyon yo pa konstitye yon antrav pou aplikasyon an pou biwo piblik pou soumèt Leopoldo López.

An venezyelyen gouvènman an, nan Nicolas Maduro, te di ke li pral pwononse sou fraz la, apre yo fin etidye kontni ou. Tribinal Siprèm Jistis la nan venezyela (TSJ) te deklare yon desizyon nan Tribinal la entè-Ameriken sou Dwa Moun kòm ka ranfòse.desizyon an nan tribinal siprèm lan te pwodui yon deklarasyon ki sòti nan Sant Carter a, ki deklare ke, nan emisfè a, se sèlman tribinal militè yo ki te nan Alberto Fujimori gen bafouer desizyon ki pran nan Tribinal la entè-Ameriken pou Dwa Moun te deja.

Nan mwa fevriye 2014 magazin an Economist A te note ke pandan y ap Henrique Capriles te mennen modere zèl nan la Demokratik Inite (LABOU), alyans la nan pati opozisyon yo nan Venezuela, López te zèl an plis mennen kont. Malgre ke tou de gwoup yo ki baze sou aktivite yo sou ki pa peye-vyolans, López, kontrèman ak Capriles, kwè ke manifestasyon yo ka pwodui yon chanjman nan gouvènman an.
 Gadyen legal La ekri ke menm mwa ki López ak Capriles te gen yon fin vye granmoun rivalite renmen ke amitye, men, ki Lopez te deja pwouve yo dwe ki pi dynamique duo, lè sa a, ki Capriles souke men nan Matirite apre yo fin pèdi eleksyon yo nan desanm 2013 nan menm tan an ke Lopez te kòmanse 'Pwodiksyon', yon mouvman ki chache ranvèse gouvènman prezidan an nan manifestasyon yo.

Nan yon transmisyon sou nwit la la nan 16 mwa fevriye, dapre jounal Reuters, Maduro te di Lopez ke delivre san yo pa fè spectacles ak te di ke li te gen rejte presyon soti nan Washington pou leve chaj yo ki kont ou. Mi, te di ke li te bay lòd twa ofisye konsila nan etazini yo kite peyi a pou konspire kont gouvènman li an, epi ki te deklare, Venezyela pa resevwa lòd nan men nenpòt moun!

An 18 fevriye López remèt tèt li nan la Gad Nasyonal nan prezans nan dè milye de disip li yo, ki moun ki, tankou l', te mete blan, kòm yon senbòl nan ki pa peye-vyolans. Li te bay yon diskou kout nan ki li te di ke li te espere arestasyon l ' ta ka ede nan reveye nan Venezyelyen moun kont koripsyon ak ekonomik dezas ki te koze pa sosyalis gouvènman an. Altènatif la sèlman pou aksepte arestasyon, Lopez a te di anba estati a nan Jose Marti, se te kite peyi a, men, mwen pa janm ale pou yo ale nan Venezyela! Èdtan apre arestasyon an, Maduro adrese yon gwo foul moun nan sipòtè yo nan wouj, ki di ke li pa pwal tolere lagè sikolojik nan opozan l ' yo ak ki López yo dwe fèt responsab pou zak yo nan trayizon. madanm nan Lopez, te di CNN ke lannwit ki Lopez te nan yon atitid bon yo nan prizon an e li te ajoute ke lo sot pase yo ou te gen te di pa te bliye poukisa mwen te ale sou sa ki te ale sou, epi pa bliye poukisa li te nan prizon. Rele pou liberasyon an nan prizonye politik yo ak elèv yo ak yon fen nan represyon ak vyolans.

Sou 20 fevriye a, jij la Ralenis Tovar Guillén, te bay yon lòd pou nan detansyon prevantif kont López an repons a akizasyon fòmèl kont li nan mete dife nan yon bilding piblik, domaj sou pwopriyete piblik, kriminèl solisitasyon ak asosyasyon kriminèl pou krim òganize te fè pa Franklin Nieves. jijman An odyans nan ki López te chaje fòmèlman, ak deside kenbe l 'nan prizon pandan y ap tann jijman l' te pran plas nan yon otobis militè ki estasyone deyò prizon an, yon pwosesis ki dekri nan Gutierrez kòm trè otodòks. CNN rapòte ke si Lopez a te jwenn li koupab, te kapab fè fas a 10 ane nan prizon.

Lopez te entèrne nan Prizon nan Ramo Verdea, yon militè detansyon sant nan katye yo nan Karakas, yon chwa ki te lajman kritike. Pandan yon vizit pa madanm li, López te ba l ' yon nòt ekri alamen ki byen vit te vin viral sou rezo sosyal yo. Mwen amann yo, li te ekri nan disip li yo, moun li te mande pa bay moute epi rete fèm kont vyolans, epi yo rete ki te òganize e disipline, ki endike ke sa a batay se tout. Gadyen legal la te di ke sa a mesaj yo te pwobableman bay un nan yon mouvman ki dekri pa gouvènman an, kòm yon tantativ koudeta pa yon pati nan Etazini yo yo vin pouvwa a nan moun rich lwil oliv peyi a e ke li ta tou ogmante lidèchip kalifikasyon yo nan yon politisyen ki moun ki, jiskaske yon semèn de sa, te ti kras li te ye nan rès la nan mond lan. fanmi L ' te vizite nan prizon chak semèn, men se sèlman pèmèt yo wè Lopez pou yon koup nan èdtan, epi kite ou manje midi. López, yon devwe katolik, te entèdi pou yo ale nan legliz oswa resevwa vizit la nan yon prèt yo, byenke li te pèmèt yo ale soti nan jwenn kèk lè fre ak fè egzèsis pou yon èdtan.

La Dwa Moun Fondasyon nan New York, te deklare López yon prizonye nan konsyans sou fevriye 20, ansanm ak plizyè lòt òganizasyon entènasyonal yo ke yo rele pou yo lage imedya. Ak prizon nan López ak brital represyon nan polis la, fòs ame yo, ak paramilitè gwoup yo soumèt disip yo, Eta a venezyelyen te pèdi nenpòt ki fasad nan demokrasi, te di prezidan an nan konsèy entènasyonal la nan HRF Garry Kasparov nan yon lage laprès. Maduro dwe konprann ke ou pa kapab tou senpleman efase tout nan opozisyon an nan palman an nan yon konjesyon serebral (pèmèt lwa a), ak espere pèsonn pa pote plent. Yo e lè yo pote plent, ou ka jis rele yo fachist ak caerles piki. Oswa Maduro degaje López ak apèl nan yon dyalòg onèt ak tout opozisyon an, oswa ou gen yo kite pou dedomajman pou la nan tout venezuelans: moun sa yo ki sipòte chavez, ak moun ki pa fè sa. Venezyela pa bezwen yon bouro pare yo touye mwatye nan peyi a. Yon prezidan bezwen

Apre arestasyon an nan Lopez, Dianne Sommers, direktè a nan entènasyonal elèv nan pwogram nan Hun Lekòl la, di: Anpil nan nou pale sou sa nou vle yo fè lè nou yo se gwo. Li rive vre rèv li. Mwen sonje ti gason an. Bòn chans. Jounal la nan Hun Lekòl wrote ki nan sipò nan elèv yo venezuelans ak ansyen elèv yo, ak kominote a nan Hun Lekòl abiye an blan sou sa yo madi.

Pwosè a kont Lopez te rekòmanse sou 1st a nan mwa jen an 2015, ak prezans nan oksilyè paramedikal yo nan sal tribinal la akòz grèv grangou nan akize a, te fè sou demann yo mete dat la pou eleksyon lejislatif ak entènasyonal obsèvasyon, epi yo sispann sansi sou pati nan gouvènman an nan prezidan Nicolas Maduro. Lòd yo nan López te sipòte pa yon gwoup de 27 ex-prezidan yo nan peyi Espay ak nan amerik Latin yo ki te gaye nan Karakas Deklarasyon, nan kote yo deklare enkyetid yo sou sitiyasyon an nan Venezyela ak mande gouvènman an nan Maduro yo kreye yon klima a nan dyalòg ak nan respè nan fondamantal libète yo ak dwa.

Finalman, Lopez a te kondane pou 13 ane, 9 mwa, 7 jou ak 12 èdtan nan prizon pou krim yo ki mansyone pi wo yo. kondisyon sa Yo nan jijman ak kondanasyon final yo yo te fòtman criticised pa plizyè gouvènman yo ak òganizasyon entènasyonal dwa moun atravè mond lan.  

An 23 oktòb 2015, Franklin Nieves, yon pwosekitè a nan tribinal nan pwosè a nan Lopez, ki moun ki kouri al kache nan peyi Etazini, deklare ke pwosè a se te yon mascarade a e ke li te fe pression sou tèt pa ofisyèl nan gouvènman venezyelyen.  .

Sou 19yèm la nan mwa janvye 2016, Lilian Tintori, pibliye nan rezo sosyal epi pita atravè chanèl televizyon NTN24, nan ki li te, ansanm ak manman an nan prizon, Antonieta Mendoza, yo te viktim nan nan tretman degrade sou yon vizit nan mari l'. Dapre Tintori ak Lopez, gad yo nan prizon an nan Ramo Verde fòse tou de fanm dezabiye nan chanm separe - nan ka a nan ms. Mendoza nan devan nan pitit pitit yo - epi yo yo se viktim abi vèbalman. Malgre ke gouvènman venezyelyen rejte akizasyon yo nan Tintori ak Mendoza kòm yon montre planifye, swadizan abi yo te kondane fòtman pa òganizasyon entènasyonal ak gwoup dwa moun tankou Amnisti Entènasyonal, Dwa Moun Fondasyon an ak OEA.

Fichye:Frentes_Parlamentares._Reuniões_de_Bancadas_(18769898888).jpg|thumb|Komisyon senatè, brezilyen ki moun ki te eseye pou yo ale nan Leopoldo Lopez
Gwoup dwa moun konsidere Lopez kòm ki pi enpòtan prizonye politik nan Amerik Latin nan.  Plizyè òganizasyon denonse arestasyon an nan Lopez, e te fè deklarasyon piblik pou yo fè eko sou arestasyon l ' yo. chaj yo ki te depoze kont lidè opozisyon an venezyelyen Leopoldo Lopez, te rapòte nan yon lage laprès sou 19 fevriye, Amnisti Entènasyonal kòm yon kalòt nan fè fas ak yon tantativ nan politik vanjans silans opinyon opoze nan peyi a. Guadalupe Marengo, Direktè a nan pwogram nan Amnisti Entènasyonal pou Amerik yo, yo mande otorite venezyelyen yo soumèt nenpòt prèv solid pwouve akizasyon yo pote kont López oswa lage l' imedyatman epi san yo pa kondisyon yo..., sepandan, Amnisti Entènasyonal pa wè pwouve solid prèv ki montre sa yo akizasyon yo pa gouvènman an. Sa a se yon afron jistis ak yon Asanble-gratis Human Rights Watch, te di:.. An venezyelyen gouvènman an ouvètman te anbrase taktik klasik nan yon rejim otoritè, jailing opozan li yo, muzzling medya yo ak entimide sosyete sivil la. HRW akize gouvènman an nan Maduro blame nan ensidan vyolan pandan manifestasyon yo nan opozisyon lidè yo, ki gen ladan López. An Human Rights Foundation, te fonde ak dirije pa kouzen, frè Lopez, Thor Halvorssen Mendoza,  deklare ke Lopez te yon prizonye nan konsyans ak ansanm ak lòt òganizasyon entènasyonal yo demand imedya l ' lage. Ak prizon nan López ak taktik yo nan brital represyon ke lapolis la, fòs ame ak paramilitè gwoup yo lè l sèvi avèk kont sipòtè li yo, Eta a venezyelyen te pèdi nenpòt ki demokratik fasad li te ka jwenn, te di prezidan an nan HRF 's Garry Kasparov.  tradisyonèl Yo nan kamarad klas yo soti nan Kenyon Kolèj te fè yon efò pou sipòte López depi li te arete epi li te ede nan kreyasyon an nan freeleopoldo.com.  editoryal Kolòn pibliye nan New York Times La ak Washington Post te tou yo rele pou yo lage l ' yo. 

Nan kongrè a nan Global Inisyativ Clinton, an 23 septanm 2014, prezidan Barack Obama rele pou yo lage nan Lopez di: Nou se nan solidarite ak moun ki te arete nan moman sa a anpil. an 8 oktòb 2014, yon Gwoup k ap travay nan Nasyon Zini te deside ke López te arete abitrèman yo ak sa yo ki an venezyelyen gouvènman an vyole plizyè nan yo sivil, politik ak konstitisyonèl nan moman an ki mande imedya l' lage.  Nasyonzini Wo Komisyonè pou Dwa Moun, Zeid Ra ' ad Al Hussein, yo rele pou yo lage nan imedya de López ak tout venezuelans te arete pandan manifestasyon nan 2014. Nan mwa novanm 2014, Sosyalis Entènasyonal la te nan akò avèk desizyon an nan Nasyonzini an, pou enfòme yo ke detansyon nan Lopez te abitrè.  an 19 desanm 2014, tèt la nan diplomasi nan Inyon Ewopeyen an, Federica Mogherini, te di ke li te seryezman konsène pa arestasyon ak detansyon abitrè, kontinye, nan Venezyela, nan rezolisyon an nan INYON ewopeyen an ak fè remake ke Leopoldo Lopez soufri fizik ak sikolojik tòti, denonse tou, sitiyasyon an nan majistra yo nan opozisyon an Daniel Ceballos ak Vicencio: Scarano. 

An venezyelyen gouvènman an kondannen deklarasyon sa yo nan Etazini ak Nasyon Zini , pou mande pou yo pa entèfere nan zafè yo nan Venezyela. A venezyelyen gouvènman reponn NASYONZINI Wo Komisyonè pou Dwa Moun ak yon lèt bay l' ki di ke li te san sans pou mande pou liberasyon an nan López ak te di ke deklarasyon sa yo nan Prince Zeid Ra ' ad bin yo te san yon dout, yon pati nan manipilasyon nan medya yo entènasyonal ki ki te denonse pa tèt lidèchip nan Gouvènman Bolivaryen .

Pale sou l ' nan prizon, López rakonte ke 12 fevriye li te gen venezuelans te mande pou fè egzèsis ak yo, dwa legal yo te pwotèste kont yo epi ak libète nan ekspresyon - men, yo fè sa nan yon fason lapè ak san yo pa vyolans. Twa moun yo te nan blesi bal e li te mouri jou sa a. Yon analiz de videyo pa gwoup la ki Dènye Nouvèl, prezidan an Nicolás Maduro te bay lòd pèsonèlman mwen arete sou chaj yo touye moun, mete dife nan bilding piblik yo ak teworis. Jouk jou a nan jounen jodi a pa te prezante nenpòt kalite prèv la.

Lopez eksplike ke li pa te yon sèl la sèlman ki moun ki te nan prizon pou rezon politik. Semèn davan an, gouvènman an te arete majistra yo nan San Cristobal ak San Diego. Pandan ke gen kèk obsèvatè kwè ke règ sèlman antagonizes pati a desizyon --envite Mesye Maduro yo aji pi vit pou retire dwa-- e li bay yon pratik distraksyon soti nan ekonomik la wine ak sosyal k ap pase, ouche. López te diskite ke sa a se chemen ki sanble ak sa yo ki viktim yon abi ki moun ki kenbe trankil pou yo te pè nan envite plis pinisyon. Anplis de sa, dè milyon de venezuelans pa gen liksye a nan jwe la 'long jwèt' nan ap tann pou chanjman ki pa janm rive. Sa a se poukisa li enpòtan yo yo pale, aji ak pwotestasyon l ' yo, epi yo pa entorpecerse pa kontinyèl abi nan dwa yo nan sitwayen k ap pase. Lopez rele pou jistis pou viktim yo nan Maduro, dezameman nan paramilitè gwoup, yon envestigasyon nan fwod pran angajman nan komisyon nou yo pou echanj lajan, ak yon reyèl, patisipasyon yo nan kominote entènasyonal la, an patikilye nan Amerik Latin nan. Li te ajoute ke malgre ke entènasyonal òganizasyon dwa moun yo te kondane ouvètman e byen klè yo ki gen Matirite, anpil nan vwazen yo nan Venezyela te reponn a aksyon yo avèk yon wont silans, kòm byen ke Òganizasyon an nan Eta Ameriken yo, ki reprezante nasyon nan Emisfè Oksidantal la.

Nan edisyon sa a an 13septanm, jounal la pibliye yon editoryal sou rejè a nan kondanasyon a kont lidè opozisyon an gen dwa a  Gratis Venezyela a Leopoldo López.

Nan malgre nan disip li yo kwè ke yo se konsa,-yo rele constants yo se lapè pwotestasyon,[sitasyon ki#x20;nesesè] Lopez te ale pa lapsus linguae, pa rele pou yon demonstrasyon pa lapè. 

Imedyatman korije erè a pa fè kòmantè yo, nan tout deklarasyon sa yo mwen pa gen bay, mwen toujou rele pou pwoteste se pa lapè, komèt ankò menm erè yo. Nan yon atik nan Jounal La ki rele mank nan etik ak yon deformation nan verite a pa Beatriz Vasquez, se ekspoze kòm kèk erè sa yo nan Lopez pandan diskou yo te itilize pou distribye istwar-kouvwi verite.  espesyalis nan Lengwistik Rosa Amelia Asuaje, ki gen analiz de diskou nan López yo te itilize kòm direktè lekòl prèv sou pati nan Físcalía kont Lopez, rekonèt ke lidè a te mande demonstrasyon lapè ak ki nan limit ki nan Konstitisyon an.

An 25 me 2015, leta televizyon Venezolana de Televizyon (VTV), te pibliye yon kou odyo ant Leopoldo Lopez ak Daniel Ceballos nan yon swadizan konvèsasyon ki ta gen te pote soti nan prizon an nan Ramo Verde, ak yon dire a nan 1 minit, 56 segonn. Pandan anrejistreman, ou tande fraz tankou, verite a se ke mwen te fè fas dwòg nan nivo entènasyonal la. ekspè An[sitasyon ki#x20;nesesè] nan son Johnny E. Mogollón E., ki fèt yon analiz de odyo a moun ki afiche li VTV nan jwenn iregilarite yo pa montre yo ke ki soti nan yon koleksyon nan anrejistreman yo yo te fè nan de sa yo karaktè, li te vin yon sèl tras la ki te sou yo ka konprann yon bagay mwen pa janm te di a, epi ki men bay aparans nan wi.

Nan mwa me 2007, Lopez ak Lilian Tintori ou te marye, de la te gen yon pitit fi, Manuela Rafaela, nan 2009, ak yon pitit gason, Leopoldo Santiago, nan 2013. Tintori, yon chanpyon kite-navigasyon ak ansyen prezantatè nan yon pwogram televizyon sou espò ekstrèm, se yon figi popilè nan televizyon, ki moun ki te travay aktivman pou lakòz tankou dwa moun, sèvis pou moun ki soud ak avèg yo, kont vyolans domestik, ak diminye ensidans la nan kondwi ki anba enfliyans a alkòl. Pafwa yo rele plezantan pou koup la Barbi ak Ken akòz l 'bon nèt aparans fizik, rapòte moun ki Responsab La nan 2014, men, emosyonèl l 'mwen kite nou ak dlo nan je anvan Lopez sesyon gad nasyonal nan mwa fevriye nan ane sa a te tounen soti nan gen yon imaj pwisan sou rezo sosyal. Foto a, dapre NPR, simante plas li kòm figi a nan opozisyon a gouvènman an nan Nicolás Maduro, ki endike ke López te pran plas la nan Capriles kòm senbolik lidè nan opozisyon an.




#Total Article count: 502
#Total Word count: 198446