



#Article 2: Avañe'ẽ (1672 words)


Avañe'ẽ ha Guaraniñe'ẽ ombohéra hikuái umi Guaranikuéra pe iñe'ẽ teépe. Guarani ha'e peteĩva umi te'yikuéra Amérika-gua ñe'ẽnguéra apytépe hetave iñe'ẽhárava, oñemohendáva irundy tetãnguéra iñambuévape (Paraguái, Argentina, Volívia ha Pindoráma). Avei, ha'eñoite ojehechakuaáva ñe'ẽ teéramo peteĩ tetã Ñembyamérika-guápe. 

Tupi ha guarani ñe'ẽ aty guasu rehegua, oguereko hetáichagua ñe'ẽnunga, upéicharõ jepe oĩ jekupyty ijapytepekuéra ha heta mba'épe ojojogua ko'ã ñe'ẽnungakuéra.

Avañe'ẽ ha karaiñe'ẽ ha'e Paraguái retaãme ñe'ẽ tee ary 1992 guive. Japypateĩ 2006 guive ha'e avei ñe'ẽ tee Mercosur-pe, karaiñe'ẽ ha poytugañe'ẽ ykére.

Avañe'ẽ he'ise Idioma Guarani. Péva ha'ehína pe ñe'ẽ ha'ekuéra oipurúva oñomongeta hag̃ua, ombohasávo ojupe hemiandu, hembikuaa, hembiasa ha hembipota. Ava niko he'ise tekove, yvypóra, tapicha, kuimba'e térã kuña oikóva oñondive, peteĩ avano'õme (sociedad); ñe'ẽ ikatu he'ise ñemongeta ahy'o pu rupive. Péva ha'ehína pe tembipuru guasu guarani kuéra oipurúva ojokupyty hag̃ua, ojoapytépe. Ñe'ẽ niko omopeteĩ chupekuéra ha ohechauka avei avakuéra oikoha peteĩ tetãme ha upe tetãme ojepuruha peteĩ ñe'ẽte, ha’éva avañe'ẽ. 

Opaite ñe'ẽte oĩva yvy ape ári niko oñemohendakuaa ñe'ẽkuaaty (lingüística) rupive ha upevarã tekotevẽ ñanemandu'a Augusto Schleicher (1821-1867) (rusú poapypasá kôipopá ha peteî - rusú  poapypasá poteîpopáha pokôî)rembiapokuéreha, ha'e oheja avei hapykuere ñe'ẽkuaaty rembiasápe.
Schleicher he'íkuri ñe'ẽte ikatuha oñemohenda mbohapýpe, kóicha: 

Aipórõ guarani ñe'ẽte ija umi iñe'ẽjoapykuaáva apytépe, ha upépe ojoavýma karaiñe'ẽgui oñemohendáva umi iñe'ẽrapoambuéva apytépe. Ko mba'e iporã ñamyesakã oĩgui heta tapicha -yma ha ko'ága- oñeha'ãva ohesa'ỹijo avañe’ẽ Castellano oñehesa'ỹijoháicha, ha ivaivéva -oikuaaporã’ỹre- oipuruséva Guarani ñe’ẽre Castellano ñe’ẽtekuaa.

Ñe'ẽjoapykuaa avañe'ẽme niko ojehu mokõi térã hetave ñe'ẽ ỹrõ ñe'ẽpehẽtai -ñepyrũrãme ojoavýva he’isévape- ojoaju jave omoheñói hag̃ua peteĩ ñe'ẽ pyahu, he'ise pyahúva avei. 

Guarani ñe'ẽtépe ñe’ẽjoapykuaa oñemohendajey mokõime: Ñe'ẽjoapyete (composición), ha ñe'ẽpehẽpurukuaa (polisíntesis).


Kóvape katu umi ojoajúva ñe'ẽ ha ñe'ẽpehẽtai. Iporã ja'e avañe'ẽme jaguerekoha hetaiterei ñe’ẽpehẽtai opaichaguáva (ára, ysaja, kokatu, ñe’ẽteko ha ambuéva). Techapyrã:


Avañe'ẽ ojehai ñepyrũ p'’i Franciscano ha Hesuitakuéra og̃uahẽ rire Paraguái retãme. Ha'ekuéra oikotevẽkuri guarani ñe'ẽtére ombohasa hag̃ua Hesukirito jeroviakatu ñande ypykuérape. Upevarã ha'ekuéra oipurúkuri karaiñe'ẽte tai (letra) ha heta apañuãime (problema) ojejuhúkuri ndikatúigui ohai heta taipu (fonema) avañe'ẽgua. Techapyrãrõ, karaiñe'ẽme ndaipóri pu'ae jurugua: y, pu'ae tĩgua: ã, ẽ, ĩ, õ, ũ, ỹ ha puso (').

Jepémo upéicha, ary 1591, Fray Luis de Bolaños, franciscano, ohaíkuri kuatiañe'ẽ peteĩha avañe'ẽme, ñane retãme. Hembiapokue héra Catecismo en Guaraní. Upégui, Pa'i Antonio Ruíz de Montoya, hesuíta, ohaíkuri Guarani ñe'ẽryru ha ñe'ẽtekuaa peteĩha, ñane retãme. Upe hembiapokue ypykue héra Tesoro de la Lengua Guaraní, ohaíva'ekue ary 1639. Upéi, ary 1640, onohẽkuri Arte y vocabulario de la Lengua Guaraní. Ipype Ruíz de Montoya ohesa'ỹijoma Guarani ñe'ẽpukuaa (fonología), ñe'ẽysajakua (morfología) ha ñe'ẽjoajukatu (sintaxis). Avei 1640 ohaíkuri Catecismo de la Lengua Guaraní. 

Upéi, ary 1705, Pa’i Joseph Serrano, hesuíta, ombohasákuri Guaraníme De la diferencia entre lo Temporal y lo Eterno. Ary 1721 katu Pa’i Paulo Restivo, hesuíta, ohaíkuri latín ha avañe’ẽme “Manuale ad usum Patrum Societatis Jesu”. Ary 1724, Nicolás Japugua'ỹ, ñande ypykue i-kristiáno rekova, ohaíkuri “Explicación del catecismo en Lengua Guaraní”. Upe ary upévape Pa’i Antonio Ruíz de Montoya ha Pa’i Paulo Restivo ohaíkuri “Arte de la Lengua Guaraní”, oñehesa'ỹijojeyhápe Guarani ñe’ẽtekuaa. Ary 1727, Nicolás Japugua'ỹ ohaíkuri ambue hembiapo hérava “Sermones y Exemplos en Lengua Guaraní”.

Upe rire, ary 1867, Paso Pukúpe, Ñorairõ Guasu aja, oñemboajékuri Guarani ñe'ẽte haikatu, ojepuru'akue Kavichu'i, El centinela, Cacique Lambaré ha La Estrella jehaípe. Tapicha omoañeteva'ekue haikatu ha'ékuri: Luis Caminos, Carlos Riveros, Andrés Maciel ha Juan Crisóstomo Centurión.

Ary 1920 guive -Moisés Santiago Bertoni ñemotenonde rupive- omba’apókuri Academia Guaraní. Upépe ono’õ: Manuel Domínguez, Ignacio A. Pane, Eloy Fariña Núñez, Guillermo Tell Bertoni, Tomás Ozuna ha Narciso R. Colmán. Academia omoambuejepékuri héra. Péicha “Academia Guaraní” rire oñembohérakuri “Academia de Lengua e Instituto de Cultura Ibero-Guaraní”; upéi “Academia de la Cultura Guaraní”, ha ipahápe, ága peve, “Academia de la Lengua y Cultura Guaraní”. 

Moisés Santiago Bertoni heta ohesa’ỹijojepékuri ñane avañe’ẽ. Hembiapoita apytépe oĩ peteĩ hérava “Influencia de la Lengua Guaraní en Sudamérica y Antillas” (1916), omyesakãháme avañe’ẽ jehai ha ñe’ẽpykuaa (semántica). Avei ohaíkuri “La lengua Guaraní como documento histórico” (1920), “La civilización Guaraní” (1922) ha “Ortografía Guaraní” (1927). 
 
Juan Franciso Recalde omoheñóikuri, ary 1923, ambue Guarani rayhuhára ndive avano’õ hérava Cultura Guaraní. Avei, Recalde ohaíkuri “Nuevo método de ortografía Guaraní”, ary 1924. Ipype ohesa'ỹijókuri: pu’ae tĩgua, pu'ae ahy'ogua, pu'ae ahy'otĩgua, achegety, pundiekuéra, papapy ha ñe’ẽtéva. Ary 1926, Guillermo Tell Bertoni ohaíkuri “Fonología, prosodia y ortografía de la Lengua Guaraní”. Ipype ohesa’ỹijókuri avañe’ẽ purãngatu, ñe’ẽpukuaa, ysaja mbotove ha España ñe’ẽ oikéva Guaraníme. Avei ohaíkuri “Diccionario Guajaki – Castellano” (ary 1939) ha “Análisis glotológico de la Lengua Guaraní” (ary 1941).

Ary 1935, Antonio Ortiz Mayans ohaíkuri “Diccionario Castellano-Guaraní”. Ha’e onohẽkuri avei “Breve diccionario Guaraní-Castellano, Castellano-Guaraní” (1941). Hembiapo pyahuve héra “Lecciones de Guaraní. Ore ñe’ẽgui otyky hiérete” (1984). 

Ary 1939, avano'õ hérava Cultura Guaraní omyasãikuri Guarani ñe’ẽte achegety oipurútava ojoapytépe ha ombohérava “Ortografía de la Lengua Guaraní adoptada por Cultura Guaraní del Ateneo Paraguayo”. Upe achegety apópe omba’apókuri ko'ã tapicha: Manuel Riquelme, Emiliano Gómez, Adolfo Avalos, Feliciano Morales, José del Pilar Avalos, César Samaniego, Narciso R. Colmán, Juan C. Díaz ha Félix Fernández.

Ary 1944, osẽkuri yvytu pepóre Cipriano Codas rembiapokua hérava “Elementos de ortografía razonada de la Lengua Guaraní”. Avei, ary 1944, Pa’i Antonio Guasch ohaíkuri “El idioma Guaraní. Gramática”, ha’evahína Guarani ñe’ẽtekuaa mokõiha, upéi ha'evoi omohypy'ũvéva ha omboherapyahujeýva “El idioma Guaraní. Gramática y antología de prosa y verso”. Upe hembiapópe Guasch ohesa'ỹijo avañe'ẽ ñe’ẽtekuaa (ñe’ẽpukuaa, ñe’ẽysajakuaa ha ñe'ẽjoajukatu). Ary 1948, Guasch ohaíkuri avei “Diccionario Guaraní-Castellano / Castellano-Guaraní” hetaitéma ojepurúva ha upehaguére heta jey oñenohẽjeýva. Ipahápe, ary 1955, Guasch ohaíkuri “Catecismo de la Doctrina Cristiana”.

Avei 1944 guive Reinaldo Julián Decoud Larrosa ombo’eñepyrũkuri Guarani ñe’ẽtekuaa ha’e oipyahãva ha omoherakuã hatãvéva omoheñóivo, ary 1961, Instituto de Lingüística Guaraní del Paraguay, ha’e oisãmbyhy’ypyva’ekue. Decoud Larrosa rembiapokue upe hekoverosãvéva ha ága meve ojepurúva Guarani ñe’ẽte ñembo’épe.

Ary 1946, Eduardo Saguier ohaíkuri El idioma Guaraní – Método práctico ohesa'ỹijohápe: achegety, pu’ae, pundie, muanduhe, tero, teroja, terarãngue, ñe’ẽtéva ha papapy. Upéi, ary 1951, onohẽkuri “Martín Fierro en Guarani”. Ary 1950, Anselmo Jover Peralta ohaíkuri “El Guaraní en la Geografía de América”, ha Tomás Osuna ndive onohẽkuri Diccionario Guaraní-Español y Español-Guaraní.

Upe árype (1950), oikókuri Montevideo, Uruguaý-pe, amandaje guasu oñemboherava’ekue Primer Congreso Internacional Guaraní-Tupí. Ñane retã rérape ohókuri upépe: Guillermo Tell Bertoni, Reinaldo Julián Decoud Larrosa, Antonio Guasch, Hérib Campos Cervera, Rogelio Escobar Gómez, Antonio Ortíz Mayans ha Óscar Ferreiro. Upépe oñemboajékuri peteĩ achegety avañe’ẽme g̃uarã. Upéi, ary 1956, oikókuri Paraguaýpe, ñane retãme, ambue amandaje oñemboherava'ekue Segundo Congreso Internacional Guaraní-Tupí.

Ary 1961, Gaspar N. Cabrera ohaíkuri “Guaranỹrõ I. Fundamento de la enseñanza y fonología del Idioma Guaraní”. Upéi, ohaíkuri “Carácter peculiar de la cultura Guaraní” (1965), “Guarañỹrõ II. Escritura y numeración del idioma Guaraní” (1969) ha “Significado de la palabra Guairã” (1972).

Ary 1981, Basílides Brítez Fariña ohaíkuri “Curso de idioma Guaraní. Sistema grafía tradicional”, ohesa’ỹijóhape ha’e oikũmbyháicha avañe’ẽ ñe’etekuaa (ñe’ẽpukuaa, ñe’ẽysajakuaa ha ñe’ẽjoajukatu). Upéi, ary 1983, Natalia Krivoshein de Canese onohẽkuri “Gramática de la Lengua Guaraní” ombopyahujeýva upe rire (2001) Feliciano Acosta ndive. Iporã ñanemandu’a avei, ary 1990, Natalia de Canese ha Feliciano Acosta onohẽhague “Ñe'ẽryru. Diccionario Guaraní-Español”. Ha’ekuéra omoinge kóva ryepýpe heta ñe’ẽ pyahu mitã oipurúva mbo’ehaópe. 

Ary 1992, Félix de Guarania onohẽkuri hembiapokue hérava Curso práctico de Idioma Guaraní. Uperire, ary 1998, ohaíkuri Gran diccionario Katygára. Ha upe mboyve onohẽjepékuri ambue ñe'ẽryru hérava Diccionario Ñe'ẽ Aty Mirĩ. 

Ary 1993, José Valentín Ayala oikuatiákuri hembiapo hérava Gramática Guaraní, upéi ombopyahujeýva ha ombohérava “Nueva Gramática Guaraní” (2000). 

Ary 1996, Miguel Verón ha Ángel Arce onohẽkuri ñe'ẽryru hérava Diccionario usual de la Lengua Guaraní. Ary 1997, Celso Avalos Ocampos onohẽkuri hembiapokue hérava Diccionario etimológico Guaraní – Castellano. Guarani ñe'ẽngatu. 

Lino Trinidad Sanabria ohaíkuri “Polisíntesis Guaraní. Contribución para el conocimiento tipológico de esta lengua amerindia”, ary 1998, ha ipype ohesa’ỹijo Guarani ñe’ẽte ñemohenda. Ko tembiapópe ohechauka avañe’ẽ ñe’ẽpehẽpurukuaa. Upéi, ko’ága, ary 2002, onohẽ hembiapo tuichavéva, hérava “Avañe’ẽ. Gran diccionario Guaraní”.

Ary 1999, David A. Galeano Olivera ohaíkuri “Diferencias gramaticales entre el Guaraní y el castellano: estudio contrastivo y su incidencia en la educación” ohechaukahápe –ñe'ẽtekuaa ñembojáva rupive- moõpa ojoavy hikuái Guarani ha castellano. 
Upe árype (1999) avei Feliciano Acosta onohẽkuri hembiapo hérava “Guarani ñe'ẽpyahu, juehegua ha juehegua'ỹ”. Avei, ary 1999, Ida Genes ohaíkuri ñe'ẽnguryru hérava “Ñe’ẽroky. Ñe’ẽryru Guarani”.

Ary 2000, Domingo Adolfo Aguiler oikuatiákuri hembiapokue hérava “Diccionario koygua. Sinónimos informales en Guaraní”. Upe tembiapópe ha’e ohechauka mba'éichapa heta ñe'ẽ ha ñe'ẽjoaju jaipuru Guaraníme ñe'ẽ jueheguarõ.
	
Ary 2002, Ramón Silva onohẽ hembiapokatu hérava “Primer diccionario neológico Guaraní”, omohysyihápe heta ñe'ẽ pyahu ojepurúva avañe'ẽ ñembo’épe ha ambue henda rupi.

Ary 2002, David Galeano Olivera onohẽ iñaranduka hypy'ũvéva hérava Guarani Ñe'ẽkuaaty – Lingüística (en) Guaraní, oguerekóva opaichagua marandu Guarani reko ha avañe'ẽ rehegua. Ko aranduka ojehaipaite avañe'ẽme. Ipype jajuhukuaa: ñe'ẽpukuaa, ñe'ẽysajakuaa, ñe'ẽjoajukatu; ha upéicha avei, Guarani ñe'ẽte ñemohenda ñe'ẽteita apytépe. 
	
Apeve Guarani hai'ypyhára ha ñe'ẽtekuaahára rysýi, jepémo ha'ekuéra oñanduka hikuái hemiandu ha hembikuaa karaiñe'ẽtépe térã ombojoparahápe Guarani ha España ñe'ẽte.

Heta mbo'ehára katupyry oikuaauka -ñane retã ha ambue tetã rupive- Guarani ñe'ẽtekuaa, ohaíva hikuái tekombo’erã. Umíva hína aranduka (texto) apohára.
	
Ja'ekuaa avei Ministerio de Educación, ary 1994 guive, aranduka ñe'ẽkõime, mitã ha mitãrusu oipuruva’erã iñemoarandúpe. Avei, iporã ñanemandu'a mayma mbo'erã (asignatura) oñembo'eva'erãha mokõive ñe'ẽme.
	
Ipahápe, tekotevẽ ñamomba'eguasu Ida Genes, María Elvira Martínez de Campos ha María Eva Mansfeld de Agüero rembiapokue, Ministerio de Educación ryepy guive omyasãiva Guarani ñe’ẽte Tekombo’e Myatyrõme (reforma educativa). Jepémo upéi mbohapyve rendaguépe oñemohenda mbo’ehára hekokatu'ỹva oñeha'ãva'ekue oityjey yvýre tembiapo guasuete avañe’ẽ rayhupápe ojejapóva.




#Article 3: Umi Ñemongu'e Joguerahaviárava Remimbopokuérava Ñane Apytu'ũme (502 words)


Umi Ñemongu’e Joguerahaviárava Remimbopokuérava Ñane Apytu’ũme Ha Imomba’ete Tekovekuaápe Guarã

Mariela Szirko rupive

 
Aveí akã’i moherakuahára Helmut Wautischer-pe (oñemoherakuátava: The MIT Press, Boston, MA, 2005), Ontology of Consciousness: A Modern Synthesis Copyright © 2002 Mariela Szirko. Maymavaite ikatu oike ko tembiapo kóvape; ikatu avei ojekuaauka opa ñe’ẽmosarambiha rupive, noñemokechẽíma guive ko marandu ha mamógui ou; oñemombe’úvarã avei mamópa oĩ pe ijypy.

Parehára: Postmaster [-=at--] neurobiol.cyt.edu.ar

Ñane apytu’ũ niko omba’apo haguã, ojapo avei oimeraẽva mba’e hetéva ojapó haicha. Oimeraẽva mba’e hetéva ambuéicha, avei ñane apytu’ũ oguereko ijapytépe heta vore chu’imimi hérava tetemirĩete. Ha’ekuérava oĩ oikóva ojere tapiaite umi mba’era’ỹi michĩetevéva hérava tuminguaave’ỹ pa’ũ rupi térã hyepypekuéra, ha ova’ova hendágui haimete ku tesape ipya’e haicha. Oĩ ramo máva oñemohendáva peteĩ mba’e oku’e pya’etéva, ári, upé guive oikuaase mba’épa ojehu ijerére, péicha ojehu ichupe: umi mba’e oĩva okápe pa’ũpa’ũngue oñeha’ã ñaimo’ãiténte ára ha pa’ũnandi ojepysóva ysýcha. Mombyrykue, tuichakue ha hi’arekué niko iñambuepa ñandéve jahovamombe ú ramo. Ko’ã mba’e ojekupytypa pe máva omañahatãva hína hesekuéra ñemongu’é rehe, kóva he’ise, pe jesarekohára javeve. Upévare umi ñemongu’e ipya’e porãva, ikatu haguãichava ohechauka upe temimbopo upéva, héra joguerahaviárava, ha ohovamombe’u pe mba’ekuaavete apỹirekokuaa vore, hérava mba’ekuaarã joguerahaviárava. Ñamoĩkuaa techapyrã, umi arapa’ũ ñaimo’ã ipukúva ha umi pa’ũnandí katu ñaimo’ã imbykýva. Ko temimbopo kóva ojehu avei umi mba’e apytépe, ha ikatu jahecha peteĩ ita ryepýpe, térã yvyra pehẽngue peteĩ ryepýpe. Ñane apytu’ũ apytekuápe ojehu avei upeichaite. Ko’ã ñemongu’e hyepypegua ojapópa nañói temimbopo umi oikovéva ryepýpe. Omoheñóipa temimo’ã peichaguánte téra amoichaguánte. Ñeporandu tuichavéva niko mba’éichapa ko ñemongu’e kóva omoheñói ramo umi temimbopo vorengarekokuaápe guarã, ha mba’éichapa upéva oñembojuaju ñane apy’ã rekóre; jaikuaáma niko ko ñemoarandu kóva ohupyty hague temimbopo iporãporãva.

Sa’ary XVIII mbyté guive, Virreinato Río de la Plata-pe, pe tajurekokuaa omoheñóiva’ekue pe tajurekokuaa aratirindy pegua. Kóva ojapo haguã hikuái, oikuaaha’ã raẽ umi pira oguerekóva aratirindy, ha oikóva umi Ysyryguasu Pilcomayo, Parana ha Yparaguay-pe. Ko tembiapo kóva niko oipe’a tape porãite ojejuhu haguã heta temimbopo ha’evéva upevarã. Oñemoinge rire ipa’ũme heta tembiapo ymaveguare, ojapóma hĩna mbohapypa ary rasa upe marani upéva oguerojera hague peteĩ jehecha mba’ekuaarãva ñane apy’ã ha apytu’ũ rehegua; ojekuaasé niko mba’épa oiko ñane apy’ã ha apytu’ũme jajujeývo pe py’amanógui, manovýgui, jekepukuro ýpegui, andu’ỹ paitégui téra jeke jepiguágui.

Ko jehecha kóva niko ohechaukaitévoi ñandéve pe ñasẽvo ñande jehegui ha jaha mombyryete, ñanderesaraípaha opa mba’e oĩva ñande jeréregui ha’etehánte avei jakéva ha nañañangarekovéi mba’evére. Ko ñemongu’epa kóva niko ogueru ondive heta ñemoambue ñane vorengarekokuaápe guarã, ha ojehu omỹimbágui umi tetechu’iete ñane apytu’ũ megua; ñane apytu’ũ niko oguereko avei aratirindy. Umi apỹirekokuaahára niko omomba’ete avei ko ñemyesakã kóva.

Ko’ã kuaaha’a ha jejuhú niko oñemopyenda heta poromonguera oikóva’ekue ári, ha upévare oñembo’e jejopý va’ekue Aranduópe hetaite ary pukukue ko Argentina-me; ko’ãga aénte niko umi mba’ekuaavetehára tetã ambue rupigua omboaje avei chupe. Ko’ã jejuhu ha ipuru ñepohanorã oipytyvõite avei umi tajurekokuaahápe, ãngarekokuaahápe ha opa umi oporombo’eva arandurã rehe aveípe, oikóva omba’apoite ñane apy’ã ha apytu’ũ rehe; avei umi mba’ekuaavetehára, oikóna oikuaaha’ã heta mba’e porã, ikatúta ojuhu ha omboaje heta mba’ekuaatenonde oĩva ipypekuéra, ha oipuru hembiaporã rehe.

Javykyháva Jeheka haguã Tajurekokuaa Aratirindy peguápe

ha Kuatiahaipyre




#Article 4: Ingyatérra (284 words)


Ingyatérra (ingleñe'ẽme, England) ha'e peteĩ tetã oĩva Tavetã Joajúpe. Ijyvy apekue ha'e ypa'ũ Vyretáña Guasu pehẽngue ñembygua ha mbytegua, ojejuhuhápe ko ypa'ũme Ekósia ha Gales, oĩ avei ijyvy apekuépe 100 ypa'ũ imichĩvéva, techapyrãme ypa'ũnguéra Sorlingas ha ypa'ũ Wight. Ijerére ojejuhu yvate gotyo Ekósia ha kuarahyreike gotyo Gales —oñomohembe'y yvy rupi—, yvate kuarahyreike gotyo ojejuhu para Irilánda, ñemby kuarahyreike gotyo para Sélta, kuarahyresẽ ngotyo para Yvate ha ñemby gotyo Mancha ypo'i. Ingyatérra apekuépe oiko 84% opaite Tavetã Joaju retãyguakuéra hetakuégui ha iviru remimono'õ hetakue ohupyty amo 85% opaite Tavetã Joaju PIB-gui.

Ko yvy pehẽngue ko'ãgagua ojejuhuhápe Ingyatérra, oiko chugui ymaite guive avano'õ opaichagua rekoha, ojapo amo 35.000 ary guive, hákatu héra ou anglokuéra pegua, peteĩ umi Heymáña retamágui, oho hikuái ypa'ũme ha opyta upépe amo saro'y V ha VI aja. Omoheko peteĩ hikuái hetãnguéra ha tavakuéra ary 927-pe ojapo hag̃ua tetã peteĩ ha ary 1500 guive, saro'y XV aja, oñepyrũrõguare umi jeho mombyry ojapo Európa retãnguéra oho hag̃ua Amérikape, Ingyatérra oñembotuicha ha okakuaa, iñarandupy ha heko tee oñemuasãi oparupi. Ojehecha oñepyrũ ha okakuaa ko tetãme pe Ingleñe'ẽ, anglikáno jerovia ha Ingyatérra reko me'ẽ —heta tetã oparupi oipuru akue heko me'ẽ ypykatu rupáicha— upéicha avei amandajerape (peteĩ tekuái reko oporavóva mburuvicharã tendota atýra amandaje rupive ha ojokuái hese) ojeipuru tetã rekuái rekóicha heta tetãme.

Tavetã Ingyatérra —upe Tekorã Rhuddlan pegua rupi, ary 1284-pe ojejapóva, omoĩ avei ijyvy apekuépe Gales retã— ha'e akue peteĩ tetã hekosãsóva ary 1707 peve, oñembojoajúvo Ekósia retãre upe Kuatia Joajurã rupive, ojapo hag̃ua Tavetã Vyretáña Guasu. Ary-pe 1801 Tavetã Irilánda oñembojoaju Tavetã Vyretáña Guasúre ha upéicha ojapo hikuái Tavetã Joaju Vyretáña Guasu ha Irilánda pegua 1922 peve. Irilánda oñemosãso ha oñemboja'o rire, oiko chugui Tavetã Joaju Vyretáña Guasu ha Yvate Irilánda pegua.




#Article 5: Paraguái (611 words)


Paraguái, herateéva Tetã Paraguái (), niko peteĩ tetã opytáva Ñembyamérikape oguereko’ỹva parápe osẽ hag̃ua, oñemongoráva Arhentínare, ñemby rupi, Pindorámare, kuarahyresẽ rupi ha Voríviare, yvate rupi. Itavaguasu ha’e Paraguay (Asunción). Opyta haguére Ñemby Amérika mbyte gotyo ojehero Ñemby Amérika Korasõicha.

Omohembe’y Arhentína ndive ñembykuarahyresẽ, ñemby, ñembykuarahyreike ha kuarahy reike gotyo; Vorívia ndive yvate ha yvatekuarahyreike gotyo ha Pindoráma ndive kuarahysẽ ha yvatekuarahyreike gotyo. Peteĩ yvy ape 406.752 km²-gui ndive, ha’e poha tetã michĩvéva Ñembyamérikame. Ijyvy tuicha ojekuaa mokõi tendáre ojopehẽ’áva ysyry Paraguay ndive: tenda kuarahy resẽ gotyogua, ha’éva tenda tuichave táva ndive, ha tenda kuarahy reike gotyogua, ha’éva vore Chákogui. Ndorekói para rembe’y jepe, oreko ysyry rembe’y ha ygarupa ysyry Paraguay ha Paranápe ome’ẽva ichupe peteĩ tape para Atlántiko guio Hidrovía Paraná-Paraguay rupi.

Tovake avágui Paraguáipe oñepyrũ ára Neolítikome, ha heje’i péva ha’e 3200 ary Kiríto mboyve. Ára aty Kolõ mboyveguavove ojeiméma atykuéra avágui hérava tupi-guarani ha matako-guaikuru. Ñeguahẽ Espáñagua ava onepyrũ ko tenda poguy sa ro’y paporundyha (XIX) peve, ára Paraguái ohupyty isãso. Ko tetã marandeko ojembykovia peteĩ jejupiha herekopykuaa rehe iñepyrũme, mokõi heta tetã rehegua ñorairõ guasu ñepyrũ meve, mokõi ñorairõ guasu ombyaipaitéva ko tetã. Memegua tetã mba’ére ojepy’apýva ñorairõ rehe ha mokõi pypegua (Paraguáipe) ñorairõ guasu rendápe Paraguái ojepu’aka peteĩ tuicha ha’eño jetu’úvare, peteĩ tuicha ha’eño ho’ámava ha upépe guive, jekopytyjoja oisãmbyhy ko tetãme ko arakuéra peve.

Paraguáigua tetã kuatia guasu omoherakuã Paraguái ha’e peteĩ tetã orekóva heta arandu ha mokõi ñe’ẽ, ko ñe’ẽ ha’e karaiñe’ẽ ha avañe’ẽ. Ko pahague ñe’ẽ oñeñe’ẽ poapyha pokõi (87)% ijaváre ha ijeporu jurugua ha haipyre oñemohenda Guarani Ñe’ẽ Akadémiare.

Tetã sãmbyhykuaa rehegua, ha’e peteĩ tetã apokaupy kuéra ndive he’íva mbaépa rokatu rojapo, sãsogua, jekopytyjojagua, jerovia’ỹ ha orekónte peteĩ ñembohysýi opa tenda tetãguime guarã.

Téra ypykue ou tenda réragui avañe'ẽme paraguay, jaikuaámarõ Y avañe'ẽme (ɨ taipýpe heta tetã rehegua) ndorekoiete je'e Y karaiñe'ẽme, ha'e peteĩ pu'ae ojejapóva ahy'o ndive rehe ha avei cerrada central no redondeada. Ndaipóri peteĩ paha opytaitéva téra Paraguay ñepyrũ. Kuaara'ãnguéra itapiaguavéva Paraguái marandekóme ha'e:

Avañe'ẽme, tetã tava guasu ojehero Paraguay ha tetã ojehero Paraguái.

Yvy tuichápe kuarahysẽgotyogua (yvy tuicha ysyry Parana ñembykuarahyresẽ gotyo ha ysyry Paraguay yvatekuarahyreike gotyo) oiko ambue te'ýi india-amérikagua oñorairõva ojupe. Ne'ĩra ndojekuaái mba'e ava atýra oiko ko yvy mboyve, oñeimo'ã lágidokuéra katu oiko ko yvy mboyve ha oñeimo'ã avei pampidokuéra orenonde'a ko mbya.

Kalo III omoheñóikuri Río de la Plata Virreirenda 1776-pe ha oheja ipoguýpe Argentina, Uruguái, Río Grande ha Santa Catarina, Brasil, upéicha avei, Paraguái, Bolivia ha Chile yvy ag̃agua yvateguáva. Ojehúvo upe mba’e, Paraguái opytákuri Río de la Plata Virreirenda poguýpe ha ojehekýi Peru Virreirendágui. Pe virreirenda pyahu tavaguasurã ojeporavókuri táva Buenos Aires-pe.

Hasypeve, 14 jasypo 1811 jave iñapysẽ pe ñemongu’e guasu omoakãva Pedro Juan Caballero ha omosãsova’ekue Paraguáype España poguýgui. Velasco, Juan Valeriano Zaballos, José Gaspar Rodríguez de Francia ha Fulgencio Yegros ojepytaso hikuái Pedro Juan Caballero ndive. Péicha, 15 jasypo arako’ẽme Paraguay hekove sãso, opáy, opu’ã ha oguata ijehegui ha ojehekýi España poguýgui. Velasco oñemboykékuri peteĩ jasy ohasa mboyve. 17 jasypoteĩ 1811-pe, peteĩ amandaje oiporavókuri peteĩ Aty Sãmbyhyrã, omoakãva Fulgencio Yegros. Pe Tetãygua Amandaje Mokõiha oñembyatýkuri 30 jasyporundy 1813 guive 12 jasypa 1813 peve. Upérõ ojeporavókuri peteĩ ñesãmbyhy pyahu hérava Tetãrerekuára ha omoakãva Fulgencio Yegros ha José Gaspar Rodríguez de Francia; ha avei ojeporavo ñe’ẽ Tetã omyengoviáva ñe’ẽ Yvypehẽme. Pe Amandaje ijatyva’ekue 3 jasypa 1814-pe ojapókuri José Gaspar Rodríguez de Francia-gui Paraguáy Retã Ruvicha Pu’aka’apyra’ỹva.

Péicha, 1869 peve -umi ary pukukuépe- heñói, okakuaa ha imbarete Paraguái Retã mbohapy motenondehára (oñepehẽnguéva) rembiapo rupive. Umíva hína: Karai Guasu José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, ha ita’ýra, Francisco Solano López.

Ysyry guasu:

Yno'õ guasu oĩ yno'õ Ypakarai. 

Paraguái pépe ningo oĩ 6.347.884 tetãguakuéra. 

Ko rysýi ohechauka pe 22 tavakuéra tenondegua Paraguáipegua, ary 2012.




#Article 6: Amérika ñe'ẽnguéra tee (291 words)


Umi Amérika ñe'ẽnguéra tee ha'e umi ñe'ẽ ypykuégua ha oñepyrũva ku yvyrusu Amérikape, ha umi ypa'ũme ojeréva chupe avei, oguahẽ guive umi ypykue peteĩha oguahẽ meve umíva Európa pegua, Afrika ha Asia pegua, hetaiterei ningo ndoñeñe'ẽvéima ko'ãga upe guive. Amérika ñe'ẽmbo'e asãi tuichaiteva'ekue oñepyrũ oñyñýi Kiritóval Kolõ ñeguahẽ guive ary 1492-pe, ojaitypógui upépe tetã ambuegua. Techapyrãrõ, ikatu ja'e Pindorama retãme ymaite oĩhague 1200 ñe'ẽ. Ko árape 170-ntema oĩ, hetave opahaguaichaitéma. Umi ñe'ẽ oñemohenda mbohapy Ñe'ẽ aty: Ameríndia, Na-déne ñe'ẽ ha Eskímo-aleutína

Ameríndia Ñe'ẽ aty ikatu ha'e iñasãivéva opa arapýpe, térã, oñembyeja'aojeýva hetave ñe'ẽ atýpe: 600 ñe'ẽ oñembyaty hetave 100 atýpegui. Ko asãi guasu mokõi mba'ére: ijyvy tuichaiterei, Ñembyamérika tuichakuére, Mbyteamérika ha avei oike tuicha Yvateamérika gotyo (ápe ndoikéi yvy oĩháme ambue mokõi Ñe'ẽ aty), ha umi mbya aty oĩva upe yvyguasúpe oñemoha'eñóre.

Yvyguasu yvate gotyo imbarete alonkíno aty, ñe'ẽnguéra techapyrãrõ arapaho, cherokii ha dakóta. Mbytepeve jajuhu uto-astéka aty kománche térã náua. Andes yvy gotyo jajuhu ava ñe'ẽ yvyguasúpe oñeñe'ẽvéva, kechuañe'ẽ – 10 sua rupi oñe'ẽva – avei aimarañe'ẽ ha mapuche. Tupi ha guarani ñe'ẽ ha'e ekuatorial-tukanoáno atygua. Mokõive ysyry Amasóna rembe'ýre oĩ atykuéra ge, páno, karíve, ko'ã ñe'ẽ oñe'ẽva ko árape mbovymíntema, techapyrã ñamoĩ madíha (ge), marúvo (pano) ha panáre (karíve).

Ñe'ẽ aty mokõiha, na-déne, iñasãiva Alaska ha Kanatã kuarahyreikére gotyo. Oĩmimi avei ñe'ẽ iha'eñóva, ko'ã ñe'ẽtýme oike atavaskáno aty, hendive naváho ha apáche, ambue ñe'ẽ pa'ũme.

Ipahápe, eskímo-aleutína Ñe'ẽ aty iñasãiva yvyguasu yvate gotyo, Alaska guive Kyoẽlándia meve. Eskímo aty ñe'ẽme oike inui ha júpiy.

Avañe'ẽ añomi ameríndia ñe'ẽ ipavẽva peteĩ tetã tuichakuére: Paraguái. Ambue ñe'ẽnguéra noñemopavẽi maraverã térã oĩnte ñe'ẽpavẽ ijyvy'imíva, ápe oike kechuañe'ẽ térã Perũ retãme aimarañe'ẽ. Mayma tetã Amerikagua oñemoñe'ẽpavẽ peteĩ térã heta ñe'ẽ oguerahava'ekue upe yvyguasúpe Europagua: karaiñe'ẽ, ingyaterrañe'ẽ, hyãsiañe'ẽ, poytugañe'ẽ ha holandañe'ẽ.

Ñe'ẽnguéra aty (Ñembyamérika):




#Article 7: Európa (277 words)


Európa (Paramboypýi) ha'e peteĩ yvyrusu oĩva upe yvyrusu guasu Eurásia, opytáva umi paralélo 36º ha 70º imbytépe, yvate gotyo yvy pehẽnguére. Ñemohenda porã hag̃ua Yvýpe ha tembiasakue ojehasa ko rendápe ojekuaa Európa ha'ehína añetehápe peteĩ yvyrusu, upe karai yvy'ape jekuaahára hérava Vassili Tatichtchev omohembe'y rire Európa renda, omohechauka hag̃ua Rrúsia retã opytáva mokõi yvyrusúpe,  Európa ha Asia. Európa renda hembe'y kuéra ndojekuaaporãi.

Európa renda hembe'y ojekuaavéva ha'e opytáva kuarahyresẽ mbytépe gotyo yvy pehẽngue yvatéva, ojejuhu yvate gotyo paraguasu Árktiko ha ñemby gotyo ojejuhu upe para Yvy mbytépe. Kuarahyreike gotyo ojejuhu paraguasu Atlántiko; kuarahyresẽ gotyo ojejuhu pe yvyrusu Asia, omboja'óva umi yvyty Urales, pe ysyry Ural, pe para Káspio, pe yvytyrysýi Káukaso, pe para Hũ ha umi ypo'i Bósforo ha Dardanelos.

Európa ha'e yvyrusu michĩvéva mokõiha, ijyvy apekue ha'e 11 000 000 km2. Oguereko ipype heta tetãnguéra hekosãsóva, pe guasuvéva ha'e Rrúsia ha pe michĩvéva ha'e Táva Vatikano. Ha umi mokõi tetãnguéra ha'e avei pe oguerekovéva tapicha kuéra ipype (Rrúsia) ha pe oguereko sa'ivéva tapicha ipype (Vatikáno). Európa ha'ehína irundyha yvyrusu orekovéva tapicha kuéra ipype, Asia, Áfrika ha Amérika rire, ogureko 739.000.000 tapicha.

Európape oñepyrũ opaite Yvy kuarahyreike rembiapo tee. Saro'y XVI guive, heta tetã Európa pegua omotenonde, oñembojára rire (Saro'y XVII - XVIII) heta tendápe Áfrika, Amérika, Asia, ha upei Oseaníape. Pe Peteĩha Ñorairõ Guasu ha pe Mokõiha Ñorairõ Guasu omomichĩ Európa ñemotenonde ha ñembojára, ha upei Tetã peteĩ reko Amérikagua ha Tetã peteĩ reko Soviétiko omotenonde. Upe Ñorairõ Ro'y ojapo umi mokõi tetã guasuvéva ha omotenondevéva (EEUU - URSS) omboja'o Európa mongoraha hatã rupive(cortina de hierro). Európa ombojoajúvo oñepyrũ pe Európa Ñemoñe'ẽrenda ha pe Európa Joaju kuarahyreike Európape.

Umi tetã hekosãsóva opytáva Európa, héra tee avañe'ẽme.




#Article 8: Karaiñe'ẽ (117 words)


Karaiñe'ẽ ha españañe'ẽ, térã katiliáñe'ẽ oĩ ko peteĩ ñe'ẽ Europapegua. Ha'e peteĩ Tetãnguéra Joaju ñe'ẽ.

Kuatiahaipyre ypykue karaiñe'ême ojejuhu saryty XI peguare.

Edad média guýre, Kastilla jokuairape opu'ã Ivérika yvy gotyo, upeicha rupi opu'ã iñe'ẽ: áravegui oipe'ava'ekue yvýre ñepyrũrã, opareihaguépe ñe'ẽ mosáraves ha árave, ha upéi ñe'ẽmbo'e yvy leonésa ha aragonésa, ápe oñepyrũ omuña karaiñe'ẽ leone ha aragonépe, upéicha rupi ko'ága oikomíntema ã ñe'ẽ.

Haimete péicha, karaiñe'ẽ omboguevi váskoñe'ẽme, ha avei yvy gotyo, katalã ñe'ẽme. Sa ro'y XV pahápe, oñepyrũ jave avei ñe'ẽ oñembopyahu, karaiñe'ẽisarambive ohupytýgui amerikagua yvy.

Ivérika yvýpe, ojehecha porã mokõi ñe'ẽjoavy, jepeve ikatupyry hikuái: yvate ha yvy gotyo. Karaiñe'ẽ ojepurúva Europape oĩ hetaichagua: yvategua, Kastilla la Vieha gotyo, jepeve Madrid-pe imbarete iñe'ẽ, yvategua avei.




#Article 9: Epáña (194 words)


Epáña (Karaiñe'ẽ: Reino de España) ha'e peteĩ tetã hekosãsóva, oikóva Európa Joatýpe, oporombojára Porokuái peteĩme amandajére rupive. España retã oñemohenda 17 tetãvore hekosãsóva ha mokõi táva hekosãsóva rupive, oiko avei retãkuére 50 tetãvoremi. Itavusu ha'e táva Madrid.

Ha'e peteĩ tetã oĩha Kuarahyreike Európape ha Yvate Afrika avei. Európape oĩ opa yvyapy Ivéria rupi, tetã Poytuga kuarahyreike gotyo, Hyãsia retã ha Andorra yvate kuarahysẽ ngotyo, ñemby gotyo ojejuhu upe tetãvore Tavetã Joaju pegua héraha Hivyraytã (Gibraltar), Európape oĩha avei upe ypa'ũ aty Baleares (upe para Yvy mbytépepe); Afrikape oĩ upe táva héraha Ceuta ha upe ambuéva héraha Melilla, umi ypa'ũnguéra Canarias avei (paraguasu Atlántikope) ha heta ypa'ũ ambuéva oĩva Afrikape ha España rembe'ýre.

Epaña ijapekue hína 504 645 km², upévare España ha'e tetã tuichave irundyha Európa pegua, Rrusia, Ukyaña ha Hyãsia rire. Ijyvy yvatekue meme hína 650 metro, upéva España ha'e peteĩ umíva tetã heko yvytyvéva pegua Európape. Epañape oikove 47 129 783 tekove, ary 2013 jave.

Epaña Léiguasu he'i karaiñe'ẽ ha'e Tetã ñe'ẽ tee ha opa umíva España pegua oikuaa va'erã ha oñe'ẽkuaa va'erã chupe. Ary 200 jave, amo 89 % oñe'ẽva karaiñe'ẽ hóga guive. Oĩ avei ñe'ẽ ambuéva heko tee tetãvore tetãvore rupi.




#Article 10: Pindoráma (753 words)


 
Pindoráma (poytugañe'ẽme República Federativa do Brasil térã Brasil) ha'e hína tetã hekosãsóva tuichavéva Ñembyamérikape ha tetã tuichavéva poha opa Yvýpe ha tetã pokõiha orekovéva tapichakuéra ipype. Pindoráma retãme añónte oñe'ẽ poytugañe'ẽ yvyrusu Amérikape. Ojeikuaa Pindoráma ijypykue heta ou tetã ambuéva, ijypykue Európa pegua, Amérika pegua, Áfrika ha Ásia pegua, ha hetaiterei ojopara.

Opyta kuarahyresẽ gotyo Ñembyamérikape; ijerére ojejuhu yvate gotyo Venesuéla retã, Guyana, Surinam, Gujána Hyãsiapegua ha Paraguasu Atlántico; kuarahyresẽ ngotyo Paraguasu Atlántiko ojejuhu; ñemby gotyo Uruguái retã ojejuhu; kuarahyreike gotyo Argentina, Paraguái, Volivia ha Peru retã; ha yvate kuarahyreike gotyo Kolómbia. Ko tetã hembe'y haimete opa tetã rehe Ñembyamérika pegua, nahembe'ýi jepéramo Chile ha Ekuator rehe. 

Pindoráma iléi guasu ãgagua, ary 1988 pegua, he'i Pindoráma ha'eha Tetã Ñembyatypyre mburuvicharapépe. Ipype oĩ 26 tetãvorenguéra ha peteĩ Táva Hekosãsóva hérava Brasilia, ha'eha Pindoráma itavusu. Ijapekue hína amo 8.514.876,599 km², 47,9% Ñembyamérika yvýgui, hyepýpe oĩ 5.570 táva ha amo 207.660.929 tapicha ary 2017-pe. São Paulo hína táva tuichavéva Pindoráma pegua, oreko amo 11.821.876 avakuéra ipype.

Oguereko avei Pindoráma ypa'ũnguéra Atlántikope: Penedos de São Pedro e São Paulo, Fernando de Noronha ha Trindade e Martim Vaz ha'e Pindoráma iñypa'ũnguéra aty.

Pindoráma ohupyty isãso upe ára 7 jasyporundy ary 1822 pegua, tetã Poytuga pegua, ha upéi hekosãsóvo oiko ko Mburuvi Pindoráma, imburuvichavete peteĩha ha'e akue karai Dom Pedro I. Pindoráma tavakuairetã oñepyrũnte ary 1889-pe, karai Deodoro da Fonseca (Pindoráma rendota peteĩha) ombopa ku Pindoráma Mburuvi.

Ko ñe'ẽ Pindoráma ou tupiñe'ẽ: pindo-rãma térã pindo-retãma, ha he'ise pindoty retã. Pindoráma héra poytugañe'ẽme ha'e Brasil ha oje'e ou seltañe'ẽ, ha he'ise pytã rykue, hákatu, ko'ãga Brasil ha'e peteĩ yvyramáta réra, oĩ va'ekue hetaiterei Pindoráma retãme oguahẽvo umi Poytugágua. Ymaite Pindoráma hérakuri Monte Pascoal (ava kuéra poytugapegua oguahẽvo Pindoráma retãme, ary 1500-pe), ha upéi oñembohéra chupe Ypa'ũ Vera Cruz, Santa Cruz Retã, Nova Lusitânia, Cabrália, ha ambuéva.

Poytuga oguahẽ akue Pindorámape jasyrundýpe ary 1500-pe, oguahẽvo karai Pedro Álvares Cabral ygarataty. Európa avakuéra ñeguahẽ mboyve, oĩ va'ekue amo 2.000.000 Pindoráma ypykue kuéra Amérika tee pegua. Poytuga porokuái oñeha'ã akue jey moambue Pindorama umi Koloniape. Pindoramapeguakuéra ndomoneĩ akue, ha  Pedro de Alcántara (Pedro I) opytyvõ pindoramapeguakuéra, ha omoñe'ẽ Pindorama isãso, ára  7 jasyporundy ary 1822. Ára 12 jasypa, Pedro ojupi peteĩha Emperador Pindoramapegua ha herava Pedro I pe ára 1 jasypakõi.

Pe Ñorairõ Pindorama sãso rehegua omyasãi opa renda Pindoramagua rupi, ñorairõ guasu ohasa pe Yvatepindorama, Yvatekuarahysẽpindorama ha Ñembypindorama. Poytuga imbokava aty pahague ombososo Pindorama rupi ára 8 jasyapy ary 1824, ha Poytuga oñeĩ Pindorama isãso ára 29 jasypoapy ary 1825, Ñe'ẽme'ẽ Rio de Janeiro pegua, rupive.

Peteĩha Pindorama Léiguasu osẽ ára 25 jasyapy ary 1824. Ára 7 jasyrundy ary 1831, Pedro I oho jey Europape, Guerra Civil Poytugapegua rehe, ha omoĩ ira'y mitã, po rekove ary, herava Pedro II. Pe emperador pyahu, Pedro II, ndokatúi akue ramo japo hembiapo Pindorama hag̃ua, ha ojapova umi rehensia. Pe rehensia omoheñói heta ñorairõ Pindorama ipýpe. Ramo jepe, pe ñorairõpóra aty ndombohovái monarkia Pedro II pegua, Upeicha, oheñói pe Tetã Riograndense ha pe Tetã Juliana ha pe tetãnguéra ohupyty sãso Ñorairõ Farrapo rehe, Pindorama Mburuvi pegua.

Pedro II ipu'aka jeve, (59 arykuéra), Pindorama omono'õ mbohapy ñorairõ hetatetãrehegua —pe Guerra Grande, pe Aguirre Ñorairõ ha pe  Ñorairõ Triple Alianza—, Ary 1850 guive gotyo ary 1888 peve opa pe mbyayhukue (esclavitud) Pindoramape. 

Ára 15 jasyporundy 1889 opa Monarkia ha omoheñói pe Tetã Pindorama, ha ojupi peteĩha mburuvicha Pindoramagua herava Deodoro da Fonseca.

Pindoráma hembe'y ipukuiterei, Ñembyamérika rehe, ha ijerére ojejuhu yvate gotyo Venesuéla, Gujána, Surinam, Gujána Hyãsiapegua ha Paraguasu Atlántico; kuarahyresẽ gotyo Paraguasu Atlántiko; ñemby gotyo Uruguái; kuarahyreike gotyo Argentina, Paraguái, Volivia ha Peru; ha yvatekuarahyreike gotyo Kolómbia retã. Ko tetã hembe'y haimete opa tetã rehe Ñembyamérika pegua, nahembe'ýiramo jepe Chile rehe ha Ekuator rehe. 

Pindoráma hína upe teã tuichavéva poha opa Yvýgui, tetã Rrúsia, Kanatã, China ha Tetã peteĩ reko Amérikagua rire, ha avei ha'e tetã tuichavéva mbohapyha Amérikape, ijapekue hína  8 514 876,6 km². Pindoráma oguereko heta yvyty, yvytyrysyi, ñu guasu ha ysyry puku. Pindoráma ijysyrykuéra tenondegua ha tuichavéva ha'e ku ysyry Paranaguasu —ysyry tuichavéva mokõiha opa Yvýgui- ha Ysyry Parana, Ysyry Yguasu, Ysyry Negro, San Francisco, Ysyry Xingú, Madeira ha pe Ysyry Tapajós hína ysyry imba'eguasúva Pindoráma retãme guarã.

Umi mymba ha ka'avo Pindoráma pegua opaichagua hína, umi mymba okambúva ituichavéva ha'e hína: Pe jaguapytã, pe jaguarete, jaguarete'i, aguarakuéra, taitetukuéra, pe mborevi, jurumikuéra, mykurẽ, aíguekuéra (perezosos) ha pe tatukuéra.

Jetepysópe, Pindoráma oguereko 5 FIFA pu'aka rechaukaha vakapipopo rehegua ha ojapo akue pe FIFA Tembiesarái Yvypavẽ 1950 ha FIFA Tembiesarái Yvypavẽ 2014 avei; ary 2016-pe, Pindoráma retãme oiko upe Ñembosaraipavẽ Arahakúpe 2016 táva Rio de Janeiro-pe.




#Article 11: Argentína (108 words)


Argentina (teratee República Argentina; avañe'ẽme Tetã Argentína, térã Arhentína) tetã oĩva Yvyamérika yvýpe. Ijykére oĩ yvate gotyo Paraguái ha Volívia, yvatekuarahyresẽ gotyo Brasil, kuarahyreike ha ñemby gotyo Chile ha kuarahyresẽ gotyo Uruguái ha Paraguasu Atlántiko.

Argentina tetã yvy oñemboja'o 23 Tetãmini (Provincia) ha peteĩ Táva Hekosãsóva (Autónomo) Buenos Aires, ha'eha itavusu. Ipukukue: 2.780.400 km², hyepýpe oiko 40.117.096 ava - he'i Instituto Nacional de Estadísticas y Censos (INDEC) jasypoteĩ 2010.

Argentinaygua omosẽ'akue jokuáigui virrey Españagua Baltasar Hidalgo de Cisneros ha upéi ha'ekuéra ojapo Primera Junta 25 jasypo 1810. Uperire 9 jasypokõi 1816-pe oguerosapukái Declaración de la Independencia táva San Miguel-pe opytáva Tucumán-pe. España omonei Argentina Sãso 21 jasyporundy 1863.




#Article 12: Méhiko (101 words)


Méhiko (  ]), hérava avei Tetã peteĩ reko Méhikogua (karaiñe'ẽme: Estados Unidos Mexicanos,) ha'e peteĩ tetã ñemby Yvateamérika pegua. Ijerére ojejuhu yvate gotyo Tetã peteĩ reko Amérikagua, ñemby kuarahyresẽ ngotyo ojejuhu Mbelise ha Guatemala, kuarahyreike gotyo paraguasu Py'aguapy ha kuarahyresẽ ngotyo para apyte Méhiko ha para Karíve. Méhiko hína  tuichavéva, ijyvy'apekue hína 2.000.000 sua km². Ha'e avei  oguerekovéva tapicha kuéra ipype, ary 2013-jave oikove Méhikope amo 118.000.000 tapicha kuéra, ha opavavéva oñe'ẽ karaiñe'ẽ, ha'éva hína ñe'ẽ tee tetãgua umi 67 ñe'ẽ ambuéva ta'ýi pegua. Itavusu ha itáva tuichavéva ha'e Táva Méhiko, oguerekóva 8 857 553 tapicha kuéra oikovéva ipype, ary 2013-jave




#Article 13: Amérika (165 words)


Amérika térã Awya Yala ningo yvyrusu ojeipysóva paraguasu Árktiko guive paraguasu Antártiko peve. Ipukukue rupi, 42.000.000 km², opyta mokõihápe yvyrusukuéra apytépe. Hete oñemboja'o irundy hendápe: Amérika Yvateogua, Amérika Mbyteogua, Antillas ha Amérika Yvyogua.

Ko yvyrusúpe ningo oñembohéra raẽ América-icha peteĩ kuatia Cosmographiae Introductio Európa-pe ohaíva'ekue Mathias Ringmann, oñe'ẽ jave yvýre ojuhúva Cristóbal Colón. Ypykuéra ombohéra ichupe Awya Yala, he'iséva Yvy ityarõ etéva. Ko ñe'ẽ ou te'ýikuéra hérava Kúna Panama-gua ha ojerureva'ekue ojeipuru hagua mburuvicha aimara Takir Mamani.(1)

Jepéramo oñeimo'ã avakuéra ou raẽ Amérika-pe Siberia-gui 12-14.000 ary Beringia Yvyvovo rupi ko'ãga heta hetave tembikuaahára oimo'ã ndaupéichai ojuhúgui heta mba'e ohechaukáva ikatuha avakuéra ou América-pe ymave guive.

Mbohapy sa ary oipu'aka rire Europa América-pe oñepyrũ oñemosãso, tenonderãme umi pa'apy colonia Americayvateogua, ary 1776. Péicha heñói tetã USA. Uperire ary 1804-pe umi tembiguái Africagua oĩva Francia poguýpe oñemopu'ã avei omombyta hagua ambue tetã pyahu hérava Haiti.

Ary 1809 oñepyrũ oñemosãso avei ambue tavakuéra oĩva España poguýpe. Ary 1822 Brasil oñemohenda peteĩ Tekokuaiño-icha (tetã orekóva peteĩ mburuvicha guasu año).




#Article 14: Uruguái (318 words)


Uruguái (), héra tee Tavakuairetã Kuarahyresẽygua Uruguái (), ha'e niko peteĩ tetã hekosãsóva Ñembyamérika pegua, oĩva ñemby kuarahyresẽ ngotyo ku yvyrusúpe.

Ijerére ojejuhu yvate gotyo tetã Pindorama —tetãvore Rio Grande do Sul—, kuarahyreike gotyo ku tetã Argentina —tetãvore Entre Ríos ha Corrientes— ha kuarahyresẽ ngotyo oreko hembe'y paraguasu Atlántiko rehe ha ñemby Río de la Plata rehe. Ijapekue hína 176thinsp;215 km², apekue rupive Uruguái hína pe tetã michĩve mokõiha, tetã Surinam rire. Ary 2011 jave, umi Uruguái retãygua hína 3,29 sua tapicha, upévare iñemoiha 10ha umi tetãnguéra Ñembyamérika pegua, umi tetãygua hetakuére.

Uruguái niko peteĩ tavakuairetã mburuvicharapépe oñemboja'óva 19 tetãvore ha 89 táva. Itavusu ha itáva orekovéva tapichakuéra ipype ha'e hína Montevideo, orekóva 1,3 sua tekovekuéra ipype, ha umi táva ojeréva Montevideo ndive ojeipapa 1,7 sua tapichakuéra, ha'éva 53% opaite Uruguái retãygua. Uruguái oipytyvõ akue omoñepyrũ hag̃ua upe Tetãnguéra Joaju aty, Mercosur, OEA, upe UNASUR ha G77 avei.

Apekue ko'ãgagua Uruguái retã pegua ojeikuaa va'ekue Banda Oriental réra rupive —orekóva ipype avei pehẽnguemi upe tetãvore Pindoráma pegua Rio Grande do Sul ko'ãgagua—. Oñembohérava upéicha ijapekue oĩva kuarahyresẽ ngotyo ysyry Uruguay pegua ha ha'e va'ekue upe yvy ikuarahyresẽvéva Río de la Plata Virreirenda pegua. Ára 27 jasypoapy ary 1828 pegua ojejapo jekupytyha omoñepyrũ tetã hekosãsóva.

Uruguái ha'eha upe tetã orekovéva tapicha ohaikuaáva ha omoñe'ẽkuaáva ipype opaite Amérika Latína-pe, ONU he'iháicha.

Tavetã España ojajo aja ikolónia Amérikape oñembohéra akue Uruguái Banda Oriental-háicha ha, umi arykuéra peteĩha tekosãso ñorairõ jave, oñembohéra Uruguái upe Provincia Oriental-háicha. 

Poytuga ha Pindoráma oñemomba'e aja Uruguái apekue (1816-1828) oñembohéra chupe Provincia Cisplatina. Ojejapóva Uruguái iLéi guasu peteĩha ary 1830-pe, oñemoĩ ko ysyry Uruguái réra tetã pyahúpe, upévare oñembohéra chupe Estado Oriental del Uruguay karaiñe'ẽme. Ha ipahápe Uruguái Léi guasu ary 1918 pegua, oñemoĩ ko téra tee ko'ãgagua.

Ára ohasa jave, ko tetã ojeikuaa Uruguái mante, ñe'ẽ oúva avañe'ẽ pegua, ha orekóva heta he'iseha:

Uruguái retã oreko 89 táva, 25 orekovéva 20 000 tapichakuéra ary 2011 jave.




#Article 15: Polóña (113 words)


Polóña (poloñañe'ẽme: Polska) —ha'etehápe, Tavakuairetã Polóña (Rzeczpospolita Polska)— ha'e peteĩ tetã hekosãsóva oĩ kuarahyresẽ gotyo Mbyte Európa-pe, oikóva Európa Joaju (UE).

Ijerére ojejuhu yvate gotyo para Váltiko ha óblast Kaliningrado (Rrusia oñembojára chupe), yvate kuarahyresẽ gotyo Lituaña, kuarahyresẽ gotyo Vielorrusia, ñemby kuarahyresẽ gotyo Ukyaña, ñemby gotyo Chekia ha Elovakia ha kuarahyreike gotyo ojejuhu tetã Alemaña. Itavusu ha itáva orekovéva tekovekuéra ipype ha'e Varsóvia (1.729.000 hab.) opytáva kuarahyresẽ-mbytépe ku retãme. 

Polóña rendakue oguereko heta ñu guasu yvate gotyo ha yvytyrysýi heta ñemby gotyo. Itavusu ha itáva orekovéva tekovekuéra ipype ha'e Varsovia, Mazovia retã itavusu ymaguare, heta tapicha kuéra poláko he'i ramo jepe, táva Krakóvia itenondevéva, ha Posnania, tapicha kuéra poláko itavusu tee, Polóña ypykue.




#Article 16: Mormón Kuatiañe'ẽ (118 words)


Mormón Kuatiañe'ẽ ha'e peteĩ kuatiañe'ẽ ojeporuva Hesukrísto Tupao Marangatukuéra Arapahapegua-pe. Ha'e Amérika profetakuéra jehai ñembohasa inglés-gui. Ko tupao yvypóra, herava Mormónkuéra ko kuatiañe'ẽgui, oporu ko kuatiañe'ẽ Biblia hendive.

Pe aty 1823-pe, peteĩ ángel ojehechauka kuimba'e mitã Hose Smith Estados Unidos-pe Estado de Nueva York-pe. Ko ángel he'i ha'eha pe maranduhára oñemboúva chupe Tupã renondégui, ha héra ha'eha Moroni. He'i avei oĩha peteĩ kuatiañe'ẽ oñeñongatuva'kue, ojehíva pláncha oroguigua ári, ome'ẽva peteĩ ñemombe'u umi oikove yvyva'ekue kóva ko continente árigui, ha moõguipa ou ypyraka'e hikuái. Avei he'i oĩha ipype evanhélio ijapyra'ỹva paha, pe Salvador ome'ẽ haguéicha umi oikove ypyva'ekuépe.

Ko kuatiañe'ẽ pehengue oñembohasa ypy avañe'ẽme ary 1982-pe ha oñembohéra Mormon Kuatiañe'ẽ Pehengue, katu ary 2009-pe oñembohasapajey ha oñembohéra Mormón Kuatiañe'ẽ.




#Article 17: Gabriel Casaccia (661 words)


Benigno Gabriel Casaccia Bibolini ha'e peteῖ kuatiahaihára, mombe'upuku haiha, mombe'urã haiha ha ñoha'anga haiha. Ha'e o'arahecha paraguaýpe 20 jasyrundy 1907 guive ha omano 24 jasypateῖ 1980 jave; isy hera Margarita Bibolini ha itúva Benigno Casaccia.

Ha'e oñepyrũ kuatiahaipyre “El Liberal-pe” ha avei “El Diario-pe” upéicha heta kuatiahaipyre oĩma paraguaýpe oñemoherakuãva- upéicha oñemboyke mbarete narrativa jehaípe.

Upérõ oreko 17 ary ha omopyendáma iñapytu'ũ roky ñe'eporãhaipyrépe hi'aranduka peteĩha héra ha herajoapy mokõime: Benigno Casaccia Bibolini. Oñemotenonde ohóvo oipyhy héra Gabriel Casaccia, ha péva téra ipaháva ha oiporúva hembiapo omopyendávo, ha upéicha ojekuaa ichupe umi mombe'upuku ohaívape ha umi mombe'urã aty ñembyatýpe (colecciones de cuentos). Imitãrusu ramo ára mbykymíme omba'apo política-pe, upéva ogueraha ichupe Argentina gotyo, oiko ra'e Posadas, Provincia de Misiones ha upéi, oho ha opytaite, Buenos Aires-pe.

Oñemomba'eguasu ha heikuaa hendaitépe umi mba'e oñandúva, omopyenda, moderna narrativa paraguaya. Augusto Roa Bastos, tendota guasu mbo'eupuku apo tetã Paraguáipe, ohupyty jopói Premio Cervantes de Literatura he'íva “Gabriel Casaccia ha'e pe omoñepyruva'ekue narrativa paraguaya contemporánea, añetehápe hembiapópe ome'ẽ tembiasa omoheñóiva, ha ijapoharépe, mérito ijojaha'ỹva oitýva ha omboguatáva peteĩ género tetãme ojeheroháicha novelísticamente inédito”.

Roque Vallejos, poeta e investigador, katu he'i: “Barret guive avave gueteri narrativa paraguaya rehe omopyenda mbaretépe ojehasáva tetãme “realidad nacional”. Ro'e niko tembiasa yvypóra ohasáva oúva Paraguáipe ohasáma irundýha siglo rupi, heta jey sociología-pe ojehecha oñehenóise “ficción”, tavagua jehasa ndikatúi oñemoambue. “Ndojehechakuaái tetã ojehasáva ha péva oñeporandu ha'e, ha péva ichupe guarã peteĩ misterio”, he'i Casaccia peteĩ kuatiañe'ẽme hi'ensayo-pe, ombopapapývo heta mba'e oikóva ha ombotovéva nomboykéi tembiasakue orekóha ha'e voi: andu yma guaréva “sentimiento compensatorio del pasado”; andu'ỹ “insatisfacción del presente”; japu tetã rembiasápe “falseamiento de la historia”; “narcisismo oporomongéva”; “ipokã tendota civil-kuéra”; “kuaa'ỹ tekosãsõre”. “Ko'ã mba'e ha hetave mba'e -he'i Casaccia- ha'e ñane retã ohasáva añeteguápe”... Oje'eva'ekue ha'eha representante ikatupyryvéva ñe'ẽpor0Òhaipyrépe orekóva ñane retã... Ñe'ẽporãhaipyre Casaccia  rire oñeinspira hembiapópe omoambuévo apañuãime ha péva ojehéro “fenómeno problematizador” oipykúiva. Ko'ã mba'e antiliteratura ojapóva Casaccia oikuaaukáva retórico ipokãvéva ha ikatupyryvéva ombo'opívo realidad ojehasáva...”

Hugo Rodríguez-Alcalá, hemiandu “Historia de la Literatura Paraguaya-pe” (1971) imandu'a Casaccia ha “La babosa” rehe: “ha'e peteĩ artista hemiandu kuaáva, imandu'áva imitã ha imitãrusu ramo guare. Mitã ha mitãkyrỹi, ohasáva heta ára tava'i oiméva treinta kilómetro Paraguaýgui. Hekove py'aguapýpe, yno'o guasu iporãitereíva rembe'ýre, ha'éva Lago Ypakarai. Umi óga, galería tuicháva, orekóva korapy ha yvotyty henyhẽva yvyramáta kakuaa opu'ãva kirirĩme oipepirũháicha ramo tekove porã ha py'aguapývape. ¿Mba'éichapa oguerohory itáva -Aregua- haihára expatriado “La babosa” ohaíva? ¿Ha'éva peteĩ tenda ome'ẽva techaga'u ha omoĩva ichupe upe kurundu, imba'eporãvéva? Ndaha'éi ko'ãvante. Oiméne hemiandu oñembojere, Casaccia omoĩta ichupe peteĩ escenario ndoka'eitéva ha ndaha'éi pe ohayhuetéva. Upépe oguyguy, pyta'ỹ ha tie'ỹme, peteĩ mitã imba'epotáva, hayhu ombotyryrýva, orekóva pe ha'enteséva tekove oĩva, nandi veráva, ndaipóriva. Umi pokõi angaipa capital oike ha ojehaitypóva Areguápe imbaretevéva versión paraguaya orekóva esencia universal... Tetãme oñemomba'e guasu umi tendotápe, añetehápe, ojehechakuaa “La babosa” los antihéroes. Se alegará que Casaccia vive en una época literaria de proliferación de antihéroes... oñeme'ẽva. Katuetéva, ani hesarái térã omboyke ojekuaáva oñeikotevẽha oje'e mboyve: ñane retãme ndikatúi oñembotove temiandu ojeguerekóva pe oñeñanduháicha ha oje'évo mba'eichapa tetã rekove ha hembiasa, kóva opu'ã ha oipyhy umi mba'e oikóva añetehápe peteĩ sentido orekóva heko imba'éva ha iñepyrũmby omoheñóiva iñapytu'ü rokýgui. Péicha, kyre'ỹ antiidealizador ha antisentimental ombohovái peteĩ “manía” osẽva iñapytu'ügui ha hemiandúgui ojeipe'ava'erã ichugui pe ombohova mo'ãva (la máscara)”.

Raúl Amaral, karai arandu hembiasa kuaandy Paraguái rehe ko siglo-gua, “Iñepyrũmbýpe” mombe'u puku “Los Huertas”, Casaccia mba'éva, omoañete: “Tuicha mba'e imandu'ava'erã aníve haguã ojejavy, osẽva peteĩ visión ombotovéva ha noĩmbáivape: Casaccia nosẽi ãnga jeitýpe térã omoheñói andu Areguáre (ha imbovyvéva Paraguáire) imombe'u guive somombykýnte ha omopyenda aty tavaygua orekóva, umi tekove ha ohasáva apañuãime (peteĩ térã heta jey) orekóva hapo yvóra jerépe. Ñembyasy, ñaña, jehasa asy, “mbareté” jepokuaa, ndohechaukáitetã tétã, táva térã umi tenda oĩha, ihente voi hembiasa ára ha árape opa tenda ha yvóra ojeikóvape”.

Opáichagua hembiapo omoheñóiva oreko -50 ary pukukue-  10téra oikéva 7 mombe'u puku, 2 mombe'urã atyguasúpe ha peteĩ obra ñoha'angápe. Oñemohendáva cronológicamente.
 

 

Omenda argentina Carmen Dora Parola ndive, opytáva ipehẽnguekuéra.

Omano Buenos Aires, Argentina-pe, 24 Jasypateĩ 1980 jave.




#Article 18: Agustín Barboza (853 words)


Agustín Pío Barboza, puraheihára, ohai ha purory mohendáha, heñói Paraguaýpe, 5 jasypo 1913 jave, itúva Alberto Barboza ha isy Pabla Rojas. Omoñepyrũ hembiapo a capella oiko jave festival de música ha aty vy’ahápe. 

Imitãrusuetépe (1929) oho Buenos Aires gotyo  agregado del vapor “Mixu”rõ,  argentina poyvi guýpe. Ombojopyru hembiapo estibador portuario ha ombopúvo avei imbaraka purorýpe, oikuaa Basilio Melgarejo Molinas (“Melga”), hendive omoñepyrũ dúo peteĩha ha upéva rire trío “Melgarejo-Barboza-Feliú”.

Tavaguasu porteña-pe omoañete peteĩ grupo tembiapópe ko’ãpuraheihára ndive, Samuel Aguayo, Emilio Bobadilla Cáceres ha Diosnel Chase, oiko solista upe orquesta oisambyhýva Francisco Alvarenga, Juan Escobar ha Julián Alarcón, ko’ãva ombo’e ichupe oikuaave haguã. Upéi oikuaa  José Asunción Flores-pe, 1933 arýpe, ha peteĩ ary rire ograváma “Ñasaindýpe” (Flores mba’éva purory ha ñe’ẽpoty Félix Fernández mba’e), guarania peteĩha orregistra peteĩ disco-pe. Upe ára guive oipykúi karréra iporãitereíva ha ndaipóri ohapejokóva ichupe purahéy ñemoherakuãme, omopyendávo techapyrã ijeheguiete teko porãme ha imara’ỹva hekovépe ha apopyrãme.

Oikova’ekue, solista purahéipe, “Orquesta Ortíz Guerrero” ndive, oisãmbyhýval Maestro Flores hendive José Bragato, Aniceto Vera Ibarrola, Emilio Bobadilla Cáceres, Gumersindo Ayala Aquino, ha ambue tekove arandu.

Ary 1943 ou jey Paraguaýpe oimévo delegación omyakãva umi Maestro José Asunción Flores, Francisco Alvarenga hal tenor Emilio Vaesken, oipepirũva Comisión de Festejos de la Fundación de la ciudad de Asunción ombopu haguã fiesta de gala 15 de agosto reheguávape. Uperõ Augusto Roa Bastos ohai: “Barboza, ombopu 15 jasypokõime (agosto)  peteĩ fiesta de gala-pe ikatu agua umi purahéi oguahẽ ñe’ãme  ha omoambue  ritmo upe jave /  melodía yma guaréva itáva mba’eva iñe’ẽ rupi. / Omboveve yvytu atãicha purahéi reẽ / nde rejúva mombyr`ygui, / py’aguapy ha hesakãva, luz de terrones hesakãva / ha guiratĩ rape ha yvytúvape”.

Oimeva’ekue avei trío oimévo Félix Pérez Cardozo ha Eulogio Cardozo. Ary 1944 oñemoarandu estudio opurahéivo Escuela de Música de la Universidad de Río de Janeiro, kóva peteĩ beca ome’ẽva Gobierno Nacional. Dio avei umi concierto ha  audición ñoha’anga, ñe’ẽ’ãsãime oiko ramo Brasil-pe, mbo’ehára Carlos Lara Bareiro omokyre’ỹva omoherakuã haguã ñane música paraguaya.

Ary 1947 oho jave Brasil a Méjico gotyo, oipepirũva ichupe Gumersindo Ayala Aquino oike haguã conjunto “Los Guaireños”, Luis Alberto del Paraná, Digno García ha Humberto Barúa. Oikundaha Méjico, Cuba ha ambue tetã centroamericano. Oñepyrũvova década de los ‘50 omotenonde peteĩ gira umi tetãnguéíra norte sudamericano gotyo avei Centroamérica, Méjico, Estados Unidos de Norteamérica ha Europa, upérõ solista térã ambue conjunto-kuéra ndive.

Ary 1954 jave, Luis Alberto del Parana ohenói ichupe ombosako’i haguã “Trío Los Paraguayos”, hendive arpista Digno García. Llegados Europa gotyo, ofirma peteĩ contrato sello Philips  Holanda-gua ndive, oñemoĩvo artista exclusivo heta ary pukukue. Decreto Poder Ejecutivo rupive ohupyty inombramiento “embajadores de la música paraguaya” ramo.

Ary 1957jave ombosako’i conjunto “Barboza ha iñirũnguéra”, hendive Ramón Mendoza, Leonardo Figueroa ha Carlos Centurión, oipykúivo ñemoherakuã ñande purahéipe Europa ha Medio Oriente gotyo.

Ary 1962, ou jey hetã Paraguái-pe, omenda puraheihára Yvera ndive ( hera teéva Francisca Zayas), oñondive opurahéi ha heta tendáre omba’apo hikái, upéicha oñepresenta ñe’ẽ’asãi, ñoha’anga ha ta’angambyrýpe. Ary 1968, oimévo Europa gotyo omopyenda conjunto “Los Barboza”. Ograva hikuái mbohapy disco ipuku’imíva ha omoherakuã  puko’épe, ta’angambyry, ñoha’ãnga, mbo’ehao, arandu’o guasu ha umi óga espectáculo público ojehechaukahápe. Upéi itajýra, Diana Barboza, avei  oñeha’ã cultora del canto popular, ary 1988 guive.

Ary 1994-pe, Gobierno Nacional ome’ẽ ichupe peteĩ condecoración Orden Nacional al Mérito, omba’apógui kyre’ỹme ohai ha omoherakuãgui ñane retã purahéi.. 

Ary 1996 ombyaty hekovépe ohasáva hikuái peteĩ aranduka antológico  ohenóiva “Ruego y Camino”.

Oguahẽvo 1997, Congreso Nacional ome’ẽ ichupe jopói Premio Nacional de la Música upe rubro Música Popular, hembiapo porõite “Mi patria soñada”, orekóva ñe’ẽpoty Carlos Miguel Giménez mba’éva. Peteĩ entrevista periodística-pe ojejapova’ekue jasyporundýpe (setiembre) ary 1998 guare, Barboza, oñe’ẽ hembiapo omohendava’ekuére “Che aju gira puku ajapova’ekue Centroamérica ha Méjico gotyo, ary 1950 jave, oúvo peteĩ ka’aru don Carlos Miguel ha ohechauka ñe’ẽpoty ohaiva’ekue ary mokõi ohasávape. Ha’e ohasa heta ñembyasy, teko’asyetépe  revolución  jave (imandu’áva guerra civil 1947-me). Ha’e kolo’o, omoïségui peteĩ téra político. Ha’e ndaha’éi político, chéicha. ha’e ohai “Mi patria soñada” ohasa rire heta. amohenda chupe purory. 

Rohenduka ko purahéi romohendava’ekue 53 jave, don José Antonio Moreno González rógape oï jave umi ministro, comandos renondépe... Ha’éma voi don José Antonio ndoguerohory mo’ãiha. Mayáva opyta ohendu kirirĩetehápe. Don José Zacarías Arza... ha’e raẽte oñe’ẽ ha ropyta jurujáipe he’ívo vy’apópe “Kóva peteĩ programa de gobierno”.

Ary 1998-pe, ombotývo 85 ary ha 70 cultor de la música ramo, opresenta tembiapo  discográfico hendive orquestación  ha iñirũ instrumental Maestro Oscar Cardozo Ocampo (insigne arreglador musical oikóva Argentina-pe, itúva kuri avei compositor ha creador paraguayo arandu karai Mauricio Cardozo Ocampo), maymáva oguerohory ichupe ko’ã hembiapo ñemomorã ha oñemomba’eguasúva..

Ohai haimete 80 composición ha umíva apytépe oñemotenonde  “Alma vibrante”, “Flor de Pilar”, “Mi patria soñada”, “Sobre el corazón de mi guitarra”, “Muchachita campesina” ha “Mis joyas de Buenos Aires” (verso ohaíva poeta Carlos Miguel Giménez), “Dulce tierra mía”, “Serenata”, “Viva la vida, viva el amor” ha “Muchacha dorada” (ohaíva Augusto Roa Bastos), “Oiméva che róga”, “Oñondivemí” ha “Reservista purahei” (Félix Fernández), producción imba’eva, jehai ha purory, “Emociones de mi tierra” ha “Ruego y Camino”, “Sombras de ausencia” (Enrique Ganoso ndive), “Voz del viejo río” (Aníbal Romero ndive).

Karai Agustín Barboza omano 18 jasypakõime 1998 arýpe oreko jave 85 ary, táva Paraguaýpe.




#Article 19: Carlos Lara Bareiro (483 words)


O’arahecha tàva Kapiatàpe, Paraguái, 6 jasyapy 1914 jave, itùva Juan Carlos Lara Castro ha isy Lorenza Bareiro. Ituvàgui ou ichupe teko ha ohayhu añete purory (música) ha hendive oñemoarandu rudimento arte reheguàva upèi oguahẽva katupyrýpe perfección. 

Omotenonde iñemoarandu Banda de Músicos del Batallón de Boys Scouts-pe ha, pèva 1932 guive, oike Banda de Músicos  Policía de la Capita-pe aveil Ateneo Paraguayo-pe, mbo’ehàra  Remberto Giménez ndive.

Ary 1940 ha 1943 jave ha’eva’ekue presidente Asociación de Músicos del Paraguay-pe.

Ary 1943 ohupyty beca gobierno Brasil-gui oùva oñemoarandu haguã Escuela Nacional de Música Universidad de Río de Janeiro-pe, ko’àpe oime poapy ary. Upèpe oestudia armonía, contrapunto ha fuga Newton Padua, José Paula da Silva ha Virginia Fiuzza ndive, composición Joao Ottaviano ha violín  Francisco Chiafitelli ndive. Pèicha oipyhy mbo’epy dirección orquestal mbo’ehàra Francisco Mignone ndive, hendive oguahẽ omopyenda músico formación académica Paraguàipe.

Ary 1950 omohu’ã hi’arandupy Universidad –pe ha omotenonde peteĩ concierto, hembiapòpe, Rio de Janeiro gotyo. Ou je`yvo tetãme, ary 1951 jave, omopyenda Orquesta Sinfónica de la Asociación de Músicos del Paraguay, omba’apòva mokõi temporada. Oestrena obra ojeheròva “El sueño de Renée” ha “Suite Guaraní” Juan Max Boettner ha “Sinfonía en Si Bemol” Otakar Platil. Ary 1954 jave oisãmbyhy “Madame Butterfly” de Giacomo Puccini, elenco Sofía Mendoza ndive.

Omba’apo omoherakuãvo Orquesta Sinfónica de la Asociación de Músicos del Paraguái ha hembiasa kuaandýpe umi oimèva mbytèpe omoheñòi ary 1957-pe, Orquesta Sinfónica de la Ciudad de Asunción (OSCA) aty porãme.

Ndaipòrigui py’aguapy política-pe oñemondo ichupe tetã okahàre ha upèi oho mante exilio-pe, ary 1955 jave. Oiko heta ary tetã Argentina mbohapýpa ary, pèicha avei ambue músico paraguayo ndive kerayvotý oreko ijeju jey tetãme, oiko Buenos Aires ha oho Santiago de Chole-pe ha ograva umi idisco oisãmbyyhy Sinfonica  Asociación del Profesorado Orquestal, tavaguasu porteña-pe ha oñeha’ã oikòvo Motenondehàra coro ha mbo’ehàra ramo. Oimèvo director de orquesta ramo opavave imandu’a hese orekògui disciplina ha organización hembiapo ha hekovèpe. 

Umi composición orekòvape ojehecha orekòha influencia estilo impresionista, oiporúvo material oùva folklore musical Paraguáigui. Hembiapo oñeñongatus 35 ary pèva ijoja dictadura general Alfredo Stroessner rehe (1954-1989) ha oñemoherakuã ho’a rire ko mburuvicha guasu.

Hembiapo sinfónica-pe ojejuhu “Suites paraguayas 1 y 2” serie “Acuarelas Paraguayas”; “Concierto para piano ha orquesta”; la “Gran guarania Do mayor-pe” “Ko’ẽju mba’e apohára rapépe”, oestrenàva orquesta Sinfónica Río de Janeiro; “Guarania Sinfónica para coro ha orquesta”, pe ojehaiva “Ñande poyvi guýpe” Enrique Bogado; “Guarania Nº 3 en Re, Ñasaindy jave”, ohaiva’ekue Darío Gómez Serrato. Hembiapògui piano-pe guarã ojekuaavèva “Acuarelas Paraguayas” ha mbarakàpe guarã, “Tres piezas en Mi: Preludio agreste, Guarania y Alegría”. Ohai hetaiterei purahèi popular ha avei ojapo arreglo sinfónico ha’èva música de inspiración folklórica, ijapytèpe “Cholí” José Asunción Flores ha “Mi destino” Mauricio Cardozo Ocampo mba’èva.

Ary 1996 ohupyty, póstumamente, peteĩ condecoración gobierno nacional-gui “Honor al mérito”, ha ary 1997 jave oñemoherakuã aranduka orekòva  hembiasakue imandu’àva orekòva ipype memoria.

Omano tavaguasu Buenos Aires-pe 20 jasypa 1987 jave. Hetekue ojegueru repatriado hetã ohayhuetèvape, jasyporundy 2007 ohasàvape.




#Article 20: Cayo Sila Godoy (449 words)


Cayo Sila Godoy heñói tàva Villarrica-pe, Paraguái, 4 jasypakõi 1919 jave. Oñemomba’e guasu Mbarara mbopuhàra ramo Paraguáipe, omboguatàha umi tembiapo ohejava’ekue compositor misionero Agustín Pío Barrios (Mangoré).

Oñemoarandu  música-peitío Marciano Echauri ndive ha uperõ oreko 16 ary, armonía, Juan Carlos Moreno González ndive. Ohupyty peteĩ beca gobierno paraguayo –gui oñembokatupyry haguã Buenos Aires-pe, Argentina, upépe oñemoarandu mbarakapùpe Consuelo Mallo López ndive ikatupyrýva mbarakapúpe .

Ary 1953 ramo, ojerurégui Gobierno Nacional ombosako’í gira artístico-cultural, oipykúivo ruta ohejava’ekue Mangoré. Oikuave’ẽ umi concierto, oñe¨è aty guasu ñemoarandúpe ha ombyaty hetaiterei marandu ha documentación compositor paraguayo.arandúre ha’èva Mangore.

Ary 1959 ha 1962 jave oiko oñemoarandu ha oñembokatupyrýve pe oikuaavápe karai Andrés Segovia  ndive- o`ñemomba’éva ha’égui mburuvicha instrumentista Mbarara arandúpe yvóra jerépe  Siglo XX-pe amo  Santiago de Compostela, España-pe.

Ary 1963 ramo, oipepirũ ichupe presidente John F. Kennedy, ojapo agua peteĩ gira de concierto  Estados Unidos de Norteamérica gotyo..

Ary 1977, oipytyvõ ichupe programa “Amigos de las Américas”, capítulo Paraguay-Kansas, oipysóva umi tembiapo estado de Kansas-pe, oikuave’ẽvo curso de perfeccionamiento, conferencia ha actuación umi tavaguasu tuichavéva ha’éva Wichita, Topeka ha Lawrence.

Ary 1980-pe oho ombopu peteĩ concierto oikóval Japón gotyo ha  1983 ramo oho Autaralia, oikundaha rire umi tetã América ha Europa gotyo.

Ary 1948,  Asociación Música de Cámara de Buenos Aires ome’ẽ ichupe peteĩ diploma omotenonde porãitereigui concierto temporada upe arýpe)..
 
Ary 1994, ojeiporavo asesor musical  Vice Ministerio de Cultura del Paraguay ha oĩ haguã miembro del Consejo Asesor Nacional de Cultura-pe.

Ombopuhàicha Godoy omoheñóiva ha’e peteĩ estilo imba’entéva orekógui opáichagua tembiporu ha’èva música popular orekóva peteĩ tratamiento armónico contemporáneo, oikèva avei  umi composición hesakãva oñembohapèva atonalidad. Gotyo.

Hembiapo mbo’ehàra purorýpe  omokyre’ỹ oĩve agua mitã pyahu arandu reñòi omomba’eguasúva ko’ágã arte paraguayo ha oikundaháva mundo oguerohory ha ojepopetéva ichupe opáichagua público ha avei ohupyty crítica mbarete. Upéicha, ojepytaso kuñataì concertista katupyry ñane retãguáva Luz María Bobadilla, ha’e Sila temimbo’e irundýha ary pukuku mbarakapúpe. guitarrística.  

Umi disco apytépe oime: “Sila Godoy en concierto”,  ogravava’ekue Nueva York, Estados Unidos de Norteamérica-pe, ary 1982; “Sila Godoy”,  ograváva Australia-pe, 1983 arýpe; “Aranjuez” ha “Madrigal”, mokõi volúmen casetes,  ombaytyva’ekue grabación ambue, 1994 jave; “La música de Agustín Barrios Mangoré ha José Asunción Flores”, disco compacto ombyatyva’ekue  grabación imba’èva ndive, 1994 jave.

Péicha investigador ramo omoherakuã,  co-autoría  Luis Szarán ndive  aranduka “Mangoré. Vida y obra de Agustín Barrios”, 1994-pe,  ombosako’i oikóvo “Los documentos de Barrios” ; “Barrios visto por sus contemporáneos”.

Hembiapo mbarakapúpe ojekuaa “Habanera”, “Moto perpetuo”, “Extasis”, “Cuatro piezas para guitarra clásica”, “Fiesta campesina”, “Canción íntima”, “Oración a Tania”, “Capricho”. Orekóva  ñemyatyrõ umi  obra José Asunción Flores –omoheñóiva’ekue  Guarania- ha’e ojapo trascripción mbarakapúpe, omotenondévo version moderna ha’ete omohenda oikuaahàicha “Nde rendápe aju” ha “Gallito cantor”.

Oiko Paraguaýpe, omotenonde conferencia, charla, concierto didáctico, ha oikuave’ẽvo audición radial ha televisiva-kuérape.




#Article 21: Félix Pérez Cardozo (564 words)


Victor Montorfano heñòi Hy’atýpe, tava’i oimèva departamento Guaira-pe, Paraguái, ko tàva oñehenòiva ko’àgã  Victor Montorfano o’arahecha 20 jasypateĩ 1908 jave, itúva Teodoro Montorfano Pérez ha isy Cándida Rosa Cardozo Silvero.

Ha’e tekove oñemomba’eguasùva Paraguàipe  hembiapo andúre, ombokatupyry  mba’èichapa ipu ha imbopu rory ñemohenda yasapùpe (arpa). Jepiguàicha tàva okahàre, oñemoarandu rudimento ejecución ambue arpista ndive, upèva rehe oikuaàva autodidacta ha ndojekuaài imbo’ehàra.

Oime peteï trío, paradigmático, arpa ha mokõi mbarakàpe,  Ampelio Villalba ha Diosnel Chase, omoirũva poeta Pedro José Carlés, hendive oho tavaguasu Paraguaýpe (Paraguaýpe) ary 1928 jave, ojekuaauka avei  umi festival tavarandùre ojejapòva, ombosako’ìva Teatro Granados karai Aristóbulo “Nonón” Domínguez ha umi tenda atyha pyhareguàpe.

Ary 1931 jave oho igrupo ndive Buenos Aires gotyo, Argentina, ko’àpe omba’apo ha heta arýpe. Pèicha tetã rembiasàpe hetaiterei músico paraguayo ohòva ha omokunu’ũva tavaguasu l porteña imembýicha, heta tapichàpe ymaite guive.

Pya’eterei, hembiapo ojekuaàva  estilo ha composición ha’e omoĩva, heta je`ýpe omoheñòi purory ysapùpe guarã (arpa), oguerahàva ichupe oñemoakarapu’ã haguã pya’eterei ha oguerohorýva público opaichaguáva. Heta conjunto-pe oikeva’ekue ha upèicha ary 1945-me omopyenda ha’ete voi hi’atyete. Oimèvo Buenos Aires ha Río de la Plata pukukue ohasa porãterei oñemomba’égui hembiapo ha herakuã opa tendàre, pèicha peteï tape oïva tavaguasu argentina  Mendoza-pe hoguera  héra ha herajoapy oñemoĩ upe tendàpe.

Ograva hetaiterei disco ko’àgã peve oñehendùva, pe oñemoherakuã ha ojeguerohoryetereìva ha’e,  “Guyra campana” (“Pájaro campana”), oñehendùva internacionalmente orekóva peteĩ motivo  onomatopéyico; ko’ã obra oĩ  “Motivo popular” ramo umi enciclopedia ha aranduka ojehaìva ha omombe’ùva  música paraguaya mba’èichapa, maymàva oñandu ha omomba’e  recopilación hal ojapòva, armado omohu’ãva ko pieza capital orekògui  talento oúva Pérez Cardozo-itégui.

Ome’ẽva peteĩ tenda omongakuaàva ha ojeporúva arpa paraguaya ñemoherakuãme ha ojeiipysóva aspecto técnico-pe oñemoĩvévo mba’epu ombohetavé cuerda, pèicha ipo sãsõva, omoirũvo acorde quebrado  polca paraguaya-pe guarãva ha omoĩvèvo recurso técnico po akatuàpe (acordes ha melodía kuã pohape guarã, trémolo, glisando ha ambue efecto).

Omenda argentina Victoria Sánchez Sáenz ndive, ipehẽngue mbohapy:  itajýra  ha`e Angela Rosa, Bienvenida ha ita’ýra Víctor.

Hembiapokue apytèpe oime pe oñemomba’eguasuvèva arpa-pe guarã ha’èva,  “Guyra campana”, “Carreta guy”, “Jataity”, “Llegada”, “Mi despedida”, “Angela Rosa”, “Che valle mi Hy’aty”, “Che valle mi Yaguarón”, “En tí hallé consuelo”, “Tren lechero”, “El sueño de Angelita”. Ombopiro’y ñe’ẽpoty vore oñeinspiràva mokõi ñe’ẽpapàra, ha’èva Vìctor Montórfano (“Tetagua sapukái”, peteĩ himno oikuaaukàva “pueblo sapukài” oguerosapukàiva oguah{e agua àra iporãvèva Paraguàipe);  Antonio Ortiz Mayans (“Burrerita”, “Pasionaria”, “Puntanita”, “Asunceña” ha “Taperé”), Félix Fernández (“Rosa”), Rigoberto Fontao Meza (“El arriero”), Andrés Pereira (“Mariposa mi”), argentino Hilario Cuadros (“Los sesenta granaderos”, oñehendùva Argentina gotyo ojeguerekóva himno popular añetèrõ) ko poeta-pe tuicha mba’e loguerekòva tetã Paraguái hekovépe, Emiliano R. Fernández,  obra en conjunto omopyendàva pilar añeteguàva purahèi teko ñorãirõme, imbaretègui ipurory ha ojehechàgui jehaìpe tetã rayhuete (“1º de Marzo”, “Che la reina (Aháma che china)”, mborayhu reheguàva (“Oda pasional”, “Oñondiveminte”) tèrã opàichagua omombe’ùva (“Desde la selva” ha “Primavera”).0ime avei  “Ka’aguy ryakuã”, “Isla Puku”, recopilación  motivo popular “Jaha che ndive”, “Lui ryevu”, “Misiones”.

Pe “mitá guasu”  kakuaa (niño grande) ojehero pe hete ha ijyvatekuère, omano avave oha’ãrõ’ỹme Buenos Aires, Argentina-pe,  9 jasypoteĩ 1952.jave Atahualpa Yupanki, tendota mbarete purory ha ñe’ẽpotýpe orekòva inspiración folklórica ko siglo Argentina-pe, opurahèi ichupe ipurahèi ñembyasýpe “Canción del arpa dormida” (ombopurorýva Herminio Giménez): “.Pèicha ha’e peteï kuarahy ha ka’aguy misterio / agreste romance-gui oùva india ha mensú / oguahẽva ipòpe yvy gaucha chemba’èvape / oipyahàva armonía, ¡oh! Mitã guasu./ Omokunu’õva ensueño oguerahàva ñande rekove / hal viajero rehòva ha nderejuvèi haguã. /Ko àrape arpa india opyta oke / peteĩ guarania ndikatùiva osẽ”.




#Article 22: Maneco Galeano (907 words)


Maneco Galeano o’arahecha Puerto Pinasco-pe, Paraguái,  13 jasypo 1945 jave. Itúva  W. Antonio Galeano ha isy Ana Mieres, heratee ha’e Félix, itaita itùva rèrape, ha Roberto, isy tùva rèra ogueraha.

Oreko ramo mokõi ary oiko mba’e vaiete,  guerra civil  47 guàre. Itúva, ohòvo ka’irãme ojepytasòvo umi hemiandu ha kerayvotýre ha’e  oguerekòva, imandu’a katuete pèva rehe oimé jave puerto Pinasco  muelle-pe, ombojerokývo ipañuelo omomaiteívo, hete morotĩ sa’yju porã ha ikyre’ỹva. Ko’ã àrape oñeme’è ichupe jopòi ramo peteĩ mbaraka, ñembosaraiha, ha pèva omoirũ ichupe opurahèi ha’e pe oùva iñakãme, opa mba’e rei..

Oñepyrũvo 1948, ipehẽngue ndive oguahë hikuài peteĩ ñe’ẽme ou hagua oiko  Paraguaýpe. Omoñepyrũ iñemoarandu Mbo’ehao San José-pe, institución educativa ojoajùva hekove pukukue. Imitãrusùpe ndoguerohorýi ete ã mba’e ha upèicha jepe oñemoarandu Liceo Militar “Acosta Ñúme” ha upèi Mbo’ehao Carlos Antonio López-pe. Omohu’ã isecundaria Mbo’ehao Lasalle,  tetã Buenos Aires, Argentina-pe,  calificaciones sobresalientes ohupyty ikatupyryetereìgui.

Ary 1962 jave, itúva ndive oimèva misión diplomática-pe, ipehẽngue ndive oho hikuài tavaguasu porteña gotyo. Upèpe, Maneco, ambue mitãrusukuèra ndive, paraguayo ha’ehàicha, omoheñòi peteĩ conjunto orquesta ha’e ombopu Mbarara ha opurahèi.

Ou jeývo tetãme, oike Universidad-pe. Nomohu’ãi iñemoarandu. Oñepyrũ oñemoĩ compositor ramo. Pèicha década  ’60 rupi ohechauka hembiapo ñepyrũmby,  iporãitereìva ipotĩgui tembiapo.

Iñangirũ ha mbo’ehàra oipytyvõva periodismo mbo’epype, Fernando Cazenave, oipepirũ ichupe i oike haguã omba’apo kuatiahaipyre ABC Color ñemoheñóime, oipe’ava hokẽ, ary 1967 jave. Pèicha oñepyrũ tembiapo momaranduhàra social ramo, condición omotenondèva, ñembovúpe, omano meve, omba’apova’ekue  La Tribuna ha  Diario Hoy-pe, ko’àpe oime kuri Omyakã Sección Deportes ha avei Secretario de Redacción ramo.

Ohayhuetèva  purahèi ha purory rire, ha’e hembiapo mbo’ehàra ramo omotenondèva. Ary 1974 guive 1978 peve ombo’e Música ohenòiva imbo’ehaópe “Su” Colegio,  San José.

Ára 19 jasyrundy 1969 jave omenda María Cristina Barrail Pecci ndive. Itajjýra irundy: Sandra María, Viviana Guadalupe, Ana Karina ha María Alegría.

Amo ‘60 pahàvo omohenda umi purahèi opormoirũva ha’èva comparsa carnaval-pe guarã pe oñemotenondetàva Club Centenario-pe. Ko’ã comparsa ha’e, avei, oisãmbyhy. Ko’ã arýpe, añetehàpe 1969 ha 1970, orekòva peteĩha composición satírica. “Ko’ã apañuã oguerúva tta’angambyry òga kuèrape peteï kuimba’e chèichaguàpe”, “La chuchi” ha “Tomás te canasta” pya’eterei oguerohor`yva opavave público. Hendive, oñepyrũ oipyhy perfil imba’èva ha avavèpe noñembohasàiva Maneco Galeano composición popular paraguaya.

Oguãhẽvo 1970, ary mitãrusukuèra pyahu ohaiva ha ojekuaàva hembiapòre peteĩ aty ojeheròva tenda vy’ápe oñembyatýva hikuái  peña-pe “La Guarida del Matrero”, oregenteáva Santi Medina, oimeva’ekue avei peteĩ programa ta’angambyrýpe orekòva temática navideña, ha pèicha oikuaauka “Dos trocitos de madera”, opytàva ha ojeguerohorýva ko’aite peve, kòva obra “seria” omoñepyrũva. 

Ary 1971 jave heñòi “Soy de la Chacarita”.Oikuaauka  festival benéfico oikòva umi damnificado-kuèra rèrape okakuaaitereìgui  Río Paraguay, ho’ava tukumbòicha umi oìkova y rembeýre. Upe arýpe.

Omopyenda ambue iñirũnguèra Carlos Noguera, Mito Sequera,  Juan Manuel Marcos, José Antonio Galeano, omopyenda pe ojeheróva  “Joven  Alianza”, hembipotàpe oime kuri avei peteĩ cooperativa de creadores y artistas, oñemboguata’imi  pèva oúgui umi tahachi  omosarambi política  imbarete upèrõ dictadura-pe ojeiko. Péicha, omotenonde iñapytu’ũ roky rembiapo ndopytu’ũi hikuài. Omoheñói ary,  1972 ha 1976 ramo, hembiapo iporãvéva. Ohai avei “Despertar”, “San si Juan no que sí”, “Para un rostro labrador”, “Pinasco”, “José Trombón”, “Para decir”, “Don José de todas partes”, umi oguahẽvèva. Ohai avei “Ceferino Zarza, compañero” (orekóva Jorge Garbett purory) ha “Cantando” (ombopurorýva Jorge Krauch). Avei Carlos Noguera oipyaha peteĩ obra añoite ohaiva’ekue oñondive pe oheróva Nueva Canción Paraguaya, “Al caído en la víspera”, ha’èva peteĩ homenaje cantautor chileno Víctor Jara-pe, ojejukava’ekue poriahuvereko’ỹme oiko jave golpe militar 1973 hetãme.. Ko obra, ohasávo ára oñemoherakuã opaite tendáre ombohéra “Víctor Libre”.

Kóva oñemomba’eguasu  ha’ègui peteĩ composición  “López” rembiapo purorýpe,  ñe’ẽ aty montaje, purahéi, ñe’ẽpoty ohaìva Juan Manuel Marcos imandu’ávo guerra de la triple alianza oikova’ekue Paraguái rehe, oestrenáva heta gente atýpe ha’égui peteĩ suceso público 1973 arýpe, upe Grupo Experimental de Teatro “Angekíi”. Umi purahéi omohendáva Maneco ha’e “¡Independencia o Muerte!”, “Canto a Felipe Varela” (ñe’ẽpoty ohaiva’ekue Marcos) avei “Resurgirás, Paraguay”, ha’èva oda  Martin Mc Mahon mba’éva ojededikáva ñane retã.

Péicha oiko festival ‘73, oiméva Quinteto Vocal de la Facultad de Derecho de la UNA, opurahéi agua hikuái Festival Universitario de la Canción oikova’ekue upe arýpe. Conjunto, Grupo Sembrador, ogana peteĩha jopòi a la Composición, opurahéivo “San si Juan no que sí”. 

Ary 1975, oúvo sapy’aite Augusto Roa Bastos avave nopenài gueteri hese, Sembrador omotenonde peteĩ recital oguerohorývo ñande haihàra paraguayo, oestrena haimete, 16  obra oimèva Nuevo Cancionero Paraguayo-pe. Ijapytèpe oime “Donde la guarania crece”, ombopurorýva Maneco moñe’ẽrã Roa Basto mba’èvagui, ojeguerohorýva.

Upe ‘75 guive ’76 peve, oñemoĩvo purosy iñirũ ohechaga’uetèvape ha iñangirũete Jorge Garbett –oikuaava’ekue 1974 ar`ype-  omohenda  letra mimi orekóva lirismo hypy’ũva: “Ella es así”, “Se le quiere” avei “Lluvia”.

Ary 1976 ha 1977 jave oestudia música umi mob’ehàra Carlos Dos Santos ha Luis Cañete ndive. Omoheñòi “Cigarra, tonta cigarra”, péva oreko José Luis Appleyard ñe’ẽpoty, “Ndareíri oje’e”,  Rudi Torga ñe’ẽpotýgui avei “Ka’akupe piari”, peteĩ polea kyre’ỹ ohaiva’ekue iletra ha pèva añoite Maneco guaraníetèpe.
Pèicha oñembokatupyry ha hembiasa kuaa Taller Musical Sembrador omboyke purahèi ñemoheñòi ha oñemoĩ omba’apo periodista ramo. Upe tiempo purory omokirirĩ “silencio musical” –ha’e ohenoihàicha- ha’e “Mombe’urã” omoherakuãva “Dominical de Hoy” kuatiahaipyrépe. Pèicha oñemokirirĩ, ha, oguerovia upe purahèi noipytyv0§i omoambue agua heta mba’e ojehasáva hetaite árama.

Ary 1980 jave, oikuaa  cancer orekóha, ko mba’asy oguerahàva ichupe yvy apégui. Oikuaàvo oikotàha Primer Festival Ypakarai de la Composición Musical, omba’apo jey omojheñòivo iñapytu’ũ roky. Ha péicha ha’éva  hembiapo paha, “Poncho de sesenta listas”, ohupytýva mokõiha jopói ko festival-pe.

Ohejàvo fructífera producción musical –hetaiterei ha tuicháva-, jehai periodístico hypy’ũva, temimbo’ekuèra imandu’áva hese ikatupyry ha iñarandúgu ha hetaiterei angirũ ohayhuetéva ichupe, omano Maneco Galeano Paraguaýpe,   9 jasypakõi 1980 jave,  upérõ oreko 35 ary..




#Article 23: Augusto Roa Bastos (997 words)


Augusto Roa Bastos (o’arahecha Paraguaýpe-Paraguái, 13 jasypoteĩ 1917 – omano Paraguaýpe, 26 jasyrundy 2005 jave), ha’e kuimba’e aranduoñemomba’eguasúva ñe’ẽpapára haihára paraguayo ramo, ichupe ojeguerohory internacionalmente ohupytývo Premio Cervantes, ha’èva peteĩ jopòi mayma hi’arandúva ohupytyséva. Umi tembiapo ohaiva’ekue oñembohasa opàichagua ñe’ẽme, amo, 25 ñe’ẽ pytaguàvape.

Tuguy guaraní osyry hetére, isy portuguesa hekoitépe, kuaandy orekóva ou mbo’epýgui, itúva karai burgués oñemohendáva clase media-pe, imbarete ha nosẽiva pe he’ìvagui teko omboguatávape, omykãva’ekue imba’apohàpe peteĩ refinería takuare’ẽndýpe. Augusto Roa Bastos imitã kirỹme oikova’ekue Iturbe-pe, tava’i oĩ Guaira tavaguasúpe, kuaandy ñe’ẽkõime ombojopyrúva. Ouva’ekue oiko Paraguaýpe, omoñe’ẽva oñemoarandúvo umi aranduka tembiasakue reheguáva ojeheróva libros clásicos franceses ohaíva William Faulkner oipurukáva ichupe itío, obispo Hermenegildo Roa ha`´eva itúva tyke’ýrar, hendive heta ary oiko távapy Paraguaýpe.

Oreko jave 15 ary, 1932-me, oiko guyryry opu’ãvo ojuehe Paraguái ha Bolivia ojekuaáva Guerra del Chaco ramo, okañỹ ambue iñirũnguèra ndive mbo’ehao pa’iku´era omya’akãvagui, upérõ ha’e pupilo, oñandúvo hembia`´ape mba’épa ñorãirõ guasu ha oiko enfermero ramo oñangareko umi guarini rehe; hetaiterei mba’e ohecha ha oñandu teko’asy ha poriahuverekópe ha péva omoheñói tuguy pochy mba’éichapa ikatu omombia, ndoguerohorýigui umi mba’e oikóva..

Oñepyrũ ohai ñoha’anga ha omba’apòvo administrativo de banca térã periodista ramo kuatiahaipyre ha’èva El País, diario ojeguerekóva upérõ Paraguaýpe (Paraguaýpe) oipytyvõva ichupe ijeho ñepyrũ Europa gotyo, Inglaterra-pe.

Ary 1944 oike kuri peteĩ aty hérava Vy'a Raity (El nido de la alegría), tuicha oike ipype ko aty ikatu agua ombopyahu iñe’ẽpoty jehai ha apopyrã oïva Paraguáipe oje’eháicha década del 40, omoirũva haihàra Josefina Plá ha Hérib Campos Cervera. Oikorõ Guerra civil, periódico El País rupive oñemotenonde mbeguekatúpe teko sãsõ ha jejopýpe omilita ỹre partido político mba’eveichaguávape.

Oguahẽvo 1945 ohasa peteĩ ary porã Inglaterra-pe oipepirũgui ichupe British Council oĩ agua corresponsal de guerra kuatiahaipyre El País rehe; upéicha oentrevistal general De Gaulle; ohaa upégui Francia gotyo ha oasisti periodista ramo juicio Nüremberg oĩva Alemania-pe.

Ary 1976 oñemopyenda dictadura argentina ha péva hoguera ichupe Francia gotyo oiko haguã, oipepirũ Universidad de Toulouse oguerhorýgui hekove, ha pèicha oiko heta ára upe tavaguasúpe omba’apo mbo’ehàra ramo ñe’ëporãipyre ñe’ẽkõime mbo’epýpe (universitario de literatura y guaraní) 1989 peve, upèpe ojepy’amongeta rire oike jey iñakãme ou opyta het0Ò Paraguàipe okúi rire dictador paraguayo Alfredo Stroessner, Roa ndoguerohorýiva hembiapo vaíre mburuvicharõ upévagui heta otaky hese.

Ary 1982 ojeipe’a ichugui upe ciudadanía paraguaya, ha oñeme’ẽ ichupe ciudadanía española 1983-me. Hembiasa pukukuèpe, Roa Bastos heta jopói ohupyty, oñemomba’eguasúvo premio British Council (1948) oúva Concurso Internacional de Novelas Editorial Losada (1959) , Premio de las Letras Memorial de América Latina (Brasil, 1988) avei Premio Nacional de Literatura de su País (1991).

Pèicha 1989 ohupyty Premio Cervantes. Oguahẽ jeývo Paraguáipe ha hekove pahàpe ohai peteï columna de opinión diario Noticias de Paraguaýpe-me.

Umi crítica ojapóva poder ha autoritarismo rehe omopyenda pe oje’e hypy’ũva (tema central) hembiapópe haihàra Augusto Roa Bastos: Poder omopyenda estigma naiporãiva, ha’etéva yvypóra ha’eteséva (orgullo humano) oikotevẽva oñangareko ambue yvypòra tekove rehe. Teko hendape’ỹva omoheñòiva peteĩ sociedad mba’asýpe oikóva.. Jejopy heñòiva ohapejokoséva ñepu’ã guyryrýpe. Che mitãrõ añandu ndaguerohorýiha mburuvicha oiporúva tukumbóicha imbaretekue, poriahuvereko’ỹme opa mba’e rire, araka’eve ne'îra ha'e mba’erepa ojapo Estilo Roa Bastos omboguatàva hyembiapópe ojehechakuaa avañe’ẽ guarani eñíva ñe’ẽ guaranietégui.

Péicha oestrena ñoha’angápe umi ojeheróva pieza teatral La carcajada, 1930-pe, omoñepyrũva carrera literaria ichupe guarãva; ohai ambue ñoha’anga’i ha’èva La residenta ha El niño del rocío, ary 1942-me, Mientras llegue el día, oestrenáva 1946 jave. Ary 1937 orekóma peteĩ mombe’upuku (novela) Fulgencio Miranda, araka’eve noñemoherakuãiva, péva, ohupyty peteĩ jopói oúval Ateneo Paraguayo-gui, peteĩ ejemplar avave ndoikuaáiva hapykuére, okañyete.

Iñe’ẽpoty oike, ambue aranduka ñe’ẽpoty mbytépe, El ruiseñor de la aurora y otros poemas (1942), El naranjal ardiente. Nocturno paraguayo 1947-1949 (1960) avei El génesis de los Apapokuva (1970). Ombyatyva’ekue umi artículo periodístico ha’e ohaiva’ekue upe ohenóiva La Inglaterra que yo vi (1946), imandu’ávo ijeho ñepyrũ Europa gotyo.

Mombe’urã ñemitỹhára, ombaytýva colección ha’eháicha El trueno entre las hojas (1953), El baldío (1966), oñe’ẽva tavaygua apañuãire (problemas sociales y políticos) hetã reheguàva, Los pies sobre el agua (1967), Madera quemada (1967), Moriencia (1969), Cuerpo presente y otros cuentos (1971), El pollito de fuego (1974), Los congresos (1974), El Sonámbulo (1976), Los juegos (1979), Antología personal (1980) y Contar un cuento y otros relatos (1984).

Ohai umi mombe’u puku herakuãitéva. Ijapytépe oime: El Hijo de hombre (1960), ohupytýva jopói Concurso Internacional de Novelas de la Editorial Losada 1959-gui peteĩ mural-icha, omombe’u mba’eichaitèpa Historia del Paraguay, siglo XIX mbyte rupi Guerra del Chaco peve, omombe’éte, Itape rembiasakue. Péva trama iñapañuãiva ha umi mba’e oikóva oñemohendáva papapy rupive (orden cronológico) ha ombojopyruhápe mombe’uhàra (narrador), oñembokatupyry drama nacional. Ha’e oipyhy ha omohenda ko mbombe’upuku sínepe guarã 1960 arýpe ombohéra La sed. Upéva rire ohai mbombe’upuku oñemomba’eguasuetéva, Yo el Supremo (1974), kóva tembiapo oguah{eva yvatéte ha ohechaukáva José Gaspar Rodríguez de Francia reko ha hembiasa, ojekuaa haícha ichupe ha’ehágue dictador de Paraguay 26 ary pukukue, omoheñóiva yvóra tekojoja’ỹme (mundo de injusticia), omomba’apo tembiguái ramo (explotación), ñemboyke (racismo), y’uhéi (sed), ñembotapykuére ha mano (persecución y muerte), ñepu’ã ha ñeha’ãrõkuaa tavapýpe (rebelión y perseverancia de un pueblo) ñemomba’e guasúpe ojehechaukáva kirito yvyra otalláva peteï kuimba’e lepra orekóva ha peteĩ mba’yrutĩmbo osyryrýva ombojopyrúva hembiapópe. (Cristo tallado por un leproso y en un tren). Ko mombe’upuku ohechauka oikuave’ẽvo tesaperã umi mba’e oikóva añetehàpe (más realista) pe orekóva género novela de dictadores latinamericanos. Oipyaha Rodríguez Francia mombe’u hekove oity’ỹre yvýre hekove ha hembiapo (’sin demonizarla), upérrosímiles, upéicha ohecha umi ivíctima oisãmbyhýva peteĩ regimen tiránico. Péicha avei ñoha’anga’i hérape oĩva ary 1985. Omotenonde género novelístico Vigilia del Almirante (1992), ary ojegueromandu’àva quinto centenario del Descubrimiento de América, mombe’u puku tembiasa omombe’úva Cristóbal Colón rembiasakue; El fiscal (1993) - El Fiscal, aveil Hijo de hombre ; Yo el supremo, oike umpe mbohapy tembiapo ha’èva peteĩ trilogía imandu’áva ko haihára El Fiscal ñepyrümbýpe ha’eháicha monoteísmo del poder- , Contravida (1994), Madama Sui (1996), Los conjurados del quilombo del Gran Chaco (2001) avei Un país detrás de la lluvia (2002).

Ohai hetaiterei guion cinematográfico ijapytépe. Shunko (1960), ohupytyva peteĩ jopòi ha’égui mejor guión cine argentino 1960 arýpe; Alias Gardelito (1960), oganával festival Santa Margarita Italia-pe 1961me; La sed (1960) ha Don Segundo Sombra (1970).




#Article 24: Guarani reko ha ñe'ẽ (3383 words)


GUARANI REKO HA ÑE'Ẽ REMBIASA

	
Kuñakarai Branislava Susnik, heta tembiapo porã ojapova’ekue ñane retãme ohapykuehóvo ñande rapo; ja’eporãsérõ, oikuaa porã hagua ñande ypykuépe: mávapa ha’ekuéra, moõguipa ou, mamórupipa oikojepe hikuái ñane retãme, mba’éichapa hete, mba’éichaitépa oiko itavakuérape ha avei mba’éichapa omba’apo hikuái. Ha’e he’i umi ñande ypykue ouhague hikuái Asia, Australia ha Malasia-gui. Ha’ekuéra jeko oike Amérikape Estrecho de Bering rupi, oĩva ko’ága Alaska-pe. Avei, umi ñande ypykue oikejepékuri Amérikape Pacífico para rupi.
	
Umi oguahẽraẽvéva Paraguaýpe, atyguataha peteĩha (primera corriente migratoria), ha’ehína umi oñembohérava Australoide. Ko’ãva ova ha ova ohekávo hembi’urã, ndaha’éi ñemitỹhára. Iñemoñare ñane retãme hína Choroti, Chulupi, Lengua, Tova, Angaite, Sanapana ha Guana.
	
Australoide rire, oguahẽ hikuái atyguataha mokõiha (segunda corriente migratoria), ouva’ekue Siberia-gui. Ko’ãva ikatupyryvéma. Oipurukuaáma mymba kangue ojapo hagua hembipururã. Heseguakuéra hína Chamakóko ha Moro (Ajoréo).
	
Ipahápe, atyguataha mbohapyha (tercera corriente migratoria), oguahẽva Paraguaýpe ha’ehína umi oñehenóiva Malayo. Ko’ãva katu ñemitỹhára ha oipurukatu hikuái ita ojapo hagua hembipuru. Iñemoñare ñane retãme hína umi iñe’ẽ Guaraníva: Mby’a, Ava Katu (Ava Guarani), Pãi, Ache, Guaraju ha Tapiete. 

	
Ary 1986, oñemoñepyrũkuri peteĩ tembiapo ijojaha’ỹva Táva Caballero-pe, oĩvahína Paraguari yvyvorépe (Departamento de Paraguari). Pe tembiapo omoakã José Antonio Perasso, ñane retãyguáva; ha Luciana Pallestrini, Italia-ygua. Ha’ekuéra oheka upépe ñande ypykue rapykuere. Mokõivévante iñarandu ha ikatupyry upe mba’épe.
	
Hembiapokueraita rehe ae ko’ága jaikuaa Caballero-pe oikohague ñande ypykue “Ava Pypuku” ojapo mbohapysu poteĩsa ary (tres  mil seiscientos años). Upépe ha’ekuéra ojogapo, oheja ikaruha rapykuere, oñotỹ umi omanóvape ha ojapo hembipururã yvy, ita ha kanguégui.

	
Itaipu Binacional omopu’ãva Hernandarias-pe tendyry’apoha (hidroeléctrica) ombojoaju avei Paraguay ha Brasil retãme tembiapoguasúpe. Upépe, oñemopyenda mboyve upe mba’e guasuete, ojejuhúkuri avei ñande ypykue rapykuere. Umíva katu itujavéntema. Ha’ekuéra oikojepékuri upérupi ojapo poapysu ary (ocho mil años). Itaipúpe ñaguahẽvo jajuhukuaa, iñongatupyre, japepo (ha’ekuéra oipurúva oñotỹ hagua omanóvape), hembipurukuéra yvy, ita ha kanguégui ijapopyréva. 

Moisés Bertoni niko ohaíkuri mbohapy aranduka ijojaha’ỹva, hérava “La civilización Guarani” omboguapyhaguépe opa mba’e ha’e ohechakuaáva Guaranikuéra rekópe. Ha’e ohecharamo ha omomba’eguasu mba’eichaitepevépa ipotĩ ha hesãi hikuái. Avei ohechakuaa mba’éichapa hekove puku, ha he’i upe mba’e ojehuha hesãigui hikuái hetepýpe ha iñapytu’ũme, hekorory ha ipy’aguapykuaáre. Oñangarekokuaa hikuái ijehe, ndaha’éi ku ikaruhetáva térã ikaruvaíva. Ndo’úiva yva itujúva térã hi’aju’ỹva, térã tembi’u ndojyporãiva.
	
Oikuaa avei karu’ỹ (ayuno), ha’ekuéra ojapóva oipotágui ha oipota jave, térã oaguyjeme’ẽvo Tupãme; ỹramo omopotĩvo ipy’a ha hetepy hamba’e. Avare, karaiva térã paje ojapo hikuái upe karu’ỹ oñepyrũ mboyve iñemongeta Tupã ndive; upéicha avei, okaru’ỹ umi túva ita’ýra heñoiramóva, oñanduka ha ohechaukávo ipy’arory Tupãme. Ipotĩ asy ndaje ojapokuévo hembi’urã ha okarúta jave katu oipyso pakova rogue mesa ári ha upe mba’e ári omboguapy hembi’u ha upépe ae okaru. Katuete ojepohéi porã ojapo hagua hembi’urã ha okaru mboyvemi. Ndo’uguasúiva so’o, oĩvoi ndo’uietéva. Pira añoite ho’u. Mymba ro’o ombohasykatu chupekuéra, ha upevakuére heta ndojepokuaajepéi Européo rembi’úre. Ndaha’éi omymbajukaitereíva. Ijypykuemavoi oipururaka’e hembi’urã opaichagua ka’avo ha ñana rogue ha heseve mandi’o, jety ha yva. Ndo’úiva hikuái guyra rupi’a. Ko’ãva hína umi mba’e oipuruvéva hembi’úpe: mandi’o, avati, jety, yvakuéra ha eirete. Yva apytépe katu ho’u pakova, anana, aratiku, arasa, jakarati’a, pakuri, andai, kurapepẽ ha mbokaja.     
Kuimba’e, kuña ha mitã opu’ãre ohóma ojahu ha oñakãky’o ysyrýpe. Oĩjeko ára ojahuhápe pakõi (12) jey. Chiriguanokuéra oipuru ñandyra ra’ỹi josopyréva oñakãky’o hagua. Oñangarekokuaa avei ipyapẽ ha ipysãpẽre. Oñakãky’óvo oipuru hikuái peteĩ havõ ha’ekuéra ojapóva ka’avokuéragui. Ojahupa rire ha oñemokã porã mboyve, omonambaite hikuái hetére mba’eñandýva (ungüento, pomada), ojapóva hikuái urukúgui. Upehaguére hete ha hóva jepe ipytãngy asy opytávo. Upehague ko’ẽme ojahu onohẽmba peve uruku rembyre hetégui, uperiremínte omonajey hagua ijehe. Hopehýi jave ha’ekuéra oñemohendáma ikyhápe. Péicha jave ndaha’éi ku oñeha’ãva hikuái omboyke topehýi. Ha’ekuéra okese jave oñeno ha orambi ñepyrũma. Oguata puku jave ñu térã ka’aguýre ha ohupytývo chupekuéra topehýi, oñeno ha oke yvýpe ha upeichahápe, pyhare javérõ, omohenda ipy pyte tataypy gotyo, ombyakúvo hete ha ani hagua iro’y. Tata ndogueiva’erã araka’eve.

Ava Guarani niko ndoúi oikohaguáicha tapiaite yvy ape ári, ha’éniko sapy’aitemínte ou ombohasávo hekove ko’ápe, oikuaágui oĩha kóva rire upe yvy marã’ỹ. Upehaguére ha’ekuéra he’íjepi yvy, mymba, ka’avo ha mba’ehekotee’ỹva ndaijaraiha. Ava ndikatúi oñemomba’e umi mba’e umívare. 

Ava Guarani ou yvy ape ári oñembohekokatu hagua. Upevarã oikova’erã jekupytýpe hapichakuéra ha hekoha ndive, hekoha ryepýpe. Oipurukatuva’erã oĩva guive hekohápe. Opaite mba’e hyepýpe oñemohendávaniko oguereko ijarýi (genio tutelar), péicha oĩ tajy jarýi, guasu jarýi, ka’a jarýi ha ambuéva; oñeñandukáva hikuái tekoha oipuruvaisévape. Yvyra jaitýta jave tekotevẽ jaity umi ñaikotevẽtava, ani jaityparei. Upéicha avei ñamymbajuka jave tekotevẽ jahekýi umi jaipurútavante, hembýramo katu ñaporombojopoiva’erã. Jaipurukuévo umi mba’e oĩva tekohápe niko ñamomegua jahávo upe tenda. Upéicha rupi avei ava Guarani ohechakuaávo tekoha imegua ñepyrũha, ováma ambue yvy pehẽme. Upe aja tekoha purupyrépe hokyjey ha oñemoñajey opa mba’e oĩva hyepýpe. Avakuéra niko are oikundahajepékuri ijyvy oipo’o hagua yvakuéra hamba’e. Upehaguére, ndojehaitypo’aréi mamove. Upévare avei, ojejavy umi he’íva ha’ekuéra ovaha okyhyjégui omanóva ángagui, ousapy’áramo omondýi hagua chupekuéra. Añetehápe, avakuéra ova ha ova ohekágui hembi’urã, ndaha’éi kyhyje añógui. Tekotevẽ ñanemandu’a, ymave, ha’ekuéra oguerahaha hendive, ova ha ova jave, umi omanova’ekue kanguemimi, jahechápa ndoikoveijeýmba’e ñembo’ejeroky ha purahéi rupive, ojehuhaguéicha Pa’i rete kuaraýre, ha’éniko hekovejeýkuri omano rire.  
	
Upéicha avei, ha’ekuéra oiporavo herarã tekogua (naturaleza) ryepýgui. Ñandékatu ñamoĩsete ñande réra tape térã távakuérape. Ha’ekuéra nahániri. Ja’ehaguéicha tekohágui oipyhy hikuái herarã. Techapyrãrõ, ja’ekuaa avei mburuvicha herava’ekue Kapiatã oipyhyhague héra, hekohágui; omomba’eguasu ha ohecharamógui upe ka’avo. Avakuéra oñangareko, oikuaa pypuku ha ohayhu añete oĩmiva guive tekohápe. Upehaguére, tekoha ryepýpe ha tekoha ndive mante ha’ekuéra oikokuaa, tekoha’ỹre ha’ekuéra ndaha’éi mba’eve.
Ijeroviakatúgui ja’ekuaa ha’eha hekovekuéra sã. Upégui osẽmbaite opa mba’e: hekopykatu, hembikuaa ha hembiapoita. Ha’ekuéra ojerovia peteĩrente, sapy’ánte héra hetáva. Mby’akuéra apytépe ojehero Ñande Ru Papa Tenonde, ha’evahína ypy ha paha. Paĩ Tavyterã apytépe katu hera Ñane Ramói Jusu Papa. Amo hapópe, upe mba’e ohechauka porã ñandéve ha’ekuéra oikuaaporãha mba’éichapa heñói arapy, yvy ha ava, jeroviakatu rupive nga’u. Ñande Ru Papa Tenonde jeko -Mby’akuéra apytépe- omoheñói arapy, yvy, mymba, ka’avo, mba’ehekotee’ỹva (mineral) ha ava; ha avei -ñepyrũrãitépe- omoheñói ñe’ẽ térã ayvu ha’ekuéra he’iháicha. Omoheñói avei, mborayhu ojoapyteperã ha peteĩ momorãheikatu (himno sagrado); ha mbohapyve osẽ ichugui ha oĩ ipype, ipytúpe. Ko’ã mba’e jaikuaávo hesakãne avei ñandéve mba’érepa ha’ekuéra omomba’eguasuete ñe’ẽ. Ha’ekuéra noñe’ẽreíri ha noñe’ẽhetái, tekotevẽvante he’i. Upehaguére iñe’ẽngatu hikuái.
Ava Guarani oheka upe aguyje ohupytýva hekokatu rupi; ha upevarã ombokatu hekopy ha hete, ha oñeha’ã avei oiko jekupytýpe hekoha ndive. Katu niko ñe’ẽ iporãvéva Guarani ñe’ẽme ha he’iséva marã’ỹ; upehaguére avei pa’ikuéra -ogueruva’ekue Hesukirito jeroviakatu- oñemomba’e mokõive ñe’ẽre ohero hagua i-santo-kuéra, ohenóivo chupekuéra marangatu (marã’ỹngatu), avañe’ẽme.

	
Tembikuaatyhára rembiapo rupive jaikuaáma –B. Susnik rupi- moõguipa ou’ypy hikuái ñande ypykuéra, moõrupípa iñasãi ha mávapa iñemoñare; jaikuaáma avei ha’ekuéra are guive oikohague hikuái Amérikape. Guarani yvy tee oñepyrũ Karive ha Guajanáme ha oguahẽ Uruguay peve ha ojepyso Para Guasu guive Yvyty Los Andes peve. Umírupi jajuhukuaa heta téra Guarani ha -ja’ehaguéicha- ohechaukáva ñandéve moõ guive moõ peve ojepyso Guarani retã guasu Amerikapýpe. Ñane retãme, Paraguaýpe, péina hasypeve jaikuaa añetehápe mboy arýmapa ojapo ha’ekuéra oikoha. J. Perasso ha L. Pallestrini oikuaauka ñandéve Ava Pypuku, Paraguariygua, oñemboyvyguyhague upérupi -omano rire- ojapóma 3.620 ary. Péicha avei, ñamoñe’ẽkuri Ava Itaipuygua itujaveha. Umíva oñeñotỹ ñepyrũ Alto Paranáre ojapóma 8.000 ary. Umi mokõi mba’eguasuete ága ae jaikuaaporãva, ome’ẽ ñandéve Ava Guarani ha Guarani ñe’ẽte reko ypy. Jaikuaa porã ava ha ñe’ẽte heñoiha oñondive. Avaetaitágui heñói avano’õ ha avano’õygua ojokupyty hikuái ñe’ẽte rupive.
	
Ava Guarani oheja iñe’ẽte rapykuere opaite henda rupive: Paraguay, Brasil, Bolivia, Argentina ha Uruguaýpe. Avañe’ẽ niko ha’ekuéra oipuru ojokupyty hagua ojoapytépe ha avei ohero hagua: arapypegua (kuarahy / mbyja), hembiapo (japepo / yvyrapã / hu’y), tetã (Paraguay / Guajana), yvyty (itamarãty / yvytyrusu), ysyry (akaray / pirapey / jatytay), ka’avo (ygary / tajy / kuri’y), mymba (chore / tajasu / kanindeju), ita (itaju / Itakuruvi) hamba’e.   

	
Yvatemive ja’ékuri ága ae jaikuaaha Ava Guarani ha Guarani ñe’ẽte reko ypy, tembikuaaty rupive. Ja’e avei ava ndive heñoiha ñe’ẽte. Ja’ekuaa avei Ava Guarani omomba’eguasuetereiha jeroviakatu ha opa mba’e hekokatu ha hekomarãva oñeha’ã hikuái ombohovái jeroviakatu rupive. 
	
Águi jahechakuaáta mba’éichapa ñe’ẽte henoi’ypy Ava Guarani jeroviakatúpe. Upépe ndaha’éi ñe’ẽte heñóiva ava ndive. Guarani jeroviakatúpe -Cadogan omonguatiáva Ayvu rapytápe- ñe’ẽte, ha’ekuéra oheróva ayvu, ha’ehína Ñande Ru Papa Tenonde rembiapokatu peteĩha. Ava mboyve Ñande Ru Papa Tenonde -upe hekokatuvéva- omoheñóiraka’e ñe’ẽte. Ñande Ru Papa Tenonde omoheñói ayvu (ñe’ẽte) ijeheguivoi ha omohenda ipypevoi. Ñande Ru Papa Tenonde hekokatúramo ñe’ẽte (ayvu) -ha’evoi omoheñóiva’ekue- hekokatu avei ha’e hekokatuháicha. Ayvu (ñe’ẽte) omoheñói rire Ñande Ru Papa Tenonde omoheñói opaite mba’e arapy ha yvýpe.

	
Paraguaýpe -kóva hína ñane retã réra tee- oguahẽkuri umi Español, Cristobal Colón riréma. Péicha, ary 1524, ohasa Paraguay rupi Alejo García, ha’evahína upe pytagua opyrũ’ypyva’ekue ñane retã. Hapykurimínte, ary 1527, Sebastián Gaboto oikundaha ysyry rupi Guarani retã. Upéikatu, ary 1537, Juan de Ayolas ha Juan de Salazar oguahẽ hikuái Paraguaýpe ha omoheñói upe táva omboherava’ekue “Fuerte Nuestra Señora de la Paraguaýpe”.
	
Domingo Martínez de Irala ouva’ekue upe rire, oñemokuña ha heta oporomomemby, ambue España-ygua ojapohaguéicha. Hendive oúma avei pa’ikuéra, ohekombo’e ha ombohekovepyahujeývo ñande ypykuépe. Ha’ekuéra omopu’ã heta táva pyahu itupão reheve. Ary 1575, ou’ypýkuri umi pa’i Franciscano ha omoheñói Kapi’atã, Jaguarón, Atyra, Altos, Ka’asapa, Juty hamba’e. Péicha avei, ary 1604, Hesuitakuéra ou’ypýkuri ha omoheñói San Ignacio Guasu, Santa María, Santa Rosa, Santiago, San Cosme ha Damián, Trinidad, Jesús, Belén ha Loreto umíva. Ha’ekuéra oñeha’ãmbaitékuri oikuaauka España ñe’ẽte, ijepokuaa ha ijeroviapykatu Hesukirito rehegua. Upe guive España ñe’ẽte ija ñepyrũ Guarani retãme. Jepémo upéicha, ndojehecharamói ha sa’i ojepuru. Españaygua jeýnte umi oipurúva iñomongetápe. Ohechakuaágui mba’eve ndikatumo’ãiha ohupyty España ñe’ẽte rupive, oñepyrũ hikuái oñemoarandu avañe’ẽme, jahechápa péicha omotenondeporãve hembiapoita. Ary 1610 guive, ha’ekuéra oñepyrũkuri onohẽ yvytu pepóre kuatiañe’ẽ (libro) Guarani ñe’ẽtekuaa ha Hesukirito rembiasaguigua, ha’ekueravoi ohaíva ha avei ombonguatiáva ñande ypykue i-kristiáno rekóva, oikóva ipoguýpe.
	
Pa’i José Serrano ohai “La diferencia entre lo temporal y lo eterno”. Pa’i Antonio Ruíz de Montoya katu omonguatia “El arte y vocabulario de la Lengua Guarani”. Ñande ypykue hérava Nicolás Japugua’ỹ ohai ary 1724 “Explicaciones del Catecismo en Lengua Guarani” ha “Sermones y ejemplos”, ary 1727. Ohai hagua Guarani ha’ekuéra oipurúkuri España ñe’ẽte achegety ha upevakuére avei heta ñe’ẽ Guaranimegua -upe guive ha ága peve- ojehai ha oñemoñe’ẽ hekope’ỹ. Pa’ikuéra rupive Guarani ñe’ẽte ojehai ñepyrũ. Guarani ñe’ẽte ojepurúkuri upérõ ogapýpe ha tupãópe: ñembo’e (misa), ñemoñe’ẽngatu (sermones) ha purahéipe (cantos). Avei, umi España-ygua oipurúkuri Guarani ñe’ẽte ohekombo’évo ñande ypykuépe ñoha’ãnga rupive. Guarani ñe’ẽte naikangýi, imbareteve uvei, upevakuére mburuvichakuéra ojepy’apy hikuái. Oĩvoíkuri peteĩ, Gobernador L. Rivera ohaiva’ekue Virrey Melo de Portugal-pe kóicha: “Ivaieterei mba’e ojuhúva ko’ápe. Guarani ñe’ẽténte ojepuru. Ypykuéra ndoikuaaséi mba’eve España ñe’ẽtégui; ha hi’ári avei, noikuaaseguasúi mba’eve ñandehegui ha ñanemboyke hikuái”.
	
Ko’águi ikatu avei ñamboja’o Ava Guarani ha Guarani ñe’ẽte rembiasa mokõime. Peteĩvape jajuhúta ñande ypykue oĩva España-ygua ha Hesuitakuéra poguýpe, ko’ãvape ñamboherakuaa Guarani hekosãva, oikóva chuguikuéra koygua (oñembokógava térã oñemitỹkuaáva). Oikóva peteĩ tendápe, Reducción Jesuítica-pe, tembiguáirõ. Hesuitakuéra oheko’óva ojapo hagua chuguikuéra kristiáno. Ko’ã ñande ypykue oikojepékuri péicha -Hesuita poguýpe- 164 ary. Hesuitakuéra oñemosẽ Paraguaýgui ary 1768.   

Ambuévape katu ñamboherakuaa Guarani hekosã’ỹva, ha’evahína ka’aguygua. Ho’a’ỹva’ekue España-ygua ha Hesuitakuéra poguýpe. Ko’ãva oiko ka’aguýre. Upépe, ova ha ováva peteĩ tekohágui ambuévape tembi’u rekávo (oñembokoga’ỹva térã oñemitỹkuaa’ỹva). Ko’ãva ojepokuaa, oipurukatu, ogueroguata ha omyasãijeýva iñemoñare apytépe Ava Guarani reko tee. Jepémo Paraguay retã oĩkuri upérõ España poguýpe, kuña Guarani -oikóva kuimba’e España-guá ndive- ohekombo’e imembykuérape Guaraníme ha upévare mitã péicha okakuaáva ndoikuaái ha noñe’ẽikuri España ñe’ẽtépe. Oĩháicha Guarani hekosãva ha Guarani hekosã’ỹva, ja’ekuaa avei oĩhague: 1)Guarani ñe’ẽte ojehe’a’ỹva España ñe’ẽre, oikuaa ha oipurukatúva ava ka’aguygua, ha 2)Guarani ñe’ẽte oheróva España rembikuaa ha Hesukirito jeroviakatu. Upéicha rupi, ko arapa’ũme, Guaraníme ijákuri España ñe’ẽmimi, oĩ’ỹ ha ojekuaa’ỹva avañe’ẽme, kóicha: kavaju, vaka, ovecha, kavara, kamisa. Avei heñóikuri ñe’ẽ pyahu ojehero hagua kristiáno rembikuaa, kóicha: Tupã, tupão, tupãnói, angaipa, yvága, añaretã, mongarai ha avare.

Ohasávo ára, umi Paraguay ra’yteéva -Guarani ha España-ygua ñemoñare- ikane’õ hikuái pytagua jejahéigui ha upévare ono’õñemíjepi ha peichahápe oguahẽ peteĩ ñe’ẽme omosãso hagua Paraguay España poguýgui ha upevarã oipuru hikuái Guarani ñe’ẽte iñomongetápe. Fulgencio Yegros, Pedro Juan Caballero, José Gaspar Rodríguez de Francia, Vicente Iturbe, Fernando de la Mora, Antonio T. Yegros, Juana María de Lara, Juan F. Recalde ha Mariano A. Molas oñe’ẽ hikuái Guaraníme, ha peichahápe ary 1811 –15 jasypo ko’ẽme- omosãso hikuái ñane retã España poguýgui. Ñane retã mosãsohára oipurúkuri upérõ ñe’ẽñemi (santo y seña) Guaraníme.
Upéi, ary 1814 guive, José Gaspar Rodríguez de Francia oisãmbyhýkuri Paraguay retã. Ha’e oñeha’ãkuri omotenonde ñanemba’éva: mba’e’apo, yvy’a ha ñane ñe’ẽte avei. Francia voi oipuru Guarani ñe’ẽte iñomongetápe ha marandu myasãime. Avañe’ẽ ojepuru tapia opaite mba’épe: ogapýpe, mbo’ehaópe, tupãópe hamba’e. Peichahápe, Anastacio Rolón -ñe’ẽpapára Karaguataygua- oipyahã Guaraníme momorãhéi (himno) ypykue.
	
Ary 1844, Carlos Antonio López ojupi Paraguay motenondehárarõ. Heta mba’e porã ojapókuri ñane retã rayhupápe; jepémo upéicha, omboyke avañe’ẽ ha omotenonde España ñe’ẽte, ohechakuaágui ipytyvõharakuéra ndaikutupyryiha ñomongetápe. Upe mba’e omyatyrõ hagua Carlos Antonio López omoheñóikuri heta mbo’ehao ha heseve España ñe’ẽte puru mitã ñemoarandúpe. Péicha avei kuatiañe’ẽ upérõ oñenohẽva apytépe ndaiporiete Guaraníme ojehaíva. Oĩmbaite castellano ha latín-pe. López omboherajoapy pyahu ñande ypykuépe. Ary 1840 rupi heñói Juan Manuel Avalos (Aguai’y, Karapeguápe). Ha’e ohaíkuri “Che lucero aguaiyy”. 

	
Argentina, Brasil ha Uruguay ojoaju hikuái ha ojeity Paraguay ári ñorairõme. Ñorairõ Guasu ojepyso 1865 guive 1870 peve. Francisco Solano López -Carlos A. López ra’y-omotenondékuri upérõ Paraguay guarinikuérape (soldado). Upérõ Guarani ñe’ẽte oñemotenondejey, ha’égui ñe’ẽte oipuruvéva tetãygua ha upévare avei Francisco Solano López ha ipytyvõharakuéra oñemoñe’ẽ Guaraníme iguarinikuérape. Avei, oñembohetia’e hagua Paraguay ra’ývape, osẽraka’e irundy kuatiahaipyre (periódico): “Kavichu’i”, “El Cacique Lambare”, “El Centinela” ha “La Estrella”, ojehaíva Guaraníme. Ipype ogueru hikuái purahéi, ñe’ẽpoty ha marandu opaichaguáva. Natalicio de María Talavera (1839-1867), ha’éva ñe’ẽpapára Guarani peteĩha, oikuatiákuri Kavichu’ípe ko ñe’ẽpoty he’íva:

	
Opaitévo Ñorairõ Guasu, oñepyrũkuri Guarani ñe’ẽtépe guarã ára vai. Umi pytagua ñandeaho’iva’ekue ohechakuaa hikuái Guarani ñe’ẽte omombareteha Paraguayguávape. Upévare omoñepyrũ hikuái ambue ñorairõ oñeha’ãva’ekue omboyke ha ojuka Guarani ñe’ẽtépe. Bartolomé Mitre, Argentina-ygua mburuvicha, oñeha’ãkuri opaite ára ha opaite hendáicha ojuka avañe’ẽme. Ha’e he’iva’ekuevoi Guarani ojehekýirõ ñane retãgui, kóva ikatutaha oñemongu’i ha ipehẽmimi oñembojoaju Argentina, Brasil ha Uruguaýre. Mitre remiandu oku’e heta hendáicha. Upe tembiapo ky’a oñepyrũkuri umi ñane retãygua ndive, ohóva Argentina retãme oñemoarandúvo mbo’ehararã. Oñemoinge iñakãme Guarani hekomarãha. Upérõ oje’e ñepyrũ ¡Guarángo! Guarani ñe’ẽhárape. Avei ojepurujepe ambue mongyhyjerã: jeja’o, tovapete ha jurupete. Péicha avei, Guaraníme oñe’ẽva oñesũva’erã mbo’ehao korapýpe: juky, itaku’i térã avati tupi ku’i áiri. Ary 1870, Cirilo A. Rivarola oisãmbyhýva ñane retã Carlos Loizaga ha José Díaz de Bedoya ndive; onohẽ peteĩ kuatiapyre (resolución) ombotovéva avañe’ẽ puru mbo’ehaópe.
	
Heta mba’e vai ohasa upérõ -ndahi’aréi peve- Guarani ñe’ẽte ha upevakuére ja’ekuaa avei ko’ágaite peve ndaiporiha yvy ape ári ñe’ẽte avañe’ẽicha hembiasa asyetéva.
	
Jepémo noñeñe’ẽveiva’erã Guaraníme, ñane retãygua oĩhaguéicha ndaipy’amirĩri ha akóinte oipurukatu avañe’ẽ iñomongetápe. Aipórõ, jeja’o, jurupete, ñesũ mbo’ehao korapýpe hamba’e nomokangýi ñane retãyguápe ha upevére oipurupuruve iñe’ẽ tee. Upérõguare Guarani rayhuhára apytépe oĩkuri Moisés Santiago Bertoni (Lottigna-Suiza, 1857-1929), heta kuatiañe’ẽ ohaiva’ekue omomorãvo Guarani reko. Hembiapokatu apytépe oĩ “La civilización Guarani”. Péicha avei, heta ñe’ẽpapára katupyry omyasãi hemiandu yvytu pepóre, umíva apytépe jajuhukuaa: Narciso R. Colmán (Yvytĩmi, 1880-1954), ohaiva’ekue “Ñande ypykuéra”; Francisco Martín Barrios (San Juan Bautista, 1893-1939) omoñepyrũva’ekue ñoha’ãnga Guaraníme ha avei ohaiva’ekue ñe’ẽpoty “Che kuãirũ resa”; ha ipahápe, ñanemandu’ava’erã avei Manuel Ortiz Guerrero (Villarrica 1893-1933) ha Félix Fernández (Itaygua 1897-1981) rehe, hetaite ñe’ẽpoty porã ohaiva’ekue. Ja’eva’erã avei ary 1920 oñemoheñoihague Academia Guarani. Upéicha avei, ary 1922, Félix Trujillo omoheñói kuatiarandu (revista) Okára potykuemi, omyasãiva ñe’ẽpoty, purahéi ha opaite Paraguay mba’eteéva. 

	
Ary 1932 guive, 1935 peve, ñane retã oikékuri ñorairõme Bolivia retã ndive. Upérõ, jepiveguáicha, Guarani ñe’ẽte oñemohendajeýma tenondetépe. Añetehápe, avañe’ẽ ha’ékuri Paraguay mboka hyapuhatãvéva. Tuvichavete José Félix Estigarribia ohechakuaágui upe mba’e onohẽraka’e kuatiapyre 51, he’íva Paraguay ñorairõharakuéra oipurutaha Guarani ñe’ẽte oikuaauka hagua opaichagua marandu, ojoapytépe. Boliviagua-ygua oipyhýjepi marandu ha ndikatúi  ombojerekatu castellano-pe ha jepémo ombojerekatu mba’eve nahesakãi chupekuéra. Techapyrãrõ ñahesa’ỹijokuaa kóva: “Heta ojeroky rire lo mitã péina oho peteĩteĩma hikuái. Che ra’ykuéra péina oitypeijoáma óga renonde”. Ñambojerávo jajuhúta he’iseha: “Tuicha ñorairõ rire, Bolivia-ygua ojeity hapykue gotyo”. Ambue marandu katu he’i: “Che syva guasu, che sombrero’i ha hakuhína kuarahy”. Ñambojerávo jajuhúta he’iseha: “Ñorairõ renda tuicha ojepyso. Paraguay ñorairõhára ndahetái. Bolivia-ygua hatãngue ombokapu ore ári”.
	
Ja’ekuaa avei Cháko ñorairõme oñemoheñoihague heta ñe’ẽ pyahu. Opaite mba’e oñembohéra Guaraníme, péicha: mba’yruvevépe (avión) ojeherókuri  guyrapepo’atã; mba’yrumýi (vehículo) katu oñembohéra muamua; mbokapohýipe (ametralladora pesada) oje’e kururu guasu. Avei Guaraníme ojehero mburuvichakuérape. Techapyrãrõ: Akã guasu (José F. Estigarribia) ha Leõ karẽ (Cnel. Rafael Franco). 

	
Opa rire Cháko ñorairõ, Guarani ñe’ẽte rembiasa iñambue ñepyrũ, hetavehaguére upérõ tapicha arandupyréva ohecharamo ha ohayhu añetéva avañe’ẽ. Águive jajuhukuaáta ambue ñe’ẽporãhaipyrehára (literato) omyasãiva ñane ñe’ẽte ñe’ẽpoty (poesía), mombe’ukuaa (cuento), tembiasagua’u (novela) ha ñoha’ãnga (teatro) rupive. Péicha: Emiliano R. Fernández, Gumersindo Ayala Aquino (Villarrica, 1910-1972), Carlos Miguel Jiménez (Pilar, 1914-1970), Julio Correa (Paraguay, 1890-1953), Teodoro S. Mongelos (Ypakarai, 1914-1966), Darío Gómez Serrato (Paraguay, 1900-1985), Juan Maidana (Karaguatay, 1917-1982), Epifanio Méndez (San Pedro del Parana, 1917-1985), José D. Portillo (Unión, 1924-1984), José A. Acuña (Aregua, 1911-1979), Mauricio Cardozo Ocampo (Yvyku’i, 1907-1982), Ida Talavera de Fracchia (Paraguay, 1912-1993), Pedro Encina, Mariano Celso Pedroso, Rudi Torga (San Lorenzo, 1938), Zenón Bogado (Guaira, 1954) ha Sabino Giménez umi ojekuaavéva apytépe. Ary 1950, heñóikuri Asociación de Escritores Guaranies (ADEG), ombyatýva Guarani ñe’ẽpaparakuérape. 

Ko’agaite peve ohaíva apytépe jajuhukuaa: Rubén Céspedes-Tatajyva, Mario R. Alvarez, Feliciano Acosta, Ramón Silva, Carlos Martínez G., Lino Trinidad, Tadeo Zarratea, Carlos Cleto Cañete, Modesto Escobar, Graciela Martínez, Susy Delgado, Pedro Escurra, Modesto Romero Cueto, Wilfrido Acosta, Rubén Rolandi, Pablino Gómez, David A. Galeano Olivera, Miguelángel Meza ha Félix de Guarania. Iporã ñanemandu’a avei tembikuaarekahárare. Ko’ãva apytépe: León Cadogan (1899-1973), ohaiva’ekue ary 1959 hembiapokatu “Ayvu Rapyta”. Ambuéva katu Dionisio González Torres (Paraguay, 1911-2001) ohaiva’ekue, heta kuatiañe’ẽ apytépe, “Cultura Guarani” (1991).
	
Ko’a guive, ñanemandu’áta Reinaldo Julián Decoud Larrosa rehe (Paraguay, 1911-1972). Mbo’ehára katupyry, heta mba’e ojapova’ekue Guarani ñe’ẽtére. Ha’e omoheñóikuri Guarani ñe’ẽtekuaa (ñe’ẽpukuaa, ñe’ẽysajakuaa ha ñe’ẽjoajukatu) jaipurúva avañe’ẽ ñembo’épe. Avei, ohaíkuri Guaraníme “Jopare pyahu” (nuevo testamento) ha “Ñane retã purahéi guasu” (himno nacional). Ja’ekuaa hese ae ary 1944 guive Guarani oñembo’ehague “Escuela Superior de Humanidades” ko’ága hérava Facultad de Filosofía Universidad Nacional de Paraguaýpe-pe. Ary 1956 guive Colegio Nacional de la Capital-pe, ombo’eñepyrũkuri avañe’ẽ mitãrusúpe. Ary 1961, omoheñõi ha oisãmbyhy’ypy Instituto de Lingüística Guarani del Paraguay, ko’ága ogueraháva héra. Decoud rembiapokue rupive, ary 1967, ojejerurékuri Tetãygua Amandaje Guasúpe (Convención Nacional Constituyente), upérõ ijatýva, Guarani ñe’ẽtégui oiko hagua -Léi Guasu rupive (Constitución Nacional)- Paraguay ñe’ẽte. Upe mba’ejerure rupive Léi Guasu 1967 guarépe, oñemopyendákuri Art. 5º, he’iva’ekue: “Español ha Guarani ha’eha Paraguay ñe’ẽte, ága tetã ñemotenondépe ojepuruvéta Español”, ha avei Art. 92, he’ivakue: “Paraguay retã oñangarekova’erã Guarani ñe’ẽtére ha oñeha’ãmbaiteva’erã omoinge tekombo’épe, omotenonde ha ombohekokatuve”. Ary 1972, Decoud rembiapokue rupive, oñemoheñói Guarani ñe’ẽte mbo’esyry mbo’ekuaahararã (licenciatura en Lengua Guarani), Instituto Superior de Lenguas, Universidad Nacional de Paraguaýpe-pe. Upe arýpe, oñemoheñói avei Secretaría de Lengua y Cultura Guarani Ministerio de Educación-pe. Avei oñemoheñói ambue Academia Paraguaya del Idioma Guarani. 
Upéicha avei, ary 1975, Ministerio de Educación omoinge Guarani ñe’ẽte mbo’ehararã mbo’esyrýpe (formación docente). Upéi ary 1977, iñapysẽ kuatiarandu (revista) Ñemitỹ, Feliciano Acosta omotenondéva Tadeo Zarratea ha Natalia de Canese ndive. Ary 1978 katu Colegio Nacional de la Capital-pe, oñemoheñóikuri Academia de Lengua y Cultura Guarani.

Ary 1985, oñemoheñóikuri ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI ha’éva ko’ága Guarani rayhuhára no’õ ruvicha ñane retãme. Ipype oĩ mbo’ekuaahára, mbo’ehára, temimbo’e ha avañe’ẽ rayhuhára omba’apóva Guarani itenonde ha ojehayhuve hagua ñane retãme. Upépe oñembo’e avañe’ẽ mbo’ehararã, ojejapo opaichagua tembikuaareka ha oñenohẽ kuatiañe’ẽ opaite mba’eguigua (ñe’ẽtekuaa, mbo’ekuaakatu, ñe’ẽporãhaipyre, ñe’ẽkõi umíva rehegua). ATENEOygua omba’apo 100 táva Paraguay retã tuichakue javeve.
 
Ary 1987, avañe’ẽ oñemoinge mitãrusu mbo’ehaópe (nivel medio) ñane retã tuichakue javeve. Ary 1992, Guarani ñe’ẽtégui hasypeve oiko ñane retã ñe’ẽte España ñe’ẽ ykére, peteĩcha. Léi Guasúpe -oñemboajeva’ekue 1992- Art. 140º he’i: “Paraguay  ha’e tetã hembikuaa arandu hetáva ha iñe’ẽ mokõiva. Estado ñe’ẽ tee ha’e Castellano ha Guarani. Leipe he’iva’erã mba’éichapa ojepurúta mokõivéva. Mayma ypykue ñemoñare ñe’ẽ ha opaite imbovyvéva ñe’ẽ, ha’e tetã rembikuaa arandu avei”. Upéicha avei, Art. 77º he’i: “Mbo’ehaokuérape  iñepyrũrã mitãme oñembo’eva’erã hogaygua  ñe’ẽ teépe. Upéicha avei oñemoaranduva’erã chupekuéra mokõive Paraguay ñe’ẽme. Umi tapicha, tetãygua aty mbovyvéva, noñe’ẽiva Guaraníme, oiporavokuaa Paraguay ñe’ẽ peteĩha oñembo’euka hagua”.
Ary 1992 avei oikókuri tetãygua papakatu (censo nacional), ha upekuévo -heta mba’e apytépe- ojehuhu ñane retãme oĩha: 50% iñe’ẽkõiva (Guarani ha castellano), 37% oñe’ẽva Guarani año, 7% oñe’ẽva castellano ñe’ẽte año ha 6% katu oñe’ẽva imbovyvéva ñe’ẽtépe (ypykue ñemoñare ha pytaguáva). Avei ary 1992 Tetãygua Amandaje (Congreso Nacional) omboaje kuatiapyre (ley) he’iva España ha Guarani ñe’ẽte oñembo’eva’erãha mitãmbo’ehao (escuela), mitãrusumbo’ehao (colegio) ha aranduópe (universidad).

Ary 1994 oñepyrũkuri Tekombo’e Myatyrõ (reforma educativa) ha heseve Guarani ha España ñe’ẽte ñembo’e, he’iháicha Art. 77, Léi Guasupegua. Avei upe arýpe oñemoheñói Comisión Nacional de Bilingüismo. Ary 1995, Guarani ñe’ẽte ijákuri Mercosur ñe’ẽte apytépe castellano ha portugués ndive. Ary 1996 guive Guarani ñe’ẽte oguereko ñepyrũ hogue tee Internet-pe. Peteĩva, umi oñemohendaramóva apytépe, ha’ehína oñemohérava kóicha: www.ateneoguarani.edu.py. Ipahápe ja’ekuaa Guarani ko’ága oñembo’eha heta tetã rupi: Argentina, Brasil, Bolivia, Estados Unidos, Francia, Países Bajos, Austria ha Alemania-pe, techapyrãrõ.   
      JOSEÉ DANIEL MARECO CABALLERO




#Article 25: Káso Ñemombe'u (1976 words)


Káso () ha'e umi ñemombe'u iñasãiva ñane retãpýre ha ñande rapicha omombe'úva imandu'akuévo hembiasakue térã ambue hapicha rembiasakuére. Opaichagua káso niko oĩ, péicha, ñahendukuaa póra, pombéro, pláta yvyguy, paje, Pychãichi ha Perurima umíva rehegua. Oĩ avei omombe'úva mba'éichapa heñóikuri tavakuéra, ỹramo oñe'ẽva guyra, mymba, térã ka'avokuéra rehe.

Oĩ itie'ỹva, avei ñanembopukáva, ñanemongyhyjéva ha opaichaguáva. Upeichavérõ jepe, maymáva ñanerekombo'e ohechaukágui ñandéve pe ñande rekoite; avei oguerekógui upe arandu ka'aty oje'eha. Ko'ága rupi ae oñembyaty ha mbeguekatúpe ojehai ohóvo. Avei oñemomba'eguasúve ha ojehechakuaaramojey.

I moñepyrũhára ñande retãme ha'e hina Karai mbo'ehára Rubén Rolandi. 
Oiko oparupirei, taha'e ha'ehápe, ñane retãpýre. Terere jerépe, ka'ay he'ẽ syrykuhápe, tataypýpe, ỹramo omanóva ñeguereko'ẽháme. Mokõi, mbohapy, irundy térã hetave tapicha oñembyatýrõ, katuete oikova'erã káso ñemombe'u. Ñane retãme niko ñaimehaguéicha jaikuaa umi káso, jepéramo peteĩminte.

Umíva ha'e umi omombe'úva. Katuete oimeva'erã ijapytepekuéra ñande ru, ñande sy, ñane ramói, ñande jarýi. Ha'ekuéra ha'e umi oikuaavéva, ha iñe'ẽ mbegue sogue sogue rorýpe oikuaaukáva ñandéve umi mba'e ojehuva'ekuendaje.

Umi ñande rapicha okaraygua niko ha'e umi oikuaa ha omombe'ukuaavéva, upevakuére avei hetave oĩ oñemombe'úva Guaraníme ha sa'ive España ñe'ẽme.

	
Oundajekohína Tupãsy ha Hose moõingombo, hetáma oiko hikuái, Tupãsy hyeguasuetéma, imembypotaitémavoikatu. Ha otopásapy’a hikuái yvyramáta neporãva tape yképe ha upémarõ opyta upéa guýpe jekoraka’e.
	
Hose ndoikatúi ohupyty hogue ojapo hagua Tupãsýme hogarãmi. Upémarõjeko oñesũ yvyraguýpe ha ipy’aitéguie ojerure Ñandejárape ohupytymi hagua yvyra rogue. Upéinte ndajeko ojero’a yvyra, ha’eñorei. Upépe Hose oipyhy oipe’a heta porã hogue, ha ojapo hogakuerarãmi. Ha upéa upe yvyra rogueguýpe ogueruva’ekue Tupãsy imemby. Ha upeicharupikohína ko’agaite peve opyta Pindo ojero’a...

	
Oikondajekoraka’e mokõi guyra etereíma ojuayhúva, ndaipóri ha’ekueraichagua, amoite, amoite, mombyry.
	
Upéindaje peteĩ ára oñomongeta hikuái hina, ha’e ou amóingo Ñandejára ikalvario rehe. Upépe osẽ he’i peteĩa guyra: Tekotevẽma jaha, namo ou Ñandejára. Ombohovái chupe iñirũ: Ma'erãiko jajapuráta térã jakyhyjéta ko karai tuja, ky'a, rendyvavukúgui, ha upéi ave che chechúko, añakãkarãiraẽmanteva'erã aku'e hagua. Ha opyta, iñirũ katu ohopa hese.
	
Upe guyra oiporiahuvereko'akue Ñandejárape ha osẽ oho, ha'ehína Pykasu, ha upéicha rupi hague porã vera asy; ha upe opytáva'ekue oñakãkarãiraẽ ha'ehína Piriríta, ha opyta ága peve akã chara...
				
... ha upépe opa.

Oĩva'ekue peteĩ indiomi ra'ãnga vaicháko, ha ohechuka ijyvápe peteĩ lado, ha acahay he'i ipyti'áre, ohechaukájeko  itaju (riqueza, oro) renda. Oúva la gente, ha oho yvyty gotyo, ohechukaha gotyo ta'ãngami, ha maymávapente ombotavy.
	
Upéinte peteĩ árape, ou peteĩ kuimba'e, ha he'i upe ta'ãngamíme: Etimádo, aréma reiko ndejapu. Águi aikuaaukáta ndée aca hay, ha omopẽ hese peteĩ garróte. Ojeka upe ta'ãngami ha henyhẽte ipype itaju (oro, riqueza); ha upeicharupikohína upéa upe tenda ojekuaa Acaháype...

...ha upépe opa.

	
Oĩjekoraka'e peteĩ Rey ha oguereko itajýra peteĩ iporãitereíva. Kuñataĩ neporãva, la Princesa; ha upe kuñataĩ araka'eve ndopukávai. Heñói guie ha'e ndopukái, ndoikuaái ha'e mba'épa puka. Oñe'ẽva chupe itúa, ha ha'e ndopukái; ha upéa oikuaaseterei Karai Rey mba'érepa, mba'eicharupípa itajýra Princesa ndopukái.
Upéinte  peteĩ  árape,  ou  peteĩ  Tũngy  mombyrýgui,  moõingo  nimbo, oikóva  mba'apo reka, ha og̃uahẽsapy'a  Karai Rey rógape, ha he'i ichupe ndoguerekóipa imba'aporãmi; ha upépe he'i chupe Karai Rey: Aguereko peteĩ che rajy ndopukáia ha rembopukáramo chée, ame'ẽta ndée hetaiterei itaju (oro), amboja'óta  mbytérupivoi itaju aguerekóa ha ame'ẽta ndée”, ha oñanímakatu Tũngy ombopukávo la Princesape.
	
Upéingo Tũngy peteĩ pyharevete osẽ, oho, oike peteĩ ka'aguy ndevaívape. Oñepyrũ ojapo jepe'a, 
oity ha oity yvyramáta.  Sapy'aitéramo g̃ uarã hetaitereíma ojapo jepe'a. Jepe'a neporãva ojapo. Upéikatu 
ogueru jejepe'aita ojapo'akue. Ombyatypa peteĩ yvytýpe (cerro), oĩa Karai Rey róga renondépe, ipilón jepe'aita upe yvytýpe. Ombyapu'a asy Tũngy umi jepe'a ha ojupi hi'ári, yvatete oĩ Tũngy hína. Oñemongu'engu'e jepe'a ári, ha osyryry ou upe yvyty apére. Pururúpe ojogueru hikuái Tũngy ha jepe'aita iguýpe.
	
Ha upéango ohendu Princesa, ikoty guie, oikuaaseterei mba'épa upe oikóa, mba'épa upe hyapuvaipáa yvyty gotyo, ha osẽ okápe oma'ẽ  yvyty  gotyo, ha ohecha mba'e kakuaa guasu ojeréva oúvohina,  ha  Tũngy  katu  hi'ári  amo  yvatete,  ha  upéa  ombohoryeterei Princesape, ha oñepyrũ opuka, opuka, ohecha guie opuka  og̃uahẽ  meve  hóga renondépe. Hetaiterei ombopuka Princesape upe mba'e. Upéango oikuaa Karai Rey, itajýra opukahague; ha ovy'aiterei ha omboja'o mbyte rupi itaju oguerekóa ha ome'ẽ Tũngýpe...

... ha upépe opa.

Ohai: David A. Galeano Olivera   (Kuña póra)

Karai Victorio Pirandello ha ita'ýra -pytagua mokõive- oúkuri Italiagui ha oguahẽ rire ñane retãme ojogapo Ypakaraípe. Tuicha ndaje upe yvy ha'ekuéra ojoguava'ekue. Henyhẽte opaichagua yvyrágui, upevakuére omba'apo hikuái yvyra ñekytĩ ha jehepyme'ẽme. Tuichaitereígui upe yvy ojoguáva, ombovókuri hikuái heta hendápe, péicha oñepyrũ oityraẽ peteĩ hendápe ha upégui ohasa ohóvo ambuépe. Mokõivemínte omba'apo. Sapy'apy'a omoirũjepi chupekuéra karai González ikarretami reheve.
	
Peteĩ jey ndaje, karai Pirandello ra'y opu'ãkuri ha ha'eño oho oity hagua yvyra. Upe ára, ha'e oike peteĩ tenda pyahúpe, oĩva peteĩ ysyrymi mboypýri. Oguejy hymba kavaju árigui, omosaingo vosa ogueruhápe hembi'urã, ha'e... upéikatu oiporavo yvyra oity hagua, ha ohoreíma heseve. Oñepyrũ ndaje ombota ha ombota, ha upeichaháguinte ohendu máva ombotáva avei ikupépe. Ojere, omaña, ha ndohechái mba'eve. Upémarõ, oñepyrũjeýkuri ombota, ombota ha ombota, ha vokóike ohendujey ombotáva, ko'ága ijykére.
	
Ojere, omañajey, ha... ndohechái mba'eve. Oñembotavyeténte ha'e; ha ombojoapyjeýnte hembiapo. Ombota, ombota ha ombotajey, ha neipamírõ guarã ohendujeýkuri máva ombotáva avei, ága katu, henondépe. Upérõ jekoraka'e karai Pirandello ra'y ojesaupi, omaña henonde gotyo, ha ...... mba'eve ndohechái.
	
Ñemondýi reheve, ojupi hymba kavaju ári ha pya'épeko oipykúi hóga rape. Mba'evete nomombe'úikuri itúvape. Añeñanduvai, he'ínte chupe. Ambue ára, opu'ã ha ohojeýkuri omba'apohaguáicha. Oguahẽ upépe ha upeichaiténte avei oikojey hese. Irundy ára pukukue jeveve oikókuri upe mba'e karai Pirandello ra'ýre, ha upeichavérõ jepe, mba'evete vera nomombe'úi itúvape. Upéinte niko, upe ára pohápe, oguahẽ ndaje oúvo karai González ikarretami reheve. Upe karia'y vaicháku ojeroviavéva hese ha omombe'u chupe hembiasakue. Oiméne niko póra mba'e, che ra'y, he'ijekoraka'e chupe karai González. Oho hikuái mokõive upe tenda peve. Oguejy hikuái. Karai González oguapy ijypypete ohenduhaguáicha,oimeraẽ mba'e. Mitãkaria'ymi katu, jepiverõguáicha, oñepyrũ ombota yvyra oity hagua. Ombota, ombota ha ombota, ha upeichaháguinte ohendu máva ombotáva ikupépe. Opóvoi ha he'i karai González-pe: Rehendúpara'e. Nahániri, nahendúi mba'éve, he'ikuri ndaje karai González, ha upei ombojoapy: Oiméne nderehe ojeroviave, upévare ndévente oñeñandukáhina, ha upéi he'ive: Jagueruva'erã karai Pa'i ha ñañembo'e hese. Karai Pirandello ra'y ombohováikuri  kóicha: Cherehénteramo ikatu jagueru, ága katu che ru ndoipotamo'ãi. Ha'e niko ndogueroviái ko'ã mba'e. Oújeko mitãkaria'y ha karai González heta oñomongeta karai Pirandello ndive, ha heta rire osẽkuri omonei chupekuéra.
	
Ko'ẽmi rehe oúma karai Pa'i ha hendive heta tapicha tekorei ha omomba'eguasúva umi mba'e. Oñembo'ejoaite hikuái, ha opakuévo ñembo'eguasu, Pa'i  ohovasa upe tenda ha ohypýi ykaraipyrépe. Henonde, mokõive ijyke, ha ikupe gotyo ohovasa ha ohypýikuri; ha upeichahápe ohecha hikuái mba'éichapa peteĩ hendápe otimbo pe yvy, hendy'imi tata, ha upéikatu ogue. Oguetevoi. Oñemboja hikuái, ha'e... mokõi kuimba'e ndaje osẽkuri he'i uperõ: Jajo'óna, oiméne niko pláta yvyguy mba’e. Oñepyrũkuri ojo'o ha oimo'ã'yre ojuhu hikuái peteĩ kuña rete kanguekue. Tuicha oñemondýi ha'ekuéra. Karai Pa'i he'íkuri: Jagueraháta, ha'e ñañotyta tupão korapýpe. Ha upeichaite jekoraka'e ojapo.
	
Ambue ára ko'ẽme, ohojeýkuri karai Pirandello ra'y oity hagua yvyra. Ombota, ombota ha ombota, ha'e... oity yvyra. Mba'evéma nohenduvéi...
										
... ha upépe opa.

	
Peteĩ karai, hembireko ha ita'yramimi oikova'ekue Ysyry Sakãime, tava'i oĩva Ka'asapápe. Upépe ojogapókuri hikuái ha omba'apo kokuépe. Mbohapy mitã jeko oguereko, ha mbohapyve iñakãhatã, hetia'e ha hesãi. Kalo'i ndaje upe iñakãhatãvéva umi mbohapy mitã'i apytégui. Ndojoguaiete Robertito ha Maria'ípe; ko'ã mokõi katu imarangatuvevoi. Kalo'i ndopytái peteĩ hendápe. Sevo'i, he'imiva'erã chupe umi iñirũmimi. Sapy'ánte katu okañýmiva'erã hógagui. Oho ha ka'arupytũ rupi oujey. Péicha jave ndaje heta oipo'ómi; isy ohogue'ómiva'erã hetyma ha heviro'óre typycha hũ. Upeichavérõ jepe, ndoúi ha ndohói Kalo'ípe, vaicháku noñanduivavoi isy térã itúva ñenupã. Cháke, peichaháguinte Jasy Jatere ndereraháne ha nembotavyraíne, he'ímiva'erã hikuái chupe, omondýi hag̃ ua mitã'i akãhatãitépe.
	
Upéinte niko peteĩ asaje, ohendu hikuái oturuñe'ẽ sapy'apy'áva hóga jerére. Upe mba'e oñandu avei isy ha itúva, ha ñembojaruhápe jeko he'íkuri Kalo'ípe: Háke, aipóva hína Jasy Jatere ndererahaséva. Aníke remýi ko'águi. Sapy'ami rire ndaje opu'ãkuri Kalo'i túva ha ndojuhúi ita'yra'ípe: Moõjeýmapa oiméne oho. Pévape  hi'ã  chéve jajokuava'erã ani hag̃ ua omýi; upéicharõ añoite opytáta ogapýpe, he'ijekoraka'e ndojuhúimarõ Kalo'ípe.  Opu'ã  avei  upérõ  karai  rembirekomi, ha  mokõive  oñepyrũkuri  oheka  Kalo'ípe. Okañyetékuri. Iñipytũma katu ha ne'írãnte ojuhu hikuái chupe. Ndokéi ndaje upe pyhare. Hetaitereirasa oheka hikuái ha mamove ndojuhúi mitã'i akãhatãme.
	
Mbohapy  ára  haguépe  ndaje,  peteĩ  karai  og̃uahẽ ha omombe'u chupekuéra moõpa ojuhúkuri 
peteĩ mitã'i ojoguanungáva Kalo'ípe. Pya'épeko oho hikuái ipiári ha -añetehápe- ojuhúkuri Kalo'ípe itavyraiete, ojerejekohína peteĩ yvyraróre poñyháme. Ndaikatuvéi jeko oguata, ha noñe'ẽkuaavéi avei. Naimandu'avéi  itúva  ha  isýre.  Ohupi karrétape ha ogueraha hikuái hógape. Ko'ag̃ aite peve péicha oiko. Ndokueravéi. Jasy Jatere ndaje oñembohorýkuri hese. Péicha he'i Ysyry Sakãygua...
				
...ha upépe opa.

	
Karai  Hilario  ha  hogayguakuéra  oikova'ekue,  ñepyrũrãme,  Itakyrýpe.  Upépe omba'apo hikuái ikokuépe. Mandyju  ha manduvi niko umi mba'e oñemitykakuaavéva, ohepyme'ẽ hag̃ ua. Oiko porã hikuái, imboriahu ryguatã.  Imarangatu hikuái. Heta tapicha ohayhu añete Hilario ha hogayguakuérape, ha oĩra’e avei ohayhu’yva chupekuéra. Péicha ndaje, peteĩ ko’ẽ, ojuhu hikuái juky iñasãiva hóga jerére. Osẽ ha ohohápente, hóga jerére, juky mante ojuhu. Oñemondýivoi ha’ekuéra. Oñembo’e avei, ha upéi ohypýi ykaraipyrépe. Ña Carmen -Hilario rembireko- oitypeíkuri ha ombyatypa peteĩ vosápe, ha’e... ka’arupytũ rupi oñotykuri -iména ndive- kuarahy reike gotyo.
	
Upeichavérõ jepe, upe ára guive nosẽporãvei mba’eve chupekuéra. Ña Carmen jeko oúkuri hasykatuetévoi. Hilario katu ojuhúkuri irundy hymba vaka oñekarãi ha huguypáva, upéi omanombava’ekue ichugui. Ha’e oñangareko aja hembireko ha umi hymba vakáre, ysokuéra oñemohyguatãkuri imandyjutýpe. Upeichaite jekoraka’e ojehúkuri.
	
Vaípeko ojehecha hikuái. Iñambuepaite hekovekuéra. Peteĩ pohãnohára chae he’íkuri chupekuéra: «Mba’evai niko ojejapo penderehe. Ndaha’éi vyrorei. Che ndachepu’akamo’ãi hese. Pehayhúramo pende rekove ha pene ñemoñare, pehova’erã ko’águi ha pya’e ave. Pepytáramo ko’ápe ikatu pemanomba; pehóramo ikatu peñakãrapu’ãjey».
	
Pya’e jeko Hilario ha ipehẽnguekuéra ojapyhýkuri ijaomimi ha oje’ói Itakyrýgui. Mombyryvoi oho upégui, Karaguataýpe. Upépe ojogapo vaivai; ha upéicha avei, heta ára ndaje ohasa asy. Yvýpe hamba’e oke ha okaru. Hilario ha ita’ýra ypykue ohókuri omba’apo peteĩ mandyjutýpe. Mbeguekatúpe ojoguajeýkuri tupa, apyka, mesa, umíva. Upeichahárupi ndaje, peteĩ ka’arupytũ, Hilario -ou rire imba’apohágui- oguapýkuri itapyi rovái okay’u hembireko ndive; ha oñemongetaháguihina hesaho hikuái peteĩ karréta nandíre, ohasáva ohóvo, ha jeko oguahẽvo peteĩ mbokaja tuja renondépe -namombyrýiva hogakuéragui- oguetékuri Hilario ha Ña Carmen resa renondégui. «Mba’épiko péva», he’íje hikuái ojupe. Mokõive  ndaje imandu’ákuri upérõ umi hogaykeregua ñe’ẽnguére. Ha’ekuéra niko omombe’úmiva’erã Hilario ha Ña Carmen-pe Karaguatay iporaha, ha sapy’apy’a ojejuhuha  upépe pláta yvyguy. Ñorairõ Guasu rapekuevoi niko raka’e. Ambue ka’arupytũme ojehujeýkuri upe mba’e. «Oiméne niko kóva hína pláta yvyguy mba’e», he’ijekoraka’e hembirekópe, ha ombojoapy: «Ko’ẽramo jajo’óta». Upe ára irundyhápe Hilario ndohói omba’apo. Opytákuri; ha hembireko ha ita’ýra ypykue ndive ohókuri mbokaja tuja oĩha meve. Ogueraha hikuái peteĩ jo’oha (pala), ha oñepyrũ ojo’o. Pya’evoi ndaje ojuhu peteĩ karamegua’i. Onohẽraka’e hikuái ha oipe’ávo ojuhu hyepypegua omimbipáva, nimbora’e pláta yvyguy hína. Ovy’aiterei hikuái, jepérõ upéicha nomombe’úikuri mavavetépe. Oguerokirirĩnte hikuái.
	
Mbohapy ára rire jeko Hilario osẽkuri ohopa heseve Brasil-pe, ha upépe ohepyme’ẽkuri. Heta pirapire ndaje oñeme’ẽkuri chupe. Upégui ou rire, ojoguákuri hogarã Paraguaýpe. Ko’agaite peve oiko ko’ápe. Ipirapire heta jepiveguáicha; ha’e... kakuaa omba’apo. Añetetémbora’e upe he’iva’ekue chupekuéra pohãnohára chae: «Pehóramo ikatu peñakãrapu’ãjey». Ha añetehápe, upeichaite oiko hesekuéra. Mba’e vai rire, mba’e porã manteva’erã, péicha niko oje’evavoíjepi...
							
... ha upépe opa.

	
Ovañandeko Perurima róga ypýpe peteĩ kuñakarai ha mbohapy imemby kuña porã porãva. Peru nahendái oikuaaségui mba'éichapa ojáta hesekuéra. Ro'ýjeko umi árape. Oĩ peteĩ ykua'yvu porã upérupi agui, ohohápejepi umi kuñataĩ oguerúvo y. Peteĩ ko'ẽme ro'yeterei rire pyhare, pe kuarahy osẽ yvatemi rupi hína, oho Peru oñemboi peteĩ hesakãmihápe ykuarapépe, ojope ojope haguáme chupe kuarahy. Opívo vera oñeno ovayvávo oñakãmbype'a. Uperiremínte ohendu oúma hikuái umi Kuñataĩ ykuaraperãicha ha Peru oñemoi oma'ẽgua'u kuarahýre. Oguahẽ hikuái ha oñemondýijoa: Mba'éiko karai Perurima rejaporeína péicha opívo, oporandu hikuái mbohapyve.
	
Peru ni ndopukavýi ha he'i chupekuéra: Ange pyharéngo cheratãmo'ã ha aje'i ko'ẽtĩ akay'uhápe hína, añembo'e ha ajepy'apy jave, ho'a cherehe peteĩ pytũ ha ahendu oñe'ẽrõ chéve Ñandejára. Ha he'i chéve ko pyharépe ro'yetereivetaha ha omono'õ'yva guive kuarahy omanombátaha. Ha péina che amono'õma'aína. Upépe oporandu umi kuñataĩ Perúpe: Ha mba'épiko ore rojapomiva'erã karai Peru. Ha pejapova'erã ko che ajapoháicha, he'i Peru. Oñemboíjeko opívo vera umi mbohapy kuñataĩ ha oñeno ovayvávo oñakãmbype'ajoa hikuái ha oma'ẽ kuarahýre. Opu'ã Peru ojerejere hesekuéra ha oma'ẽ peteĩre; tuicha tete atã rehevéma, he'i chupekuéra: Napenerenyhẽmo'ãi kuarahýgui peẽ. Mba'éguipiko karai Peru, he'i kyhyje hikuái. Ha pe kuarahy pembyatýva guive oike peteĩ ikuahárupi, ha osẽjey ambue ikuahárupi, he'i Peru. Ha mba'épiko karai Peru rojapomiva'erã upéicharõ, oporandu hikuái.
	

										
...ha upépe opa.




#Article 26: Pukarã (4110 words)


PUKARÃ GUARANÍME – CHISTES EN GUARANI

(Omombe’úva: Miguelángel Meza - Luque)
Oguapýndajeko mbohapy pa’i peteĩ asaje okaru haguậ, tuichaicháva so’o ka’ẽ henondepekuéra ha upeichahágui ohecha sapy’a Perurimáme oúrõ ha he’i ojupe: Ñahenoimína Perúpe okaruhaguáicha gua’u ñane ndive ha ñañembohorymi hese”.

Hi'aguimávo Perurima oñe’ẽmondo chupe peteĩ pa’i: “Peru, ejúpy oremoirǔ, jakaru oñondive”.

Oja Peru ha oguapýmavoi. Ojesareko ha ohecha mbohapýnte oî so’o ka’ê. Osê he’i pa’i Leu: “Jajovasá

Pa'i Leu he'i - En el nombre del Padre ha ipojáima so'o rehe, Pa'i Tani he'i en el nombre del hijo ha ipojáima ambuere - Perurima ohechávo ivaítaha hendive ha oñe'ẽ mboyve Pa'i Livo osẽ he'i - ou mboyve Espiritu Santo ha'útama che kóva ha ipojái so'o ka'ẽre ha'e raẽ. Ha péicha Peru oñembohory jey Pa'ikuérare.

(Omombe’úva: Delia Audona Olivera - Kapiata)
Kachíke ojupi avión-pe, oiko chugui co-piloto. Peichaháguinte, ohendu hikuái ayvu guasu: opukáva, osapukáiva hamba’e. Nimbora’e umi pasajero apytépe oï peteï hi’arambotýva ha ha’etépe opavave opurahéi chupe “terevy’aitéke” ha ojepopetejoa chupe.
Piloto he’i Kachíkepe: “Tereho emokirirï umívape”. Kachíke, oñemonde kate asýva, oho ha uperiremínte oujeýma ha he’i: “Oïma ne rembijerure mi coandante”. 

Añetehápe, piloto ohechakuaa opahague ayvu. Upémarö oporandu Kachíkepe: “Mba’éichapiko remokirirï chupekuéra”.
Kachíke ombohovái: “Aha ha ha’e chupekuéra: pende ayvútaramo tapehopa korapýpe ha aipe’a pe okë ha amondopaite chupekuéra korapýpe” (Nimbora’e -oikuaaporä’ỹre- oity avión-gui chupekuéra)      

(Omombe’úva: Silvia Cardozo Vda. de Núñez – San Antonio)
Kachíke og̃uahë peteï ógape. Oñembo’y, omaña kyhyje ápe ha pépe, ha upéi ojepopete. Osë óga jára ha Kachíke he’i chupe: “Nderekóipiko tres leones”.

Óga jára ombohovái Kachíkepe: “Hëe, areko tres leones”.
Kachíke osë he’i chupe: “Ndaikatuichénepiko eñapytimi mbohapyvépe, tahasa nde korapy rupi ha upéi epoijey chuguikuéra” 

(Omombe’úva: Sabina de la Cruz Núñez Cardozo - Kapiata)
Oka’úva oike ñemuháme ha he’i: “Aipota 10 lítro guari”.

Ha pe oka’úva he’i: “Hendivevoi reñe’ëreína”.

(Omombe’úva: Paublino Carlos Ferreira Quiñónez – Fndo. de la Mora)
Kachíke ojupi oikytï hag̃ua yvyra rakä. Upe jave ohasa upérupi Kalo ha he’i chupe “Re’áta upégui reikytïrö yvyra nde py jokoha”.
Añetehápe, Kalo he’ipávo péango, Kachíke ho’a ha oúmakatu heseve yvýpe.

Upérö, Kachíke -ojehúvo hese Kalo he’iva’ekue chupe ojehutaha hese- osë he’i Kalópe: “Ndéngo adivinador-ra’e” 

(Omombe’úva: Rudi Torga - Paraguaýpe)
Moköi oka’úva -tuichaite lembúre- ijurujái omaña yvate gotyo. Peteï he’i hina: “Amóva Jasy”. Ambue katu he’i: “Nahániri. Péva kuarahy”.

Péicha oï hína moköive. Upe jave ohasa upérupi ambue oka’úva. Upémarö he’i hikuái chupe: “Emyesakämína oréve peteï mba’e... kuarahy térä jasýpa pe ohesapévahina”.

Pe ohasáva he’i chupekuéra: “Ndaikuaái. Chéngo ndaha’eivoi arupigua”.  

(Omombe’úva: Sabino Giménez Ortega: Aravo’i - Tovatĩ) 
Moköi kachíke oï hína y rembe’ýpe. Peteïva omoinge ipy ysyrýpe ha ambuéva katu omoinge ipo ysyrýpe.
Peteï karai omañáva hesekuéra oporandu moköivéape: “Mba’éiko pejapopeína”.

Peteï kachíke ombohovái chupe kóicha: “Ro-pesca-hína”. Pe karai he’ijey chupekuéra: “Ha... mba’éichapiko pe-pescá-ta péicha”.
Upémarö, ambue kachíke omyesakä chupe: “Ha... chéngo che py sevo’i ha ha’ékatu ipo pinda”.

(Omombe’úva: Edgar David Galeano Núñez - Kapiata)
Tani oho gua’i retäme ha heta omaña rire, ojuhu ovetä oïmíva guive ijapu’aha. 
Oporandu mba’érepa ovetä oïmiva guive ijapu’a ha peteï gua’i ombohovái chupe kóicha: “Kuarahy ija porä hag̃ua ore rógape”

(Omombe’úva: Bernardo Luis Acevedo - Luque)
Kachíke niko oho Buenos Aires-pe omba’apóvo. Ohasa umi ára ha ohaíjepi ipehënguekuérape. Peteï ára og̃uahë isýpe peteï kuatiañe’ë ha ipýpe Kachíke omombe’u isymíme oikohague chugui Emperador, Buenos Aires-pe. Tuicha vy’ángo oiko hógape. Sapy’aite g̃uarä oparupietéma ojekuaa upe mba’e guasuete.

Are rire, peteï ko’ëme, Kachíke og̃uahësapy’a hógape. Osëngo opavavéva ohug̃uatï chupe. Ovy’ajo'aiténgo umi ipehënguekuéra.
Ohecharamóvo chupe umi ipehëngukuéra ha opavave iñirü ojapo hikuái chupe opaichagua vy’aguasu: purahéi, jeroky, káso hamba’e. Péicha avei oiko karu guasu ha oñemboy’u guari tuichaháicha.

Peichahápengo peteïva oporandu chupe: “Mba’eichakue piko oiko kuri ndehegui Emperador”, ha Kachíke ombohovái: “Ha peteï ára niko ajuhu che mba’apo pyahurä ha upépe aikévo niko che patrón pyahu he’i chéve: ndehegui oikóta emperador ko ára guive. Péichante”.
Osëjey peteï hapicha he’i chupe: “Ajépa ndepo’áite. Ha’e... oiko  rire ndehegui Emperador piko mba’e rejapo”
Kachíke osë upépe he’i chupekuéra: “Ha mba’épiko reipota ajapo... ambohyru péra, ko’ë guive pyhare peve”.   

(Omombe’úva: Salomón Melgarejo - Paraguaýpe)
Peteï kuñakarai niko mbohapyvoi imemby. Peteï ára, oñemongeta hendive peteï karai oporandúva kuñakaraimíme mba’épa oikóta imembykuéragui okakuaapávo.

Kuñakarai, ohechaukávo imemby tuichavéva, he’i: “Kóvagui oimeva’erä oikóta futbolista mba’e”. “Anichéne. Mba’érepa ere”, he’i chupe upe karai. Kuñakarai ombohovái chupe: “Ha’e... ha’éngo opay guive, oke peve oiko pelota rapykuéri”.
Ohendúvo upe mba’e, karai oporandujey: “Ha amóva, mbyteréva, pévagui piko mba’e oikóta”. Kuñakarai omañávo imemby mbyterére he’i: “Ha’e... pévagui oimeva’erä oikóta músico mba’e”. “Anichéne. Ha... mba’érepiko ere”, he’i chupe upe karai. Kuñakarai ombohovái chupe: “Ha’e... ha’éngo opay guive, oke peve oiko opurahéi ha ombopu imbaraka’i”.

Ohendupávo upe mba’e, karai oporandujey: “Ha amóva, pe ipahaguéva, pévagui piko mba’e oikóta”. Kuñakarai omañávo imemby’i pahaguére he’i: “Ha’e... pévagui oimeva’erä oikóta político mba’e”. “Anichéne. Ha... mba’éreiko ere”, he’i chupe upe karai. Kuñakarai ombohovái chupe: “Ha’e... pévango rehupívo úpa... okakáma nderehe”.

(Omombe’úva: Paternio Emiliano Vera González - Villarrica)
Peteï pyhare moköi gua’i omonda peteï tuja’ípe ha pya'épeko oike hikuái ka’aguýre ha oïmakatu omuñáva chupekuéra.
Ka’aguýpe oï heta muamua hendy ha oguéva. Nimbora’e umi gua’i ndoikuaaivavoi mba’épa muamua, upévare peteïva osë osapukái hapichápe: “¡Pya’éke, che irü. Ejeity yvýpe!”.

(Omombe’úva: Celso Velázquez - Paraguaýpe)
Kachíke oha’ahína partído, ka’arupytu. Upéingo iñipytüetenungáma ha mba’evéma ndojehechavéi.
Peichaháguinte Kachíke oho heseve ha osapukái “pejeíke che rapégui”, ha ohupytývo, hatäiterei oinupä pe pelóta ha Kachíke omopëmi ipy. Nimbora’e pelóta osëkuri okápe ha hendaguépe Kachíke opyvoíkuri peteï ita guasu.
Iñirünguéra niko ohupi hikuái Kachíkepe ijyva ári ha ogueraha chupe hógape.

Kachíke niko hasërängue, opuka omanóta. Peteïva oporandu chupe: “Mba’érepiko repuka, nerasërängue”.

Kachíke osë he’i chupe: “Nderehechaséipiko mba’éichapa oiméne hasëhína upe o-cabecea-va’ekue. Ha... upévako pe chembopukávahina”.        

(Omombe’úva: Roque Jacinto Lovera - Paraguaýpe)
Gua’i ou Paraguaýpe peteï jerokyhápe, óga ikatévape ha peichahágui hyerasýsapy’a. Oporandu baño-re ha peteï he’i chupe: “Al fondo y a la derecha”.
	
Nimbora’e gua’i ndoikuaaivavoi “baño moderno” ha oikénte peteï koty iñipytüvape, opokopoko ha ojuhúvo pe mba’e apu’a, oguapýmakatu ojapo ku jaikuaáva.
	
Upéinte niko peteï músico, pochy reheve, ou ha he’i: “Mávapiko pe tavýcho okakava’ekue che trombón-pe”. 

Peteï gua’i oike ka’aguýpe ha upeichaháguinte peteï guyra vaicha oñe’ëva chupe ha osapukáiva: “¡gua’a!”.
Nimbora’e gua’i ndoikuaaivavoi pe guyra hérava gua’a ha ohendúvo gua’a ñe’ë, gua’i osë he’i chupe, pochy reheve: “Erérire gua’i ne akäitépe rojapimo’ä”

(Omombe’úva: Luis Martín Cuenca - Paraguaýpe)
Peteï ára Kachíke he’i: “Ko’ërö guive aháta mbo’ehaópe, añemoarandu”. Upémarö, umi mitämimi oikémava mbo’ehaópe he’i hikuái chupe: “Kachíke, aníke nderesarái, reguerahava’eräha mba’e re’u hag̃ua recreo-pe.

Ambue ára ko’ëme Kachíke ohómakatu mbo’ehaópe ha ogueraha hendive hembirekópe. Mbo’ehára oporandu chupe ma’eräpa ogueru hembirekópe.
Kachíke ombohovái chupe kóicha: “Ha’u hag̃ua recreo-pe”

Kachíke ou mombyrygui ha oikévo hógape, peteï hapicha oporandu chupe: “Kachíke, mba’éichapa oïhína ñande rape. Ndaivaietéipa”.
Kachíke ombohovái chupe: “Che ndaikuaái. Che aju vereda rupi”

(Omombe’úva: Sabina de la Cruz Núñez Cardozo - Kapiata)
Peteï Gua’i ojupi peteï parraléra ári ha peteï tapicha ohasáva upérupi oporandu chupe: “Ma’eräpiko rejupi upépe”. “Ha’u hag̃ua mángo”, he’i chupe gua’i.

Tapicha he’ijey gua’ípe: “Mba’éichaiko re’úta mángo upépe, pévango úva”.

(Omombe’úva: Pablino Gómez Vera – San Lorenzo;
ha upéi Serafina Haidée Villalba – San Pedro del Parana)
Leö ha ju’i oike hikuái peteï ñemuháme. Ka’i -ha’éva ñemuha jára- omomatei chupekuéra ha upéi oporandu: “Mba’épa pe’úta”. Ju’i ojerure guari ha Leö katu he’i: “Che, Coca’ínte ha’úta”. 

Ka’i ohendúvo upéva, oñemondýi ha ombovu kamisa lómo, oimo’ägui Leö oñe’ëha hese.
(Leö niko Coca Cola michïvante ra’e pe ho’uséva, ndaha’éi ñane irü ka’ípe) 

(Omombe’úva: Abdón Galeano Benítez - Kapiata)
Peteï ára Kachíke, oikóva Kuruguatýpe, he’i: “Che ndaikuaai ko’ág̃a peve Ciudad del Este, upévare asëta ha aha aikuaami hag̃ua”, ha upehague ko’ëme Kachíke osësapy’a ka’aguýgui. Ha’éngo ndoikuaáiva ko Paraguáy, imitä guive ha ikaraipa peve niko ka’aguýpentevoi oiko. Nosëivavoi upégui. Upévare avei moköi hapicha osëmava’ekue ka’aguýgui ohekombo’e chupe ha omombe’u chupe mba’épa ojapova’erä. Omombe’u chupe ojupiva’eräha Rysa-pe, ohepyme’ëva’eräha ipasaje hamba’e...

Osë javete tapehüme og̃uahë avei mba’yrumỹi Rysa-pegua. Kachíke -ikate asýva, icorbata’ipáva- ojupi, ohepyme’ë ipasaje ha oguapy mba’yru mboguatahára ykete. Upéingo, Kachíke omañéjepi mba’yru mboguatahára omomỹi jave pe palanca de cambio. Ha’é’angango ndoikuaaivavoi mba’épa upe mba’e ha ojepy’ap  ñepyrü.
	
Are oho rire, mba’yrumỹi opyta ha mba’yru mboguatahára oipe’a okë ha he’i: “Kuñakarai ha karaikuéra ko’ápe japytu’úta 15 minutos ha upéi jahajeýta” ha oguejypaite hikuái.
	
Upéingo ojupipajey mba’yrumỹime ha ipahaítépe ojupi pe mba’yru mboguatahára ha ha’e oguapývo ndojuhuvéisapy’a ipalanca de cambio. Oheka oparupiete, ijapykaguýpe jepeve ha ndojuhúi mamove. Upémarö Kachíke oporandu chupe: “Mba’éiko okañy ndehegui, karai”, ha tapicha ombohovái chupe: “che palanca de cambio”.
	
Kachíke ojaivy, ohupi ipópe upe palanca de cambio ha’e onohë ha oñongatuva’ekue ha he’i mba’yru mboguatahárape: “Kóvapiko. Ku uje’ietéma renohëseva’ekuépiko. Na’ápe che anohëma ndéve”.  

(Omombe’úva: Abdón Galeano Benítez - Kapiata)
Mba’yru mboguatahára omoïjey hendag̃uáme ipalanca de cambio ha mba’yrumỹi oku’ejey. Kachíke ohómakatu Ciudad del Este-pe. Mbeguakatúpe mitä Rysa henyhë ohóvo. Nahembyvéima apyka ojeguapy hag̃ua. Peichahágui ojupi peteï kuña hyeguasúva ha Kachíke opu’ävoi ome’ë chupe ijapyka. 
	
Kachíke omaña ha ojuhu opavave oñembo’ýva niko ojejoko peteï yvyrapukúre. Upémarö ha’e avei oñemoï ijykerekuéra ha ojejoko upe yvyráre. Mbeguekatúpe inandijey upe mba’yrumỹi ha oïma avei heta apyka inandíva ojeguapy hag̃ua, ha’e... Kachíke katu ndoguapýi. Hatängo ojejoko yvyrapukúre. 
	
Mba’yru mboguatahára ojepy’apýma hese ha osë he’i chupe: “Kachíke, eguapýna, anivéna nekane’örei” ha Kachíke tovasýre ombohovái chupe: “E’a, ha che aguapýropiko máva ojokovéta ko yvyrapuku”.         
 

(Omombe’úva: Cecilio Ramón Coronel Gómez – Ka’aguasu)
Peteï mitä’i ho’uhína itïsyry ha heindy ohechávo chupe péicha, oho he’i isýpe: “Mamá, mamá, Lui ho’uhína itïsyry”.
Isy pochy reheve ou he’i Luípe: “Mba’érepiko nere-convida-i ne hermano-pe”.

(Omombe’úva: Serafina Haidée Villalba – San Pedro del Parana)
Kachíke niko ivare’a korócho oúvo ha sa’i ipirapire. Upéingo, pe ivare’ave jave, ojuhúsapy’a hapépe peteï ñemuha, ojehepyme’ëhápe ryguasu ka’ë. 

Kachíkengo hesajere ha hendysyrypa omañávo umi ryguasu ka’ë ojere’asývahína, ojehesy aja. Pya’éko, py’a kororöre, Kachíke oñemboja ha oporandúma ñemuha járape mboýpa hepy umi ryguasu ka’ë.
Ñemuha jára he’i chupe: “20.000”.

Ohendúvo péva, Kachíke he’i chupe: “Chéngo areko 10.000 mante”.
Upépe ñemuha jára he’i Kachíkepe: “Oïma. Ame’ëta ndéve haguére...”
Péva ohendúvo Kachíke he’i: “Mba’éichapiko ha’úta hague  reheve”

(Omombe’úva: Rudi Torga - Paraguaýpe)
Kachikekuéra ou Paraguaýpe ha oho hikuái ohecha aipo partido, Olimpia ha Cerro Porteño oha’äva. Ha’ekuéra niko ndoikuaáivavoi upe mba’e hérava fútbol, jepémo upéicha, hesahojoa omaña mba’éichapa heta tapicha ikü okápe, itavývaicha, omuña hikuái pe mba’e’apu’a. Opa rire ohendu hikuái peteï he’íva: “Olimpia ganó dos a cero”. Ojevývo hekohápe, ha’ekuéra he’i hikuái: “Ko’ëro, ñande avei jajapomíta upe jahechava’ekue, jahechápa mba’e ñañandu”.

Ko’ëmbamívo oñepyrüma oha’ä hikuái. Ohoreíngo heseve hikuái. Ohasa rire moköi aravo, peteïva -noha’äiva, oïva okápe- osapukái chupekuéra: “Pepytu’umína ha peju perambosa” ha osë peteï Kachíke ombovái chupe: “Ndaikatúi, cero a cero gueterei” ha otu’u ojuehe, omuña ipy’aropúvaicha pe mba’e’apu’a.

Asajetévo, osëjeyma peteïva osapukai chupekuéra: “Pepytu’umína ha peju pekaru” ha osëjeýma peteï Kachíke he’i: “Ndaikatúi, cero a cero gueterei” ha ombovu hikuái kamisa lómo mba’e’apu’a rapykuéri.

Iñipytü javete niko peteïva osapukáijeýma chupekuéra: “Pepytu’umína ha peju pe’u kojói mbejúre” ha peteï Kachíke otyryrýva mba’e’apu’a rapykuéri, iküsëmbáva ha hesajerepámava, he’ijey: “Ndaikatúi, cero a cero gueterei”.

Upémarö, tapicha oïva okápe, pochy reheve, osapukái chupekuéra: “Mba’éichapiko cero a cero-ta, ko ko’ëti guive peha’ävapeína”. Ha osë Kachíke Santacruz ombohovái chupe: “Ha’e... mba’éichapiko reipota romoinge upe gol, ndaore-arco-iningo”. 

(Omombe’úva: Rudi Torga - Paraguaýpe)
Ambue ára ko’ëme, Kachikuéra oñemoïjey peteï ñe’ëme ha oha’äjey peteï partido. Upearä omoïma hikuá hi’arco-rä.
Oha’ähína hikuái ha peichaháguinte peteï opyvoi hapicháre. Kachíke Refere osapukái: “Tiro libre”. Omohenda pe mba’e’apu’a ha oñepyrü oguata henonde gotyo ha oipapa, upéi Kachíke Refere opyta, ohechauka iku’äme ha he’i: “Aquí la barrera”. Upémarö irundy tapicha ojapómakatu upe barrera. Kachíke Romerito oguevi ha ou heseve opyvoihag̃uáicha mba’e’apu’áre. Upe javete umi irundy, oïva barrera-pe, ojere ha omaña hi’arco gotyo. Kachíke Refere ombopu ituru ha he’i irundyvévape: “Mba’épiko péva. Ma’eräpiko pejere” ha Kachíke Gamarra, oïva barréra-pe, ombohovái chupe: “Ha’e... oréniko rohechase avei pe gol oike jave”.              

(Omombe’úva: Porfiria Orrego Invernizzi – San Lorenzo)
Peteï ára Kachíke ohepyme’ëse hóga. Pya’évoi ojuhúmakatu ojoguaséva chugui. Og̃uahë hikuái peteï ñe’ëme ha upehague ko’ëme oho hikuái escribanía-pe. 

Upépe karai escribano ojejapo chupekuéra pe kuatia. Upéi oguapy pe karai ojoguátava ha ohai heraguapy.
Upéingo oguapy Kachíke ohai hag̃ua heraguapy. Oipyhy pe haiha ha oñepyrúmakatu ohai. Ipukúngo pe ijehai, ohaivéröke ohai. Ojapóngo peteï raya ipukurasáva.

Ohechávo upéva, karai escribano ojepy’apy ha oporandu Kachíkepe mba’éichapa héra, ha Kachíke he’i chupe: “Che cheréra mbói”.

(Omombe’úva: Carmen Ramona Caballero de Vera – General Aquino)
Kachíke oike korapy ahénope, ojupi naräha rakäre ha oipo’o hi’a. Upéi ijára ohecha chupe ha he’i: “Eguejy chéve upégui”.
Upéi, oguejy rire yvýpe, karai oporandu chupe: “Mávaiko nde”.

Kachíke he’i: “E’a... ndachekuaavéimapiko. Chéngo pe angete aime’akue amo yvate”.  

(Omombe’úva: Javier Arévalos Morel – San Juan Nepomuceno)
Moköi Kachíke omoköhína bar-pe ha ohendu hikuái opaichagua purahéi peteï radio rupive. Upéinte ndaipuvéi pe radio ha oporandu hapichápe mba’épa ojehu chupe.

Kachíke ovichea ha ojuhu pe radio ryepýpe peteï tarave re’öngue ha upémarö osë he’i iñirüme: “Omanómbora’e ñande radio disjockey”.

(Omombe’úva: Roque Jacinto Lovera - Paraguaýpe)
Peteï Kachíke oike omba’apo peteï Paraguayo ndive. Péva he’i chupe: “Peteï mba’énte nde rejapóta. Reñangarekóta amo che yvyotyty, ani hag̃ua vakakuéra ho’upa umi che yvotymimi iporäporäitéva”.

Upéingo, peteï vaka ou oikésapy’a pe yvotytýpe ha Kachíke ohómakatu chupe, mbeguekatúmi ha kirirïhaitépe. Oñembojapaite ha oñe’ë vakápe, ijapysápe, ha he’i chupe: “Vaka, vaka... nde sy oime omano”. 
Upéi ou he’i óga járape: “Amondýi tuicha porä chupe. Ha’éngo chupe isy omanohague”.

(Omombe’úva: Luz Edith González de Segovia - Guajayvi)
Kachíke oike omba’apo peteï Paraguayo ndive. Upeichaháguiente upe óga jára he’i Kachíkepe: “Terehomi emondýi chéve amo ryguasu”. Kachíkengo oho mbeguekatumi ha peichaháguinte pe ryguasu ojere ha omaña porä Kachíkere. Upémaro ha’e ojevy ha he’i óga járape: “Ndaikatúi amondýi ryguasúpe”. 
 
Óga jára ohechapaiteva’ekue upe ojehúva, oporandu chupe: “Ha mba’érepiko ndaikatúi remondýi ryguasúpe”. 
Kachíke ombohovái: “Ha... mba’éichapiko reipota amondýi, cherechajepémaniko”. 

(Omombe’úva: Lucía Valiente González – Isla Puku)
Peteï mitä’i ho’uhína naräha ahéno ha peichahágui ojuhu chupe ijára ha he’i chupe: “Héeepa...”
Mitä’i oïva naräha rakäre ombohovái chupe: “Oï héva ha ndahéiva avei”.

(Omombe’úva: Augusto Martín Jara López - Yü)
Kachíke ojogua moköi celular, peteï imba’erä ha ambuékatu hembirekópe g̃uarä. Peteï ko’ëme Kachíke oho Ka’aguasúpe. Oho mboyve, he’i hembirekópe: “Ag̃uahëvo Ka’aguasúpe rohenóita, jahechami mba’éichapa oiko ko’ä celular”, ha oho.
Ka’aguasu guive ohenói hembirekópe ha oporandu chupe “Mba’éiko rejaporeína”. Hembireko he’i chupe: “Ambochyryry’aína ryguasu rupi’a, sombrero-pe”.

Ohendúvo upéva niko Kachíke oñemona yvýre, opuka ipy’aropúta ha he’ijey hembirekópe: “Mba’éichapiko rembochyryrýta sombrero-pe, ma’eräkatupiko oï pe páila”.

(Omombe’úva: Ligia Calonga – Pedro Juan Caballero)
Peteï karai ohasáva ohóvo tapére, oporandu Kachíkepe: “Moöpa oho ko tape”.
Kachíke ombohovái: “Ko tape ndohói mamove, ndéngo pe rehovareína”.

(Omombe’úva: Cecilio Ramón Coronel Gómez – Ka’aguasu)
Kachike oho Paraguaype. Ojupi línea 15-pe ha he'i mba’yru mboguatahárape: Kóvapio OHASA Olimpia cancha rupi?. Héë, ombohovai chupe mba’yru mboguatahára.

Upémarö Kachíke he’i chupe: “Chemboguejymína área chíca akäme ikatúrö”.

(Omombe’úva: Margarita Leiva – San Lorenzo)
Kachíke ombojahuhína imbarakaja ha peteï karai ohasáva he’i chupe: “Kachíke, anítei embojahu ne mbarakajápe, cháke, omanóne ndehegui”.

Ambue ára ohasávo karai Kachíke róga renonde rupi, hesahósapy’a Kachíkere ha ojuhu chupe hasëhína. Nimbora’e omano imbarakaja. Ohechakuaávo upe mba’e, pe karaimi he’i Kachíkepe: “Ha’e porä niko ndéve anive hag̃ua rembojahu ne mbarakajápe porque ojahogáta ndehegui”.

Kachíke, tasëme, ombohovái pe karaípe: “Ndojahogáiniko... hatäitereínteko aipokákuri”.       

(Omombe’úva: Sabina de la Cruz Núñez Cardozo - Kapiata)
Peteï karai og̃uahë peteï távape. Ohupytývo peteï ñemuha, ojuhu peteï ñande ypykue oguapýva upe ñemuha renondépe, ha oporandu chupe: “Ndépa reikuaa moöpa opýta Kachíke róga”. Ha’e ombohovái chupe: “Rehóta ápe, mombyry mombyry ha upéi rejuhúta peteï tajy kakuaa, tapepo’i mbytetépe. Upépe rejeréta nda asu gotyo ha rehojeýta mombyry rehupyty peve peteï yvyraro oïva avei tape mbytetépe. Upépe rejeréta nde akatúa gotyo ha reguatajeýta. Upéi resyryrýta yvy gotyo peteï ysyry peve, ha hembe’ýpe rejuhúta peteï tapỹi, rehasapáta upéva ha rejupíta petei yvyty ha ág̃a reg̃uahëvo hu’äme, rejeréta remaña nde atukupe gotyo ha rehechajeýta upe tapỹimi rehasava’ekue ysyry rembe’ýpe... upéva hína Kachíke róga”. 

Karai oho ha ojapopaite oje’éva’ekue chupe. Are rire upe karai ojevy ha ohasajeývo ñemuha renonde rupi upe ñande ypykue he’i chupe: “Karai, Kachíke ndaipóri itapỹime, ajépa. Nderejuhúi Kachíkepe, ajépa”.

Upe karai ombohovái chupe: “Añetehápe, ndajuhúi hese. Ahareiete, chakeko mombyry korócho. Ha ndépiko mba’éicha reikuaa Kachíke ndaiporiha itapỹime”, ha ñande ypykue ombohovaijey kóicha: “Ha chéngo hína Kachíke...”

Upéva ohendúvo, pe karai oporandu chupe: “Ha mba’ére piko aje’i neremombe’úi kuri chéve” ha Kachíke ombohovái chupe: “Ha ndéngo reporandúkuri chéve Kachíke rógapa moö opyta”.  
        

(Omombe’úva: Víctor Román Insfrán Martínez - Paraguaýpe)
Peteï karia’y oporandu peteï karaípe: “Mba’éichapiko héra ne remiarirö”.
Karai he’i chupe: “Héra Diploma”.

(Omombe’úva: Serafina Haidée Villalba – San Pedro del Parana)
Moköi gua’i omonda peteï Volkswagen Escarabajo ha nimbora’e ha’ekuéra ndoikuaái péva oguerekoha i-motor hapykuépe.
	
Ojupívo, peteïva omboguatámakatu pe escarabajo’i ha upéi opytasapy’a chuguikuéra tapépe ha pe omboguatáva he’i hapichápe: “Pya’e ehecha ñandéve mba’épa ojehu motor-pe” ha péva -ndoikuaágui i-motor oïha hapykue gotyo, oheka henonde gotyo- oma’ëvo he’i: “¡Ho’ángora’e i-motor!” ha upémarö ohejarei hikuái pe Escarabajo ha ohónte hikuái yvy rupi.

(Omombe’úva: Luciano Méndez Lovera – San Roque González)
Peteï karai he’i ambuépe: “Ndohasáipa gueterei kamiö Yvyraro”. 
Pe karai ombohovái chupe: “Heta kamiöma ohasa... ág̃a pe mba’e ndaikuaaporäivaningo mba’e yvyraguápa”.  

(Omombe’úva: Mirtha Alegre de González – Coronel Bogado; 
ha Pablino Gómez Vera – San Lorenzo)
Peteï kuñataï ohasa Kachíke róga renonde rupi, sandia ijyva ári. Ohasávo Kachíke renonde rupi, kóva he’i kuñataïme: “Aikosetépa nde sandiárö”.

Kuñataï osë oporandu chupe: “Kachíke, mba’éreiko ere chéve péicha”.
Kachíke, maña tie’ỹre, osë ombohovaijey kuñakataïme, kóicha: “che’u hag̃ua che ra’ỹi entero-re”.

(Omombe’úva: Rubén Rolandi – Mariano Roque Alonso)
Kachíke opiropea moköi kuñataïme ha he’i chupekuéra: “Como quisiera ser esos dos mangos pe’úva”.
Peteïva kuñataï osë oporandu Kachíkepe: “¿Para qué?”.  
Kachíke ombohovái kóicha: “Ha porque pe’upa rire la che ro’o, peipytéta che ra’ỹi”. 

(Omombe’úva: Felipe Nery Miranda – Arroyos y Esteros)
Kóva oiko peteï aty sanacion-guápe. He’i pe Pastor omotenondéva pe aty: “Pepoko pene mba’asýre”.
Peteï opoko iñakäre, ambue opoko hetymáre ha upéicha ojapojoaite umi tapicha ijatýva. Peichahágui Pastor omaña hugua gotyo ha ohecha upépe peteï tuja’i opokóva henondére. Upéva ohechávo Pastor osë he’i: “Chéngo ajapo sanación, ndajapói resurrección”.

(Omombe’úva: Saturnina Díaz Molinas – General Resquín)
Kachíke ohohína tapére ha peichaháguinte oñepysänga peteï itáre. Peteï kuñataï ome’ë chupe hielo ha Kachíke omoï hyére.
Kuñataï oporandu Kachíkepe mba’érepa omoï hyére, ha Kachíke ombohovái chupe: “Ambogue hag̃ua chepy’araku, porque chepy’arakúguinte añepysänga”. 

(Omombe’úva: Miguel Domínguez Arbe – Villa Hayes)
Peteï karai ojejuhúvo Kachíke ndive, oporandu chupe: “Kachíke, mboýpiko oguereko nde yvy, de fondo”.
Kachíke ombohovái chupe: “Ndaikuaái”. Upémarö pe karai he’ijey chupe: “Mba’éichapiko ndereikuaamo’äi”.
Kachíke ombohovaijey chupe: “Ha mba’éichapiko aikuaáta... ko ne’ïräva ajo’o”.  

(Omombe’úva: Lorenzo Quintana Espínola – Juan de Mena)
Mbarakaja oguapyhína yvyra akä ári ha vaka opuka oúvo hendápe. Mbarakaja oporandu chupe mba’érepa opuka ha vaka he’i chupe: “Apukánteko nderehe nemichï ha ndevigotepáma”, ha ojere oho.
Upeichaháguinte ohendu opuka mbarakaja ha vaka ojerevoi omaña hese ha oporandu chupe mba’érepa opuka. Upépe mbarakaja he’i chupe: “Ndékatu neg̃uaig̃uíma ha neretïri reiko hag̃ua, péicha, nde titi okápe”.   

(Omombe’úva: Rosa Jacilda Cardozo de Duarte – Ciudad del Este)
Peteï karai he’i Kachíkepe: “Nderehecháipa peteï kavaju chemba’éva”. Kachíke ombohovái chupe: “Ndaha’éipiko peteï kavaju pytä, isämbukúva”.
Ohendúvo upéva karaimi ovy’ávoi ha he’i: “Héë. Ha’etéma”, ha Kachíke he’ijey chupe kóicha: “Upéva ha’éramo... ndahechái”.  

(Omombe’úva: Serafina Haidée Villalba – San Pedro del Parana)
Kachíke ojahúhina, yno’öme, tape yképe. Upe jave ohasa upérupi peteï kuñakarai osapukáiva chupe: “Kachíke, ejere”.
Kachíke ombohovái chupe: “E, rehecháma che renonde ha ág̃a rehechaséma che revi avei”. 

(Omombe’úva: Porfiria Orrego Invernizzi – San Lorenzo)
Kachíke itavývaicha, ikü okápe, omuña peteï tren ha he’i ohóvo: “Chúku chúku, chúku chúku, chúku chúku, donde hay humo hay asado”

(Omombe’úva: Catalino Gilberto Recalde - Villeta)
Kachíke ohohína ha peteï karai oporandu chupe: “Mba’éiko rejaporeína, Kachíke”. Kóva ombohovái karaípe: “Okañy che guéi”. Pe karai oporandujey chupe: “Ndaha’éi piko peteï hüva”.

Karai he’i chupe kóicha: “Oime amo ka’aguy yképe, okarúhina”.

Ohendúvo upéva, Kachíke osë he’i karaimíme: “Péva ndaha’éi chemba’e porque chemba’e ne’ïrä gueterei orambosa”.

(Omombe’úva: Ramona Ayala Colmán - Kapiata)
Peteï ára, Villarrica-pe Gua’i ojupi mba’yruguatápe ha ohepyme’ëpa rire i-pasaje mboguatahárape, oguejyjey mba’yruguatágui.
Pukavýpe, oguata og̃uahë meve Paraguaýpe -yvy rupi- ha he’i ijupe ou’ajahína: “Ambotavyete vera mba’yru mboguatahárape. Ha’e oime’arä oimo’ä ajutaha imba’yruguatápe”.

(Omombe’úva: Abdón Galeano Benítez - Kapiata)
La profesora pregunta: “Mba’épa pekarúkuri pende rógape”.
	
Los mitä’i gritan: “¡Milanesa!”, menos Kalo’i que dice: “Cocido”. Al escucharlo la maestra, sorprendida, le dice: “Anichéne. Mba’éichapiko rekarúta kojói”.
	
Kalo’i insiste: “Oréngo ógape roarambosa, rokaru ha ro-cená kojóintevoi”. Todos se burlan de él. Incluso, en el recreo sus compañeritos le ponen de marcante “kojói”. 
	
Luego de salir de la escuela, camina hasta su casa, donde al llegar -con voz enojada- le dice al papá: “Che ndahamo’ävéima mbo’ehaópe” y le cuenta al papá todo lo que le ocurrió en la escuela.
	
El papá le dice: “Ajépa nde tavy, che ra’y. Umi ne irü niko ijapu. Mba’e milanesa katu piko ho’úta. Ha’ekuéra niko he’ínte ho’uha milanesa. Nde niko reikuaa porä ñandeichaiténte ha’ekuéra kojóinte avei ho’uha, ára ha ára”. 
El papá palmotea y anima a su hijo diciéndole: “Ko’ërö aháta añe’ë ne mbo’ehára ndive. Ajeruréta chupe oporandujey hag̃ua peëme mba’épa pekaru, ha ág̃a oporandúvo,  nde eréta avei re’uha milanesa”.
	
Al otro día, tal cual le dijo a Kalo’i, el papá fue y habló con la maestra. En fin, los alumnos entraron a la clase y luego la profesora les volvió a preguntar: “Mba’épa pekaru kuri pende rógape”. A su turno Kalo’i dice también: “¡Milanesa!”. Sobre la marcha la maestra le pregunta a Kalo’i: “Ha... mboýpiko re’u”.
	
Y Kalo’i, inocentemente, responde: “Dos jarro, prosesora”.

(Omombe’úva: Horacio Abdala – Paraguaýpe)
Kachíke he’i Leúpe: “Ndépa re’úma kure tatakuápe” ha Leu ombohovái: “Héë, ha’ujepéma”.
Kachíke he’ijey chupe: “Ha mba’éicha rupi nerekái reime aja pe tatakuápe”. 

(Omombe’úva: Santiago Flores Torres - Paraguaýpe)
Un niño campesino, conocedor de la vida en las estancias y de las costumbres de los animales de los tambos y granjas; se muda a la ciudad y allí asiste a la escuela.

Un día la maestra les plantea un problema: “Niños, díganme qué pasa si de un corral donde hay viente ovejas, se escapan quince”. Transcurre un tiempo y nadie responde.

Como nadie responde, ella les dice: “La respuesta es sencilla... en el corral quedan cinco ovejas”, y mirando al niño campesino le consulta: “¿Verdad, Chive?”.

El niño le responde: “Rejavy mbo’ehára”. Sorprendida por la respuesta, la maestra le dice: “Mba’érãpa ere ajavyha”.
El niño campesino le replica: “Ndaipóri ovecha tavy, Mbo’ehára. Oïramo veinte, oïhaguéicha osëmbaitéta okápe. Araka’e gua’u cinco opytáta ndéve kora ryepýpe.     

(Omombe’úva: Paublino Carlos Ferreira Quiñónez – Fndo. de la Mora)
Mbohapy gua’i, ojojuhu hikuái tupaópe. Ha‘ekuéra oñomongeta kyre’ỹ kóicha.
Pe itujavéva osë he’i: “Che areko peteï ovecha he’íva: mbeee mbeee”.
Pe gua’i mbytegua katu, ojerovu ha he’i: “Ché areko peteï ryguasu he’íva: kaka-kara’a”.
Pe gua’i pahaguéva oikova’ekue España-pe ha ikatelláno kate asýpe, osë he’i: “Yo tengo un járro que dice “Ka’a”.

(Omombe’úva: Anthony Enciso - San Lorenzo)
Peteî oka'úva og̃uahê bar-pe ha oporandu mozo-pe: “¡Mozo!, eguereko piko caña”.

Upéi oka'uva he'i: “Upéicharö emboty nde bar, egueru la nde caña ha... jaha ja-pescá”.

(Omombe’úva: Rubén Rolandi – Mariano Roque Alonso)
A la madrugada, en el cuartel, aún en la oscuridad, la tropa inicia sus actividades del día. Al frente, se encuentra el Coronel quien a voz en cuello, le asigna a cada soldadito la labor que le tocará en el día. Así, manda lo siguiente: “¡Mereles ha nde avei Aquino’i!, pemopotï poräta chéve koty oïva guive... ha pejapóta chéve con el mayor ahínco. ¡Hesakäporäpa peëme!”.
Ohendúvo upéva Aquino’i osë he’i: ”Che ruvicha, peteï mba’énte ha’ese ndéve, pe mayor ahínco niko ndaha’éi ñane unidad-gua”.   

(Omombe’úva: Cecilio Ramón Coronel Gómez – Ka’aguasu)
Un campesinito algo bruto viajaba en su automóvil a Paraguaýpe y al llegar a la Curva de la Muerte vió parada a una persona. Le invitó a subir a su auto y la persona le dijo: “Soy travesti”.
El campesinito le contestó: “Che naporandúi ndéve nde apellído-re. Ejupíkatu jaha”

(Omombe’úva: Abdón Galeano Benítez - Kapiata)
Un ruso, un yanki  y el paraguayito juegan “quien es el más guapo y el que más lejos puede llegar”.
El ruso empieza y dice: “Yo con un cohete, voy y vuelvo, en un día, a la luna”. Todos festejan, aplauden y gritan “¡grande!”, “¡idolo!”.

A su turno el yanki replica: “Eso no es nada. Yo puedo ir a Jupiter y vuelvo en dos días”. Todos festejan, aplauden y gritan “¡grande!”, “¡idolo!”.
	
El paraguayito les dice: “Peë pejéva niko vyrorei. Chéngo ajapota pe tuichavéva, pe ijojaha’ỹva... aháta ajere pe kuarahýre ha ajujey pya'e porä.
	
Todos quedan sorprendidos, anonadados, hasta que reaccionan y le dicen al paraguayito: “Eso es imposible. Nadie puede hacer eso. Científicamente es improbable...”
	
El paraguayito, siempre rova’äta, les dice: “Ajépa pendetavy peë gringo. Chéngo ndahamo’äi chupe arakue, chéngo aháta chupe pyharekue”.  

(Omombe’úva: Rubén Rolandi – Mariano Roque Alonso)
Kachíke oike peteï bar-pe. Ou la mozo oporandu chupe “Mba’e marca de cerveza-pa reipota”.
Kachíke ombohovái: “Oimehaichaguánte egueru chéve, chéngo nda-lee-kuaaivoi”.😂😂😂

(Omombe’úva: wilfrido cabrera diaz – hetave guive) peteĩ jeýpe oñembyaty kachíckekuéra oha'ã partido ha peteĩ tiro librepe opyvoitajave kachíke vakapipopóre ohasa peteĩ kure ka'aguy ha opyvoi hese ha upéi oho hospitalpe. Upéi hi'irũnguéra oho hendápe omaña kachíkere hikuái ha kachíke hetyma opẽmbaite, opukavy hína, ha hikuái oporandu chupe: Mba'ére piko repuka kachíke - Igrasia ko chéve, aikuaase mba'éicha'anga opyta pe oha'ã iñakãpe pe tiro libre




#Article 27: Ñe'ẽ (130 words)


Ñe'ẽ () ha'e pe mba'epu oipurúva tekovekuéra oñemongeta hag̃ua oñondive peteĩ atýpe. 

Ha ñemongetápe, ñaikotevẽ mokóĩ tekove: pe máva opoíva ñe'ẽ ha'e oñe'ẽva: ha ku ojapysakáva, ohendúva, tenduhára. Jareko upéicha ñe'ẽpoihára ha ñe'ẽrenduhára. Mombykýpe, jareko poihára ha renduhára.

Ha ndaha'éi niko peteĩ mba'epu ñónte, ha'e katu peteĩ Mba'epù osẽva peteĩ tekovégui ambue tekovépeg̃uarã. ha'e ava-rembiapo, tekove rembiapo. Ha pe mba'epu oroja ipypé peteĩ te'ise (significado): upéva rehe ha'e peteĩ ñe'ẽ.
oreko'ỹramo he'iséva, ha'eramo peteĩ mba'epu reínte, nda ha'ei ñe'ẽ. Ha'e katu upeicha, Ferdinand de Saussure he'iháicha, peteĩ mbokuaukaháva (signo) orekóva Te'isepy (significado) ha te'isepu (significante), peteĩ ta'anga ipúva (imagen sonora), ha peteĩ temimo'ãpy akãreñóiguáva (concepto mental).

Téra opáichagua oñehenói hag̃ua yvypóra, mymbakuéra mba'ekuéra, temi'andu ha mba'eikóva térã ojejapóva.
Ñe'ẽita aty jaipurúva ñañemongeta ha jahai hag̃ua peteĩ tetãme térã tavayguakuéra apytépe.




#Article 28: Paraguay (209 words)


Paraguay térã Asunción ha'ehína peteĩ táva oĩva Paraguái retãme, ysyry Paraguái ha Araguay oñug̃uaitĩhápete. Oĩhína tetãvore Capitalpe bahía de Asunción ysyry Paraguáiomohe´õva.

Ko távape oiko 1.668.335 ava (2004 ary).

Táva Paraguay pe oñemopyenda Mburuvicha Róga omyakãva karaí Horacio Cartes oñepyrũ guive omotenonde Paraguái retã, 15 jasypoapy guive. Táva Paraguay niko ha’e Paraguái Retã tavaguasu; ha upévare ipype ojehaitypo tetã motenondeharakuéra (Tetã Ruvicha, Tetã Amandaje ha Tetã Tekojoja Ruvicha). Reikuaasevérõ Táva Paraguay rehegua, ehesakutu ko’ápe: . 

Táva Paraguay oñemoheñói kuri ára 15 jasypoapy ary 1537 jave. Juan de Salazar y Espinoza niko upe imopu’ãhare. Ha’éngo ouva’ekue Amérikape karai Pedro de Mendoza ndive. 15 jasypoapy niko ha’e Virgen de la Asunción ára, upévare Salazar
ombohérakuri chupe Nuestra Señora de la Asunción. Guarani ñe’ẽme katu héra Paraguay. Paraguay róga guasu oñemopu’ã kuri Guarani Kario retãme, ha’e va’ekue umi oikóva y Paraguay rembe’ýpe.

Paraguaýpe ojehero Tavakuéra Sy. Añetehápe, Paraguaýgui osẽ kuri umi omopu’ã va’ekue Táva Buenos Aires, Corrientes, Santa Fe, Concepción del Bermej, Santa Cruz de la Sierra, Santiago de Jerez ha Ciudad Real. Asunción oñemongarai Madre de Ciudades. Upe guive Táva Paraguay okakuaa. Ko’ág̃a niko oiko ipype peteĩ sua tapicha; ha Paraguay Retã tuichakue javevépe oiko haimete pokõi sua tapicha.

Táva Paraguay oguereko ko’ág̃a 69 tekoha, umíva apytépe oĩ heta héra Guaraníva:




#Article 29: Ka'asapa (535 words)


Ka'asapa oĩ ñembýpe táva Paraguáigua retãme. Oĩhína tetãvore Ka'asapame. Ko távape oiko 22.372 ava (2002 ary).

Táva Paraguáigua, Departamento Ka'asapa tavusu, opytáva 230 km  Paraguaýgui.

Ou guaranígui Ka'aguy jehasapa he’iséva ka’aguy rire; guarani retãygua orovia rupi ka’aguy mboypýri Tupã, Fray Luis de Bolaños, oguerojera hague chupe.

Ymaitémi herava’ekue San José de Caazapá.

Ojekuaa avei chupe “táva ipajéva ramo”, kuñanguéra neporãva ombotavyrai rupi mbohupa kuimba’évape. 

Yvate,  kuarahy resẽ gotyo opyta kordilléra Ka'aguasu ha meseta central brasileña; ko sona yvatekue ndohupytýi 400 m, oĩ yvyty karapemimi arenisca pytãguigua ha yvytypa’ũ puku og̃uahẽva ysyry Paraná ypy peve.

Ko yvy tuichakue javeve ojaho’i ypety, ha’éva umi ka’aguy kakuaa opytáva yvy porã ári ha ojepysóva Vrasil ka’aguy guive. 

Yvy oguejy ha ojupi upépe, yvy gotyo, kuarahy resẽ gotyo, ojejuhu yvype ndekakuáava; peteĩva Tevikuary, ysyry Tevicuary ha Tevikuarymi mbytépe; ko’ãva yvy karape henyhẽva sedimento-gui ha ndoheja guasúiva ohasa y, oipytyvõva oiko hag̃ua ñu, yvypasusũ, ha tenda kakuaa oĩhápe karanda’y, ñanandy tuicha, yvyra karapety, ha yvyra guasu pokã. Ysyry oĩva guive oñepyrỹ ysyry Paraguáipe. 

Ndahakúi ni naho’ysãi; jepive haku 21ºC, arahaku aja hakukue ojupi 37ºC, ha araro’ysã aja katu oguejy 1ºC peve. Oĩ umi departamento okyveha apytépe, upévare ko región iporã añetete vaka  oñemongakuaa hag̃ua.

Ka’asapápe oiko 23.996 tapicha, umíva apytégui 12.500 ha'e kuimba’e ha 11.496 katu ha'e kuña; péicha he’i Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Oreko po Barrio:

Ko’ápe oĩ  tupã0'i ypykue, omopu’ãva’ekue franciscano-kuéra. Reducción Franciscana Ka’asapápegua tuicha mba’eterei Paraguái arandu ha rekópe g̃uarã. 

Ko táva ofunda 1607-me Fray Luis de Bolaños Hernandarias omyakãramo guare mokõiha jey ko provincia, upéramo oiekuaa chupe  San José de Tevikuarýramo. Fray Luis de Bolaños omotenonde oñepyrũ hag̃ua peteĩ reducción, oĩhápe kasíke ha ambue ha ypykuéva, upéichante avei franciscano-kuéra, ha ambueve ypykue reducción Itá pegua oipytyvõséva ypykuéra ojapyhy hag̃ua peteĩ tupã pyahu ha’ekuéra ogueraháva. 

Ko tavusúgui oiko municipio 1872, ág̃a katu ojupi añetehápe distritoramo ley orgánica 1884 guare rupi ae.

Ka’asapa tuicha mba’eterei tavaháicha tekombo’e ha industria rupi. Heta industria oreko omba’apóva eíra, aramirõ ha takuare'ẽ rehe.

Ka’asapa opyta 230 km tavusu Paraguaýgui. Ymavémi opyta ha’eño mombyry, ha péva apañuãi ndetuichávami. Ferrocarril omba’apo gueteriramo guare, Maciel-pegua estación ombojoajúmi chupe Paraguay ndive.

Ko távape oñeg̃uahẽkuaa ruta II Mcal. Estigarribia (Paraguay guive) ha ruta VIII Blás Garay rupi (Cnel. Oviedo guive).

Yvu hérava “Ykuá Bolaños” herakuãmombyry; mombe’upy hesegua omyesakã Fray Luis de Bolaños-ite voi oguerojera hague ko ykua, ypykuéra ojopyvaitereíramo guare chupe; jeko aretereíma ndokyvéi ha ypykuéra ojopy chupe ojuhu hag̃ua tape pe apañuãi renondépe Tupã ha’e omyasãiva pokatu rupi.  Omombe’u háicha tapichakuéra upépe oikóva, ko yvu máramo ndahypáiva, jepéramo ndokyvéi puku, ha avei oipytyvõ oñembokívape.  

Tupão ko távapegua oñemopu’ãva’ekue franciscano-kuéra tiémpope. Tupão’i San Roque, ambue techapyrã yma guare ohejava’ekue franciscano-kuéra, ko’ag̃aite peve iporãitemi gueteri. 

Táva Ka’asapa hembiasakue heta, oguereko gueteri ko’ag̃aite peve óga oñemopu’ãva’ekue colonia aja pe tavaitépe. Ha’eva’ekue Reducción Franciscana apytépe pe tuichavéva Río de la Plata-pe.

Ka’asapagua Paraguái Retã Tendotarekuái Eduardo Schaerer.

Tapichakuéra Ka’asapágua omomba’e guasu ha oguerohory ipehẽnguekuéra heñóiva’ekue ijapytepekuéra ha omomba’ehávo chupekuéra omoĩ herakuéra tape réraramo. Ramove tape oñemboherava’ekue, tape tuichavéva pe távape, oĩhápe Palacio de Justicia, oraha Dr. José de Jesús Aguirre réra. Iteindyra, Antonia Aguirre, ambue tapicha ojekuaa mombyrýva, ndaha’éi Ka’asapápe año, ojekuaaParaguái tuichaha javeve avei. Dr. Aguirre, ha’eva’ekue pa’i  jesuita, psicólogo peteĩha omohendava’ekue Test Psicológico Europa-gua Paraguái rekóre.




#Article 30: Ka'akupe (675 words)


Ka'akupé táva tuicháva opytáva Paraguái retãme. Oĩhína tetãvore Kordillerame. Ko távape oiko 21.696 ava (2002 ary).

Ka'akupe ha'e peteĩ  táva Paraguái pegua, tetãvore Kordillera itavusu. Oĩ 57Km táva Paraguaýgui, ojehero chupe Capital Espiritual del Paraguay.

Oguahẽvo ára 8 jasypakõime Inmaculada Concepción de María ára hetaiterei Paraguái ra'y oho oguatahápe omoguahẽ Tupãsy Ka'akupépe imaitei ha ome'ẽ hag̃ua aguije. 

Héra oje’e ouha ne’ẽ guaranígui, Ka’aguy kupe.

Ka’akupe oĩ 57 Km. Táva Paraguaýgui, táva guasu tetã Paraguái pegua. Ko táva oĩ yvyty Ka’akupe ári, upe guive ikatu jahechapaite ypa Ypakarai. Ha’e peteĩ táva iporãitereíva oguerekóva heta yvyraty, avei yvyty opaichagua. Onemboja’o 15 barrios ha 17 compañías.

Ka’akupe oguereko 47.251 yvypóra, upévagui oĩ 23.594 kuimba'e ha 23.658 kuña. Kóva oñeguenohẽ Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos-gui.

Ko'ápe hakuve jave ohupyty 39°C ha ho'ysãve jave 3°C. Mbytépe katu 22°C.
Oky ary pukukue ohupyty 1.536mm.

Yvypóra ñepyrũ jaikuaa amoite ary 1600 rupi. Mombe'upy Hose rupive (ha'éva peteĩ ñande ypykue) táva Atyra pegua oho ka'aguý Ytũme oĩva oheka hagua tembi’u ha avei yvyra peteĩ tenda ivaiterívape, noguahẽihápe gueteri Nandejára ñe’ẽ, upépe umi mbajakuéra oho hapykuéri. Upémaro Hose okañy peteĩ yvyra guasu kupépe ha ojerure Tupãsyme ponoike avave ohecha chupe, ýrõ ojukáne hikuái chupe.

Umi mbajakuéra oho hapykuéri hákaku araka’eve ndojuhúi chupe. Hose upepe oikytĩ pe yvyra ha ogueraha hógape, omba’apo hese ha ojapo ta’anga iporãitereíva, ha’eva ko’ag̃a Tupãsy Ka’akupe, ndojuhúi haguére chupe umi hapichakuéra aña.
Upe rire Hose oiko upépe, oikuaa rupi Tupãsy oma’ẽha hese ára ha ára. Ojapo peteĩ tupão michimíva hakatu hetaiterei hapichakuéra oho hendápe omomorãvo hendive imba’ejerovia. Péicha oñepyrũ táva Ytũ rehegua.  
   
Ary 1765 pe tenda ojekuaava'ekue Valle de Caacupé, ko ñe'ẽ Ka'akupe oike maymáva apytu'ũme (karaiñe'ẽme: detrás del monte). Upei pe tupão okakuaavéma ha opa 4 jasyrundy (abril) ary 1770-pe, gobernación del Capitán General de Granaderos Carlos Murphy (Charles Murphy), irlandés al servicio del Rey Carlos III de España omotennde ramo guare, avei oñemosẽramo guare umi hesuitakuérape ñane retãgui.  

Ko távape ojejapo ñandyry mbokajágui oikóva, mba’e he’ẽ ha avei chipa. Avei ojejapo opaichagua mba’apo pópegua (artesanía). Hákatu heta ve oĩ omba’apóva kokuépe ýro mymbakuéra rehegua. 

Oĩ hetaiterei omba’apóva vakapíre. Avei omba’apóva ñai’ũre (cerámica) opaichagua ta’anga, hetave oĩ ojapóva Tupãsy ha ambue ra’anga. 

Avei heta oĩ ojehekáva mba’ekuave’ẽme (ventas) oguahẽva Tupãsy ára (8 de diciembre)

Oĩ ruta II ári, Mcal. José Félix Estigarribia, ohasáva pe distrito. Oreko avei ñu aviaciónpe g̃uarã.
Ka'akupe oreko heta estaciones radioemisoras, canales de televisión ha servicio telefoníagua.

Ka'akupepe opa ary ára 8 jasypakõime, heta avakuéra ijaty Tupão Guasúpe omomaitei haguã Tupãsy ára, upéva upe vy'a tenondegua tupão pegua Paraguáipe, ha upévarupi oje'e Ka'akupe ha'eha capital espiritual del Paraguay (Tupã rape itavusu Paraguáipe).

Ha'e avei peteĩ táva oreko heta tavarandu, ko'ápe heta ojetopa tavarandu kuéra omba'apova vakapi ha plateria tapiagua, ha upe tavavo Lomape oĩ peteĩ pirograbado en madera reko (ta'anga ojejapóva yvyráre ojehapyhápe), ymaguive ojejapo ko'ãga peve.

Kóva ome’ẽ ko távape hetaiterei techapyrã. Pe mba’e tuichavéva ha’e tupão guasu Virgen de la Inmaculada Concepción de los Milagros róga oguahẽame tapichakuéra hetaiterei hendágui omomba’e guasu hagua Tupãsýme. Ko'ãva oguatahápe oguahẽ ome’ẽ hagua ijaguije hesai haguére ỹro okuera térã oikoporãre hetãme. Tupão ykére oĩ avei Tupãsu Ykua, oje’éva hese oporomongueraha. 

Avei oguereko ysyry porã ikatuháme ojejahu piro’y asy arahaku jave. Ko’ãva ha’e ysyry Ytũ, omboja’óva táva Piribebuy-gui; Yakã Ro’ysã, Irala ha avei Ortega. Ikatu avei ojeho mba’ehejapyrã guasu (parque): Defensores del Chaco, Antonio Parquet ha Parque ecológico Lagorá.

Oĩ yvyty Kavaju táva Tovatĩme, tapichakuéra omba’apohápe ombotapia hagua ko mba’e iporãmbajepéva (área protegida). Ko yvyty oguereko po tenda oikova’ekue ha’eño itáguigua, oje’e upégui umi pa’i franciscano-kuéra oma’e hague pe tendáre. Oguereko heta mombe’upy ha tembiasakue. 

Yvyty Cristo Rey avei oguereko heta mba’e, umíva apytépe oĩ peteĩ tape po’i ñande rupíva yvyty ariete oĩháme ñañembo’e hagua.
Peteĩ ñembosarái hérava fiesta de Carnaval, oñeguahẽhame heta hendágui. Ko távape oĩ iporãitereíva techapyrã hérava turismo rural y de aventura.

Tape hérava Ruta II rupive, ñasẽvo Paraguaýgui. Km. 48-pe jaikekuévo távape oĩ pe ojeheróra Kurusu Peregrino, pépe oñepyrũ avei tape ohóva táva Atyrá-pe.   

Ko’ápe heñoiva’ekue Tte. José María Fariña, ha’eva’ekue peteĩ karai katupyry ñorairõ guasu jave (Guerra de la Triple Alianza).




#Article 31: Guarani Ñe'ẽte ha Arandu Anamandaje (848 words)


Guarani Ñe'ẽte ha Arandu Anamandaje - Ateneo de lengua y cultura guarani

Guarani Ñe'ẽte ha Arandu Anamandaje (ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI) niko heko ypýkuri 23 jasyporundy 1985-pe, Paraguaýpe. Mbohapy angirũ hérava Arnaldo Miguel Valenzuela Sanabria, Paublino Carlos Antonio Ferreira Quiñónez, ha ohaíva ko’ápe, David A. Galeano Olivera –upérõ oñemoarandúva Guarani ñe’ẽme Instituto Superior de Lenguas, Universidad Nacional de Paraguaýpe- heta oñomongeta rire oguahẽ hikuái peteĩ ñe’ẽme omoheñói hagua peteĩ aty omba’apo hagua ñane ñe’ẽ ha ñane mba’etévare.

Upe temiandu oikuaaukákuri hapichakuérape upépe oñemoarandúva, ha tetia’e ha katupyrýpe oñemoñepyrũ atymimi ojeporavo hagua jehupytyrã, aty rerarã ha upe ára oñemboajetahápe aty pyahu.

Upe ára 23 jasyporundy 1985 pyharépe ojejapókuri motenondehararã jeporavo, peteĩ amandaje rupive. Ha upérõ avei oje’ékuri 30 jasyporundy pyharépe ojejapotaha aty guasu oñemboajévo GUARANI ÑE’Ẽ HA ARANDU ANAMANDAJE (ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI). Ñane aty rerarã ome’ẽkuri Mbo’ehára María Elvira Martínez de Campos ha ojeporavókuri heta téra apytégui.

ANAMANDAJE jehupytyrã ojeporavókuri ko’áva: 1)Ombyatýva’erã Mbo’ekuaahára ha temimbo’e Guaranimegua jekupyty, tetia’e ha tekojojápe; 2)Omba’apóva’erã Guarani ñe’ẽ ha ñane mba’etévare ha upevarã ogueroguatáva’erã opaichagua tembiapo, ñepyrũrãme Paraguaýpe ha upéi mbeguekatúpe ñane retã tuichakue javeve; 3)Oikuaaukáva’erã hembiapo maymávape, tetãygua ha pytaguávape, ha upevarã oipurũva’erã ikatumíva guive (ta’ãngambyry, ñe’ẽ’asãiha ha kuatiahaipyre); 4)Ohekombo’éva’erã Guarani ñe’ẽ mbo’ehararãme, osẽtava ohekombo’e ha ohayhukajey ñane ñe’ẽ ha ñane mba’etéva, mitã ha mitãrusukuérape.

Ha peicha... upe ára guive ko’ága meve ANAMANDAJE omba’apo kyre’ỹnte gueterei, naikane’õi. Ko’ága hetáma ñande ja ipype, ápe ha amoite ñane retã ruguáre. 

ANAMANDAJE rembiapo rupive ñane ñe’ẽ ija Castellano ndive, ñane retã Léi Guasúpe. Mokõivéva ojoykére, peteĩcha. Upéicha avei, ñande aty rupive Guarani oike Tekombo’e Ñemyatyrõme. Ha péina, oguahẽma ára, ñane avañe’ẽ oñembo’ehápe ñane retã tuichakue javeve mitã ha mitãrusukuérape ha upéicha avei ANAMANDAJE rupive heta mbo’ehararã oñemoarandu itávape, upéicha ñande aty omba’apo Concepción, San Pedro, Cordillera, Guaira, Ka’aguasu, Ka’asapa, Itapúa, Misiones, Paraguari, Alto Parana, Central-Paraguaýpe, Ñe’ẽmbuku, Amambay, Kanindeju, Presidente Hayes ha Boquerón-me.

ANAMANDAJE remiandúpe oĩ avei Guarani ñe’ẽ oñembo’eva’erãha maymávape ñamosãsosérõ ñane retã ha ñane retãyguápe. Guarani hína tembipuru ñaikotevẽva ha jaipurukatuva’erã ñamoarandu, ñamongakuaa hagua ñande yvy jahayhuetéva. Castellano año ñañandererahamo’ãi mombyry.

Mitã oñemoarandúva ko’ága, iñe’ẽteépe, tuicha oñakãrapu’ã, ipy’arory ha ipy’aguasúma. Oikũmby ha hesakãma umi mba’e ome’ẽ ha ohesa’ỹijóva mbo’ehaópe. Hasypeve, ága ae ñañehekombo’e Guarani rupive. Kóva ko mba’e ha’ehína ANAMANDAJE kerayvoty tuichavéva ha mbeguekatúpe oñemoañetéva ohóvo.

El ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI se inició con las tres personas (David Galeano Olivera, Paublino Carlos Antonio Ferreira Quiñónez y Arnaldo Miguel Valenzuela Sanabria), quienes luego de compartir sus deseos o ideales con los demás compañeros de la Licenciatura en Lengua Guarani del Instituto Superior de Lenguas de la Universidad Nacional de Paraguaýpe, decidieron fundar y constituir una entidad que, con la denominación de ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI, a partir del 23 de setiembre de 1985 –fecha fundacional- se dedicara a promover el Guarani, primero en Paraguaýpe y luego, gradual y progresivamente, a nivel nacional e internacional de ser posible.

El lunes 23 de setiembre la Primera Asamblea eligió a las autoridades que orientarían por un período de dos años de mandato, los destinos de la novel entidad. El cuadro directivo quedó entonces constituido de la siguiente manera:

Nuestra presentación en sociedad, con toda la promoción posible efectuada a través de los diferentes medios masivos de comunicación, la realizamos el lunes 30 de setiembre de 1985.

ATENEO heñói ha okakuaa ijehegui. Avave noipytyvõi chupe, ja’ekuaa uvei okápe oĩha omboykeséva térã ojukaséva ATENEO rembiapo; jepémo upéicha, ko atyguasuete hekoverosã, ha arandu ha tetia’épe oho tenonde gotyo ha hendive oku’e Guarani ñe’ẽ, oñembo’yjeýva, ojetyvyrovyróva ha kyre’ỹme oipykúiva hape tee, oguerahátava chupe yvate yvateve. Guarani imitãrusujey. 

Guarani ñe’ë pyahu ko’ága rupi ojehayhuetevéma. Avei, oïma Léi Guasúpe. Guaranígui oikóma Paraguay retä ñe’ẽ teete. Guarani oikéma avei tekombo’épe; upehaguére, heta mitã ha mitãrusu ohóva mbo’ehaópe -Guarani rupive- hekove sãso, oñeñandu porã ha ovy’a mbo’ehaópe ha upe iporãvéva -Guarani rehe ae- oñemoarandu añetetéva hikuái. Opaite tenda rupi Guarani ojepuruvéma. Oĩma avei heta aranduka Guaraníme; ja’eporãsérõ, oĩma heta jehaipyre. Oĩma heta marandu castellano-gui oñembohasáva Avañe’ẽme. Upévare, oguahẽma ára jahechakuaávo Guarani ha’eha pe tembipuru oipytyvõtava hekopete oñemongusugue hagua Paraguáygui: mboriahu, tavy ha teko’asy. Upévare avei hesakãva’erã mbo’eharakuérape Guarani ndaha’eiha peteĩ mbo’erãmínte. Nahániri. Guarani hína pe tembipuru ha’evéva orekóva Paraguáy oipukúi hagua upe tape pyahu ha hekokatúva. Yma, ymave Guaraníme oñe’ẽva itavy ha ijuruky’a; ko’ága Guaraníme oñe’ẽva iñarandu ha ojehecharamo.

Ko’ága hetáma oĩ tapicha iñarandúva Guaraníme. Guarani ñe’ẽ pyahu iñasãima Paraguay retã tuichakue javeve ha upéicha avei oñembo’e, oñemomba’eguasu ha ojehayhúma ambue tetã rupi. Guarani herakuãporãma ko yvy ape ári. Jaha jahaha gotyo (Argentina, Vrasil, Uruguái, Volivia, Tetãvore Joapykuéra, Kanatã, Francia, Alemaña, Epaña) jajuhukuaa tapicha arandu ohecharamo ha ohayhu añetéva Guarani ñe’ẽ ha Guarani reko. Guarani ñe’ẽ pyahu oĩ avei internet-pe. Hetaiterei mba’e ñane avañe’ẽguigua oĩ internet-pe. Oĩ avei umi tapicha iñaranduvéva he’íva hikuái: ñe’ẽ ija ha ijahetáva internet-pe, hekove pukúta. Aipórõ ja’ekuaa Guarani ñe’ẽ pyahu hekove pukutaha. Hetaiterei tenda niko oĩ internet-pe imandu’áva ha omomba’eguasúva avañe’ẽme, umíva apytépe ATENEO rendatee ha’eva www.ateneoguarani.edu.py. Avei, ndahi’aréi Guaranígui oikohague Corrientes, Argentina ñe’ẽ teete; péicha avei, ko ary 2007-pe oiko avei ichugui Mercosur ñe’ẽ, castellano ha portugués ykére.

Opa ko’ã maba’e ohechauka mba’éichapa ATENEO rembiapo rupive, Paraguáype, ojehupyty hetaiterei mba’e avañe’ẽ momba’eguasuvévo.




#Article 32: Ñe'ẽpoty Guaraníme (2759 words)


ÑE'ẼPOTY GUARANÍME - POESÍAS EN GUARANI

Oje'e heñoihague 1840-pe, Aguai’y, Karapeguápe. Ndaha'éi ku ojekuaaporãmbáva hekovekue. Ojeherova'kue Kangue Herréro. Oike avei Ñorairõ Guasúpe oipysyrõvo ñane retã. Hembiapo ojekuaavéva ha'e Che lucéro Aguai'y.

CHE LUCERO AGUAI’Y

I					
Che áma che señora 			
Ndajuhúi ndejoguaha 			
Péina amo nde tyvyta 			
Yvágare oñepinta 			

II 					
Che áma che señora 			
Ndajuhúi ndejoguaha 			
Nde resa ojajái jajái 			
Ni lucero nombojojái 			

III 					
Arai morotĩ poty 			
Opaite chembyesay 			
Che lucero Aguai’y 			
Ombojojáva kuarahy 			

Neporã ha nepotĩ
Rehesape ha remimbi,
Opa ojeroky roky
Che lucero Aguai’y. 

Toiko aipo ñorairõ
Tove cañón tokororõ
Nderehe che korasõ
Che rekove jepe toso

Toñehẽ pe che ruguy
Tosyry che resay,
Esperanza taipoty
Che lucero Aguai’y

Itriste ha ñambyasy
Oikekuévo kuarahy,
Ambojoja máske che sy
Nderehe che tupãsy

Heñoi'akue Itauguápe, 1897-me. Imitãrusu guive ohai ñe'ẽpoty guaraníme. Ha'e avei Guarani ñoha'ãnga (teatro) moñepyrũha. Ohai: Cerro Kora, Ñasaindýpe, Reservista purahéi, Vy'a'ỹ jave, Nde ratypykua, “Tupãsy Ka'akupe, Cherendumi María Ana.

NDE RATYPYKUA

Epukavymína mitãkuña che mborayhu jára
Tahechajey nde juru mboypýri nde ratypykua
Nde rova yképe ikuãme oikutuva’ekue Ñandejára
Ha ipyko’ẽmíva opyta opupu mborayhu ykua

Ka’aru pytũ jasy tomimbi nde rova mbytére
Ha tory rupápe toñoñañua ñane mborayhu
Tuka’ẽ ra’ãvo oñondivete tojeity ojuapére
Tojahu hikuái nde ratypykuápe upe ka’aru

Epukavymína mitãkuña chepy’ara’ãva
Hoy’umisetéko ipepo paráva upe ñahatĩ
Nde ratypykuápe guare ymínte oipy’ajukáva
Ha ipepo akãmínte omoakỹsete mokõi panambi

Nde rova yképe ikuãme oikutuva’ekue Ñandejára,
Ha ipyko’ẽmíva opyta opupu mborayhu ykua,
Repukavymírõ mitãkuña che mborayhu jára,
Taropurahéi nde juru mboypýri nde ratypykua.

Heñoi'akue Yvysunu, Guarambarépe, ary 1894-me. Itúva herava'ekue Silvestre Fernández ha isýkatu Bernarda Rivarola. 1914 guive ohai iñe'ẽpoty. Oho oñorairõvo ñane retã rayhupápe Chako ñorairõme. Upe ñorarirõ aja, ary 1934-me, omendákuri María Belén Lugore. Omanókuri 15 jasyporundy 1949-me.

Ohai: Adios trigueña resa yvoty, Ahakuetévo, Aháma che chína (che la reina), Alborada (en tu ventana), A mi florcita del Paraguay, Causa neñaña, Paraguaýpe del Paraguay, Ko'ápe che avy'ave, Concepción jerére, “Che lucero ñemimby, Chepochýma nendive, Despierta mi Angelina, En tu ventana, Guavira poty, La cautiva, La útlima letra, Nde juru mbyte, Noches del Paraguay, Ñesũháme, Oda pasional, Primavera, Pyhare amangýpe, Retén-pe pyhare, Rojas Silva rekávo, Salud che paraje-kue, Siete notas musicales, 13 Tujutĩ, Yvapovõ poty, ha heta ambue ñe'ẽpoty.

Che Papoapy regimiento
Tamoñarómente ojekuaa
Fortín Nanawa che campamento
La muralla viva oje’eha

Na tahupimi mano a la viséra
Ha tambojoja che mbarakami
Amongaraívo Nanawa trinchera
Taropurahéi 13 Tujutĩ

Aropurahéita regimiento trece
Nanawa de gloria jeroviahaite
Ha ityvyrami regimiento siete
La muralla viva mopu’ãhare

Ro’atamahágui tesaraietépe
Peteĩ ko’ẽme roñeñanduka
Roheja hagua ore ra’yrépe
Pedestal de gloria oma’ẽ hagua

Modelo ore pópe Tujutĩ ore réra
Mitã’i pyatã lampinokuete
Guyra ha yvytu oñesũpehẽva
Ore rovasávo ohasa jave

Oikove pukúva mante ogueroviáne
Regimiento trece rapykuereta
Ha létra de óropema ojeguáne
Historia pyahu ko’ẽramogua

Reínte Bolivia heko ensuguýva
Ndohechamo’ãi y Paraguay
Oĩ haperãme ipopía rasýva
Trece Tujutĩ kavichu pochy

Kundt-ko oimo’ãnte yvypyro
Ojuhúta ápe pire pererĩ
Ha ojepo joka gríngo tuja výro
Nanawa rokẽme ojoso itĩ

Oguahẽ jave 20 de enero
Iko’ẽha ára vierne rovasy
Ohua’ĩva’ekue a sangre y fuego
Oikepávo ápe ña Boli memby 

Ko’ẽtĩ guive ore retén dos-pe
Kundt rembijokuái ndikatúi oike
Osẽgui hapére Rodolfito López
Mboka’i ratápe ohovapete

Umi 105 ipo apenóva
Mbohapy hendáguio ihu’u tata
Hechapyrãmi tatatĩ ojapóva
Ñu ha ka’aguy osununumba

Ñahendurõhína guyryry oikóva
Ndaja’eivoi jaikovetaha
Ndaipóri rupi ipy’a opopóva
Tape ndojuhúiva tembiguái ava

Oreave avei paraguayetéva
Soldado ja’érõ urunde’ymi
Ndaha’éivante rojalavaséva
Noroikotevẽi ñererochichĩ

Mi comando Irra hendive Brizuela
Mokõivevoi aña mbaraka
Ha el león chaqueño ijykerekuéra
Mayor Caballero ore ruvicha

Cachorro de tigre suele ser ovéro
Mácho ra’yre machíto jey
Oime kuatiápe 20 de enero
Peneñongatu peẽ mbohapy

Oimeveva’erãku ore raperãme
Ore ra’ãrõva laurelty pyahu
Ojupi hagua umíva ru’ãme
Regimiento trece oñekuãmbopu

Ipyahẽ cañón ndosovéi metralla
Jáma mboka’i ha yvate avión
Ha ni upevérõ ndoku’éi muralla
Omoĩva’ekue Quinta División

Ñane tĩko’õ oúvo yvytúre
Cañón ha mboka ratatĩ nengue
Ha ojo’a ári jahecha pe ñúre
Inevujoa Boli re’õngue

Ava’i akãngue ko’ápe ha pépe
Akãverakuéra omosarambi
A lo chirkaty machéte hãimbépe
Ikokuepeguáicha lo mitã okopi

Péichane voi aipo añaretãme
La mba’epochy ifunción jave
Ohecha, ohendúvamante ogueroviáne
Nanawa de gloria fárra karape

Otro pitopu Nanawa de gloria
Héra opytáma mandu’arãmi
Oscribí chupe ipyahúva historia
Tamoñarõkuéra Trece Tujutĩ

Tuguyeta apytépe ou la victoria
Regimiento trece-pe opukavymi
Ága ikatúma he’i la historia
Ndopamo’ãiha raza Guarani

Na taje’encuadrá mano a la viséra
Ha tamondoho che puraheimi
Amongaraíma Nanawa trinchéra
Ha che Regimiento Trece Tujutĩ

Fortín Nanawa che campamento
La heroica Quinta che División
Número Trece che Regimiento
Ha solito el uno che Batallón.  

Heñoi'akue 1893-pe, Villarrica-pe. Kuruvai ojapyhy’akue hete imitãrusúpe. Ohai: Surgente, Nubes del Este, Panambi vera. Omanókuri Paraguaýpe, ára 8 jasypo 1933-pe.

PANAMBI VERA

Panambi che raperãme
Resẽva rejeroky
Nde pepo kuarahy’ãme
Tamora’e añeñotỹ

Nde réra oikóva ku eíra saitéicha che hay’okuápe
Ha omohe’ẽva chéve amboy’úvo che resay
Ku ñuatĩndy rupi ñu ka’aguýre ñemoñahápe
Iku’ipáva che ánga che pópe huguy syry	

Reguejy hagua che pópe
Aikóva anga romuña
Ha torýpe torypápe
Che áripi rehasa

Panambi ndéichagua Tupã rymba poku oime iporãva
Resẽ yvytu ndive che yvotytýre ndesaraki
Remimbivérõ ko che resápe remimbipáva
Tove mba’éna nderapykuéri tañehundi.

Heñoi'akue San Juan Bautista-Misiones-pe, ary 1893-pe. Ijoyke’ýkuri Agustín Pío Barrios (Mangore). Hendive oikundaha tetã ambue Amérika ha Europa-gua. Heta ary oikojepe Brasil-pe. Ha’e avei upe omoñepyrũ’akue ñoha’ãnga Guaraníme. Omano Paraguaýpe ary 1939-pe. Ohai “Mariscal López”, “Tupãsy Ka’akupe” ha upe iporävéva ha’evahína “Che kuãirũ resa”.

CHE KUÃIRŨ RESA

Mba’eguasuetéko ko che akãme oikéva
Ajepy’apy ha ndavy’avéi
Che ke ha che páype nacherendavéi
Ndaikuaaivoínte ko chéve ojehúva

Kyhápe añeno jahechápa ake
Ha mantérei añemyatimói
Chepijohapa, che’yuhéi, cheremói
Ha ambojopyru kyha ha inimbe

Asẽ ajeity ku kapi’ipépe
Che po mokõivépe añemoakãngyta
Mbyja oĩháicha entéro aipapa
Jahechápa upéicha apyta akemi

Ha pe che resa ikãmbarei
Oimentevoi ko che akã ojo’óva
Ku kuãirũ resáicha cherehe oikóva
Ñaimo’ã ohapýva pe che korasõ

Kokuehe aháma ahecha pa’i
Hi’ãitégui upérõ añemombe’u
He’imínte chéve “Reporohayhu
Pohã Paraguáy emendavoi”

Upévako hína pe chéve ojehúva
Tupãsy memby chemoakãnundúva
Ku oguatakuévo pehechánga’u
Ha’ete ipepóva ko anome’ũ

Yvoty oĩháicha okukúi hapépe
Pe humby otytýi, pe hesa omimbi,
Ha ñane enkantáva omymýiva ohóvo
Ikamisa guýpe mokõi jeruti

Hague rokyũmba pe hova yke
Hetyma kyrỹi porãite guasu
Ikambuchimípako pe ijuru
Ha’érõ ichupe “Ta’u che eirete”

Apoi nde ári yvytu pepo
Che ñe’ẽnguemi tohendu ha’e
Ko che mba’asy che resa rupi oike
Ha che korasõme ojehaitypo.

Heñoi'akue Takumbu, Paraguaýpe, 1954-me. Ary 1993-pe, oiko chugui Licenciado Guarani ñe’ẽme UNA-pe. Ohaíma heta aranduka, péicha: Hovere vere, Tangara tangara ha Arandu ka'aty aty.

PYHAREPYTE LUISÕ NDIVE

Ho’ysãvy
Arapoteĩ oñakãity
Itĩndy, oñeno, oke
Jasy akã guasu
Resa pytã sa’yju rurupa
Opu’ã, ojupi
Ovu, ovu okaputarõguáicha
Ijapu’a hendy, ojupi oho
Arai hũ hapykuéri

Oikarãi ipepo sarambi
Volicho’ípe lo mitã
Hoy’uventehína guári
Che ajeréma che róga gotyo
Topytánte ha’ekuéra

Aguata che año peteĩ
Ka’utõre purahéi amboveve yvytúre
Tuñe’ẽ amyasãi tapére
Ha upeichaháguinte
Jaguakuéra oñarõmbajoa
Oñarõ kyhyje
Oñaro agui
Ju’ikuéra ayvu okirirĩmbaite
Tapepo’i rire káncha mbytépe

Sapukái po’ívaicha
Guahu guasu che añuã
Amondoho turuñe’ẽ
Purahéi opa’ã
Amokõ tendy
Pirĩ ojupi mbeguemi che retymáre
Napenaigua’u
Aguata mbegueve
Upéi ahechámakatu
Ahechámakatu
Mba’ehũ guasu ojapajeréiva
Opyta, cherechávaicha
Oguapy ñeno
Hesa guasu
Hesa po vera hendy sa’yju
Yvytu ro’ysã peju po’i
Che rova heréi
Che aho’i nero
Amaña che jerére
Mavavéva ndaipóri, che añoite
Añemondyinunga
Amokõ tendy ha opa’ã che hay’ópe
Chepytỹ
Añembotavy
Chéko karia’y ndaipóri kyhyje
Mba’éguipiko akyhyjéta
Amaña yke
Jaguánteko ha’e chejupe
Aturuñe’ẽ teĩteĩ
Aguata mbegue kyhyje
Aguata mbegueve
Añemboja
Mba’ehũ guasu cherechávaicha

Opu’ã

Jaguaita hapykuéri
Ajera, ajera
Oúko
Cheruguaitĩta
Oñemboja
Ohasase che rakãmbykua rupi

Chepirĩmbaite
Ojupi to’ysã ratã che retére

Cheratãmbaite
Che py oñeñapytĩ yvýre

Cherasẽse
Añanise

Che resa osẽ okápe
Che pytuhẽ
Che ñe’ã operere, opopo, osẽse, okapuse
Añembo’e
Luisõ ojekyty che kasõre

Ambovu kamisa lómo
Pejeíke che rapégui
Ajapyhara ñanandy
Ha’a
Apu’ã

Aike che rógape
Chararápe
Mbururúpe
Añemombo che rupápe
Chekane’õ sororo
Tuichaiterei añemondýi.

Heñoi'akue Pilar-pe, 1914-pe. Imítame ováma Paraguaýpe ha upéi oikókuri Buenos Aires-pe, upépe oikuaajepe José Paraguaýpe Flores, Emilio Bobadilla Cáceres, Félix Pérez Cardozo ha Agustín Barboza-pe. Omano Paraguaýpe ary 1970-pe. Hembiapoita apytépe oĩ: “Alma vibrante”, “Golondrina fugitiva”, “Mi patria soñada”, “Muchachita campesina”, “Flor de Pilar”, “Che yvoty mombyry”, “Okarayguami akä sa’yju” ha “Punta karapãme Serrato ndive”.

CHE YVOTY MOMBYRY	
		

Che angapýgui aipo’o					
Ko’ã mborayhu poty					
Ha péina yvytu pepo				
Nde ári ohomíma oity				
Hypy ha 					
Heta che’ahõ ñemi					
Hendivekuéra oveve					
Oho nemyangekoimi					

II							
Nde rerami ombojegua					
Nde Sofía, che ñe’ẽ,					
Ha’eñónte omohe’ẽ					
Che purahéi poriahu					
Ága oime che mborayhu					
Ichupe omongarai					
Che kuãirũ rehe ohai					
Mandu’a ombopyahu					

III						
Ne korasõ rovetã						
He’ihaguéicha nei					
Ani remboty hatã						
Jazmín ryakuãvurei					
Mitãkuña Paraguái					
Reko marangatumi					
Che rekove oikarãi					
Ne pore’ỹ kirirĩ.

Heñoi'akue Tovatĩme, 1947-me. Itavapevoi oñepyrũkuri oñemoarandu, upéima avei Paraguaýpe. Oiko ichugui Guarani ñe'ẽ mbo'ehára IDELGUAP-pe. Ohai ñe'ẽpoty Guaraníme osẽva heta arandukápe, péicha: Y ahora la palabra, Poesía Taller ha Poesía itinerante, mbohapyve Taller de Poesía Manuel Ortíz Guerrero rembiapokue. Omba'apo pukoe Cardinal-pe, upépe are omotenonde tembiapo iñasãiva ko'ẽ jave, hérava Paraguáy mba'apohára rapére.

CHE RU TUJAMI

Aichejáranga che ru tujami nekane’ö’ỹva
Ejúna ko’ápe ko che renondépe torohechami
Péina aguereko che ñe’ä poty nemba’eräitéva
Ejapysaka ko che remiandu ndéve tajykýi

Mba’apópe oikógui umi nde jyva hajyguesëmbáma
Ha nde po pire iñanambusúva che ru tujami
Umi nde ati’y kuarahy rata ohapy asýva
Ága oikotevëma arapytu’u che ru tujami

Ha upevarä péina nde ra’y akakuaapáma
Ága chehaitéma ajepytasóta che ru tujami
Tove taraha nde rapykuere ku techapyräme 
Chéveko hi’äma agaite guivéma repytu’umi

Aguyje che ru, che ru tujami nekane’ö’ỹva,
Nde poyvi araháta ko che pyti’ápe tomimbirei
Tove kuarahy tohapy avei che pire ikyrỹiva
Rombotuichahávo ajepytasóne che ru tujami.

Heñoi'akue Ka'akupépe, 1955-pe. Oñemoarandu ypy itávape, ha upéikatu oñepyrũ oikundaha ñane retã mba'apo ha kuaamive rekávo. Oike avei Taller de Poesía Manuel Ortiz Guerrero-pe. Ohai: Perurima rapykuere ombyatyhápe heta káso Perurima rehegua. Oguereko avei peteĩ ñe'ẽpotyryru (poemario) hérava Ita ha'eñoso (Ya no está sola la piedra). Ita ha'eñoso-pe Miguelángel Meza ohupyty Guarani pytu ypy, oguahẽ Guarani rekoitépe, ipypukuvehápe. Péva ha’e hembiapo oñemomba'eguasuvéva.

Che ha’e pe mimby
Aikova’ekue yvytúrö

Oiko chehegui mbói
Tendy rapére aguejývo
Amýi, aku’e
Ajapajeréi y ra’änga ndive ha apo
Ahasávo yvyguýre
Oikytï che syva takuapi
Oje’o y’apenu
Ha apararä kambuchi
Ha aperere yvu rape purahéi
Tasë peteï kuápe, 

Tasë moköi kuápe,

Tasë mbohapy kuápe,

Tasë irundy kuápe
Chejopy, chejopy, chejopy

Takuára kusuvi ondyvúva

Ita morotï rysýi moköi 
Omoakä karai turuñe’ë ñe’ëndy
Che ha’e pe mimby
Inimbo ahejáva ka’aguýre
Mandyju añuäva ypype

Yvyty omboryrýiva kyse
Pyhare, ñasäindy, yvy, y
Yma, ko’ága, ko’ërö
Chepype aikéva, chejehegui asëva
Che ha’e upéva

Heñoi'akue San Lorenzo-pe, ary 1949. Ñe’ëpapára katupyry ohaíva Guarani ha España ñe’ëme. Oñemoarandúkuri Universidad Nacional de Paraguaýpe-me, oikohaguépe ichugui kuatiahaihára (periodista). Avei oñemoarandu’akue Universidad Cumpletense de Madrid, España retäme. Ohai kuatiahaipyre “Hoy” ha “La Nación” umívape. Iñe’ëpoty ohupytýma heta jopói ñane retä ha tetä ambuépe. Ohai: Ñe’ëpotyryru “Tesarái mboyve”, “Tataypýpe”, “Algún extraviado temblor”, “El patio de los duendes” ha “Sobre el beso del viento”.

KUÑA

Kuña...
Kuña, mitä, mitäkuña, mitäkuñami...
Kuña, kuña, kuña,
Kuña, kuñataï...

Mitäkuña guata koni
Mitäkuñami
Resa vera, kupy po’i,
Guata jegua,
Saraki, pirumi,
Jeroky tarova, sarambi,
Mitäkuñami...

Epu’ä, tereho,
Nde pya’e ehuguaitï
Nde reko kakuaa
Nerenóima hikuái, oipotáma hikuái
Nekuñambásapy’a,
Mitakuñami

Kuña, kuña, kuña,
Kuña, kuñataï...
Haimete nemitä gueteri...
Epu’ä ehuguaitï
Nde reko kuñaite,
Háime háime kuña,
Mitakuñami...

Heñoi'akue Pedro Juan Caballero-pe, ary 1934-pe. Ha’e avei ñe’ëpapára ohaíva Guarani ha españa ñe’ëme. Imitärusu guive omomba’eguasuva’ekue ñane avañe’ë ha upeichahápe omyasäi ñane retä ha tetä ambuére ñande reko Paraguáy. Oñemoarandu Guarani ñe’ëme Instituto Superior de Lenguas, Facultad de Filosofía, Universidad Nacional de Paraguaýpe-me. Omoheñói ambue tapicha ndive heta aty, péicha: Autores Paraguayos Asociados (APA), Sociedad de Escritores del Paraguay ha Centro Paraguayo de Investigación Lingüística (Cepail), avei oï ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI-pýpe. Umi hembiapo poräita apytépe jajuhukuaa: “Platero ha che”, “Ñane ñe’ë Guaraníme”, “Taruma poty”, “Mitämombe’u” ha “Polisíntesis Guarani”.

ÑANE ÑE’Ë MBA’ERÄ

Che ñe’ägui otykýma eiretégui he’ëvéva
Ñe’ëmi che arekóva aretéma anohëse
Rasaite amomorägui avañe’ë ijukyetéva
Sapukáipe che ha’éva yvytúndie toveve

Jahechápa noguahëiri mombyrýva oïháre
Ñane retäygua resáre tohecha iporäha
Ichuguikuéra ku oiméne okañýva, ndoikuaáire
Hetave noñembo’éire Guarani yvotyha

Ymavénte ikangýva yvytu ndepejuhára
Ajevénte opa ára ndojehayhúi mamove
Péina ága ahecháma mbarete ne ñe’ë jára
Hatänguére oñeha’äma Guaraníre iñaröve

Nderehémante he’íne “Guarani ndejukyetéva”
Péva che ahayhuetéva oikuaáramo huguy
Jahecháma ipohýiva itanarä tuichaitéva
Petỹ hügui irovéva gua’umi nanemoväi.
 

Heñoi'akue San Lorenzo-pe, ára 19 jasyköi 1938-pe. Heratee ha’ehína Gabino Ruíz Díaz Torales. Ohai guarani ha españa ñe’ëme. Oñemoarandu Escuela Municipal de Arte Escénico-pe ha upépe heñói imborayhu ñoha’ägáre. Omoheñoi’akue iñoha’änga aty hérava “Teatro Estudio Libre”. Omotenonde Dirección de Cultura Popular ha upéi Dirección General de Investigación y Apoyo Cultural Ministerio de Educación y Cultura-pe. 

Ohai heta ñoha’änga ha umi iñe’ëpoty ijaty peteï ñe’ëpotyryrúpe hérava “Mandu’arä”.

MANDU’ARÄ

Aimo’ägui ndera’e che mbujako’ë
Aju péicha rohayhu ne kuñakataï
Ha nde pópe, yvotýicha,
Che rekove amoï

Upéinte iñypytüsapy’a pe ára
Ñane mborayhu jajái iñasäihague
Ha che ñe’äme oguejy,
Chemopirïmbáva pyhare.

Mba’ére ojuavy
Pe mborayhu rape
Ha opyta tyre’ỹ
Oñoirümirängue
Ko’ága mombyry
Oho vy’apavë
Rasáva hesaite
Ñanendive

Rohechájepi che képe pyharekue
Ñambopotýrö ojupe ñane kunu’ü
Ha che páype upéi ko’ýte rohechase
Añandu.
 

Heñoi'akue Paraguarípe, áry 1924-pe. Heratee ha’ehína Félix Giménez Gómez. Guarani ñe’ë Mbo’ehára ha ñe’ëpapára ohaíva moköive ñane ñe’ëme. Omoheñoiva’ekue heta Guarani rayhuhára aty, umíva apytépe Instituto de Lingüística Guarani del Paraguay Mbo’ehára katupyry Reinaldo Julián Decoud Larrosa ndive. Avei omoheñói Centro Paraguayo de Investigaciones Lingüísticas, ojekuaavéva Cepail-ramo. Oikundaha ñane retä tuichakue javeve ha avei oikojepe heta ary ambue tetä Europa-pegua rupi. Ohai: “Tuju nde’aho’i che retä”, “Tojevy kuarahy”, “Pétalos” ha hetaiteve ambue.

TOJEVY KUARAHY

Ha ombogue
Kuarahy.

Oguejy ha ojupi
Yvy ape
Omocha’ï

ojaho’i
che ñe’ä!
Ojera ñembyasy
Ñeko’öi

Tesay ijavo’ói
Chemyakỹ
Yvága ipochy
Hendyvu oity

Ha overa

Ha ojeka

Havu’ä

Ha opu’ä
Hembe’y-
Pe oheja

Ha apa’ä.
Ha oipyhy

Oikytï

Ha omopë

Ñande yvy
Ñembyasy
Ojaho’i

Kirirï
Pyti’a
Ñemirï

Arai ky’a
Jajoko pytü
Ha ro’y
Ñamombi

Vai...!

Ñe’ỹrö
Ha ate’ỹ

Jyva...

Mbarete joja

Pyhare,
Tako’ë.

kuarahy!.
 

Heñoi'akue Arroyos y Esteros-pe, ára 22 jasypoteï ary 1960-pe. Itúva héra Juan BenignoGómez ha isýkatu Delia Ramona Vera de Gómez. Oñemoarandu Benjamín Aceval, Coronel Oviedo ha itáva Arroyos y Esteros-pe. Upéi imitärusúvo ou Paraguaýpe ha oiko ichugui Guarani ñe’ë mbo’ehára ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANÍme ha avei Instituto Superior de Lenguas Universidad Nacional de Paraguaýpe-pegua.Omba’apo ATENEO-pe sämbyhyhára ha mbo’ehára ramo ha upeichahápe oikundaha ñane retä omyasäivo ñane avañe’ë. Ohai heta ñe’ëpoty Guarani ha españa ñe’ëme avei, ombyatýva peteï ñe’ëpotyryrúpe hérava “Kunu’ü Roky”.

SAPATU PYAHU

Che ru ogueru
Sapatu pyahu
Oipota amonde
Ani chero’y

Avy’aiterei
Arosapukái
Ha chejurujái

Amonde mbegue
Ajokua atä
Kyhyje aguata
Añepysänga

Ndaipe’asevéi

Ijapiru’a
Chepyta piro

Pysä sarambi
Iñakuruchï
Otytyjehýi
Nacherendavéi

Pya’e aguapy

Cherasë soro
Nakirirïvéi

Jepe chejopy
Añembesu’u
Ndaipe’amo’äi
Sapatu pyahu

Heñoi'akue Itakuruvi de la Cordillera-pe, áry 1943-pe. Ñe’ëpapára katupyry imitä guive oñanduva’ekue mborayhu ijojaha’ỹva ñane ñe’ë Guaraníre. Oñemoarandu itávape ha upéi ikaria’ývo ouva’ekue oiko Paraguaýpe. Oike oñemoarandu Escuela Municipal de Arte Escénico-pe ha upépe avei oñepyrü oike ñoha’änga atýpe. Ohai heta ñe’ëpoty Guarani ñe’ëme ha’evoi omyasäiva’ekue ñane retä tuichakue javeve ha avei ambue tetä rupi. ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANÍme heta tembiapo porä ojapo. Omoheñói ha omotenonde kuatiahaipyre “Paraguái ñe’ë myasäi”. Ohai “Takuare’ë potymi”, “Chakoréva ñande ru”, “Ñu kañy mba’e poty” ha heta ambue.

GUARANI RÓGA PYAHU

GUARANI RÓGA pyahu omo’äma kuarahy
Ha iguýpe ñandeaty hetaite umi peky
Ñambo’e ñamoarandu hesakäne haperä
Jahayhu ñane retä Paraguáy jarohory

ATENEO rogaguy Guarani mba’e pyahu
Mba’apógui hokypu oikuaáma tetäygua
Ñepi’ä ikuatia ipotïva popyhy
Anichéne jajevy ñane irü amo Tupä

Ñamoirüke mbaraka tä, tä, tä guaraniete
Arpapúpe hendive néike néi japurahéi
Vy’apópe ojopohéi tahyapúke tetia’e
ATENEO topayve ñambogue ñande yuhéi

Ha py’ỹike jajohéi typeípe jaiguyru
GUARANI RÓGA pyahu ojopóiva pe Tupä
ATENEO ja’eha rogaguýpe ñandeaty
Paraguáy jarohory tahesäi tokakuaa

(Homenaje al ATENEO, por la inauguración de su local llamado GUARANI RÓGA)
						

Heñoiva'ekue Paraguaýpe, ára 18 jasykõi ary 1961-pe. Itúva héra Abdón Galeano Benítez (+) ha isý Delia Olivera de Galeano. Oñemoarandu Paraguaýpe. Oiko ichugui Guarani ñe’ë mbo’ehára Instituto de Lingüística Guaraní ha ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANÍme ha avei Instituto Superior de Lenguas Universidad Nacional de Paraguaýpe-pegua. Omba’apo ATENEO-pe, sämbyhyhára ha mbo’ehára ramo ha upeichahápe oikundaha ñane retä omyasäivo ñane avañe’ë. Ohai ñe’ëpotymimi Guaraníme, ombyatýva peteï ñe’ëpotyryrúpe hérava “Temiandu Pytu”.
			
MAMÓIKO REIME

Mamóiko reime Kirito.
Roheka yvate ha ndorohechái,
Amaña Tupão ryepýpe ha nereiméi,
Aporandu che angirũme ha nandekuaái.
Roheka, roheka ha
Peichavérõ jepe, ndorojuhúi.
Mamóiko reime Kirito

Aipóna oguahẽ ne aramboty
Ha nde nereiméi
Ñorairõ, kate, tesarái,
Pirapire, tarova,
Ko’ãva nemyengovia
Mamóiko reime Kirito.
Aipóna oguahẽ ne aramboty
Ha nde nereiméi

Che rapichakuéra oñembosako’íma
Ayvúpe reñeha’ãrõ
Guari, tembi’ueta, jopói hepyete,
Ka’u, tyguatã, jerovia, 
Peteĩ hendápe imbaretejoa.
Ñembyahýi, sogue, tyre’ỹ,
Mba’asy, kyhyje,
Yty ramoguáicha ambue hendápe oime ojo’apa
Mamóiko reime Kirito.
Che rapichakuéra oñembosako’íma
Ayvúpe reñeha’ãrõ.

Ndaupeichaiva’ekue.
Tuicha iñambue ore rekove.
Nde niko heta reguata ha heta rejapo,
Oparupirei reju ha reho mba’everõguáicha.
Mba’éichapiko, nde, péichaite peve
Rejepokuaa porãite,
Hasyetépiko oréve, ko’ága, rohapykueho...
Ndaupeichaiva’ekue.
Tuicha iñambue ore rekove.
(22 jasypakõi 1988) nde tembo




#Article 33: Ñe'ẽtéva Guaraníme (537 words)


ÑE'ẼTÉVA GUARANÍME (LOS VERBOS EN GUARANI)

ÑE'ẼTÉVA

Ñe’ẽtéva niko ha'ehína upe ñe'ẽ oñandukáva tembiapo ha mba'apo. 

Techapyrã:

ÑE'ẼTEVATEĨ Ha'e umi ñe’ẽtéva iñe’ẽrapo peteĩva; ja’eporãsérõ, oikóva peteĩ ñe'ẽgui. 

Techapyrã: DDDd*guata - guapy - sẽ - kañy – ñani

Techapyrã: 		

ÑE'ẼTÉVA MBOHASAPYRÉVA: Ha’e umi ñe’ẽtéva hesakã’ỹva ijehegui ha oikotevẽva ambue ñe’ẽre, oĩva moĩmbaha mbohasapyrévarõ, hesakã hagua. 
Techapyrã:   

ÑE'ẼTÉVA MBOHASAPYRE'YVA: Ha’e umi ñe’ëtéva ijehegui hesakäva. 

Techapyrã: 

ÑE'ẼTEVATEE: Ha’ehína ñe’ẽtéva hekopetéva ha imo-susũme oipurúvajepi ko’ã ñe’ẽpehẽtai avaite ha papapy-gugua: a - re - o ja (ña) - ro - pe - o 

Techapyrã:

ÑE'ẼTÉVA TERÓVA: Ko’ãva katu ha’ehína umi téra (tero, teroja ha ñe’ẽteja) oñemosusũkuaáva; ja’eporãsérõ, téra oñemboheko ñe’ẽtéva. 

Techapyrã: 

	

Jesarekopyrã

Ñe’ẽtéva juruguáva ndive jaipuruva’erã ko’ã ñe’ẽpehẽtai: che / nde / ñande / ore / pende / (h - i - ij hi' = avaite mbohapyha, papyteĩ ha papyetápe).

Ñe’ẽtéva tĩguáva ndive jaipuruva’erã ñe’ẽpehẽtai: che / ne / ñane / ore / pene / (h - i  - iñ - hi' = avaite mbohapyha, papyteĩ ha papyetápe).

ÑE'ẼTÉVA TERARÃNGUÉVA: Ha’ehína ñe’ẽtéva hekopetéva, oñemosusũva terarãnguete moĩmbaha mbohasapyréva ndive. Oñemosusũ avaite peteĩha ha mokõiháme, papyteĩ ha papyetápe. Umi terarãnguete ndo-jokupytýi. 

Techapyrã:

Jesarekopyrã (Observación)

Terarãnguete ro ojepurújepi ombojekupyty hagua avaite peteĩha ha mokõiha, papyteĩme (Che rojuhu).

Terarãnguete po katu ojepurújepi ombojekupyty hagua avaite peteĩha, papypeteĩgua; ha avaite mokõiha, papyetágua (Che pojuhu).

Péicha avei, umi ñe’ẽtéva ijysaja’apýva (verbos triformes) (T-R-Henói / T-R-Heka), oiko jave ñe'ẽtéva terarãnguérõ oñe-moñepyrũjepi R-pe (nde chereka, ha’e cherenói). Péicha jave noñepyrũiva “T” térã “H”-pe.

ÑE'ẼTÉVA IJYSAJATEĨVA: Ha'e umi ñe'ẽtéva oguerekóva peteĩ ysaja añónte ojepuru hagua. 

Te-chapyrã: 	

ÑE'ẼTÉVA IJYSAJA'APÝVA: Ha'e umi ñe'ẽtéva oguerekóva mbohapy  ysaja ojepuru hagua. 

Techapyrã: 	

ÑE'ẼTÉVA HEKOPEGUÁVA: Ha'e umi ñe'ẽtéva naiñam-buéiva iñe'ẽrapópe oñemosusũvo. 

Techapyrã: 

ÑE'ẼTÉVA HEKOPEGUA'YVA: Ha'e umi ñe'ẽtéva iñam-buéva iñe'ẽrapópe oñemosusũvo. Avañe'ẽme jaguareko poteĩ ñe'ẽtéva hekopegua'ỹva. 

Techapyrã: 

JESAREKOPYRÃ (OBSERVACIÓN)

ÑE'ẼTÉVA HEKO'YVA: Ha'e umi ñe'ẽtéva noñemo-susũmbaiva mayma avaitépe. 

Techapyrã: 

JESAREKOPYRÃ

Guaraníme papapy ha avaite oho oñondive. Ysaja mbotovéva ñe’ẽpehẽtai katu oñemboja’o mokõime: ñe’ëtéva mboyvegua (nd-n) ha ñe’ẽtéva riregua (i-ri) 

	
Ko’ã moambueha ohechauka ñandéve mávapa ñe’ẽtéva moandu apohare ha mboýpa hikuái (papyteĩ ha papyeta) 

  		
Papyteĩ:  a - re - o
		
Papyeta: ja (ña) - ro - pe – o

Techapyrã:

Papyteĩ:  ta - e - to
		
Papyeta: ja (ña) - toro - pe – to

Techapyrã:

Papyteĩ:  ta - tere - to
		
Papyeta: taja (taña) - toro - tape - to

Techapyrã:    

	
Ysaja niko pe ombohekoañete, ombohekotove ha ohekoporandúva ñe’ẽtévape.

Techapyrã:

Ñe’ẽtéva jurugua ndive: nd + ñe’ẽtéva + i
	
Ñe’ẽtéva Tĩguáva ndive: n + ñe’ẽtéva + i

Ñe’ẽtéva (jurugua térã tĩgua) opárõ “i”-pe, oñembojoaju-va’erã hese ñe’ẽpehẽtai ri (noñaníri). 

Techapyrã:

Techapyrã:     

	
Kóva ohechauka mávapa ñe’ẽtéva omoandúva apohare.

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

JESAREKOPYRÃ

Techapyrã:

Ko ñe’ẽapoñondiveha ojepuru papyeta añóme. Noñemo-susũkuaái papyeteĩme, jo ha ño he’iségui ava aty  

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Ko moambueha niko oñanduka ñandéve mba’eichaitépa ojehu ñe’ẽtéva moandu.

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Ko ñe’ẽteko oñemosusũ papyeta añóme. Noñemosusũ-kuaái papyteĩme, joa he’iségui ava aty  

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Ko moambueha oñanduka ñandéve araka’etépa ojehu ñe’ẽtéva omoandu.

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

	
Kóva ohechauka ñe’ẽtéva moandu oñembotuicha ha oñemomirĩvérõ.

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:



#Article 34: Ñe'ẽpykuaa Guaraníme (267 words)


ÑE'ẼPYKUAA GUARANÍME (SEMÁNTICA GUARANI)

ÑE’ẼPYKUAA 

Ñe’ẽpykuaa (semántica) niko ñe’ẽkuaaty (lingüística) vore ohesa’ỹijóva opaite ñe’ẽ -peteĩ ñe’ẽtegua (lengua)- he’iséva, yma guive ága peve. Iporã jaikuaa oĩha ñe’ẽ he’iseva’ekue peteĩ mba’e ñepyrũrãme ha upéi katu iñambue-paitéva he’isévape; oĩháicha avei ñe’ẽ naiñambuéiva upe he’isévape. 

Jaikuaaháicha, ñane ñe’ẽte Guarani oheja hapykuere Amérikape hetaiterei ñe’ẽme, ombohérava tetã ha táva, jepémo umíva ko’ága rupi, oñemoñe’ẽ ha ojehaivaipa. Péicha: “Para-guái” (ha’éva Para-gua-y), Japeju (ha’éva Y-ape-ju), Uruguái (ha’éva Ũrugua-y) ha Itamarati (ha’éva Ita-marã-tĩ).

Ja’ekuaa avei Guarani oherohague opa mba’e oĩva  hekohápe. Ka’avo térã mba’ehekove’ỹva, ohero hagua Guarani oipurúkuri ñe’ẽpehẽtai upeigua “ty (ndy)” ohechauka hagua umi mba’e aty. Péicha umi tenda:

Mba’ehekove’ỹva (mineral) 

	
Mymba -umíva apytépe: ava- hetahápe katu, Guarani oi-purúkuri ñe’ẽpehẽtai upeigua “kua”. Péicha, techapyrãrõ:
 

Ko’ã mokõi ñe’ẽpehẽtai jaikuaaporãrõ ipurúpe /ty-ndy/ ha /kua/, pya’e jaikuaáta mba’épa he’ise ñe’ẽnguéra.

Upéicha avei, Ñande Ypykue oipuru avei ñe’ẽpehẽtai upeigua “y”, ombohéra hagua yvyra. Péicha:

Ñande Ypykue oipurujepe avei ñe’ẽpehẽtai upeigua y, ombohéra hagua y’akã, ysyry, umíva. Ága katu, upevarã ojesa-reko porã mba’e pirápa hetave upe ysyrýpe, ha upéva réra om-bojoapy upe ñe’ẽpehẽtaíre. Péicha:

Heta ñe’ẽ ko’ã jahechava’ekue apytégui, ko’ága oñemoñe’ẽ ha ojehai vai. Péicha:

Avañe’ẽme oĩ opaichagua tekoharyapura’ã (sonidos onomatopéyicos). Péicha:

	
Avei oñemoheñói heta ñe’ẽ pyahu ha upevarã ojepurúku-ri Guarani ñe’ẽrapovoi. Péicha:

Iporã ja’e avei heta ñe’ẽ oñemoheñoihague ñe’ẽra’ãnga (calco) rupive, péicha ojehecha mba’épa he’ise pytagua ñe’ẽ ha uperire ojejapo ijoguaha.

Ta’ãngambyry 	(televisión) 
Pumbyry		(teléfono)
Avakuaaty	(antropología)
Ñe’ẽkuaaty	(lingüística) 

Oĩ avei ñe’ẽ omoambuéva upe he’iséva:
Kavaju 	mymba / jeja’o (omongavaju chupe)
Jagua	mymba / oporomombe’úva (Chive ojagua cherehe)
	
Péicha avei oĩ hetaiterei ñe’ẽ ha ñe’ẽjoaju juehegua.

Por David Galeano Olivera (ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI - PARAGUAY)




#Article 35: Ta'ãnga'i Kuatiapyre Guaraníme (210 words)


TA'ÃNGA'I KUATIAPYRE GUARANÍME (SIGNOS DE PUNTUACIÓN EN GUARANI)

Avañe'ẽme -ambue ñe’ẽtépe ojepuruháicha- jareko avei umi ta’ãnga’i kuatiapyre (signos de puntuación), ha’éva umi mba’e ñanepytyvõva jahaikatu hagua, hekopete, ñane remiandu. 

Ñañe’ẽ jave ja’e opa mba’e ja’eséva, ja’eseháicha. Ága katu, ñamonguatiávo umi mba’e ja’éva tekotevẽ ñambohasa porã oguahẽhaguáicha hekopete ñane remiandu taha’eha’évape. Umívape ñanepytyvõ ta’ãnga’i kuatiapyre, ha’éva:

Péva hina pe ta’ãnga’i oñandukáva jehai rupi taha’ehaéva pa’u puku jajapóva ñañe’ẽ jave. Jaipuru ñamondoho jave peteĩ ñe’ẽapesã, uperire ñamoñepyrũ hagua ambue ñe’ẽjoaju ipyahú-va. Kyta oñemohendajey, péicha jaguereko:

	

Temiandu’aty 1: Peru omano Paraguaýpe, hogamíme. Heta tapicha ohayhu añetéva chupe ome’ẽ chupe imaiteipaha. Upe ára ha’e omanohaguépe ita’ýra ypykue omohu’ã iñemoa-randu mitãrusumbo’ehaópe. 

Temiandu’aty 2: Ama guasu ho’a Paraguay ári upe ka’aru. Ama renonderã oipeju mbarete yvytu. Arapýre overaverájepi hyapúvo arasunu ha aratiri ojeitývo hatãngue. Tuichaiterei oký-kuri upe ára ha’e omanohague.
	

Kóva hína ta’ãnga’i oñandukáva pa’u mbykyvéva jajapóva ñañe’ẽ jave. Jaipuru: 

Ko ta’ãnga’i ohechauka pa’ũ ipukumivéva kyguái oñandu-kávagui. Ndaha’éi ku ojoavyguasúva kyguáigui. Jaipurukuaa: 

 

Kóva katu ohechauka pa’ũ ipukuvéva kytaguái oñanduká-vagui. Jaipuru: 

Ko’ã ta’ãnga’i jaipuru: 

Jaipuru: 

Jaipuru: 

Ko’ã ta’ãnga’i jaipuru ñamomorã hagua. Techapyrã: ¡Iporãitépa ko ára!

Ko’ãva jaipurukuaa ñe’ẽjoajúpe ndaipóriramo ñe’ẽpehẽtai ysaja porandúvaguigua “pa”, “piko”, “iko”. Techapyrã: ¿Mba’e reguereko nde ajakápe?. Jaipuru jave umi ñe’ẽpehẽtai ysaja po-randúvaguigua nañaikotevẽi ko’ã kyporandúre. Techapyrã: Mba’épa reguereko nde ajakápe ha moõpiko rehoreína.




#Article 36: Pu'ae aty Guaraníme (207 words)


PU'AE ATY GUARANÍME (GRUPOS VOCÁLICOS EN GUARANI)

PU’AE ATY

Hesakã hagua ñandéve pu’ae aty, tekotevẽ jaikuaa porã avei máva mávapa umi pu’ae atã ha pu’ae kangy, ñane ñe’ẽte Guaraníme.

Guarani ñe’ẽtépe niko jaguereko pakõi (12) pu’ae, katuete jajuhútava -heta ñe’ẽme- hyapúrõ mokõi térã mbohapy ojoapy-kuéri. Ko mba’e ojehúramo ja’ekuaa oĩha upépe pu’ae aty. 

Umi pu’ae aty ñambohyapúvajepi ñe’ẽpehẽme ñamohen-dakuaa kóicha:

Koichagua pu’ae aty ojehu mokõi pu’ae -ojehaíva ojoykére peteĩ ñe’ẽme- oñemoñe’ẽpehẽvo ohojeýrõ hikuái oñondive. Pei-chahápe muanduhe (hai térã pureko) ojehekuavo katuete pu’ae atã ári. 

Ja’ekuaa avei pukõi oiko hagua jaguerekova’erã:

Pukõime pu’aekuéra oñemohendakuaa, techapyrãrõ, kóicha:

Mokõi pu’ae atã ohóva ojoapykuéri ñe’ẽpehẽme, ara-ka’eve nomoheñóiva pukõi.

Koichagua pu’ae aty ojehu mbohapy pu’ae oñemo-ñe’ẽpehẽvo ohojeýramo oñondive. Umi mbohapy pu’ae oñemo-hendava’erã kóicha:

Pu’ae kangy + pu’ae atã (imuanduhéva) + pu’ae kangy

Aipóramo, Puapýpe pu’aekuéra oho ojoapykuéri, techa-pyrãrõ, kóicha:

Ko mba’e ñahesa’ỹijoporãve hagua, ñamboja’óta mokõi-me:

Heta ñe’ẽme jajuhúta mokõi pu’ae ojoapykuéri jehaípe, ága ñamoñe’ẽpehẽvo ndahyapumo’ãi hikuái mokõivéva peteĩ ñe’ẽpehẽme. Ko mba’e héra Pukõi'ỹ.

Péicha jave pe muanduhe (hai térã pureko) ojehekuavo pu’ae kangy ári. Techapyrã:
	
		

Oĩmimi avei ñe’ẽ ojojuhuhápe mbohapy pu’ae ojoapykuéri jehaípe, ága ñamoñe’ẽpehẽvo ndahyapumo’ãi hikuái mbohapy-véva peteĩ ñe’ẽpehẽme. Ko mba’épe oñembohéra avei Pukõi'ỹ.

Péicha jave pe muanduhe (hai térã pureko) ndojehekua-vói pu’ae atã ári, ỹramo ñe’ẽpehẽme ojojuhu pu’ae hendape’ỹ. 
Techapyrã: 		




#Article 37: Tero Guaraníme (191 words)


Tero guaraníme ha'e ñe'ẽ guaraníme ombohérava ava, mymba, ka'avo térã mba'e. Techapyrã: Kalo - jagua - Tajy - apyka. 

Techapyrã: (ejemplos)	

Techapyrã:(ejemplos) 	

Techapyrã: 

Techapyrã: 

Techapyrã: 	

Techapyrã:		

Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

Techapyra: 	

Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

Aipórõ, ha jepémo upéicha, Guaraníme jajuhukuaa avei tero ñemohenda heñói rupi (por su orígen), kóicha:

Techapyrã: 

Techapyrã: 

Jaikuaaháicha Aguai niko tero jurugua, upévare ñam-bojoajuva'erã hese ñe'ẽpehẽtai ty. Ñana katu tero tĩgua upévare ñambojoapy hese ñe'ẽpehẽtai ndy. 

Ko'ã ysaja oñanduka tero arapuru: ága, yma térã upéi. Oĩ avei oñandukáva tero arapuru oñembo'ajemo'ãva ha noñem-bo'ajéiva:

Techapyrã:	

Techapyrã: 	

Techapyrã:

Techapyrã: 		

Techapyrã: 		

Techapyrã: 

Techapyrã:

Techapyrã: 	

Techapyrã: 			

Techapyrã: 

Techapyrã: 	

a. PAPYETAITE HA'ETÉVA. Kóva ojehu ñambojoajúrõ teróre ñe'ẽpehẽtai upeigua “kuéra” (tero jurugua ndive), ha “nguéra” (tero tĩgua ndive). Ko'ã ñe'ẽpehẽtai (kuéra ha nguéra) katuete ojoajuva'erã teróre. 

Techapyrã: 

ã. PAPYETAITE MBOHETÁVA. Kóva ojehu ñambojoajúrõ teróre ñe'ẽpehẽtai upeigua “eta”, tero ijapýrõ pu'ae kangýpe (i - ĩ - u - ũ - y - ỹ); ha “ita”, tero opárõ pu'ae atãme (a - ã - e - ẽ - o - õ). 

Techapyrã:  

Techapyrã: 	

Techapyrã: 

Techapyrã: 	

Techapyrã: 

Techapyrã: 	

Techapyrã:

Techapyrã: 

Techapyrã:

Techapyrã: 

JESAREKOPYRÃ
Ko'ã ñe'ẽpehẽtai kokatuguigua jaipurúva tero ndive, ha'e avei umi jaipurútava teroja, ñe'ẽtéva ha ñe'ẽteja ndive.




#Article 38: Teroja Guaraníme (162 words)


TEROJA GUARANÍME

Ha'e ñe'ẽ omoteĩ ha otekome'ẽva terópe. 

Techapyrã: 	

Ha'ehína umi teroja otekome'ẽ térã otekochaukáva terópe. 

Techapyrã: 

Ñe'ẽjoajukatúpe (sintaxis), ko'ã teroja tekome'ẽvagui oiko moĩmbaha tekome'ẽva. 

Techapyrã: 

Ha’ehína umi teroja omoteĩva teró-pe. Ohechauka, oñemomba'e térã oipapakuaáva terópe. Ñe'ẽjoajukatúpe ko'ã teroja moteĩvagui oiko moĩmbaha moteĩva. Teroja moteĩva oñemohendajey kóicha:

Techapyra:		

Techapyrã:

H, Ij, Iñ, i, hi'   	   H, Ij, Iñ, i, hi' + tero + kuéra (nguéra)

Ava mbohapyha mba'éva ñe'ẽpehẽtai (Índices de posesión de tercera persona)

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã: 

 
Techapyrã: 	

Techapyrã: 		

Mbo'esyry peteĩha 
Óga mokõiha iporãve 
Apyka mbohapyha chemba'e  
Kóva ha'e kuatia poha 
 

Techapyrã: 

Techapyrã: 	

Techapyrã:	

Jahechakuaaháicha, “Pe karai” oĩ papyteĩme ha “Umi ka-rai” oĩ papyetápe; ága katu, teroja tekome'ẽva marangatu, mokõivévape, naiñambuéi. Upévare, ja'ekuaa teroja tekome'éva ndaipapapyiha.

Teroja moteĩva (techaukarã, mba'éva, papapýva ha kuaa'ỹva) ha teroja tekome'ẽva, naimeñái hikuái. 

Techapyrã:

Jahechakuaaháicha, teroja moteĩva techaukarã “Umi”, ha teroja tekome'ẽva “marangatu” naiñambuéi mokõive techa-pyrãme; jepémo upéicha, mokõive tero “karai” ha “kuñakarai” ojoavy hikuái imeñáme. Peteĩva ikuimba’e meña ha ambuéva katu ikuña meña.

Techapyrã:




#Article 39: Julio Correa (715 words)


Julio Correa ñe’ẽpapára paraguayo oháiva guaraníme.

Correa heñói Paraguaýpe (Paraguáipe)  30 jaypoapýpe 1890 jave. isy, rerajoapy Myzkowsky, polaco. Itúva katu portugués.Imitãrusurõ oheja mbo’ehao. Ha oñepyrũma  omoherakuã iñe’ẽpoty 1926 arýpe.

Omokyre’ỹ ichupe ñe’ẽpapàra Manuel Ortiz Guerrero, ohai ñepyrũ peteĩ sección titulada “Dialoguitos callejeros” periódico Guaraníme,  Facundo Recalde mba’èva.

Hi’akãreñói ojekuaa Guerra del Chaco jave. Ohai  idioma guaraníme ojeguerohoryetereíva ha ipype ojekuaa autor, actor ha director-ha. Péicha 1934 a 1936, omosarambi iñe’ẽpoty revista Guaranda-pe,  Natalicio González, mba’éva upéi oikéva aranduka Cuerpo y Alma (1943). Ary 1947, ojeapresa ijehaipýre. Guerra civil upe arýpe naiporãiete  ñe’ẽpapàrape ha oñembyasy ha ndogueroviavéi mba’eve. Oñemoha’eño peteĩ quinta Lúke távape ha upèpe omano 14 jasypokõi 1953-pe.

Julio Correa ohai Karú pokã, Ñandé mbaera’ỹ, Yvy jára, Honorio Causa, Karaí Ulogio, Toribio, Pleito riré, Peicha guarante, Juyahúgui reí, Po’á ndajajokói, Po’a rusúva, La culpa del bueno ha Sombrero Ka’a.

Mombe’ur0Ò mbytépe oreko Nicolasita del Espíritu Santo (1943),  El Padre Cantalicio, El borracho de la casa, avei El hombre que robó una pava (inconcluso). .

Iñangirũetel escultor rosarino Erminio Blotta,  ha`eva ciudadano honorario  República del Paraguay-gua.

Ou peteĩ familia oñemohenda porãvagui tavagua mbytépe, ha oiméva kuri post guerra del ‘64 al ‘70  sociedad paraguaya oikuaa ko’ã àrape, Correa ha’e, pe hemiandu oikuaaukàva oñandú ha ohechaháicha, ñoha’angápe ojepytaso ijehai ojehchakuaàva pe ojeheróva arte dramático paraguayo ha teatro en guaraní rehe ojekuaa ichupe,omba’apòva tavaygua remiandúre (corte social).Ou brasileño ruguýgui. Itúva oñorõriãirõ va’ekue guerra del Paraguay-pe, opa rire la opyta upe yvy pytãme ambue  patricio mbytépe... Péicha  Paraguái ohasa jey upe fenómeno mestización colonial. 

Okakuaa pueblo oñe’ẽva guaraní, campesino a operario-kuéra mbytépe,ha upe época guive, oñepyrũ ojopýha ichupe kyre’ỹ, ohechávo mba’eichaitépa ikatu ojesobrevivi.. Oñandúma upèi ikaria’y rire umi gente remaindu, péva ñoha’angápe avei ñe’ẽpoty acción socia-pe.

Omenda Georgina Martínez ndive,  actriz katupyry, omopyenda compañía teatral hendive oikundaha tetã Paraguái pukukue, oguerahávo imarandu oikuaaukávo tekojoja’ỹ ojeipysóva latifundio ndoikóiva ha  explotación ymaite guive oúva ha péicha ogueru consecuencia naiporãmbáiva, yvy jeguereko’ỹ chokokuépe guarã ha umi chokokue remiandu ha ojehekúiva ichuguikuéra umi  patron, capataz ha mburuvichakuèra imbaretevéva upe tendáre-gui.

Walter Wey, ha’èva  investigador brasileño katupyry, omoha’anga kuaáva polifacético Correa-pe he’i: “Opavave oikuaa ha oguerohory Julio Correa-pe ha’éva ñe’ẽpapàra, dramaturgo, empresario, rematador, negociante, omombe’u kuáva umi káso oporombopukáva ha oñohëva ijehaípe umi  venenos político ha literario rupive?.Oiméne ko’ã víctima, kuimba’e ha kuñanguéra ndohóiva ha noñemomba’èiva talento omoheñòiva ñe’ësyrýpe umi verso satírico, heta jey  umi itie’ỹva (pornográficos),araka’eve ndojepublikàiva, pero mayma oikuaávade memoria. Oñehendurõ Correa orecita jave atýpe,  calle Palma eskína térã quinta  Lúke-pe, omoañete iporãitereíha hekovépe...Upéva rehe heta ojeiko hapykuéri ha ojegueraha ka’irãime, omohyvatã peve saña de venganza umi ndocha’éiỹva remiandu.. Pèicha avei, jepopete ha guerohohory oï pueblo omokyre’ỹva, ha Julio Correa oipyhy hape haihàra ramo jejoko’ỹme.. Omoheñòi teatro guaraní, ha’e pe ombopytasóva, ha péicha ha’e mejor actor. Oñandu umi apañuãi Paraguáipe orekóva yvy rehe omoherakuã mba’èichapa oñeme’ẽ, ohai Justo Pastor Benítez,  paraguayo oike reíva yvy naimba’èivape. Correa, oñandu umi mba’e añeteguáva, omotenonde lucha yvy rehe, ombohovái latifundio pytaguáva ha nacional pu’aka ha kyhyje’ỹme. Hóga kakuaa oikóha Lúkepe, ndorohechái ni peteĩ aranduka. Ohasáva pe okẽ ojerematada mbohapy eje mbarete (Fe en Franco ha Febrero) upéicha omotenonde partido febrerista, ¨ poyhu hese, ikatu ojejuhu ryguasu sálape térã umi kure kotyguahẽha rehe ojepovyvy, pero ndaha’èi poeta. Julio Correa rógante, ha’e niko peteï  poeta sin cultura ha,  interesante-véva, ndojepy’apyete hekovèpe.Umi ñe’ẽpoty lengua española-pe ombyaty ary 1945 ramo,ombohéra Cuerpo y Alma,ombotýva peteĩ època ha oipe’àva hokẽ tape pyahúpe, oensancháva Hérib Campos Cervera, ohaívo introducción de la literatura de vanguardia.

Péva Campos Cervera, ¨iñirũete generacional, ohupytýva upe visión orekóva gran dramaturgo: “..Correa ha’e gueteri pe omoheñòiva imágen medio social ojehasáva ha pèicha umi problema ojeguerekóva;  oguerúva mboriahu,  yvy, tuguy ha celos... Jeiko asy ohasáva  pueblo, ha ohekáva ome’ëvo tesakã pytũme, ombohapéva  tekosa’ỹ (libertad). Ñande pueblo oñandu Correa péichaha: tangahecha ramo esperanza ndikatúiva oñemboyke.; oñandu pypuku umi mba’e oiko’õva, avei vy’a ha tory oipysóva, heta ohayhueterei ichupe ñoha’anga jehechaukápe. Péicha  Correa ndaha’èite omoheñòiva personaje; ha’e oike upe escena-pe vy’a ha manóme umi  mba’e yvypóra ohasáva heko potĩ ha oñemo’ãvape ( humanísimos).. Estampa transfigurada Julio mba’éva, oho pasión gotyo, cha’eỹ omopyendàva jehaìpe, umi mba’e imarangatúva poriahuverekòpe, iñe’ẽ oryrýi oñatõi ñeko’õme, okororõ térã hasè, oñembojojávo hendaitépe temiandu oñemboaóva apopyrãme osobrevivi agua.

 
Heta producción dramáticaorekóva Julio Correa oikéva:

Omano 14 jasypoapy 1953 jave itáva Lúke-Paraguái, tavaguasu capital rire heta ary oiko upe ógape. Péva “óga kakuaa” imandu’áva Wey ko’ágãite héra “Museo Julio Correa”.




#Article 40: Edda de los Ríos (1069 words)


Edda De los Ríos o’arahecha táva Paraguaýpe-Paraguái 2 jasykõi 1942 jave, actor Héctor de los Ríos rajy ha Elena Morselli membykuña.

Oñemoarandu secundaria-pe Mbo’ehao Teresiano-pe itavaguasúpe,  opa mba’e apopyrãme ha’éva Declamación,  Ateneo Paraguayo-pe, ary 1955 ha 1960-pe. Arte Dramático oñemoarandu Milagros de la Vega ha Hedy  Crilla ndive, tavaguasu Buenos Aires-pe. Avei Flor M. Bonino ha Alberto Candea Montevideo gotyo ary 1960 ha 1964-pe. Oipykúi Carrera Actoral  Real Escuela de Arte Dramático  Madrid-España-pe, ary 1964 guive 1967 peve. Tavaguasu española omotenonde, umi arýpe, péicha avei umi curso ha seminario ha’eháicha “Teatro en verso” ha “Siglo de Oro Español” karai Manuel Dicenta ndiv, “Teatro de Vanguardia” umi “Los Goliardos” omyakãva dirección  Angel Facio, Daniel Bohr ha Pedro Pérez Oliva, “Lenguaje de la Imagen”  Escuela de Cinematografía y Televisión de Madrid-pe. Locución y Animación Radiofónica en la Escuela Municipal de Arte Escénico y Locución de Paraguaýpe. Animación ha Producción de Televisión  Antelco, Paraguaýpe. 

Teatro de Vanguardia  Misión Cultural Brasileña  Paraguaýpe  mbo’ehára Hermilo Borba Filho poguýpe. Especialización Producciones Integrales de Televisión, péva pasantía RTVE (Radiotelevisión Española), Prado del Rey, España-pe. Actualización, Producción, Dirección y Creación Teatrales en Paraguay umi tetã América ha Europa gotyo, oñemoarandúvo umi curso ha seminario oikóvape.

Ary 1960 ha 1998, ha’e carrera escénica ojajàiva ichupe ha omboguatáva ñoha’anga guata Paraguáipe, sesenta obra ári rupi oime protagonista ramo ha umìva apytépe ko’ã romombe’úva “El bello indiferente” Jean Cocteau, “Así es la vida” Malfatti y De las Llanderas, “Amor de don Perlimplín y Belisa en su jardín” García Lorca, “El baúl de los disfraces” de Jaime Salom, “El diario de Ana Frank”  Goodrich y Hackett, “Flor de Cactus”  Barrilet y Gredy, “La cantante calva”  Eugene Ionesco, “Los Físicos” de Friedrich Dürrenmatt, “El cepillo de dientes” Jorge Díaz, “Recordando con ira” John Osborne, “A mitad de camino”  Peter Ustinov, ko’ãva Héctor de los Ríos poguýpe; “Sara Bernhardt” de J. Murrel, “Las brujas de Salem” Arthur Miller, “Un tranvía llamado deseo” Tenessee Williams, “Las galas del difunto y la rosa de papel”  Ramón del Valle-Inclán, oisãmbyhýva kuña térã kuimba’e arandu teatro América ha Europa. Especial omomba’e guasúvo ojapo peteĩ estreno omombe’uhápe mba’èichapa oiko protagonista Navarra, España-pe,  obra “Misterio de Guillén ha  Felicia” Iribarren ha Beguiristain, oïva ñe’ẽ yvotýpe oiméva haimete quiniento actor escena-pe ha oñemotenondéva, Claudio de la Torre poguýpe, umi escenario natural ha orekóva  Ministerio de Información y Turismo de España pytyvõ, ary 1965 ha 1966 jave.

Ko’ã tembiapo paraguayo-uéra orekóva autor ramo oestrenàvaa Edda de los Ríos oime “No serán violetas” Héctor de los Ríos (1967) mba’éva, “Veladas de Areguá” Raquel Chaves (1974), “El Guahu”,  mombe’urãgui Gabriel Casaccia mbaévagui, omohendáva Annick Sanjurjo ha Nelly Giménez (1975), “Que hacemos esta noche”  Edda de los Ríos (1975), “Esta noche nos quedamos en casa” Edda de los Ríos (1977), “Queridas monstruos” Pepa Kostianovsky (1981), “Viajando en poesía” (1982), “Perfiles morenos” Néstor Romero Valdovinos, “Nuestros años grises”  Alcibiades Gonzalez Delvalle (1984), “Elisa” de Acibiades Gonzalez Delvalle (1985), “Salven a Matilde”  Moncho Azuaga (1989), “Las tres monedas”  Néstor Romero Valdovinos (1992), “Pintadas por sí mismas” Marilyn Godoy, Manuela Peña y Olga Caballero (1995), “Y ahora... ¿qué?”,  Edda de los Ríos (1998) mba’éva.

Oimeva’ekue Festivales Internacionales oikóva Teatro-pe ha oñe’ë umi Congreso especialidad artística-pe, ary 1982 ha 1997, Argentina, Brasil, Cuba, España, Estados Unidos de Norteamérica, Francia, Portugal, Alemaña, Uruguay, Tetã peteĩ reko Soviétiko ha Venezuela gotyo.

Omba’apo heta mbo’ehára ramo ha oikuaa ha oñandu  dirección ha mbo’epy mba’èichapa, ary 1970 ha 1989 jave, péva Taller de Educación Artística omboguatáva héra;  Escuelas Municipal de Educación Artística y Normal de Profesores Nº 1-pe;  Colegio Nacional de la Capital; Misión Cultural Brasileña; Universidad Católica de Paraguaýpe; Taller de Educación Artística para el programa “España Cultural”, Madrid ha umi centros educativo ha¡éva ambue ciudad española-pe (1987).

Ko’ã hembiapo mbytépe heta medios de comunicación rupi oñehendu iñe’ẽ radioemisora Chaco Boreal, Ñandutí, Cáritas ha Paraguay Paraguaýpe, Sarandí (protagonista serie veinticinco capítulos “Madame Lynch”) avei C X4 Radio Rural,  Montevideo, Uruguay-pe. Taangambyrýpe omba’apo avei,  Canal 9 TV Cerro Corá de Paraguaýpe ha Canal 13 Teledifusora Paraguaya-pe, umi programa cultural ha tekombo’e reheguàvape 1970 ha 1991-me. Omba’apo televisión internacional España e Italia-gotyo. Prensa escrita-pe ohai ha oipytyvõ, ary 1978 ha 1998, umi kuatiahaipyre ha’èvao Ultima Hora, ABC Color, Hoy ha Sendero, Paraguaýpe; Espacio, Argentina-pe; Diógenes ha Latin American Theatre Review Estados Unidos de Norteamérica-gua; Ha’e oreko Escenario de dos mundos, de España, ha La Escena Latinoamericana, publicación argentino-canadiense.

Omoherakuã, ary 1994-pe, “Dos caras del teatro paraguayo” ha 1998-pe “Y ahora... ¿qué?”.

Hembiapo ha cargo orekóva tembiapo cultural-pe ofigura Ois0Òmbyhýha sala de espectáculos “La Farándula”, Paraguaýpe;  oime socia fundadora Centro Paraguayo de Teatro (CEPATE)-pe; oimèva miembra Asociación Paraguaya de Teatro de la infancia y la Juventud; sambyhyhára delegada Centro Latinoamericano de Creación e Investigación Teatral, oiméva Caracas, Venezuela-pe;  miembra  Comité Ejecutivo del Bloque Latinoamericano de Teatro umi mitãme ha adolescente-kuérape; editora  Paraguay de la Enciclopedia Mundial Teatro Contemporáneo; Coordinadora Paraguay del Proyecto Historia del Teatro Latinoamericano-pe;  miembra Comité Ejecutivo del Instituto Internacional oïva Teoría y Crítica de Teatro Latinoamericano-pe;  miembral Comité Organizador upe Segundo Encuentro Internacional Teatro Latinoamericano rehe; miembra Equipo Editorial ha Coordinadora  número especial Revista La Escena Latinoamericana-pe; miembra  Comité Académico del Congreso Internacional de Teatro Iberoamericano y Argentino; miembra  Consejo Asesor del Premio Anual a la Investigación Teatral Armando Discépolo.

Tembiapokuéra mbytépe oike avei,  condición orekóva política tendota ha, upéicha, oike 1991 ha 1996 -pe, ha’e Concejala Municipal en Paraguaýpe ha Presidenta de la Comisión de Educación, Cultura y Espectáculos de la Junta Municipal. Omba’apo tekopotĩ ha kyre’ỹme ojepytasóvo Miembra Red de Mujeres Políticas ha Red de Mujeres Munícipes. Oreko cargo Directorioramo ipartido choguýpe, ha’èva Liberal Radical Auténtico.

Ohupyty opàichagua reconocimiento ha galardon umíva apytépe oime:

Upe ñoha’anga jehechauka paha ojegueromandu’a ha oñemomba’eguasúva ha’e arte teatral memorable recreación kuñanguéra noikóva kirirĩme rekovépe ñane retãguáva peteí unipersonal rupive ha’éva “Kuñá rekové” (“Vida de mujer”) omotenondéva hetaiterei jehechauka ñoha’angápe táva okahàre, Paraguaýpe ha tetã ambuére; omotenonde ha ohupi yvatévo Paraguái réra teko porã rupive hembiapópe..

Ofenda karai Eduardo Laterza Rivarola ndive, heta imemby he4nsive.

Mbohapy ary pukukue oisãmbyhy jehechauka Compañía de Ópera de la Universidad del Norte, Aranduo Guasu ha’èva upe tekombo’e ñemoarandu ojepytasóva tetã mba’e ha apopýre oipysóva arte musical  Paraguáipe.

Omano, heta hasy rire ary 2007-pe. Upérõ Junta Municipal de la Ciudad de Paraguaýpe ome’ẽ ichupe peteï distinción póstuma ojekuaáva “Hija Dilecta de la Ciudad” ramo, omoañete ha omomba’eguasúgui talento orekóva, avei ikatupyrýha opa mba’èpe ha hembiasa pukukue hetaiterei mba’e omotenonde arandu ha apytu’ũ roky heñòigui ikuaapyrã ha’e omoherakuãva hembiapo rupive.




#Article 41: Ñe'ẽkuaaty ha Ñe'ẽtekuaa (2279 words)


ÑE’ẼKUAATY HA ÑE’ẼTEKUAA (LINGÜÍSTICA Y GRAMÁTICA)

Heta tembikuaatýicha (ciencia), Ñe’ẽkuaaty (lingüística) heñoi’ypyva’ekue Grecia-pe. Poteĩsa (600) ary Hesukirito o’a mboyve, Platón ha Aristóteles ohesa’ỹijomavoiva’ekue heta mba’e ñe’ẽ rehegua. Umi griego oñemoarandu ha oñembokatu-pyry iñe’ẽ teépe. Avei romano-kuéra ohesa’ỹijo iñe’ẽ tee griego-kuéra ojapohaguéicha.

Irundysa (400) ary Hesukirito mboyve, Panini, India-ygua; oheja hembiapokue ohesa’ỹijohaguépe Sánscrito ñe’ẽtekuaa. Upe tembiapo ko’agaite peve oñemomba’eguasu ha ojehecha-ramo.

Upéiniko heñoi’akue Ñe’ẽsa’ỹijokuaaty (Filología), ha’éva upe omohenda, ohesa’ỹijo ha omyesakãva taha’eha’éva ñe’ẽrete (texto). Upe guive oñehesa’ỹijo jave peteĩ ñe’ẽrete, oñehesa’ỹijova’erã avei avano’õ ipuruhára, hembiasakue ha ije-pokuaa. Ñe’ẽsa’ỹijokuaaty omyesakã ñe’ẽrete haipyrévante.

Ary 1800 guive, ñe’ẽkuaatýgui oikóma peteĩ tembikuaaty itenondéva ha ijehegui okakuaáva ha oñemohypy’ũva, heta ára oiko rire ñe’ẽsa’ỹijokuaaty pepo guýpe. 

Ñe’ẽkuaaty ñemotenonde ñahesa’ỹijokuaa ymaite guive. Péicha, oĩ peteĩ pa’ũ oñembohérava Ñe’ẽkuaaty Mboyvegua (prehistoria de la lingüística) ijahápe opaichagua jepy’apy ñe’ẽteguigua. Hindu, hebreo, fenicio, griego, romano, arabe-kuéra guive, heñói meve ñe’ẽkuaaty (ary 1800 rupi). Upepeve, oñemoarandúva guive ñe’ẽtépe ojeherókuri ñe’ẽtekuaahára (gramático). 

Upe guive, heta ára mokõive ñe’ẽ -ñe’ẽkuaaty ha ñe’ẽtekuaa- ojepuru peteĩcha. Péicha, tapicha oñemoarandúva ñe’ẽtekuaápe oñembohérante avei ñe’ẽkuaatyhára (lingüista), ha ohapykuehóva ñe’ẽkuaaty katu oñembohérante avei ñe’ẽtekuaahára. 
Aipórõ, ary 1800 guive, ikatúma ñahesa’ỹijo ñe’ẽkuaaty rembiasa (historia de la lingüística). Ko ñe’ẽkuaaty rembiasa, hypy’ũgui, ko’ága oñembohéra ñe’ẽkuaatykuéra rembiasa (his-toria de las lingüísticas), oĩgui mbohapýichagua ñe’ẽkuaaty ojoavýva ojoehegui. 

MBOHAPÝICHAGUA ÑE’ẼKUAATY

Ko ñe’ẽkuaaty ohesa’ỹijo opaite ñe’ẽte rembiasa ha ñe-motenonde; ohechakuaa hagua moõpa ojojogua ha moõpa ojoa-vy ava ñe’ẽte. Ohesa’ỹijopaite taha’eha’éva ñe’ẽte rembiasa.

Federico Schlegel, ary 1808, omyasãi hemiandu he’ívo heta ñe’ẽte oñemoñahague peteĩvagui, ha upeichahápe heñói avei ñe’ẽkuaaty mbojojáva (lingüística comparada). He’i sánscrito, latín, griego ha alemán ndaha’éi ku ojojoguareínteva. Schle-gel oguerovia umi ñe’ẽte hapo peteĩhante.

Franz Bopp (1791 – 1867), heñoiva’ekue Maguncia-pe ha oñemoaranduva’ekue París-pe, ohesa’ỹijókuri mba’éichapa oñemosusũ (conjugación) griego, latín, persa ha germánico-pe. Ojapohaguére upe tembiapo oje’e hese ha’eha upe omoheñóiva ñe’ẽtekuaa mbojojáva (gramática comparada). Hembiapo rupive ha’e ohechauka mba’éichapa umi ñe’ẽte indo-europeo iñambuékuri ohóvo ojoehegui, jepémo ou hikuái peteĩ ñe’ẽte’ypýgui (lengua primitiva).

Hapykuerimínte, oñemoheñóima katu ñe’ẽtekuaa tembiasapýva (gramática histórica) oñeha’ãva oheka, ojuhu, ombyaty ha omopeteĩ ñe’ẽte indoeuropeo ojojoguáva rembiasa. Jacob Grimm (1785 – 1863), Alemania-ygua, niko upe omohe-ñóiva hembiapo rupive upe ñe’ẽtekuaa tembiasapýva, ohe-sa’ỹijóvo mayma ñe’ẽte indoeuropeo.

Uperire, Augusto Schleicher (1821-1867) oheja avei hapykuere ñe’ẽkuaaty rembiasápe. Kóva oho mombyryve he’ívo indoeuropeo-gui -ha’éva opaite rapo’ypy- heñói umi ambue ñe’ẽte oĩva yvy ape ári; ja’eporãsérõ, indoeuropéogui oñemoña mayma ñe’ẽte oñeñe’ẽva opaite tetãme. 

Omohenda avei mayma ñe’ẽte mbohapýpe, kóicha: 

Péicha avei jajesarekóvo ñe’ẽkuaaty tembiasapývape, jajuhukuaa Guillermo de Humboldt (1767-1835) rembiapo, oñeha’ãva’ekue ombohovái opaichagua ñe’ẽte apañuãi (proble-ma). Ha’e avei oñeha’ãkuri omohenda ava ñe’ẽte. Hembiapópe Humboldt oñeha’ã ohechauka ava ha ñe’ẽkuaa heñoijojaha, ndaha’éi ku ava heñoiraẽva ha upéi ae ñe’ẽkuaa. He’i sánscrito-pe ava ohupytyhague -heta ñeha’ã rire- ñe’ẽte ikatupyryvéva, upéa upe ñe’ẽte guive ambue ñe’ẽte hekomarã ha ojoavy ñepyrũ ojoapytépe. 

Ja’ekuaa avei Humboldt oñemoarandu, oikuaa ha ohe-sa’ỹijojepe heta ñe’ẽte, umíva apytépe, ñe’ẽte Amérikape ojepu-rúva, ypykuéra oñe’ẽva. 

Upéinte niko herakuã ñepyrũ Suiza-pe peteĩ kuimba’e katupyry rembiapo, herava’ekue Ferdinand de Saussure. Ha’éniko omboyke umi tembiapo upepeve ojejapova’ekue ha oñepyrũ ohesa’ỹijo ñe’ẽte ambue hendáicha. Saussure ojesarekokatu ha ohesa’ỹijo ayvu (expresión oral) ojepuruháicha peteĩ avano’õme (sociedad). Péicha -heseve- heñóikuri avei upe ñe’ẽkuaaty retepykatúva, heta tapicha arandu ohapykuehova’ekue hendive, upe guive ha opaite tetã rupi, yvy ape ári.

Ja’ekuaa Saussure ha’ehague ñe’ekuaatyhára ruvicha, pypuku ojesarekóva ñe’ẽtére. Ha’e omoheñói ha oipuru hekopete peteĩ tapereko (método) ojesareko hagua ñe’ẽtére. Hemiandu ojepuruháicha ñe’ẽkuaatýpe ojepuru avei ambue tembikuaatýpe (ciencia). Upe tapereko ha’e oipuruva’ekue ñamboherakuaa Guaraníme kõingue mbohovake (dualidades saussureanas). He’i ñe’ẽkuaa, taha’eha’éva, oñemboja’okuaaha katuete mokõi pehẽme, omba’apóva ojuehe ha ojuehe’ỹ ndoikokuaáiva. Péicha kõingue mbohovakérõ jaguereko:

	
Peteĩ avano’õ ojekuaa ha ojekuaauka iñe’ẽtére, ava upépe oikóva oikuaa ha oipurúgui upe ñe'ẽte (lengua). Upévare ja’ekuaa, avano’õ hekoveha oĩhaguére ipype tapicha oikuaa ha oipurúva peteĩ ñe’ẽte. 

Aipórõ ha ñambo’apu’ávo Sausurre remiandu peteĩha, ja’ekuaa: avakuéra ndoipurúiramo ñe’ẽte ndojokupytymo’ãi ha avakuéra ndojukupytýirõ avano’õ ndahekokatumo’ãi.
	
Ñamoĩkuaa avei techapyrãrõ, peteĩ ava iñe’ẽkõiva (bilingüe): peteĩ avano’õme oñe’ẽva Guaraníme ha ambuévape katu oñe’ẽ Castellano. Ha’ẽ ijavano’õ mokõi. Ojepokuaa mokõivévare ha oipurukuaa mokõivéva. Ko ava hetã peteĩ (Paraguay) ha iñe’ẽkõi (Guarani ha Castellano) ha upéicha rupi hemiandu mokõi, hembikuaa mokõi ha hembiasa mokõi. 

Ko’ápe jajuhu Sausurre remiandu mokõiha: ava oiko ha oñe’ẽ avano’õme, avano’õ ñe’ẽtépe.

Ambue techapyrãme ñamoĩkuaa peteĩ ava, Guaraníme oñe’ẽva, peteĩ ára ohóva oiko ha’eñoite, mombyry, avave oĩháme. Upépe oĩ aja ndikatuimo’ãi oñemongeta avave ndive ha upehaguére ja’ekuaa upe jave ndaiporimo’ãiha avano’õ. 

Ko techapyrã oñanduka ñandéve Saussure remiandu mbohapyha: ñe’ẽte -taha’eha’éva- oikotevẽha avano’õre, ha ava ndikatúi oiko avano’õ’ỹre. Ava noĩmbái ndaipórirõ avano’õ. Ava avano’õguántevoi. 

Ipahápe ja’ekuaa “kõingue: ava ha avano’õ” oipuru hikuái peteĩ tape año oguata hagua, oñondive. Oikotevẽ ojoehe ha ndoikokuaái ojoehe’ỹ. Avano’õ oipurúva peteĩ ñe’ẽte he’ise avei avakuéra ipype oikóva oikuaa ha oipurukuaaha upe ñe’ẽte; ha péicha avei, heta ava oipurúrõ ojoapytépe peteĩ ñe’ẽte he’ise oikoha jekupytýpe peteĩ avano’õme. Ja’eporãsérõ, avano’õme oĩ ava peteĩteĩ ha ava peteĩteĩ ojoajupávo omoheñói avano’õ.

	
Kóva hína kõingue Saussure omomba’eguasuvéva. Upe oipy’apy ñepyrũva chupe; ja’eporãsérõ, oipy’ara’ã mbaretevéva chupe. Ha’e oñepyrũvo hembiapo ombojoavýma ñe’ẽkuaa ha ñe’ẽte. Ñe’ẽkuaa niko katupyete (facultad) mayma ava jaguerekóva ñambohasa hagua ñane remiandu, opaite hendáicha; ha ñe’ẽte katu hína ava rembipuru omoañetéva ñe’ẽkuaa, ayvu (oral) ha kuatiapyre (escrito) rupi ha peteĩ avano’õ oipurúva iñomongetápe ha ombojokupytýva avano’õyguápe.

Ñe’ẽkuaa ombojoavy rire ñe’ẽtégui, Saussure oñeporandu moõpa ojoavy hikuái ñe’ẽte ha ñe’ẽpu. Heta ojepy’amongeta rire, Saussure he’i ñe’ẽpu ha’eha katupyete (facultad) peteĩteĩ jaguerekóva peteĩ avano’õme, ñamoañete hagua upe avano’õ ñe’ẽte. Ñe’ẽpu ohechauka mba’éichapa ava oñemomba’e ñe’ẽtére -hetã ñe’ẽtére- ha’e oipurukatúva, ha’e oipotaháicha ha oipota jave, omoheñóivo hemiandu, oñandukáva hapichápe: ayvu ỹrõ kuatiapyre rupi.

Ndaipóri ñe’ẽpu ñe’ẽte’ỹre ha upéicha avei ndaipóri ñe’ẽte ñe’ẽpu’ỹre. Mokõive ndikatúi oiko ojoehe’ỹ. Ñaikotevẽ ñe’ẽpúre ñamoañete hagua ñe’ẽte. Ja’ekuaa avei ñe’ẽpu ñehesa’ỹijo rupive ikatuha jaikuaa peteĩ ñe’ẽte. 

Techapyrãrõ, ja’ekuaa ñane retãme are guive ojepuruha Guarani ñe’ẽte ñomongetápe. Guarani aipórõ ha’ehína ñane retã ñe’ẽte. Ñanereñói rire ha jakakuaávo -peteĩteĩ- ñañemomba’e Guarani ñe’ẽtére. Upéi, ñande -ñane ñe’ẽpu rupive- jaipotaháicha ha jaipota jave, peteĩteĩ, ja’e ñane remiandu tapichakuérape.

	
Saussure oñandu ha ohechakuaákuri -heta ñe’ẽkuaatyhára ohechakuaahaguéicha upe rire- opa mba’ẽ jahecha ha jahecha’ỹva ojehaitypoha arapýpe. Oĩ mba’e hi’aréva ha hi’are’íva yvy ape ári ha ñane apytu’ũme.

Saussure he’i peteĩ mba’e, taha’eha’éva, ñe’ẽtépe, hekove pukukue jaipyhýrõ ñahesa’ỹijo hagua, upépe jaipuruhañaína arete. Upéicha rupi ikatu jaikuaa upe mba’e rembiasa, heñói guive oguahẽ meve ijapýpe. Tembiasakue (historia) ha’evoi peteĩ tembikuaaty heko aretéva. Techapyrãrõ, jaikuaasérõ Guarani ñe’ẽte rembiasa jahapykuehoareteva’erã chupe. Kóicha: Guarani reko ypy; upéi, Paraguay retã Español-kuéra poguýpe; Paraguay ñemosãsõ; Ñorairõ guasu Argentina, Vrasil ha Uruguái ndive; Ñorairõ rire arepa’ũ (época); Cháko ñorairo; ha ipahápe, ñane rembiasa agagua. Kóva hína ñehesa’ỹijo arete. 

Péicha avei, peteĩ mba’e, taha’eha’éva, ñe’ẽtépe, hekove mbykykue jaipyhýrõ ñahesa’ỹijo hagua, upépe jaipuruñaína arepa’ũ. Upéicha rupi ikatu jaikuaa upe mba’e rembiasa, peteĩ ára pa’ũme. Techapyrãrõ, ñehesa’ỹijórõ Guarani ñe’ẽte rembiasa Cháko ñorairo aja, jaikuaaségui mba’éichapa ojepuru upérõ; mba’erãpa; mávapa oipuru; mba’e ñe’ẽ pyahúpa heñói Guaraníme upérõ; ha ipahápe, mba’épepa oipytyvõ Guarani ñe’ẽte ñane retãme upe ñorairõme. Ko’ã mba’e ñambohovái hagua jaipurúta ñehesa’ỹijo arepa’ũva.

	
Ko kõingue ijehegui hesakãma. Ko’ápe ijahína umi mokõi mba’e oñekotevẽva ñe’ẽte oñemoañete hagua.

Oñe’ẽva ha’ehína ñe’ẽpuruhára ha ojapysakáva katu ñe’ẽrenduhára. Mokõivéva oñomongeta aja ojoavy avei mba’e purúpe. Péicha, ñe’ẽpuruhára oipurukatu ijahy’o ha ñe’ẽrenduhára katu ijapysa.

Ja’ekuaa avei ñe’ẽpuruhára ha ñe’ẽrenduhára ndaha’éi ku ijahy’o ha ijapysa añónte oipurúva. Añetehápe, ñe’ẽpuruhára oipyahã hemiandu ha ñe’ẽrenduhára ohesa’ỹijo ha omyesakã iñapytu’ũme hapicha ñe’ẽ pyahãmbyre. Ága ñe’ẽrenduhára oikũmbývo hapicha remiandu ha ombohováivo chupe, tekotevérõ; upépe ae ja’ekuaa mokõivéva ojokupytyha. Ko mba’e ojehúvo heñói avei ñe’ẽjoyvy térã ñe’ẽjovái (diálogo).

	
Ko ñe’ẽkuaatyhára no’õ heñói 1926, ha hembiapo iporã-véva apytépe jajuhukuaa ñe’ẽpukuaa (fonología) ñemohesakã ha ñemotenonde.

Ary 1928, oikókuri peteĩ Amandaje Ñe’ẽkuaatyguigua La Haya (Holanda retãme), ha upépe mokõi ñe’ẽkuaatyhára Praga no’õguigua: Jakobson ha Trubetzkoy -Rusia-ygua, upéi ova-va’ekue Praga-pe- omboguejy’ypyraka’e ino’õ remiandu ñe’ẽpukuaa rehegua. Ha’ekuéra he’i ñe’ẽpukuaa ha ñe’ẽpu’andu (fonética) ojoavyha hikuái. Ndikatuiha jaipuru peteĩ-cha, ñe’ẽ ojoeheguárõ. 

Ñe’ẽpu’andu niko ohesa’ỹijo mba’éichapa ñambohyapu ha mba’eichagua tyapúpa (sonido) osẽ ha osẽkuaa ñande ahy’ógui, taha’eha’éva ñe’ẽtépe ha taha’eha’éva ava ahy’okuágui. Ñe’ẽpu’andu nohesa’ỹijói ñe’ẽ he’iséva, oñeha’ã uvei ohesa’ỹijo mba’éichapa oiko tyapu (sonido) ha ñe’ẽpu (habla). Ñe’ẽpu’andu omyesakãvo tyapu ha ñe’ẽpu reko, ohechauka avei mba’épa omýi ha mba’éichapa oku’e ñande ahy’o ha jurupegua, osẽ ha-gua tyapu. 

Ñe’ẽpukuaa katu ojesareko ha ohesa’ỹijo taipu (fonema) peteĩ ñe’ẽtegua, ha omomba’eguasu taipu (fonema), ñe’ẽpehẽ (sílaba) ha ñe’ẽ (palabra) he’iséva, umíva ikatúgui ñaipyahã ha ñañanduka hesevekuéra ñane remiandu tapichakuérape, peteĩ avano’õme, jokupytýpe. Ja’eporãsérõ, taipu omoheñói -oñemohypy’ũvévo- ñe’ẽpehẽ ha ñe’ẽ peteĩ ñe’ẽtépe.

Praga-ygua avei ohechakuaa -yvy ape ári- oĩha hetaiterei tyapu (sonido) ha umíva apytépe jajuhukuaa ha ñamohendakuaa umi tyapu peteĩ ñe’ẽtépente ojepurúva. Ojehúvo upe mba’e tya-púgui oiko taipu (fonema), ha’éva aipórõ tyapu peteĩ ñe’ẽtépe ojepuru ha ojepurukuaáva. Upéicha rupi ombojoavy avei pu’ae (fonema vocálico – vocal) pundiégui (fonema consonántico – consonante). Pu’ae ipu ha’eñóva, ijeheguirei. Ndahasyiete oñembohyapu hagua. Kóva hína taipu mirĩ (fonema sencillo). Pundie katu oikotevẽ ambue taipúre -pu’aémanteva’erã- ipukatu hagua. Ha’eñorei hasyeteve oñembohyapu hagua. Kóva hína taipu rypy’ũ (fonema complejo).

Praga-ygua ojuhu avei oĩha taipu hyapu joavýva, sa-py’ánte ojoajúvo peteĩchagua pundie térã pu’aére hyapu kan-gyha; ha péicha avei, upéva upe taipu ojoajúvo ambueichagua pundie térã pu’aére hyapu atãha. Ko mba’épe ha’ekuéra ombo-héra taipu’avy (alófono).

Ohechauka hagua mokõi tyapúgui (sonido) oikoha mokõi taipu (fonema) peteĩ ñe’ẽtépe (lengua); ha’ekuéra omyengovia, peteĩ ñe’ẽme, peteĩ tyapu ambuére ha ñe’ẽ he’iseñepyrũva iñambuérõ, omoambuérõ ñe’ẽ he’iséva; upéicha jave tyapúgui oiko añetehápe taipu. Guaraníme ñamoĩkuaa peteĩ techapyrã, péicha: 

Ko’ã techapyrã ohechauka ñandéve Guaraníme /ã/, /e/, /i/, /o/, /ũ/ ha’eha taipu (fonema). Ndaha’eiha hikuái tyapurei. Umi ñe’ẽ pãrãrã, perere, piriri, pororo ha pũrũrũ ojoavy hikuái ojoavýve umi pu’ae hetepýpe.

Ipahápe, Praga-ygua he’i avei peteĩ ñe’ẽte, taha’eha’éva, oipuruha katuete peteĩ taipu aty ha ipype ojekuaa porã ara-ka’epa ñambojoajuva’erã, mba’éichapa ñambohyapuva’erã ha mboy taipúpa oĩ upe ñe’ẽtépe. Guarani ñe’ẽtépe jaguereko mbohapypa mbohapy (33) taipu.

	
Ko no’õme ijatýva omoheñói peteĩ tembikuaa pyahu oñembohérava ñe’ẽguykuaa (glosemántica). Copenhague-ygua herakuãvéva hembiapóre ha’ehína Louis Hjelmslev (1899-1965). 

Ha’éniko he’i opaite mba’e ñe’ẽte retepypegua ndikatuiha ñahesa’ỹijo ha’eñorei. Taha’eha’éva mba’e jahapykuehóva ojeko katuete ambue mba’ére, oĩva iguy gotyo. Koichahápe oĩmíva guive ndaheko’añói. 

L. Hjelmslev ndikatúi omyesakã mba’épa taipu (fonema) oñe’ẽ’ỹre tyapúgui (sonido). Ndikatúinte avei ohesa’ỹijo mba’épa ñe’ẽkuaa (lenguaje) ojeko’ỹre ñe’ẽpykuaáre (semántica). Ha’e oñeha’ãkuri ombojoaju umi mokõi mba’e iñapysẽ ha iña-pysẽ’ỹva, ohesa’ỹijo jave peteĩ ñe’ẽ.

Ñane retãme ha Guarani ñe’ẽtépe jaipurujepi upe ñe’ẽguykuaa ja’évo: ñandereja (omanóvare). Ñahesa’ỹijórõ jajuhukuaa:

Jahechaháicha jajapómanteva’erã umi mokõi ñehesa’ỹijo ñaikũmby hagua, hekopete, ñandereja he’iséva ha peichahápe jahechakuaa avei mba’épa aipo ñe’ẽguykuaa (glosemántica). 

	
Ñe’ẽkuaaty Norteamérica-gua omoheñói heta tembiapo ombopyahúva ñe’ẽkuaatyhára remiandu, upépe ha ambue tetã rupi; jepémo kóva ko no’õ ohapykueho, ñepyrũrãme, europa-ygua rembiapo ñe’ẽkuaatyguigua. Ha upe mba’e ojehu hetaha-guére umi omoñepyrũva’ekue hembiapo Europa-pe ha upe rire ovava’ekue Estados Unidos-pe ombojoapývo hembiapoita, umí-va umi ñe’ẽkuaatyhára apytépe oĩhína Jakobson, ombo’evakue Harward-pe.

Edward Sapir ha Leonard Bloomfield omoheñóiva’ekue peteĩ ñe’ẽtekuaa (gramática) omohenda hagua ypykue ñe’ẽ, Norteamérica-gua, ikuatiapyre’ỹva. Upehaguére avei ñe’ẽkuaaty Norteamérica-gua itenondeve ñe’ẽysajakuaa (morfología) ha ñe’ẽjoajukatúpe (sintaxis). Jepémo mokõive oiko ha omba’apo Estados Unidos-pe, mokõivéva ojoavy kakuaa hemiandúpe. 

Sapir ohesa’ỹijoñepyrũkuri taipu ha taipu aty, upéi omyesakãveva’ekue umi Praga-ygua. Ha’e ohesa’ỹijo, omyesakã ha ohai heta Norteamérica ypykue ñe’ẽte. Iporã avei ja’e Sapir he-rakuãhague Norteamérica-pe, Saussure herakuãhaguéicha Eu-rópa-pe.

Bloomfield katu ohesa’ỹijo opaichagua ñe’ẽte ñe’ẽkuaaty año rupive, ndojekói ambue tembikuaatýre. Heta ñe’ẽkuaatyhára ohapykuehova’ekue Bloomfield-pe oipurukatu ñehesa’ỹijo (análi-sis). Ko’ãva oñepyrũ ñe’ẽjoajúpe (oración) ha ñehesa’ỹijo rupive ohupyty taipu (fonema), ha’evahína ñe’ẽ vore mirĩvéva, ndikatu-véiva oñemboja’o.

Ipahápe, ja’ekuaa Ñe’ẽkuaaty retepykatúva (lingüística estructural) oipy’ara’ãhaguéicha Praga, Copenhague ha Norteamérica-yguápe, oipy’ara’ãhague avei Ginebra (Saussure remimbo’ekuépe), Rusia ha Francia ñe’ẽkuaatyhárape.

	
Ary 1955 guive oñemoherakuã opaite tetã rupi, ambue ñe’ẽkuaatyhára rembiapo, hérava Avram Noam Chomsky, Fila-delfia-ygua (EEUU), heñoiva’ekue ary 1928. Hembiapo rupi omoheñóikuri ñe’ẽkuaaty ñemoñangatúva ha ñemoambuéva.

Jepémo Chomsky omoheñói ñe’ẽkuaaty pyahu ohesa’ỹijo hagua Norteamérica ñe’ẽte año, oñeha’ãkuri upe rire oipuru opaite ñe’ẽte reheve. Heta tapicha katupyry omoñe’ẽva’ekue Chomsky rembiapokue, he’i hikuái ha’e omopeteĩhague heta ñe’ẽkuaatyhára rembiapo. Péicha hembiapópe jajuhukuaa Hjelmslev, Copenhague-ygua, Bloomfield ha Humboldt umíva remiandu.

Ko ñe’ẽkuaaty he’i ava, taha’eha’éva, ndaha’éi ku peteĩ ñe’ẽjoaju añónte oipurúva hekove pukukuépe, oporandu térã ombohovái hagua hapichápe. Ava akóinte oiko oipyahã ñe’ẽjoaju ndojoguaietéva ambue ñe’ẽjoaju oipuruva’ekue upe mboyvemi. Upéicha avei ohendu jave, ohesa’ỹijokuaa opaite temiandu oñembohasáva chupe. Upévare Chomsky he’i ñe’ẽkuaaty ombyatyva’erãha ava rembikuaa peteĩ ñe’ẽtegua omoheñói hagua mbojojaha (regla) oipytyvõtava oñehesa’ỹijo ha oñeikũmby porã ha pya’e hagua peteĩ ñe’ẽjoaju.

Ñe’ẽtekuaa ñemoñangatúva (gramática generativa) ru-pive ñe’ẽkuaatyhára omoañetekuaa mbojojaha ohechaukáva mba’éichapa ñamoñemoñakuaa ñe’ẽjoaju (oración) peteĩ ñe’ẽtépe. 

Guaraníme ñamoñemoñakuaa ñe’ẽjoaju hesakãva, oñei-kũmbyporãva, jaipurukuaárõ ko’ãva: 

Ja’ehaguéicha, ko’ã mba’e jaikuaárõ, ñamoñemoñakuaáta ñe’ẽjoaju Guaraníme, kóicha:

Kóicha heñói’ypýkuri peteĩ ñe’ẽtekuaa ñanepytyvõkuaáva ñe’ẽjoaju apópe. Ko ñe’ẽtekuaa pyahu oñembohéra ñe’ẽtekuaa ñemoñangatúva.

Chomsky he’i ñambojoavykuaaha: ñe’ẽjoaju ape (estruc-tura superficial) ha ñe’ẽjoaju guy (estructura profunda). Ñe’ẽjoaju ape rupive ja’e ñane remiandu: ayvu térã ikuatiapyré-va; ha ñe’ẽjoaju guy rupive ñamohesakã maymávape upe ñe’ẽjoaju he’iséva. 

Techapyrãrõ, temiandu oñembohasáva ñe’ẽjoaju guy ru-pive; ikatu oje’e heta hendáicha ñe’ẽjoaju ape rupive. Kóicha:

	
Ñe’ẽjoaju guy omoañete peteĩ temiandu (idea) ñe’ẽjoaju rupive. Ñe’ẽjoaju ape katu omboysaja (forma) ñe’ẽjoajúpe. 

Oñemoañetévo Ñe’ẽjoaju guy ha ñe’ẽjoaju ape oiko avei ñemoambue (transformación); ja’eporãsérõ, temiandúgui oiko ysaja. Aipórõ, ñe’ẽpuruhára oikuaárõ mbovymi mbojojaha ñemoambueguigua, omoñemoñakuaáta hetaiterei ñe’ẽjoaju ape. Kóicha Guarani ñe’ẽtépe guarã jaipurukuaa ko’ã mbojojaha:

Mbojojaha 1: he’i ñe’ẽjoajúpe jajuhukuaaha teroñe’ẽ (sin-tagma nominal) ha hapykuéri teroñe’ẽje’éva (sintagma predica-tivo). Techapyrã: 

Mbojojaha 2: Omboja’óva teroñe’ẽ, kóicha: téra (nombre) ha moĩmbaha terojáva (sintagma adjetivo). Techapyrã:

Mbojojaha 3: Omboja’óva teroñe’ẽje’éva, kóicha: ñe’ẽpehẽtai (auxiliar) ha ñe’ẽtéva aty (grupo verbal): ha’evahína ñe’ẽtéva térã ñe’ẽtéva moĩmbaha. 

Techapyrã:

ÑE’ẼKUAATY PURUPYRÃ
a)Ñe’ẽte ha’ãngaharã (descripción de lenguas),
ã)Ñe’ẽte kuaapyhy (aprendizaje de lenguas),
ch)Ñe’ẽmbojerekatu (traducción), ha
e)Ñe’ẽretepykuaa (lingüística textual)

Mbohapyve ñe’ẽkuaaty ha opaite arandu ijáva mbohapyvé-pe, omoheñóikuri ñe’ẽkuaaty oñembohérava ñe’ẽkuaaty purupyrã (lingüística aplicada), ijahápe: 

a)Ñe’ẽte ha’ãngaharã: Ñe’ẽkuaaty purukuaa rupive ko’ãga oñehe-sa’ỹijokuaa opaite ñe’ẽte, taha’eha’éva, ojekuaaporãvévo hembia-sakue, iñe’ẽtekuaa ha iñe’ẽporãhaipyre. Praga-ygua, Saussure ha Chomsky remiandu ñande jaipuru avei ñahesa’ỹijo jave Guarani ñe’ẽte.

ã)Ñe’ẽte kuaapyhy: Avei ñe’ẽkuaaty purukuaa rupive ko’ága oime-raẽva ikatu oikuaapyhy peteĩ térã hetave ñe’ẽ oikuaa’ỹva. Ñane retã ha ambue tétame jajuhukuaa heta tapicha oikuaa’ỹva Guarani, oñeha’ãva oikuaapyhy ñane avañe’ẽ.

ch)Ñe’ẽmbojerekatu: Kóva ojepurumeme ojekuaauka hagua opai-chagua tembiapo peteĩ ñe’ẽtégui ambuévape. Upevarã ñe’ẽmbojerekatuhára (traductor) oikuaaporãva’erã mokõive ñe’ẽte. Guaraníme -hetaiterei apytépe- oñembojerekatúma: “La familia de Pascual Duarte”, Rudi Torga rembiapokue rupive. 

e)Ñe’ẽretepykuaa

Kóva avei ñanepytyvõ ñahesa’ỹijo pypuku hagua opaite ñe’ẽrete (texto). Ipype jajuhukuaa, ñahesa’ỹijo jave ñe’ẽrete:

	
Nati ohenói isýpe ohechaga’úgui chupe

	
Isy he’i chupe: “Che memby Chive anive neñaña”.




#Article 42: Guarani Ñe'ẽpukuaa (545 words)


Ñe'ẽpukuaa niko ñe'ẽtekuaa vore ñanerekombo'éva mba'éichapa ñambohyapu ha jahaiva'erã hekopete umi taipu (fonemas), ñe'ẽpehẽ (sílabas) ha ñe'ẽ (palabras) peteĩ ñe'ẽtegua. 

Guarani ñe'ẽpukuaa ñahesa'ỹijokuaa kóicha:

Tekotevẽ jaikuaa Guarani haikatu, ko'ága jaipurúva, om-bohetekatuhague mbo'ehára Reinaldo Julián Decoud Larrosa.

Jepémo heta tapicha katupyry oñeha'ãjepékuri ohesa'ỹijo Guarani ñe'ẽtekuaa, Reinaldo Julián Decoud Larrosa ha'ehína upe omba'apoporãve'akue.

Heta ára ojepurúkuri opaichagua tai (letras) ñane avañe'ẽ ojehai agua. Jahechakuaa hagua upe mba'e natekotevẽi jaha puku, ñamoñe'ẽkuaánte umi aranduka (libros) ymave guare ha umívape jajuhúta mba'éichapa ñane ñe'ẽ ojehaíkuri opaicharei.

Upévare ha ja'ehaguéicha, Decoud Larrosa omboheteka-túkuri Guarani haikatu omoheñóivo pe achegety jaipurúva ñande ha oguerekóva mbohapypa mbohapy (33) tai (letras).

Guarani achegety

Guarani ñe'ẽte oguereko mbohapypa mbohapy taipu (fonemas) ha umíva jahai hagua jaipuru peteẽ achegety oguerekóva mbohapypa mbohapy tai. Upévare jahai hagua peteĩ taipu jaguereko peteĩ tai año. Ndaipóri jajavy hagua. 

Águi jahecháta máva mávapa umi tai ha mba'eichaitépa jaipuruva'erã.

Guarani Ñe'ẽ Achegety:

a - ã - ch - e - ẽ - g - g̃ - h - i - ĩ - j - k - l - m - mb – n - nd - ng - nt - ñ - o - õ - p - r - rr - s - t – u - ũ - v - y - ỹ - ' (puso).

 
Pu'ae réra ou mokõi ñe'ẽgui: “pu” ha “ae”. “Ae” ou “ha'eñó”gui. Pu'ae hína upe ipúva ha'eño, ipúva ijeheguirei. 
Techapyrã: 	

	
Pundie réra ou moköi ñe'ẽgui avei: “pu” ha “ndie”. “Ndie” ou “ndive”gui. Pundie he'ise ipúva ambue ndive. Pundie oikotevẽ ambue taipúru ipu hagua. Péicha “m” hyapu ñambojoajúrõ hese umi pu'ae (ma, me, mi, mo, mu, my).
	
Guarani pundiekuéra réra ja'e hagua tekotevẽ ñambojoa-ju hesekuéra pu'ae “e” (che, ge, he, je, ke, le, me, mbe, ne, nde, nge, nte, ñe, pe, re, se, te, ve). Puso añoite héra tee.
Techapyrã

	

Puso jaipuruhápe katuete ñamopa'ũ mokõi pu‘ae. 
Techapyrã:		

Techapyrã: 	

 
Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

Techapyrã: 		

Techapyrã: 	

B, C, D, F, LL, Q, W, X, Z España ñe'ẽte achegetype-gua ndaipóri Guaraníme, ha oĩrõ katu ndojepurúi España ñe'ẽtépe ojepuruháicha. Péicha:

Guarani achegetýpe ndaiporivoínte b, c, f, ll, q, w, x ha z.

Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

Techapyrä: 	

Techapyrã: 	

Guaraníme ha'e tyapu atã jahekuavóva peteĩ pu'ae ári. 

Techapyrã: 		

Techapyrã: 		

Techapyrã: 		

Techapyrã: 	

Ha'e pe pu'ae oñomomuanduhe hai térã purekóva. 

Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

	

Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

Techapyrã : 	

Jaipurukatu hagua muanduhe tĩgua tekotevẽ jaikuaa máva mávapa umi taipu tĩgua. Upéva rehe ñanemandu'araẽta umíva rehe.

Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

Techapyrã: 	

Hetápe oipyapy ko muanduhe tĩgua jepuru. Oĩ oñeporan-dúva mba'eicharupípa jahekýi pu'ae tĩgua árigui imuanduhe. Umíva he'i ndaikatuiha jajapo upe mba'e ha'égui peteĩ tai año, ndaikatúiva ñamboja'o.

Ko ára peve ndojejuhúi gueterei aporeko (técnica) ikatú-tava jaipuru muanduhe tĩgua ñaha'ãngahai hagua hekopete. Upévare, ága peve jaipuru manduhe tĩgua mbo'ehára Reinaldo Decoud Larrosa omyesakãhaguéicha. 

Guarani oñe'ẽkuaa'ỹvape hasy'imíjepi ombohyapu térã omohenda hagua hekopete, jehaípe, muanduhe tĩgua. Peteĩ aporeko jaipurukuaáva ñane remimbo'ekuéra ndive ikatupyry hagua muanduhe tĩgua purúpe niko ha'ehína ñe'ẽ ha ñe'ẽpehẽtai tĩgua jehai py'ỹi, ñamombyta meve iñakãme.
	
Techapyrãrõ, jaipurukuaa ko'ãva: 

Ñane avañe'ẽme niko oĩ heta ha opaichagua ñe'ẽpehẽtai. Oĩ jaipurukuaáva tero, teroja ha ñe'ẽteja ndive ha hetaiteve oĩ jaipurukuaáva ñe'ẽtéva ndive. Ñe'ẽpehẽtaikuéra apytépe oĩ:

  
Umi ñe'ẽpehẽtai mboyvegua, ñe'epehẽtai upeigua ha umi ñe'ẽriregua iñe'ẽpehẽteĩva ojoajuva'erã iñe'ẽrapóre (raíz), ha oiko chuguikuéra peteĩ ñe'ẽ año jehaípe. 

Techapyrã:	

								

Techapyrã:	

Ñe'ẽriregua oñemohendajey. Oĩ iñe'ẽpehẽteĩva (monosi-lábicas) ha iñe'ẽpehẽ'etáva (polisilábicas).

Umi iñe'ẽpehẽteĩ apytépe oĩ:

Ko'ã ñe'ẽriregua ojoaju'arã ñe'ẽ ijykereguáre. 

Techapyrã:	




#Article 43: Koichiro Matsuura ñe'ẽmondo (677 words)


KOICHIRO MATSUURA ÑE'ẼMONDO (DISCURSO DE KOICHIRO MATSUURA)

Con motivo de la celebración del Año Internacional de las Lenguas en 2008, declarado por la Asamblea General de las Naciones Unidas, el Director General de la Organización de las Naciones Unidas para la Educación, la Ciencia y la Cultura (UNESCO), Koichiro Matsuura, dirigió el pasado 05 de noviembre un discurso sobre la importancia y rol escencial de los idiomas para la identidad de las personas y la coexistencia pacífica. El discurso fue traducido en todos los idiomas oficiales, y por primera vez en una Lengua Nativa EL GUARANI
    

    
El ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI felicita al Director General de la UNESCO: Koichiro Matsuura por difundir la Lengua Guarani, en el concierto de las naciones del mundo, es decir, las Naciones Unidas.
 
UNESCO Sambyhyhára Guasu 
Karai Koichiro Matsuura, Ñe'ẽmondo

Ñe'ẽnguéra tuicha mba'e

Tetãnguéra Joaju Atyrusu  omboaje 2008 Mayma Tetã Ñe’ẽ Ary ramo. UNESCO oguereko rupi ipópe opa umi tembiapo oikótava ñemohenda, oñemoĩ tenonderã ogueroguata haguãicha opa mba'e tekotevẽva upevarã.

Ko Tetãaty UNESCO-pe hesakã porãiteréi tuicha mba'eha  umi ñe'ẽnguéra opa mba'e aporã, hysyiva hína  avakuéra renonderãme ko'ẽrõite guarãma.

Ñe'ẽnguéra ningo omopyrenda opavavéva rekotee, ombojoaju tekovekuérape ha ombohape py'aguapy; ñe'ẽnguéra avei ñanepytyvõ jaguata haguã tekojera añete gotyo ha ñamohuguaitĩ haguã umi tembipota pavẽ ha umi ñane mba'éva.

Ñe'ẽnguéra ningo tuichaiteréi mba'e ikatúva oporoipytyvõ ojehupyty haguã umi 6 apopyrã oñemboguapy va'ekue Temimbo'e Opavavévape Guarãme (TOG) ha upéicha avei oñemongu'e haguã Apopyrã Tekojera Miléniope Guarãva (ATM), Tetãnguéra Joaju omoneĩ va'ekue 2000-pe. 

Ñe'ẽnguéra, omoaguĩnguévo ojuehe maymáva tekove, oiporopytyvõ ojehapo'o haguã tekoasy vai ha ñembyahyi (ATM1);  ojeporu rupi tekombo'e ñepyrữrãme ha tembikuaa ha tekokuaa apyhyrã opaite hendápe (ATM2); VIH ha SIDA, akanundu ro'y ha ambue mba'asy oñemboguevi haguã (ATM6), oñeñe'ẽ mante va'erã iñe'ẽteépe opa umi oikóva hínape ko'ã mba'asy apytépe; upéicha avei, ojepysyrõkuaa haguã tembikuaa ha arandu tekohatee rupigua, ikatu haguãicha oñeñangareko añetehápe, tapiaite pe tekoharupáre (ATM7) ojeporu va'erã katuete mayma ava ñe'ẽtee. 

Ha upéi, umi tekopykuaa eta, peteĩ peteĩva, oñembohapopaite hína umi opa rupigua ñe'ẽteépe, oporomomandu'aháicha UNESCO Ñemoñe'ẽ Pavẽ Tekopykuaa Eta rehegua ha Hembiaporã Rapépe (2001), Ñe'ẽme'ẽ Mba'e Porã Pokopyrã'ỹ Tekopypeguápe (2003) ha Ñe'ẽme'ẽ Tekopykuaa Eta Rechauka Pysyrõ ha Ñemoingoverã reheguápe (2005). 

Upeichavérõ jepe, umi 7 000 ñe'ẽ ojeporúva hína ko'ãga ko yvy ári apytégui, 50% ári ikatu opaite ko'ẽramoite. Ndohupytyi 1/4 ijapytépekuéra umi ojeporúva tekombo'ehaópe ha infomátikape ha hetaiteve ipa'ữme umi ojeporúva sapy'a py'aitente. Hetaiteréi ñe'ẽ- tembiporu añete ramo jepe yvyporakuéra pópe marandu tapiaguápe- noñemohendái temimbo'épe, terã ñe'ẽ jeporu opa henda rupiguarãme.

Upéicha rupi tekotevẽ ojeike tembiapópe pya'e. Mba'éichapa? Oñemotenonde ha oñemopyrenda va'erã polítika ñe'ẽ rehegua ikatúva omohenda ñe'ẽtee jeporu mayma tekoha rupi, opa hendáicha, tekombo'épe raẽvete; upéva pa'ữme opavavéva oipyhy va'erã ohóvo hetã, tetãjoaju hi'aguĩva ñe'ẽ ha ambue opa rupiguáva. Oñemokyre'ỹ va'erã avei umi ñe'ẽ ipyrenda porãmava voi oiporúvape oikuaa haguã ambue tetã, tetãjoaju hi'aguĩva ñe'ẽ ha ambue opa rupigua avei; Ñamoinge va'erã ñane akãme pe ñe'ẽnguéra eta jeporu rehae añoite ikatutaha mayma ñe'ẽ oï hendaitépe ko ñande rekovépe. 

Ko'ã mba'ére ningo UNESCO ohenói opa tetã rekuáipe, Tetãnguéra Joaju rakãme, tekohakuéra atype, mbo'ehárape, mba'apohárape ha opaite ohechakauaáva ko'ã mba'épe omba'apove haguã ko'ẽre oñemomba'e, oñemotenonde ha oñepysyrõ haguã opaite ñe'ẽ, umi oĩmava omano haguãicha raẽvete, taha'e ha'éva iporuha. 

Opa henda rupi, taha'e tekombo'épe, informátikape, tekombo'e ñepyrữme; taha'e apopyrã oipysyrõtava ñe'ẽ ikangyva ohóvo terã oñemotenondétava ojeporu haguã tekopy joajurã; taha'e ñe'ẽ ha tekojera ñembohaperã, ñe'ẽ ha mba'e porã ñerenohẽrã, tekotevẽ ojehupi yvate, opa rupiete, temimo'ã : ñe'ẽnguéra tuicha mba'e !.

Upévoma, ãga 21 jasykõi 2008 oúvape, oñemboaretévo porundy jevyha, Ñe'ẽtee Ara Pavẽ, ombohapétama hína tembiapo porãita ikatúva omopu'ã mayma ñe'ẽnguéra.

Hi'ãite ningo oréve ojehechakuaa tetã, tetãjoaju hi'aguĩva ha opaite henda rupi, tuichaiteréi mba'eha ñe'ënguéra jeporu tekombo'épe, momarandúpe, infomátikape ha tetãnguéra ñemurãme. 

Ñe'ẽnguéra Ary (2008) ho'a porãiteréi ñañomyaña mbarete haguã ha jaipyhy upe tape omohu'ãtava ko'ã ñanne rembipota.

Koichiro Matsuura

JESAREKOPYRÃ - OBSERVACIÓN

El mensaje del Sr. Matsuura sólo está en las lenguas oficiales de la Unesco y tres lenguas invitadas. Nunca una lengua americana se usó en este contexto. Nunca. El guaraní ya es la lengua americana de referencia. A continuación el detalle de a cuales lenguas se tradujo el mensaje del Sr. Matsuura: 




#Article 44: Ciudad del Este (492 words)


Ciudad del Este ha'ehína peteĩ táva tuicháva opytáva Paraguái retãme, kuarahy resẽ gotyo, Paraná rembe'ýpe. Oĩhína tetãvore Alto Paranáme.
Oĩ 327 Km. Paraguaýgui, ha’e táva tuichavéva Paraguay rire. Oguereko 279.655 yvypóra, ijerére katu oĩ 814.139 rupi. Avei mbo’ehao guasu Universidad Nacional del Este renda.

Heñoiva’ekue mbohapy jasykõi jave 1957-pe, héra ñepurũ kuri Puerto Flor de Lis. Upe rire jopóiramo tendota Alfredo Stroessner-pe guara héra Puerto Presidente Stroessner, upéi, “Ciudad Presidente Stroessner”, ho’a peve tendota mbohapy jasykõi ary 1989-pe. Ko mba’e oiko rire tapichakuéra tavaygua oñepy’amongeta heta rire oiporavo herarã oguahẽ peteĩ ñe’ẽme ha ojehero Ciudad del Este.
Ko tenda ojekuaa avei Triple Frontera-pe, oĩ rupi ijerére mokõi táva, (Foz de Yguazú ha Puerto Iguazú), peteĩha ha’e tetã Argentina ha ambue Vrasil. Ko’ápe oñuguaitĩ mbohapy tetã.
Kóva ha’e tenda iporãmbajepéva ejeheróva “Táva Yvotyty”, oguereko rupi yvyra opaichagua, oñehundimimi ramojepe ohóvo ikatu gueteri ja’e hese peicha. Tavaháicha oĩporãraiterei avei ojejapo rupi hendápe.

Hakuve jave ohupyty 38 °C, ohysãvévo 0 °C ha mbyte katu 21 °C. Okyve ary pukukue Alto Paraná-pe opavave táva oĩva Paraguái ryepýpe. Araro’y jave katu ysapy ha tatatĩna manterei.

Táva Ciudad del Este-pe ko’ã 279.655 apytégui oĩ 140.381 kuimba’e ha 139.274 kuña, kóva osẽ Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos-gui.

Heñoiva’ekue mbohapy jasykõi jave ary 1957-pe Puerto Presidente Stroessner ramo, 1989 rire oñemoambue héra ha ojehero Ciudad del Este. Henondépe oĩ táva Foz de Yguazú, oñemboja’o ysyry Paraná rupi ha peteĩ jehasaha héraba Puente de la Amistad rupi, ojepuru ñepyrũva’ekue ary 1984-pe.
Ndahetái tapicha oĩva’ekue ohoséva oiko upépe oĩre ka’aguy ha javorái vai upérõ, ha ko táva opu’ã ñepyrũ ojejapóramo guare Puente de la Amistad ary 1960-pe ha upéi ko mba’e tuichapajepéva hérava Represa de Itaipú. Ko’ã tembiapo rupive tuichaiterei oñakãrapu’ã tavayguakuéra ha avei omyakãraku heta mba’apohárape viru rekávo. Ko’ápe heta tapicha ambue tetãgua.

Ha’e mbohapyha ñemuha tuichavéva tetãnguéra apytépe, Miami ha Hong Kong rire. Vrasil ha’e pe oikevéva ñemuhame, ko táva ha avei Paraguái oikotevẽ hese. Avei kokuépe guare, oĩ rupi tuichaitereíva mba’apohára Paraguái ray ha ambue tetãnguéra pegua. 

Ciudad del Este ndorekói tenda okaraygua, ha katu oreko heta táva ijykére, Hernandarias, Puerto Presidente Franco ha Minga Guazú, péicha oĩ 720.225 tapicha rupi.

Ary 2025 gotyo Ciudad del Este oguerekóta 1.200.000 Yvypóra rupi.

Ko tendápe oĩ hetaiteri techapyrã opaichagua:

Parque Acaray, ysyry Acaray ari oĩ ojepyta hag̃ua, ñembosarairã ho’óvape arahaku jave.
Lago de la República oĩ táva ryepyetépe ha’éva avei tenda iporãva ñembosaráirã, ojere hese yvyraty, jaguata hagua ha opamba’erã. 

Ary 1964-pe oiko Catedral de San Blás, ojejapo itágui, ojogua yga guasúpe (barco) Europa-pe guáicha. 

Museo “El Mensú” oĩ Municipalidad-pe, ha’eva’kue óga ñepyrũ táva pegua, ko’ápe jahechakuaa heta mba’e ojepuruva’ekue Ciudad del Este oñepyrũramo guare, avei ñande ypykuéra rembiapokue.
Mbohapy jasykõi ha’e táva ára, avei San Blas ára, jasypoteĩme katu oiko “Festival de las Tres Fronteras”.

Ñaguahẽ hagua ko távape, oĩva 327 km Paraguaýgui, jahava’erã ruta II “Mcal. Estigarribia” rupi ha upéi ruta VII “Dr. Gaspar Rodríguez de Francia”. Puente internacional de la Amistad rupive ikatu rehasa Brasil gotyo.




#Article 45: San Lorenzo tavao ñe'ẽme'ẽ pytyvorã avañe'ẽre (436 words)


San Lorenzo tavao ñe'ẽme'ẽ pytyvorã avañe'ẽre, táva San Lorenzo tetãvore Central pegua, Paraguái retãme, oiko Fundación Yvy Marãe'ỹ ha Guarani Ñe'ẽte ha Arandu Anamandaje ikatuhag̃uáicha oñemoñe'ẽkõi táva San Lorenzo tavao, oñemohendaháicha apopyrã Ñamombarete Guarani Ñe'ẽ Jepuru San Lorenzo-pe 

Ko ñe'ẽ'me'ẽ rupi ojehechauka kyre'ỹ orekóva tapicha San Lorenzo-gua, municipalidad ha avei opaichagua aty omba'apóva ñe'ẽnguéra rehe ha omyasãiva arandupy, ombojoajúvo hembiapo. Ha'e rupi oñemboguatase  tembiapo joajúpe San Lorenzo ryepýpe, ikatu hag̃uáicha ojeporu pytyvõ ojehupyty potávo akarapu'ã ko táva, ko región ha avei ko tetãme.

Guarani ñe'ẽ ningo mba'e omopeteĩ añetéva ñane retã Paraguái ha ñane retãyguakuérape. Guarani ha'e ñe'ẽ ojeporuvéva ñane retãme kóva heñói ypy guive; jepémo upéicha, opaite ára nungánte oñemomichĩ ha oñemboyke chupe Estado rembiapógui. 18 ary jaguata ñepyrũ rire democracia rapére ñane retãme ha 15 ary osẽ haguépe Léi Guasu ha oiko ñane ñe'ẽgui Paraguái ñe'ẽ tee, ha'e ha iñe'ẽharakuéra oñemboyke gueteri Paraguáipe, Estado oku'e rupi castellano-pe añónte. 

Ko ñe'ẽme'ẽ pytyvõrã rupi oñemoñepyrũse San Lorenzo-pe peteĩ tape pyahu máramo ojevy'ỹtamava, oñeme'ẽ hag̃ua guaraníme imba'e tee, ha ha'e rupi avei iñe'ẽharakuéra ha  ñane retã rapoteépe, ikatu hag̃uáicha ñamoambue tekojoja'ỹ vaieta ymaite guivéma omomarãva ñande reko ha guarani  ñe'ẽharakuérape. Globalización económica ojejopyjopýva ñane retãnguéra rehe  ningo ojuka ohóvo ñe'ẽnguéra, upéichante avei arandupy ha tetãnguéra rekotee; umi tetã iviru hetavéva arandupy okakuaa kakuaave ha omboypi ha ojukapa ohóvo umi tetã imboriahuvéva mba'épe. Iporã aipórõ ko'ã mba'e renondépe oñemoñepyrũ táva San Lorenzo-pe tembiapo joajúpe Municipalidad ha mokõi institución omba'apóva arandupy ha ñehekombo'épe ndive,  ikatuhag̃uáicha oñemoñe'ẽkõi ñepyrũ municipalidad ha táva San Lorenzo, ha péicha Ciudad Universitaria-gui toiko  táva peteĩha Paraguáipe oipurúva guarani ñe'ẽ hembiapópe castellano ykére, upévare, Táva San Lorenzo Municipalidad, ko'ág̃a guive, MUNICIPALIDAD, hérape karai Táva Sãmbyhyhára, Ing. Eladio Gómez, Fundación Yvy Marãe'ỹ, ko'ág̃a guive ojeheróva YVY MARÃE'Ỹ, hérape i-Secretaria General Lic. Lilian Coronel Ávila, ha Ateneo de Lengua y Cultura Guarani, Regional San Lorenzo II, ko'ág̃a guive ATENEO, hérape isãmbyhyhára Lic. Miguel Ángel Verón Gómez, oñemoĩ peteĩ ñe'ẽme omboguapývo héra ko ñe'ẽ me'ẽ pytyvõrã oku'e hag̃ua:
   
Ko ñe'ẽme'ẽ oguatáta ko'ã pyenda ha apopyrã  ári: 

Ojehupytyse ko ñe'ẽ me'ẽ rupi (Son objetivos del Convenio):

MUNICIPALIDAD ome'ẽ iñe'ẽ omboguatávo ko'ã tembiapo: 

YVY MARÃE'Ỹ ome'ẽ iñe'ẽ ko'ã mba'épe: 

ATENEO ome'ẽ iñe'ẽ oipytyvõtaha ñe'ẽ jeporurãme San Lorenzo-pe ko'ã mba'épe:

Ko ñe'ẽ me'ẽ oguata ñepyrũta oñemoneĩha ára guive ha ipukúta po ro'y, ikatúva oñembopyahujey opavave imboguatahára ohecháramo péicha tekotevẽ. Pevarã omoĩva'erã hikuái kuatia rehe péicha ojaposeha, 30 ára ogue mboyve ko ñe'ẽ me'ẽ.

Ko ñopytyvõ ikatu omondoho oimeraẽva imboguatahára. Pevarã omomaranduva'erã 30 ára upe mboyve. Oñemboykepaitéta opaichagua jerure ikatúva ojejapo justicia renondépe térã henondepe'ỹ.

Ohechaukávo omoneĩha, omoĩ heraguapy mbohapyve aty omboguatáva ko apopyrã, ohaívo héra mbohapy kuatiáre ojojaitéva he'ívape, 3 jasypoarundy, 2007-me. 




#Article 46: Fuerte Olimpo (593 words)


Fuerte Olimpo oĩ araguápe tava Paraguái retãme. Oĩhína tetãvore Alto Paraguay-me. Ko távape oiko 5.000 ava (2001 ary). Alto Paraguay Tavusu, opytáva 838 km. Paraguaýgui, Río Paraguay rembe’ýpe; ñepyrũrã herava’ekue Fuerte Bordón. Ko tavusu ojehero “Pantanal rokẽ”. 

Tavusu Fuerte Olimpo opyta Chaco rembe’ýpe kuarahy resẽvo, ysyry Paraguáigui akatúa gotyo, haimete ko río-pe ho’ahápe (ko’ág̃a opytáva Brasil-pe) ysyry Blanco; yvate gotyo ha kuarahy resẽvo, ojepyso ndetuicháva yvy hi’ýva Gran Pantanal rehegua, Fuerte Olimpo tavaite oĩ yvy yvatépe hasyhápe og̃uahẽ hag̃ua y ojupíramo. Yvývo, kuarahy resẽ gotyomi, Chaco-gui, osyryry río Melo avei ho’áva ysyry Paraguay-pe.

Ko táva rehe ojere peteĩ muralla guasu ojepysóva 4 km.

Pe távape haku, arahaku aja og̃uahẽ 45ºC peve, ha araro’y aja katu oguejy 9ºC peve. Jepive haku 25ºC rupi. Akóinte ojehasa kyve’ỹ puku ha hapykuéri katu ama ndetuicháva. 

La zona de Fuerte Olimpo es la más prodigiosa de la región, de la llamada “Pantanal Paraguayo”.
Alto Paraguay guyrakuéra

Yvype ijyvatekue ndohasáiva 300 para guasu ári. Oĩ tenda ojupi ha oguejyhápe ha pe yvy ha iporã oñeñemitỹ ha mymba oñemongakuaa hag̃ua. 

Upe tendápe opyta Laguna Capitán.

Fuerte Olimpo oĩ mokõi yvyty karape mbytépe, peteĩme opyta Fuerte Bordón ha ambuépe katu Catedral de María Auxiliadora.

Yvyty  3 hermanos ijyvate porã pe tendápe, pe mbytepegua guive ikatu ojehecha karanda’yty Paraguay ha yvy he’õ Pantanal Nabileque-gua ha avei Sierra de Bordón Brasil-pe.

Fuerte Olimpo-pe oiko 4.998 tapicha; umíva apytégui 2.585 ha'e kuimba’e ha 2.413 ha'e kuña, he’iháicha Dirección Gral. de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Oreko heta yga g̃uahẽha:

Tembiapo imbaretevéva upépe ha’e mymba ñemongakuaa. 

Ko táva ofundava’ekue España 1792-me ha oñembohéra Fuerte Borbón ha ojapuka Gobernador Joaquín Alos y Bru ome’ẽva’ekue ko tembiaporã Comandante José Antonio de Zavala y Delgadillo-pe, ikatu hag̃uáicha imbareteve upépe defensa orekóva Virreinato del Río de la Plata ojoko potávo (fuerte de Itapacú ndive) Paraguái yvýpe jeike Brasil guive, ojapóva umi bandeirantes. Ñepyrũrã oñemopu’ã tenda ko’ag̃a opytáva Brasil yvýpe Forte Porto Carrero ha Fecho dos Morros mbytépe. Ova hag̃ua hendaiterãmema pe Fuerte Borbón ojeporavo peteĩ tenda oĩhápe yvyty ndaijyvatetéiva, ha ndahasymo’ãihápe oñedefende hag̃ua peteĩ bahía joguaha orekóva ysyry Paraguái renondépe. Oñefundaramo guare oñepeipirũ umi ypykuéra mbaja mburuvichakuérape. 

Omanda aja Gaspar Rodríguez de Francia  ojehero ñepyrũ chupe Fuerte Olimpo, oiméne pe yvyty tuichavéva ojoguáre yvyty Olimpo-pe Grecia yvýpe opytávape mba’e. Upéramo avei oñepyrũ  upe tenda opytaite Paraguái poguýpe puerto franco ñemurã brasileño.

Oñepyrũramo Guerra de la Triple Alianza ysyry Paraguáigui kuarahy resẽvo oĩgueteriva’ekue Paraguái poguýpe, ha Fuerte Olimpo tuicha oipytyvõ Paraguái oho hag̃ua umi tetã oguerúva chupe pe ñorairõ ári Mato Grosso-pe, upéi 1866-me, Paraguái ikangy riréma pe ñorairõ guasúpe, Fuerte Olimpo ojeporu jey tetã oñedefende hag̃ua, katu upéi ho’a Brasil pópe opamíre pe ñorairõ. Ko mba’e renondépe Argentina ohenduka iñe’ẽ ha ojerure Fuerte Olimpo ohasa hag̃ua ipoguýpe ha avei Chaco Boreal tuichakue javeve Bahía Negra peve, katu Brasil omosẽ rire Paraguáipe, Argentina okirirĩ ha ndojerurevéi pe yvy. 

Ygarata mba’yru ojeporuvéva oñeg̃uahẽ hag̃ua Fuerte Olimpo peve. Ojeporu Lancha Aquidabán, osẽva semanalmente Concepción-gui oraháva carga, ha Bahía Negra-gui oraháva tapichakuérape.

Avei ikatu oñeg̃uahẽ ko távape Ruta IX “Transchaco” rupi “Cruce Pioneros” peve, km 409-pe; upégui ojejapyhy peteĩ tape Fuerte Olimpo peve, 361 km.

Ikatu avei oñeg̃uahẽ Loma Plata peve, km 444-pe ha upégui ojeho peteĩ tape pytã ipukúva 333 km rehe. 

Fuerte Olimpo oĩ peteĩ aviõ guejyha yvyguigua ha avei kapi’ipe aviõ michĩvévape g̃uarã.

Asociación de Pescadores Municipalidad Fuerte de Olimpo-gua ojapo paso ygáva rupi ha tapichakuéra ohóva upépe ikatu vy’apópe oñemboyvytu Ysyry Paraguái ha ysyry ho’áva pype syrýpe, ohecha hag̃ua vy’apópe mba’e porã, mymba ha yvyra upe tendapegua. 

Pe távape oĩ tapicha oporoisãmbyhýva, oporomoirũ ha omyesakãva mbohupakuérape hechapyrãita oĩva Fuerte Olimpo-pe.




#Article 47: Salto del Guaira (841 words)


Salto del Guaira oĩ arasẽme Paraguái retãme. Oĩhína tetãvore Kanindejúme. 

Ko colonia Salto del Guairá heñói ára 3 jasyapy ary 1959 jave, peteĩ empresa privada hérava Colonizadora Salto del Guairá SA rupi, oĩháicha jehaipyre umi motenondehára upépegua omboguapy haguépe héra, oĩháme karaikuéra José Luis Serrati, Ibrahin Abud ha Carlos Ricardo Méndez Goncalvez. Oiko mboyve pe fundación, pe tenda herava’ekue Reserva fiscal Nº 10, uperire resolución ministerial ára 17 jasypa ary 1972 jave, omoñepyrtũ pe Junta Parroquial, oĩva distrito de Hernandarias poguýpe, oĩháme mbohape tendagua: Cnel (SR.) Isabelino Pimienta Medina, motenondeháraramo, Carmelo Peralta viru rehegua ha mbo’ehára Pedro Ramón Girett secretario.

Ára 30 jasypokõi ary 1973 jave, Poder Ejecutivo tetãmegua oguenohẽ pe ley 390, omoñepyrũháme pe distrito de Salto del Guairá ha avei Municipalidad de Tercera Categoría, péicha ojeiva’ekue Hernandarias poguýgui. Pe arýpe pe ley Nº 426 de División Política del Territorio rupi, ojei ijyvy tetãvorekuéra Caaguazú ha Alto Parana avei, tenda oĩva yvate gotyo ysyry Itambeýgui, ãva opyta distrito de Salto del Guairá poguýpe.

Junta Municipal, ára 29 jasypo ary 1974 jave ojerure ojupi haguã Primera Categoría ryepýpe, oguerekopáma rupi opamba’e oikotevẽva, péicha rupi pe Decreto Ley 7.131 ára 2 jasypokõi pe arýpe, oiko Municipio de Salto del Guairá Primera Categoría, ha avei oiko chugui tavaguasu tetãvore Kanindeju pegua.

Ko táva oñepyrũvo avei pe tenda rupi oñemoñepyrũ  pe kokue guasúpe ñemba’apo, ha pe represa de Itaipú (kóva ha’e tuichavéva arapýpe ãva rehegua) oikóma avei, ha ko’ápe omano pe mba’e iporãmbajepéva hérava Saltos del Guairá.

Salto del Guaira oĩ tetãvore Kanindejúme, Región Oriental tetã peguápe, ijyvy opyta latitud 24º 04’ S ha longitud  54º 20 W. Ko distrito oja yvate gotyo tavakuéra Mundo Novo (MS) ha Guaíra (PR), tetã Brasil pegua rehe, ko ipaha peguágui ojei ysyryguasu Paraná rupi; kuarahy resẽ gotyo ojei tetã ambuégui pe serranías del Amambay ha Mbarakaju rupi ha avei ysyry Paraná. Ñemby gotyo syry Itambey oikpe’a tetãvore Alto Paraná ha avei pe serranía de San Joaquín tetãvore Ka'aguasugui. Kuarahy reike gotyo ysyrykuéra Kuruguaty ha Corrientes omboja’o ijyvy tetãvore San Pedro-gui.

Kanindeju ha’e peteĩ tetãvore avakuéra tendagua hetaveha omba’apóva kokuépe, péicha poapy ava pa pa’ũgui oiko okaháre ha mokõi tavaháre.

Oguereko ararova iporãva ijyvy yvyatekue ha’e rupi (200m.s.n.m.), okykue ary pukukue ha’e 1.483 mm rupi. Arapytu mbyte ha’e 21º C, ho’ysãve jave 0º C jasykuéra jasypokõi ha jasypoapy jave ha hakuve jave ohupity 39º C. Ytimbokue ha’e 1.073.

Ko tenda oĩháme distrito de Salto del Guaira oguereko mokõi y rape (cursos de drenaje superficial), peteĩva ha’e cuenca hidrográfica ysyry Piratiy ha ambue ysyry Karapã.

Salto del Guairá oguereko 145.841 ava oikóva pype; densidad ha’e 9,9 ava/km2 ha ijyvy 14.667 km2.

Tavaguasu: Salto del Guairá

Oñemboja’o porundy tendápe (distritos): Salto del Guairá, Itanará, Ypehũ, Corpus Christi, General Francisco Caballero Álvarez, Kuruguaty, Ygatimi, La Paloma ha Katuete.

Ko táva Salto del Guairá, oĩva yvate gotyo tetãme, oguereko infraestructura opaichagua, oĩ edificios públicos, gubernamentales, miliko róga, tasyo tetã mba’e ha ava mba’éva, tenda ñembosarairã, ñemuha renda, mitã ha mitãrusu mbo’ehao, mbo’ehao pavẽ ha tupão.

Pe mba’e tuichavéva ko tetãvorépe ha’e kokuépe ñemba’apo (agricultura); oĩháme ñemity soja, ha’e hetave oñeñotýva. Avei avati, takuare’ẽ, trigo ha mandyju.

Tetãvore yvy iñambue, oĩ yvype guasu ha avei ipyko’ẽmbaha, ko’ã mab’e ouporã mymba ñangarekorãme, omoĩva tetãvorépe mbohapyha tenda mymba reheguápe tetäme, vakakuéra rehegua, tetãme. Avei oguereko heta kure, kavaju ha kavara rehegua.

Ñemba’apo industria rehegua, ikatu ja’e ãva: yvyra kytĩha (carpintería) ojapo opamba’e ojepurúva óga apópe tuicha térã michĩvape guarã, mba’yruguata rehegua, ñembyaty ha ñeñongatu yvyra ha mba’apo yvyra rehegua opaichagua, mbujape jejapo, cerámica, kamby ha kambýgui oikóva, ha ambue mba’e.

Kanindeju ñemoarandúpe ndaha’éi oĩporãmbáva oĩ rupi avakuéra ndohóiva mbo’ehaópe, péicha rupi ñomoñe’ẽi ha ndohaikuaái avei.  

Salto del Guairá oguereko mbohapy mbo’ehao guasu (centros educativos), parundy mitã mbo’ehao, enseñanza básica rehegua, poteĩ mitãrusu mbo’ehao, nivel secundario, Facultad de Derecho ha Ciencias Sociales, ha ambue Ciencias Económicas rehegua, Universidad Nacional de Ciudad del Este mba’éva. Oĩ avei upépe U.T.C.D.  ha  U.P.A.P.

Tembipuru tesãi rehegua (infraestructura sanitaria), hetakuépe centro ha puesto de salud, tasyokuéra ha tupa tasyo pegua, oĩmiéramo jepe ohóvo, na’irãgueteri ohupity tendagua oikotevẽháicha. Ko’ãga tetãvore oguereko 38 tenda oñangarekóva tesãi rehe.

Ko táva oguereko red de comunicaciones Telecel, Copaco, Personal ha CTI, peteĩ central automática reheve, ko’ãva rupi tendagua ikatu oñe’ẽ tavaguasu tetãmegua, ambue tavakuéra tetãgua ha avei tetãnguéra arapy pegua ndive.

Oĩ medios de comunicación oñe’ẽva ha ta’angambyry pegua, Red Canindeyú 95.5, puhoe Salto del Guairá 90.3, puhoe Tricolor 103.9 ha TV cable Mbaracayú. Avei ombyatýva kuapyrã kuatiahaipyre Última Hora, ABC Color ha Semanario Regional Río Paranazão pegua.

Ysyryguasu Parana ha ypa Itaipu, ikatuha ojeho ygápe, oguereko impacto tuicha’ỹva ha ndahetái hendápe, ko’árupi ikatu ojeho tetã Brasil gotyo namombyryihápe, Mundo Novo ha Guaíra-pe, oĩháme balsa ojehasa haguã. Umi vías de comunicación imbaretevéva ha’e yvy rehegua, ãva ha’e Ruta 10 “La Residenta”, ohasáva tetãvore kuarahy resẽgui kuarahy reike gotyo ha oguahẽva Salto del Guairá peve, oguereko pewteĩ jepiaha hérava Ypejhũ ha ambue ohóva Corpus Christi gotyo osẽva pe tape guasu (supercarretera) ombojuajúva tetãvore Alto Parana ha ambue tetãvoerkuéra rehe.

Kanindeju oguereko 1.056,2 Km. tape yvyreíva. Avei oguereko peteĩ mba’yruveve guejyha (pistas de aterrizaje) mba’yruve ndatuicháivape guarã.




#Article 48: Aregua (850 words)


Aregua ha’e táva omyakãva ko tetãvore Central, Paraguáigua; oikuaa avei táva frutilla-gua ramo. Ko távape ojejapo heta tembiapo porã ñai’ũgui. Ha’e peteĩ táva yno’õ guasu Ypakarai rembe’ýpe oĩva yno’õ guasu ha ysyry porã Salado mbytépe. 29 km opyta Paraguaygui, táva guasu omyakã tetã Paraguái.

Aregua héra péicha umi Mbya Guarani, tapicha ñande ypykuéra oiko va’ekue ko’árupigui ou mboyve Españagua kuéra. Ko tapichakuérape oñehenói va’ekue “Ariguá”, he’iséva “umi yvategua”, oikohaguére peteĩ tenda ijyvatemívape.

Ko távape ára hakumi. Arahaku jave myry’aive voi, ohupyty peve arahakukue 40 °C. Ho’ysã jave katu oguãhẽ 0 °C. Ama ramo katu, umi aryvore okyveha oikohína jasyteĩ ha jasyrundy rupi.

Arapytu piro’y’asy ko’arupi oĩ rupi, Aregua ojeguereko peteĩ tenda oñeguãhẽseha, upéva avei yno’õ guasu Ypakarai rembe’ýpe opyta haguére.

Areguápe 67.847 oikovéva, ko’ãvagui 33.977 ha'e kuimba’e ha 33.870 ha'e kuña, he’iháicha Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos oikotaha ko arype (2008) guãrã.

Iñepyrũmbýpe ko táva oñembohéra va’ekue “Tapaicuá”. Omohenda va’ekue karai Domingo Martínez de Irala ary 1538-pe peteĩ táva ypykuéra oikohápe ko tendárupi, yno’õ guasu Ypakarai rembe’ýpe. Yvyporakuéra oikóva ipype oñemohenda va’ekue ko tupao guasu ko’ágã oĩva jerere Areguápe. 

Colonia oñepyrũrupi, ko táva, Mercedario-kuéra vaka rekoha guasu va’ekue.

Siglo XIX opapotárupi oñakãrapu’ã va’ekue táva ojejuhápe oñembopiro’y haguã umi haihára, artistakuéra ha umi tapicha iñarandúva oñembohógavoi aryvore hakuvehápe. 

Ko yva kóva, ha’eva pe omoinge porãmíva viru ko távape, oreko avei hembiasakue. Ha’éma voi ko yváre ñemba’apo ha’éma voi tembiapo omopeteĩva ko táva Areguápe. He’iháicha ko’ãva yvypóra ko’arupigua, 1929-pe, tava’i Estanzuela-pe raka’e peteĩ okaraygua omba’apo jetu’u ha oñemitỹ frutilla-re.

Ikóga mono’õmbyre omoĩ ajaka’imimíme a oikykúi tape táva rape oñemu haguã upérupi. Osẽ porãiterei rupi ko tembiapo, ko frutilla ñeñotỹ ojeipyso avei umi kokue oĩva upe jerére ha ojejapo ko mba’égui kóga ojeipuruvéva ko’árupi. Kóva ñemono’õ ára oguãhẽvo katu ojejapo jevy’aguasu Festival anual de la frutilla. Upépe ikatu ña ha’ã mermelada jalea, tarta hepajepéva ha avei yva rykuere.

Ko yva ñeñotỹ ha’ehína tembiapo omongu’evéva ko’ã tapicha ko’árupi oikovéva. Opavave arýpe jasypoapy jave ojejapo pe “Festival de la frutilla”. Upépe umi mba’apoharakuéra oikuãve’ẽ hembiapokuéra ojapova’ekue ko yva frutilla-gui.

Ko táva kóvape oñemba’apo avei mba’eporãkuéra ñai’ũgui jejapopyre, ko tembiapo omohendáva heta tapichápe.

Oreko avei fábrica-kuéra ñepyrũha porã.

Aregua ha’e peteĩ táva neporãmbajepéva oñangarekóva ogakuéra porã ymaite guare orekóva óga jereguasu iporãva.

Ko’ã ogakuéra ha’ehina upe árape Areguá ha’érõ guare táva ñembopiro’ýrõ ojeguerekóva ogakuéra Paraguaygua ha ijerére oikóva ohoa ojogapo ohasa haguã ara haku vai jave.

Upévare ha’e peteĩ táva javy’aha ndaiporihápe tyapu vai, ikatuhaguãicha mbohupakuéra oñemoguahẽ porã.

Pe “Avenida del Lago” ha’e peteĩ tenda jaguatami haguã jevy’arã. Ipukukue ha’e oho voi pe ijyvatevehágui oĩhápe Tupão guasu ha oguejy yno’õ rembe’ýpeve, oĩhápe pe yrembe’y Playa Municipal. Ko tape kóva oje’e ha’eha oñemboguapy ñepyrũhague ko táva oñehenói Patrimonio Nacional, Parlamento Paraguáigua 1997-pe. Lago Ypakaraí ha’e voínte ko tenda ojehecharamovéva, omo’ẽhaguére mba’e rembiecharã iporãvéva.
Areguápe opyta peteĩ club ecológico hérava “Isla Valle”. Ko tendápe javy’ahápe ko naturaleza porãitáre, ikatu avei ñaha’ã nañaguenohẽipa pira, ñaguenohẽrõ jahepyme’ẽnte va’erã.

Ha’e avei jehecharamopy tembiapo porã ñai’ũgui ojapopyre umi tekove rupi gua. Pe Centro Artesanal de la Cuenca ha’e peteĩ óga oĩhápe umi artesanokuéra oñembyatyha ko jereregua.

Pe Centro Cultural “Estación A” ha’ehína peteĩ tenda ikatuhápe umi oguãhẽva ko’ápeve ovy’ami haguã ojuhutahápe oñembokatupyryhaguã. Oreko avei museo ta’ãngakuéra tren opytahague rehegua, ojepe’áva maymavévape papo ára jave ha oguereko ñangarekoha omombe’ukuaáva tembiasakuéra rehegua.

Ko távape oñemoĩ galería de arte, ko’ãva apytepe ikatu ñanemandu’a: “Guggiari Arte”, “Luis Cogliolo Galería de Arte”, “Paseo La Candelaria”, “Areguá pesebres” y “El Cántaro”. Peteĩ tenda iporãva jaguatami haguã ha’e avei “Museo Las Margaritas”, opytáva pe tupão La Candelaria ykére 

Peteĩ táva ymaiteguare haguére, ikatu jajesakeko ha ñañamindu’umi hekoharakuérareve heta hembiasakuéra omombe’úva oĩha upérupi póra umíva, avei ome’éva ko távape jehayhukapy ha techaramo.

Umi yvyty hérava Kõi ha Chororĩ ohecharamoite avei umi oúva oguata ko’ápeve. Ko yvyty Kõi ojehecharano orekóre ita yvyra’ỹi hexagonal, ojoguáva káva rupápe, ha’eñomínteva Latinoamérica-pe.

Canadá ha Sudáfrica añónte oguereko ko yvy kóichagua ha avei umi mokõive tetã ambuépe oñeñangareko hesekuéra Patrimonio de la Humanidad-ramo. 
Ko yvyty oñemoĩ va’ekue Monumento Natural ramo ary 1993-pe. Ikatu jahecha upépe oĩha yvy ñeno yvyra’ỹi oúva tatarendyguasúgui, upévare ojehecha ramo ko yvyty. 

Umi mokõi yvyty Kõi ha Chororĩ pa’ũme opyta 26 ha. Heta ijára oĩramo jepe Decreto del Poder Ejecutivo he’íva Monumento Nacional ha ko’ãva. Ãva oikohina Paraguái Retã sãmbyhya ndohepyme’ẽire ijarakuérape ikorapýre. Ko’ã mba’ére jahechakuaa porã ñane retã Paraguáipe mburuvichakuéra nahakate’ỹi ha ndohayhuiha ñanderekoha ñeñangarekóre.

Haihára paraguaigua Gabriel Casaccia Areguaguá. Heñóĩ va’ekue peteĩ 20 jasyrundy 1907-pe. Ko haihára arandu omoañete hetave hembiapo ko távape, orekohaguére hese tuicháva mborayhu. Heta jehaípy ko karai rembiapokuépe ijatu jahecha omoñe’ẽhápe jehechapyrã porã ko jereregua.Ko haipyre ha’e ojapova’ekue hérava “La Babosa” pe ha’e omombe’uhaguépe mba’éichapa tekovekuéra Areguaguá oikove. 

Casaccia retekue opytu’u ko táva ha’e heñóĩ haguépe, oikórõ jepe kuri omanombota guive Buenos Aires-pe, upéva ha’ére pe ha’ete voi ojerureháicha. Pe oñeñotỹ hague ári, karai katupyry Hermann Guggiari omopu’ã peteĩ mba’e porã hérape ijapopyre.

Ñasẽvo Paraguaýgui ikatu ñaguãhẽ Areguápe jahárõ tape guasu 2 rupi. Jahakuéro Capiatá rupi oĩ peteĩ tape rakamby asu gotyo ñande guerahávva ko táva guasu tetãvore omyakãvape.

Ikatu avei ñaguãhẽ autopista ohó avión guejyha Silvio Pettirossi rupi. Upe tape rupi jaipykúi va’erã tape ñande gueraháva táva Luque rupi ha upei oguãhẽva Areguápe.




#Article 49: Villarrika (1367 words)


Villarrica oĩ ñembýpe tava Paraguái retãme. Oĩhína tetãvore Guairáme. Ko távape oiko 40.300 ava (2002 ary).

Villarrika hína tavusu peteĩ opytáva yvy gotyo Paraguái mbytépe. Ha’ehína Guaira departamento tavusu.  

Ko tavusu opytáva yvývo Paraguáipe, ha ofundava’ekue capitán España-ygua Ruy Díaz de Melgarejo 14 jasypo 1570-pe, Guaira tujápe, ko’ág̃a opytáva Brasil yvýpe. 

Tavusu, akóinte hovyũ’asýva, ohechauka kerayvoty ha jerovia, opeipirũ oñemboja hag̃ua opavave tapicha ohechaséva tekoha ha teko ikatuha oiko oñondive ha oñomoirũ.

Villarrika oreko tenda ohechaukáva Paraguái reko ha arandu; umiva apytépe oĩ monumento oñemopu’ãva’ekue ojegueromandu’ahávo  ñe’ẽpapára Manuel Ortiz Guerrero-pe, ko táva ñemoñare ojehayhuvéva. 

Ohai haguéicha Bacón Duarte Prado: “ Villarrika tavusu akóinte hekoyvotýva, oiméne ohypýire chupe ypotĩ sakã Ykua Pytãpegua ha omoherakuãre chupe yvytu piro’y hyakuãvureíva oguejúva ytyvy centinela-gui”.

Tenonderãite ofundava’ekue  karai España-ygua Ruy Díaz de Melgarejo,  350 km kuarahy resẽvo saltos del Guaira-gui, 14 jasypo 1570-pe, ha ohero chupe Villa Rica del Espíritu Santo; upéi opytaiteva’ekue oĩhápe ko’ág̃a 1682 guive, yvy karape oĩva Yvytyrusu jerére; péva ou Cordillera de Ka’aguasúgui,  180 msnm .

Ovavakue 7  jevy, umi paulista bandeirante oikepa rupi pype; tapichakuéra oikóva upépe ojejopy ovávo 20 legua kuarahy reikévo. 1592-me Ruy Díaz de Guzmán oraha 100 km kuaray resẽ gotyo.  

 

Rasaite oreko’asýre chupekuéra bandeirante oúva San Pablo-gui jeike sarambi’aporã ha ndaikatúire ombotatapeju  “tukumbu oúva kuarahyresẽguio”, tavayguakuéra oike tesaparápe ovávo 20 legua rupi kuarahyreike gotyo. 1592-pe Ruy Díaz de Guzmán omohenda chupe 100 km  hápe kuarahyresẽvo, oho haguépe jasyapy 1593 ha upégui oho ofunda Santiago de Jérez. 1599-pe oguerova chupe ag̃uiete Mboteteíri, ho’áva Río Paraguáipe 100 legua Paraguaýgui.

Guairaguakuéra Cabildo omyakã ko ñembosako’i  ha ojerure Provincia Gobernador,  Rexé de Corvalán-pe, omoneĩ hag̃ua chupekuéra opytávo Capital jerére, katu upe mburuvicha ombotove upéicha oikóvo. Upémarõ Guairaguakuéra oho opyta Itapépe, tenda oñemosẽ haguégui amo gotyove, Procurador General de Asunción-gua ojerure rupi. Uperire Gobernador Provincia-gua ohekauka chupekuéra peteĩ tenda mombyrymi, 30 legua Capital-gui opyta hag̃ua hikuái. Upéicha 1678-pe opyta hikuái río Tobatyrym jerére, tenda hérava Espinillo-pe. Katu, pe tenda na’iporãire ñemitỹrã ha sa’i rupi hi’y, heta upe tavaygua oñemondo 1679-pe ohechávo yvy amo Tevicuary mboypýri. Heta ojepovyvy rire hikuái, ojuhu yvy neporãva Yvytyrusu jerére.

Péicha rupi ojerure hikuái Tte. Gobernador y Justicia Mayor-pe omoneĩmi hag̃ua chupekuéra orovávo itavakuéra pe tenda oñeñe’ẽha yvate. 25 jasypo 1682-me, pe mburuvicha omoneĩ ohóvo umi tavaygua Yvytyrusúpe, upe ñemoneĩ omboajéma guive karai Rey; kóva omoneĩ péicha oikóvo Cédula Real osẽva’ekue 14  jasypo 1701-me, ha péicha omoneĩ oñefundaitévo táva Villa Rica del Espíritu Santo.

Tenda ojeporavova’ekue hína yvyty karape opytáva Yvytyrusu jerére, ojoajúva Cordillera de Ka’aguasu, a 180 msnm rehe, opytaite haguépe 1683 guive hetaite ha mombyry ova’ova rire. Upépe,  he’i ñandéve Ramón I. Cardozo, oñemokunu’ũ’akue Kanindeju ambúpe, ko’ága ojepysohápe Yvytyrusu jasy ratápe.

Villarrika Tavusu opyta Yvytyrusu jerére, itaty osẽva Cordillera de Ka’aguasúgui.  Ijyvy ijyvate, iñempinado ha heta ijita, ha iporã oñeñotỹ hag̃ua takuare’ẽ, yvyra ha oñemongakuaa hag̃ua opaichagua mymba.

Pe ára upépe iporã ha hesãi, hakukue oñemombytéramo ohupyty 21 ºC rupi. Arahaku aja hakuvéramo ohupyty 38 ºC; araro’y aja katu oguejy 1 ºC. Jasypa ha jasypateĩme okymeme. 

Pe ára iporã ha oporomboretia’e rupi, Villarrika ojerereko táva oporomonguerávaramo; oje’e ombotatapejuhuha kane’õ opaichagua opavave ohóva upépe.  

Villarrika-pe oiko 56.385 tapicha; umíva apytégui 27.820 kuimba’e ha 28.566 katu kuña, he’iháicha Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Barrio-kuéra: Yvaroty, San Miguel de Karumbey, Estación, Santa Librada, Santa Lucía, San Blas. Tuyutimi.

siglo XVI oĩmava’ekue Ontiveros  ha Ciudad Real. Kóvagui osẽ karai España-ygua Ruy Díaz de Melgarejo 40 tapicha ha 53 kavaju reheve kuarahysẽvo, oroviáre hikuái ojuhutaha itaju ha itatĩndy. 

Og̃uahẽvo Cacique Cuaracyberá yvýpe, kuarahyresẽvo Saltos de Guairágui, ofunda peteĩ tava’i ipyahúva 14 jasypo 1570-pe, oheróva Villa Rica del Espíritu Santo. Héra ou oroviáre hikuái upépe oĩhetaha itaju ha itatĩ, ha oho rupi pe ára oñefunda haguére. 

Manterei oikére ijyvypekuéra umi bandeirante, ko táva ova’ova, ha ohasa pokõi tenda opytaite mboyve ko’ág̃a oĩhápe. Upévare oñembohéra chupe “Andariega”.

Sa’ary XX aja, yvyra ha ka’a rehe ñemba’apo oguatáva upe jerére, ojoajúva avei  Ka’aaguasu rehe, ha orekóvo hesa renondépe Villarrika táva: péva  oipytyvõ ferrocarril ohasávo ko departamento yvy tuichakue javeve, oipytyvõvo ko tape joajurã oñakãrapu’ãvo ko departamento. 

Tembiapo oñemboguatavéva pe távape ha’e ñemitỹ huerta-pegua, mymba ndatuicháiva ñemongakuaa, kamby, takuare’ẽ, asuka’apo, tembiapo jegua, mandujúre ñemba’apo ha ñeñemu. 

Pe Departamento oreko  ruta 8 “ Blas Garay”, oñepyrũva Coronel Oviedo-pe, ha osẽva ruta 2 “ Mariscal Estigarribia”, ha 7 “ Doctor Gaspar Rodríguez de Francia-gui; ko tape oreko asfalto Ka’asapa táva peve. 
 
Ambue tape orekóva asfalto: Villarrika- Independencia, ipukúva 50 km. Ambue tape ojoajúva ruta 7 ndive, ohasáva Mbokajaty, Natalicio Talavera, Troche ha Colonia Blas Garay rupi. 

Ko távape ojejuhu 48 tape orekóva asfalto ha 500 ári orekóva empedrado. 

Tekombo’e rehe oñeñe’ẽvo, ko táva oreko Universidad Católica, péva mbo’ehaovusu itujavéva okaháre; upéichante avei oreko Universidad Nacional ha Universidad del Norte. Avei oreko heta mitãsuru mbo’ehao ha instituto, ijapytepekuéra ojekuaa Colegio Nacional, Colegio Ortiz Guerrero, Colegio Técnico Vocacional, Seminario Diocesano, Escuela Regional de Agricultura, Instituto Profesional Femenino, Escuela de Artes y Oficios Pío XII. Tavaitépe omba’apo heta mbo’ehao mitãkuimba’e ha mitãkuñamegua. 

Villarrika-pe oĩ Centro Regional de Educación. 

Villarrika ojerereko táva mokõiháramo Paraguáipe tembikuaaa arandu rupi.  Tapicha aty omba’apóva hekoha, tembikuaaa arandu ha deporte rehe ojekuaave: “ El Porvenir Guaireño”, “ El Centro Español”, “ El Club de Leones”, “ Instituto de Cultura Hispánica”, “ Teatro Municipal” “ Orquesta de Cámara” “ Escuela Municipal de Danzas, Declamación, Oratoria, Guitarra”, “ Asociación de Productores de Caña de Azúcar”, “ Liga Guaireña de  Fútbol” ha “ Liga Guaireña de Basquetbol”.

Ko távape oĩ heta puhoe,  circuito cerrado televisión rehegua ha avei Canal 8. 

Arandukuaa hetekuaa’ỹva rehegua, imbarete  Villarrika-pe, ha tavayguakuéra omombarete gueteri jeroviapy mombe’ugua’u, mombe’upy, péicha póra, pombero, jasy jatere, kurupi, urutau, karãu, jakare, umíva rehegua hamba’e. 

Jeroviapy yma guare oúva Europa-guakuéragui imbarete gueteri fiesta patronal-kuéra, kurusu ára, romerías, tóro ñemoñarõ, kavaju ñemoñani,  gállo ñemoñorairõ, upéichante avei váile, jeroky, kuña ñemonde jegua, velada, hamba’e.   
Turismo: En Villarrika-pe ningo pe naturaleza hekokatu ha omokunu’ũ avakuéra upépe oikóva térã ku ohendúre herakuãmombyryha ohóva sapy’a opyta upépe ha oipykúi ijyvy, oikuaávo hekoasa ha omboy’úvo tekoarandu opoñýva hese. 
 
Tenda memeve ojehoha upe távape hína  Parque Manuel Ortiz Guerrero, hérava’ekue Ykua Pytã 1936 mboyve. Pépe opupu Villarrika ánga, mamove hendápe oiko’ỹháicha. Naturaleza oporo’angapyhýva orekóva oipytyvõ tapichakuéra upépe og̃uahẽvape, hesaráivo jepy’apy ikatúva ojopy chupe. Pe tenda iporãmi ñamombytu’u hag̃ua ñande rete ha ñane ánga. 

Parque Manuel Ortiz Guerrero opyta yvatévo kuarahy resẽ gotyomi pe távagui,  barrio Yvaroty ha San Miguel pa’ũme. 

 
Ambue centro cultural ojehomemeha hína Museo ha Biblioteca  Municipal “ Maestro Fermín López, oñeñongatuhápe tembiporu oiporuva’ekue Natalicio Talavera, Fermín López, mboka ha  munición Guerra del Chaco-pe guare, Paraguái pirapire opaichagua, ha upéichante avei yvyrakarapã, hu’y ha hácha ojapova’ekue ypykuéra. 

Pe museo-pe ikatu ojehecha heta tembiporu apytépe,  mesa ha apyka tujakue hamba’e, máquina ndojeporuvéiva, pintura, ta’anga ha tembiporu tupãope guare ome’ẽva’ekue Diócesis  Villarrika-pegua.

Ruy Díaz de Guzmán: (1554-1629)  ouva’ekue España-gui conquista-rã.. Guaira provincia memby, ofundava’ekue heta táva. Ojerereko chupe tekoasa haihára peteĩharamo Paraguáipe. Ha’eva’ekue  Domingo Martínez de Irala, Gobernador peteĩha Paraguaipegua remiarirõ. Ko karai ombojoaju mokõi teko: España-ygua ha guarani. 

Manuel Ortiz Guerrero: ( 1899-1933)  ñe’ẽpapára Guairagua tuicha ha herakuã mombyryvéva. Heñói, oiko ha omano ñe’ẽpapáraramo. Hekove ojokuái ñe’ẽpoty rapykuéri. Iñe’ẽpotykuéra oike tetãyguakuéra ángare. Guaira yvy omyenyhẽ chuepe tyakuã’asy ha mborayhúgui ha ha’e katu ojokuái chupe g̃uarã iñe’ẽpoty. Hekove ha’e techapyrã ojeiko hag̃ua tekokatúpe. 

Natalicio de María Talavera: (1839- 1867), ha’eva’ekue tapicha ojekuaavéva ñe’ẽpoty apoha apytépe ko tetãme. Orrepresenta tapicha arandukuéra ñe’ẽpoty oñepyrũramo guare oguata ñapyrũ Paraguáipe. Hembiapokuéra ojehechauka pehẽnguehẽngue. Guerra de la Triple Alianza ombokusugue heta hembiapokue. Talavera ndaha’éimi peteĩ ñe’ẽpapára hekopytu’úva. Ohasa  ñorairõ guasu ha chupe opurahéi hi’ánga ipópe. 

Ramón Indalecio Cardozo: (1877- 1943) mbo’ehára omboguatava’ekue tekombo’e ñemyatyrõ mitãnguéra oñembokatupyryhápe tekoañete pa’ũme. Omokyre’ỹme oguatávo pe ojeheróva “Escuela Nueva”.  1921 guive 1934 peve, ojehechakuaávo chupe tembiapo ojapóva itáva Villarrika-pe, ojupi Consejo Nacional de Educación ha la Dirección General de Escuelas Motenondehára ramo. 

Efraím Cardozo: (1909- 1973) ojekuaáva tekoasa haihára hembiapo hetavévaramo Paraguáipe. Ha’eva’ekue  periodista, haihára, mbo’ehára, político. Oho Oho Paraguái rérape tembiapo jetu’uhápe; péicha oiko oñemoĩramo guare kuatiáre opaitéma hague ñorairõ Paraguái ha Bolivia ndive. Heta aranduka Paraguái rekoasa rehe oñe’ẽva omyasãi.

Geografía Ilustrada del Paraguay. Tercera Edición. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires.1998.

Atlas y Geografía de Paraguay y el Mundo. Ediciones India Guapa. Asunción. 1997.

Atlas Paraguay. Cartografía Didáctica. Fausto Cultural Ediciones. Enero 2000.

Franco Preda, Artemio. El Guairá y su aporte a la cultura paraguaya. Editora Litocolor S.R.L. Villarrika,2003.




#Article 50: San Juan Bautista (266 words)


San Juan Bautista oĩ ñembýpe tava Paraguái retãme. Oĩhína tetãvore Misionesme. 

Opyta 196 kilómetros Paraguaýgui Sur -gotyo, oñeguehẽ tape guasu 1 Mcal. Francisco Solano López rupi. Oĩ peteĩ yvytymi áripe.

Arahakúpe oñeñandu hakuve jave ohupytývo 39 grados, Araro'ýpe oñeñanduve ro’y  0 grado ohupytúvo. Haku kangymi oguahẽ 21 º Ohupytývo. (La media anual es de 21 grados).

Yvy tuichakue 2.300 km² , San Juan Bautistape oĩ 18.441 yvypóra, upéva apytépe oĩ 9.281 kuĩmba’e ha 9.161 kuña he’iháicha Dirección General de Estadísticas y Censos.

Oisambyhy aja ñañe retã mburuvicha Carlos Antonio López oñemoheñói ko táva o oñehenói chupe Villa ary 1893-pe, ha 1945-pe oñehenói capital del Departamento.

Ko távape oñeñoty soja, mandyju, arro ha avati, oĩ avei heta establecimientos ganaderos.
Oñemomba’e avei ha oñemopu’ã ecoturismo.

Carrera de Sortija en San Juan
Távaitepe oĩ heta mbo’ehao, instituciones gubernamentales, pa’ikuéra róga (obispado), ha tasyo avei. Catedral Tupao tuichavéva ha’e jesuitakuéra época-pe guare ojejapóva’ekue

Oĩ heta ysyry ha yvu ko távape, San Cristóbal –pe ikatu ojehecha opáichagua orquídea.

Vy’aguasúpe ojejapóva San Huã árare oñembogueroguata ta’anga San Huã mba’èva, ojejapo avei opáichagua tembi’u: batiburrillo, asado a la estaca ha kabure, ojehecha avei kavaju ári ohóva ha toro ñarõ rehegua avei.

Jasyteĩme ojejapo vy’aguasu Siriki rehegua, upépe ojejapo opáichagua tembi’u paraguáigua.

Mangote rógape ko’ãga Museo ha centro cultural oho heta ava.

Otros lugares turísticos interesantes son:

San Juan Bautista rire, peteĩ tape rehe oñeguahẽ  Santa María peve, ambue tape  oho tape guasu 4 peve ha upe guive Pilar, Ñeembucúpe.

Agustín Barrios, Mangoré, es oriundo de San Juan, famoso guitarrista paraguayo.
Agustín Barrios, Mangoré, heñói’akue San Juan-pe, ombopukuaáiterei rehe  Mbarara ojeikua chupe ñane retãme

 




#Article 51: Tava'i (8045 words)


TAVA’I (Distrito ubicado en el departamento de Ka'asapa, Paraguái)

  
Ku javorái mbytépe peichahágui jatopárõ guáicha lirio morotĩ terã pytã porãite asy, péicha aju atopa ko nde rembiapokue, remoĩ va’ekue che pópe, che angirũ Pa’i José. Iñepyrũ guive ha amo hu’ãmeve chembovy’a ko rejapóva. Ndahetái ku hína péicha omoĩva kuatiáre imba’ekuaa ha hemiandu avañe’ẽme katupyryetépe.
  
Añetehãme ha’e ndéve: Aguerohoryeterei ha amomba’eguasu ko nde kuã apyigui osẽ va’ekue ha nga’u voiete taisarambi ha tojekuaa oparupiete.
  
Nde javeve Pa’i kuéra apytépe, ko ñande Diócesispe, che mand’a ko’aga Mons Saro Vera rehe: ha’e ojapo va’ekue avei heta haipyre porã ha katu karai ñe’ẽme memerai, oiméne mba’erepa nomotenondéi ava ñe’ẽ oikumby porã hápe avei ñande guarani he’ẽtéva.
  
Heta mba’e nde rehecha va’ekue terã reikuaa porãva remoĩ kuatiáre, ha péicha rehechauka Tava’i ymaguare ha mba’éicha rupípa ou ho’a pe oĩháme ko’agaitéramo, mboriahu hañembyasu pópe oñemboaruru.Ha’ete vaicha rembojoja mba’éva Tava’i rembiasakue Ñandejára Hesukristo rembiasakuére ko yvy ape ári.Ha péicha remombe’u tenonderã hekove porã sakã, upéi hembiasa asykue ha amo hu’ãme ikangypa ha iñemano háma voi katu. Ja’eporãsérõ, rembo’apu’a hagua ha oĩmbaite hagua, ikatunga’u ra’e peichahágui remombe’u avei opo opu’ãha, opáy ha oikovejeyha Tava’i, ha topurahéi ha tovy’apa jey yvypóra Tava’iguáva ha oikóva ijere rupi, Ñandejára irresurrecciónpe ñanemoingovérõ guaréicha.
  
P. José: péicha, añandu che, ñmombarete hína ñane ñe’ẽ guarani ha ñamoñe’ẽ hendapete avei ñande reko paraguaiete. Ha oimérire japía tape porãgui ra’e, tajajevy ha jaipykúi tape ambue yvy marane’ rekávo ha hupytývo, ñande ypykuérama voi hetaite omuña va’ekue.
  
Taneresãike, ha nde po renyhẽnguégui akóinte totyky ha to ñehẽ ambue koichaguaite tembiapo, ikatúva omopy’amongetami tavayguápe ha ohekombo’e chupekuéra mba’eichagua mborayhúpepa ikatu omopyenda porã hekove, heta mba’e ymaguare ha ko’agagua oikóva ñemosakãme.

Villarrica, 25. 10. 05

Modesto Escobar Aquino
   

Ahai ko kuatiáre heta mba’e amombe’uséva, che táva rehegua ani hagua opyta tesaráipe heta mba’e porã oĩva ipype.Heta mba’éko oĩ ohasáva ko ára ohasávo avei ha oúvo heta mba’e ipyahúva ja opytáma tapykuépe ha upéicha oho tesaráipe.
  
Ko’agaipi nda’ija véima jahávo mariskádape nda’iporivéimagui ka’aguy, ndaikatuvéima ñamombe’u Perurima kaso ojehechántemagui tele terã oñehendu radio.Ha péicha heta mba’e yma ojejapóva ko’aga ndojejapo véima ha upéagui hi’ã opyta mandu’arã kuatiápe ani hagua oiko ichugui tesarai.
  
Hi’ante avei ñande reko porã ohasa va’ekue opyta techapyrã opaite ára.

Iporã ñande rekove ha tekotevẽ upéa ñamombe’u ani hagua okañy ñandehegui.
  
Javy’a ko yvy ape ári ha javy’a hagua nañaikotevẽi heta mba’ére, py’a ha py’a marangatu rava ja ñaĩmbáma.

Ñande rekoha iporã avei ha upéa ñamomba’e guasu. Nda’ipóri ñanderekoháicha iporãva, upévare purahéi iporã véva ojejapo omoé’ẽvo lo mitã hekoha.

Ñai ramo mombyry ñande rekohágui ha’ete ñaireínteva ko yvy ape ári. Jareko ramo jepe heta mba’e ambue hendápe nda javy’apái jahechaga’úgui ñande reñoi hague.	

Tava’i ha’e hína peteĩ tekoha ojoguáva heta hendáicha ambue kuéra tekohápe.oreko ñu porã ysyryeta ha yvyty rovyũ. Oñemba’apo kokuépe, mymba kuéra reve avei.

Hakatu hetamba’épe ojoavy ambue kuéragui, péa ha’égui obrajéro renda.
 
Péva pe tenda rupi ningo ojeho Parana ka’aguýre, Argentínape ha opa hendápe yvýrupi terã kavaju ári.Ojeho ka’a apo, naranja gueru terã oñemba’apo hagua obrájepe.
 
Opaite hendágui avei ojeju ko’arupinte oĩgui tape.
 
Oĩ 13 tekoha ymave iñepyrumbýpe umía ha’e: Enrramadita, Toro Blanco Guasu, Toro Blanco’i, Valle’i, Rivas kue, Ñukãñy, Castor kue, Atõgue, Yvyatĩ, Itangu’a, Ka’asapami, Toranso, Yvytykora ha pe iñakãme oĩ hína Tava’i.

 
Ko’ãva ko’ã tenda rupi sa’i oñemba’apo kokuépe, kuimba’e kuéra obrájepente omba’apógui.Kuñanguéra hína pe opytáva hógape ha ojapopaite va’erã upépe tembiapo.Oiko kavaju àri ha oho mombyry mbyry pe tape pukùre ha’eño terã mitãmi reheve kyhyje’yre.Péicha pe tembireko ha’e hína ména avei.
 
Umi óga kuéra ijape kapi’i oñemboyke yvyrápe terã tápiape ha ndojerereko guasúi mba’eve tembiporu kuéra, tekotevengueténte ojerereko.Ndojererekói va’ekue apyka iporãva, tupa porã terã ropero umía, oimeháichante ojeiko ojejepokuaágui upéicha.
 
Umi óga oĩ tuichacháva, ogaguy guasu, koty tuichaicha ha oĩ porã véva oguereko karamegua ojeguapáva ha kyha vakapígui guare oñotĩ hóga guýpe opytu’u hagua heta mba’apo rire.
 
Mymba kuéra ogapýpegua oĩ: vaka, ovecha, kure, ryguasu ha opaichagua mymba sa’i. Ojerekoitemi avei mymba saite ogapýpe, umia apytépe jajuhu kuati, guasu, gua’a terã opáichagua rei mymba.
 
Umi vaka oikónte pe ñu ha ka’aguýre nda’ipórigui korapy ni mba’eve. Kure upéichante avei. Ro’y jave pukukue vaka kuéra ohopa ka’aguýre hi’are pukukue ára ro’y. Oguahẽvo árapoty osemba umi mymba pe ñùre ha umi hague kuèra iñambuepa oùvo. 
  
Ka’aguy ningo tuichaiterei ha upéicha avei oĩ umi ñu porã.
 
Hetave oĩ ndoguerekóiva marca oikuaante imba’eha umi mymba kuéra.
  
Korapy guasu ha vaka heta oĩha peteĩnte va’ekue, ha upéa ha’e pe Diócesis de Villarrica mba’e oĩva Rivaskue Guasúpe. Upéa upe tenda ojogua va’ekue Monseñor Juan Benítez Balmaceda yma umi yvy ojejogua mboyve gueteri, ha ha’e ohecha pukúgui ojapo va’ekue umía. Péa añoite pe Estancia oĩ va’ekue Tavaípe ha iporãiterei pe tenda péva, oreko 1500 hectareas voi.
 
Yvy avei ojererekónte avave nda’ikuatiai hesegua. Yvy jára kuéra hína umi Vaesken ha Fassardi. Ko’ãva nda’aréi omboja’o hague yjyvy kuéra pe 1970 kuéra rupi oñepyrũ omboja’o ijyvy umi Vaesken upéi pe Colonizadora San Agustín (Fassardi). Iñepyrumbype 2200 G. la hectáreante oñehepyme’ẽ hese, upéinte ojupi va’ekue hepyvépe ha ko’ága guarã hepyetereíma yvy kuéra.
  
Avavémi ndoipotái, terã ndojoguaséimi va’ekue pe yvy imba’erã, ha’etégui ku jahepy me’ẽ reíva.
  
Oime va’erãko umíagui ko ñane retãme hetaiterei oĩ ko ijyvy yva ha ijyvy íva 
 
Tape tuja ndojepuruvéima ko’aga, tape pyahu ohórupi ambue hendáipi. Heta oĩ tape tuja pypuku ojeguata hague kavaju ári terã carreta reve. Yma nda’ipórigui mba’evéichagua mba’yruguata ko’agaipi oĩva. Oĩ umi tape ipypuku etereíva jaikepaite ipype ha oje’e chupe tropera terã lopere.
  
Tape ojejapo San Juan Nepomucenogui ohóva Tava’ípe upe 1969 rupi. Oho umi topadora tuichaicháva ha ojapo pe tape pyahu. Péicha oguahẽ va’ekue Tava’i peve.
  
Uperire oho va’ekue Tava’ípe peteĩ karai hérava Raúl Girala ha omoĩ upépe peteĩ aserradero tuicha etereíva ha ogueroja hagua umi yvyra oñemoĩ va’ekue ojapo tape oparupi rei ohóva. Oguereko voi peteĩ topadora’i ne porãva ha upéape heta ojapo tape ha puenteave.
  
Ko’ãva ko’ã tape rupi oñeñepyrũ ojehasa yvyty mboypýri opaguturei.
  
Oñepyrũ guive karai Raúl Girala omba’apo oñepyrũ avei iñambue péa pe táva, hetaiterei ohógui opáichagua tapicha opyta upépe. Oĩ heta oho va’ekue omba’apo hagua aserradérope, oĩ avei ohóva omba’apo hagua kokuépe oparupigui rei terã oho va’ekue ojehekávo ambue hendáicha.
  
Péicha mbovymi rire upérupi tapicha kuéra ko’ága oñemboheta pya’e eterei sapy’a.
  
Oĩ oho va’ekue ojogua hagua ijyvyrã ipyahúva oñemity hagua ha péicha heta tekoha pyahu oĩ ko’aga. Ka'asapagui pe hetave ojeho va’ekue, upérupi itujapáma yvy ha nda’ipóri véima ka’aguy ojeity va’erã. Upévagui ojeho ka’aguy guasúre ojeheka.

Opárupietegua ymave oho Paranáre obrájepe omba’apo hagua terã Argentínape oho hagua. Ojeho va’erã Tava’i rupi mante. Tape nde pukúva, sapy’apy’ánte oĩ óga ha ka’aguy ipukuetereíva, pikáda oje’e ichupe. Upéicha oĩ peteĩ Estancia Tapytã jahasávo héra “Tambo pikada”.
 
Péicha jaha Tava’i peve, upépe opáma ñu ha jaikéma ka’aguy guasúre, nda’ipóri véima mba’evéichagua ñu ñasẽ meve Parana syrýpe.
 
Parana rapére heta hendápe oĩ ojepytaha ojepytu’u terã ojeke hagua.
 
Ojeho yvýrupi, kavaju terã mburika ári. Pe ojepytaha héra parage ha péva  oĩ y porã ypýpe ha avei jepe’a heta hápe. Péva pe tenda ipotĩ porã ha oĩ okaru hagua kavaju ha buey kuéra.
  
Oĩ umi ojepyta háipi oñemoĩ pe tarima ani hagua ojeke yvýpe ojekyhyjégui mbóigui.
  
Pe mbói hína oje kyhyjeveha pe ka’aguýre, ñande su’u ramo nda’ipórigui ñañe pohano hagua.
  
Oĩko ojeporúra pohã arriero he’i chupe lo mitã. Umía apytépe oĩ guasu ty oje’u ichupe, pea oje’e iporãha terã katu nde su’u ramo mbói rejuka va’erã ha pe hyekue eipe’a ha upéa emoĩ pe nde su’u haguére ha péicha opa mba’e rei ojapo lomitã jahechákepa ndojuhúi pe pohã mba’eve nda’ipóri hápe.
  
Oĩ ko mbói ñande su’u ramo ñanembo hasyetenteva, ñanemo akãnundu hamba’e ha upéi jakuera jevy, ha oĩ katu ñande su’u ramo na’ipohãiva iponsoñaitereigui.
  
Oikuaa voi lo mitã umía ha ha’e hína mbói jini ha mbói chumbe, ko’ãva nde su’u terã nde jopi ramo ja reikuaama voi remenotaha. Ko’ãva ko’ã mbói sapy’aitépe ñande rety; ndajahechavéi terã ñamano rei, ndajaha pukúi voi ichugui.
  
Pe mbói chini ko ombopu ñandéve ijaguai ha ñahendu ramo tuichaiterei ñane mondýi ñane pirĩmba japytávo.
  
Pe mbói chumbe ku iporãmi pe ipara ha ipo’imi hakatu oĩ peteĩchagua ñande jopíva. Pe huguái apýrape oguereko pe ipopĩa.
 
Ko’ãva ko’ã tapére ojeho paranáme:
San Rafael, Jatytay ha Ape’aiméme jaha hagua jaike Pindojúpe upéi ja jaháma Rancho Tava’i, Yhovy, Pelanka, Arroyo Tembei, Campamento San Juan, Viado ha upéi ja ñaguahẽma mamo jahahápe.
Paranambu, Itaipyte, Ñakunday, Pirapytã ha Torokuápe jaha hagua jaike:

Toránsope upéi jaha Arroyo Piky, Rio Charãrã, Arroyo Yñarõ, Barra Caliente, Tigre (Campamento en tiempo de Barte); pégui jaha ñaguãhe Rio Yñarõme upépe ojehasa balsape oñeguahẽ hagua Puerto Ñakundaýpe.
 
Yvýrupi ko pe ojehovémi ha opárupigui ojeju. Mombyryvégui oúva oguahẽ Ava’i peve trénpe, upégui ohóma yvýipi oguahẽ meve Paranáme terã mamo ohohápe.
 
Heta gua’i terã ambue hendáguigua imandu’a porã oho hague peteĩ terã heta jevy, heta ára oguata ha kyhyje pópe oguahẽ meve.
 
Jaguaretegui ku pe oje kyhyjevémi, ojejuhu py’yi voi pe ipyvore pe tapére ha nda’itujái vaicha voi. Oĩ ndokyhyjéiva ichugui ha he’i yvypórare ndaje ndojapóiva mba’eve, naña hendúiva voi añete jaguarete oporojuka ramo terã ho’u hague yvypórape. Ko añara’yko okyhyje uvei ñandehegui.
 
Oĩmi va’ekue avei yma oha’arõva hapichápe oipe’apa hagua ichugui oguerúva guive hy’ái repykue.
 
Heta oĩ tapicha hi’are etereíva pe ka’aguýre. Oĩ ovy’ava voi pérupi ha ambue katu hembiapo vaígui ndoikatu véi osẽ ha avei avave ndohekái ichupe kuéra upérupi. Upéicha umi oporojukáva, orãirõva kuña, omondáva ha opáichagua hembiapo vaíva oike ka’aguy guasúre ha areterei rire ou jevy ivállepe. Ko’ãvape ni avavépe nañahendúiva ho’u ramo jaguarete.
 
Péicha ko Parana ka’aguy guasúpe heta mba’e ojehasa ha heta  mba’e pe oñeñongatúva ipype. Karai yma guare hetaite hendáicha omombe’u Parana ka’aguýre tembiasakue.
 
Tava’ígui Parana syry opyta 26 leguas ha Ava’ígui jaguata va’erã 12 leguas ñaguahẽ hagua Tava’ípe.
 
Ymave ikatu ojeguata mombyry py’aguapýpe nda’ipórigui oiko pya’e véva ñandehegui, nda’ipórigui kamiõ terã mba’eveichagua mba’yru guata ñande rasa rasáva pe tapére.
 
Hembiporu, ijao ha opaite mba’e ogueraha ijapére lo mitã. Peteĩ vosa guasu oñapytĩ fájape ha omoĩ ijapére. Opyta porãitereigui ha’eteku nda’ipohýiriva ichupe. Ha péicha oguahẽ meve oho. Ajépa ku ikatupyry ymave guare tapicha, mba’e michimíva jepe ningo ipohýi tape pukúre.
 
Ko’ágagua ndohoveichémane  26 terã hetave leguas yvýipi mba’apo reka, santo hápe mba’e ramo mante.
 
Péicha aveingo oñemombe’u yma ojeho hague Perúpe mburika ári ha hasýpeterei oñeguahẽ ha hasýpetevéntema ojeju jevy ha upévare oje’e okosta un Peru.
 

 
Obraje he’ise ñemba’apo yvyráre, péva avave ndoikuaa porãi ha katu opavavépe hesakã oñe’ẽ ramo hese. Ojeikuaa avei kuimba’eténte ohoha upépe, ipohýigui ñemba’apo yvyráre ha ojeiko asýgui ka’aguýre.
 
Ymaite oje labra (oñembope) pe yvyra taha’e ha’éva, upéi ou va’ekue ojepiro paite pe yvyra ha ojehovévo hese katu ojeipiro avei pe iku’ápe upe oñeha’ã haguame. Oje lia hese peteĩ cinta ojekuaa hagua mbovy kúvikopa oreko.Péa pe ñeha’ãha noñembo’éi mbo’ehaópe, péa jaikuaa ka’aguýre ñamba’apo ramo mante. Upérupi umi obrajéro tuja ñanembo’e ha yvýrente voi ohai ohechauka hagua ñandéve
 
Techapyrã: Peteĩ yvyra oreko ramo 10 m.ha iku’ápe olia 20 cuadros he’i ichupe ha péa ojejapo péicha; 20 .20=400 .10 =4000 ha osẽ  péicha 40,00.

 
Ikatu avei jajapo péicha hesakã porãve hagua: 13.75m ha iku’ápe olia 17 cuadros mba’e, péicha ramo; 17 .17=289 .13.75 =3973.75 = 39,73 cúbicos osẽ ichugui ha pe kyguái rire hembýva upéa héra centivaras, péa ñambojo’a ambue ndive ha ohupyty vove 100 centivaras oikoma ichugui 1 cúbico jevy. Péicha ojejapo ka’aguýpe ojeikuaa hagua mbovy cúbicopa oreko umi yvyra.
 
Ymave yvyra po’i ndojeitýi voi 15 cuadros guive mante, ipo’ive ramo he’i nohĩri gueteriha oho haguáicha tetã ambuére.Ndaha’éi, terã ndovaléi exportación peguarã oje’e voi.
 
Ymave guare sa’i oho mbo’ehaópe, sa’ígui voi avei pe mbo’ehao ha upéicha rupi sa’i ojekuaa matemática ha obrájepe mante jajehekombo’e ja kuvika hagua yvyra.
 
Yma nda’ipóri va’ekue mba’yru guata mba’eveichagua, upévagui kárrope ojereroja yvyra ysyry Paranáme terã ambue ysyry tuichávape ojereraha hagua angádape Argentina gotyo.
  
Ko angádape ñemba’apo ha’e peteĩ mba’e nde pohýiva, ojeiko asyetereígui pe ýre ha hasýpe eterei oñeguahẽ ojehohápe.
 Kárro oĩ ojepurúva buéype ha oĩ ojepurúva mburikápe.
 
Heta heta ojerereko buey ha mburika kuéra ka’aguýpe ojepurúva. Oĩ peteĩ tapicha oguerekóva mokõi terã hetave karro omomba’apóva, peichagua heta oguereko karrero ojokuáiva  ha oĩ avei kapataz karrero, pe omanda páva hese kuéra.
 
Javy’áko hína pe ka’aguýre ñanembuetia’e ñahendúrõ karréro osapukái ha rejonpu hasẽsoróva buey kuéra mbokatupyryha.Péicha vy’a pópe ha tetia’épe yvyra pohýi oku’e atrilla (astilla) árigui ha oguahẽ planchada peve. Tres yuntas voi oĩ umi buey imbaretevéva ha karrero katupyry oguenohẽ umi yvyra  tuichaichavéva. Opáicha reíko oñembo héra umi buey ha opamba’e rei he’i chupe ijára omo kyre’yve hagua:

Néike, hále, húpa
Lindo, Guapo, Velo
Éiko peẽ aña membyyy.

Umi buey apytépe oĩ va’erã peteĩ toro buey, ikatu hagua omuña jaguaretépe. Terã ojereha burro oiko hagua buey apytépe, mitã chavurrógui ko okyhyjemi avei pe aña ra’y.
 
Ojerereko avei mburika bueycha ojepuru hagua kárrore, ãva ipya’eve ha poteĩ voi oñemoĩ ha pe tenoderã katu  oho mokõi ojoykére ha peteĩ ári oho peteĩ mitã, péa héra hína kuarteador. Hatã oiko pikádare umi ahẽ rymbare ha ñahendúko osapukáiva ombopúva verrenke opáicha rei.
 
Pe yvyra onohẽ va’erã karro mburika pegua oñemoĩ va’erã en frankía oje’e ichupe. Péa he’ise pe yvyra poguasu emomaña va’erãha maestrilla gotyo rollete ári ikatu haguáicha pe karro oñe moñakambýntema hi’ári.
 
Karrero kuéra oikopa peteĩ hendápe, oĩmba hápe umi mba’e ojepuru va’erã upépe ha oñembohéra karreria. Are eterei ojeiko ka’aguýre upéicha, upévagui avei umi tekoha kuéra ndaha’éi ko’aga guáicha, sapy’apy’ánte ojejugui okápe. Upévagui upérupi nda’ipóri va’ekue tupao terã mbo’ehao  iporã ha tuicháva.
 
Kuimba’e kuéra katu sa’i omba’apo kokuépe oúgui hógape opytu’u haguánte.
 
Péicha ko jareko pe obrajero oikova ichugui peteĩ status social ha ko’ãva apytépe oĩ jevy avei opáichagua: karrero, rolliséro, descubiertero, ranchero
 
Ka’aguýgui terã Argentínagui ojeju vove ojegueru pirapire ha upe oguerúva ndohecha ramói pe hy’ái repykue. Ojuhusénte voi moõpa oiporúta.
 
Péicha umi ou ramóva omba’apo hágui ipojera eterei. Oiko ramo carrera kavaju terã jeroky oho itrage pyahu reheve. Ogueru avei sapatu porã ha péicha ichuko oikóvo lomitã apytépe
 
Kavaju oñani hápe terã jeroky hápe oho ojoguapaite umi ojerereko míva kántinape ha chipa oguerúvagui ojoguapaite ijajaka chipa ryru reheve ha oikuave´ẽ opavavépe oñemboja hagua ho’u pe ho’uséva.
 
Ymáipi sa’i ojerereko ojehepy me’ẽ va’erã, sa’ietereígui ojerereko pe pirapire.
 
Ymave ndaipóri voi jaiporu hagua pirapire ha upéagui ha’ete ku ndojeporeka guasúiva hese apavave. Nda’ipóri voi mba’épepa jaiporúta ha upévare ha’ete ku noñeikotevẽi vaicha hese.
 
Umi ko’ãgaguápe hesakã hagua ko’ã mba’e amombe’úta ymave nda’ipóri hague umi oĩva jaiporu hagua pirapire; nda’ipóri va’ekue mba’yru guata, ao terã mba’e jeguaka hepýva ha opa ko’aga oĩva upéramo nda’ipóri.
 
Yma ojeporu ao ndahepýiva, ponchochara ha nda’isapatúi lomitã, pynandínte ojeroky kuimba’e ha kuñáva.
 
Umi ary 1950-1970 peve ojeporu mboka. Umi oguerekóva omosaingo iku’áre ha oiko heseve mba’eve´y ronguáicha. Upéicha umi imbokáva ha’e hína pe karia’yete.
 
Umia umi árape oĩ pe karaiguasu ha upéa ha’e peteĩ mburuvicha upe tekohápe, upeichaguágui ndojekyhyjéi ome’ẽ uvei py’a guapy oĩ ramo pe atyhápe.

 
Yma heta oiko ñorairõ, Paraguái ra’y kuéra oñondive. Upéicha oiko va’ekue 1912, 1922, 1947 ha 1960pe. Péicha oje’e ramo ko’ãva ko’ã ary, upéicha ramo oñe ñe’ẽta hína ñorãirõ oiko va’ekuére.
 
Ko’ãva ko’ã arýpe oiko vae’ekue umi ñorãirõ tuicháva ha péicha heta jevy oiko umi michĩva ha noñemombe’úi upévare. Ko’ãva ko’ã ñokarãi opa va’ekue 1960pe. Kóva ko arýpe ou va’ekue Argentínagui heta tapicha oipe’aséva ñane rendota guasúpe ha ikuãcha’ĩ hese kuéra mburuvicha apegua ha upéicha opa rei vaékue. Ko’agaite peve avave ndoikuaái mba’épa pe ojapose va’ekue hikuái. Ha’eteku omano reiseguínte ou va’ekue hikuái.
 
Péva pe ary rire oñemoĩ Tava’ípe ha opa hendárupi óga mburuvicha kuéra oiko hagua (Destacamento militar dependiente de la guardia de seguridad de Takumbu). Pe Tava’ietépe oĩ va’ekue peteĩ destacamento ha Enrramadítape ambue. Umía oĩ hápe oĩ avei aviõ guejyha. Péicha oĩ va’ekue heta aviõ guejyha sapy’aitépe. Yma nda’ipóri va’ekue tape kamiõ oho hagua ha aviõ katy oguejy Tava’ípe. Péicha
TAM (Transporte Aéreo Militar) oho opa arapokõindýpe oguejy ohokuévo Puerto Mayor Otáñope, Péa oho Paraguaýgui oguejy San Juan Nepomucénope upéi Tava’ípe ha ohasa Otáñope, uperire ou jevy hapykuerére. 
 
Oĩ rire ko’ãva heta mba’epe iñambue tekove reko: Ojekyhyje, oĩ oñe’ẽreíva hapicháre ha oguerahaka ka’irãime ha opa mba’e rei. Ko’ãva ko’ã ñorãirõ rire heta oĩ ñañágui oñemuña va’ekue ko ñañe retãgui. Upéicha heta oime terã omanóva tetã ambuére. Péichako heta mba’e vai oiko ha upévare heta tapicha oĩ ohasa asy va’ekue. Nda’ipóri va’ekue teko joja. Umi oĩ porãva mburuvicha kuéra ndive ojaposéva ojapo ha ndaikatúi ja’e mba’eve.
  
Ko’ãva árape heta oĩ ojejukáva ha oje’énte hese comunistaha hamba’e ha upéa ja opyta reíma, terã ojereraha reínteva ka’irãime ha mba’eve ndaiktúi jajapo.
   
Ko’ãva oiko rire opa pe karai guasu oĩ va’ekue.Ymámi oĩ va’ekue pe Don.Péicha jajuhu Don Francisco, Don Pedro ha umía mba’e guasu. Péichagua hína pe oñemoñe’ẽva pe hapichápe terã pe mba’e porã apoha.
  
Ha ñorãirõ heta oiko rire opyta mburuvicha kuéra okyhypa hetãgua kuéragui ha oĩ umi itĩro’sãva ojaguántema oimeraẽvare oñemoĩ porã hagua mburuvicha ndive.
  
Pévare ñañembyai ha heta mba’e porã ndajarekovéi ko’agaipi. Nañatĩ kuaa véi ojuehegui hamba’e noñe penavéigui heko vaí vare.

Ka’aguýpe ningo pe tembi’u oje’uvéva ha’e hína pe revíro. Kóa oje’u opaite ára, heterei ha imbaretéave. Pyharevete orambosa lomitã asaje pyte ou ha na iñembyahýiri. Oĩva tembi’u oñembotýra opuepente avei. Ka’aguýpe nda’ipóri mandi’o ni mba’eve ambue ñambotýra hagua ñane rembi’u.

Revíro ndahasýi ojejapo, ojepuru hese harina, ñandy, juky ha y. Oñembojehe’a jukyrýpe ha oñembyaku porã rire ñandy ojeity pype.
  
Péva ko tembi’u ojejapo ña’ẽpe mante, oñembojere heta ha ojeikutu patulápe.
  
Patula ojejapo yvyrágui, oñembope ha ipuku ani hagua ñanderapy terã hakueterei ñandéve ñambojy kuévo. Péape oñembojere ha ojekutu iku’ipa peve ojy porã hagua.
  
Oje’eko kuimba’épe mante osẽ porãha ha ka’aguýre omba’apóva niko kuimba’e mante voi, upévare oje’e pea pe tembi’u kuimba’épe mante osẽ porãha, kuñágui katu oñemyrõ, osẽ vaise ichugui kuimba’énte ichupe ombosako’ígui. Revíro ko oje’uve kosídore ha avei ambue tembi’u reheve asajekue terã pyháre. Ha’e hína tembi’u ha tembi’u týra ave. Revíro ojejapo ramo ndoje’éi voi oñembojyha oje’énte ojekutuha. Péichante oje’e ha ojekuaa obragéro apytépe. Eikutúpy ñandéve revíro oje’énte voi. Oĩ he’íva ñambojerente va’erãha jaikutu yre ha péicha 33 jevy ñambojerévo ja oimbáma Obrágepe voi oñepu’ã ojejetapy, oñemoĩ ka’ayrã ha oje kay’u kuévo ojekutúma revíro rambosagua ha opa tembi’u týrarã upe árape.
  
Péa pe tembi’u ha’e pe ojoguáva voi obragérope. Upévare ndoje’éi voi ijupe  héra rupi, oje’énte ichupe obragéro rembi’u.
Revíro irũete hína mitã kumanda. Péa ko oĩ katuete mboriahu mesápe ha ka’aguýpe katu oĩ mante va’erã. Mba’eichapa ojejetapy, upéa oĩ avei obragéro arandúpe. Ojepuka va’erã nderehe nderejetapy kuaái ramo ka’aguýpe. Upépe pyharevete oñotĩ ojuehe mbohapy tata’y ipoguasúva ha okái porãva ani hagua ogue sapy’arei asaje mboyve  terã peteĩ ára pukukue. Umi tata’y ári oñemoĩ pe ña’ẽ ha ipype lopi kumanda y hetápe ha oñemohe’ẽ. Opyta upépe ojy mbegue katu ha ojejere vovénte eñemoĩ hendive ñandy ha ja oĩma oje’u haguáichaite. Kumandáko hetemi hína ka’aguýpe, ndajaikuaai voi mba’érepa, hákatu ñande vállere avave ndo’uséi, ndahéi eterei ha ndojehayhupái voi hína ha’etégui ndererekóigui re’u va’erante re’úva hína. Eporandu ramo obragérope he’íta ndéve péa ha’eha peteĩva umi tembi’u hevéva ha che ha’u va’ekue ha’e kuaa ndéve nda ijapúiha, añetehápe heterei. Heta mba’éko oje’e ko’ãva ko’ã mba’ére. Oje’e Tupã Ñandejára oñangarekoha mboriahu ha omba’apóvape hembi’úre ha upévagui hetereiveha, terã oje’e avei pe ka’aguýpe oĩha pe Ka’aguy Jára ha upéagui niko pe ka’aguýpe mba’eve noñembyaíri, nda’ipóri tekotevẽ ha mymba kuéra oĩ poramba tapiaite. Ojehejánte voi ránchope opa mba’eichagua tembiporu oĩgui voi oñangarekóva hese.
  
Sapy’ánte jajuhu mymba ka’aguy oisu’u va’ekue ichupe hapicha ha ndahasói, ikupi’ipa pe ojesu’u hague ha ni na’inéi. Upéva che aipota omyesakã chéve umi iñarandúva ko’ã mba’épe. Hetatemingo oĩ hína ka’aguýpe mberu ha opáichagua vicho kuéra, upépentema ningo pya’eve haso páta ha nderejuhu mo’ãi mymba ka’aguy omanóva ysógui. Ajépako péva ijetu’u ñantende hagua.
  
Ojeju vove okaháre ndahe véima kumanda ha revíro ave, ndoje’usevéima voi. Ndaha’éi vaicha henda. Ho’use ramo sapy’ánte oñembosako’i peteĩ kuimba’e ha oñemoĩ oikutu, péicharõ ha’ete hevéva. Oje’e oĩha opáichagua revíro, péicha oje’e revíro polvorín terã revíro karreria hamba’e.

Pe Parana ka’aguy ningo tuichaite va’ekue, Encarnación guive Salto del Guaira peve ha nda jaroviaséi ko’agaite peve opáma hague ko ka’aguy guasuete. Heta tapicha ndoroviaséi nda’iporivéimaha. Umi ohecha va’ekue noimo’ã mo’ãi voi oguahẽ va’erãha ára opávo ko ka’aguy guasuete. Avave noimo’ãi, hakatu pea ja opáma upéva mante ikatu ja’e. Heta mba’e porã oiko va’ekue ko ñane retãme, ikatupyrýgui Paraguái ra’y, ha upéicha avei heta mba’e vai ojehu ñandéve. Ko ñane retã porãitépe aretereíma ndajarekovéigui mburuvicha ikatupyrýva, iñakã porãva, opyrũ hatã ha hetã rayhúva. Ko ñane retãko imboriahu ha upéagui ndajeko péicha ojehu ñandéve, pe imboriahuetéva ningo oje’e na hyguatãiha araka’eve oĩ ramo mburuvicha ramo katu ho’upase voi opa mba’e otopáva. Paraguáipe oĩ va’ekue mburuvicha imba’e rereko hetáva opytávo ha oho opa tetãre, umi hepyveháipi ha hetã katu imboriahueteve opyta pe ha’e ojuhu haguégui ha ñande jajepokuaáma upéicha ñaimo’ã péa peichante va’erãha opaite ára. Ajéningo tuichaite ko mba’asy jaguerekóva.
 
Ndaha’éi avei mburuvicha añónte, opavave voi ha’ete ikangýva teko porã omo añete hagua hekovépe. Ha’ete ojeíva ñandehegui kyre’y jajapo hagua iporãva, jahayhu hagua ñande rapichápe, ñande rekoha ha avei ñane retã. Oikóko opa mba’e ha nañapenavéi mba’evére, ha’ete ko ñane retã ndaha’evéiva ñanemba’e. Ojupíva mburuvicha ramo ojaposéva ojapo, ombyaipa ojuhuvéva ha ndaja’éi mba’eve, ñaimo’ãma upeichante va’erãha voi, ja’e porãta ramo ñande pituvapa opavave. Upéagui opamba’e rei oiko ha pe ivaivéva katu heta mba’e ja na ipohã véima.
 
Ñandéko ñande chuko va’erã mo’ã hetamba’ére ko ñane retãme ha upéva apytépe ñande ka’aguy, mymba kuéra, ysyry porã ha ñane ñe’ẽ guarani. Ko’ãva ko’ã mba’e okañýgui ñandehegui opamba’e rei oñemoinge terã oñembosyryry ñande rehe porã ro’ópe ha upéa ñanembotavy ha ipahaitépe ndajaikuaavéi mba’épa pe iporãva ha mba’épa pe ivaíva.
 
Ko Parana ka’aguy oiméne hína umi ka’aguy tuichavéva ha iporã véva apytépe oĩ. Ko’ãga ja’éta oĩ ndaje raka’e ojeitypámagui yma ñande ka’aguy porãite. Ja nda’ipóri véima ha ajepa ningo ñambyasyete ko oikóva ñande rehe. 
 
Ojeity paite ningo pe Ka’aguy guasuete ha ava  piko oimo’ãta. Péa ningo tuichaiterei ha upéagui ha’ete ku ñane mokõva jaikerõ ipype. Jahasa hagua Tava’ígui Paranáme ñaikotevẽ mokõi ára porã jaguata ha ambue hendaguio jaikérõ katu nañasẽ véima araka’eve.
 
Mymba ka’aguy kuéra hetaite oĩ va’ekue ipype avei ja nda’ipóri véima, ojejuka terã omanomba rei nda’ipóri véigui oiko hagua.
 
Jahasa ramo upérupi ko’aga jahechaga’u mborevi kuéra, tañykãtĩ, mytũ, kagua ñe’ẽ ha nda’ipóri véima.Jajuhu kokue guasu, yvy perõ ha brasilero. Umíape ñañe’ẽ va’erã portuguéspe reñemoĩ porãse  ramo hendive. Ndaikatúi ñane retãme ni ñane ñe’ẽme ñañe’ẽve ko’agaipi, ajepa jaiko’i. Tuichaite jajoavy, jahasa ramo ambue tetãme avave no ñe’ẽi ñandéve ñane ñe’ẽme ha ñande katu ñañeha’ãmbaite va’erã ñañemoĩ porã hagua pytagua kuéra ndive. Opa Parana ka’aguy ha hendive opa avei opáichagua Paraguái reko. Iñambuepa ñandehegui opaite mba’e, ñane retã ndaha’evei ñanemba’e.

Oĩ rire gueteri ka’aguy guasu hetaite Paraguái ra’y okarúta gueteri hese. Pe obrage ningo nombyaíri ka’aguýpe ha’eténte ku omopotĩva, hákatu ka’aguy ojeitypa ramo ja na ipohã véima.
 
Ko’agaite peve ñahendu ndoikatúiha omba’apo porã yvyráre omba’apóva, hetatereígui oje jerure ichupe kuéra kuatia ha viru. Osẽ guive ka’aguýgui yvyra reruha oguahẽ meve mamo ohohápe ojejerure chupe kuéra opa mba’ére ha umi ka’aguy oitypa reívare mba’eve ndojejapói ha péicha ojeitýta ko ñande ka’aguy opa peve ha ndajajapói mba’eve.
 
Obragéro kuéra ko’agagua he’i “oréko ore rakate’y ñande ka’aguýre upévagui pe ore mongarúva ha roñeha’ãmbaite roguerekopa hagua kuatia kuéra hendáicha, upéicharõ jepe oñeñembyarái ore rehe”. Umi pytagua oúva oitypa ñande ka’aguy ha oguerahapa imba’erepy hetãme ha umíare noñepenái, ha’e kuéra ojaposéva ojapo.
  
Ha’ete ku ndachaikuaáiva pe yvyrápa mba’e he’ise, mba’erãpa oĩ ha mba’épa umi iporãva ojapo ko yvy ape ári, ñande rekoháre, ñande rehekuéra. Ha’eteku avei pe yvyra opa ramo nañaikotvẽ mo’ĩ mba’éva hese ha upépe tuichaiterei jajavy. Obragéro ningo yvyra ipoguasúvante ogueru ha pe ka’aguy opyta jevy hendáicha.
 
Oiménepa ko ñane retãicha oĩ ambue tetã hetaite mba’e porã oguerekóva ha ndaikatúi jaiporu hendáicha. Upéagui ha’ete ñanemboriahúva terã ñane retã ndoguerekóiva mba’eve. Tekotevẽ ñañopytyvõ ha ñañangarekove ko ñane retã rehe. Oĩ gueteri heta mba’e ikatúva ñañangareko hese: ñanembo py’a rory gueteri jahecha ramo umi yvyty rovyũ, ysyry porã ha mymba ka’aguy mimi oikóguitiva ndajaikuaái araka’e pevépa.
  
Oĩ peteĩ guyra oĩva Tava’i ka’aguýre, avave nomomba’e guasúi ichupe ha ndajahechái voi ndajajeheka porãi ramo hese. Péa ha’e hína guyra campana. Pea pe guyra jovymi oikóva kirirĩ hápe ha pe yvyra ru’ãitére, noñe’ẽi ramo avave ndohechái ichupe. Oguahẽ vove áraropoty katu oñepyrũma oñe’ẽ. Mba’éichapa oñe’ẽ ko guyrami: Túicha oñe’ẽ ñepyrũrã ha  pokã pokã,  upéi katu omopy’yi ku arpa púpe ñahendu háicha ha  otuñe’ẽ po’i.
  
Heta jey rema’ẽ va’erã hese rehecha hagua oikógui umi yvyra ijyvate véva ru’ãre ha oma’ẽ yvate gotyo pe oñe’è ramo hína. Péa pe guyra rehechánte ramo pérupi ne reimo’ã mo’ãi ha’eha pe guara campana ipu kere’yetéva ñahendu ramo Felix Pérez Cardozo ojapo haguéicha. Pe tuichakue hína ku pitogue, havia umiãicha.

Tava’i opyta ka’asapápe, Paraguaýgui jaha va’erã 300 km. ha oja hína Alto Parana ha Itapúare.
 
Heta mba’e porã oguereko, pe yvyty ojere hese ha hovyũ asy. Jajupi pávo pe távape jahecha mba’eichaitépa iporã Tupã Ñandejára rembiapokue. Ha’ete upépe jajupívo iporãitevéva opa mba’e, upégui jahecha paite pe ijerekuévo. Tupao oĩhápe hína pe ijyvateve ha yvytu piro’y asy ñande peju.
 
Jaike guive Enrramaditape  jahecha ñande asu gotyo oho vaicha ñande ykére yvyty kuéra opáichagua ha ñane aguivévo katu iporambaitevéntema, oĩma upépe yvyty kuéra iku’a morõtĩva, iporãvéva vaicha oha’ã ha umía ha’e hína: Kororõ, Tupãsy Sérro ha Mbatovi.
 
Ñai ramo  mombyry Itapúa gotyo terã ambue hendápe jahecha overa ha imimbi pe iku’a morõtĩha ha ha’ete ombojeguakáva upe tenda. 
 
Pe Tupãsy sérro tuichaiterei, ijyvate ha tuichaitevéntema iku’a morotĩ. Jajupi ichupe peteĩ hendáipi añoite ha ñaguahẽvo jajuhu pe itakua ñande pópe jajapo va’ekuéicha, Tupã rembiapokue voi. Upépe ojejuhu va’ekue ymaite Tupãsy María ra’anga ha’éva Natividad. Avave ndoikuaái mba’éichapa oĩ ypy upépe raka’e péa pe Tupãsy.
 
Ñanembopy’a rory jahecharõ imemby kuéra mimi ohuã’i joa hendápe yvýipi, kavaju ári 8 jasyporundy oguahẽvo. Pe hi’árape opárupigui ojeho ha opáichagua promesero. Ñaguahẽvo jahávo ñanemopirĩ jahecha ñande resa yképe yvykua guasu ipypukueterei ha hugua’yva. Pérupi mante ikatu jaha ha ha’ete ijapo pyrénte avei.
 
Jajupi pavo Tupãsy rendápe jajepepy ñama’ẽ hagua pe yvytýre ha jajuhu ko mba’e ipopenóva, ojero’a ha ho’áta vaicha ñande ári.
 
Tuicha mba’e ha iporãitereígui ñanembo py’a rory ha ñanembo chuchu, ñanemopirĩ. Ha’ete vaicha aguiete ñaimémava yvagagui. Ñañembo’évo Tupãsy renondépe ha’etéku Tupã Ñandejáraite voi ojapysakáva ñane ñembo’ére ha upéicha jajuhu py’aguapy ijojaha’yva.
 
Ka’asapamíme opyta hína péva, ha’éva peteĩ tenda iporãva, ñu ha ka’aguy rovyũ ñanembyetia’éva. Ñaguahẽvo upépe ha jahechama hi’agui Tupãsy renda ha’etéku ñane ambuéva, py’a rory ha tetia’épe jaguatávo yvágape vaicha ñaguahẽta.
 
Upérupi ymave obragéro kuéra oguahẽ va’erã ohokuévo terã ou kuévo ojerurévo pokatu ha tekoporã. Péa hína upépe pe sy guasu oñangarekóva ore rehe.
 
Oĩ avei sérro Mbatovi iporã añetetéva, umía jahecharõ mante ja’éta mba’eichaitépa iporã Tupã Ñandejára rembiapokue. Ha’e peteĩ yvyty ipo’i, ijyvate ha hakua. Iku’a perõ avei ha upéva ojekuaa omimbi ha ha’ete oñemointe va’ekue upépe. Oĩ ojejupiha hese hu’ã meve. Rejupise ramo yvytýre rehóntema va’erã Tava’ípe. Umi Európagui oúva terã ambue hendáguigua ojupi va’erã katuete upépe ojapo kuévo alpinismo. Ha upépe oñemoĩ va’erã py’yinte mba’e rendy ojehecha hagua mombyrýgui oñeha’ã hagua heta mba’e.
 
Upéi katu hetaiterei oĩ yvyty kuéra opáichagua ojere voi Tava’íre oho Yvytyrusu guive San Rafael peve. Rehasáta ramo Tava’i mboypýri rehasa mante va’erã yvyty ári, peteínte jepe ha nda’ipóri ikarapéva. Upéicha jahasa ñaguahẽ hagua tape ombojoajúva Ciudad del Este Encarnación reve ha jaha avei Ka’aguasu gotyo.
 
Nda hi’aréiko Tava’i iñambue hague, pe ka’aguy tuichaitéva oĩ va’ekue ou oñeme’ẽ umi brasilero kuérape ha oñemoĩ oity paite hikuái ha upéicha oiko heta tekoha pyahu ha oñemboja’o mbytetéipi; yvyty ágotyo ha’e pe tekoha tuja ñanemba’éva ha pe yvyty amo gotyo katu brasilero kuéra rekoha.
 
Péa oñepyrũ pe ary 1980 rupi guive ha heta mba’e porã ha heta mba’e vai ogueru.
 
Mba’e vai apytépe oĩ pe ka’aguy ojeity paite, oñe moperõ, opyta yvykuerei; ysyry kuéra avei oñembuaipa ha paraguájova ndoikatu véi oreko mba’eveichagua temity, pakova terã mba’evéichagua yva ojepoígui veneno ojukapáva opáichagua temity kuéra. Ojoguapa avei imboriahúvagui ijyvy ha ko’ãva oho pe táva guasu háre ha oiko oimeháicha rei. Umi karai, karia’y terã kuñataĩ umíã oñehundipa. Ñambyasy ñande rapicha péicha ojehúva ichupe, oĩ ha’e va’ekue katekista terã omyakãva heta mba’e hekohápe, ko’aga oiko oime háicha rei pe táva guasu rembe’ýre ojapo terã ho’u opa mba’e rei ha ndoreko véima mba’eve ni ndoikuaavéima mba’épa oha’arõva ichupe ko’érõ.
 
Iporãva apytépe jajuhu: ñemba’apo, ñemba’apo kuaa ha ñepytyvõ oñondive kuéra. Ohechauka hikuái kokuégui ikatuha heta mba’e jaguereko terã jahupyty. Avei heta hendáicha ikatuha ñamba’apo, pyharekue ikatuha ñamba’apo kokuépe, ha heta mba’e tembi’u kuéra guio avei. Oñeñe’ẽ portuguéspe, oimerãe ni oleekuaa’yva jepe pua’e oñe’ẽ iñe’ẽme kuéra.
 
Péicha oĩ Tava’i ko’aga, mbytetépe oñemboja’o, agotyogua tekoha kuérape, ñandéva memete ha yvyty mboypýri katu brasilero kuéra ha mbovymi ñandéva.
  
Oĩ tekoha pya’e pya’e oñemoñepyrũva ha ojejapo upépe mbo’ehao, tupao ha opa mba’e, upéicha avei sapy’aitépe ohopa jevy hikuái ha opyta peteĩ terã mokói óga ojogua paite va’ekue hetãguágui ijyvy kuéra. Péichagua heta oĩ jatopa. Umi mbo’ehao terã tupao opyta pe soja ty mbytetépe ha’eñorei.
  
Ñaporandu ramo hesekuéra oje’e oho jevy hague ambue hendápe ojogua jevy hagua ijyvyrã ñane retã guágui ome’ẽ hepy rire pe imba’e hapicha brasilérope. Oĩ katu ohopaite jevy va’ekue hetãme kuera.

 
Pe ka’aguy guasúpe hetaitémi oĩ va’ekue ka’a. Ka’a apóvo ojehómi avei Tava’ípe ha péva ojejapo ñemihaitépe oĩgui oñemomba’epáva pe ka’aguy guasúre.
 
Pe Parana ka’aguy tuicha háicha oĩ avei oñembo járava hese, he’íva imba’epaha ndoguerekói ramo jepe oñekytĩ hague nimba’eve. He’íko umi ñande ru kuéra ymaveguare ha opavave voi ko jaikuaa, py’yi etereimi ojepe’a terã oñemoĩ mburuvicha kuéra, tendota ñane retãmegua. Umía ndajeko oho tetã Argentínape oñembo sako’i ou jey hagua mbaretépe omandá jeývo ñane retãme ha upéarã ome’ẽ ñande yvy tuichaichaiterei ojogua hagua hese mboka ha opa mba’e oikotevẽva ñorairõrã. Péicha oĩ Compañía Fassardi ha Barte mba’émo. Fassardi oñepyrũ Guaira guive Alto Parana meve ha upérire Barte mba’epa Encarnación peve. Ko’ãva oñeme’ẽ va’ekue mboka repyrã ha ñorãirõrã oje’e. Oiméne upéicha mba’e voi ja tuichaitereíma ningo umi yvy oñeme’ẽ raka’e.
  
Hetami oiko va’ekue ñorairõ ñane retãme ha Argentínape memete oñembo sako’i va’ekue hikuái ha ambue tetã ñande ykére oĩva ndojapói va’ekue ko’ã  mba’e ñande rehe.
 
Ko’ãva ko’ã yvy jára omba’apo ha oñangareko pe ka’aguýre, ãva hína umi yvyra ogueraha va’ekue hetaite angádape yguazú Parana rupive ha pearã oiko voi hikuái pe ka’aguýre.
 
Ka’a apoha kuéra kyhyje pópe oje’ói va’erã ka’aguýre omba’apo hagua. Ojekyhyje etereími umi yvy jára rembiguáigui, upérupi nda’ipóri hína ley, nde jukántema lomitã. Ko’ãichagua tapichápe oje’e va’ekue kapánga, ãva oiko pe ka’aguýre ojuka hagua otopávape.Ndajaroviaséiko ko’ãva ha katu oiko paite va’ekue ko’ãva ñane retãme. Ko’ãva oguereko pokatu ka’aguýpe avave nomandái hese kuéra, ha’e peteĩ tetã tetã ryepýpe. Péape oje’e va’ekue avei mensu. Oje’e ningo ñamba’apo ramo ndajaikuaai oñehepyme’ẽtapa ñandéve terãpa ñande jukátantemapa hikuái.
 
Oñemombe’u ningo upérupi yma omba’apo va’ekue heta repýma omba’apo ramo ojejukántema hague terã katu hasyeterei ohepyme’ẽha ichupe kuéra hembiapokuére. Ka’aguýpe noñeme’ẽi viru upépe oñeme’ẽ vale morõti (péicha oje’émi hese) ha péa reho va’erã heseve Paraguaýpe terã Encarnaciónpe mante oñehepy me’ẽ hagua ndéve. Péicha háipi heta tapicha opyta rei ichugui hy’ái repykue terã ojejuka.
 
Ka’a apoha kuéra oiko kirirĩ haitépe oiko ka’aguýre ha umi ka’a mata ijyvate umi ambue yvyráicha avei. Oĩ hápe ka’a hetaiterei jajuhu ha opaichagua, oĩ hakã guasúva, ha’etéva voi aju’y mba’e ha avei jajuhu ta’yrusu ha hogue porãva.
 
Ka’a apóvo niko opárupigui avei ojeho, mombyry mbyrýgui ojeju. Ojeho kavaju, mburika ha katuete oje reraha chavurro gurupa reve ojegueru hagua mborovire.
 
Ka’a apóvo ojeho obrágepe guaicháite avei ha upéichaite ojekaru amoĩ haguéichama ambue hendápe. Oga apo rehe mante hetave oñemba’apo. Upépe ojejapo tapýi pindo roguégui ha ijeképe oñemboty  hagua ojejoka pe pindo matakue ha iporã asy opyta pe koty’i
Ka’a oñembojy hagua ojejapo varvakua terã ojejapo karícho ha avei oje’e chupe pari. Pe varvakuápe ojy porãve ha hyakuã porãve avei. Karíchope ojy porã avei okaise etereínte ha hyakuãse hese tatatĩ.
 
Umi tapýi ojejapóva óga ojeiko hagua ha ka’a ojy pyre oñeñongatu hagua péape oje’eve nóke. Nókepe oñemoĩ ka’a mborovire henyhẽ meve ha upéi ojeguerúma burro, kavaju terã mburika ári. Hetaiterei ojegueru va’erã ha oñeñongatu umi cajón guasúpe, upépe hi’are rire hyakuã asy ha ojepuru hagua oñemongu’i ojejosóvo angu’ápe. Oiko ichugui ka’a puroite ha iporãva Ka’a oñemongu’i va’ekue oñeñongatu avei mba’yrúpe ha péa ojejapo vakapígui, yvyrágui terã yvýgui
 
Angu’a ha’e peteĩ tembiporu ojeporuetereími va’ekue yma ha pea ojejapo yvyra poguasúgui ojejo’o peteĩ hendáguio oñembo ku’a po’i ha ipy rendagua ojeheja ichupe tuicha. Péape oñe ñembiso peteĩ, mokõi terã mbohapy avatisoka reve
 
Ñembiso hápe (molienda hápe) ojeho va’erã upépe karia’y kuéra ohechauka ikatupyryha ñembisópe ha peteĩ angu’ápe oñembiso kuñataĩ kuéra pa’ũme. Mbohapyvéva oñembiso ku mba’eve’y ronguáicha, pukahápe ha nomombetíri ojuehe umi avatisoka pohýi. Ajepako ikatupyry lomitã.
 
Péicha yma ojevy’a; ñembiso hápe, kochesa hápe (cosecha), jejuvykue jera hápe, kaso ñemombe’u hápe. Péicha oje vy’aiterei ymave.
 
Ko’agaipi nda’ipori véima umíva umi mba’e ha’émagui ambue ára, ha ko’aga niko oĩ véma heta mba’e ojejapo terã ojehecha va’erã. Yma nda’ipóri televisión, radio ni mba’eve ha upéagui iñambue eterei ñande reko upéronguare.
 
Avatisoka ojejapo yvyra apyterégui, peteĩ pehengue porã oñembovera asy ha ipohýine tres kilos rupi. Oĩ avei mba’yru yvyraguigua tuichaiterei ha ipohýiva, noñemongu’éiva voi hendágui, ojejapo avei yvyra ikuávagui. Umi yvyra pytã hamba’e tuichaicha ikua ha umía oñemboty peteĩ hendáguio ha ojehykuavo ipype ka’a ha oñemboty ambue yvyrápe. Péicha ojerereko ka’a hyakuãvureíva.

Pe ka’aguy guasúre ko heta mba’e oĩha ja’ema heta jevy, péicha avei Tava’i ka’aguýre opaichagua yvyra porãngue ningo oĩ. Upépe jajuhu paite yvyra ipu’akáva guive ára ro’ýre, ro’yetemingo hína upérupi. Ñanemopirĩ jahecharõ ka’aguy, ñu ha yvyty kuéra morotimba ramo ro’y jave, ha’etéku oñeñohẽ va’ekue hese aramirõ rykue mba’e opyta. Guyra’i kuéra jepe ndoikuaái moópa opyrũta.
 
Ja’éta ramo yvyra kuéra hetaha ha umía apytégui oĩ umi ojeipuru véva, umía réra ñahenói, opavave réra ndaikatu mo’ãi ja’epa opáichagua oĩgui. Umi iporã hatuicha vévagui ndaikatumo’ãi ñande resarái; tajy, timbo, yvyra pytã, yvyraro, cedro, guatambu, yvyrapepẽ, peterevy ha opáichagua yvyra porangue oĩva.
  
Pe yvyrapepẽ apyteregui osẽ pe hatã veva ha péagui ojejapo poste ha hetaiterei oime ojerereko oparupiete. Hataitemiku yvyrapepẽ apytere ha upéare oje’e chupe Pombero kamgue.
 
Ko’ága ñañe’ẽta naranja rehe, hetaitemi avei oĩ hína Tava’ípe ha Parana ka’aguy tuichakue javeve.Naranja ijyvate umi ambue yvyráicha avei, hasy’imi jajupi hagua hese terã jajapi hagua yvyrápe (garrótepe), upéicha ijetu’u jaity hagua. Ho’a ramo yvatégui hyku yvýre ha oñehundíma.
  
Pe naranja ojeguerúmi carrétape ha Maciel estaciónpe oñemoĩ oho trénpe Paraguaýpe. Hetami oho umi carretero ha oúmi va’erã opyta tapére, umi ikorapy tuicha háipi opi agua hymba buey kuéragui. Péicha Enrramaditape opyta va’erã oúvo Tava’íguio ha imandu’a hikuái opyta hague karai Pancho Vegape terã karai José del Rosario Brizuélape okévo ha upéi voi porã ipiro’ykue oho jevy hikuái.
  
Heta umi imandu’áva gueteri omombe’u ohoha ku pateĩ terã pakõi hamba’e umi carreta.
 

Tava’igua oitykuaaiterei naranja garrótepe ha upévare ko’aga peve hese kuéra oje’e ijyva pukuveha ũlao. He’íko lo mitã:” lindo tíro he’i Tava’igua ojapírõ naranja heta ha ni peteĩ ndojekái ichugui”. Oje’e mba’éichapa lomita ikatupyry ojapívo naranja. Ikatupyrýgui voiko pe ojapi terã ohupytyuka pe amo hu’ã ha upépe ojapi ramo katu ikatupyryetevéntema. Pe katupyry ojepyso mie, ndaha’éi oitýnteva ha ohejarei, ojagarrapaite jevy ani hagua ni peteĩ ojeka. Péa oje’e pukahápe tava’iguáre ha upéicha voi ojekuaa opárupi. Ja’e ramo tava’iguaha oñemañama voi ñande jyváre nda’ipukuvéi mba’épa peteĩva.
 
Tava’iguáre ko oje’e heta mba’e; péicha oje’e noñotykuaáiha mandi’o terã jeroky oimeraẽ árante ojapoha hamba’e. Péichako añete obrajéro kuéra osénte ka’aguýgui oimeraẽ ára rei ha osẽ ha’árante ofarrease hikuái. Upéare jeroky oiko opaite ára, peteĩchaiténte arateĩ terã ambue ára kuéra.
  
Pytumby ramo guarã ña Chiñórape oñembosako’íma pe jerokyrã ha ohoreíma katu hese ha péicha opaite ára.
  
Péicha háipi ndaje raka’e peteĩ kuimba’e he’i peteĩ hapichápe jahápy ñañemongetami amo pytumby hápe ha oho hendive pe tapicha. Ha péva ojuka ichupe.
  
Upévare oje’e avei ñe’ẽnga upérupi “jahápy ñañe mongetami a lo Tava’i”, upéicha ramo oñe’ẽse hína ñemi hápe hapicha ndive. Ko’ãva ko’ã mba’e opa ohóvo pe ka’aguy ha ka’aguy pegua opávo avei. Péicha pe ñande reko iñambue oñembyaívo ñande rekoha terã jaharamo ñande rekohágui ha jaha ramo mombyry tuicha ñane ambue ha peivaivéva ñande resaraise ñande rapógui. Upéicha heta jevy ñakañy, ñande apyra kañy. Tava’igua ha opárupigua niko heta mba’e oguereko iporangue ha tavýgui nomohendái iporã háicha terã umi iñaranduvéva kuéra ndojapóigui mba’eve heta ñande rapicha oñehundi rei terã ndoikói mba’evérõ.

Jaháramo umi tava guasuháre jajuhu opárupigua ha opáichagua tapicha ha ñane mandu’a ramo ichupe iválle rekóre ha’ete ku hi’otĩva, ha’eteku okañyséva heñói haguégui. Ha’ete avei ojoguaséva pe hekoha pyahu pegua kuérape heko ha iñe’ẽme avei. Jaha ramo Buenos Airespe jajuhu tapicha iñe’ẽ kurepietéva, nivy ndajaikuaái ichupe paraguayoha, oñeha’ãmbaite ojogua hagua ichupe kuéra.
 
Tekotevẽko ñamomba’e ñande rekoha, ñane reñói hague, ñande tavarandu ha opa mba’e porã jaguerekóva ani hagua jaha vai terã ñakañy ñande rekovekuépe.
 
Nda’ipóri ijargel véva tapicha oiko ramo ambue henda peguáicha terã ndoikuaavéi gua’u ramo ivalle reko terã iñe’ẽ, ha’etevoi ningo ñande ropetéva peichagua tapicha.
 
Heta ku oĩ techapyrã ramo ikatúva jareko; péicha jajuhúta gua’ikuéra iñe’ẽ karẽva ha noguerotĩri ichuko uvei katu pe hekóre ha upévagui gua’i kuéra mamo ohohápe osẽ porã tapia, ha péichante va’erã opárupigua ñane rakate’y ñande tava rekóre ha opamba’e jaguerekóvare.
 
Nda’ipóri ivai véva pe nde resarái ramo nde vállegui terã neñe’ẽgui upéa niko he’ise ndaha’evéimaha nde. Oje’e voi ava piko ndoikuaái ichupe! Ndousevéi ramo ivállepe terã noñe’ẽsevéi ramo guaraníme.
 
Umía umi mba’e ko oiméne ou voi Ñandejáragui, Ha’e oipota ñane reñói peteĩ hendápe ha upépe guáicha oipota jaiko opaite ára. Péa ha’e petĩ mba’e hasýva ñantende hagua, ikatu kuri ñane reñói ambue hendápe terã ambue tétame hákatu Ñandejára ñanembou peteĩ hendápe ha upépe jajojogua heta mba’épe. Sa’ivépe jajoavy. Ndahasýiete niko jaiko hagua ñande vállepe ha hasyeterei niko jaiko hagua ambue hendápe. Oiméneko Ñandejára oipotágui jaiko ñande rekohápe terã ñande rekoitépe.
 
Jaha ramo jepe ambue hendápe jagueraha va’erã opa ñande reko ha upéicha ñamoporãvéta pe tenda jaikoháipigua.
 
Opaite táva kuéra hi’ã va’erã ñane rakate’y ñanemba’ére ha jahechauka ñande reko mayma oúvape ikatu haguáicha nañande resaráiri ñande rapógui araka’eve. Péicharõ jajehayhuvéta ha jahechaukáta opavavépe ñane remiandu.

Pe maríka hápe jeho ha’e avei tava’igua rekoite. Opavave omaríka ha opavave avei ikatupyry mymba ka’aguy jejukápe hetaitereígui oĩ vicho ka’aguy. Oimeraẽvante voi oikuaa ha ojuka umi mymba osemba reígui ñandéve opárupi rei. Opáichagua mymba ha guyra kuéra oĩmi upérupi ha upéagui ja’u reiete mymba juka.
 
Mboka ndojepurúimi va’ekue voi, ñuhãmente ojeitýgui opáichagua mymba ha guyra katu árkope terã honditape ha avei ñuhã’ípe. Oimeva’erã he’íva jaguaretépa mba’éicha jaitýne ñuhãme, ha upéva pe ichu’ivéva.
 
Jaguaretépe oñemoĩ posã cable po’ígui. Péa oñemoĩ umi yvyra ra’yrusu ikarapã porãva apyire. Oñemokarapã  ha oñembyapakua porã pe cable ha oñemoĩ jaguarete rapépe terã so’o ikarnáda guýpe. Ñuhã rendagua ojejo’o yvy ha oñemoĩ hi’ári cable oñembyapakua va’ekue  ha ojejaty yty ruvirúpe.Péa oñemoĩ tapépe terã jajuhúrõ mymba ojuka hague, jahupi yvate porã opo haguáicha hese ha ñamoĩ ñuhã iguýpe. Upépe ho’a ipýgui terã ipógui opyrũvo hese ha ohupi chupe yvate, upépe oñesaingo ha ndohupytyvei yvy ha oisu’upa opa ojuhúva guive haperãme. Ipochymi hína pe aña ra’y oĩ ramo péicha hápe ha marikador katupyry mante oikuaa mba’éichapa ikatu ipu’aka hese.
 
Péaichagua ñuhãme oje’e chupe posã ha péicha ojeity avei leõ. Péa katu ipochyvéntema, ojekyhyjeve ichugui, ha’egui hína pe ka’aguypegua mburuvicha guasu, jagua jepeve okyhyjeve ichugui. Ha péicha opavave mymba peguarã oĩ ñuhã opaichaguarei.
 
Tatúpe oñemoĩ monde ha ha’e ivýro, ho’a rei ipype. Péa pe ñuhã jajapo yvyra pohýigui ha ambye ñuhãichante avei oñemoĩ tatu rapépe ha ijyképe ijeikutu py’yi yvyra jovaive ha pe mbytetépe oñemoĩ avei peteĩ yvyra po’i, ani hagua tatu ojo’o ha osẽ yvyguýipi.
 
Guyra kuérape heta hendáicha avei oñemoĩ ñuhã ha umía apytépe oĩ pe jaula, péape heta heta ho’a. Péako ojejapo ajakáicha ha oimeraẽ mba’égui. Pykasu ojeitýta ramo ikaru hápe oĩ voi omangeáva hese ha ijaty heta porama ramo oity hi’ári, omosãgui voi ha oha’arõ ñemi hápe. Péicha heta ñuhã opáichagua rei oĩ ha péicha yma ojeiko vy’a pópe.
  
Pe pykasu oñeha’arõha ñuhã reve ha’e peteĩ oga’i joguaha ojejapóva yvyra rakã terã kapi’ígui ani hagua ñande recha mba’eve. Upéa upe oga’ípe oje’e orokái.
  
Pykasu oñembyaty hagua ojejapo ichupe kuéra barrero he’i chupe. Péarã oñemoperõ pe ñu oĩ porãve haguáicha ha upépe oñe ñohẽ juky terã jukyry ha upéa ho’use itavyete umi pykasu.
  
Umi barrero ko ijarapa avei ha oñeñangareko hese tapiaite ku kokuéicha avei. Upéicha rehose ramo pykasu juka oipuruka va’erã ndéve pe ijára.

Mymba kuéra hetaitémi oĩ va’ekue ha umía apytépe oĩ ndajajuhu véimava, ja’e kuaa hína ko’ãvare: tañykãtĩ, akuti, páy, jurumi, jaguane, mborevi ha heta che mandu’a’yva.
 
Guyra apytépe ja’e kuaa: mytũ, jakupetĩ, uru’i, kagua, yryvu ruvicha ha upéicha heta avei oĩve.
 
Ko’ãva ko’ã mba’e oñehundipa haguére piko Ñandejára noporandúi va’erã ñandéve sapy’ánte ha máva piko opaga va’erã ko’ã mba’e porãita oñehundipa va’ekuére? Chéve ramo guarã niko ñañangareko va’erã hese kuéra, upéicha niko he’i Ñandejára pe Gn.1, 26-31pe.
 
Oĩ gueteri heta ko’ãva ohecha, ohupyty ha oiko porã va’ekue ko’ãva árape ha ipyahu véva kuéra ndoikuaa porã véima terã katu ndoikuaavéima voi. Upévare niko iporã ñamombe’u ani hagua opyta tesaráipe.

Tava’ípe hetaite oĩ ysyry porã, umi ho’ysã mimbíva, hesakã asýva ha ita ári ojapajeréiva oĩ opáichagua, tuicháva ha michĩva ha opavave iporã hikuái. Péva na’iñambuéi gueteri ha akóinte iporã. Oiméramo y iporãva ambue hendápe péicha peve mante va’erã.
 
Ysyry tuicháva apytépe oĩ hína Tevikuary, péa heñói Tava’ípe yvyty pa’ũme ha ojepoi Itapua gotyo, hatã osyry yvyku’i ha ita ári pe hesakã asy ha ho’ysã mimbíva. Hatã osyrýgui nda’ipóri mba’e ky’a opytáva hi’y syrýre. Oguejývo ohóvo ho’a ipype tuichaicháva ha iporã porãva ysyry, umía hína Mbói Chini, Tajay, Guyraũgua ha heta ysyry porã.
 
Tuicha ha ipypukúgui Tevikuary oimeháicha ndajahasái, upéagui jajuhu heta puente kyha ohasáva hi’ári.Péa ñanembo py’a kyryi hína jahávo pe mbytéipi, ha’eteku ojeíva ñande pyguýgui ha upéa ñanemo akã tavy, ñanembo py’a jere ha opa mba’e rei ojehu ñandéve ndajahasa kuaái aja hi’ári.
 
Jaike guive Tava’i gotyo Enrramadita guive jahasa ha jahecha opáichagua ysyry ha yvu porã. Umi ysyry kuéra ipotĩ asy, osyry hatã ita ári terã yvyku’i morõtĩ porã ári. Ko’ãva apytépe ahenóita Arrojo Morõtĩ oguejýva yvytýguio ha ombojegua ñu rembe’y ho’a peve Tajaýpe. Péva pe ysyry sakã asýpe nda’ipóri chene ojahu’yva arahaku jave. Avei opavave oguejy yvyty pa’ũgui, nda’ipira hetái iperẽrĩ ha ipotĩ etereígui.
 
Umi ita oĩva ysyry háre oĩ tuicháva, michĩva, hũva ha opáichagua sa’ y oguereko: pe ãva apytépe oĩ pytangýva, hovýva sa’yjúva ha opaichagua. Oime umi ita pe y rembe’ýpe ititipáva ha opaichagua sa’y oguereko, jahypýi ramo ha’ete hendy’ipáva.

  
Oĩ háicha ñandéva, brasilero kuéra, upéicha avei heta oĩ mbya ha mbovymi guajaki Tava’i ka’aguýre. Ko’ãva ou ha oho Itapua gotyo. Sapy’ánte hetaiterei hikuái ha upéicha avei oĩ ára imbovy hikuái.
  
Oĩ ramo omanóva itapýipe kuéra, upéicha ramo ohopaite hikuái ambue hendápe ha are rire ou jevy upérupi.
  
He’íko hikuái pe omano va’ekue ánga opytaha upérupi oiko are peve ha upéagui okyhyje eterei hikuái.
  
Péa pe opytáva oiko upérupi he’i hikuái ha’eha mbogua ha ni nde’iséi voi hikuái pe héra okyhyjégui ichugui.
 
Ha’ekuéra ndojapói voi óga oiko are va’erã, pindo roguéguinte voi ojapo ha upéicha ohejánte pe itapyi nda’ipórigui ombyasy va’erã hese. Péicha ha’e kuéra oiko ndopytái peteĩ hendápe.    
 
He’i ningo ha’ekuéra apeha ijyvy ypykue, upéagui ysyry Tevikuary héra upéicha. Péa he’ise te’ýi ykuary. Pe te’ýi kuéra rekoha mbytetégui oñepyrũgui ko ysyry guasuete, ha’ekuéra omombe’u háicha. Péva cheve ramo guarã oĩ porã pe ysyry osẽgui Tava’i yvyty pa’ũgui.
 
Ymavéipi mbya kuéra oiko porã va’ekue avei, ka’aguyetére oiko ha okaru ka’aguypeguarente avei, nosẽ guasúimi va’ekue hikuái okaháre sapy’a py’a ku ohokuévo mombyry mante jahecha ichupe kuéra. Upéicha jajuhúmi ichupe kuéra opívoite pe itapyime, kuñáva terã kuimba’éva okakuaapa pyre ha notirĩ hikuái ojuehegui ni avavégui.
Ha’ekuéra ho’u mymba ka’aguy, eíra ha yva. Upéinte ojehe’a ñanderehe kuéra ha opa mba’e rei ojapo ha ho’u avei.
 
Hasýko ja’e hagua ojuehe jaikuaa porã’yre mba’eve ha katu jahecha ñande 
ypykue kuéra apytépe, ha’ekuéra heta mba’e ojapo noiporãiva ohejagui pe heko ha ojapo heta mba’e ohecháva ñandehegui teko terã tembiapo ivaíva. Ha’etéku ha’ekuéra pe oñembyai reivéva terã katu ndo’ái vaicha hesekuéra ojapo ramo heta mba’e hendápe’y. Péicha Paraguaýpe jahecha terã ñahendu mba’éichapa ojapo hikuái ojapo’y va’erã, éa ojehuve umi Mbya kuérape, mbue kuéra nañahendu guasúi ichugui kuéra mba’eve.
 
Ko’ã Mbya kuéragui opavéma ohóvo hekoha ha upéagui avei ha’ekuéra ndoikatúi oñemohenda ñande apytépe ha upéi hetave mba’éko oĩne jahecha va’erã hesekuéra ha ñande kuérare avei.
 
Mbya kuéra ha opavave ñande ypykuéra oguereko ireligión teete, a’ekuéra oguerovia Tupã Ñandejárape ha pe Ha’e oipota háicha oiko hikuái. Péare ha’ekuéra ikatu heta mba’e ñanembo’e.
 
Pe ojejavyha hikuái oime va’erã ñande rapykuéri terà ñande ñambyaipágui ichugui kuéra hekoha.Upéare tekotevẽ ñañe py’a mongeta jahecha hagua hekopete oikóva hína hesekuéra.
 
Mbyápe oje’e avei te’ýi, péagui ou pe ysyry réra, oje’e avei ichupe kuéra ka’ygua. Ndoipotái jepeko ja’e ichupe kuéra upéicha.               
 
Mbya kuéra rembiapoite hína; mymba juka. Opáichagua ta ha’e ha’éva pira, guyra ha opa oĩ véva.
 
Yva opáichagua ho’u avei hikuái ha umía apytépe sandia ha’e pe ho’usevéva.
  
Umi yva oĩva ka’aguýre niko hetemi hína ha umía apytépe jajuhu guaviju, yvaporoity, pakuri, jakarati’a ja’etáramo umía apytépe. Oĩ avei ñuháre yva he’ẽtéva ha ko’ãva apytépa pe he véva ha’e hína pe arasape.
  
Eíra ku ho’u kuaami hína hikuái ha’e ko’ãva katu nda’ipóri he’ẽ’yva ha umía hína: jate’i, eíra la réina, mondori, tapesu’a. Ãva umi ijeíra hetavéva. Umi eíra oĩ yvyra kuápe ha katu la reina jajuhu avei takuru kuápe.
 
Oĩ peteĩ yso ha’ekuéra ho’usetéva ha péa héra mbuku. Péa pe yso hakuéra voi ojapo: oity pe pindo ha ojoka pe hu’ã ikyrýu hápe ha upépe oñemuña pe yso morotĩ. Péa ombochyryry hikuái terã ombichy ha ha’ete chicharõ osẽ ichugui, heterei ningo ichupe kuéra ha mba’egui piko anichéne ko morotĩ sakãva.
 
Oĩ avei ha’ekuéra ho’usetéva, péa hína anguja’i ha mbya tapýi oĩ haguépe nderejuhu mo’ãi ni peteĩ. Péa ha’ekuéra ho’u mbichy.
 
He’i ningo kuimba’e omenda mboyve heta mba’e oñeporandu ichupe ojapo kuaápa   ha pe tenondete oñeporandúva ha’e oity kuaápa anguja’i.
 
Heta mba’e ikatu ja’e hesekuéra; heta mba’e orekógui iñambuéva ñandehegui.
 
Oĩ va’ekue avei heta guajaki, péa heraite hína Aché.Ore guakípente roikuaa ichupe kuéra.
 
Ojekyhyjemi ichugui kuéra, ha’ekuéra oikógui ka’aguýrente ha hesaite voi.
Pe ipochýgui terã okyhyjégui ñandehegui oje’e hese kuéra iñarõha. Ñanderechárõ terã ñande andúrõ okañyete terã oñani voi pe ka’aguýre. Ha pe ijetu’u véva hína ñane ra’arõ hu’y reheve ha nañande avýi hína ko’ã ahẽ rymbare.
 
Guajaki ojerereko mymbaramonte  avei, mymba ka’aguy ramo. Ha’ekuéra ndahógai oikónte oikundaha pe ka’aguy tuichakue javeve. Upéa ndaha’éi Parana ka’aguy terã Tava’i jerérente oikóva. Ãva oiko opárupi, upéicha ojejuhu heta Kanindeju gotyo avei.
 
Ojejapo’i ichupe kuéra, ndojehechái terã ndojerekói ichupe kuéra ñandeichagua ramo, Ñandejára ra’y ramo. Ndaha’éi mba’eve ojerereko asy ramo, oñeñembyesarai ramo hese ni ndaha’éi mba’eve ojejuka ramo ichupe kuéra.
 
Guajaki ra’y ymámi ojejapyhy mbaretépe ojepe’a itúva ha isýgui ha oñeme’ẽ ku mymbáicha. Peteĩ guajaki ra’y oñeme’ẽ peteĩ vaka imemby reve terã ambue mba’e hepývare ojerereko hagua mymba ha tembiguái ramo. Ojepota guajaki ra’y kuimba’éva terã kuñáva peteĩchaiténte.
 
Oje’emi hese kuéra ikatupyryetereiha mba’apópe ha upéagui oĩ voi omba’apóva ko’ãva ñevendépe. Heta oĩ péicha omba’apóva ha umía apytépe che mandu’a karai Manuelito Pereia rehe ha’e oĩ va’ekue Torín Ava’ípe. Péa pe karai hetaitemi oguereko va’ekue guajaki.Ha’e nome’ẽimi va’ekue oguerekóntemi pe amo Arroyo Morotĩ gotyo ha ohayhúmi ichupe kuéra. Oñemombe’u San Juan Nepomucénope ou hague mokõi karai Fránciagui ha umía hína umi etnólogo (antropólogo) ha ndajeko ogueraha mo’ã hikuái hetãme mokõi mitã ha’ekuérava peteĩ kuimba’e ha peteĩ kuñáva ha ojepe’a ichugui kuéra aviaciónpe.
 
Ko’ã francés ndajeko ñande ruvicha kuéra ha heta tapicha ohayhúva ñande ypykue kuérape ogueru, ohecha porã hagua ha oikuaa porã ichupe kuéra. Péa rire ndajeko tuicha oñe ñangareko porãve hese kuéra raka’e ha ojeikuaa véma ichupe kuéra tetã ambuére ave.
 
Ko’ãva ko’ã mba’e rehegua ikatu jajuhu León Cadogan rembiapokuépe ha ambue kuéra omoĩ va’ekue kuatiápe ko’ã mba’e rehegua.
 
Ha oĩ katu tapicha oguerúvami ha ome’ẽ hepýre ha ko’ãva ivaieterei pe hembiapo. Oguerumi ko omonda ronguáicha, oke aja hamba’e oguahẽ ichupe hikuái ha upéicha háipi ojuka umi tuichávape, mitãrúpe terã oimeraẽvape ha ogueru ichugui kuéra mbaretépe pe imitã mimi. Ha’ekuéra omombe’u ku oĩ porã ronguáicha.
 
Ko’ãva ojapo va’ekue heta oĩ Tava’i gotyo ha umía apytépe oĩ Pichín López ha karai Duarte.
 
Ko’ãga peve oĩ heta ko’ã tapicha upéicha ojegueru va’ekue ha oikogueteri umi ijára kuéra rógape. Oĩ omoĩ va’ekue hese herarã  ha héra joapyrã ku ita’ýra terã imemby teéicha. Ha oĩ ohayhuetereíva ha omongarai va’ekue ñande Iglesia Católicape ha péicha oiko.
 
Pe hetavéva umi ojererekóva péichánte tembiguái ramo. Héra joaite hikuái ñandéicha ijára kuéra ohenói hagua ichupe kuéra ha ore katu ro’éntemi: karai Roberto guajaki terã karai Pancho guajaki ha péichante oje’e.
 
Ja’e kuaa avei ñandéicha oñeñandu hague avei ojeguerúgui ichupe kuéra imitame.
 
Umi ojogua va’ekue terã umi ogueru va’ekue mbaretépe mitã mimi nde’íri ojejavyha terã ojapo vai hague, ha’etégui ha’ekuérava ndaha’éiva voi ñandejára ra’y terã ñandéichagua, opavave ojapo’i ichupe kuéra, ajepa ningo ñambyasyete ko’ã mba’e vaieta oiko va’ekue hesekuéra.
 
Ndaha’éi ñanembyetia’éva jajapóvo ko’ã mba’e na’iporãietégui oiko va’ekue hesekuéra, hákatu ndaikatúi jaheja reívo ichupe kuéra ñamoĩ yre kuatiápe.

 
Tava’i ojei va’ekue San Juan Nepomuceno poguýgui pe 22 jasypakõi 1992pe ha oiko ichugui táva añetete ha avei oikóma ichugui Parroquia “Nuestra Señora de la Merced” pe 5 jasypakõi 1993pe.
 
Pe Decreto 1305 rupive osẽ va’ekue 2 jasypakõi 1993pe. Upéguive orekóma Intendente, Cura Párroco ha opáichagua muruvicha kuéra oguereko va’erã peteĩ táva.
  
Pe Pa’i tenonderãite oĩ va’ekue Cura Párroco ramo ha’e Agustín Pereira ha Intendente katu Lucidio Gamarra.
 
Heta oĩ tekoha Tava’i jerére michĩ va’ekue terã ipyahuetéva pya’etemi opu’ãva ha orekómava hetaiterei mba’e ku táva ronguáicha.




#Article 52: Ñe'ẽjoajukatu (130 words)


Ñe'ẽjoajukatu () ha'e ñe'ẽtekuaa vore ñenerekombo'éva mba'éichapa ñambojoajuva'erã ñe'ẽ ñe'ẽjoajúpe. 

Ñe'ẽjoajukatuete () ha'e pe ñanerekombo'éva mba'eichapa ñambojoajukatuva'erã ñe'ẽ ñe'ẽjoajúpe. Ñamohendaraẽva'erã teroñe'ẽ ha upéi ae teroñe'ẽje'éva. 

Techapyrã:

Pe karai marangatu  oguata pya'e iñangirü ndive

Ñe'ẽjoajukatu ha'angáva () ha'e pe ñanerekombo'éva mba'éichapa jaipurukatuva'erã ñe'ẽ hemiandu porã ha hemiandu mbareteve hagua. Oñemboja'ojey kóicha:		

Pe karai oñe'ẽrõ nde rekirirĩ.

Che ru! rohechaga'u jepémo remanóma.

Pe mitã iporã yvotýicha.

  
Hova atãve itágui.

	
Nde resa kuarahy'ãme tapytu'u.

	
Yvága ohekuavo hesay nembyasývo.

	
...resẽta che ndive.

Che resa rupi ahecha.

Kalo oguata kuehe
Kuehe Kalo oguata
Oguata kuehe Kalo

Ñe'ẽjoajukatu apopyguáva () ha'e pe ñanerekombo'éva mba’éichapa ñambojoajuva'erã ñe'ẽ ñe'ẽjoajúpe hesakã ha oñeikümbyporãhaguáicha. 

Techapyrã:

Ñe'ẽjoajukatu poguyguáva () ha'e pe ñanerekombo'éva mba'éichapa jaipurukatuva'erã ñe'ẽ ha ñe'ẽpehẽtai moĩmbahárõ. Techapyrã: 

Ñe'ẽjoajukatu mbojojáva () ha'e pe ñanerekombo'éva mba'éichapa ñambojojakatuva'erã umi ñe'ẽ ñe'ẽjoajúpe. Techapyrã: 




#Article 53: Ñe'ẽjoaju Guaraníme (301 words)


Techapyrã: 

Oje'e avei ñe'ẽjoaju ha'eha ñe'ẽ'apesã térã ñe'ẽ aty oguerekóva peteĩ ñe'ẽtéva mosusũmbyre. Ko mba'e sapy'ánte ndoikói Guarani ñe'ẽme, ñe'ẽjoajúpe ndaipórigui ñe'ẽtéva térã ndoje'éi térã ndojehaíri; upéicharõ jepe oñeñandu ñe'ẽtéva oĩha. 

Techapyrã:

Ha'e pe he'íva peteĩ mba'e, omonei térã ombotovehápe. 

Techapyrã:

Ha'e pe oñeporanduhápe peteĩ mba'e térã peteĩ mba'ére. Guaraníme ñaporandúvo jaipuruva'erã ñe'ẽpehẽtai pa ha pi-ko. 
Techapyrã:

Ha'e upe ojepurúva ojejerure, oñembotove térã oñeñe'ẽpohýi hagua. 

Techapyrã:

Ha'e pe oñandukáva jaipotárõ ojehu térã nahániri peteĩ mba'e. 

Techapyrã:

Ha'e pe ndajaikuaaporãirõ jaipotápa ojehu peteĩ mba'e térã nahániri. 

Techapyrã:

Ha'e pe jaipurúva ñamomorã ha jahecharamóvo peteĩ mba'e. 

Techapyrã:

Ha'e umi ohóva ojoapykuéri, oñemopa'ũva kytakuéra rupi, ha oĩháicha ojoja hikuéi. 

Techapyrã:

Ko'ápe jaikuaa oĩha mbohapy ñe'ẽjoaju, jajuhúgui mbohapy ñe'ẽtéva mosusũmbyre. Taha'eha'éva ñe'ẽjoajúpe, ñe'ẽtéva retakue ohechauka avei ñe'ẽjoaju retakue.  

 
Oñemohendajey kóicha:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Ha'e mokõi ñe'ẽjoaju ohóva ojoapykuéri ja'eporãsérõ, ha ndojojáiva, oĩgui peteĩ oñemomba'eguasuvéva. Ñe'ẽjoajueta po-guyguávape jajuhukuaa: 

Ñe'ẽjoaju poguyguaite nahesakãi ha'eño, oguerekomanteva'erã peteĩ ñe'ẽjoaju isãsóva omohesakãva ichupe. 

ÑE'ẼJOAJUETA POGUYGUÁVA ÑEMOHENDA

Ha'e umi ñe'ẽjoaju'etápe oikóva teróramo. Oikokuaa teroñe'ẽrõ, moĩmbaha mbohasapyréva ha moĩmbaha mbohasapyre'ỹvarõ. Ko'ãva heñói ojepuru jave ñe'ẽpehẽtai: ha, hague, va, va'ekue ha va'erã. Oñemohendajey kóicha:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

	

Ha'e umi ñe'ẽjoaju'etápe oikóva teró moĩmbahárõ. Ko'ãva heñói ojepuru jave ñe'ẽpehẽtai: va, va'ekue, va'erã”, ha, hague. 

Ñe'ẽjoaju poguyguáva ojerokýva hendive, ojeko tero Kuñataĩ-re, ha ojokupyty hendive ñe'ẽriregua va rupive.

Ha'e umi ñe'ẽjoaju'etápe oikóva ñe'ẽtéva moĩmbaha opaichaguárõ. Oñanduka mba'éichapa, araka'e, moõ, mba'erã ha mba'ere ojehu upe ojehúva. Oñemohendajey kóicha:

Ko'ãva heñói jaipurúrõ ñe'ẽpehẽtai: aja, guive, jave, kué-vo, rire, vove. 

Techapyrã:

Ko'ãva heñói ñambojoapy jave ñe'ẽpehẽtai ha térã hague, ñe'ẽpehẽtai re, gui ha pe rehe. 

Techapyrã:

			

Ko'ãva heñói jaipuru jave ko'ã ñe'ẽriregua: gui, rehe ha rupi, oñembojoajúvajepi ñe'ẽpehẽtai ha ha hague rehe. 

Techapyrã:

Ko'ãva heñói jaipuru jave ñe'ẽpehẽtai háicha ha haguéicha”. 

Techapyrã:

Ko'ãva heñói jaipururõ ñe'ẽpehẽtai ramo, rire ha rõ. 

Techapyrã:

Ko'ãva heñói jaipururõ ñe'ẽriregua hagua ha vo. 

Techapyrã:




#Article 54: Ñe'ẽ omýiva hendágui (117 words)


ÑE'Ẽ OMYI'Y HA OMÝIVA HENDÁGUI, GUARANÍME (CONSTRUCCIONES FIJAS Y MÓVILES DEL GUARANI)

Ápe oike umi teroja moteĩva: techaukarã, mba’éva, papapýva ha kuaa’ỹva puru. Ava nomýiri hendágui. Katuete ojepuru ha ojehaiva’erã tero mboyve ñe’ẽjoajúpe. 

Techapyrã:

Ja’ekuaa:		

Ndaja’ekuaái: 	

Jesarekopyrã: Teroja moteĩva papapy papyháva añoite, teroja moteĩva apytépe, oñemohendáva tero rire. Techapyrã: Mbo’esyry mbohapyha.

Ko’ápe mba’ejararaẽ oje’e ha ojehai ha upei ae mba’eguerekopy. 

Techapyrã: 

Teroja tekome’ẽva katuetei ohova’erã tero rire. 

Techapyrã:	

Ja’ekuaa:		

Ndaja’ekuaái:	

Ñe’ẽriregua -iñe’ẽpehẽtei ha iñe’ẽpehẽ’etáva- ojepuru ha ojehai jave, katuete ohova’erã peteĩ ñe’ẽ rire. 

Techapyrã:		 

Ja’ekuaa:		

Ndaja’ekuaái:   	

				

Guarani ñe’ẽnguéra apytépe oĩ umi ikatúva oñemomýi ha jepérõ upéicha ñe’ẽjoaju hesakã porã, naiñambuéi hemiandúpe. Umi ñe’ẽ omyikuaáva apytépe oĩ: tero, ñe’ẽtéva, ñe’ẽteja, terarãngue ha ñe’ẽndýi. 

Techapyrã:

Techapyrã: 

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:




#Article 55: Ñembojoja (100 words)


ÑEMBOJOJA GUARANÍME (LA CONCORDANCIA EN GUARANI)

Teroñe’ẽ oñembojoja ñe’ẽtéva ndive avaite ha papapy ñe’ẽpehẽtai rupive. 

Techapyrã: 

Terarãngue

Jesarekopyrã: Ñe’ẽteva oñemosusũ jave, avaite peteĩha ha mokõihãme, papyteĩ ha papyetápe, omoambue iñe’ẽpehẽtai avaite ha papapyguigua (asẽ, resẽ, rosẽ, ñasẽ, pesẽ). Ko mba’e ndojehúi avaite mbohapyha, papyteĩ ha papyetápe, ojepuruhápe peteĩ ñe’ẽpehẽtai año mokõivévape (ha’e osẽ --- ha’ekuéra osẽ). 

Ñe’ẽtéva naiñambuéi, upévare noñembojojái imoĩmbahakuéra rehe. 

Techapyrã:

Guaraníme teroja tekome’ẽva naiñambuéi, upévare noñembojojái tero rehe. 

Techapyrã:

	

	

Jesarekopyrã: Jahechahaguéicha “Pe karai”, “Pe kuñakarai”, “Umi karai” ha “Umi kuñakarai” iñambue ohóvo, ha “marangatu” katu naiñambuéi. Ko mba’e ohechauka ñandéve Guaraníme tero ha teroja tekome’ẽva ndikatuiha oñembojoja.




#Article 56: Kuatiakatu (1267 words)


Kuatiakatu () ñanerekombo'e jahaikuaa hagua temiandu kuatiáre, tove toguahẽ porã hekopete ha tahesakã tapicha omoñe'ẽvape.

Kuatiakatu jahupyty hagua, tekotevẽ jajesareko ko’ã mba’ére:

Kuatiakatu retepy ohechauka ñandéve mba'éichapa jaiporavova'erã umi ñe'ẽ ha ñe'ẽjoaju aty ikatukuaáva jaipuru ñambohasa hagua temiandu.
Kuatiakatu apytere ohesa’yijo umi temiandu oñembohasaséva.

Pe tembiapo oĩ hagua hekopete tekotevẽ oñemoakã, oñembohete ha oñemohu’ãkuaa.

Tembiapo hesakã hagua tekotevẽ ojepurukuaa ñe'ẽjoaju mbyky, ha avei umi kuatiakatu ta’ãnga’i (signos ortográficos). Upéicha avei tekotevẽ oñembohasa porã temiandu karaku.

Tembiapo iporã hagua tekotevẽ jaipurukuaa ha jaipuru-meme umi ñe’ẽ ha ñe’ẽjoaju poravopyre ombohetia'e ha ombopy'arorýtava tapicha omoñe’ẽvape.

Mbohapýichagua kuatiakatu oĩ:

Ojehekakuaava'erã umi temiandu ojekuaakaséva: Mba’épa ikatu ha’e ha mba’épa ha’ese oimeraẽ mba’ere. Oñemohendava’erã hekopete temiandukuéra: Mba’éichapa amohendakuaa upe aikuaakaséva?. Tekotevẽ tem-biapo iñakã, hete ha ipy. Oje'eva'erã temiandu poravopyre: Mba’éichapa am-bohasava’erã temiandu; ja'eporasevéramo, tekotevẽ ñañangare-ko porã mba’éichapa jahaíta umi temiandu. Mba’éichapa ambo-hasava’erã temiandu; ikatuhaguáicha tembiapo oguahẽ porã, hekopete ha tahesakã tapicha omoñe’ẽvape.

Ta’ãngahai oha’ãnga ñe’ẽ rupive opa mba’e, tekove térã tembiasakue; hekopete, ha hekohápe. Ñaha’ãngakuaa opa mba’e ñañandúva térã ñañandukuaáva, hekotee térã heko-tee’yva. Ndaha’éi mba’e, tekove térã tembiasakue añónte umi ñaha’ãngakuaáva, ikatu avei ñaha’ãnga umi temiandu, kerayvoty ñanemba’e térã ambue tapichakuéra mba’éva. Ta’ãngahai ikatu ohechauka peteĩ mba’e omyi’ỹva térã katu omýiva.

Ta’ãngahai techapyrã

(“Platéro ha che”-gui oñenohẽva’ekue, Lino Trinidad rembiapokue)

Ñemombe’u ohechauka umi mba’e ojehúva, añetegua térã japugua. Ñemombe’u oĩ porã hagua kuatiakatu apohára oñeha’ãmbaiteva’erã ohechauka hekopete upe hemiandu. Omo-hesakãporãva’erã mba’e, mávapa, mba’éicha, mamo, araka’e, mboy térã mba’érepa ojehu upe omombe’úva.

Ñemombe’u techapyrã

(“Jasy Jatere karaguatatýpe”, David A. Galeano Olivera ohaiva’ekue).

	
Ha'e marandu mbohasaha itujavéva. Kuatiañe'ẽ ha'e avei upe mba'e omoaguíva tapichakuérape ikatu'ỹva oñomongeta ojovake térã pumbyry rupi. 

Paraguay, 23 jasyporundy 2000

Mávape ohejai ha moöpa oiko	

		
Peru Ferreira Gómez, Motenondehára	
Mbo’ehao “José Gaspar Rodríguez de Francia”	
Táva Aregua, Paraguay Retä

Maitei’ypy	
			
Karai katupyry ha marangatu:

Ñe’ẽ’apesã ñepyrũgua	
		
Tuicha vy’a reheve ahai ndéve ko kuatiañe’ẽmi ñepyrũrãme romomai hagua ha upekuévo amombe’u hagua ndéve mba’éichapa ohohína che ñemoarandu ajapova’aína ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANÍme.

Ñe’ẽ’apesa marandugua	
	
Reikuaaháicha amohu’ã rire che ñemoarandu mitãrusumbo’ehaópe niko añepy’amongetákuri mba’épa ajapokuaa che rekovégui ha heta rire aiporavo ko mbo’esyry Guarani Ñe’ẽ Mbo’éhararã. Ko’ága ahaívo ndéve ko kuatia-ñe’ẽ chemandu’ákuri mba’éichapa hetaite reporandu’akue chéve mba’érepa aiporavo ko mba’e kóva. Ha péina ko kuatiañe’ẽme, mbykymi jepe, ambohováita ndéve.

Nde ha che jaikuaa porã mba’éichapa heta ára ñane retãme ojepurúkuri españa ñe’ẽ año oñehekom-bo’egua’u hagua ñane retãyguápe ha upe mba’e ojejapóvo mba’eve ndojehupytýikuri, hetahetave uvei umi oñemoarandu’ỹva térã katu umi ohejareíva mbo’ehao nahesakãigui chupekuéra umi mba’e ome’ẽva. Ága katu, oñembo’évo mitãme iñe’ẽteépe -Guarani térã Castellano- jahechakuaa mba’éichapa ha’ekuéra añetehápe oñembokatupyry ha iñarandu ñepyrũ hikuái. Ko’ã mitã oñehekombo’éva Guarani ñe’ẽme niko hetia’e, hekorory ha imarangatuve hesakãgui chupekuéra umi mba’e ome’ẽva. Ha upéi -osẽvo mbo’ehaógui ha oguahẽvo hogakuérape- ojehu upe iporãvéva. Umi mitã oikũmbýgui umi mbo’epy pyahu ome’ẽva’ekue upe árape, ohekombo’e -ha’ekueraháma- hogayguakuérape.

Amombe’úvo ndéve ko che remiandu oiméne hesakãmive ndéve mba’érepa añemoarandu Guarani ñe’ẽme. Ága ae ha’ekuaa ndéve añeñanduporãha ikatútagui aipotyvõ tekombo’e rupive ñane retãme. Ndaipóri ambue tape, upévare ha’ekuaa avei ndéve avañe’ẽ rupive ikatutaha ñamotenondeve ñane retãme.
    
Ñe’ẽ’apesa pahagua	
		
Amondohóvo ko che remiandu, ajerure Túpame oñangareko hagua nderehe ha nde rogayguáre ha tomyanyhẽ pende rekove vy’a, tesãi ha mborayhúgui.

Mohu’ã

Maiteipaha	
				
Nemomaitei py’arorýpe

Teraguapy		
												         
Porfiria Trinidad

	
Ha’e marandu mbohasaha itujavéva. Kuatiañe’ẽ ha’e avei upe mba’e omoaguíva tapichakuérape ikatu’ỹva oñomongeta ojovake térã pumbyry rupi. 

Paraguay, 23 jasyporundy 2000

Mávape ohejai ha moöpa oiko	

		
Peru Ferreira Gómez, Motenondehára	
Mbo’ehao “José Gaspar Rodríguez de Francia”	
Táva Aregua, Paraguay Retä

Maitei’ypy	
			
Karai katupyry ha marangatu:

Ñe’ẽ’apesã ñepyrũgua	
		
Tuicha vy’a reheve ahai ndéve ko kuatiañe’ẽmi ñepyrũrãme romomai hagua ha upekuévo amombe’u hagua ndéve mba’éichapa ohohína che ñemoarandu ajapova’aína ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANÍme.

Ñe’ẽ’apesa marandugua	
	
Reikuaaháicha amohu’ã rire che ñemoarandu mitãrusumbo’ehaópe niko añepy’amongetákuri mba’épa ajapokuaa che rekovégui ha heta rire aiporavo ko mbo’esyry Guarani Ñe’ẽ Mbo’éhararã. Ko’ága ahaívo ndéve ko kuatia-ñe’ẽ chemandu’ákuri mba’éichapa hetaite reporandu’akue chéve mba’érepa aiporavo ko mba’e kóva. Ha péina ko kuatiañe’ẽme, mbykymi jepe, ambohováita ndéve.

Nde ha che jaikuaa porã mba’éichapa heta ára ñane retãme ojepurúkuri españa ñe’ẽ año oñehekom-bo’egua’u hagua ñane retãyguápe ha upe mba’e ojejapóvo mba’eve ndojehupytýikuri, hetahetave uvei umi oñemoarandu’ỹva térã katu umi ohejareíva mbo’ehao nahesakãigui chupekuéra umi mba’e ome’ẽva. Ága katu, oñembo’évo mitãme iñe’ẽteépe -Guarani térã Castellano- jahechakuaa mba’éichapa ha’ekuéra añetehápe oñembokatupyry ha iñarandu ñepyrũ hikuái. Ko’ã mitã oñehekombo’éva Guarani ñe’ẽme niko hetia’e, hekorory ha imarangatuve hesakãgui chupekuéra umi mba’e ome’ẽva. Ha upéi -osẽvo mbo’ehaógui ha oguahẽvo hogakuérape- ojehu upe iporãvéva. Umi mitã oikũmbýgui umi mbo’epy pyahu ome’ẽva’ekue upe árape, ohekombo’e -ha’ekueraháma- hogayguakuérape.

Amombe’úvo ndéve ko che remiandu oiméne hesakãmive ndéve mba’érepa añemoarandu Guarani ñe’ẽme. Ága ae ha’ekuaa ndéve añeñanduporãha ikatútagui aipotyvõ tekombo’e rupive ñane retãme. Ndaipóri ambue tape, upévare ha’ekuaa avei ndéve avañe’ẽ rupive ikatutaha ñamotenondeve ñane retãme.
    
Ñe’ẽ’apesa pahagua	
		
Amondohóvo ko che remiandu, ajerure Túpame oñangareko hagua nderehe ha nde rogayguáre ha tomyanyhẽ pende rekove vy’a, tesãi ha mborayhúgui.

Mohu’ã

Maiteipaha	
				
Nemomaitei py’arorýpe

Teraguapy		
												         
Porfiria Trinidad

Kóva niko ñe’ẽpyahã ñe’ẽngatu rupive. Ojapóva ñe’ẽsyry oñeha’ãne ikatuha peve omoinge hemiandu hapicha -ohendúva- apytu’ũme.

Ñe’ẽ’ypy

Renduhára

Moñepyrũ
	
Vy’a ha mborayhupópe ñande aty ñane mbo’ehao ko-rapýpe, ko pyhareve porãite ijojaha’ỹvape, ñamomorãvo ñane ñe’ẽ Guarani ára.

Jaikuaaháicha heta ára ñane ñe’ẽ Guarani oiko otyryry ko ñane retãme, oĩgui heta tapicha ñaña oñeha’ãva’ekue ára ha pyharépe ojuka ichupe. Ñande sy ha ñande ru heta jey ojehovapete ha ojejurupeteva’ekue oipuruhaguére avañe’ẽ, ỹramo katu upehaguére oñesũmiva’erã hikuái, toryjápe, itaku’i térã mbokaja pire ku’i ári. Oĩ avei umi oñemongavajukakuaava’ekue Guaraníme oñe’ẽhaguére ha sa’ive jave katu ojehe-rómi chupekuéra “guarángo”. Upéicha avei ndikatúi ojepuru ñane avañe’ẽ mbo’ehaópe térã atykatehápe. Ijuruky’ávante umi Guaraníme oñe’ẽva.  

Opa umi mba’ére heta ñande rapicha ndohayhúi ñane avañe’ẽ oimo’ãgui ha’eha mba’e vai térã katu ombotavyvéva mitãme iñemoarandúpe. Heta ára ñane ñe’ẽ oiko ñeroyrõme, otyryry ápe ha pépe ha jepevémo ohasa umi mba’e vaietáre, ne’irãnte omano, vaicha ku oikuaáporãva oguahẽtaha ára pyahu ichupe guarã.

Ha upéicha che irũnguéra. Péina, ñande ñaiméva ko mbo’ehao korapýpe ko aty porãitépe, ha’ehína umi ñamoĩva ñande ati’y jagueroguatávo avañe’ẽ tape pyahu ha ikarẽ’ỹva rehe. Ko’ápe ñaime umi jajepytasóva kyhyje’ỹre -ha jahayhú-gui añetehápe opa ñane retã mba’éteéva- ja’e ha ja’étava taha’eha’épe ñamba’apotaha vy’a ha kane’õ’ỹre ñane ñe’ẽ teetére, anive hagua araka’eve avave oñembohoryve hese.

Heta ára ohasa ha Guarani ñe’ẽ nomanói. Ára ha ára ohasávo jahecha mba’éichapa oñemboheko pyahujey, oñe-mombarete, oñemomarangatu, ha peichahápe hekove rosã.

Jahecha ko’ága mba’éichapa oike avei mbo’ehaópe, mitã ha mitãrusu apytépe ombohetia’e, ombovy’a ha omoa-randu añetetévo ichupekuéra. Mitã ymaveguare, españa ñe’ẽmente oñemoarandugua’úva niko hi’otĩ, ijurujái ha hovay-vámi; ndovy’ái mbo’ehaópe nahesakãigui ichupe mba’eve. 
	
Mitã agagua katu iñambue, oñemoarandúgui Guarani ñe’ẽme, iñe’ẽteépe. Ha’e opuka, ipy’arory, ovy’a mbo’ehaópe, ombohovái mbo’ehára porandumimi katupyrýpe ha osẽ rire mbo’ehaógui ha oguahẽvo hogamíme ojapo upe mba’e iporãvéva, oguapýgui isy ha itúva ndive oñemongeta kyre’ỹ ha mborayhu pa’ũme, omombe’úvo chupekuéra umi mba’e porãita ome’ẽva’ekue mbo’ehaópe. Pehechakuaápa che irũnguéra mba’éichapa ñande ra’y ha ñande rajykuéra hekovesãsõsapy’a. Péina hasypeve oguahé upe ára ymaitéma ñaha’ãrõva’ekue, ikatuhahápe jahecha heta ñande rapicha iñaradu añetetéva, ojapóvo mba’e porã ñane retãre ha ohechaukávo opavavépe ápe oĩha heta hekoarandúva.
	
Motenondehára, mbo’ehára, temimbo’ekuéra, sy, tuva ha mayma ñande atýva: Jahechakuaaháicha Guarani ñe’ẽ hekove pyahúma, iñapysẽma ichupe ko’ẽ pyahu, ko’ẽ porã, ko’ẽ jojaha’ỹ, ko’ẽ imarangatúva; oĩma avei heta kuimba’e ha kuña arandu, mitãrusu ha mitãmimi ohayhu añetéva ichupe, ha oñeha’ãtava opaite ára omba’apo hayhupápe, ikatuha-guáicha ojekuaaporãve, ojehayhuve, ojepuruporãve ha taite-nondeve ñane retãme.
	
Peteĩ mba’énte ajerurese peẽme: aníke ñanekane’õ ha jajepytasóke ojoykére ñamotenondeve hagua ñane avañe’ẽ          

Mohu'ã

Amoguahẽvo hu’ãme che ñe’ẽsyrymi, ame’ẽ peẽme che aguyjevete hypa’ỹva  cherenduhaguére, ha ajerure Tupã ha Tupãsýme omyehyhẽ hagua pende rekove vy’a, mborayhu ha tesãigui, ha tome’ẽ avei ñane avañe’ẽme tekove puku.
Aguyje maymávape.

Péva hína marandu mbohasaha mbykyvéva jajapóva jehai rupi, jaipuru ñamba’ejerure téra oñembohováivo temiandumimi. Hesakä, ipya’e ha mbyky.

Aipota reipurukami chéve -ikatútarõ- nde kuatiahai mbo’ehaopegua. Aipurupa vove ombojevýta ndeve.

Maitei horyvéva ndéve.

Kame. 

Paraguay, 02 jasypokõi 2039.




#Article 57: Pilar (364 words)


Pilar oĩ ñembýpe tava Paraguái retãme. Oĩhína tetãvore Ñe'embukúme. Ko távape oiko 25.000 ava (2002 ary).

Departamento Ñeembucú  Paraguaigua tavusu, opytáva 358 kilómetro Paraguaýgui, Río Paraguay ha Arroyo Ñe’ẽmbuku rembe’ýpe. Péva peteĩ táva tuicha mba’e ha hekoasa hetáva Paraguáipe.

Ko távape ojeiko  py’aguaýpe, ha oñakãrapu’ã tapichakuéra oikóva upépe oñeha’ãre katuínte, heta jejopy ohasáre hikuái hetaite ary oñemoha’añóre ambue tava Paraguaiguágui, ndorekóire ruta hũ og̃uahẽva upépe. 

Ofunda Pedro Melo de Portugal  12 jasypa  1779-me Villa del Ñe’ẽmbuku ramo, 4 ary upe rire oñembohéra Villa del Pilar; pe téra omoĩ chupe karai España-ygua Marcial Antonio Uliambre, heñoiva’ekue Zaragoza-pe, oñemomorãhápe Virgen del Pilar.

Upe zona-pe oĩ hetaiterei ñu, ysyry michĩ ha tuicháva oipytyvõva ho’ysãvy ha he’õ hag̃ua. Hakukue jepivéramo opyta 22 grado centígrado rupi; hakuvéramo ojupi 37 ha 40 grado rupi, ha ho’ysãvéramo katu  oguejy 5 ha 2 grado rupi. Okyve jasyteĩ, jasyapy, jasyrundy ha jasypápe; ndokyséi jasypo ha jasypoapýpe. 

Pilar-pe oko 29.327 tapicha; 14.298 kuimbae ha 15.030 kuña, he’iháicha Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Y upe zona-pegua oikuave’ẽ tenda neporãva táva Pilar jere rehe, tenda iporãmbajepéa pirakutu ha ojejahu hag̃ua. 

Omombe’u umi tapicha Pilar-gua, pe óga Viejo Cabildo, táva Pilar-pe, Mcal. Francisco Solano López, ha’éramo guare Coronel he’i hague ko ñe’ẽ: “Máramo ndo’ava’erãi che pógui che retã poyvi”.

Heta óga ohechaukáva ko táva rekoasakue oĩ pe tavaitépe; umíva apytépe  jajapyhykuaa techapyrãramo:

Restaurante ha hotel-kuéra oikuave’ẽ tembi’u ndehéva, umi oje’usevéva hína umi oñembosako’íva Suruvi, corvina, pacú y dorado.

Pyharekue oku’ememe tapichakuéra upépe, oĩ tenda ojakaru térã ojejeroky hag̃ua oipe’áva hokẽ pyhare pyte peve. 

Ary Pyahu oikévo ojejapo vy’aguasu a lo yma Clubes Pilarense, América ha Capitán Bado-pe. Arroyo Ñe’ẽmbuku rembe’ýpe ojejapo jeroky “Hawaiana”.

Semana santa-pe oñeha’ã mávapa opirakutu hetave. 

Ára oñemomba’eguasúva Pilar-pe:

Pilar-pe imbarete ñemu ha avei industria. Mandyju rehe omba’apóva  tuichavéva Paraguápe, Manufactura Pilar, oiporupa nunga mandyju oñeñotỹva ko tetãme. Karai Italia-gua Paolo Federico Alberzoni ou opyta upépe ha opyta porã rupi ko tenda ofunda peteĩ fábrica tuicháva mandyju rehe oñemba’apo hag̃ua. 

Pilar opyta 358 km tavusu Paraguaýgui; oñeg̃uahẽkuaa upépe ruta I “Mcal. Francisco Solano López”  ha ruta  IV “Gral. José Eduvigis Díaz” rupi.

Pilar guive, oñeg̃uahẽ mboyve pe tavaitépe, oĩ peteĩ tape juasa; akatúa gotyo oñeg̃uahẽ  Tacuaras-pe ha asu gotyo katu Guazú Cuá-pe.




#Article 58: Paraguari (441 words)


Paraguarí oĩ ñembýpe tava Paraguái retãme. Oĩhína tetãvore Paraguaríme. Ko távape oiko 22.174 ava (2002 ary).

Táva Paraguaigua, Departamento péicha avei hérava tavusu, opytáva 66 km tetã tavusu (Paraguaý)gui.

Paraguarípe oñehenói Cuna de la Independencia Nacional,  pe 13 jasyteĩ 1811-me, paraguaikuéra Yegros, Gamarra ha Cabañas ha avei itropa-kuéra, omboguevi ejército argentino omotenondéva general Dr. Manuel Belgrano ñorairõ Cerro Mbaépe, ha péicha omopyenda porã Paraguái Sãso. 

Tavusu Paraguari opyta 66  km Paraguaýgui; ojere rehe, yvate gotyo, opyta cerranía de la Cordillera de los Altos ha yvy gotyo katu  yvype jepyso tuicha peteĩ. 

Ojere hese cerro Santo Tomás, Cerro Perõ (Cerro Pelado) ha Cerro Porteño.

Hakukue ñamombytétaramo 21 º C rupi, arahaku aja katu og̃uahẽ 39º  C peve ha araro’y aja oguejy 2º C peve. 

Paraguari oguereko 22.154 tapicha oikóva pype, ijapyteguikuéra 11.053 kuimba’e ha 11.101 kuña; péicha he’i Censo Guasu ojejapova’ekue 2002-me.

Tavaitépe oiko 8.307 tapicha ha okaháre katu 13.847.

Kokue ha mymbañemoñemoña, ha avei tape porã orekóva, oipytyvõ Paraguarípe omog̃uahẽ hag̃ua heta hi’upyrã  Paraguaýpe. 

Ha’e peteĩ táva ojehepyme’ẽhápe heta mba’e tapichakuéra rembiapo. Upéichante avei peteĩ tenda tekombo’e oguataha porãhápe. 

Oĩ cantera oñeguenohẽhágui itara’ỹi ha tovatĩ.

Paraguari opyta 66 km  Paraguaýgui Ruta I “Mcal. Francisco Solano López” rupi.

Oñeg̃uahẽ hag̃ua ápe ikatu ojejupi mba’yruguatápe Terminal Paraguaýpe, ỹrõ Avda. Eusebio Ayala-pe, ohasaha rupi manterei mba’yruguata oporogueraháva Paraguarípe.

Ojejúramo kuarahy resẽgui ruta Nº 2 rupi, oñeg̃uahẽ hag̃ua Paraguarípe ojejuva’erã  ruta Rogelio Benitez, 7 km ojehasa rire Eusebio Ayala.

Agustín Fernando de Pinedo ofundava’ekue Carlos III, España-gua Rey,  oipota rupi péicha ojejapo, jesuita-kuera oñemosẽmba rire. Opyta ipopekuéra mba’erepy: estancias de Paraguarí “Tavapy” ha “Campo Grande”.

Paraguarípe opytava’ekue oiko heta español, oúva Burgos ha Andalucía-gui; chupekuéra ogustaitereími tóro ñemoñarõ, upévare ko távape ojekuaa “cuna de toreros” ramo.

Compañía de Jesús, pe sa’ary VII-pe oiko peteĩ estancia-pe, oĩ haguépe Rey Carlos III omosẽ meve chupe.

Yvakuéra jehepyme’ẽha ko tavapegua hyakuãmombyry ha oñeg̃uahẽ meme upépe oñeñemu hag̃ua; umi ñemuha opyta Ruta I yképe.

Vy’aguasu táva ñangarekoha Santo Tomas ñemomorãha árape, oiko tóro ñemoñarõ, “toro moñaroha” ha avei Santo ñemboguata ohopahápe tavayguakuéra.

Ruta ombojoajúva Paraguarí Piribebuy ndive oimenevoi pe tape iporãvéva ko tetãmegua, ha’e ombojoaju rupi heta tenda turístico, oipysóva tesa renondépe yvyty ha ysyry porã ag̃uiete Paraguaýgui. 

Reserva Mbatoví ha’e peteĩva umíva apytépe, opytáva 72 km Paraguaýgui ruta hũ ombojupytýva Ruta I  Ruta II ,  ha tenda ojepyta  hag̃ua Chololó, Pinamar, Piraretá ha ambueve.

Museo de la Artillería opyta tavaitépe, ha’e rupi Comando de Artillería del Ejército oĩha; upépe ojehechauka mboka guasu ha ambue mboka yma guare, upéichante avei trofeo, ta’anga ha kuatia.
 
Barrio Kamba Kokue ohechauka oĩ hague tembiguái umi Misiones-pe.

Tren opytaha ko tavapegua oĩ umi itujavéva América-pegua apytépe. 

Turista-kuéra ohecharamo tupão ha ambue óga yama.




#Article 59: Villa Hayes (527 words)


Villa Hayes peteĩ tavusu Paraguáigua, tetãvore Presidente Hayes táva guasu, ojekuaáva “táva po héravape”.

Ko’ág̃a oraha téra orekóva oñemomorãhavo karai Rutherford B. Hayes-pe, omoañeteva’ekue kuatia laudo Paraguáipe ou porã háichal.

Arahaku jave hakukue og̃uahẽ 44°C-pe ha araro’y jave katu 0°C-pe. Hakukue oñemombytekuaa 26°C-pe.

Villa Hayes oĩ Ysyry Paraguái rembe’ýpe, ha opyta 31 km. Táva Paraguaýgui.

Villa Hayes –pe oiko 19.001 tapicha, umíva apytégui 10.071 kuimba’e ha 9.930 katu kuña, he’iháicha Censo Guasu ojejapova’ekue ary 2002-me. Tavaitépe oĩ 2.049 tapicha ha okahápe katu 16.592.

Tapichakuéra oikóva Villa Hayes-pe apytépe ojehechakuaa heta etnia: heta oĩ ypykue, avei Europa guare ñemoñare, menonita-kuéra ha paraguaigua.

Ypykuéra oikóva upépe hína umi nivaclé, toba maskoy, angaite, guana, maka, chamacoco ha toba qom.

Villa Hayes-pe oĩ pe usina siderúrgica ACEPAR “Aceros del Paraguay”.

Tapichakuéra Villa Hayes-gua omba’apove mymbañemoñáme, ha sa’ive kokuépe.

En Villa Hayes-pe opyta Museo Histórico de la Ciudad, ojehechaukahápe ao, mboka, fóto, ha tembiporu Chákope Ñorairõ guare. Upéichante avei moneda yma guare ha mymba Chako yvýpegua oñembopirupyre. 

Táva okarusúpe Ñorairõ aja oĩva’ekue Hospital de Sangre.

Umi ogaguasu ko táva peguagua ñanemomandu’a yma guare rehe. Tupão oñemomorãhápe Virgen de la Victoria ha’e avei peteĩ tenda turistico. 

Opaite ary ojejapo Festival del Acero, ojehechaukahápe opaichagua artista ohechaukahápe ikatupyry. 

Oĩ peteĩ ta’anga’ita Rutherford Hayes  rehe mandu’aháramo ha ambue katu Benjamín Aceval rehe mandu’aháramo avei Ysyry Paraguái rembe’ýpe.

Henondépe, peteĩ tape mboypýri, opyta  Departamento Presidente Hayes Gobernación ha Facultad de Ciencias Económicas (FCE) Universidad Nacional de Asunción róga peteĩ. 

Yvyty ndaijyvatetéiva Galván ha Confuso, ha avei Patiño ñu ha Reserva Natural Parque Tinfunqué-pe oĩ heta mymba ka’aguy ha upéichante avei ka’avo Paraguái mba’éva. 

Peteĩ óga yma 1870-pe guarépe oku’e Centro Cultural Melodía, omopu’akãva’ekue Gral. Bartolomé Mitre paraguajokuéra ho’ava’ekue ipopekuéra Ñorairõ Guasúpe, ha omyakã ityvýra Julio Mitre. Ko óga ojereko patrimonio histórico-ramo ha py’ỹinte temimbo’ekuéra arquitectura oñemoarandúva tetãpy tuichakue javeve ou ohecha. Ko Centro Cultural oreko peteĩ arandukakoty ha avei koty informática rehegua ha oñemboguata oñemombarete potávo tekombo’e ha arandu.

Ijypyrãme herava’ekue “Amancio Cué”, upe rire, ofunda 1786 -me, reducción jesuítica-ramo pa’i Juan Francisco Amancio González ha Escobar (Amancio González) ombohérava chupe “Reducción Melodía” ojegueromandu’ahávo Gobernador Pedro Melo de Portugal-pe.

Oñefunda jey ary 1855 Carlos Antonio López omanda aja, 120 ogapy, oĩhaguépe 410 colono Francia-gua ha oñembohéra “Nueva Burdeos”, katu péva ndoguatái ha ambue arýpe oñefunda jey ha oñembohéra “Villa Occidental”. Guerra de la Triple Alianza opa rire opyta Argentina soldado-kuéra pópe ha ombohéra chupe hikuái “Villa Argentina”.

Oñembohéra “Villa Hayes” decreto orahava’ekue tendota Cándido Bareiro reraguapy 13 jasypo 1879-pe ojegueromandu’ahávo karai EE.UU Rendota Rutherford Hayes; kóva  pe 13 jasypateĩ 1878-pe, omombytéramo guare Argentina ndive apañuãi opa rire Guerra de la Triple Alianza, osẽ Paraguái ládo Chaco yvy jára teéramo pe ysyry Verde ha  Pilcomayo mbytépe.

Oiko guive upe mba’e, oñembohéra Villa Hayes, ymave ojekuaa rupi chupe Villa Occidental ramo; péva oĩva’ekue mburuvichakuéra ojeheróva Territorio Nacional del Chaco rembiapo renda sapy’aguáramo. Ko yvy oĩva’ekue Argentina poguýpe ojepysóva ko’ág̃agua provincia Chaco ha Formosa, avei yvy opytáva ysyry Río Pilcomayo ha Río Verde opytajeyva’ekue Paraguái yvýramo pe arbitraje ko’ag̃aite oñeñe’ẽ hague rupi.

Oñeg̃uahẽkuaa ko távape Ruta IX “Carlos Antonio López” térã “Ruta Traschaco” rupi. Umi empresa mba’yruguata rehegua tuichavéva oñeg̃uahẽ hag̃ua táva illa Hayes ko’ãva:  Línea 46 ha 5.




#Article 60: Ykuamandyju (319 words)


Ykuamandyju ha San Pedro tavusu Paraguaigua, San Pedro, San Pedro Departamento tavaguasu, opytáva 330 km tavusu Paraguaýgui.

Ñepyrũrãite herava’ekue “Villa de San Pedro Apóstol de Ykuamandyju”, Villa de San Pedro “yvy oñepyrũva mandyjutýpe”, oñembohasávo ambue ñe’ẽme guaranimegua ñe’ẽnguéra “ykua” ha“mandyju”, oĩ rupi va’ekue peteĩ mandyjumáta peteĩ ykua rembe’ýpe. 

Pe téra omoĩva’ekue chupe Karai Pedro García Lacoizqueta, Pedro Melo de Portugal ojokuaiva’ekue chupe omoñepyrũ hag̃ua peteĩ villa, tenda ko’ág̃a oĩhápe pe táva.

Ko távape oñeg̃uahẽ Ruta III “Elizardo Aquino” ha XI “Juana de Lara” rupi, opyta 25 kilómetro Ysyry Paraguáigui.

Upéichate avei opyta 15 km  distrito  Antequera-gui ha 3 kilómetro ysyry Jejuígui.

Ko táva yvy he’õporã ha okymeme pépe, he’õngue 70 ha 80% rupi. Hakukue 23 °C rupi; arahaku’aja ohupyty 35 °C ha oguejyvéramo ohupyty 10 °C.

San Pedro-pe oiko 29.097 tapicha, umíva apytépe 15.043 kumba’e ha 14.054 kuña. 

Pe tavaitépe oiko 7.927 tapicha ha okaháre katu 21.170.

Ko távape tuicha oñemba’apo mymba:  Vaka, kavaju, ovecha ha kure ñemongakuaápe 

Kokuepegua tembiapópe, ko distrito-pe oñeñeñotỹ ka’a, mandyju, soha, papa, alfalfa, limo, manduvi, mandi’o ha avatimirĩ. Industria rehe ñañe’ẽramo ñambohysyikuaa aserradero-kuéra ha avei ojejapoha petit grain  ha aseite mbokajágui. .

Artesanía San Pedro-gua rehe ñañe’ẽramo katu ojekuaave tembiapo ao po’i ñembojegua rehegua ha avei tembiapo ñai’ũguigua.

San Pedro ha’e “Ñembohupa Tavaguasu”, umi tapicha oikóva upépe akóinte omochichĩre mbohupápe. 
Mba’e ojehechasevéva upépe ha’e umi óga yma guare, ogagusu guasu colonia aja oñemopu’ãva’ekue oĩva upe távape.
Antigua Iglesia de San Pedro

Tupão oñemopu’ãva’ekue franciscano ojapoháicha, ou yma Don Carlos Antonio López omanda aja guivéma. Retablo ha ta’angakuéra orekóva ndaijojahái Paraguáipe g̃uarã. Avei ojehechakuaa ta’anga neporãva museo karai Francisco Resquin mba’évape.

Casa de la Cultura ha’e ambue tenda tuicha mba’éva artista-kuéra ohechaukahápe hembiapo, upéichante avei oñembo’ehápe purahéi, ñe’ẽpoty’apo ha mboraka ñembopu. 

Yvyku’i ysyry Jejui rembe’ýpe oikuave’ẽ tenda porã ojepytu’u hag̃ua, ha ikatuhápe avei ojeiko ygápe.

Geografía Ilustrada del Paraguay, Distribuidora Arami SRL; 2007. ISBN 99925-68-04-6

Geografía del Paraguay, Primera Edición 1999, Editorial Hispana Paraguay SRL,




#Article 61: Avakuaaty (1419 words)


Avakuaaty, ha'e tembiaaty porúva, ojeresarekokatu yvypóra retepy ha rembiapóre heñóiguive yvy ape ári ko'ãgapeve. Ojesarekokatu ava peteĩre ha havano'õre ohekávo ava rekokatu.

Ko ñe'ẽ karaiñe'ẽme antropología hína oúva gyresiañe'ẽgui; Anthropo he'ise ava, ha ñe'ẽpehẽtai upeigua logía katu he'ise kuaaty. Antropología he'ise aipórõ ava kuaaty. Ojesarekokatu ava rehe. Upévare ja'ekuaa ha'eha kuaaty.

Heta ha opaichagua apañuãi oĩ oñemyesakãkuaáva Avakuaaty rupive. Umi apañuãi oñeikũmby hag̃ua tekotevẽ ojepurukatu taperekokuéra. Upévare, Avakuaaty, ambue kuaatýicha, oñemboja’o heta hendápe, ág̃a katu mokõi hína umi ojekuaavéva: Avakuaaty tetepyguigua ha avakuaaty tembiapoguigua.

Avakuaaty ojoavy ambue kuaatýgui, ha'égui pe ojesarekokatupaitéva aváre. Ambue kuaatykuéra niko ojesareko sa'isa'i aváre. Apytu'ũkuaaty (psicología) ojesareko ava apytu'ũre, Sociología katu ava reko tekohápe, Anatomía ojesareko ava retepy ysajakatúre, ha Fisiología katu ava retepy ku’ekatúre.

Apytu’ũkuaaty (Psicología), Avarekokuaaty (Sociología), Teteysajakuaa (Anatomía) ha Teteku'ekuaaty (Fisiología) ojesakorekokatu hikuái ava rekove vorére; avakuaaty katu ojesarekokatupaite ava rekovére.

Avakuaaty reko (naturaleza) niko ohechauka ñandéve Avakuaaty ha'eha peteĩ kuaaty oku’e tapiáva ha ombyatýva heta arandu, akóinte oñembopyahujeyjeýva ko'ẽ ko'ẽre. Avakuaaty ndaha’éi peteĩ kuaaty ohupytypámava ikotevẽita. Heta mba'e gueterei hemby ojehupytyva’erã hese ae. Avakuaaty rupi ja’ekuaa avei ndaiporiha joja mba’evépe. Añetehápe jajojogua agakatu ndajajojái.

Avakuaaty hupytypy (alcance) katu ohechauka ñandéve moõ guive moõ peve oho ijesarekokatu, ha mba'éichaitépa jaipurukuaa umi arandu ombyatýva ñamyatyrõ, ñambohetia'eve ha ñamotenondevévo ava rekokatu ko yvy apére, taha'e ha'ehápe ha avei opaite árape.

Avakuaaty niko hína tembikuaaty purúva ha upéicha rupi oipuru Tekovekuaaty ha Avarekokuaaty tapereko ha aporekoita. Ojesarekokatu aváre. Ava niko hekove rupi ha'e avei mymba ha iñarandu rupi ha'e tembiapohára, oikóva hekohápe hapichakuéra ndive, peteĩ ára ha peteĩ tendápe. Avakuaaty ojesarekokatu aváre tekove ha tembiapoháraicha, heñói guive yvy apére ko’ag̃aite peve; jepémo peteĩ térã avano'õháicha.

Ava -opaite tembiapo apohára ha tembiapo oĩmava mboambuehára- ñaimo'ã ku ndohechakuaáiva'ekue mba'épepa umi hembiapoita ojevykuaa hi'ári ombyaívo hekove ha hekoha. Ary 1900 guive ava reko ojejaho'i apañuãime. Ojapo heta mba'e ohekávo teko porãve, ág̃akatu umi mba'e ojapóva jaguarete pochýicha ojeity uperiremínte hi'ári, ha peichahápe omoypytũ henonderã. Ava ombyai, omongy'a ha ojuka hekoha ha upekuévo ijupe.
	
Paraguái retãme ndajapytái tapykuépe. Oñembyaipaite pya'e pya'épe ñande rekoha. Yma oĩva'ekue aipo ka'aguasu, okakuaahápe opaichagua yvyra omohesãiva ava rekoha. Ndahi’aréi ojepapa yvyraty ha mbovymínte ojejuhu (7%). Upehaguére umi yvy inandipáva ko'ág̃a, ndaikatuivéima ojepuru mba'everã, yvyku'ireíntema. Ára pytu jepe iñambuepa ha heta mymba omano ha oguéma ñande yvy ape árigui. Upéicha avei umi táva tuichavéva: Paraguay, Ciudad del Este ha Encarnación avei henyhẽma mba’e ky’águi, mbeguekatúpe ombohasy ha ojukátava ñande rapichakuérape omoigévo hetepýpe umi mba’e ijaipáva. Ja’ekuaa avei heta ñemitỹhára oipuruha -oikuaa ha oikuaa'ỹre- pohã vaieta omongueragua’u hag̃ua ikogaty. Ndopytáinte avei tapykuépe umi ysyry -yma ipotĩ sakãva- ko'ág̃a iky’apaitéva.
	
Mondaha ha Pokarẽ heta oĩhaguére; avei, heta pirapire jaipurúgui ambue tetãgui ha tekotevẽva ñambojevy; ha ipahápe, oĩhaguére hetaiterei mba'ápohára okambúva ñane retãre; pirapireita nome’ẽvéima oñembohovake hag̃ua umi ñekotevẽ jaguerekóva tesãi ha tekombo'épe. Péicha rupi, heta ñande rapicha ohasa asy hogaygua ndive, mburuvichakuéra ndojesarekoihaguére hesekuéra. Iporã jaikuaami ñane retãme hetaiterei oĩha tapicha oikotevẽva jódo, haimete 70%. Avei Ministerio de Educación, ary 2000-pe, ojuhu hetaitereiha avei umi omoñe'ẽ ha ohaikuaa'ỹva, umíva katu ohasa 1.500.000 tapicha ñane retãyguáva, ohupytýmava ary oho hag̃ua mbo’ehaópe ha ndohóiva. Upéicha avei sa'ietevéntema umi omog̃uahẽva hu'ãme iñemoarandu mitãrusu mbo'ehaópe. 100%-gui, 4%-nte umi ohupytýva upe kerayvoty. 

Avakuaaty niko hína tuicha oipytyvõ ava ha avano'õ itenonde ha hekokatuve hag̃ua. Heta mba'e ava retepy ha ava rembiapoguigua hesakãve avakuaaty rupive, ha upe tesakãve ñanderesape'a ñambohasaporãve hag̃ua ñande rekove, jekupytýpe, ko yvy ape ári.

Heta mba'e hesakã'yva ñane retãme tekombo'e térã tesãiguigua, ñamohesakãkuaa Avakuaaty rupive, ha upekuévo ikatuva'erã, ko'ẽ ko'ẽre, ñambohovái hekopete ñande rapicha Paraguay remikotevẽ. Ko'ag̃aite peve heta porandu ndojuhúi gueterei mbohovái ñane retãygua apytépe. Mba'érepa mitãmimi ndoikéi térã ohejarei mbo'ehao: oiménepa noñemoarandúigui iñe'ẽteépe, térãpa ndokaruporãigui, ỹrõpa nahesãigui, térãpa imboriahúgui. Mba'éretepa avei ñande rapicha Paraguái naikatupyrypái arandu pyahúpe, mba'éretepa imombyry hikuái kuaatykuéragui. Umi mba'épa ojehu nog̃uahẽigui jehai ha ñemoñe'ẽkuaa maymávape, térãpa mba'ére añetehápe. Umi mba'asýpa ñandeaho'i tekombo'e naiporãmbáigui. Mba'érepa jaguerovia ha ñamonguera arandu ka'aty rupive: ohéo, kambyryrujere, py'aruru ha aipo empácho. Mba'éretepa umi pohãnohára oñemoaranduva'ekue mbo'ehaovusúpe ndogueroviapái umi mba'asy. 

Umi porandu jajapova’ekue ha’e umi omyangekóiva Avakuaatýpe. Ñambohováirõ tekotevẽháicha jahupytýne, ja’ehaguéicha, tekoporãve yvy ape ári. Mbo’ehára, Tembikuaarekahára, Pohãnohára, Tekovekuaatyhára, ha Ñe’ẽkuaatyhára jajapóramo ñandejupe umi porandu ha jahekárõ mbohovái tembikuaaty rupive, ñamyatyrõne heta mba’e vai, heta mba’asy, heta jepy’apy; ha upekuévo ñamboguatáne ñane retã tape pyahu ha iporãvare. Peichahápe avei ñaikũmbyporãvéne mbo’ehaovusu rembiapo ha rembiaporã. Tekotevẽ aipórõ ñambopyahu ñane remiandu mbo’ehaovusúpe, ha tembikuaareka rupive ñañemo’ag̃uive tekokatúgui.

Avakuaaty oipytyvõtaha añetehápe temimbo'épe hembiapópe, ome'ẽvo ichupe tapereko ha aporeko oikotevẽva ohesa'ỹijo hag̃ua hetepy, hekoha, tekombo'e, ñe'ẽkuaa, ñe'ẽporãhaipyre, ñe’ẽkõi, tavarandu, térã katu ñande ypykue reko. Ha'e oñeporanduva'erã ijupevoi ha oporanduva'erã taha'eha'évape umi mba'e nahesakãporãiva chupe. Ohekava'erã tekokatu, itenondeve'arã. Omyatyrõ'arã hekovaíva, ombopyahujeyjey'arã hembikuaa. Oikova'erã arapysandúicha. Ojesarekova'erã opaite mba'ére ha upevarã oñemoarandukatuva’erã. 

Ndahetái niko avakuaaty rembikuaarekahára Paraguái retãme. Upe mba'ére tekotevẽ avei jajepy'apy. Ja'ehaguéicha Avakuaaty oipytyvõ añetéta temimbo'épe oñembokatupyry aja ha upéi hembiapópe. Tetã oĩva guive ha iñasãiva yvy apére, ojoavy katuete hembikuaápe. Umi joavy hesakãporãve hag̃ua ñandéve, tekotevẽ jaipuru avakuaaty, hese ae jaikuaáta mba'érepa tetã ha avano'õ heko ha hembikuaa ambue hikuái. Jaikuaávo umi mba'e ikatuva'erã avei ñambopyahu tetã rembiasa opaite mba'épe: tekombo'e, tesãi, virupurukuaápe. Avakuaaty rupive ñahesa'yijokuaa Paraguái rembiasa, yma ha ág̃a, ha upekuévo jaikuaaporãvéta avei moõguipa jaju, mávapa ñande ha moõgotopa jaha. Avakuaaty oikuaauka temimbo'ekuérape umi aporeko oipurukuaáva tembikuaarekápe: jesareko aporeko, poranduhaipy aporeko, porandujoyvy aporeko, andu’aporeko, papy'aporeko ha mba'e, ombohape hag̃ua iñemoarandu taha'e ha'éva mba'épe.

Mbo'ehaokuéra omotenonde tembikuareka ha tembikuaaty, upévare mbo'ehaógui oikova'erã tembikuaareka renda, oikova'erã chugui Avakuaaty raity, ikatuhaguáicha hyepy guive ojeheka, ojehupyty, oñembyaty, oñembopyahujey ha ojekuaauka arandu pyahu; péicha ñaipytyvóta ñane retãme teko porãve rekávo.

Voi guive tekombo'e rupive jaikuaa mba'épa hína tekogua (natural, naturaleza), ja'e hese ha'ehahína opaite mba'e oĩ ha oikóva arapýpe, osẽ'ỹva ava apytu'ũgui térã ava rembiapógui. Umi mba'e apytépe oĩ arapy ha oĩva guive ipype taha'e mbyja ha yvyapu'aita, ha umíva apytépe ñande Yvýpe ha oĩva ipype: yvy ha y, yvyra, mymba ha ita opaichagua. Opa umi mba'e ijapaite tekoguápe.
	
Henondépe, jajuhu ava rembiapoita (cultura), ha'evahína opaite mba'e ha'e ojapóva ha ombopyahúva; térã katu, ja'ekuaa tembiapo ha'eha upe mba'e oisãmbyhýva avakuéra reko. Upehaguetére ja'ekuaa -amo hapópe- opa mba'e omoheñóiva ava ha'eha tembiapo, taha'éjepe peteĩ apyka, óga apo, peteĩ votõ, ỹramo jejuka ha avei umi ñorairõ mokõi térã heta tetã omoñepyrũva. Ja'ekuaa avei ava rembiapo oipuruha mba'e oĩva tekoguápe. Peichahápe oipuru umi yvyra ojapo hag̃ua apyka, mesa, tupa umíva. Upéicha avei oipyhy vaka térã ambue mymba ro'õ ojapo hagua hembi'urã ha'evoi ombohérava peteĩteĩ. Yvy katu oipuru ojogapo hag̃ua hamba'e.

Umi mba'e ápe ñahesa'ỹijova'ekue ohechauka ñandéve mba'eichaite pevéva tembiapo ha tekogua ojehe'a ojuehe, ava oipotáma guive. Upéicharõ jepe, upe mba'e ivaivéva niko ojehu ko'ág̃a rupi jahechávo mba'eichaitépa tembiapo itenonde ohóvo -mbaretépe- tekoguáre. Tembiapo ojuka ohóvo tekoguápe. Yma oĩhaguépe ka'aguasu ko'ág̃a henyhẽ táva, ogaita ha mba'yryguatágui omongy'áva tekoha. Ko mba'e vaiete ojehúva ohechauka ñandéve mba'éichapa ava ohechakuaa'ỹre ojejuka ha ojuka upe hekoha pya'e pya'épe. Oñangareko rire mokõivévare: tembiapo ha tekoguáre ndojehumo'ãikuri umi mba'e vaiete ñande aho'íva. Upeichavérõ jepe, ikatu gueterei ñañakãrapu'ã ha upe mba'e jahupyty hag̃ua tekotevẽ jaipuru hekopete peteĩ mba'e porã jaguerekóva ha'evahína tekombo'e, upeichaite. Ñahekombo'eporãrõ mitã ha mitãrusúpe ñaipytyvõjeýne tekoguápe oñakãrapu'ã hag̃ua mbeguekatúpe. 

Aranduka biblia-pe niko oñemombe'u, techapyrã, yma, ymaite, ava kuéra oñeha'ãhague ohupyty yvága ha upevarã omopu'ãhague aipo Óga yvate Vavel-pegua oje'eha oñemoag̃uivévo Tupãgui. Heta oñeha’ã rire ndohupytykuaáikuri hembipota ha upevakuére ñande rapicha oikundaha ñepyrũ heta tape rupi. Upevakuére ndaje oñepyrũ heñói heta táva ha opaichagua ava no'õ oparupirei, oñe'ẽva heta hendáicha. Jepémo ndapeichái ojehúkuri, upe mombe'ugua'u oñeha'ã ñanderesape'a ohechaukávo ñandéve ñande retaha yvy ape ári ha jajoavyha heta mba'épe: tembiasakue, jeroviakatu, virurekokuaa ha tembipotápe.

Mayma jajoavy avei ñande rembipotápe. Jaju ko yvy ape ári ha ndaijaikuaaporãi ma'erãpa. Upevakuére heta oĩ ñande rapichakuéra apytépe imba’epotávante, oheka’ỹva tekokatu. Umi imba’epotáva ou omba’apohag̃uánte ha oiko omba’apohápente, ohupyty hag̃ua heta viru ha viru rupive oñeha’ã oguereko ha ojogua ikatumíva guive, tahepy hepyháicha. Omba’apo iko’ẽ guive pyharepyte peve. Noñangarekói ijehe. Ipy’arag̃e. Upéicha rupi okakuaapa mboyve hasykatupaitéma avei. Ohecha’ipaitéma ha ndahoryvéima. Ndohechakuaavéima mba’eporãita oĩva tekoguápe. Iporãva'erã ñañeporandu hesehápe: Ma'erãtepa omba'apoiterei? Mba'érepiko oguerekopase? Amo hapópe, ág̃a omano mboyve, mba’épiko ojapopáta mba'e'etaita ombyatyva'ekuégui ha ma'erãkatupiko ombyaty aiporõ?

Ág̃a katu ndaha’éi peichagua meme umi jaikóva yvy ape ári. Oĩ avei ohecháva tekove ambue hendaicha ha he’íva hikuái tekotevẽha jaheka tekokatu ha ñamboyke mba’epota. Ko’ãva apytépe oime hikuái umi ñande rapicha Guarani, ohekáva añetehápe upe tekokatu.

Ha'ekuéra oikuaa porã ko ñande rekove mbykyha yvy apére, ha mba'eve'ỹre jahajeytaha yvy ape árigui ág̃a ñamanóvo. Oikuaa porã avei yvy ndaha'eiha ñanemba'e ha reieténte ñañemomba'eha hese. Yvy ha oĩmíva guive ipype: ka'avo, mymba ha itakuéra; ndaha’éi ñanemba'e. Oikuaa porã hikuái jajuha yvy ape ári jahekávo tekokatu ha upe mba’e jahupytytaha ñande rekopotĩ ramo añoite. Upevakuére ha'ekuéra oñeha'ã oiko porã tekohápe ha tekoha ndive, oñeha'ã ohupyty tekokatu ha omboyke mba'epota.




#Article 62: Avakuaaty tetepyguigua (1779 words)


Avakuaaty tetepyguigua () ha'e avakuaaty vore ojesarekokatu ava retepýre ohesa'ỹijóvo ichupe mymbáicha mymbaita apytépe. Oñemboja'ojey mokõime: Ava retepy myesakã yma guive ág̃a peve, ha avano'õ kuaa ha ñemyesakã. 

Jepokuaa tekoháre, tetepy rejapyre, ava ha mymba retepy jejogua hína umi mba’e omyangekõiva Avakuaaty Tetepyguiguápe, heta mba’e apytépe.

Techapyrã: 
	
Jódo niko tuicha oipytyvõ ñane apytu’ũ, ñande rajygue umívape oiko porã hag̃ua. Ñande retepýpe sa’írõ térã katu ndaipórirõ jódo katuete ñande ju’áine ha heseve ñanderupytýne ambue mba’asy vai. Upevakuére ndo’úiva jódo térã sa’i ho’úva oiko ichugui tapicha tavy, ndaipu’akapáiva iñapytu’ũ ha hetére. Upévare avei, symimi hyeguasúva tekotevẽ oñangareko porã ijehekuéra ha okaru jave oñeha’ãva’erã ho’u jódo oikotevẽva, ỹramo imemby heñói reheve hasykatupareíta chugui, iñakãtavýta ha hajygue kangypáta. 

	
Umi mbohapy tekogua pypegua hekomymbáva, hekoka'avóva ha mba'ehekotee'ỹva ojokupyty hikuái ko yvy ape ári, oikotevẽ ojuehe ha oñopytyvõ mbohapyve. Ndikatúi oikóvo ojuehe’ỹ. Ndaipóri ramo peteĩva umi mokõi hembýva oguéne avei yvy ape árigui. Hekomymbáva guive -ha umíva apytépe ava- oikotevẽ hekove pukukue javeve óxigeno-re, ha upe mba’e ome’ẽ ñandéve umi hekoka’avóva. Upéicha avei, hekoka’avóva oikotevẽ anhídrido carbónico-re hekove hag̃ua, ha upe mba’e ome’ẽ ichupekuéra umi hekomymbáva iñasãiva yvy ape ári -ava ijapytepekuéra. Upéicha avei, hekomymbáva ha hekoka’avóva oikotevẽ avei umi mba’ehekotee’ỹvare. Ñamýiva guive ñaikotevẽ ýre, hese’ỹ ndaipóri tekove. Ñanemandu’ava’erã ava retepy haimeteha y memevoi (70%). 
	
Jepémo mbohapyve okakuaa ijehegui, peteĩteĩ, oñembyaírõ peteĩ térã mokõi, katuete oñembyaíne upe mbohapyha. Upehaguére tekotevẽ mbohapyve hekovejoja ikatúrõ. Péicharõ añoite tekogua hekovekatúta ha hi’are tapiáta opa mba’e ipypegua.

Tekogua imeg̃uambaite ohóvo ojeitypávo yvyrakuéra, ha upevakuére yvy jepe ndikatuvéi ojepurukatu. Upeichahápe avei mymbakuéra omanomba ohóvo ha heta umíva rehegua oguetemavoi ko yvy ape árigui. Ava omongy’apaite hekoha ha upevakuére umi mbohapy tekogua pypegua: hekomymbáva, hekoka’avóva ha mba’ehekotee’ỹva ndojojavéi, ha mba’e vaiete -ava rembiapo- pya’e pya’épe ojevy ohóvo ijapohare ári. Upe mba’e ojehu ñañangarekóigui hekoháre. Upévare, jajepy’apy ha ñamomba’eguasúrõ ñande rekoha jaiko arevéta ha py’arorýpe, upeicha’ỹrõ katu mba’asyeta ñande aho’ivaipáta ha pya’eve ñamanojoáta.

Áva -ha’evahína avakuaaty apañuãi- ija umi hekomymbáva apytépe ha ipoguýpe, iñaranduhaguére, oñemoĩkuri opa mba’e tekoguáva. Heta mba’e vaíma ojapo ijehe ha hekoháre, ndahetavéima umi mba’e hembýva ichupe. Aipórõ tekotevẽ oñangareko porã umívare oipotárõ iñemoñare heñóitava ára upeiguápe, oipurukatu avei tekoha ha ombohasa hekovekuéra py’arory ha jekupytýpe, ojoapytépe, tekohápe ha tekoha ndive.

	
Opa mba’e ojapo hag̃ua ava oipuru hetepy. Jaikuaasérõ ava pu’aka tekotevẽ jaikuaa porã mba’épa ojapokuaa hetepy ha mba’épa nahániri. Tembikuaareka rupive ko’ág̃a ojekuaa porãve ava retepy ha rekopy ha mba’éichapa iñambue ohóvo ohasávo arakuéra. Ja’ekuaa ava reko ypy ha ava rembiasakue peteĩnteha mymbakuéra reko ypy ha mymbakuéra rembiasa ndive. Tembikuaareka ojejapóva heta kuaatýpe ohechauka ñandéve ava ojoguahántevoi ambue mymbápe. Ja’ekuaa avei ojoguaveha karajakuérape ha’égui umíva ipehẽngue ypy.

	
Ohechauka ñandéve mba’éichapa ava retepy ku’ekatu ojogua ambue mymba retepy ku’ekatúpe. Péicha, ava pytuhẽ ojogua vaka, kavaju, jagua ha mbarakaja pytuhẽme; omoingégui óxigeno hetepýpe ha ombojevýre anhídrido carbónico. Aipórõ ja’ekuaa ava ha ko’ã mymba retepy ku’ekatu ojojoguaha, jepémo ijysaja ambue hikuái.

	
Ohechauka ñandéve mba’éichapa ava retepy ysajakatu ojogua ambue mymba retepy ysajakatúpe. Péicha, ava jyva ojogua ryguasu pepópe; mokõivéva kanguemimi ojojaite hetakuépe. Aipórõ ja’ekuaa ava jyva ha ryguasu pepo retepy ysajakatu ojojoguaha, jepémo iku’ekatu ambue hikuái.

	
Ohechauka ñandéve mba’éichapa ava ha mymba retepy ku’ekatu ha ysajakatu ojoja hikuái. Mokõivéva peteĩchaiténte. Péicha, ava korasõ ojoja ku’ekatu ha ysajakatúpe karaja korasõre; upévare heta ára, ava ikorasorasýrõ térã omanombotávo korasö rasýgui, oñemyengovia upe korasõ hasýva peteĩ karaja korasõre.

	
Tekoite hejapyre rupive tuvakuéra ombohasa iñemoñarépe hete, hetepy ha hetepypegua, ndikatúiva oñembojevy. Upe Tekoite hejapyrépe jajuhukuaa mokõi mba’e. Peteĩva hína avágui heñoijeyha ava, ha ava retepýpe oñemohendajeyha oĩmiva guive henda jepiveguápe, péicha tesa, tãi, kũ; avei, ñane rembi’urape ha ñane pytuhẽrape; ha avei umi mba’e hypy’ũvéva, úmiva apytépe ñande rajygue rysyieta. Upéicha avei heñoiramóva retepýpe jajuhukuaa kangue ha to’o hetakuépe ojojáva itúva ha isýre, avei jajuhukuaa peteĩ korasõ, mokõi vevúi, peteĩ py’a, mokõi pitikiri’i, mokõi jyva, mokõi tetyma ha ambuéva. Ko’ã mba’e ojehu tekoite hejapyre tapiaguáva (herencia biológica primaria) rupive.
   
Tekotevẽ ja’e avei jajoavyha ojoehegui -jepémo kuimba’e térã kuñáva. Peichahápe jajuhukuaa ava hesa rovy térã hũ asýva; iñakãrague hũ térã apatĩmava; ha ipire morotĩ, sa’yju térã hũva. Oĩ avei hova apu’a porãva ha upeicha’ỹva; ijyvate ha ikarapéva; ava ikyra ha ipirúva. Ko’ã mba’e ojehu tekoite hejapyre tapia’ỹguáva (herencia biológica secundaria) rupive 

	
Tekoha niko ha’ehína -Tekovekuaaty (Biología) rupi- opaite mba’e oĩva peteĩ ava no’õ ojaitypohápe (arapytu, yvyra’ãnga) ha avei opaichagua mymba ha ka’avo heñói ha hekovéva upe tendápe, ha omongarukuaáva avápe térã omohesãiva tekovekuérape.
	
Jepokuaa tekohára niko pe katupy (posibilidad) áva, ambue hekomymbáva ha avei hekoka’avóva jaguerekóva jajepokuaávo tekoháre, upe ñanereñoihaguépe térã upe tenda pyahu javahápe jaiko hag̃ua. Ja’éniko ha’eha peteĩ katupy, oĩgui heta ojepokuaa añetéva tekoháre; oĩgui avei ojepokuaáva sa’i sa’ípe; ha amo hapópe, oĩgui avei ojepokuaa’ỹva.
	
Techapyrãrõ, ñamoĩkuaa umi ñande rapicha heñói ha okakuaáva yvy ijyvatevehápe, Bolivia-ichagua. Umíva ombojepokuaa hete ha hetepy upe mba’épe (2500 térã 3000 métro para rembe’ýgui), upevakuére ikarapeve hikuái ha avei ipyti’a kakuaa ha jepysove. Upe jepokuaa ohupytýkuri hekove pukukuépe, ndaha’éi ku péicha péichante ohupytýva. Ohosapy’árõ upépe, ko’ag̃aite, peteĩ ñande rapicha Paraguay, Argentina térã Uruguaygua; katuete oñandúne upe mba’e ipyahúva hetépe, ndohupytýigui gueterei jepokuaa. Noñeñanduporãmo’ãi. Upéicha avei ojehúta, jaguerusapy’árõ ñane retãme fóca térã pingüíno. Jaikuaaháicha ha’ekuéra heñói guive ojepokuaáma ro’ýre. Upehaguére, ndaha’éi ku péicha péichante ojepokuaátava ñane retã arapytúre. Ipahápe ja’ekuaa avei, ymave, ñane retãme heta ñeha’ã ojejapókuri ikatuhaguáicha trígo ra’ỹi heñói ha okakuaa ñande yvýpe. Upe katupy ojehupytýkuri are rire, ojejuhúvo peteĩ trígo ra’ỹi ojepokuaa jepéva ñande yvýre. 

	
Ñepyrũrãme ndaipóriva’ekue mba’eve. Oikoraka’e peteĩ typy’ũvusu (caos). Upeichaháguinte heñóisapy’a mba’e’ypy (energía) osẽhágui avei arapy, sapy’aitépe, peteĩ tesapirĩme. Upe mba’eguasuete ojehúva oñembohéra Big Bang (Kapu’ypy Guasu). Upe guive ava imandu’a avei hembikuaa ypýre. Upe kapu’ypy ojehúkuri ojapóma parundysu sua ary (14 mil millones de años). 
	
Oje’e hag̃ua arapy oguerekoha parundysu sua ary, ndahi’areiete, tembikuaa rekahára (investigadores) oisãmbyhy peteĩ arapyrechaha (telescopio), oñembohérava Hubble, peteĩ mbyja atýre, oĩva mbyjaita’aty (constelación) hérava Escorpio-pe; imombyrýva ñande yvy’apu’águi (planeta) 7000 tendy arajere (año luz). Oje’e umíva umi mbyja aty ha’eha umi itujavéva arapýpe, ha heñoihague ojapo su sua ary, oiko rire upe kapu’ypy. Umi mbyja apytépe jajuhukuaa avei heta mbyja kusugue, ijaku’i ha ho’ysã mbeguekatúva. Ko’ã mbyja rupive ikatu ojekuaa mboy arýpa oguereko arapy. 
  

	
Jaikuaa añete hag̃ua ava rembihasakue tekotevẽ avei jaikuaa umi aporeko (técnicas) oipurúva yvykuaahára (geólogos) ha ymaveguarekuaahára (paleontólogos) oikuaa hag̃ua yvy rembiasakue ha ary. Umi mba’e ojekuaa ko’ág̃a ae oñehesa’ỹijo rire yvy hyepy gotyo ha oñembovorévo; upevarã oikókuri jesareko y, yvytu térã yvykapu (volcán) rapykuerére.

Tembikuaa reka rupi ko’ág̃a ojekuaáma hekopete araka’etépa iñapysẽ ava yvy ape ári. Upevarã ojejo’o yvy ha oñenohẽ okápe ava ymaveguare kanguekue, avei hembipuru ha ambue mba’e itágui ijapopyréva.

Umi aporeko apytépe, ojepurúva ojepapa hag̃ua ava ary yvy ape ári, oĩ peteĩ hérava carbono 14. Upévajeko oike taha’e ha’éva retepýpe: mba’e’apokue itaguigua, tembipuru ojejapóva ñay’ũgui, ka’avo ha mymbáre; ha umíva retepýpe hekove areterei. Hi’are haimete 5770 ary ha upépe ae oñepyrũ oje’o. Carbono 14 rupive ñaha’ãkuaa opa mba’e ary, poteĩpa su ary peve. Ambue mba’e irandipúva (material radioactivo) ojepurúva avei ojepapa hag̃ua opaite mba’e itujaitevéva ary, ha’ehína uranio. 	

	
Heta tapicha yma guive oñeha’ãkuri ombohovái opa hendáicha ava rekove ypykue (génesis de la humanidad). Oimehína umi oñeha’ãva’ekue ombohovái jeroviapy (religión) rupi, ojekuaáva ypyteĩguáva ramo (monogenistas); ha upéi, hypy’ũvévo ava rembikuaa tembikuaaty (ciencia) rupive, heta tapicha oñeha’ã ombohovái tembikuaaty (ciencia) rupi, ojekuaáva ypy’etaguáva ramo (poligenistas). 
	
Umi ypyteĩguáva he’i hikuái ñande ha’eha Tuvichavete remimoĩngue. Tuvichavete hera tee. Guarani Mby’a ohenói chupe Ñande Ru Papa Tenonde, Kristiano oikuaa chupe Jehova ramo. Musulmán katu ombohéra chupe Ala. Ha’éjeko upe ojapokatupaiteva’ekue oĩmiva guive arapy ha ñande yvýpe, umíva apytépe ñande: avakuéra.

Ja’ehaguéicha yvatemive, tembikuaaty heñói guive ñande apytépe, heta tapicha iñarandu hypy’ũva, ndogueroviavéi upe mba’e, ha oñeha’ã hikuái ombohovái ava reko ypy ambue hendáicha. Ko'ãvape oñembohéra ypy'etaguáva. Umíva apytépe oiva’ekue Charles Darwin, Inglaterra-ygua.
	
Ha’e niko ohaiva’ekue, ary 1859-me, peteĩ aranduka (libro) omboherava’ekue “Tekove Ypy” (Origen de las Especies). Darwin-pe g̃uara niko taha’eha’éva tekove (ka’avo, mymba ha ko’ãva apytépe, ava) mbeguekatúpe omoambue hete ha hetepy, ha he’i avei oikopukuveha, oñemoña katui, umi ojepokuaaporãvéva hekoháre. Darwin guive ojeguerovia ñepyrũ ava ha’eha karaja ñemoñare. Ko’ág̃a peve ojejuhu gueterei ava’ypy kanguemimi ha mba’e’apokue omoañetéva Darwin remiandu.
	
Tekove rete ha retepy ñemoambue niko ojehu pe tekohápe oĩhaguére heta mba’e, mbeguekatúpe omba’apóva tekovére ha omoambuéva ichupe. Jaikove aja niko ñande rete ha ñande retepýre ojeity opaichagua randipytu (radiación), osẽva yvýgui ha avei arapy tuichakue javevégui, okapukuévo mbyjakuéra.
	
Ary 1965-pe, peteĩ yvykuaatyhára (geólogo) hérava John Martyn, ojuhúkuri Baringo, yno’õ (lago) oĩva Kenia (Afrika) retãme, peteĩ kuñataĩ akãngue. Upe kuñataĩ oñembohéra pyahujey Lucy, ha jeko oikova’ekue upérupi ojapo mbohapysua ary (tres millones de años).
	
Upéicha avei, ary 1994-me, ojejuhujey Afrika-pe ñande ypykue kanguemimi itujavéva Lucy-gui, ko’ãva jeko ojapo posua ary (cinco millones de años aproximadamente) rupi oikohague Etiopía-re, upépe ojejuhúkuri umi kangue.
	
Oñembohéra chupekuéra Australopitecus ramidus, ha ha’ekuéra hína ko’ag̃aite peve umi ñande ypykue itujavéva ko yvy ape ári. Ha’ekuéra ndaje umi karaja ñemoñare, oikotevẽgui hembi’urã, oguejyva’ekue yvyra rakãgui ha oguata ñepyrũ mokõive ipýre. Upéva hína ava katupyry (homo habilis) ojapokuaámava hembipururã. Ichugui oikókuri ava ñembo’ypyre (homo erectus) ojapo peteĩsua ary (un millón de años). Ha upéa riregua hína ava arandu (homo sapiens) oikundahava’ekue yvy ape.

Amérikape niko og̃uahẽ ava no’õ, oúva Sibéria-guio, ha oike Estrecho de Bering rupi. Upérõ jeko para ndahypýi ha upehaguére ojehasakuaa upérupi guatahápe. Upe mba’e ojehuhague ojapomahína mbohapypa su térã irundypa su ary; ỹrõ katu yrypy’aguasu (glaciación) opakuetévo.

Ndojekuaái ambue atyguataha (migración) upe mboyve ikatuva’ekue og̃uahẽ Amérikape. Ava ypy kanguekue ojejuhúva ág̃a peve ipyahueteve, umíva apytépe oĩhína umi ojejuhuva’ekue Tepexpan, México-pe; avei Minnesota ha Midland, Estados Unidos-pe. Umíva jeko ndohasái irundysu térã pakõisu ary oikohague hikuái upérupi. 

	
Kuñakarai Branislava Susnik, heta tembiapo porã ojapova’ekue ñane retãme ohapykuehóvo ñande rapo; ja’eporãsérõ, oikuaa porã hag̃ua ñande ypykuépe: mávapa ha’ekuéra, moõguipa ou, mamórupipa oikojepe hikuái ñane retãme, mba’éichapa hete, mba’éichaitépa oiko itavakuérape ha avei mba’éichapa omba’apo hikuái.
	
Ha’e he’i umi ñande ypykue ouhague hikuái Asia, Australia ha Malasia-gui. Ha’ekuéra jeko oike Amérikape Estrecho de Bering rupi, oĩva ko’ág̃a Alaska-pe. Avei, umi ñande ypykue oikejepékuri Amérikape Pacífico para (océano) rupi.
	
Umi og̃uahẽraẽvéva Paraguaýpe, atyguataha peteĩha (primera corriente migratoria), ha’ehína umi oñembohérava Australoide. Ko’ãva ova ha ova ohekávo hembi’urã, ndaha’éi ñemitỹhára. Iñemoñare ñane retãme hína Choroti, Chulupi, Lengua, Tova, Angaite, Sanapana ha Guana.
	
Australoide rire, og̃uahẽ hikuái atyguataha mokõiha (segunda corriente migratoria), ouva’ekue Siberia-ygua. Ko’ãva ikatupyryvéma. Oipurúma mymba kangue ojapo hag̃ua hembipururã. Heseguakuéra hína Chamakóko ha Moro (Ajoréo).
	
Ipahápe, atyguataha mbohapyha (tercera corriente migratoria), og̃uahẽva Paraguaýpe hína umi oñehenóiva Malayo. Ko’ãva katu ñemitỹhára ha oipuru hikuái ita ojapo hag̃ua hembipuru. Iñemoñare ñane retãme hína umi iñe’ẽ Guaraníva: Mby’a, Ava Katu (Ava Guarani), Pãi, Ache, Guaraju ha Tapiete. 

Umi ñande ypykue niko ko’ã yvy jarakue. Ha’ekuéra oiko gueterei ñande apytépe, mba’eve’ỹrema. Sa’i hikuái ha ndoikovéima ijyvyteépe. Jepemo ja’e hesekuéra Guaraniha, ndaha’éi upéicha, oĩgui ijapytepekuéra heta noñe’ẽiva avañe’ë. Ha’ekuéra oñemboja’o papokõi (17) tetãme (naciones), ha umívagui poteĩ (6) oñe’ẽ Guaraníme (Mby’a, Ava Katu, Pãi, Ache, Guaraju ha Tapiete), ha’ekuéra hína umi hetavéva ha ojoajuva’ekue Español-kuérare, “Colonia” aja.




#Article 63: Avakuaaty tembiapoguigua (4589 words)


Avakuaaty tembiapoguigua () hína upe ohapykuehóva ava rembiapo ypy ha hembiasakue, iñemotenonde ha imongakuaa. Avei ojesareko ava rembiapo ysajakatu (estructura) ha ku’ekatúre (funcionamiento) taha’e ha’ehápe ha opaite árape. Hypy’ũgui umi mba’e ijáva ipype, ojuhu tuicháva ñepytyvõ mbohapy kuaatýpe, ha’éva: tekoypykuaaty, tekochaukahakuaaty ha ñe’ẽ’etakuaaty.
 

Karai Moisés Santiago Bertoni niko ohaíkuri mbohapy aranduka ijojaha'ỹva, hérava La civilización Guarani (Guarani Retãngatu) omboguapyhaguépe opa mba’e ha’e ohechakuaáva Guarani kuéra rekópe. Ha’e ohecharamo ha omomba’eguasu mba’eichaitepevépa ipotĩ ha hesãi hikuái. Avei ohechakuaa mba’éichapa hekove puku, ha he’i upe mba’e ojehuha hesãigui hikuái hetepýpe ha iñapytu’ũme, hekorory ha ipy’aguapykuaáre. Oñangarekokuaa hikuái ijehe, ndaha’éi ku ikaruhetáva térã ikaruvaíva. Ndo’úiva yva itujúva térã hi’aju’ỹva, térã tembi’u ndojyporãiva.
	
Oikuaa avei karu’ỹ, ha’ekuéra ojapóva oipotágui ha oipota jave, térã oaguyjeme’ẽvo Tupãme; ỹramo omopotĩvo ipy’a ha hetepy hamba’e. Avare, karaiva térã paje ojapo hikuái upe karu’ỹ oñepyrũ mboyve iñemongeta Tupã ndive; upéicha avei, okaru’ỹ umi túva ita’ýra heñoiramóva, oñanduka ha ohechaukávo ipy’arory Tupãme. Ipotĩ asy ndaje ojapokuévo hembi’urã ha okarúta jave katu oipyso pakova rogue mesa ári ha upe mba’e ári omboguapy hembi’u ha upépe ae okaru. Katuete ojepohéi porã ojapo hag̃ua hembi’urã ha okaru mboyvemi.
Ndo’uguasúiva so’o, oĩvoi ndo’uietéva. Pira añoite ho’u. Mymba ro’o ombohasykatu chupekuéra, ha upevakuére heta ndojepokuaajepéi Européo rembi’úre. Ndaha’éi omymbajukaitereíva. Ijypykuemavoi oipururaka’e hembi’urã opaichagua ka’avo ha ñana rogue ha heseve mandi’o, jety ha yva. Ndo’úiva hikuái guyra rupi’a. Ko’ãva hína umi mba’e oipuruvéva hembi’úpe: mandi’o, avati, jety, yvakuéra ha eirete. Yva apytépe katu ho’u pakova, anana, aratiku, arasa, jakarati’a, pakuri, andai, kurapepẽ ha mbokaja. 
Kuimba’e, kuña ha mitã opu’ãre ohóma ojahu ha oñakãky’o ysyrýpe. Oĩjeko ára ojahuhápe pakõi jey. Chiriguanokuéra oipuru ñandyra ra’ỹi josopyréva oñakãky’o hag̃ua. Oñangarekokuaa avei ipyapẽ ha ipysãpẽre. Oñakãky’óvo oipuru hikuái peteĩ havõ ha’ekuéra ojapóva ka’avokuéragui.
	
Ko’ẽmbávo, ojeitýma ysyrýpe ha ojahupa rire ha oñemokã porã mboyve, omonambaite hikuái hetére mba’eñandýva (ungüento, pomada), ojapóva hikuái urukúgui. Upehaguére hete ha hóva jepe ipytãngy asy opytávo. Upehague ko’ẽme ojahu onohẽmba peve uruku rembyre hetégui, uperiremínte omonajey hag̃ua ijehe.
Hopehýi jave ha’ekuéra oñemohendáma ikyhápe. Péicha jave ndaha’éi ku oñeha’ãva hikuái omboyke topehýi. Ha’ekuéra okese jave oñeno ha orambi ñepyrũma. Oguata puku jave ñu térã ka’aguýre ha ohupytývo chupekuéra topehýi, oñeno ha oke yvýpe ha upeichahápe, pyhare javérõ, omohenda ipy pyte tataypy gotyo, ombyakúvo hete ha ani hagua iro’y. Tata ndogueiva’erã araka’eve.

Tekoypykuaaty ojesareko umi ava no’õ ymaiteguarére ha tekovekuéra ara ypýre. Oñeha’ã ikatuha peve oha’ãnga jey umi mba’e ymaite oikova’ekue, ohechauka ikakuaa ha itenondépe ara resáre.

Ary 1986-me, oñemoñepyrũkuri peteĩ tembiapo ijojaha’ỹva Táva Caballero-pe, oĩvahína Tetãvore Paraguarípe. Pe tembiapo omoakã José Antonio Gómez-Perasso, Paraguái-ygua; ha Luciana Pallestrini, Italia-ygua. Ha'ekuéra oheka upépe ñande ypykue rapykuere. Mokõivévante iñarandu ha ikatupyry upe mba’épe.
	
Hembiapokueraita rehe ae ko’ág̃a jaikuaa Caballero-pe oikohague ñande ypykue “Ava Pypuku” ojapo mbohapysu poteĩsa ary (tres mil seiscientos años). Upépe ha’ekuéra ojogapo, oheja ikaruha rapykuere, oñotỹ umi omanóvape ha ojapo hembipururã yvy, ita ha kanguegui.
	
Itaipu Binacional, Paraguái ha Brasil retãme ombojoajúva tembiapoguasúpe, omopu'ã hag̃ua tendyry'apoha (hidroeléctrica) Itaipúpe. Upépe, oñemopyenda hag̃ua upe mba'e guasuete, ojejuhúkuri avei ñande ypykue rapykuere. Umíva katu itujavéntema. Ha’ekuéra oikojepékuri upérupi ojapo poapysu ary (ocho mil años). Itaipúpe ñag̃uahẽvo jajuhukuaa, iñongatupyre, japepo (ha’ekuéra oipurúva oñotỹ hag̃ua omanóvape), hembipurukuéra yvy, ita ha kanguégui ijapopyréva.

	
Tekochaukahakuaaty (etnología) hína oñepyrũ opahápe tekoypykuaaty. Ohapykuereka ha ohechaukakatu opaichagua ava no’õ reko, oiko ha oikova’ekue yvy ape ári. Oñeha’ã ombohovái mba’eicharupípa ojojogua ha ojoavy ava reko taha’e ha’ehápe ha opaite ára.

Tekochaukakuaahára niko ojesareko ha ohesa’ỹijo tembiapo taha'e ha’ehápe, ha ndaha’éi peteĩ avano'õrente ojesarekóva. Upéicha avei tekochaukakuaahára oñeha’ã ohechauka hekopete opaite avano’õ rembiapo, ha ojesarekove umi avano’õ itenonde’ivévare, “ypykue” oñembohérava, ndaiporiguasúgui jepy’apy hesekuéra.

Ary 2001, temimbo’ekuéra oñemoarandúva avañe'ẽme ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANÍme, Gral. Resquín, San Pedro-pe; og̃uahẽ hikuái Mbya Guarani rendápe, oikóva hikuái peteĩ tekoha guasúpe oĩva Gral. Resquín (San Pedro) ha Villa Ygatimi (Kanindeju) pa'ũme. Upépe ha’ekuéra ohecha, ohendu ha omono’õ hikuái umi Mbya -upépe oikóva- rembikuaa. 

Upe tekohápe Mby'a kuéra ombohasa hekove oñopehẽháicha, imburuvicha reheve. Oiko jekupytýpe ha maymávante oñomomba’e guasu. Upépe avei ha’ekuéra omoañete hembikuaa ha hembiapo tee. Oñeha’ã avei ojepokuaa tekoha ñemoambuére. Tekoha og̃uahẽhague umi temimbo’ekuéra ha’ehína Ka’aguy Porã (Narandy), omotenondéva mburuvicha Cástulo Garcete. Upépe umi temimbo’ekuéra ohechakuaa ko’ã mba’e: Iñarandu ka’aty hikuái. Ndaipóri ijapytekuéra mbo’ehao (mitã térã mitãrusúpe g̃uarã). Nomoñe’ẽkuaái ha ndohaikuaái hikuái. Sapy’apy’a, oiméramo oĩ peteĩ osẽ ha ohejareíva hekoha, ha ohóva oiko táva ijerereguáre: Ara Vera, Villa Ygatimi, Estrellíta, Ype Hũ térã ambuéva rupi, peicharõñoite, ojehekombo’ekuaa mbo’ehaópe; ha katu, ojevysapy’árõ hekohápe, pya’e hesaraipajey mba’e’etaita ome’ẽva’ekuégui.

Ojeroviakatu hikuái Ñande Ru Papáre, heta iñemoñaréva. Ñande Sy Guasu jeko maymaitéva sy, Ñamandu katu ojesareko tekomarã ha tekokatúre yvy ape ári. Vera ha Kuaray ndaje oñangareko tesakãre, Jakaira jeko ha’ehína mymbakuéra rerekua; ha ipahápe, Tupã ha’ehína ñanembojoajúva Ñande Ru Papa ndive.

Oime ijapytépe peteĩ avapaje Ñande Ru Papa remimoĩnguéva, iñe’ẽngatu ha iñarandúva ha umi mba’ekatu oipurúva ojekupyty hagua hapichakuéra ndive. Iñembo’ejeroky ojapo hikuái opýpe, tenda ohechaukahápe hikuái ijeroviakatu Ñande Ru Papáre, ha ojerurehápe ichupe py’aguapy ha tekoha resãire; ha avei, ani hag̃ua hasykatu hikuái. Okyhyje añete Aña Yvaguyreguágui, ha’evahína opaite mba’evai apoha yvy apére. Tapiaite oñembo’ejeroky, pyhare vove, Ñande Ru Papápe. Ojeroky hikuái kuimba’éva oñondive ha kuñáva kuña ndive. Ojopógui ojeroky apu’a. Kuimba’éva mbaraka ipópe ha kuñáva katu itakua reheve ombota yvy. Mokõive oñembo’e tapiaite, pyhare jave, oke mboyve. 

Kuarahy, mbyja ha mymba oisãmbyhy chupekuéra taha’e ha’eha rupi. Sa’i oñemitỹ omymbajukavégui hikuái. Mandi’o upe ho’uvéva. Upéicha avei oñemitỹ avati, kurapepẽ, sandia, andai, pakova, ka’a ha mandyju. Itapỹi ypy rupi oñemitỹ. Heta jey ikogaty ijaipa chuguikuéra ndoikuaaporãigui temitỹ ñeñangareko ha purukuaa. 

Hembi’urã omymbajuka ha opirakutu hikuái. Umi mba’e ohesy tatápe. Pakova roguépe omo’ã hembi’ukuéra. Oipurukatu hikuái ka’a ha ho’u terere. Y ogueru y’akãgui. Omymbajuka jave omoirũ chupekuéra hymba jaguakuéra. Oguapy hikuái yvýpe okaru hag̃ua, ipópente, tembipuru’ỹre. Oipurukuaa avei ñuhã oity hag̃ua mymba. Avei oipuru yvyrapã ha hu’y. Yvyrapã ojapo guajayvígui. Hu’y apýre omoĩ hikuái guyra raguemimi.

Omomba’eguasu hikuái hapicha mburuvichápe, ha’ekueravoi oiporavóva ava iñaranduvéva apytégui, hekopy jehecharamóva ha ojehayhúva hekohápe. Ymave, mburuvicharã ojeporavómi peteĩ omenda’ỹvape, ndoikóiva’erã oñangareko hembirekóre, ha upehaguére omoirũvétava hekohayguápe. Ko’ág̃a katu, mburuvicharã hembirekova’erã katuete. Tekojojápe ojeporavo ichupe mayma kuimba’éva apytégui. Ipoguýpe oĩ tekoha. Ha’ehína tekoha’ýva opaite hendápe ha opavave renondépe. 

Tekoha sãmbyhyhára oñemohenda kóicha: Mburuvicha, tekoha motenondehára; Avapaje, Ñande Ru Papa remimoĩngue; Komi, tekoha oñangarekohára; ha Pysyrõhára, ha’evahína mburuvicha ha komi rembijokuaái, omoañetéva tekoha rembipota ha sãmbyhyhára mba’ejerure. Oĩsapy’árõ hekomarã térã oporomyangekõiva; mburuvicha ojeitykuaáma hi’ári, ikatukuaa oinupãuka tejuruguáipe, ỹrõ omoĩnge yvyrakuaópe; ha amo hapópe, ikatuvoi ojukauka upe tapichápe. 

Iñakãre oipuru akãngua, oñembojeguáva guyra raguemimíme. Opita hikuái petỹguápe, ñay’ũgui ojejapóva ha ipyteha katu ojejapóva takuaramimígui. Opita ojeroky mboyve, omondýi ha omombyry hagua ãngue iñañávape. Oipuru avei mbo’y ojapóva ka’aguy ra’ỹigui. Ombosa’y hikuái ipyapy, henypy’ã, hovayke, ipyñuã ha ijyvanga mba’e ysýpe ani hagua ikanguerasy. Oipuru avei tameo ojapóva mandyju inimbógui ha oipurúva hikuái chiripa ramo. Ko’ág̃a oĩma ijapytepekuéra oñemondéva ñandéicha: ikasõ ha ikamisáva. Umíchagua ao ome’ẽ chupekuéra, yvyráre, pytagua (ha’ekuéra’ỹva, Paraguay térã Brasil-ygua). Heta oĩ tapicha hesegua’ỹva oñembojáva hesekuéra yvyra rehehápe; ha oipurúva chupekuéra hekoha ñembyaípe. 

Avei omomba’eguasu túvape, ogapy sãmbyhára. Tembireko katu oipytyvõ ichupe mitã jehesape’ápe. Itapỹimimi ndaha’éi ku ikakuaaitereíva, ojaho’i hikuái kapi’ípe ha ijykékatu omopu’ã takuáragui, ojejokuapáva ysypópe. Oke hikuái tupápe, ojapóva avei takuáragui ha omamáva kapi’i térã pakova roguépe. 

Ñe'ẽkuaaty (linguística) hína upe ohapykuehokatúva ava ñe’ẽ, heñói guive yvy ápe ári ko’ag̃aite peve, ojehai ha ojehai’ỹva. Ohesa’ỹijo opa mba’e ava oipuruva’ekue ha oipurúva ombohasa hagua hemiandu.

Ñe'ẽkuaatyhára ha’éva avei avakuaahára ndaha’éi ku ojesarekóva ñe’ẽtekuaa añóre, oñeha’ã uvei ohesa’ỹijo tuichaháicha ñe’ẽ puru avano’õme, ha'égui tembipuru jojaha’ỹ ombohasáva ava rembikuaa, yma guive ko’ág̃a peve ha taha’e ha’épe. 

Oparupiete, Amérikape, guarani kuéra oheja hikuái iñe'ẽ rapykuere, upéicha rupi ko'ág̃aite peve heta táva, yvyty, ysyry, ka’avo ha mymba héra Guarani. Og̃uahẽvo umi Español, heta ñe’ẽ Castellano-pegua oñembohyapu Guarani, peichahápe ohenói hag̃ua héra rupi hetaite mba’e pyahu pytaguakuéra oguerúva hendive. Péicha oikejepe Guaraníme heta ñe’ẽ oheróva mba’e pyahu: kavaju, vaka, ovecha, kavara, kamisa. Umi pa’ikuéra ohechakuaávo castellano noipytyvõmo’ãiha chupekuéra omysãivo Jehova ñe’ẽ Guaranikuéra apytépe, pya’e ojeko hikuái avañe’ẽre, ha upe guive oipuru hikuái avañe’ẽ ombohasávo Guaranikuérape hemiandu ha hembipota. 

Tembiapo (cultura) he’iséva ñahesa’ỹijokuaa mokõi hendáicha. Peteĩvape, ja’ekuaa tembiapo ha’eha opa mba’e ava ojapóva, heñóiva peteĩ ára, jepokuaapyre, jepokuaapyre’ỹ, imarã, hechapyre ha hechapyre’ỹva, oisãmbyhýva ava reko opaite ára ha opaite tendápe. Mokõiháme, tembiapo ha’e avei upe oikuaaukáva peteĩ tetãme taha’e ha’ehápe hemiandu, hembiapo ha imba’ekuaaita rupive. Upépe ijapaite ava rembiapokue: jeroviapy, jepokuaa, ñe’ẽ ha ambuéva.

Heta tapicha oimo’ã tembiapo ha’eha opa mba’e iporãmívante -ava rembiapokuéva. Peichahápe, oje’e ava hembiapokatúva ha’eha upe oikuaáva mba’epukuaa (música), ñe’ẽporãhaipyre (literatura); ha hi’arigua, hekoporãva. Tembiasakuaahára (historiadores) katu oipuru upe ñe’ẽ, tembiapo, imandu’a hag̃ua opa mba’ére -ava rembiapokue- omotenondevéva peteĩ tetãme tekombo’e ha arandúpe.

Añetehápe, tembiapo niko hína opa mba’e -ava rembiapokue- yma guive ko’ág̃a peve ha taha’e ha’ehápe. Ipype ija mba’epukuaa ha ñe’ẽporãhaipyre guive ao ñembovyvy ha oga apokuaa peve. Upévare Avakuaahára (Antropólogo) he’i: oĩháme ava oĩ tembiapo ha tembiapo oĩháme jajuhúta ava ijapoharépe. Ndaipóri yvy ape ári áva hembiapo’ỹva. Tembiapo oĩháicha Nueva York, Londres ha París-pe oĩnte avei Paraguay, Ka'asapa ha Jutýpe, Mby’a, Ache ha Paĩ retãme avei. 

Upévare ha ñambojo’ávo, ja’ekuaajey tembiapo, Avakuaatýpe, ha’eha opaite mba’e ava rembiapokue, iporã ha ivaíva, ymaguare ha ag̃aguáva, ipyahu ha itujáva; opaite ára ha taha’e ha’ehápe ijapopyréva.

Umi tetã tuichavéva ha hypy’ũvévape, oĩva yvy ape ári, jajuhukuaa avano'õ'i, imbovýva, ha jepémo ndahetái hikuái oguereko imba’etee, ha’ekuérante oikuaáva, oipurúva ha oikuaaukajeýva hogayguávape.

Ñane retãme oĩnte avei -oĩháicha mayma tétame- avano’õ’i, oñemohendajeýva mokõime. Umi ñande ypykuéra (Paĩ, Mby'a, Aché, Maka, Angaite, Tóva, Móro ha ambuéva), ápe guaréva, oikóva ñanendive ha ñande apytépe. Ha’ekuéra oguereko iñe’ẽtee, ha upéicha avei, ijepokuaa ha ijeroviakatu.

Upéicha avei, jaguereko ñanendive ha ñande apytépe, heta avano’õ’i térã avano’õ imbovýva oĩháme tapicha ambue tetãmegua oikóva ñane retãme. Umíva apytépe oĩ oúva Alemania, Corea, China, Arabia, Israel ha ambue tetãgui. Jepémo oiko ñane retãme ha’ekuéra oipuru ha oikuaaukajey hogayguakuéra imba’etee, ijahápe iñe’ẽ, ijepokuaa, ijeroviakatu ha ambue mba’ekuaaita. 

José Antonio Gómez-Perasso, tembiakuaarekahára kapupyry, ñane retãyguáva, ohaíkuri hembiapokue omombe’uhápe peteĩ Ache no’õ mba’ekuaaita. Péicha he’i: 

Heñói jave mitã Ache Guajaki apytépe, opytáma isy poguýpe. Isýnga’u upe oñangarekovétava hese, itúva osẽ py’ỹire omymbajukávo ha upehaguére akóinte ipore’ỹ. Ováramo térã oguata puku jave, mitã oho ka’írõ itúva ati’y oikuaa ñepyrũ hag̃ua mba’éichapa ojehapykuehóva’erã mymbakuéra. Sykuéra omokambu mokõi mbohapy imembymimi, ohupyty peve mbohapy térã irundy ary. Omombo’o hag̃ua imemby, omoĩ ititíre araity uva, ha ome’ẽ mitãra’ýpe oimeraẽ guyra pyti’a ojy’ỹva, oipyte hag̃ua. 

Jakare rãigui -mymba ituva ojukava’ekue- ojapo hikuái mbo’ymimi ha oipurúva ijajúri. Péicha ohechauka hikuái maymávape itúva ikatupyryha. Umi mbo’y ojapo avei hikuái tatu volíto rembógui. Umi mbo’y rupive ha’ekuéra omomba’eguasu ituvakuérape. 
Tataypy jerére oguapy ha oñomongeta. Upépe mitãme oñemombe’u heta mba’e ha’ekuéra tekotevẽva oikuaa. Tuva, sy ha ñemoñarekuéra ojojuhupa hikuái okaru ha oñenóta jave. Oke hag̃ua oñemoag̃ui hikuái tatágui, ombyaku hag̃ua hete ha oñombyaku hag̃ua ojoapytépe. Upeichahápe mitã ojepokuaáma ohendúvo itúva, isy ha hogayguávape; avei ojepokuaáma okaru ha okévo oñondive. Imitãvéva hi’ag̃uiveva’erã tatágui, oñeno jave. Oñeno mboyve ha’ekuéra oheka ha onohẽ taha’e ha’ehágui ñuatĩ hamba’e. Tataypýpe mitãmimi ohendu hikuái itúva ha isy purahéi ha mombe’umimi. 

Sy ha tuvakuéra oporeno hikuái iñemoñare rovake. Peichahápe umi mitã oikuaa ñepyrũ ma’erãpa oñeporeno. Umi mitã oikuaávo upe mba’e oikuaa avei mba’éichapa heñoiraka’e isy ryepýpe. Kuña hyeguasu jave, iména osẽva’erã omymbajuka, ha upe mymba ojukáva ro’o ho’ukava’erã hembirekópe. Upe mymba pytu ha mbarekue ndaje ojehaitypo mitãra’y retepýpe. Upe mymba rérape ojehero uperire mitãme, heñói rire. 

Kuña Guajaki, oikóva Yñarõme, ikatu imenaheta. Upe mba’e ndaivaíri ijapytepekuéra. Umi ikatupyryvéva oñeno ag̃uive kuñágui ha katu umi ikatupyry’ivéva oñeno mombyryve upe kuñágui. Tuva oñangareko ha ohayhuva’erã mitãmimi jepémo ndaha’éi iñemoñare tee. Upéicha avei, umi kuimba’e oñemboheko kuñáva ha umi omymbajukakuaa’ỹva opyta hikuái ogapýpe ojapóvo kuña rembiapo, oñangareko mitãre, ojapo ajaka ha ombyaty yva ha kogaty tembi’urã. 

Tembiapo ñemboambue ojehu heta hendápe oikokuévo tembiapo ha mba’ekuaaita myasãi. Peteĩ avano’õ rembiapo ha mba’ekuaaita oñemyasãivo, mbarete térã py’aguapýpe, ambuéva ári, imombyry térã hi’ag̃uíva ichugui, oheja katuete hapykuere upépe.

Upe mba’e ojehukuévo oiko avei jepokuaa ñepyrũ mba’e pyahuetáre, oúva ambue tetã térã ambue avano’õgui, ha upeichahápe tembiapo teéva oñemoambue ohóvo. Ko ñemoambue ojehúva héra tembiapoñemoambue (aculturación). Upéva rupive ñande Paraguayguáva ñamoambue umi ñande ypykuévape (Mby’a, Maka, Angaite), upéicha rupi ha’ekuéra ojepokuaáma ñanemba’eteévare. Oñemondéma hikuái ñande ñañemondeháicha, ha avei oikuaáma ha oñemomba’éma ñande jepokuaáre, ñande jeroviakatúre, ñane ñe’ẽre hamba’e.

Upéicha avei, peteĩ tetã térã avano’õ hembiapo katuvéva omoambuérõ peteĩ itenonde’ivévape, upéva upe mba’épe ojehero tembiapoguerova (transculturación). Umi pytaguáva (norteamerica térã europagua) oguerova ñande apytépe imba’ekuaaita ha upevarã oipuru hikuái tapepotĩ terã ikarẽva. Upeichahápe ombogue ohóvo umi ñanemba’etéva, ha omomba’eguasuka ñandéve imba’ekuaaita: iñe’ẽ, ijeroviakatu, ijepokuaa, hembi’u hamba’e.

Opaite mba’e oĩ’ỹva’ekue ha ava omoheñóisapy’áva, hekove ha hekove’ỹva, upéva hína apytu’ũreñói, oñemohendakuaáva mokõime: apytu’ũreñói ypýva ha apytu’ũreñói ñembopyahúva (invenciones primarias y secundarias), ko’ãvape ojepuru peteĩ mba’e kuaapyréva.

Yvyrapã (arco) niko peteĩ apytu’ũreñói ypýva. Peteĩ ava, ndajaikuaavéiva mávapa, katuete ohechakuaákuri oikohárupi oĩha yvyra ikatúva oñemokarapã ha upeichahápe omongu’epya’e hu’y (flecha) hamba’e. Upe mba’e pyahu heñoiypýva peichahápe ojepurujey hetaiterei ambue mba’épe ha umívape oikóma ichugui apytu’ũreñói ñembopyahúva. Upeichahápe, yvyrapã puru jajuhukuaa heta mba’épe, umíva apytépe tata ñamyendy hag̃ua jepe. Upeichaite avei ojehu mbajerére (rueda), ha’evahína apytu’ũreñói ypýva. Upéi ojepurujeýva (apytu’ũreñói ñembopyahúva) oñemongu’évo mba'yrumýi (vehículos) ha karréta. 

Avano’õ hejapyre (herencia social) rupive oñembohasajey ñandéve ñane avano’õ rembikuaa ha rembiapoita, jaikuaajey ha jaipuru hag̃ua, oĩhaichaite térã ñambopyahu ha ñamoambue hag̃ua, ha upeichahápe jahupyty hag̃ua avei tekoporãve jaheka tapiáva. Avano’õ hejapyre oñembohasa túvagui ta’ýrape.

Peichahápe, avano’õ hejapyrépe ijapaite umi ñande jepokuaa, techapyrãrõ: tembi’u ha pohã ogapy apo; ñembosarái Huã Marangatu árape oikóva (tata ári jehasa, yvyrasỹi, kambuchi jejoka); avei, tupãsy ñug̃uaitĩ ha chipa apo oikóva Arapokõindy Marangatúpe. Upéicha avei umi jerovia ñanemba’etéva jaikuaa ha ñamoañetévajepi, umíva apytépe: kuña hyeguasu aja ndikatuiha ho’u ryguasu rupi’a, upe mba’e ojapórõ hasykatuvéta imembypotávo; avei, mitãra’y ao ndojepokaiva’erã, ỹrõ heterasýta. Opa ko’ã mba’e og̃uahẽ ñandéve avano’õ hejapyre rupive. 

Ava Guarani niko ndoúi oikohag̃uáicha tapiaite yvy ape ári, ha’éniko sapy’aitemínte ou ombohasávo hekove ko’ápe, oikuaágui oĩha kóva rire upe yvy mara’ỹ. Upehaguére ha’ekuéra he’íjepi yvy, mymba, ka’avo ha mba’ehekotee’ỹva ndaijaraiha. Ñande ndikatúi ñañemomba’e umi mba’e umívare. 

Ava Guarani ou yvy ape ári oñembohekokatu hag̃ua. Upevarã oikova’erã jekupytýpe hapichakuéra ha hekoha ndive, hekoha ryepýpe. Oipurukatuva’erã oĩva guive hekohápe. Opaite mba’e hyepýpe oñemohendávaniko oguereko ijarýi, péicha oĩ tajy jarýi, guasu jarýi, ka’a jarýi ha ambuéva; oñeñandukáva hikuái tekoha oipuruvaisévape. Yvyra jaitýta jave tekotevẽ jaity umi ñaikotevẽtava, ani jaityreipa. Upéicha avei ñamymbajuka jave tekotevẽ jahekýi umi jaipurútavante, hembýramo katu ñaporombojopoiva’erã.
Jaipurukuévo umi mba’e oĩva tekohápe niko ñamomeg̃ua jahávo upe tenda. Upéicha rupi avei ava Guarani ohechakuaávo tekoha imeg̃ua ñepyrũha, ováma ambue yvy pehẽme. Upe aja tekoha purupyrépe hokyjey ha oñemoñajey opa mba’e oĩva hyepýpe. Avakuéra niko are oikundahajepékuri ijyvy oipo’o hag̃ua yvakuéra hamba’e. Upehaguére, ndojehaitypo’aréi mamove. Upévare avei, ojejavy umi he’íva ha’ekuéra ovaha okyhyjégui omanóva ángagui, ousapy’áramo omondýi hag̃ua chupekuéra. Añetehápe, avakuéra ova ha ova ohekágui hembi’urã, ndaha’éi kyhyje añógui. Tekotevẽ ñanemandu’a, ymave, ha’ekuéra oguerahaha hendive, ova ha ova jave, umi omanova’ekue kanguemimi, jahechápa ndoikoveijeýmba’e ñembo’ejeroky ha purahéi rupive, ojehuhaguéicha Pa’i rete kuaraýre, ha’éniko hekovejeýkuri omano rire. 
	
Upéicha avei, ha’ekuéra oiporavo herarã tekogua (naturaleza) ryepýgui. Ñandékatu ñamoĩsete ñande réra tape térã távakuérape. Ha’ekuéra nahániri, ja’ehaguéicha tekohágui oipyhy hikuái herarã. Techapyrãrõ, ja’ekuaa avei mburuvicha herava’ekue Kapiatã oipyhyhague héra, hekohágui; omomba’eguasu ha ohecharamógui upe ka’avo. Avakuéra oñangareko, oikuaa pypuku ha ohayhu añete oĩmiva guive tekohápe. Upehaguére, tekoha ryepýpe ha tekoha ndive mante ha’ekuéra oikokuaa, tekoha’ỹre ha’ekuéra ndaha’éi mba’eve, omanombáne hikuái.

Ijeroviakatúgui ja’ekuaa ha’eha hekovekuéra sã. Upégui osẽmbaite opa mba’e: hekopykatu, hembikuaa ha hembiapoita. Ha’ekuéra ojerovia peteĩrente, sapy’ánte héra hetáva. Mby’akuéra apytépe ojehero Ñande Ru Papa Tenonde, ha’evahína ypy ha paha. Paĩ Tavyterã apytépe katu hera Ñane Ramói Jusu Papa. Amo hapópe, upe mba’e ohechauka porã ñandéve ha’ekuéra oikuaaporãha mba’éichapa heñói arapy, yvy ha ava, jeroviakatu rupive nga’u.

Ñande Ru Papa Tenonde jeko, Mby’akuéra apytépe, omoheñói arapy, yvy, mymba, ka’avo, mba’ehekotee’ỹva ha ava; ha avei -ñepyrũrãitépe- omoheñói ñe’ẽ térã ayvu ha’ekuéra he’iháicha. Omoheñói avei, mborayhu ojoapyteperã ha peteĩ momorãheikatu (himno sagrado); ha mbohapyve -ñe’ẽ, mborayhu ha momorãheikatu- osẽ ichugui ha oĩ ipype, ipytúpe. Ko’ã mba’e jaikuaávo hesakãne avei ñandéve mba’érepa ha’ekuéra omomba’eguasuete ñe’ẽ. Ha’ekuéra noñe’ẽreíri ha noñe’ẽhetái, tekotevẽvante he’i. Upehaguére iñe’ẽngatu hikuái.

Ava Guarani oheka upe aguyje ohupytýva hekokatu rupi; ha upevarã ombokatu hekopy ha hete, ha oñeha’ã avei oiko jekupytýpe hekoha ndive. Katu niko ñe’ẽ iporãvéva Guarani ñe’ẽme ha he’iséva marã’ỹ; upehaguére avei pa’ikuéra ogueruva’ekue Hesukirito jeroviakatu, oñemomba’e mokõive ñe’ẽre ohero hag̃ua i-santo-kuéra, ohenóivo chupekuéra marangatu (marã’ỹngatu), avañe’ẽme.
   

Tembiapo jaipyhykatu ñemoarandu rupive, ndaha’éi ku jaikuaámava ñanereñóivo yvy ape ári. Ja’ekuaa avei upe ñemoarandu ikatuha ipya’e ha ikatuha imbegue. Ndaha’éi avei ku ñanearandujojóva térã katu peteĩchainténte ñanerandupáva. Ñañe’ẽ, jajepy’amongeta, ha ñamba’apo jajepokuaahaguéicha ñane avano’õme. Javáramo ambue avano’õme iñambuéta avei umi ñane rembikuaa ha rembiapoita. Iporã jaikuaa ñañemoaranduha tapiaite, ñanereñói guive ñamano meve; ogapýpe, mbo’ehaópe térã jaikoha rupi. Ñemoarandu ndopái araka’eve.

Ava rembikuaa ha rembiapo heñói hekohápe ha hekohágui. Upévare ñane rembiakuaatýpe ija umi mba’e jaipyhýva, ñemoarandu rupive, ñande rekohápe ha ñane avano’õme, upe ojahaitypohápe. Upevakuére ha techapyrãrõ, mokõi joyke’y, hi’aryjojáva, ñamongakuaárõ mombyry ojuehegui (mokõi táva ojoavýva imba’ekuaápe); okakuaapa rirévo, mokõive, ojoavýta avei hembiakuaa ha hembiapópe. Aipórõ ojoavykuaa tembiapo pyhýpe, jepémo mokõive ojojogua tekoite hejapyre rupi.

	
Oĩháicha jepokuaa tekoháre oĩ avei jepokuaa avano’õre; ha’éva pe katupy (posibilidad) jaguerekóva avakuéra jajepokuaávo ñane avano’õre, ñanereñoihaguépe térã javahápe jaiko hag̃ua; ha ñaimévo ipype jajepokuaakatu hag̃ua imba’ekuaa ha hembiapoitáre. 
	
Peichagua jepokuaa ojehu: 

Techapyrãrõ ja’ekuaa mayma heñóiva ñane retãme oguerekoha katupy ojepokuaávo ñanemba’etévare: ñane ñe’ẽ, jepokuaa, jeroviapy, tembi’u hamba’e. Ava heñóivo oguerekóma ijypýpe avano’õ hejapyre, oipyhýtava mbeguekatúpe, ñemoarandu rupive, ha upeichahápe avei ojepokuaáta umi mba’e umívare. Iporãva’erã ñambojo’árõ peteĩ mba’e ja’emavakuevoi: Jepokuaa ha’eha peteĩ katupy, oĩgui heta ojepokuaa añetéva avano’õ rembikuaa ha rembiapoitáre; oĩgui avei ojepokuaáva sa’i sa’ípe; ha amo hapópe, oĩgui avei ojepokuaa’ỹva.

Avano’õ rembiapoita heñói, okakuaa ha oñembopyahujey tekoha ryepýpe ha tekoha pytúre. Upévare avano’õ rembikuaa ha rembiapoita ojeko tekoháre.

Peichahápe avei jahechakuaa aipórõ mba’éichapa tekoha omoheñói, omboyke, omoambue térã ombopyahu peteĩ avano’õ rembiakuaa ha rembiapoita. Péicha, umi ava oikóva tekoha hi’yrypy’ávape omoheñói tembiapo ipu’akávata upe tekoháre: ao aku ha ipohýiva, ha tembi’u omombaretekuaáva hete, pira umívagui ojejapóva. Péicha ombojepokuaa chupekuéra upe hekoha. Ñande katu, ndajarekoivoi yrypy’a ojaho’íva, ko’ẽ ko’ẽre, ñane retã. 

Techapyrã: 

Táva Capitán Bado-pe, Amambaýpe, oĩ Cerro Guasu, oñemopyendahápe Paĩ Tavyterã jeroviakatu. Ha’ekuéra ohero upe tenda: Jasuka Venda. Upe yvy ha tekoha ko’ág̃a imeg̃ua ohóvo, ava ha’ekuera’ỹva (Paraguay ha Brasil-pegua), oitypapota ka’aguy ha ojukareipa mymbakuéra Jasuka Vendagua. 

Jasuka jeko upe mba’e’ypy (materia prima) Ñane Ramói Jusu Papa oipurúva omoheñói, omongakuaa ha oipyso hag̃ua opa mba’e, hembiapokuéva, arapy tuichakue javeve. Upe mba’e’ypy reheve ojapo kuimba’e ha kuña ypykue. Upe mba’e’ypy upépe mante oĩ. Jasuka Venda niko ha’ehína yvypyte, yvypuru’ã (centro del mundo). Upépe heñoi’ypy Paĩ Tavyterã retã. Tavyterã he’ise “táva yvyteerã”. Jasuka Véndame oĩ, oiko ha hekokatu tapia Ñane Ramói Jusu Papa. Upépe, ha’e ñandeapova’ekue. Upépe oĩ avei mymbakuéra ñane rembi’urã, ha opaite mba’e porã ha hekokatúva. Ojeitypa ha oñembyaívo Jasuka Venda oñembyai ha ojejuka avei Paĩ Tavyterã rekove yvy ape ári. Upehaguére ha’ekuéra ojerure imba’eteerã upe yvy; upeicharõ añoite, arapy ha ava hekovepukúta ha ndopamo’ãi araka’eve.

	
Ava, peteĩ avano’õygua, omba’eherokuaa oĩva guive ipype ha ijerére. Upe mba’ehero ojapo hekove pukukue javeve, ha upevarã oipuru ñe’ẽ, jehai ha ta’ãnga. Péicha ha techapyrãrõ, ja’ekuaa poyvi pytã, morotĩ ha hovýva omba’eheroha ñane retãme, taha’e ha’ehápe. Upéicha avei, peteĩ pykasu morotĩ, ovevéva tekosã’ỹme, omba’ehero py’aguapýpe.

	
Mba’ehero niko upe ñanderesape’áva jaikuaa hag̃ua maymaite mba’e he’iséva. Peteĩ mba’e he’iséva niko heñoisapy’a, jekupyty rupi, ha peichahágui avei tuicha ojoavy imba’eherógui. Techapyrãrõ, kurusu ndojoguaiete upe omba’eheróvape. Tapicha ndojeroviáiva Hesukiritóre, añetehápe ndoikuaamo’ãi kurusu mba’ehero, jepémo are ojesareko ha opokóramo hese (kurusúre). Ojehekombo’eraẽva’erã ichupe ha uperire ae ohechávo kurusu oikuaámane iimba’ehero. 

	
Ava rekopy heñói mba’ehero purúpe. Mba’ehero niko upe omboheko’aváva ñande ypykuérape, ombojoavývo chupekuéra karajágui. Opaite avano’õ itenonde ha itapykuemivéva heñói ha hi’are oipurukatu mba’ehero. Upévare avei ja’ekuaa, jajavy’ỹre, opaite ava rekopy ojekoha mba’ehero purúre. 

Mba’ehero pururei (capacidad simbólica) niko katupy (posibilidad) oguerekóva ava oipuru hag̃ua mba’ehero (símbolo), hesakã’ỹre chupe. Ambuéva katu, mba’ehero purukatu (facultad simbólica) ha’ehína katupy oguerekóva ava oipuru hag̃ua mba’ehero hekopete, tesakã pa’ũme.

Mayma yvypóra jaguerekokuaa mokõivéva: mba’ehero pururei ha mba’ehero purukatu. Techapyrãrõ, ja’ekuaa sapy’ánte jaipuruha jaikoha rupi ñe’ẽ térã ñe’ẽjoaju hesakã’ỹva ñandéve: “white horse”, ndaha’éiva ñane ñe’ẽ rehegua, ingles-peguámba’e. Ñambohyapu pevéta upe ñe’ẽ; upéicharõ jepe, ndajaikuaamo’ãi mba’epa he’ise. Upe mba’e ojehúrõ, upéva hína mba’ehero pururei. Ág̃a katu, jaikoha rupi jaipurusapy’árõ ñe’ẽ térã ñe’ẽjoaju hesakãva ñandéve, ha’evahína ñane avañe’ẽmegua: “kavaju morotĩ”; upéicharõ katu, mba’ehero purukatu upe jajapovañaína.
	
Mba’ehero pururei ha mba’ehero purukatu jajuhukuaámi ymave, mitãme oñembo’egua’úrõ Castellano-pe, mbo’ehaópe; jepémo ha’e iñe’ẽtee Guarani. Upévare, ha ndajajaposéirõ mba’ehero pururei, tekotevẽ jahekombo’e mitãme iñe’ẽteépe; péicha jajapóramo añoite oikóne mba’ehero purukatu, ha mitãmimi ojehekombo’e añetéta ha iñarandujoáta; peicha’ỹramo, mitãmimi akõinte itavýta ha ohejareíta imbo’ehao. Upevakuére, Guarani ñe’ẽme oñe’ẽvape tekotevẽ jahekombo’e ñepyrũ Guaraníme. Upéicha jajapórõ ñamongakuaáne ichupe, hogaygua ha ñane retãme avei.

	
Ava añoite upe imba’eherokuaáva, ha’émante upe hembiapóva ha ombopyahukuaáva hembiapokue; ambue mymba ndikatúi oñembo’avareko. Upeháre ja’ekuaa oĩha avareko ha avareko’ỹ.

Yvypóra ijavareko omoheñói, oipuru, omohesakã ha ombohasajeýre mba’ehero ha heseve imba’ekuaa ha hembiapoita. Upehaguére avei, ava añoiténte upe omoñe’ẽ ha ohaikuaáva; oho ha oikũmbýva ñembo’e; ohepyme’ẽ ijeho mba’yrumýime, ha avei oñembosaraikuaáva hapichakuéra ndive. 
  
Ambue mymba katu -ndaha’éiva yvypóra- ijavareko’ỹ. Ha’ekuéra ndikatúi omoheñói, omohesakã térã ombohasa iñemoñarépe mba’ehero. Upéicha avei ambue mymbakuéra ndojapói tembiapo. Peteĩ jagua, kavaju térã mbarakaja, techapyrãrõ, nomoñe’ẽi ha ndohaikuaái; ndoikéiva tupaóme; ndohomeméiva mba’yrumýime ha noñembosaráiva ava ojapoháicha. Ambue mymbakuéra araka’eve noñemomba’emo’ãi mba’eherokuaáre. 

	
Tekombo’e, ogapy ha mbo’ehaopegua, oipuru ñe’ẽkuaa omoarandu hag̃ua opavavépe. Ñane retãme, rei ñañeha’ãta jahekombo’e ñande rapichakuérape ñe’ẽ oikuaa’ỹvape. Jaipurúramo añoite iñe’ẽtee jahekombo’engatúta ichupe, ha’égui upéva upe iñe’ẽ’ypy, upe oikuaaporãva.
 
Ava oñemoarandu heta hendáicha: kuaapyhychae (experiencia), jesareko (observación) ha mba’eha’ã (imitación) rupive; ág̃a katu jehekombo’e hypy’ũvéva ha hekopetéva ojehu ava oipurukuaávo mba’ehero (símbolo), ñe’ẽ rupive. Upehaguére, ñe’ẽkuaa (lenguaje) ha’ehína mba’ehero aty (sistema simbólico) purukuaa. Ñe’ekuaa rupive ava ombohasa hapichakuérape hemiandu, hembipota, hembikuaa ha hembiapoita.

Tekombo’e, ogapy ha mbo’ehaopegua, oipuru ñe’ẽkuaa omoarandu hag̃ua opavavépe. Ñane retãme, rei ñañeha’ãta jahekombo’e ñande rapichakuérape ñe’ẽ oikuaa’ỹvape. Jaipurúramo añoite iñe’ẽtee jahekombo’engatúta ichupe, ha’égui upéva upe iñe’ẽ’ypy, upe oikuaaporãva. 

	
Ñane retãme, tekombo’e ñemyatyrõ (reforma educativa) hupytyrã apytéme, oĩhína Guarani ha Casellano purukatu, ha upevarã tekombo’e oikóva’erã mokõive ñe’ẽme; ág̃a katu, oñepyrũva’erã mitã ñe’ẽteépe.

Ñahesa’ỹijo pypukúrõ upe mba’e, ja’ekuaa aipórõ hasypeve ñane retãme ojejapohague mba’e iporãva, oipytyvõtava mitã ha mitãrusúpe iñemoarandúpe. Upeichahápe avei oñemomba’eguasu ñomoarandu añeteguáva. Ja’ehaguéicha, ymaveguare oñembohérante ñemoarandu. Upérõ oñembo’egua’u Castellano-pe Guaranìme oñe’ẽvape. Ko’ág̃a katu mitã tuicha ojehesape’a ojehekombo’évo iñe’ẽteépe. Opa mba’e hesakã ichupe ha upehaguére oñeñandu porã ha hetia’e.

Upéicha avei, tekombo’e avarekópe (educación humanista) niko ojuhu ava oñemoarandu jave vy’a ha py’aguapýpe, hesakãporãgui chupe oñeme’ẽmíva guive mbo’ehaópe. Ja’ehaguéicha, ymave niko avave ndovy’ái mbo’ehakotýpe ojepurúgui peteĩ ñe’ẽ hesakã’ỹva. Péicha, mbo’epy (clase), aranduka (libro) ha aranduchauka (examen) oĩmbaiteva’ekue castellano-pe, ha mitãmimi ha mitãrusu katu iñe’ẽ Guarani. Upehaguére, nahesakãigui chupekuéra mba’eve ha ndovy’áigui mbo’ehaópe, heta tapicha ohejarei mbo’ehao ha ambuéva katu noñembojáinte ijypýpe. Upevakuére avei hetaiterei oĩ ñane retãme omoñe’ẽ ha ohaikuaa’ỹva. 

Tekombo’e tekojojápe (educación democrática) niko ojehu mbo’ehaópe ñandejapárõ opaichaguáva, ñemboyke’ỹre. Ymave niko castellano-pe oñe’ẽva año ijákuri mbo’ehaópe. Ko’ág̃a katu, ojepurúvo mbo’ehaópe mokõive ñe’ẽ: Guarani ha Castellano, ñandejapásapy’a. Tekombo’e tekojojápe jahupyty avei maymaite jaku’érõ jekupytýpe, jahekávo oñondivepa teko porãve yvy ape ári. 
Tekombo’e hesakãporãva (educación crítica) niko jahupyty ñaikũmby porã jave, ñane ñe’ẽ teépe, opa mba’e oikóva ñande rekove pukukuépe, mbo’ehao ha opa hendápe. Ja’ehaguéicha, ñane retãme upe mba’e ymavémi ndojehupytýi ojepurúgui ambue ñe’ẽ ha upehaguére mitã ha mitãrusu ijurujái ha hovayvajoa mbo’ehakotýpe. Ojesareapa. Noikũmbýi mba’eve, jepémo oñeha’ã heta. Upevarevoi niko ojepurúmi peteĩ ñe’ẽnga omyesakãmbaitéva mba’e vai ojehúva: “oike la ekuélape ha la ekuéla ndoikéi chupe”. Ko’ág̃a iñambueñepyrũvo upe mba’e, ñamoambuekuaáma upe ñe’ẽnga ha ja’e mitãmimíre: “oike mbo’ehaópe ha mbo’ehao oike chupe”.

Tekombo’e tekosãsorã (educación liberadora) niko upe ome’ẽva ñandéve pu’akakatu jajapo hag̃ua opaite mba’e jaipotáva ikatuha peve ha upekuévo ñamongakuaávo ñande rekovepy jahekávo tekokatu. Tekotevẽ ja’e hekosãsoha upe iñaranduva ha hekosãsove oñemoaranduvévo. Upéva jahupytykuaa tekombo’e hesakãva rupive, ndaipóri ambue tape. 

Ja’ekuaa ipahápe, avañe’ẽ ojepurúvo tekombo’épe heta mba’e porã jahupytykuaáne heseve. Tekotevẽ avei ñamyesakã porã Guarani ndaha’éi oikéva mbo’ehaópe ñanemoarandu hag̃ua iñe’ẽtekuaa añóme. Nahániri. Guarani ñanepytyvõta ñanearandu ha jakakuaa hag̃ua opaite mba’épe, ha ñande jakakuaávo avei ñamongakuaáta ñande rogaygua, ñande táva, ha amo hapópe, ñane retãme. 

Tekopy niko he’ise “teko mongakuaa apytu’ũ purukatu rupive, mba’eporã ha mba’evai ñambojoavy hag̃ua”, peteĩ avano’õme. Tekopy oñemohenda mokõime: 

Ja’ehaguéicha, tekopy potáva oñanduka ñandéve ñane avano’õygua rembipota, ñande rekopy ha ñane avano’õ rekopýpe g̃uarãva. Tekopy potáva oñemohendajey kóicha: 

Techapyrãrõ, ja’ekuaa tupãnói ha’ehína tekopy potáva, oñandukágui ñandéve ñane avano’õygua rembipota. Jepémo upéicha -tekopy purúva ramo- jahechakuaa mba’éichapa oĩháicha tapicha ojapóvajepi upe mba’e, oĩ avei heta ojapo’ỹva, ndojerurevéiva tupãnói túva, sy, paíno térã maína umívape.

Péicha avei, kristiánokuéra apytépe ojeruréjepi ojejapo hag̃ua heta mba’e oimeraẽ tapichágui oiko hag̃ua avei kristiáno. Umíva apytépe oĩ: ñemongarai ha menda umíva. Kristiano-háicha umíva ojejapova’erã ha upehaguére avei upéva ha’ehina peteĩ tekopy pota katuetéva (norma ideal obligatoria). Jepémo upéicha, jaikohárupi, jajuhukuaa heta he’íva ijehe kristiánoha; ág̃a katu, oñemongarai’ỹva térã katu omenda’ỹva tupão rupi.

Ñane retãme niko tupãnói ijahína umi tekopy pota mba’eteéva (norma ideal típica) apytépe. Ko’ãva apytépe avei ija heta jepokuaa ñanemba’etéva, péicha: Pombéro ñamoĩvo haperãme ka’a, eirete, petỹ térã yva ka’aguy. Upéva ha’ehína ñane avano’õygua rembipota. Jepémo upéicha, jaikohárupi ñane retãme, jajuhukuaa heta tapicha amoañetéva upe jepokuaa, oĩháicha avei heta oikuaa’ỹva upe mba’e.

Peteĩ techapyrã tekopy pota ijapýva (norma ideal restringida) rehegua jajuhukuaa kuimba’e ha kuña ñe’ẽndy purúpe, Guarani ñe’ẽme. Jaikuaaháicha, avañe’ẽme oĩ ñe’ẽ kuimba’énte oipurukuaáva (che ra’y, che rajy, che rembireko), ha upéicha avei oĩ ñe’ẽ kuñánte oipurukuaáva (che membykuimba’e, che membykuña, che ména). Upevakuére jajuhukuaa avei sapy’ánte tapicha oikuaa’ỹva upe mba’e ha upehaguére tuicha ojejavy Guaraníme oñe’ẽvo. 

	
Jepémo ava ojogua hete ha hetepýpe hapicha avápe, ojoavy ichugui tekopýpe (conducta, comportamiento). Upehaguére ja’ekuaa ava ojoavyha ojuehegui tekopýpe, ha upevakuére avei ndaiporiha yvy apére peteĩ tekopy año opavavépe g̃uarã.

Techapyrãrõ, ja’ekuaa umi ava oikóva yrypy’a ári, Ártico-pe, hembi’úpe oipuru mymba ro’o ha pira. México-ygua katu, imombyrýva parágui (océano), ho’uve hembi’úpe ñemitỹngue ha ka’avo. Upéicha avei oĩ ho’úva jagua ro’o hembi’úpe oĩháicha avei oñemyrõva upe mba’égui.
  

Ava rembiapo ndopytái peteĩ hendápe ha peteĩ ysaja añóme. Ñane ramói ha ñande jarýi hekopy (conducta, comportamiento) ambue, “heko ymaguare” ja’eporãsérõ; ha upe mba’e jahechakuaa iñemonde, iñe’ẽrekópe ha hemiandúpe. Aranduka (libro), kuatiahaipyre (diario) ha ta’ãnga ymaveguarépe jahechakuaa avareko iñambueha, ha upeichahápe, jajesarekokuaa tembiapo ñemotenondére.

Avano’õ ag̃aguáva niko ojoavýnte avei ojoapytépe. Upévare tembiapo ñemotenonde ohechuka ñandéve mba’éichapa tetã ha avano’õ oĩva yvy ape ári, yma ha ko’ág̃a, ohekaha akarapu’ã, ohupytyseha akóinte ko’ẽ ha ára pyahu. 

Tembiapo térã apytu’ũreñói ypy, ñembopyahu, ñemoambue téra ñembohekokatúva, ogueru hendive apañuãi, avakuaatýpe oñembohérava: tembiapo ñemoambue apañuãi. Ko’ã apanuãi ijetu’uve umi ojepokuaapyrémava hekoha térã hetã rembikuaa ha rembiapoitáre, ha upéi ováva ambue tekoha térã tetã pyahúpe, hembikuaa ha hembiapoita ambuéva.

Apañuãi ja’éva niko jahechakuaa avei ñane retãme, ovávo ñande apytépe umi pytaguakuéra, oúva ambue tetãgui. Jahechakuaa avei ñane retãyguáva apytépe, itujavéva ha imitãvéva apytépe. Mokõivévante ojoavy hembikuaa ha ijepokuaápe. Umíva umi mba’e ijahína tembiapo ñemotenonde apañuãime. Ja’ehaguéicha, ñane ramói ha ñande jarýi ojepokuaajepe imitãme otupãnóivo. Upéva tuichamba’e’akue. Upe mba’e jajapórõ jahechauka mborayhu hesekuéra ha Tupãre avei. Mitã ag̃agua katu ndojepokuaavéima péicha. Ñande apytépe ndaiporiguasuvéima tupãnói. Sa’íma umi tapicha otupãnói. Hi’arigua, ko’ág̃a ñañemotĩma ñatupãnóirõ. Kóva ko mba’e pyahu oipy’apy, oipy’akarãi ñande ramói ha ñande jarýipe. Péicha jahechakuaa apañuãi oĩva upehaguére.

	
Ñahesa’ỹijóramo guare mba’épa jepokuaa avano’õre (adaptación social) ja’emavoíkuri tembiapo (cultura) heñoiha tekohápe, ava ojaitypohapevoi. Ág̃a katu, pa’ũ (espacio) ndive ha pa’ũ reheve oĩmavoi ára (tiempo), oñandukáva ñandéve arapy rembiasa ijapyra’ỹva. Techapyrãrõ, ja’ekuaa ñane retã 1811-pe guare iñambue heta mba’épe ñane retã ag̃aguágui. Ñambohovakénteva’erã upérõguare ha ag̃aguáva jahechakuaa hag̃ua joavy oĩva ñemonde, jepokuaa, jogapo, mba’yrumýi ha myasãihakuérape. Ja’ekuaa ipahápe ombohasaha hekove yvy ári, pa’ũ ha ára pýpe, omoheñói ha omboambuehápe hembikuaa ha hembiapoita. 

Avave ndojapói mba’eve imba’erã añónte. Oĩva guive -ava rembiapopyréva- tekomarã térã tekokaturã, oñemyasãi ñe’ẽ térã jehai rupi; ỹrõ katu, ava ou ha ohóva oikuaauka umi mba’e ambue avano’õyguápe. Upéicha avei, ág̃a ojepuruve umi myasãihára (kuatiahaipyre, aranduka, ñe’ẽasãiha, ta’ãngambyry hamba’e). Upe ñembohasa oikóva ha’ehína tembikuaa ha tembiapo myasãi.

Upe ñembohasa oikóva araka’eve ndopytu’úi. Ara, aravo, aravo’i ha aravoi’ive ohasávape ava omoheñói ha omoambue hembiapo, ha upéicha avei omyasãi ikatuha peve umi isyva ry’aikue. Péicha, pohã pyahu, tetepypegua myengoviaha ha heta mba’e iporãva oñemyasãiháicha, ojekuaauka avei umi ivaíva: ñanavai puru, pokarẽkuaa, ñorairõ hamba’e. Oĩva guive oñemyasãi ha péicha jaháta heseve opa peve arapy, yvy ha ava. 




#Article 64: Tavarandu (1172 words)


Es la expresión de una tradicion de un pueblo cuento musicales baile niko peteĩ kuaaty ijáva Avakuaaty tembiapoguiguápe. Ohapykueho, ombyaty ha oikuaakajeýva arandu ka'aty. Mayma kuaaty oguerekoháicha, tavarandu oipuru avei aporeko ha tapereko oipytyvõva ichupe ohupyty hag̃ua hembipota.
Tavarandu térã tetãkuaa, ha'e kuaaty (disciplina, ciencia) tetã rembikuaaguigua. Upe ñe'ẽ omoheñoiva'ekue peteĩ karai katupyry hérava Willians John Thoms, ary su poapysa irundypa poteĩme; ha ojepuru oñehenói hag̃ua umi mba'e ha'e: jeroviapy (creencias), jepokuaa (costumbres), mombe'ugua'u (mitos), mombe'upy (leyendas), ñe'ẽarandu (proverbios), ñe'ẽnga (refranes), tetãygua rembiapokuéva. Upe ñe'ẽ ojepuru mayma tetãme, yvy ape ári oĩva.

Tavarandu ha'eva'erã katuete:

Kóvape oikepaite mba'e tavarandugua oñemombytáva ñane apytu'ũme, tekotevẽ'ỹre jahecha térã jajapo. Hyepýpe jajuhukuaa: ñe'ẽjovake, ñe'ẽñemiguerojera, mombe'ugua'u, mombe'upy, káso ñemombe'u, ñe'ẽnga ha hetaiteve mba'e.

Techapyrã:

Che korapýpe areko			
Ka'avo hérava aromita				
Jepémo ápe heta nde rogaygua			
Che rohetũmíta			

Nde korapýpe reguereko
peteĩ ka'avo hérava aromíta
Anínte eja cherehe, ¡cháke!
Che ru nderaviramíta
  

Techapyrã

ñapo'ẽramo hesape okaru (jetapa)		

peteĩ karai po'i oike ka'aguýpe ha 
osẽ iñakã rehe ysypo (ju).

Techapyrã: 

Techapyrã: 

Ko'ã tapicha imba'ekuaáva apytépe, oĩ avei pe oporomomembýva, oñembohérava partéra chae, oipytyvõva kuña hyeguasúvape imemby hag̃ua, hogapýpe. Jaikuaaháicha sa'i oĩ kuña ohóva peteĩ tasyópe (hospital) imemby.

Iporã avei ja'e, mba'asykuéra oĩháicha heraha avei Guaraníme. Techapyrãrõ: ohéo térã haru; py'aruru; tavardillo; kambyrujere; mitãreterasy; isípula; topepireko ha ambuéva. 

Pohãramo ojepuru ko'ãva: ka'ahái, ka'arẽ; guavirami, taperyva; arasa, yvapurũ; tapekue; tarope, jaguarundi; amba'y, kumanda yvyra'i, mamóne; kokũ, jaguareteka'a; karaguata, mba'ysyvo; ka'arurupe, ka'apiky'i; kalaguala ha ambuéva. 

Péicha opavave jaguereko peteĩ térã hetave ñangarekohára: San Blas (ahy'o rerekua), San Roque (jagua ha imeg̃uáva rerekua); Santa Lucía (ohecha'ỹva rerekua); San Ramón (hyeguasúva ha imembyramóva rerekua); San Isidro (ñemitỹhára rerekua), San Cayetano (mba'apohára rerekua); Santo Tomás (oñemoarandúva ha iñarandúva rerekua); Santa Cecilia (puraheihára rerekua); San Antonio (ojohayhúva rerekua); San Judas Tadeo (imba'ehasýva ha apañuãi rerekua). 

Paraguáype -héra Guaraní reheve- jahechakuaa gueterei: tupãnói, óga ñemongarai; jepokuaa ha jerovia póra rehegua (upéva jeko hekovaiva'ekue, iñangaipa hetava'ekue), ha Estacionero opurahei'asýva kurusu árape ha Arapokõindy Marangatúpe (Samana Santa).

Techapyrã:

JASY JATERE

Kóva hina Tau ha Kerana ñemoñare irundyha. Ko mitã'i yvágaicha hesa hovy hasy ha kuarahy mimbícha iñakãrague sa'yju. Og̃uahẽvo asajepyte ndaje osẽ omyasãi mborayhu. Oje'e hese opívo oguataha ha oguerekoha ipópe ka'a rakã pehẽngue ome'ẽva ichupe imba'ekuaaita. 

Techapyrã:

KA'A
	
Peteĩ áraje Ñande Ru ou, tujamíramo, yvy ape ári oguatávo, ha ikane'õmarõ oheka peteĩ ogami opytu'u hag̃ua. Ohohápente mavave ndoipe'ái chupe hóga rokẽ. Maymávante oñembotavypa chugui. Ipahaitépe, og̃uahẽ peteĩ tujami rógape. Upéva ombohasa chupe hógape, ome'ẽ chupe y ha tembi'u, ha okemi hag̃ua avei ome'ẽ chupe. Upe tujami oikóje itajýra ndive, ha mokõive rasa oñangareko porã Ñande Ru rehe.
	
Ohecharamógui tujami ha tajýra reko marangatu, Ñande Ru ojevúvo yvágape omoheñoiukáje tujami róga korapýpe, peteĩ ka'avo pyahu avave oikuaa'ỹva. Upei og̃uahẽkuri tujami rendápe Ñande Ru remimbou; ombo'eva'ekue tujami ha tajýrape mba'eichaitépa ojepuru'arã upe ka'avo pyahu, hérava ka'a, opytava'ekue mokõivéva poguýpe.

Techapyrã:
                       
MBORIAHU RYG̃UATÃ KÁSO 
                 
(Mbyatyhára: David A. Galeano Olivera)
	
Karai Hilario ha hogayguakuéra oikova'ekue, ñepyrũrãme, Itakyrýpe. Upépe omba'apo hikuái kokuépe. Mandyju ha manduvi niko umi mba'e oñemitỹkakuaavéva, ohepyme'ẽ hag̃ua. Oiko porã hikuái, imboriahu ryg̃uatã. Imarangatu hikuái. Heta tapicha ohayhu añete Hilario ha hogayguakuérape, ha oĩra'e avei ohayhu'ỹva chupekuéra. 

Péicha ndaje, peteĩ ko'ẽ, ojuhu hikuái juky iñasãiva hóga jerére. Osẽ ha ohohápente, hóga jerére, juky mante ojuhu. Oñemondýivoi ha'ekuéra. Oñembo'e avei, ha upéi ohypýi ykaraipyrépe. Ña Carmen -Hilario rembireko- oitypeíkuri ha ombyatypa peteĩ vosápe, ha'e.... ka'arupytũ jave oñotỹkuri -iména ndive- kuarahy reike gotyo.
	
Upeichavérõ jepe, upe ára guive nosẽporãvei mba'eve chupekuéra. Ña Carmen jeko oúkuri hasykatuetévoi. Hilario katu ojuhúkuri irundy hymba vaka oñekarãi ha huguypáva, upéi omanombava'ekue ichugui. Ha'e oñangareko aja hembireko ha umi hymba vakáre, ysokuéra oñemohyguatãkuri imandyjutýpe. Upeichaite jekoraka'e ojehúkuri. Vaípeko ojehecha hikuái. Iñambuepaite hekovekuéra. Peteĩ pohãnohára chae he'íkuri chupekuéra: “Mba'evai niko ojejapo penderehe. Ndaha'éi vyrorei. Che ndachepu'akamo'ãi hese. Pehayhúramo pende rekove ha pene ñemoñare, pehova'erã ko'águi ha pya'e ave. Pepytáramo ko'ápe ikatu pemanomba; pehóramo ikatu peñakãrapu'ãjey”.
	
Pya'e jeko Hilario ha ipehẽnguekuéra ojapyhýkuri ijaomimi ha oje'ói Itakyrýgui. Mombyryvoi oho upégui, Karaguataýpe. Upépe ojogapo vaivai; ha upéicha avei, heta ára ndaje ohasa asy. Yvýpe hamba'e oke ha okaru. Hilario ha ita'ýra ypykue ohókuri omba'apo peteĩ mandyjutýpe. Mbeguekatúpe ojoguajeýkuri tupa, apyka, mesa, umíva. Upeichahárupi ndaje, peteĩ ka'arupytũ, Hilario -ou rire imba'apohágui- oguapýkuri itapỹi rovái okay'u hembireko ndive; ha oñemongetaháguihina hesaho hikuái peteĩ karréta nandíre, ohasáva ohóvo, ha jeko og̃uahẽvo peteĩ mbokaja tuja renondépe -namombyrýiva hogakuéragui- oguetékuri Hilario ha Ña Carmen resa renondégui. “Mba'épiko péva”, he'íje hikuái ojupe. Mokõive ndaje imandu'ákuri upérõ umi hogaykeregua ñe'ẽnguére. Ha'ekuéra niko omombe'úmiva'erã Hilario ha Ña Carmen-pe Karaguatay iporaha, ha sapy'apy'a ojejuhuha upépe pláta yvyguy. Ñorairõ Guasu rapekuevoi niko raka'e. Ambue ka'arupytũme ojehujeýkuri upe mba'e. “Oiméne niko kóva hína pláta yvyguy mba'e”, he'ijekoraka'e hembirekópe, ha ombojoapy: “Ko'ẽramo jajo'óta”. Upe ára irundyhápe Hilario ndohói omba'apo. Opytákuri, ha hembireko ha ita'ýra ypykue ndive ohókuri mbokaja tuja oĩha meve. Ogueraha hikuái peteĩ jo'oha (pala), ha oñepyrũ ojo'o. Pya'evoi ndaje ojuhu peteĩ karameg̃ua'i. Onohẽraka'e hikuái ha oipe'ávo ojuhu hyepypegua omimbipáva, nimbora'e pláta yvyguy hína. Ovy'aiterei hikuái, jepérõ upéicha nomombe'úikuri mavavetépe. Oguerokirirĩnte hikuái.
	
Mbohapy ára ohasa rire jeko Hilario osẽkuri ohopa heseve Brasil-pe, ha upépe ohepyme'ẽkuri. Heta pirapire ndaje oñeme'ẽkuri chupe. Upégui ou rire, ojoguákuri hogarã Paraguaýpe. Ko'ag̃aite peve oiko ko'ápe. Ipirapire heta jepiveguáicha; ha'e... kakuaa omba'apo. Añetémbora'e upe he'iva'ekue chupekuéra pohãnohára chae: “Pehóramo ikatu peñakãrapu'ãjey”. Ha añetehápe, upeichaite oiko hesekuéra. Mba'e vai rire, mba'e porã manteva'erã, péicha niko oje'evavoíjepi...
						
... ha upépe opa.

Kóvape oikepaite mba'e tavarandugua oikóva mba'e apo rupive. Heñói guive ava ojapo heta mba'e ipópe. Aipórõ ápe oikehína: óga apo, tembi'u apo ha opaichagua mba'e apo (ñanduti, poyvi, ovecha rague umíva).

Óga oñemboja'o kóicha: tataypy, ñaimeha térã jahuha, kotykeha, kotykaruha ha guataha. Ogapypegua katu ko'ãva: tupa kochõ ha aramboha; kyha, karameg̃ua, tataindyrenda, lampiũ, tataindy; mesa, apyka, apykape, apykapuku, kambuchi, tembipuru; angu'a, ña'ẽmbe, yrupẽ, ajaka, y'uha, hy'a, yrenda ha kanéka.

Tembi'u Paraguáy apytépe oĩ: huitĩ maimbe, rora, kavure, mbeju, chipa, so'o jukysy, so'o josopy, so'o apu'a, so'o chyryry, so'o ka'ẽ, puchéro, vífe koy'gua, chamuchína, asado de carnes, guiso, pajagua maskáda, chatáka, votifarra, mbusia, kumanda, lókro, saporo, jopara, ipokue, iñakãngue yvyguy, chicharõ, chipa guasu, mbaipy, kiveve, kosereva, kaguyjy, kamby-arro, arapaho, alóha, terere, guari, chícha ha ambuéva. 

Kóvape katu oike mba'e tavarandugua oñemoañetéva tekohápe, tapichakuéra ndive, teko ñemoirũ rupive. Hyepýpe jajuhukuaa: ñe'ẽ jepuru, mba'epuru ha jepokuaa, vy'arã ha ambue mba'e.

Techapyrã: 

Ahaséma ógape, he'i hyéva ikasõme. 
Aisu'u ha amokõ hykuere, heíje ináko reheve okeva'ekue.
Aháta aju, he'i osóva.
Avy'a ha ndavy'ái, he'íje iména manóva.
Ág̃ante re'áne che píkore, he'íje lóro.
Che ndaka'úi, he'i oka'úva.
Chéngo ha'emínte, he'i loríto óga.
Ivai la situ, he'íje hekakapa'ãva.
Javy'ahag̃uánte, he'íje ikomáipe omoakãperõva'ekue.
Jaikove, he'íje mondaha omonda'íramo.
Kavalete, heí isái mbykýva.
Cada cosa henda, he'íje iky oguerováva ityvytágui iñakãme.
La unión hace la fuerza, he'íje ikatĩjováiva.
Ndaha'evoi la ha'usepávakuri, he'íje asadohágui oñemuñava'ekue.
Ndaipóri forma, he'íje angu'ápe oñenóva.
Ña'aguata, he'íje iména katĩva.
Sapy'aite g̃uarã, he'íje iména sa'yjúva.
Tuicha rejavy, he'íje hetyma yvyráva oisu'úrõ chupe jagua.
El único que me queda bien, he'íje ijao peteĩva.
Arriéro rembe puku kavaju uhéi.
Arriéro vai pombéro villetéra.
Arriéro rekorei lápi de color morotĩ.
Arriéro juruméme kaseróla.
Mitã vai kururu ñembo'y.
Lígape jakare jepe ojahogáva.
Mandarína ha g̃uaig̃ui ndaikatúi ja'u ñemi.
Výro ha yvyra karẽ araka'eve ndopái.
Hovasyve tape yképe okakávagui.

KUATIAÑE'ẼITA (BIBLIOGRAFÍA)




#Article 65: Che Guevara (205 words)


Ernesto Guevara (Rosario, Arhentína, 14 jasypoteĩ ary 1928-La Higuera,  Vorívia, 9 jasypa ary 1967), ojeikuaavéva Che Guevara réraicha, fue un pohanohára, ojokuaikuaáva, guerrillero, haihára, periodista ha revolucionario comunista Arhentína retãygua oñemohetã akue Kúvape.

Ha'e niko peteĩ umi omoñepyrũ ha omotenonde apytépe upe Kúva ñepu'ã omosẽ Fulgencio Batista. Guevara oĩ kuri ñepu'ã ñepyrũme, oikóvo ñorairõ peteĩha ha opyta ary 1965 peve oñemohendávo Kúva retã rekuái. Heta omba'apo tetã remimoĩmbyréme ha tetã rekuáipe, tenondeite omba'apo pirapire ñemono'õme. Ha'e kuri Kúva Viru Róga mburuvicha, Departamento de Industrialización motenondehára upe -pe (INRA) ha Tetã Remimoĩmbyre Oporomomba'apóva sãmbyhyhára. Omba'apo avei Kúva jekopyty umi tetã ambuévare.

Ha'e oimo'ã ñorairõ oñemuasãi arã opa arapy mbohapyha retãnguéra rupi, omosãso tee hag̃ua, upéicha Che Guevara omoñepyrũ heta guerrilla atymi oparupi Amérika Latínape. Ary 1965 guive 1967 peve, ha'e oho oñorairõ Kóngo retãme ha Vorívia-pe, umi guerrilla ykére. Ko tetã pahápe oñemoĩ chupe ka'irãme ha upéi ñemihápe Vorívia Ñorairõhára Aty ojuka chupe CIA pytyvõre, Tetãvore Joapykuéra retã remimoĩmbyre, ára 9 jasypa ary 1967-pe.

Hekove herakuã guasu oparupi, oĩ umi omomba'eguasu chupe he'ígui hikuái ha'e heta omba'apo toiko tekojoja avano'õme ha opa hag̃ua porokuái hatã, oĩ avei umi he'íva naiporãiha upéva ha'e ojapo.

Che Guevara ra'anga, ojapo Alberto Korda, niko peteĩ umi ta'anga ojeipuruvéva apytépe oparupi.




#Article 66: Kapi'atã (233 words)


Kapi'atã oĩ tava Paraguái retãme, tetãvore Centralme. Ko távape oiko 154.469 ava (2002 ary).

Kapi'atã ha'e roga Pomberogui ha Luisõ, heta tesapo'e oî avei

Táva Kapi’atã oĩ Tetãpehẽ Central-pe. Kapi’atã oñemboja’o peteĩ Tavaitépe orekóva 11 Jeikoha (San Roque, San Francisco, San Francisco, Virgen del Rosario, Aurora, Balneario, La Candelaria, Las Mercedes, Roberto L. Petit, Santo Domingo, San Blás ha San Miguel) y 15 Tavapehẽ (Naranjaty, Ka’aguy Kupe, Costa Salinares, San Juan Bautista, Jataity, Posta Yvykua, Posta Yvyraro, Rojas Cañada, Aldana Cañada, Laurelty, Toledo Cañada, Aldana Cañada, Urugua’y, Ykua Kora – Cerrito ha Loma Barrero). Ko távape oiko

Kapi'atã Tavao oñemohenda Jeikoha San Roque-pe, tape Mcal. Estigarribia ha Mcal. López ári, Km 20. Kapi’atãgui oiko táva ára 20 jasypa ary 1872-pe oñemoheñoirõguare Tavao Aty Peteĩha. Ipahápe, ary 1968-pe ojehechakuaa ichupe tavaóramo ha upe guive oguereko táva motenondehára. Los Intendentes Municipales fueron. Táva Motenondehára niko ko’ãva:

Ñe’ẽ Kapiata ou mokõi ñe’ẽgui: “kapi'i” ha “atã”. Ja’eporãtarõ, ñambohyapuva’erã “Kapi’i’atã”; ha’éva peteĩ ka’avo hetava’ekue ko táva oĩhame ha ijere rupi avei ha ichugui ojejapo avei typycha ha’éva Kapi’atãygua rembiapo teete.

Táva Kapi’atã niko omoheñoiva’ekue Sãmbyhyhára Martín Ledesma de Balderrama ary 1640-pe, ára 2 jasykõime, Tupãsy La
Candelaria árape; upéicharõ jepe, Mbo’ehára Esteban Antonio Romero, tembiasakuaahára kapi’atãygua, he’i ko táva omoheñoihague Pedro Lugo de Navarro, kóva ha’égui upérõ sãmbyhyhára ha ndaje upe arýpe Martín Ledesma de Balderrama oĩhaguére España-pe. Taha’eha’eháicha, Kapi’atã niko oĩ umi ñane retã táva itujavéva apytépe.




#Article 67: Lambare (326 words)


Lambare oĩ tava Paraguái retãme, tetãvore Centralme. Ko távape oiko 124.000 ava (2002 ary).

Ymave ndaje hérava’ekue Yvyty Avamba’e, he’iséva “tavaygua mba’éva”, Yvyty Verami, ha’éva tenda ijatyhápe Jaryikuéra oñomongeta hag̃ua Tupã ndive.

Tenda marangatu Guaranikuéra ojapohápe apytu’ũ rehegua rembiapokuéra. Péicha omombe’u Castulo Garcete, ha’éva Mbya Apytere Kanindeyuygua myakãhára.
 
Guaranikuéra apytépe mburuvicha omotenonde aty, umíva apytépe oĩ Cacique Lambaré, Mburuvicha Lambare, ha’e oiko myakãháramo oúrõguare españa-ygua, tenda ko’ág̃a ojeikuaáva Lambare-ramo. Guaranikuéra omba’ejuka ha oipirakutu ha oguereko kuaa apytépe pohã ñana purukuaa ñepohãnorã.\

Yvyty Lambare ha’e tenda Guaranikuéra mba’e, omyakãva Cacique Lambare, upépe ha’ekuéra oipysyrõ heko imba’eteéva. Upévare Yvyty Lambare ha’e techaukaha mba’etee rehegua upérõguarémavoi. Táva Lambare omopyendakuri Carlos Morphi, ary 1766-me, oñemoĩ héra chupe oñemomba’egusúvo Cacique Avambarépe, ojejukáva oúrõguare Juan de Ayolas ary 1536-me.

Guaranikuéra ha español-kuéra ojokupytýrõ oñepyrũ ojepuru  yvy ñemitỹrã, péicha heñói heta granja oguerúva imba’erepy oñemu hag̃ua Paraguaýpe upérõ ojeheróva Madre de Ciudades.  

Félix de Azara omombe’uháicha Paraguay isãsóramoguare, tupão Lambare oĩkuri Paraguay mba’éramo, péicha he’i kuatiápe ary 1769, 1° jasypápe.

Oĩ Catedral Asunción Vice Parroquia-ramo, ary 1783 guive. Mombe’uhai ojejuhúva omoañete jesuita-kuéra omopu’ã hague capilla Cacique Lambare róga ypýpe, upépe oñemopu’ã ha oñemongarai Táva Lambare tupão, oiko chugui parroquia Paraguaygua. Jasyapy 1946 guive oñepyrũ tupão pyahu ñemopu’ã.

Ary 1844-pe, Decreto rupive, táva Lambaré opyta táva Paraguay ryepýpe. 
Ary 1916-me, Ley rupive, ojehai ñepyrũ táva Lambaré rembe’y,  ojesareko upevarã mba’eichaitépa oĩ tembiasa ha yvy’apera’angahaípe.

Lambarégui oiko távaramo 5 jasypo 1962-me, Ley Nº 791 rupive, Municipalidad de Segunda Categoría, ha decreto Poder Ejecutivo Nº 12.766, ary1965-pe, oiko chugui Municipalidad de Primera Categoría. 

Lambaré oñemopyenda undécimo departamento Central, oĩva Paraguay ykére, ha’éva ñane retã tavatee. Ojepyso 27 km² ha yvyturo’ysã gotyo oĩ Ysyry Paraguay, omboja’óva tetã Argentina-gui, kuarahy reike gotyo táva Paraguay ndive, ha kuarahy resẽ gotyo táva Villa Elisa ndive. Ary 1967, decreto rupive táva pysokue iñambue ituichakuépe; Lambare ary 1992-me, oguereko 135000 tekove, ha ary 2002-me, Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos rupive ojeikuaa ko táva oguereko haimete 300.000 tekove.  

Táva yvyrembe’y ko’ág̃agua 




#Article 68: Ypane (628 words)


Ypane oĩ tava Paraguái retãme, tetãvore Centralme. Ko távape oiko 21.000 ava (2002 ary). Opyta 27 km Paraguaýgui. Tape hérava Acceso Sur ombojuaju tavaguasu Paraguy ko tendáre. Ojehero chupe Ciudad Jardín. 

Heñói ára 23 jasyapy ary 1538 jave gobernador español Domínguez Martínez de Irala rupi.

Oguereko actividades comerciales ha industria.

Héra ñepyrü ha’e Pitum, España ñe’ëme he’iséva: agua medicinal. Ko’äga héra Ypané, oïháme mbobapy ysyry Ypané , Potrerito ha Ytororó, äva ho’a ysyryguasu río Paraguay-pe. Y he’ise agua,  pay ohóva ho’a ysyryguasúpe;  ne, ha’e umi karugua ha ysyry ryakuä ikä jave ndokyveipuku rire.

Oñepyrüramo guare ojeiko tendáre ha’eva’ekue oñemba’apo hague kokuépe año. Ohasávo heta ary tendaguakuéra oñepyrüma avei omba’po ambue mba’épe: mymbajuka, pirakutu ha upéi arroz ñeñotýme.   

Ha’eva’ekue peteï reducción franciscana oñepyrüva ary 1538 jave. Heñói ára 23 jasyapy pe ary 1538 gobernador Domingo Martínez de Irala rupi. Oguerekojey ambue ára heñoihague (segunda fundación) ára 6 jasypo ary 1862 jave, umi franciscano oikejeyramo guare Paraguáipe. 

Ary 1911 jave tenda Ypanegua ojeguerova yvy Villa Real mba’égui pe tenda ko’äga oïháme.

Pe poivi sa’y táva pegua ha’e hovyü (verde), he’iséva esperanza; sa’yju, ohechaukáva kuarahy resë ha avei ko’ë pyahu. Ko’a sa’y ojeiporavo ikatuhaguaicha oiko Ypanégui táva histórica ha avei ciudad Jardín.

Peteï mba’e ojehecharamové pe tenda pegua ha’e pe monumento Al Santo del amor, San Valentín, oïva yvyrakuápe pe plasa San Pedro Apóstol-pe. Ko monumento ha’e korasö mbyte oikóva pe tendápe, ha omombe’úva tendagua he’i ohóva guive ha’eño térä imborayhujára ndive ojeruréve imba’epota santope, ojerepaitévo pe korasö rehe, katuete oiko pe mba’e ojerureva’ekue San Valentín-pe.

Ypanéme oiko 34.943 ava, ävagui 17.696 ha’e kuimba’e ha 17.247 kuña, jaikuaa Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos rupive.

Oï 34% avakuéra távape ha 57% okaraháre, oguereko tasa de crecimiento ary jave 3.61%.

Ararova Ypanémegua ha’e tropical ha subtropical, oguereko yvytu tropical ha polar, ary pukukue iñambuéva.

Arapytu hakuve jave arahakúpe oguahë 39 ºC, ikatuvoi ojupive. Arapytu michïvéva ha’e araro’y jave, 1ºC; ha mbyte pegua arýpe 22ºC .

Okykue ary pukukue ohupity 1.433 mm. Jasykuéra okyveha ha’e jasyteï guive jasyrundy peve, sa’iveha oky katu jasykuéra jasypoteï guieve jasypoapy peve.

Oguereko actividades comerciales ha industria, avei kokuépe ñemba’apo, oñeñoty hetavéva ha’e  arroz.

Ko távape ojeikuaa avei ñemba’apo mandyju rehegua (tejidos de algodon), kyha, bolsos, colchas ha ambue. Oï avei omba’apóva ñandutí apópe. Oguereko avei producción agropecuaria oïháme ñemity ka’avo hi’upyrä (hortícolas) ha yva opaichagua.

Táva Ypané oguereko heta mba’e techapyrã, ãva ha’e pe tupão yma guare San Pedro Apóstol, ompu’ãva’ekue ypykuéra reducción pegua pa’ikuéra franciscano poguýpe oikóramo guare colonización América-pe. Pe tupão opyta táva mbytépe. Pe altar mayor ha’e patrimonio nacional ha universal avei. 

Ambue henda ipiorãra ha ojehejaramóva ha’e pe monumento ojuayhúvare oñangarekóva “San Valentín”, oïva pe plasa San Pedro Apóstol mbytépe. 

Ñorairö guasúrö guare (Guerra de la Triple Alianza), tetänguéra Brasil, Argentina ha Uruguay oúrö Paraguáipe), oiko ápe ára 6 jasypaköi ary 1868 jave batalla de Ytororó, ko’äga ha’éva Ypané yvy.  Pépe oï peteï monumento oñemopu’äva umi héroes rérape. Avei oiko haguépe batalla de Avay (ypykue y) oï Mariscal Paraguagua  Francisco Solano López ra’anga.

Pe plasa San Pedro Apóstol-pe rejuhúta peteï obra de arte iporämbajepéva, ha’éva Centro de Atracción Turístico Municipal. Ko’ápe oï tembiasakue ha he’iséva Ypané rehegua, ikatuhápe rehecha umi mbohapyve ysyry ho’a peve ysyry guasu Paraguáipe.  

Ypané oguereko pe laguna Yverá hérava, namombyrýi oïva Nueva Italia-gui. Ko laguna oguereko  karugua guasu (humedales) iporämbajepéva.

Ko distrito ndoguerekói gueteri infraestructura, aeropuertos, hoteles, restaurantes, centros de compras, upévare nadikatúi hetaiterei tapicha oho tenda poräitépe.  

Ypané ha’e táva Paraguái retäme tetävore Centralmegua, 27 km Paraguaýgui. Tapekuéra ikatuha reho ha’e 1 ha 2 rupi. Hérava Acceso Sur ombojuaju tavaguasu Paraguay ko tendáre, oĩháme opaichagua mba’yruguata ikatúva nemohuahẽ. 

Santo patrono Ypanemegua ha’e San Pedro Apóstol, oñemomoräva ára 29 jasypoteï ary ha ary jave. Pe altar mayor oï Iglesia San Pedro Apóstol-pe ha’éva patrimonio nacional ha avei universal.




#Article 69: Ñemby (táva) (599 words)


Ñemby ha’e peteĩ táva opytáva tetãvore Central tetã Paraguáipe, Paraguay guasu rehegua, oikéva ipype táva Paraguay ha umi tavakuéra ijereregua. Iñepyrũrã ko táva oñembohera va’ekué San Lorenzo de la frontera . Oñefunda kuri upe 2 jasypoapo ary 1899-pe, ára oñeñohendaramo guare upe peteĩha junta económica administrativa.

Ko’ágã ramo guarã Ñembype oikovéma 86.614 tapichakuéra.

Ko táva opyta peteĩ tenda ijyvatemíva tetãvore Central-pe. Upe ijyvateveha katu opyta upe yvyty hérava kóicha avei oguerekóva 176 m ijyvatekue, jajuhu ko’ápe mbohapy yvyty’i iñambuéva ojuehegui ohasáva imbytepekuéra ysyry hérava avei Ñemby ha ysyry’ikuéra osẽva ichugui.

Ko táva korapy oguereko 40 km². Ndopytái y rembe’ýpe, upéicha ramo jepe oguereko tape porã oguahẽva umi puerto-kuéra opytáva táva San Antonio-pe. Norte gotyo opyta táva San Lorenzo, Este gotyo táva Capiatá, Sur goytyo táva San Antonio ha Oste gotyo táva Villa Elisa.

Ko táva rupi ára ndahakuetéi ha ndaho’ysãtéi, oky porã porã uvei. Hakuvé Arahakúpe ha ohupyty 39 °C; Araro’ysãme oguejy 1º C peve. Peteĩ ary jave katu 22 °C rupi arapytu. Ama katu ho’ave jasyrundy ha jasypoapy ramo.

Ko távape oikove 86.614 tapicha ha 2165,36 hab./km-pe. Ko tenda tavapáma, okaha ndaiporivéima. Tapichakuéra oikovéva ipype omba’apopa Paraguay rupi.

Ñemby oguereko 11 tavavore, jajuhuárupi heta yvyraty rovyũ. Ojapo pa ary rupi ko táva rupi heta óga ndahepyetéiva oñemopu’ã tetã ambueguakuéra ñepytyvõme, paraguaikuéra oikotevẽva hogarãkuéra upéicha ojerure rupi.

Umi tenda omombe’úva ko táva rembiasakue hechapyrã jajuhúta upe tupao guasu San Lorenzo-pe omopu’ã va’ekue umi tapichakuéra España-gua ou va’ekue upe ary 1718 ramo Ñemby ha’éramo guare tava’imínte oikovehápe 2.187 tapicha. 

Ñembýpe avei jajuhúta upe colegio nacional Pablo Patricio Bogarín ha avei Escuela Carlos Antonio López, ko’ãva opyta ko táva mbytetépe.

Peteĩha intendente va’ekué karai Pedro Regalado Bogarín. Tavaguakuéra omohenda va’ekue katu ha’e karai Enrique Hugo Delvalle García ojupi va’ekue upe 17 jasypakõi ary 1991 ramo.

Poyvi ko tavavore’i rehegua tuichakue Tetã Paraguái poyvicha avei. Ysa’y mokõi: pytãhũ ha morotĩ. Upe pytãhũ ohechauka upe Santo Patrono “San Lorenzo” aho; morotĩ katu omombe’u ñorarõ’ỹ ha tekove potĩ. Ko’ã mokõve sa’y peteĩchante tuichakue.

Upe Escudo Distrital katu oñemohenda upe bandera mytépe umi sa’ykuéra pytãhũ ha morotĩ ári ha oguereko 6 mbyja he’iséva umi poteĩ tava’ikukéra Salinas, Mbocayaty, Pa’i Ñu, Rincón, Cañadita ha Caaguazú. Ipype avei jahecha upe yvyty, yno’õ, yvy ha avei mbokaja máta, ipahápe parrilla omombe’úva mba’éichapa ojehapy raka’e San Lorenzo. Yvyvy ohechauka upe oñehundipotámava ohóvo Yvyty Cerro Ñemby. Mbokaja máta katu ha’e upe hetaite va’ekue Ñembýpe iñepyrũrã.
Pe Bandera Distrital oñemboveve opaite Institución Pública ko tetãvore’i Ñemby rupi.

Ymave tembiapo Ñembýpe ha’e ñepytyvõkuéra rehegua ha avei sector industrial. Kokue rehegua ndaiporiguasúi, tavapáma haguére ko tendárupi. Ñemby oje’e ha’eha táva ojekeha, tapichakuéra ko’árupigua omba’apoha haguére Paraguay rupi ha okehaguãnte ou.

Ko táva rupi heta mba’yruguatakuéra osẽ ha oike ohasáva tavakuéra ijereregua ha avei Paraguaýpe; hyepyetépe avei jajuhu mba’yruguatakuéra, avei jajuhu ogaguasu mba’yruguatakuéra opytaha.
Ko táva oñemboja’o mokõi hendápe upe Autopista Sur rupi, ombojoajúva táva Paraguay táva Ita ndive, oguereko heta tape iporãva ha avei río Paraguái ári barkokuéra oñembojaha táva San Antonio-pe.

Heta tapichakuéra ou ko távape, ãva apytéte oĩ kuñataĩ ha karia’ykuéra oúva ñemuhápe ha avei vy’arã hetáva ko’árupi. 
Ko yvyty hérava Ñemby avei ha’e heta tapicha ouha omaña mombyry haguã. Ogakujéra jerokyha heta rupi ko’árupi pyhare ojevy’a haguã.

Hetaiterei mba’yruguatakuéra oho ha oúva táva Paraguay guive Ñemby peve. Pyhare pyte jepe ikatu jajuhu ko’ã mba’yruguatakuéra. Ñaguahẽ ko tape Ruta Acceso Sur rupive. Ndahetaitéiramo mba’yrukuéra ikatu ñaguahẽ peteĩ aravo vorépe mba’yruguatápe.

Ko távape tendotakuéra ha’e karai intendente, peteĩ Junta Municipal oguerekóva 15 tapicha oñemoĩva 5 ary javeve. Avei oñemondo mokõi Concejales Departamentales aty Gobernación-pe ko táva rerape oñe’ẽ haguã. Ko’agãgua intendente ha’e karai Blas Lanzoni ha’éva Partido Liberal Radical Auténtico (PLRA) gua.

  




#Article 70: Ásia (221 words)


Asia ha'e upe yvyrusu tuichavéva ha oguerekovéva tapicha kuéra ipype opaite Yvóra pegua, tuichakue yvýre ha'e 44 sua km², oguereko hendápe 8,70% opaite Yvy apekuégui, Asia ipype oikove 4.140.000.000 tapicha kuéra, oguereko ipype 61% opaita yvypóragui. Opyta yvate kuarahyresẽ Yvy pehẽnguére, upe paraguasu Árktiko, yvate gotyo ojejuhúva, upe paraguasu Índiko, ñemby gotyo ojejuhúva. Ijerére ojejuhu, kuarahyreike gotyo, umi yvyty Urales, ha kuarahyresẽ gotyo, upe paraguasu Py'aguapy. 

Oñemohendávo hekopete umi yvyrusu, Asia ha Európa imohechaukapy napeteĩri hekoteére ha hembiasakuére. Yvýre jehechakuaa, ojekuaa umíva mokõi yvyrusu ha'e hína peteĩnte, hérava Eurásia. Áfrika iñembojoajupy Eurásia ndive avei, upe ypo'i Suez rupive, upévare ikatu ojekuaa umíva mbohapy yvyrusu Európa, Asia ha Áfrika ipeteĩva, yvyrusu guasu, hérava Eurafrasia. 

Umi mba'e omboja'óva Asia ha Europa ha'e umi yvyty Urales, pe ysyry Ural, pe para Káspio, pe yvytyrysýi Káukaso, pe para Hũ ha umi ypo'i Bósforo ha Dardanelos.

Asiape oñeñe'ẽ amo 2000 ñe'ẽ rupi, oñemohendáva heta ñe'ẽmbo'e atýpe, oĩ ojejuhúva Asiagua yvyrusúpente ambue ombojoaju aja upe yvyguasu oĩva arapýpe ndive. Oñemohenda rire ñe'ẽnguéra ikatúva atýpe, oĩ heta ambue ikatu'ỹva ojejuhu ijoguaha, techapyrãrõ hapõñe'ẽ, koreañe'ẽ, aínu térã guíliai ñe'ẽ.

Papapy ñe'ẽ ha oñe'ẽvare, Asiagua yvyrusu heko joavyvéva. Jajuhu ñe'ẽ oñe'ẽva pahaguére, oĩmimíva Sivériape, ha ñe'ẽ oñeñe'ẽvéva arapýpere chinañe'ẽ térã hindi. Jajesapysova'erã po ñe'ẽ oñeñe'ẽvéva arapýpere, mbohapy – chíno, hindi ha vengali ñe'ẽ – Asiagua.

Iñemohendáva ONU rembiapo yvy ñemohendáre. 




#Article 71: Amambái (908 words)


Amambay ha’e peteĩ tetãvore Paraguái-pe. Tavapy ha’e Pedro Juan Caballero.
Ko tetãvore réra ha'e peteĩ tero oñemboja'óva mbohapy hendape, peteîhápe Ama(y ho'ava yvategui oky jave), mokoîhápe Mba(peteî mba'e opáva) ha Y(hei'se ry, rykue, rykuere, [oñemombyky]), he'ise upéicharõ ama opa ha osyry.(Españagua ñe'eme oñe'eva he'i amambái. Oî avéi peteî ka'avo herava amambái oĩva ka’aguýre he’õva rupi heta oĩva ko tendáre.
Oñemomba’eguasúva Kordillera Ka'aguasugua ojekuaáva “Cordillera de Amambay” ramo.

 
Ko tetãvore oñepehe’ã po táva-pe:

Heta ary, ko’ã yvy rupi oiko indígena, oñandúva bandeirante-kuèra jeike ohekáva te’ỹi guaraníeme, ko’ãva ikatu oñemo’ã ha okañy chuguikuéra ka’aguy ñúre, avave ndikatúiva oike ipype.

Opávo Guerra de la Triple Alianza, ko’ã yvy kakuaa ojeipysóva ohasa umi empresario pytaguáva oñemomba’e yvýre, ha omba’apo maderera yerbatera, ramo.

Ary 1893 jave omopyenda Pedro Juan Caballero ha 1902 arýpe Bella Vista. Omoheñói 1945 jave X távaguasu oñehenóiva Amambái, upéi, oñemohenda táva rembe'y, ha ojedeklara XIII departamento ramo tetã Paraguáipe, ko'ã límite ha superficie, orekóva ko'ágã.

Población ko táva reheguáva, omopyenda colonización agrícola ha asentamiento colonias agropecuarias.
Pedro Juan Caballero, távaguasu Amambáipe, ojekuaa gueteri Punta Porã-me, oiporuetéva umi karretero ogueraháva ka'a Matto Grosso guive, Concepción puerto peve.

Távaguasu Amambái oime yvy yvate Paraguái Región Oriental-pe, oime geográfica-mente: umi paralelo 55º 28´ ha 57º 00´ ipukukue kuarahy reikévo ha umi meridiano 22º 05´ ha 23º 05´ latitud  yvy gotyo.

 
Temperatura media 21ºC, ojupíva arahaku jave 35ºC ha mínima araro'y jave -1ºC. Umi ára okyetereíha ha'e jasyteĩ ha jasyrundy.

 
Ko'ã tendáre ojeguerekóve yvy yvate ha yvy gotyo, areniscas eólicas. Kóva ha'e peteĩ franja ojapóva derrame basáltico kuarahy resẽ gotyo, itaty guasu heta oĩva.

Ko távaguasu Amambái yvatékue opu'ã ha ojupi paraguái yvý okaháre, ohupytýva 300 ha 400 m rupi, Cerro Punta Porã oguahẽ 700 m. Kordillera Amambái ha upe límite natural ojoajúva Brasil ndive, pévagui osẽ Serranía Cerro Corá, Takurupytã, Guasu, Alambique, Tuna ha Tangaró. Cerro oiméva mombyry ha'eñómi: Tranquerita, Takuara, Verón Kue, kuatia.

 
Ysyry Apa ojoajúha, yvate gotyo, oime Arroyo Estrella oiméva joajuhápe Brasil ndive. Ysyry Aquidabán ha umi afluente osẽ ysyry guasu Tapirakuái, ysyry Aquidabán-mi, ysyry Kavaju, ha ysyry Guasu.

Kuarahy reike gotyo ojeréva ko departamento rehe ha'e ysyry Ypané, ha umi afluente Tujutĩ, Aguaray Veve, Puente de la Tabla Puendy ha Ypanémi.

 
Ko táva guasu oike Ecoregion Amambáipe. Yvyramáta jeity ho’a tukumbóicha ko’ã tendáre péva ka’aguy porãitereígui ha umi yvyra poguasu ojeity ha ojehepyme’ẽ, péicha yvyra rehe oñemba’apo ha ojehepyme’ẽ. Ko’ã yvyramáta ipokãva ohóvo ha’e palmito, karanda’y, arary, amambái, kumare, yvyra paje, ka’i kygua. Péicha avei umi mymba mimi ipokãva ohóvo ha’e, gua’a sa’yju, jakareita, guasutĩ.

Umi área oñeñangarekóva ha’e:

Ko territorio ohechauka ecosistema “Oñembotýva”, mymba ha ka’avo opaichaguáva.

 
Amambái ha’e peteĩ departamento ojehovasáva iporãitereígui tekoha. Péicha Kordillera Amambáigua  omokoni yvyty ombojeguáva Cerro Corá, Takuru Pytã, Guasu ha Alambíke. Umi yvyty oñemomba’eguasuvéva ha’e: Cerro Corá, mbytetépe oiméva Parque Nacional, Akua, Lorito, Guasu, Muralla, Sarambi.

Tenda Cerro Corápe, omano Mcal. Francisco Solano López upe ysyry Aquidabán Nigui rembe’ýre, tembiasa ymaite guare; Panadero ha Zanja Hũ, ko'ápe mburuvicha López omopyenda imbaretékue péva ejército aliado campamento provisorio. Péicha avei Cerro Corá, Parque Nacional orekóva monumento Mcal. López ha Cerro Guasúpe, Yasuka Vera, orekóva itakua ha umi kanguekue ohechaukáva oĩ hague yvypóra 2.500 a 3.800 ary rupi.

Tape Tuja, ohasáva ejército paraguayo mbovymi campaña 1869–1870. Péicha ko’ã tendáre, colonia indígena oúva ógayguava Tupi Guarani, Pa'i Tavyterã ha Ava Guarani. Peteĩ yvyty ojegueroviáva ha’ehague tenda sagrado etnia Ava Guarani omomba’eguasúva, ogueroviáva hikuái ha’éha uvuy ñe’ãite, omoheñóiva mundo ha heñóiha kuimba’e ha kuña ypykue.

Pedro Juan Caballero, oreko umi tenda ojejahúha ysyry Aquidabán ári, la Negra, techapyrã ojeguereko, ha’e peteĩ tenda iporãitereíva ha ndaijojaháiva. Avei távaguasúpe, umi centro comercial oipe'áva hokẽ mbohupárõ umi turista omba’ejogua haguã.

Umi tenda ojejahu ha ojepytu'u haguã Bella Vista gotyo ojeho meméva arahakúpe.

Tumba del Mcal. López

 
Ko yvy comercio fronterizo, oiméva ha ojoajúva tetã oĩva ijykére ha'éva Brasil.
Economía, oreko poteĩha tenda ko távaguasu ganado vacuno-pe, ha omba’apo 2% mandyju producción nacional.
Ko’ã mba’erepy agrícola upe tendáre ha’e: aho, mandyju, arro, arveha, pakova, jety, kafe, takuare'ẽ, sevói, girasol, havilla, limõ, lokote, avati, mandarina, mandi'o, manduvi, menta, naranja hai, he'ẽva, papa, piña, greifo, kumanda, soha, sorgo, petỹ, mba'ysyvo, tomate, avati mirĩ, parral, ka'a ha sanaoria.

Mymba, oiméva ganado vacuno ñemoña, so’o ha kamby, ganado porcino, ovino, caprino, equino, mymba ovevéva, ryguasu, guinea, ype, pavo ha ganso.

Industria, omomba’apo ko’ã rubro ha’éva: hi’upyrã, kamby, chacinado, molino oñemontenondéva ka’a ha aserradero rupi. Colonia Itapopo, peteĩ fábrica cerámica-pe ome’ẽva mercado guasúpe.

Jasypa oguahẽ katuete, Expo Amambái, feria ganadería, industria, comercio ha servicio-kuéra; oikóva Exposición ha Feria reheguáva “Marcos Paredes Ramírez”.

 
Umi vía de comunicación terrestre oñemomba’eguasúva, Ruta V “Gral. Bernardino Caballero”, ombojoajúva Concepción, ha oempalmáva Ruta III “Gral. Elizardo Aquino”, ombojoajúva Asunción guive Cnel. Oviedo peve, peteĩ ramal Bella Vista-pe. Ruta XI “Juana de Lara”, oguahẽva Capitán Bado-pe. Departamento orekóva ruta pavimentada, terraplenada ha ripio. Tape internacional ombojoajúva Pedro Juan Caballero – Capitán Bado tetã Brasil ndive, ojeporúva ñemuhárã.

Ojeguereko peteĩ aeropuerto “Dr. Augusto R. Fuster”; kóva táva Pedro Juan Caballero-pe oikuave’ẽ servicio aéreo regular Asunción, guive.

Oime avei peteĩ emisora Amambáipe ipúva:AM, La voz del Amambay, Radio Mcal. López; ha FM, Pantanal, Cerro Corá, Frontera, Capitán Bado, Sin Frontera. Avei upe tendápe oĩ, canal de televisión ha central telefónica.

Umi 23.921 óga mimi oikóva upe tendáre, 16.174 ha’éva zona urbana avei 7.747 táva okaháre. Oreko ko’ã servicio:

 
Oreko 55 institución tekombo'e reheguáva ha ome'ẽva mbo'epy nivel inicial, 188 institución Educación Escolar Básica ha 28 institución Educación Media, reheguáva.

 
Táva Amambáipe ojeguereko 22 institución sanitaria,  umíva ha'e tasyo, centro ha puesto de salud.

 




#Article 72: Boquerón (1024 words)


Boquerón ha'e tetãvore Paraguái retãmegua, oĩva aragua ha kuarahy resẽ gotyo. Itavaguasu ha'ehína Filadelfia.

Ko tetãvorépe oiko 45.617 ava.

Kóva pe tetãvore tuichavéva tetã Paraguáipe, oguereko 91.669 kmsup2;, hákatu 45.617 avakuérante oĩ.

Región Occidental héravape oĩ, oguereko 2% térã Paraguái pegua ava, peicharamo jepe, umi colonias menonitas ojapo 65% rupi kamby ha so’o tetã megua, ãva tecnología rupive.

Ary 1992 jave tetãvore Nueva Asunción oike tetãvore Boquerón ryepýpe, ha pe táva guasu ojeguerova Doctor Pedro P. Peña-gui Filadelfia-pe.

Ko tetãvore oñemboja’o pokõi tendápe:

Opyta noroeste Región Occidental-gui tetã Paraguái pegua, oĩ umi paralelos 20º 06º y 23º 50º Latitud Sur entre los meridianos 50º 20º y 62º 40’ de longitud Oeste.

Kóva ha’e tetãme tenda sa’ive he’õva, oguereko ysyry ndahetái hendápe ha ndahi’y guasúiva. Sa’i avei oky, oky guasu jave katu ijatypy’e y ha’e rupi tenda hérava semiárida. Okykue ary pukukue ha’e 350 mm yvate gotyo ha 850 mm Ñemby gotyo.

Ka’aguykuéra ikarape ha ñuatĩ memete, oĩháme ñanandy ha heta tuna umíva, dunas arenosas ha lomadas, hetave oĩha ha’e noroeste gotyo tetãvore pegua. Ojeikuaa avei chupeumi yvyra oĩva upépe ha ikatúva opahína: ãva ha’e urunde’y, quebracho morotĩ ha pytãva, samu’ũ, hérava avei “palo borracho”, ha palo santo rupive.

Ko tendápe arapytu mbyte arý pegua ha’e 25 °C.

Okykue mbyte ary pukukue ha’e 400 mm rupi.

Ojehero avei Alto Chaco ýrõ Chaco seco ha pe arapytu akuveha oguahẽ arahaku jave.

Boquerón ha’e ko’ága pe tetãvore ojupiveha ava rehegua (crecimiento poblacional) 12.4%.

Ko tetãvorépe oĩ heta tapicha ypykue (indígenas), avei menonita, paraguayos-latinos, criollos, Brasil-gua ha omba’apóva estancia-pe pytaguakuéra.

Censo Nacional he’i oĩha 45.617 ava oikóva ko tetãvorépe.

Hetave ko’ã avakuérapa’ũme ypykue indígenas 43,7% rupi (19.945) yvypóra isarambíva ã etnias nivaclé, manjui, guarayos, angaité, ayoreos, guaraní-ñandéva, tapieté ha toba-maskoy. Koápe oĩ hetaiteve ypykuéra tetã megua.

Boquerón oguerekova’ekue peteĩ municipio ha’eño, ára 18 jasypakõi ary 1944 guive. Pe jasypakõi ary 2006 guive oĩvéma mokõi, ãva ha’e: Filadelfia, oñembohéra táva guasu tetãvorépe (Capital Departamental) Ley 71/92 rupi ha Loma Plata avei municipio-ramo.

Boquerón oguereko ko’ágã irundy motenondehára ha 40 concejales departamentales y municipales.

Mburuvicha tetãvore omyakãva héra David Sawatzky, ANR pegua.

Intendente Mariscal Estigarribia pegua héra karai Eladio Alcaraz, ANR avei, 
Filadelfia pegua ha’e Hermann Ratzlaff (PEN), ha Loma Plata pegua Ernst Giesbrecht (ANR).

Ko Gobernación oñangareko mokõi mbo’ehao imba’éva rehe, peteĩ escuela agrícola, peteĩ tasyo ha omykã pe hérava Recursos Hidrícos (DRH), ha’eva Ministerio de Agricultura y Ganadería mba’e.
  
Avei oguereko peteĩ secretaría administrativa, ñemoarandu ha tesãi rehegua. Peteĩ secretaría del Medio Ambiente, Asuntos Indígenas, de Desarrollo, Obras Públicas, de la Mujer, de la Niñez ha Juventud rehegua.

Ko tetãvore oguereko 160 instituciones educativas, 9.000 temimbo’e ha 450 mbo’ehára rupi. Ko’ãva apytégui oĩ umi mbo’ehao hérava instituciones privadas, temimbo’ekuéra oñembokatupyryhápe mba’ekuaa mba’aporã rehegua rehe (formación profesional). Mbo’ehaópe ohóva oguahẽ 80% rupi. Apañuái tuichavéva ha’e mombyrykue (distancia) oĩ mbohehao, ha kóva mbo’ehára ha temimbo’ekuérape guarã ha’e ñepysanga, peicha rupi heta mitã térã mitãrusu ohejarei tapére iñemoarandu. Avei oĩ tenda mombyryhápe mbo’ehára ndaiporiha. Reiko mbo’ehararamo ha’e ha’e mba’apo ikatúva neguenohẽ tenonde gotyo, ha avei oĩveva’erã mbo’ehakuéra pe tendáre guarã ikatu haguáicha oguahẽve oparupiete mba’ekuaa.

Iñarandukue mbyte ko tetãvorépe oguahẽ 3,8 ary mbo’ehaópe ohasapapyre. Temimbo’ekuéra oĩva mbo’ehaoháre ohupity 8.932, mitã ha mitãrusu mbo’ehao pegua.

Temimbo’e oĩva mitã mbo’ehaópe 6.689. Ha oĩva mitãrusu mbo’ehaópe: 2.243.

Mitãnguéra ohóva mbo’ehaópe, pokõi ary ha hetave peve ha’e 9.168. Mitã ha mitãrusu mbo’ehao oĩ 103. Mboeharakuéra oĩ 384. Avakuéra ohova’ekue mbo’ehaópe 15 ary guive ha itujavéva oĩ 21.482.

Ko tetãvore oguereko irundy tasyo ava mba’éva (privado) ha avei XVII Región Sanitaria, Ministerio de Sañul Pública y Bienestar Social oñangarekóva, Mariscal Estigarribia-pe ha Gobernación oñangareko Centro Materno Infantil rehe, villa Choferes del Chaco-pe oĩva. Hetaiterei tendagua (más de la mitad de la población departamental) oñeñangareko hesekuéra Filadelfia, Loma Plata, Yalve Sanga ha Colonia Neuland-pe.

Ypykuéra rehe oñangareko pe hérava mutual hospitalaria del sector privado.

Oĩ avei ijapytepekuéra ypykue oguerekóva seguro IPS-gui ha hetaitereive oguereko’ỹva mba’eveichagua ñangareko avavegui.Ko tetãvorépe oĩ 23 centros de salud ha 8,8 tupa 10.000 ava pa’ũ megua.

Umi menonita oguereko seguro médico privado ha oĩ peteĩ ñe’ẽme, oñeñangareko porã hesekuéra. Tesãi rehegua ha’e ñeikotevẽ ypy ha ha’e pe oikotevẽvéva ñangareko, oĩ rupi ko’ápe 22% tendagua imboriahuetereíva (extrema pobreza).

Mba’apo mymba ñangareko rehegua ha’e pe hetave pirapire omoingéva ko tendápe, ãva kamby, so’o, rupive, (Cooperativa Trébol) oguerahaukáva hembiapokue pytagua gotyo. Oĩ 4.500 mba’ejára ha 900.000 vaka. Kamby ñeguenohẽ ára jave ha’e 450.000 ha 500.000 litros rupi, 70% rupi oñemba’apo hese Chaco Central-pe.

Avei oĩ heta omba’apóva vakapíre (talabartería) ha sapatu apópe (zapatería). Kokue pegua katu oĩ pakova, limõ, naraha he’ẽva ha mandarina. Oĩ avei ñemity: arveja, jety, sevói hi’áva, sapallo, habilla, avati, manduvi ipirérevegua, kumanda, sorgo ha mba’ysyvo.

Ko tetãvore Boquerón oguereko 120 km tape hũ ha avei oĩ gueteri heta tape ivyreíva oky térã ndokyvéi puku jave ome’ẽva apañuái opavavépe. 

Reguahẽ hagua ko tendápe oguereko apañuái, péicha tapicha ouséva ko’a rupi oikuaava’erã heta mba’e tembipuru rehegua, avei y ha tembi’u oñembyai’ỹva, combustible heta rejúrõ mba’yruguatápe ha pohã avei. 

Umi menonita rembiapo ojekuaa, tapekuéra iporã ojapóva ha’ekuéra imba’eteégui 3.800 km rupi ary pukukue, oikuaa porã hikuái ko tenda. 

Pe distrito Mariscal Estigarribia katu oguereko peteĩ pista de aterrizaje, oipurúva umi mba’yruveve opaichagua. 

Heta distrito rupi oĩ opaichagua tecnología, péicha jahecha Chaco Central-pe ta’angamýi (televisión), internet, pumbyry tetã mba’e (telefonía estatal) ha pumbyry po pegue (celular).

Péicha avei oĩ tenda ikatu’ỹha gueteri oguahẽ ã mba’e (comunicación) ha avei umi ypykuéra ka’aguygua (indígenas selvícolas) ayoreo rehegua oikovagueteri ka’aguy mbytépe ha umi osẽmave oiko ambue hendápe ndaikatúi gueteri oiko porã hikuái.

Pujoekuéra ha’e mba’e tuicháva ko tendápe, La Voz del Chaco Paraguayo osẽ amplitud modulada (AM), Región Occidental-pe oñehendupaite, oguahẽ umi tenda mombyry oĩvame.

Oĩ avei mokõi pukoe comunitaria: peteĩ Mariscal Estigarribia-pe ha mokõiha distrito Dr. Pedro P. Peña-pe.

Turismo rural ha ecológico isarambi ko tenda Chaco Central héravape, ikatuhápe jahecha tekove pytagua ha mba’eichaitépa ãva omba’apo oiko haguã upe rupi.

Heta tapichakuéra ohóva (turistas ha estudiante) oguahẽ umi aldea rupi, asentamiento ha colonia omba’apóva opaichaguápe (industrial y agropecuaria). Ohóva guive ohecha heta mba’e he’íva ndohemo’ãivaicha umi tendáre. 

Boquerón oguereko escudo ha poyvi imba’eteéva, purahéi Chaco Boreal, oñembohérava Himno Departamental-ramo.

Ko’ã símbolo oñemoañete ára 29 jasyporundy ary 1995 jave Fortín Toledo-pe, oĩ jave pe tendápe 200 temimbo’e uperupigua.

 




#Article 73: Tetãvore Ka'aguasu (1051 words)


Ka'aguasu (karaiñe'ẽ Departamento de Caaguazú) ha'e tetãvore Paraguái retãmegua, oĩva arasẽ ha kuarahy resẽ gotyo. Itavaguasuhína Coronel Oviedo.

Ko tetãvorépe oiko 448.983 ava (2002 ary).

Oñemombe’u Ko’ág̃a oĩha Ka’aguasu sa’ary XVI ha XVII aja oike raka’e  mbaretépe umi bandeirante portugueses ha avei te’ýi guaikuru, upévare heta ary opyta nandi ojeiko’ỹme pype ojekyhyjégui chuguikuéra.

Upéi oñepyrũrõ sa’ary XVIII sa’i sa’ípe oike ñepyrũ pype paraguiguakuéra. 1712-me heñói Villa de San Isidro Labrador de Curuguaty ramõ, péva ojapo Gregorio Bazán de Pedraza, upe rire 1715-pe oñembohéra Yvytimi, 1746-me San Joaquín, 1770-pe Karajao. 

 
Ko táva henói jey 1844-pe 8 DE MAYO og̃uahẽrõguare pateĩ ogaygua oúva Villarrica-gui, oñemohenda hikuái ykua La Patria rembe’ýre. Okasea ñandéve Ka’aguasu ñepyrurã ha’e peteĩ  ka’aguy tuicháva, sa’i oikóva upépe. 

Ko yvy oñemomba’eva’ekue hese Karai OSMAR CARRILLO ZARACHO, 60 leguas en total. Ome’ẽ chupe Merced Real 1706-pe, upéi ohasa ita’ýra rérape Sebastian Hércules.

Tapicha ikatupyrýva heñoiva’ekue ko valle-pe, péicha jahecha  heñoihague haihára Mario Halley Mora ha mbaraka mbopuha  Cayo Sila Godoy.
 
Omba’apo ñepyrũma tendaguáva, oity yvyra tuicháva ha añeteguáramõ ome’ẽma táva Ka'aguasupe CAPITAL DE LA MADERA, ko tenda ha’e peteĩha omoheñóiva yvyra tetãme, avei oguerahaka ambue tetãme ijyvykuéra 1970 guive ko’ãgaite peve.

Ko’ág̃a rupive heta tapicha ambue távagui ou ha avei uperupigua og̃uahẽ Ka'aguasúpe ohecha ha ojogua hag̃ua ha’ekuéra ojapóva yvyrágui, péicha jahecha heta mba’e ohepyme’ẽ  hikuái : kyha, kavaju’i oñemyatimõiva, vy’arenda opaichagua, apyka, apykapuku, oga’i mitã ha jaguápe g̃uarã ha heta mba’eve ojejapóva yvyrágui.

Mba’e oñoty Ka'aguasúgua: mandyju, takuare'ẽ, mandi'o, avati, soja, petỹ, tomate, yva ha ka'avo opáichagua. Mymba oguerekóva: vaka, kavara, ovecha ha kure. Yvateve amombe’u yvyragui heta mba’e ojapoha oikóva upérupi, ndopái voi tembiechauka, tape rembére ohepyme’ẽ ojapóva.

Opyta Región Oriental mbytépe kuarahy resẽ gotyomi, paralelo 24º30´ ha 25º50´ mbytépe, latitud sur meridiano 55º00´ ha 56º45 mbytépe latitud oeste.

Hembe’y péicha:

Ko departamento-pe ndahakuetéi ni naho’ysãitéi ha okymeme. Ára haku aja hakukue ojupi 31 º C peve, ha ára ro’y aja katu oguejy 0º C peve; tenda neporãva kóva oñeñemitỹ hag̃ua. 

Cordillera de Caaguazú ohasa pe departamento rupi yvate guio yvy gotyo, yvytyrysýi oĩva hyepýpe ko’ãva: San Joaquín, San Joaquín ha Yũme, Tajao Paú ha Karajao; ha Ka’aguasu, Karajao ha Cnel. Oviedo mbytépe. Yvytyrysýi San Joaquín yvatekue ndohasái 200 metro; kuarahy resẽ gotyo ijyvateve ha ohupyty 250 m rupi.

Kuarahy reike gotyo  opyta y ha glaciar del Carbonífero, kóva oreko  areniscas ha tilitas. Kuarahy resẽ gotyo, yvy avei heta hi’y, oreko lacustre, deltaico ha marino oĩva Pérmico  ryepýpe ha yvytyrysýipe oreko areniscas eólicas del Triásico, oĩvehápe yvyku’i orekóva cuarzosa.

Ijyvyape ijyvyku’i ha areko itahũ; avei yvytyrysýi ha ñu vaka oñemongakuaa hag̃ua. 

Ko departamento-pe hysýi yvytypa’ũ, ohóva ojuehe yvy yvate ndive. Yvate gotyo hetave yvy karape oñemongakuaahápe vaka; kuarahy  resẽ gotyo katu yvy ijyvateve ha ika’aguy parapara ha oreko ka’aty. 

Ijyvy ojeporu ñemitỹrã. 

Ysyry kakuaa ohasáva ko departamento rupi ha’ehína ko’ãvã: Río Paraguay syry, upéichante avei Río Tebicuarymi  ysyry ha ysyry Tapirakuãi, Mbutuy, Hondo, Tovatĩry. Río Paranágui ysyry Río Akaray, Mondaymi, Yguasu, Kapi'ivary ha Guyraũngua.

Mbohapy ecorregión oreko hyepýpe  Ka’aguasu departamento, Selva Central ko departamento mbytépe; Alto Paraná,  kuarahy resẽ gotyo; ha Litoral Central, kuarahy reike gotyo. 

Yvyra rehegua tembiapo pe imbaretevéva ko región-pe, ome’ẽva yvyra industria omba’apóva yvyra rehepe ha avei róllo jegueraháva ambue tetãme; ko departamento rehe opoko vaive yvyra jeitypa. 

Yvyra opáva ohóvo hína ko’ãva: yvyra paje,  nandyta, ygary ha tumera aureli; mymba reko rehe oñeñe’ẽvo, umi opáva ohóvo ko’ãva: tiríka, jaguarete, palo serrucho ha arira´y.

Ka’aguasu omotenonde Paraguáipe mandi’o ñeñotỹ ha oĩ mokõihápe manduyju ñeñotỹme. Tavayguakuéra avei omba’apo mymba ñemongakuaa ha tembiapo kokuépe. 

Avei oĩ mokõihápe takuare’ẽ ñeñotỹ ha irundyhápe avati ñeñotỹme. 

Industria rehe ñañe’ẽramo katu tuichavéva hína umi mandyju oñeha’ỹi’oha, aséite ojejapoha ha yvyra oñembo’iha; upéichante avei ojejapo mueble ijeguakáva.

Ñemu tuicha ko departamento-pe heta tape ohasa rupi ijyvy rupi. 

Yvy rupi ojejoaju hag̃ua tuichavéva hína umi rutã hũ II “Mcal. Estigarribia” ha VII “Dr. Gaspar Rodríguez de Francia”, ohasáva pe departamento kuarahy resẽgui kuarahy reike gotyo ha ombojoaju Cnel. Oviedo  Paraguay  Ciudad del Este ndive.

Ruta hũ VIII “Dr. Blas Garay”  ohasa pe departamento yvyate guive yvy gotyo, ha ombojoaju  San Estanislao, Ka'asapa ndive, ohasa  Cnel. Oviedo rupi ha ombojoaju chupe Villarrika ndive.

Comunicación-rã ojeporuve tapekuéra. 

Aviõ michĩva oguejy hag̃ua ojeporu aviõ guejyha. Oreko telefonía 10.300  rasa pumbyrýpe g̃uarã; upéichante avei heta pukoe AM-va: Radio Excélsior, Tajy, Coronel Oviedo, La Voz del Este; FM-pe: Seguritec Ingeniería SA, Horizonte, Centenario, Lo Mita, Mensajero, Radio Clásica, América, Alborada. Avei oĩ canal telivisiõ rehegua. 

Oĩ pype 589 mbo’ehao tekombo’e ñepyrũ rehegua; 913 tekombo’e’ypy rehegua ha 151 tekombo’e mbytepegua oñembo’eha (UNA Facultad de de Ciencias Económicas y Administración, Filosofía con Ciencias de la Educación,  Derecho, Enfermería y Ostetricia).

Departamento tuichakue javeve oĩ 65 tasyo, umíva apytépe oĩ hospital, puesto de salud ha centro de salud.

Ha’ehaguéicha omba’apo opavave oikóva upérupi yvyráre, ojapo opa mba’erei, meme oĩ tembiechauka, pe tape rembére. Jahecha umi yvyráre omba’apóva oikuave’ẽmeme hembiapokuéra ojeikuaa chupekuéra ojapóva iporãiterei ha isa’y porã avei.

Amombe’ukuaa avei  oĩha 500 ogaygua omba’apóva   yvyráre, ndojapói ambue mba’e, upévare omoarandu imembykuérape, ojogapo, oho ambue tetãme, oñemomba’yru guata ha ojogua hekotevẽkuéra.

Oreko peteĩ aty  hérava Asociacion De Muebleros De Caaguazú oreko mbohapy ary ha oĩ 30 ogaygua omba’apóva yvyráre, ko’ãva oreko imba’apoha imba’eteéva. Omotenondéva ko aty héra karai Santiago Bordón ha hembireko Silvia Meza ha’ekuéra omoñepyrũhague ko’ã tembiapo, péicha omombe’u mokõivéva, 1985pe omendara’e hikuái ha ndorekói  tembiapo, ha ojerure hembireko túvape omba’apo haguã hendive yvyráre,  karai mba’e porã ome’ẽ ichupe  ohepyme’ẽ haguã tapére ha péicha pya’e opu’ã ñemuhã, ohecha mbue ava oikoha jehepyme’ẽ ha  osẽ avei tapére oikuave’ẽ.
Don Jose Centurion avei omombe’u ha’e ndojapokuaái ambue mba’e, ohepyme’ẽ  apyka, aripaka, kavaju'i, tupa, ao ñañongatuha, sapatu ñamoĩha, ha upéva ojapo 30 arýma.; orekorõguare 19 ary , omba’apo hembireko  kuñakarai  Bety  Sandoval ndive omongaru ha omoarandu  ogayguakuérape jehepyme’ẽme. 

Karai  Edgar Ortiz oreko 27 ary, omombe’u ojapoha mba’yru ra’ãnga, oga’i , apyka’i, aripaka’i,  yty  momboha ha hetamitã ñembosarairã.
Kuñakarai  Blanca Nuñez ojapo tembiporu ñamoĩha, ta’angamoĩha, ñambo’i hag̃ua so’o,  omombe’u chéve omba’apoha  ko’ẽ guive pyhare peve hogayguakuérandi.

Iporã jaikuaa tenda iporãva ikatatúva jaha jaikua péicha oĩ: Karajao, Caaguazú, Coronel Oviedo ha Nueva Londres. Ko’ã táva oguereko ka’aguy, ysyry potĩ, yvyty tuicha ha michíva.

Jahecha péicha ojapo heta ñembosarái mitãme g̃uarã, mba'yruguata, aviõ, oga'i, mbaraka, tupa'i ha avei omoha’ãnga umi osẽva ta’ãngambyrýpe.  Kuña ha kuimba’e omba’apopa, oñopytyvõmba, kuña  ombopara ha kuimba’e omba’apo yvyráre, upéi imembykuéra osẽ tapépe ohepyme’ẽ. Péicha viru oikéva opyta hogapekuéra ha omopu’ã opavavéva táva Caaguazú.




#Article 74: Tetãvore Ka'asapa (798 words)


Ka'asapa ha’e peteĩ tavapy Paraguay-pe. Itavaguasu ha’e Ka'asapa. Héra ou “ka´a jehasapágui”, he’iséva “ka’aguy ruguaite guive”.

 
Ko  távaguasu oreko ipype 10 distrito:

El Milagroso Ykuá Bolaños

 
Hembiasakue ojoaju umi misionero franciscano ñepyrũmby oúva Paraguay-pe, ha’ekuéra omopyenda upe tendápe hetaiterei reducción upépe omoakãity avakuérape umi servicio de encomienda pa ary pukukue. Kóva ha’e peteĩha misión franciscana – guaraní Río de la Plata-pe oúva oiko Paraguáipe.

Ko tenda oiméva tetã mbytépe, ha’eháicha Ka'asapa ha’e peteĩ región oipytyvõvéva omopyenda haguã ohaívo tetã rembiasa. Ko’ã  franciscano upe reducciones ymaite guive oĩva Yuty ha Ka’asapápe, oñepyrũvo 1607 ha heta jey siglo XVII ha XVIII-peve. Ary 1786 ojehovasa Misión San Juan Nepomuceno, ombojoajúva ambue táva ndive ñemba’apópe ha omoheñói ñemitỹ upe yvýpe ha omoñemoña mymba.

Ary 1906, léi rupive, oñemopyenda VI departamento Ka’asapa, itávaguasu, ogueraháva upe téra jey. Oñepyrũ guive 1973 noñemoambuéi mba’evedoo se realizaron  umi táva rembe’ýre oĩva, ko’ágã peve ooiméva.

Ko’ape ou oiko umi colono australiano amo siglo XIX paha rupi, omoiñepyrũvo peteĩ colonia socialista. Ko’ágã peve oime umi colono ypykuéra pehẽngue ha’eháicha pe haihára pukarã ohaíva Robín Wood. Umi ka’asapeño herakuãitéva avei techapyrõ ojeguereko ko’ãvape:

Capilla de San Roque en Caazapá

 
Oime yvy gotyo – kuarahy resẽ gotyo Región Oriental Paraguay-pe, umi paralelos 25º 30´hay 26º 45´ latitud yvy gotyo ha meridiano 55º 15´hay 56º 45´ orekóva  longitud kuarahy reikévo.

 
Árapytu oguahẽ 37º C ha oguejývo oguahẽ 1ºC, media 21ºC, kóva ha’e peteĩ tavaguasu oguahẽva katuete ama py’ỹiete.

Ojejuhu ko'ápe hetaiterei yvyku’i ha pe ojeheróva “areniscas ha tilitas Carbonífero “ reheguáva, oúva fluvial ha glaciar ñepyrũgui. Kóva planicie ojehecháva oñembojopyrúva lomada vevúi ha ndohasáiva 200 metros ha ojupíva Cordillera del Yvyturusu, gotyo.

Cordillera Ka'aguasu, ramal, Yvytyrusu, Monte Rosario ha San Rafael, ohasáva kuarahy resẽ gotyo ha kuarahy reikévo tavaguasu pukukue, umi yvyty yvatéỹva ndive ha’eháicha Mbatovi, Ñu kañy, Pakurí ha Morotĩ. Péicha ohaíva territorio yvyty ko’ã mokõiha tendáre ojoavýva ojuehegui, yvate ha kuarahy reikévo, umi korapy guasu ndaijyvatéi, ikarugua ha umi ñu oreko ñemitỹ ha kapi’ipe;  yvy gotyo, avei ojupi ha oguejy yvyty, oñemo’ãva ka’aguýre..

 
Kuarahy resẽ ha oikévo gotyo, oime Rio Tevikuary osyrýva yvy gotyo tavaguasu ppukukue ha ohaí ojoajuhápe departamento Itapúa yvy. Péichal Río Tevikuary – mi ojoaju táva Paraguarí ndive.

Río Pirapo oguejy Río Tevikuary gotyo, ko departamento ñe’ãitépe. Ka’asapápe heñói ysyry guasu Kapi’ivary ha Ypetỹ avei umi arroyo Iñarõ, Guasu ha Chararã.
Ranchos Tradicionales en Moisés Bertoni

Tekoha porã, Cordillera Ka’aguasu pukukue ohechauka ijyvy ipor0Òha ñemitỹrã, ko’ã tendáre.

Ko tavaguasúpe oĩ pe  ojeheróva Ecorregión de la Selva Central. Ijyvy ka’aguy ojeporu mymba okaru ha oikundaha haguã upe tendáre, avei ojeporueterei tecnología noñangarekóiva yvy jeporúre, omoapañuãi ko departamento-pe, ombyaígui.

Umi mymba mimi ipokãma ohóvo ha avei umi yvyramáta ha’eháicha ygary (cedro), yvyra paje (incienso), yvyra asy, nandypa; mymbakuéra mbovýma ha oiko upe tendáre tiririka, margay, aguarape ha aira'y.

Umi tenda oñeñangarekóva ko'ã tendáre ha’e:

 
Ka’asapápe ojeguereko Museo Franciscano mayma  turista ohóva.  Ykua Bolaños, oñemombe’uháicha mombe’upy peteĩ itágui heñói yvu, péva pa’i Luis de Bolaños oinupã ohechaukaségui umi te’ỹinguérape Tupã pokatu, ko’ãva ndogueroviapáiva ichupekuri..

Yma guare ferrocarril estación opytáva Maciel-pe.

Yvyty Mbatovi, Ñu Kañy, Pakuri ha Serranía de Rosario, mayma pytaguáva opytáva ijurujái ohechávo ko’ã mba’e oguerohoryetereíva hikuái táva Ka’asapápe.

Ysyryguasu Tevikuary, Tevikuary- mi, Pirapo ha Kapi’ivary, oikuave’ẽva tenda jehasa porã ha ojepytu’u haguã orekógui ysyry ojejahu haguã.

Ka’asapa omomba’apo mandyju, soha, takuare’ẽ, avati ha mandi’o. Ganadería ndaha’ei  tetã economía-pe oñemomba’eguasuetereíva. Oñemomba’eguasu soha producción. Oñehenói  “el granero de la Región Oriental”, hetaiterei mba’e ra’ỹi heñói ko’ã yvy porãme.

Oiméne 30 ary rupi ko tendáre tembiapo iporãva ñane económia-pe ha’eva’ekue explotación forestal, ko’ã árape mbovyetereíma.

Industria rupive, mbovy planta industrial oñemopyenda ko’ã región gotyo. Péicha omba’apóve hikuái hi’upyrãre ohepyme’ẽ haguã, eirete, takuare’ẽ, aramirõ.

Marandúha ha Tekotevẽmby-Comunicación y Servicios [editar]

Ruta VIII “Dr. Blas Garay”, ojoajúva ruta II ha VII ndive Coronel Oviedo-pe, ha’e via de comunicacion oñemomba’eguasuvéva ombojoajúguyi Ka’asapa ambue tendáre. Péva ramal Ñumí – Ka’asapa,  ruta VIII oguahẽva Villarrica peve.

Ferrocarril Carlos Antonio López ohasáva távaguasu yvate ha yvy gotyo, 96 km pukukue, oikéva 
ramal San Salvador – Ava’i.

Iporã umi ygarata michĩme guarã ohasávo umi ysyryguasu oñehe’ẽva upe táva rehe, omombe’u orekóha avei, peteĩ pista oguejy haguã aviõ térã ambue mba’yru veve ombojoajúva umi centro urbano, ha’éva umi aviõ michĩ ha imediano-va.

Tavaguasu Ka’asapa oreko peteĩ canal de televisión ha umi radioemisora AM ha FM; péicha AM: Hechizo SRL; umi  FM ha’e: Yerutĩ Comunicaciones, Itakuru SRL, La Voz de Bolaños, Ka’asapa Poty, Kapi’ivary, FM  94.3, Tupã Renda, La Victoria S.A, Aguai Poty.
Péicha umi 28.276 ógagui upe departamento-pe, 5.765 oime zona urbana-pe, 22.511 ha’ea zona rural,oreko hikuãi ko’ã servicio:

 
Ñemoãrandu ha mo’epy nivel inicial 205 instituciones-pe; educación primaria  402 mbo’ehaópe ha 51 institución oñembokatupyýha educación media.
Ko’ápe tekombo’e oñeme’ẽva ha’e avei umi te’ỹnguérape avei (educación indígena).

 
Ojeguereko 48 institución de salud tasyo róga, centro ha puestos de salud.
Ndoikéi ko’ápe umi intitución privada, clínica, mbo’ehao ha consultorio privado-kuéra.




#Article 75: Tetãvore Central (962 words)


Central ha'e tetãvore Paraguái retãmegua, oĩva mbyté ha kuarahy resẽ gotyo. Itavaguasu ha'ehína Aregua.

Kóva peteĩ Departamento número 11 umi 17 tenda ojeguerekóva tetãme, imichĩvéva oreko poblado omotenondéva 35% tetã tavaygua,  orekóva nivel social  ha infraestructura  oime porãvéva ha ombaytýva 56% industria tetãme.
Ko tetãvorepe oiko 1.363.399 ava (2002 ary).

Oime región Oriental de Paraguái mbytépe kuarahy reikévo. Ojere tavaguasúre, Asunción, jepénte ndoikéi tavaguasu rehe.

Departamento Central oime ko’ã tendáre omombyte kuarahy reikévo ( centro-oeste)  Región Oriental ñane retãme, oiméva paralelo 25º 00’ ha 26º 00’ latitud yvy gotyo (sur) ha umi meridiano 57º 11’ ha 57º 50’  longitud oeste.

Oñemohenda táva mbytépe:

 Tavaguasu ñe’ã ha’e Central ha’èva Aregua, tavaguasu oñemohendáva yno'õ Ypakarai rovái, tavaguasu pya’aguapy ome’ẽva ha umi óga ymaguare ombojeguáva ojehe’eháicha oreko caracter colonial, oime 35 kilómetro Paraguaýgui.

Oguahë ha oñeñandu ara ha yvy pytu arajhaku jave, oguahẽva 40ºC, ojupíva arahakueterei jave. Péicha Péicha temperatura mínima araro’y jave oguahẽ 0ºC. Pe media anual 22ºC.

Oky ramo 1433 mm anual oguahẽ. Ko’ã àrape ojeguerekòve ama jasyteĩ ha jasyrundýpel, imbovyvéva jasypoteĩ guive jasypoapy peve.

 Tavaguasu oiméva ha oguahëva Río Paraguái ha umi ysyry osẽva hakãgui:  río Salado, desagüe  yno'õ Ypakarai ha umi ysyry michĩvéva Itay, Paray, Avay ha Ytororo.

Ko’ã arroyo Yuquyry ha Ñandua ho’áva ipype Ypoa estero.

Oñemohenda región Paraguái, Yno'õ Ypakarai, Ypoa ha laguna Cabral.

Umi tuichavéva Yvytypanema oiméva yvyty oiméva Alto gotyo oiméva ko tavusúpe. Yvyty orekóva ha’e pe ijyvatevéva Lambare, Ñandua ha Arrua-í.

Yvyty michĩvéva Ñemby ha cerro Patiño.

Tetã’i  Central, ojekuaa ha oñmoañetéva “Comarca Asuncena”, ko región ymaite guive tavayguakuéra oikóva ipype Paraguáipe. 

Conquista ha colonización, omotenondéva iñe’ãme omoheñóiva tava’i pyahu, péicha avei, omopyenda umi yvypóra refugio osëva ha ojeréva umi te’ỹi Guaikurúgui.

 

Opa maba’e omoheñói tavaguasu ko’ã àrape osëva ko tetã’ígui. Pe omopyenda ñepyrũva ha oñemomba’eguasúva ha’e Domingo Martínez de Irala, omoheñóiva distrito Ita ha Aregua, ha’éva táva ñe’ãite (capital). Tavaguasu Lúke oñemopyendáva villa hispana-gui. Villeta avei Tapua, ojeheróva ko’ágã Mariano Roque Alonso, omopyendava’ekue militar fuerte oñemo’ãvo hikuái ambue tetãgui guarinikuéra. 

Ambue tavaguasu Kapiatá ha Itaugua okakuaáva capilla rupive oiporúva  centro de evangelización ramo. Ko’ã tavaguasu omohendával tetã’i ombyatýva, oñemombaretévo ha oikuave’{eva umi te’ỹinguéra chaqueño oikégui  españa-gua ijype, ojopýva yvypóra oikéva upe tendáre oho agua ambue ha okañýva ipype. Péicha pueblo oñemopyenda Guarambare, Ypane ha Ñemby.

Omoheñóiva tavaguasu Nueva Italia, Colonia Thompson ha Villa Elisa omoheñóiva colonia agrícola siglo XIX ha oñepyr*uvo siglo XX, heñóiva inmigrante pytaguáva.

Ary 1985 jave, heñói distrito departamento Central oñehenóiva Juan Augusto Saldívar, omopyendáva división política departamento.

Ko tetã’i Central ojekuaa orekóguiindustria opàichaguáva ha imbaretéva tembiapópe. Oreko fábrica aceite ojejapóva mbokajágui, hi’upyrã, soha, girasol, manduvi, mba’ysývo ha tung. 

Péicha avei ojeguereko industria ha’èva: kaña ha alkool destilería, takuare’ë omoheñóiva ingenio azucarero, talabartería, sapatu ojejapóha ,  cigarro ha cigarrillo fabrica-kuèra,  cemento,  mandyju desmontadora, inimbo ha ñai’ügui  ojejapóva ojekuaaháicha ñanduti ao po’i,  oñemba’apovéva Itagua tavapýre. Ojeguereko avei Itápe oñemba’apo  alfarería rehe. 

Okakuaágui ko’ã táva yvypóra ojeipysóha,  producción agropecuaria oñemohenda granja-kuérape, oñeñemitỹ ka’avo ha yva oñekuave’ẽ ha oiporúva ogapýpe, avei umi mymba tambo omombapòva tapichápe oikuave’ëvo  kamby ha oñeguenohë chugui.
Ko’ã ñemitỹ osẽva ko’ã tendágui ha’ete,  frutilla,  avakachi, pavao, takuare’ẽ,  ky’ỹi ha limo sutĩ.

Mbovyvéva, ganado vacuno, porcino, ovino, equino ha caprino ñemoña ha oñemohendáva umi oje’eháicha mymba akã ñekuave’ẽ.

Tavaguasu oñemomba’eguasu ha ojeguerohoryeterei hetaiterei hapégui, opa táva guive oñeguahẽgui ha oñesẽgui Paraguaýgui, tavaguasu ñe’ãite tetã Paraguáipe, ojehóvo okaháre.

Carretera oñehenóiva tape guasu 1, “Mariscal Francisco Solano López”, ombojoajúva tetã tavaguasu ambue tetã’i ndive ha’éva Encarnación, itavaguasu Itapua, yvy gotyo, ha ojoaju República Argentina ndive.

Ambue carretera ha'e tape guasu 2, “Mariscal José Félix Estigarribia”, ojoajúva Paraguaýpe Ciudad del Este, tetã’i Tavaguasu Alto Parana, kuarahy resẽvo ha ojoaju República Federativa del Brasil ndive.

Ojeipyso ko tavaguasúre tape guasu 3 “General Elizardo Aquino”, ombojoajúva yvate gotyo ha tape guasu 9 “Carlos Antonio López”, ojoajúva Region Occidental térã Cháko puente oïva rio Paraguái ári.

Vía fluvial orekóva Departamento Central, oiméva “Río Paraguáipe”, orekóva puerto Asunción ha Villeta.

Estación aérea oñemomba’eguasúva ha’e Aeropuerto Internacional Silvio Pettirossi, oiméva tavaguasu Lúkepe. Ko estación ojoaju tavaguasu ryepýpe ha okaháre ko tetãme.

Ko departamento oreko hetaiterei emisora radial AM. Jagueromandu’a: Radio Cardinal, Radio Ñandutí, Radio Nanawa ha Radio Libre. Orekóva transmisión Frecuencia Modulada, isede oiméva tetã’i rupive ha’èva: 1º de Marzo, Ñemby, Cardinal, Disney, Amor, Hit, Itagua, Lambare, Trinidad, San Lorenzo, Azul y Oro, Guarania, ha hetave oñemosarambíva ko’ã tendáre.

Oreko avei ta’angambyry ha’éva maymávape guarã ha umi orekóva servicio de transmisión  cable rupive.

Tavaguasu Areguápe, oime Yno'õ Ypakarai rembe’`yre, oiméha Estación Satelital.

Ko tetã’i Central oñemohenda central telefónica-kuéra omomarandúva distrito-kuérape.

Ko tetã0i gotyo ojeguereko haimete 830 institución omotenondéva mbo’epy opavave nivel educativo-pe: Nivel Inicial, Educación Escolar Básica, Nivel Medio ha Educación Superior.

Mbo’ehao Guasu ha’èva pe ome’ẽeva educación Universitaria oñemomba’eguasu Aranduo oiméva San Lorenzo gotyo, ha’èva,  sede orekóva establecimiento educativo omotenondéva instrucción universitaria, ha oipyhýva upe téra  “Ciudad universitaria”. Ko’àpe Universidad Nacional oreko hóga guasu, kóva peteĩ centro oñemomba’eguasúva tetãme. Hetaiterei mitãpyahu oiméva universidad-pe, ko’ãva ou umi tavaguasu okaguio ñane retãgui voi.

Ko tavaguasu oreko umi establecimiento sanitario, ijapytépe umi Tasyo, Centro ha Puesto de Salud. Avei sector privado oñemanifestáva ko’ã áreape, oikuave’ẽva servicio de salud umi distrito-kuérape.

Péicha Departamento Central oreko hetaiterei mba’e porã turismo-pe oñemotenondéva ha ojekuaaukáva ko’ã àrape. Ijapytépe ojeguereko recurso natural ojekuaavéva internacionalmente ko Yno'õ Ypakarai,  omohendáva  Demetrio Ortíz  rembiapokue araka’eve nomanóiva ni nokañýiva  Guaranda ko tenda omomba’èvagui. Yno'õ omoañete tekoha ha o{i poyhu hese, tavaguasu Aregua, iñe’ãitéva, yno’õ ha omohenda ha omomba’eguasúva hese mayma tekoha.

Ko’ã distrito orekóva Museo opáichaguáva, tenda ymaguare oñemomba’eguasúva ha umi centro cultural-kuéra, ojeguerohorýva avei, ohechaukágui tetã rembiasákue. 

Ojejuhu avei umi tenda orekóva pa’ũ rovy’ũ  ojeguata ha deporte opàichaguáva ñeha’ãha.

Oreko tenda ñeguahẽha (hotelería) omoañetéva mba’apo ha omoingéva pirapire tetãme ha ombojepytasóva tavaguasúpe imbohupa pytaguàva ha tavygua oiporúva avei.

Ko’ã distrito oreko hi’ara guasu ha ogueromandu’a omopyendávo ikuaandy tava reheguàva ha omoherakuãgui pe ojeheróva cultura popular ha’èva  yvypóra remiandu ha ijeroviáha..




#Article 76: Tetãvore Concepción (1045 words)


Concepción ha'e tetãvore Paraguái retãmegua, oĩva yvatévo ha kuarahy resẽ gotyo. Itavaguasu ha'ehína Concepción.

Ko tetãvorepe oiko 183.280 ava (2002 ary).

Ko departamento oñemboja’o 7 distrito-pe:

Ko departamento hekoasa pukukue javeve heta apañuãi ohasaha ipoblación rupi, ko’ýte colonia aja, umi bandeirante brasil-gua oike rupi kuarahyresẽguio ha avei ypykuéra Mbaja – Guaicurú  Chaco-gua, upéramo ipu’akapáva upéva upe zona rehe. 

Colonia opa pota rupi oñemboguata mbarete tembiapo jahechápa ndojejapyhyjeýiri yvy ojepa’ava’ekue; péva ojehupyty hag̃ua ojehomeme ojeiko upépe ha jesuista-kuéra ndive oñefunda táva Belén, peteĩ reducción ypykuéra Mbaja ndive, 1760-pe. 

Francia ha López-kuéra omanda aja oñemombareteve ko távape jeiko ha avei oñembopy’aguapy ko región ha péicha rupi yvate gotyo Paraguáipe oñepyrũ imbarete mymba ñemongakuaa. 

Opa rire  Guerra de la Triple Alianza, Concepción yvy oñembojoaju Amambay yvy ndive, ha oiko chuguikuéra tenda heta ka’a ha yvyra rehe oñemba’apoha.

Sa’ary XX oñepyrũramo Concepción ojehechakuaa táva mokõiha tuichavéva Paraguáipe  okakuaahápe ñemu. Péva oiko upéramo ko táva ojoaju rupi Matto Grosso ndive.

Horqueta Tupão

Concepción departamento opyta Paraguaípe región oriental mbytépe, paralelos 22°00´ ha 23°30´sur , ha meridianos 58°00 ha 56°06´oeste mbytépe.

Tape juasa

Arahakúpe hakukue ohupity 39°C, ha ho’ysãvéramo katu og̃uahẽ 2°C bajo cero rupi; jepive haku 24°C rupi. Oky 1.324 mm rupi; okyve jasypateĩ guive jasyteĩ meve ha ndokyseí jasypoteĩ guive jasypoapy peve.

Predominantemente son del norte, este y sureste.

Ko Departamento yvy ijyvate, péva okakuaa jajavéramo hembe’y rehe yvate ha kuarahyresẽ gotyo, ha’etevavoi yvytyrusu mba’e. Umi yvy oreko origen calcáreo, heta itara’ỹi ha itatĩ oreko. Mbyte rupi ha yvyte gotyo ijyvy ikarepe ha heta oreko mymba okaru hag̃ua ika’aguy ha heta ka’a orekóva. 

Yvy gotyo oreko yvy yvate, ijyra porãva, ojeporúva ebanistería ha óga ñemopu’ãrã..

Yvate gotyo Concepción departamento-gui oĩ heta yvyty ha’eñomimi nda’ijyvate guasúiva, ko’ãva oñondivepa ojapo yvytyrysýi hérava Quince Puntas Sierra de San Luis ojepysóva yvate guive yvy peve. Ojekuaave Cerros Valle-mi, Medina, Pytá, Naranjahai, Itapú Guazú ha Sarambi.

Rio Paraguay osyryre kuarahyreike gotyo Concepción-gui, ha umi ysyry ho’áva pype, Ríos Apa, Aquidabán ha Ypane, ohasa ijyvy rupi. Ysyry ombojahúva ijyvy hína ko’ãva: Estrella, Sirena, Apami, Primero, Quiensabe, Negla, Trementina, Chacalnica, Tapyanguá, Pitanohaga, Guazú, Mbui´i, Ypanemí, Capiibary, Mboi Guazú.

Concepción ygag̃uahẽha ko’ãva:

Yvy Ja'úpe karréta

Concepción opyta ecorregión del Aquidabán-pe, michĩmi kuarahyresẽ gotyo opyta ecorregión del Amambay-pe ha ambue katu Selva Central-pe.

Yvyrajeitypa apañuãi ndetuicháva ko departamento-pe heta tapicha ombyaipáre ha opokovaieterei ka’aguy rehe. Maríka rehegua tembiapo okakuaaitereíre avei opokovaiterei mymbakuéra rekovére pe región-pe.

Opavave nunga yvy oĩva upépe oĩ opa hag̃uáicha. Mymba ka’aguykuéra avei péicha oĩhína. Umi oikovéva tesaparápe hína ko’ã mymba: leõpytã, jaguerete, gua’a, pytã, gua’ a hovy, tukã, takua guasu, mbói jagua, jakare hovéro, ha  lobope.

Aéreas protegida Concepción-pegua hína ko’ãva:

Ápa Ysyry pya'e

Kokuepegua tembiapópe ko departamento-pe oñeñotỹ: manduju, soja, takuare’ẽ, avatimirĩ, avati ha mandi’o. Hortaliza-kuéra rehegua, oñeñotỹve locote, jety, pakova, ky’ỹi, mba’ysyvo, café, avakachi, pomelo, ka’a he’ẽ. 

Yvyara rehegua tembiapo sa’ieterei ko’ág̃a rupi ojeitypa rupi ohóvo ka’aguy. 

Mymba ñemongakuaápe oĩ mbohapyhápe, henonderã oĩ Presidente Hayes ha San Pedro ko tembiapópe, vaka sa’i nunga omano ko departamento-pe. Ko departamento-pe oĩ kapi’ipe osẽreiva’ekue tuichavéva ko Región Oriental-pegua. Avei oñengakuaa kure, ovecha, kavaju, kavara, hetaheta. 

Guyrakuéra ñemongakuaa rehegua apytépe oñemoñemoñave ryguasu, gállo ha ryguasura’y; upéichante avei ype, pávo, ganso ha guinea. 

Vallemí, Concepción-pe, ojejuhu Industria Nacional del Cemento, oguerekóva 150 plantas oñenohẽha cal, Río Paraguay rembe’ýpe. Oñenohẽ avei itatĩ Río Apa  rembe’ýpe. 

Upe zona-pe avei frigorífico, desmotadora mandyju rehegua, silo ha molino. 

Aty Loreto-pe

Río Paraguay ha’e tape tuichavéva ojejoaju hag̃ua y rupi, yga ikatu osyry pype tetã yvy tuichakue javeve, 230 km rupi ipukukue. 

Circuito Corredor Bioceanico ohasa Concepción Departamento. Ruta V “Gral. Bernardino Caballero” ombojoaju Concepción Pedro Juan Caballero ndive, kóva ko tape Ruta III “Gral. Elizardo Aquino”, og̃uahẽva tetã tavusu Paraguaýpe. 

Avei ikatu oñeg̃uahẽ ko departamento-pe tape Pozo Colorado – Puerto Militar, ojoajúva  Ruta IX “Transchaco” ndive, Chakope.

Ko departamento-pe oĩ 1.951 km tape, oĩ pavimentado 270 km  rupi ha 146 km katu oreko itaku’i,  362 km tape ohasa upe rupi. 

Aeropuerto Mcal. Francisco Solano López opyta táva Concepción-pe, ha aviõ guejyha katu umi distrito háre, upéichante avei umi vaka oñemongakuaaha tuichavévape. 

Concepción departamento-pe oĩ servicio telefonía orekóva discado directo, Concepción, Horqueta e Yvy Ja’u; Belén ha Loreto guive oñehenói operadora rupi. 

Puhoe AM-va hína ko’ãva: Radio Concepción, Radio Vallemí, Radio Yby Yaú, Radio Guyra Campana. FM-va katu ãva: Vallemí, Itá Porá, Aquidabán, Los Ángeles, Continental, Belén, Norte Comunicaciones, entre otros. Avei oĩ canal televisiõ rehegua. 

Oĩ 33.976 óga ojeiporúva Concepción-pe, 13.768 tavaháre ha 20.208 katu okaháre. Y potable-va katu 1.094 oguereko. Peteĩ arýpe ojeporu energía 85.082 kwh.

Oĩ 190 mbo’ehao Educación Inicial-pe g̃uarã, educación primaria-pe oñeiscrivi 39.692 temimbo’e rupi. Educación media-pe katu 9.636, 63 mbo’ehaopegua

La Universidad Nacional de Asunción oreko ko departamento-pe Facultad de Veterinaria filial ha Universidad Católica  katu Facultad de Ciencias y Letras (Contabilidad, Filosofía, Ciencias de la Educación ha Administración).

Ko departamento-pe oĩ mbo’ehao oñekuave’ẽhápe mbo’esyry Educación Permanente, Educación Especial, Educación Técnica Superior ha Institutos de Formación Docente rehegua.

Concepción táva jaikévo

Concepción-pe oĩ heta tenda iporãva turismo-rã, péva heta viru omoingue ko región-pe. Ysyry Tagatiya ojejapo ecoturismo.

Táva Concepción, Departamento Tavusúpe oĩ gueteri óga tuja ohechaukáva ko táva rembiasakue, ijehechakuaahápe locomotora tuja omba’apova’ekue 1960 peve, peteĩ kamiõ ojepuruva’ekue Guerra del Chaco aja, upéichante avei tembiporu tuja oñeñongatúva upe tendápe. 

Cuartel Francisco Solano López omandaramo guare, osẽ haguégui tropa-kuéra Gral. Resquin  omotenondéve oñorairõ hag̃ua Matto Grosso-pe, Guerra de la Triple Alianza aja.

Fuerte de San Carlos,  Apape, peteĩ tenda meme ojehóva ojehecha, oñemopu’ãva’keu Colonia aja ikatu hag̃uáicha oñembotatapeju portugués bandeirante oikeséva Paraguái yvýpe. 

Kurusu Isabel, ag̃uete Concepción tavusúgui, ko tupãópe og̃uahẽ heta oúva oguatahápe. 

Peteĩ ygarata oporomboguata Río Paraguay y rehe. Umi río ha ysyry oĩva ko departamento-pe okuave’ẽ ñembosarái, pirakutu, je’yta ha tenda ñembosarairã y rembe’ýpe. Yvyty San Luis ha Paso Bravo hetaitemi tapicha oho ohecha. 

Isla Peña Hermosa peteĩ yvyty orekóva opytáva Río Paraguaýpe.

Ecorregion Aquidabán oreko ka’aguy ha yvype kakuaa, yno’õ, ñu, ha ysyry. Ka’aguýpe ojejuju trébol, timbo, quebracho pytã, karanda, palo blanco, juasy´y guasu, urunde’ymi, kurupa´y, curuñi, jata’i, arasupe ha karanday.

Estancia Primavera, Río Aquidabán ári, oreko yrembe’ý ha yno’õ neporãva, pe tekoha iporãitemi. Ikatu ojejapo camping ha ojeiko kavaju ári, upéichante avei ojeguata tape po’i rehe.

Estancia Ña Blanca, Tagatija Guasu ári, iporãitemi hi’y sakã’asy rehe ha orekóre ytororõ. Ikatu opyta upépe turista ndaheitéima guive, upéichante avei ojejapokuaa camping.

Rancho JM oreko yrembe’y ndetuicháva Río rembe’ýpe, ikatu avei ojejapo camping ha ojepirakutu. 




#Article 77: Tetãvore Guaira (1594 words)


Guaira ha'e tetãvore Paraguái retãmegua, oĩva arasẽ ha kuarahy resẽ gotyo. Itávaguasu ha'ehína Villarrica.
Ko tetãvorepe oiko 176.933 ava (2002 ary).

Oguereko yvy 3.846 km² ha 178.130 ava oikóva pype (2008 ary). 

Oñeguahë pépe ruta VIII Blás Garay rupive.

Heñói ára 14 jasypo ary 1570 jave Ruy Díaz de Melgarejo rupi.

Ko tetãvore oñemboja’o 17 distrito-pe:

Pe siglo XIX peve oje’egueteri chupe La Guayrá ýrõ Guairá avei La Pinería (ko ipaha pegue oguereko rupi ka’aguy tuicháva cury), ko tenda oïva’ekue Cabildo de Asunción poguýpe, kuarahy resẽ gotyo ysyry guasu Paranágui pe línea del Tratado de Tordesillas peve. Ko yvýpe avei oñepyrü tembiasakue umi misiones jesuíticas del Guayrá, opaha peve yvyate gotyo ysyry Paranapanema ýrö ambue oĩ he’íva ysyry guasu Tiete peve, ha ysyry Yguazú nemby gotyo. Kóicha hérava’ekue Guayráýrõ Guairá ko yvy guasu ko´ága hetave ha’éva estado de Paraná mba’éva, umi sa ary XVI ha XVIII oĩkuri tavakuéra omoheñóiva’ekue España-gua (Ontiveros, Ciudad Real del Guayra, Villa Rica del Espíritu Santo) ha umi ava aty omoñepurũva hesuitakuéra (reducciones fundadas por los jesuítas), ãva ha’e San Ignacio Guazú, Santa María del Iguazú (actual Foz do Iguaçú), Pirapó, Loreto ha ambue.

Ko’ã táva ohundiva’ekue umi malocas, ava mbyatyha, de esclavistas bandeirantes oúva São Paulo-gui, péicha rupi heta yvpóra osẽ tendágui ha oho kuarahy reike gotyo ysyry guasu Paranágui (ko’ápe oñepyrũjey Villarrica, ko’ágã táva Villarrica), ýrő ñemby gotyo pe ysyyry Iguazú ypýpe (oñemoñepyrü haguépe San Ignacio, héra ñepyrũ San Ignacio Miní, Loreto ha ambue).

Pe Salto del Guairá ýrõ Salto de Canendiyú, ombohérava umi Brasil-gua Salto das Sete Quedas, ysyry guasu Paranáme aimete ojuasahápe pe paralelo 24º S, péve opa umi ygaguasu jeho. Ko’ãga rupi ko táva Paraguáigua hérava Salto del Guairá ha táva Brasil-gua Guiara ohechauka moõitépa opytava’ekue pe tenda iporãmbajepéva, y ho’áva yvatégui, ary 1980 guive oñuãva chupe represa de Itaipú.

Umi Vrasil-gua jeju Guairá yvýpe oikova’ekue ary 1870 jave opamíre ñorãirõ guasu Guerra de la Triple Alianza, uperire oñembohéra Guairá pe tetãvore michĩmíva Paraguái Oriental mbytépe, yvy noĩrivava’ekuépe pe Guayrá ñepyrũme.

Ko tetãvore oĩ Región Oriental mbytépe. Guairá, héra oúva guai: mozos ha ra: lugar, ha’e tetãvore Paraguái retãmeijyvy iporãvéva kokuépe guarã. Yvate gotyo oja tetãvore Ka'aguasu rehe; kuarahy resẽ gotyo K'aaguasu ha Ka'asapa rehe; ñemby gotyo, Caazapá, ha kuarahy reike gotyo tetãvore Paraguari rehe.
   
Peteĩ hendápe pe Kordillera de Ka'aguasu oike ijyvýpe, kuarahy resẽ, kuarahy reike gotyo, oñembohéra Monte Rosario. Opahápe kuarahy reike gotyo oiko chugui yvyty hérava Villarrica ýrõ Ybytyrusu.
 
Ko tetãvore oguereko 17 distritos. Ipaha pegua, Doctor Bottrell, oikókuri ary 1983 jave.

Ko tetãvorépe ojekuaa mbohapy tenda ijojaha’ỹva. Peteĩháme yvy serranía de Villarrica ýrõ Ybytyrusu, oĩháme yvy yvate, ojekáva ha ka’aguy. Mokõiháme oĩ pe centro occidental, oguerekóva yvy porã. Pe ñemby kuarahyreike gotyo jajuhu mbohapyha tenda, hetaveha ojeiko ijyvy porã rupi. Mymba ñangarekorã iporãiterei avei.

Ybytyrusu rire avei oĩ umi Yvyty perõ, Polilla, Itape, León, Cerrito ha Tres Candú, oguerekóva 848 m, ijyvatevéva tetãme.
 
Guairápe omboykue ysyry guasu Tebicuary ha ambue ysyry: Tebicuarymi, ysyrykuéra Yhakã Guasu, Yhakãmi, Aguapety, Guasu, Takuára. Avei oĩ tetãvorépe ysyry Pirapo Guasu ha ysyry Pirapomi.

Ambue hendápe ko tetãvorépe oĩ avei ysyrykuéra: Bobo, Orory, Mitã’i, Caundy, Doña Juana ha Paso Pindo.

Ararova oguerekóva ha’e iporãva ha ome’ẽva tesãi, arapytu mbyte ha’e 21 °C. Arahakúpe ohupitykuaa 38 °C; araro’y jave oguejy 1 °C. Jasykuéra jasypa ha jasypateĩ jave okyeterei. Ary pukukue okykue ha’e 1.537 mm. 

Oikóva pype ha’e 161.991 ava, 47.300 ava tavaháre ha 114. 691 katu oiko okarahápe. 

Ko tetãvore rembiasakue ojuajuete táva guasu oñepyrũrõ guare rembiasakuére rehe: Villarrica.
 
Táva Villarrica del Espíritu Santo omoñepyrũ Ruy Díaz de Melgarejo ára 14 jasypo ary 1570 jave pe Guairá itujávape, ãga yvy Brasil mba’e. Umi bandeirante ombyapura térã ojukaiterei rupi tendaguápe ko táva heta jave ova oĩhágui, pokõi jave, oĩháme ko’ãga 1682 guive: Ybytyrusu ykére.
  
Umi franciscano oiptyvõva’ekue opyrũha haguã, omoñepyrũva hikuái ary 1686 jave peteĩ ava aty (reducción guaraní) Itapépe.

Ary 1906 jave oñepyrũ tetãvore irundyha, oĩháme Villarrica, Itapé, Hiaty, Mbocayaty ha Yataity.
 
Pe sa aru pukukue jave (siglo XX), yvyra ha ka’a rehe ñemba’apo, ojáva avei pe yvypora Ka'aguasu peguávare, ha avei imbaretéva tenda ha’éva ava rekoha guasu Villarrica, ohasape ferrocarril kuarahy osẽ ha kuarahy oike gotyo tetãvore ryepýpe, oguerúva ko tendápe ñepytyvő tuicháva.

Oñemboja’o mokői hendápe peteĩcha. Peteĩ hérava superior, sa’y hovyngy (celeste), ha'éva y ha ára sa’ykuéra; ambue inferior, sa’y pytãhũva (púrpura), ojoguáva parral ápe. Avei omonei pe rango ha jerarquía Tupão Katólico pegua.

Pe escudo oñemboja’o irundy hendápe, ojekuaahápe peteĩ óga oguerekóva rasgos coloniales, paisaje natural tenda pegua, oĩháme pe serranía del Ybytyrusu, parral, takuare’ẽ ha peteĩ aranduka kupe, ojekuaahápe números romanos rupi papapy ha’éva tetãvore Guairá rehegua. Pe viñeta Escudo rehegua ha’e umi mba’e ha’etéva rehegua (lo natural). Pe mbytetépe ojekuaa peteĩ panambi. Escudo, ipy gotyo he’i “Cultura de tradiciones”. 

Guairá ha’e tetãvore oñemba’apohápe kokuépe. Péicha oñeñoty takuare’ẽ, hetave oñotýva, 41% tetãmegua. Ijyvýpe oĩ umi po ingenios de azúcar tuichavéva tetãmegua. Avei peteĩha oguereko hetavéva parral ha mbohapyhápe oĩ ka’a ñemba’apo rehegua.
 
Ambue ñemity rehegua jajuhu avei papa, mandi'o, mandyju, soja, avati, kumanda ha yva. Mymbañangareko rehegua oĩ, vaka, ovecha ha kure, avei oĩ ryguasu opaichagua.

Yvyrajeityeterei rupi saivéma ohóvo mba’apo yvyra rehegua, hákatu oĩ gueteri yvyrakytĩha ha ojapóva terciadas.
 
Industria rehegua oĩ fábricas de vino, ka’a omongu’íva, mandyju mbyatyha, destilerías de alcohol, sapatu apoha, fábrica de básculas, vakapíre omba’apóva ha kamby rehegua.
 
Avei ao po’i rehegua, omba’apohápe 1.500 kuña. Ãva oikove Yataity ha Mbokajatýpe.

Ko tetãvore gouereko Ruta VIII “Blás Garay” ojeíva táva Coronel Oviedo-pe umi Ruta II ha VII-gui, tape hũ Ka'asapa peve. Ñumi guive oĩ ambue tape hũ ombojuajúva San Juan Nepomuceno rehe. Oguereko avei tape hũ: Villarrica-Paraguarí, ohóva Félix Pérez Cardozo ha Coronel Martínez, Mbocayaty-Independencia, ipukukue 50 km, ha ambue osẽva Ruta VII peve, ohasáva Natalicio Talavera, Troche ha colonia Blás Garay rupi.

Guairá oguereko comunicaciones aéreas, telefónicas ha telegráficas. Ijyvýpe oĩ heta tape ohóva tetãvore ryepy tuichakue.

Ko táva Villarrica del Espíritu Santo iñepyrũmby guive omomba’e mba’ekuaa rehegua ha ko’ãgameve péicha oĩva.
 
Ary 1585 jave umi franciscano omoñepyrũ távape pe convento Santa Bárbara, ojoajúva hese Escuela Elemental ha Superior. Siglo XVII jave, provincia de Paraguay oguerekova’ekue Villarrica ha Paraguaýpe cátedras libres de Gramática, Filosofía ha Santidad, umi pa’ikuéra franciscanos, dominicos, mercedarios ha jesuita poguýpe.

Peteĩha centro de enseñanza oguerekóva Estado Villarrica-pe oĩ ary 1859 rupi, hérava “Escuela la Patria”.

Ko’ága rupi, pe arandu pavẽ rehegua (educación superior) tetãvorépe oĩ umi Universidad Católica, Nacional ha UniNorte. Guairápe oĩ avei heta mbo’ehao, privado ha tetã mba’éva, Colegio Nacional, Colegio Ortiz Guerrero, Colegio Técnico Vocacional, Seminario Diocesano, Escuela Regional de Agricultura, Instituto Profesional Femenino, Escuela de Artes y Oficios Pío XII. Avei oguereko heta Educación Inicial ha Básica rehegua.
 
Villarrica ha’e oïha pe Centro Regional de Educación.

Opavave distrito del departamento funcionan escuelas de Educación Básica y Bachillerato Humanístico y Técnico. Algunos de ellos cuentan también con Institutos de Formación Docente. 
Existe además en el departamento el Instituto de Lingüística Guaraní “ Idelguap”, que se encarga de la enseñanza del idioma, literatura y folklore guaraníes. También con iguales fines funcionan el Ateneo de Lengua y Cultura Guaraní y Guaraní Roga.

Táva tuichavéva Guairápe, Villarrica, ha’e mba’ekuaápe táva mokõiha tetã Paraguáipe. Umi entidades sociales, culturales ha deportivas tuichavéva apytépe oĩ: Porvenir Guaireño, Centro Español, Club de Leones, Instituto de Cultura Hispánica, Teatro Municipal, Orquesta de Cámara, Escuela Municipal de Danzas, Declamación, Oratoria, Guitarra, Asociación de Productores de Caña de Azúcar, Liga Guaireña de Fútbol ha Liga Guaireña de Básquetbol. 

Ary 1970 jave oñepyrũ pe Centro de Desarrollo Socioeconómico del Guairá, ha’éva ñepytyvõrã heñóiva, oĩva pype tapicha katupyry ha entes público ha privado, oguahẽseha ha’éva ñemoakãrapu’ã, económico, social ha cultural tetãvorépe.
 
Pe fundación “Yvytyrusu”, ha’éva ambientalista, oguereko oguahẽseha ha’éva pe hérava concienciación umi avakuéra tetãvore Guairá pegua, ponoike iñambue araka’eve pe ecosistema oikoha hikuái. 

Ko távape oĩ heta pujoe, Telecable ha avei Canal 8.
 
Mbaekuaa jehecha’ýva opavave tendagua apytépe oĩ umi mombe’ugu’u ha mombe’upe rehegua, póra, pombéro, jasy jatere, kurupi, urutau, karáũ, jakare ha ambue.

Ha umi mba’e ouva’ekue Europa-gui oĩ umi fiestas patronales, kurusu ára, romería, corrida de toros, carrera de caballos, ryguasume ñorairõ, jeroky opáichagua, aokuéra, jeguaka kuña mba’éva, veladas, ha ambue.

Tetãvore Guairá peteĩ táva emblemática ha representativa mba’ekuaa Paraguáigua: Villarrica.
 
Peteĩ tenda ojehoveha ko távape ha’e Parque Manuel Ortiz Guerrero, 1936 mboyve, Ykua Pytã.

Ko’ápe reñandúta Villarrica ñe’ẽ. Umi mba’eporãita oĩva nembuesaraipáta opa mba’égui. Ha’e tenda ikatuhápe remombytu’u nde rete ha neñe’ẽ.
 
Pe Parque Manuel Ortiz Guerrero oĩ noreste távagui, tekoha Ybaroty ha San Miguel pa’ũme.
 
Ary 1960 rupi ojejapo peteĩ ta’anga ñe’ẽpapára Villarrica-gua rérape. Ko ta’anga ojapo pe escultor, Villarrica-gua avei, Javier Báez Rolón.
 
Ára 8 jasypo ary 1983 jave, 50 ary omano hague rehegua, tanimbu ñe’ẽpapára rehegua ojegueraha ko korapy ryepýpe, ojejapóva heta tendagua rembipota. Upe ára guive, peteĩ yvyra guasu kuarahyhãme, opytu’úma ijyvyteépe. Umi verso ojapova’ekue oĩ gueteri Ybytyrusúpe. 
Ambue centros culturales ojehoveha avei ha’e pe Museo ha Biblioteca Municipal “Maestro Fermín López, oĩhame Natalicio Talavera, Fermín López ha Manuel Ortíz rembipurukue, armamentos ha municionesGuerra del Chaco-pe guare, pirapire yma guare (colección de monedas y billetes paraguayos); avei, arcos, hu’y heta mba’e ypykue rembiapokue. 

Pe museope ikatu rehecha, tembipuru yma guare, máquinas ndojepuruvéimava, pinturas, ta’anga ha arte sacro ome’ëva jopóiramo Diócesis de Villarrica.

Distrito Itapépe oĩ lugar sagrado hérava “Paso de la Virgen”, hi’ára ha’éva 18 jasypakői. Pe santuario, ysyry Tebicuarymi rembe’ýpe, ha’e tenda ohoha heta tapicha opa hendápegua ary pukukue.
 
Ambue tenda iporäva ha’e pe Salto Cristal, 43 m yvyatégui ho’aha y. Pe ho’ahápa hi’y ojekuaa pira’i isa’ýva ha umi ka’avokuéra ïjereregua ombohory nde resa.
 
Yvyty Toror´pe ikatu rehecha inscripciones rúnicas, oje’éva ojapo hague umi vikingo ouramo guare, época precolombina-pe.
 
Opa tapicha ohayhúva ao po’i rehegua ikatu ohecha ko tendápe, hetave oïha ha’e Yataity ha Mbocayaty.




#Article 78: Misiones (312 words)


Misiones ha'e tetãvore Paraguái retãmegua, oĩva ñembý ha kuarahy resẽ gotyo. Itavaguasu ha'ehína San Juan Bautista.

Ko tetãvorepe oiko 103.633 ava (2002 ary).

Misiones: ary 1 893-pe oikova’ekue Villa ramo. Ko táva ojeguerohory mayma ogakuéra oguerohorýgui yvotyty neporãmba jepéva.
Ko’ápe hoñoiva’ekue Agustín Pío Barrios (Mangore), karai katupyry pupotýpe.

San Juan Bautista oñemohenda peteĩ tende yvatépe, mombyry 18 km. San Migeul-gui, oguahẽva guive ko távape katuetei ho’u tembi’u oñembohérava “batiburrillo”.

Tavayguakuéra oñemitỹ ha omongakuaa mymbakuéra.
Mba’e ojehecharamovéva ha’e : yvukuéra; ñu; estancia; tupão guasu. Heta tavaguasúpe oĩ museos arte sacro jesuítico rehegua ojehecharamóva avei.

Oguerko pa tetã’i:

 
Ko tetã vore opoyta  Región Oriental yvy gotyo.

San Juan Bautista jerére oĩ 

Ko tetã vore tavusu ha’e San Juan Bautista. Opyta 196 km. Paraguaýgui.

Mokõi ysyry guasu rupi oñemoambue ambue távagui. Yvate gotyo oĩ ysyry guasu Tevikuary, omoambuéva tetã’i Paraguaígui.. Yvy gotyo oĩ ysyry guasu Paraná , omoambuéva Argentina-gui.

Ysyrykuéra apytépe oĩ: Javevyry , Antiguy, Aguaray, Ytororõ, Ka’a Po’i, San Tadeo.

Ko tetã vore oñepyrũva’ekue siglo XVIII ypyrõ guare tembiapo jesuita-kuéra rehe, ary 1632-pe. Ourõ guare jesuita-kuéra pokõi táva opyta Brasil-pe, papo Argentina-me ha poapy Paraguáipe. Ko’ãva ha’e: San Ignacio Guazú, Santa María de Fe, Santa Rosa, Santiago, San Cosme y Damián, Itapúa, Trinidad ha Jesús. Ary 1790-pe henóiva’ekue Yavevyry. Muruvicha Carlos Antonio López omotenondeva’ekue heñói hagua táva San Miguel ha San Juan Bautista de las Misiones. Ary 1906-pe heñói’akue tetã vore San Ignacio, Santa Rosa, Santa María, Santiago, San Juan Bautista, San Miguel, Ayolas ha Florida].

San Miguel

Ko tetã vorépe oñemongakuaave vaka omongakuaa avei ovecha, kavaju kavara ha kure. Oñemitỹ arro, avati soja narã takuare’ẽ jety, papa ha mandyju.

 
Ko tetã vorépe ñaguahẽ tape hũ hérava Mariscal Francisco Solano López rupi. Ko tape  hũ ombojoaju avei tetã vore Encarnación ndive. 

 
Misiones oguereko pukoe  avei oguereko ta’angambyry.

Heta tenda porã oguereko Misiones oĩ tavaguasu Villa Florida oguerekóva ñupyso iporãitereíva ikatuhápe jahasa porã opa ára.  




#Article 79: Ñe'ẽmbuku (578 words)


Ñe'ẽmbuku ha’e tetãvore opytáva Paraguáipe. Táva omyakãva ko’ápe ha Pilar.

Ára colonial ramo guare oñeme’ẽ va’ekue korapy guasu umi España-gua kuérape ohupytýva ysyry Tebicuary peve, ko’ãva yvy oñeme’ẽ va’ekue vaka ñangareko haguã; Ko ysyrygui Sur gotyo oñemohenda va’ekue umi jesuitas.

Ko tendá rupi ojapyhara va’ekue umi ñande ypykuéra Payaguá, upéva rui hasýpe ojeiko va’eku ko’árupi, oñemoĩ porãve va’ekue hetavémaramo ohóvo tapichakuéra oñembohógava ko’ápe. Upe tenonderãguáva táva ha’e Villeta de San Felipe de Borbón upe ary 1779 ramo,uperire oñemohenda Ñeembucú, (ko’ágã ojeikuaáva táva Pilarpe).

Ambue tavakuéra oñemopyenda va’ekue porãve va’ekue ko tetãvore ha’e Reducción, Herradura, Remolino, Naranjay, Tacuaras ha Curupayty, ko’ãva apytépe oĩ táva ndaiporivéimava.

Ha katu ojeiko porãve kuri oñemohenda mbaretémarõ táva Yabebyry, kuarahy reikó gotyo ysyry Paranágui, upéicha avei oje Remolinos, Villa Franca-pe. Siglo XVIII paha rupi umi tavakuérape oñembohetave avakuéra oguahẽmeve “Los Laureles-pe” ha “Villa Franca” oñemokatu va’ekue López ára ramo. Uperire, siglo XIX-pe oñemoĩ táva Villa Oliva.

Ary 1906 ramo ojejapo ko pokõha tetãvore ha oñemoĩ táva akãramo Pilar ha tetãvore’i ramo ko’ãva: 

Ary 1973 ramo oñemohenda porã va’ekue ko’ã tetãvore’e korapy ko’ágãitepeve gua.

Ko tetãvore ko’ágãrupi oñemboja’o 16 tetãvore’ípe, ha’éva:

Cabildo en Pilar

Arapytukuéra ko tetãvorépe ndahakuetéi ha katu he’õ hetaite oĩre ko’árupi ñu karuguakuéra, ysyry ha avei ysyryguasu ombohykuéva ko yvy.

Arahakukue katu 22 °C rupi, verano-pe 37 °C guvi 40 °C rupive, ikarapeve katu Araro’ýpe ohupyty 5 °C guvie 2 °C peve .Oky 1334mm ary jave, jasykuéra okyhetaveha katu ha jasyteĩ, jasyapy, jasyrundy ha avei jasypa, oky’iveha katu jasypo ha jasypoapy.

Ndaipóri yvytykuéra ijyvatetéva, peteĩmínte oĩ ijyvatemivéva opytáva sur gotyo ko tetãvorépe, ha kóva oikuaa Cerrito-pe.

Ñeembucú opyta ysyry Paraná ha Paraguái mbytépe.

Río Paraguay-pe o’a río Negro, upe ysyry Yacaré ha hetave. Umi ysyrykuéra Ñeembucú ha Hondo ome’ẽ hi’yrã umi Esteros Bellaco, Peguaho, Yacaremi, Po´i Tuju Pytã, Kamba, Mburicaokue, umía.

Norte gotyo ko tetãvorépe opyta Laguna Cabral, Lago Ypoá, ha Laguna Vera.

Ko tetãvorépe hetave jatopa yvy karape ha ñananguéra, upeicha rupi heta oĩ karugua umía, upéicha rupi ko’ã ysyrykuéra Paraguay, Tebicuary ha Río Negro kuéra osẽmba hapegui kuéra, ha upéva omombytapa ýpe umi tapekukéra ha kaitakuvéi oñeguahẽ umi táva rupi.

Oĩ río Paraná ha río Paraguay, ko’ãva ojeipurueterei ohasa rupi ko tetãvore rupi.

Ko ruta IV “General José Eduvigis Díaz”, ojuaju Ruta I “Mcal. Francisco Solano López” ndive, mokõve oñemohatãmbaitémava. Oĩ avei tape porã oñemyatyrõva itara’ỹipe a avei yvyreínteva.

Ko’ape ou avión Paraguay guive Pilar peve, tape porã oguejy haguã avión ndatuichaitéivape.

AM- oi “Carlos Antonio López”, “Radio Boquerón”; FM-pe katu: “Arapy”, “Jasy”, “Alberdi”, “Humaitá” ha ambuekuéra. Oĩ avei televisión repetidora.

Ko tetãvorépe ndahetaiveha kogakuéra. Oñeñoty takuare’ẽ, avati ha mandyju; oñeñotỹ avei jety, mandi’o, kumanda ha oĩve avei.
Vakakuéra rehegua oñemba’apo porãve ha heta oĩ, upéicha avei ryguasukuéra rehegua.

Táva Pilar-pe oĩ ogaguasu oñeha’yi’oha mandyju, ojejapoha ininimbo ha ao. Oguereko avei ojejapoha aceite vegetal, oñemondykyha káña, aramirõ.

Ko tetãvore oguereko 50 mbo’ehao iñepyrũmegua, 201 educación básica-pegyua, ha’éva avei ñandepe guãrã, 38 ome’ẽva educación media (científico ha técnico).

Jatopa 57 pohanohaokuéra ha’éva hospitales, centro ha puestos de salud, ja’e’ỹre umi clínica privada; ko’ãva ha’ehína umi oñangareko ani haguã tapichakuérape ojapyhu mba’asykuéra, hesãi porã haguã katu.

Heta tenda oĩ jajuhutahápe tembiasakuéra: Paso de Patria, Estero Bellaco, Humaitá, Curupayty, Sauce y Boquerón, ko’ã tendárupi oiko va’ekue upe ñorairõ guasu Guerra de la Triple Alianza ramo guare. 

San Fernando ha’e peteĩ táva Mcal. López omboguapy haguépe icampamento ha ko’agãitépeve ikatu jajuhu ko'árupí umi yvykuá Paraguaiguakuéra ojohague ñorairõrã.
Museo Pilar-pe upe cabildo-pe ha’e va’ekue upe Mcal López omanda hagua róga ha hetave ogakuéra yma guare.




#Article 80: Tetãvore Presidente Hayes (799 words)


Presidente Hayes ha'e tetãvore Paraguái retãmegua, oĩva mbyté ha kuarahy resẽ gotyo. Itavaguasu ha'ehína Villa Hayes.

Ko tetãvorepe oiko 81.876 ava (2002 ary).

Ko departamento oñehenói péicha Presidente Estados Unidos rérape Rutherford B. Hayes, oimeva'ekue apañuãime limíte Paraguái ha Argentína oiko'õva tembipotápe Paraguái ha Argentina péva Guerra de la Triple Alianza rehe.
 

Ko tàvaguasu oñepehe'ã pokõi distrito-pe:
 

Ko'ã àrape colonia, omotenondévo tuguy  pochy te'ỹinguéra oikóva ko'ã tendáre, hasyeterei kuri ojepobla ko tenda. Mbovymi pueblo misione-pe oñemopyendàva ko'ã tendáre, oheja upe yvy hikuái, techapyrã ramo oime: Melodía, Timbo, Naáreranjay ha Remolino.
 
Ko'ápe Fuerte Borbón, ko'àgã Fuerte Olimpo, pe orekovéva gente oikóva ipype, omopyenda gobierno Alos ha Bru orekóvo ipype portugueses oúva.
 
Péicha ko'ã  época independiente-pe, umi colono frances oñemopyenda ko tendáre orekóvo umi tavayguakuèra oiko ipype, ha ndahi'aréi hikuái, pèicha ko'ã gente opyta ha omopyenda pe ohenóiva Villa Occidental.

Oñembohéra Presidente Hayes, omohu'ãvo Guerra de la Triple Alianza, oguerohorývo Mburuvicha guasu EEUU-gua, Rutherford B. Hayes, oñemoñe'ẽva Paraguái rehe ikatu haguã opyta ko territorio-pe.

Ary 1906, omotenondévo peteĩha división política Paraguáipe, oñemohenda ko'ã mokõi yvy renda, Oriental ha Occidental, kóva oñeipehe'ã comandancia militar oiméva Ministerio de Guerra ha Marina-pe.
Ko'ãva àra oñemomba'eguasúva Tavaguasu Presidente Hayes-pe:  12 jasypoteĩ jave, ára oguahẽ hague Py'aguapy Cháko-pe;  29 jasyporundy, Boquerón oñemotenonde hague 12 jasypateĩ, kóva peteĩ àra omobomba'eguasúva Laudo Hayes.

Oime paralelo 22º 03´ ha 25º 20´  latitud sur ha meridiano 57º 15´ ha 61º 00´ longitud oeste.

Máxima ohupytýva 44º C arahakujave ha mínima araro´ýpe 0º C, media ha'éva 26º C. Ko'ã tendáre ama oñemombyte ha oguahẽ 900 ha 1200 mm peteï arýpe.
 

Ko'ã tendáre yvy oñemohenda mokõi yvýpe: kuarahy resẽ gotyo,  depresión oriental orekóva depósito fluvial oĩhàpe yvy vevùi sa'i ha oĩ avei yvy salino ha solonetz fleico ha planosoles solodico ojeheróva ambue ñe'ẽme.
 
Yvýguy gotyo, ohóva Río Pilcomayo gotyo, llanura oñapymíva umi yvy suelos calcáreos, sobre el Río Paraguay son suelos fluviosoles eutricos. Ko'ã cerro Confuso, Siete Cabezas ha Galván orekóva yvyty opu'ãmíva sa'i sa'i.

Kuarahy resẽ gotyo,  Río Paraguay ojeréva departamento pukukue, umi afluente, ha'éva Rio Pilcomayo, San Carlos, Siete Puntas, Negro, Verde, Montelindo, Aguaray Guazú ha Confuso. Kuarahy reike gotyo, oime estero Patiño.
 
Ko tavaguasúpe oime,  Parque Nacional Tinfunqué oguerohory ha ombojurujáiva umi tuichaiterei turista-kuérape, ipukúva 280.000 hectárea.
 
Péicha ko'ã tendáre Presidente Hayes oñmoñapymíva y ojupívo péva henyh{e jave umi ysyry guasu,  kóva Villa Hayes-pe, upe yvy ha'e pe ijyvatevéva.
 
Ndaipóri afluente Río Paraguái onavegáva umi embarcación kakuaa.

Irundýha bioma chaqueño oiméva ko departamento-pe: Llanura oñapymíha Río Paraguái, Pozo Azul, Laguna Salada ha Llanura de inundación Río Pilcomayo.
 
Ko desvio orekóva Río Pilcomayo orekóva ha omoambuéva umi  lugareño-pe, séka jave umi tendáre ha upévagui oï osẽva ha omoheñói migración jakare umi yvy he'õveha rupive, avei ojeipyso mba'asy mymbakuéra orekóva.
 
Umi ka'avo, yvyramáta ha mymba mimi ojeguerokyhyje: ko'ãva timbo, samu´ũ, quebracho morotĩ ha pytã,  karanda'y. Mymba apytépe oime: karpincho, jurumi, jakare, kure ka'aguy.

Presidente Hayes omotenonde pete{iha tenda mymba me'ẽ ha ñemuñáme, ome'ẽva vaka ro'o, ha tenda mokõihápe oime kavaju ñemuña.
 
Yvypóra oikóva ko'ã tendáre omba'apo agricultura-pe, mbohapýha tendápe oñemohenda péva sorgo ra'ỹime, ambue rubro mbytépe oime: mandyju ha takure'ẽ.
 
Táva Villa Hayes ha Benjamín Aceval, oñemomba'e guasu takuare'ẽ rembiapópe. Tavusu Villa Hayes-pe oñemomba'apo Azucarera Censi ha Pirota. Oĩ aserradero,  fabrica de cerámica ha acería-kuéra. ACEPAR, Aceros del Paraguay, tuichaiterei mba'e ko tendáre ha'éva peteĩ empresa siderúrgica tetãme, oime tavaguasu Villa Hayes, ko'ápe oñemba'apo varilla lisa péva estructura metálica, construcción, herrería artística, alambre ha palanquilla rehe, ojejapo avei cal agrícola ha oxigeno gaseoso tasyòpe guarã.
 
Villa Hayes-pe, oime avei  Astillero Chaco Paraguayo S.A,ko'ápe ojejapo umi barcaza karga kakuaa ha ipohýivape guarã, oñembohasa haguã combustible ha aceite vegetal-kuéra.
 
Ko'ápe oĩ havõ ha cal Fabrica Villa Hayes, péicha peteĩ planta Esso ojeprocesa combustible ha lubricante-kuéra.
 
Fábrica de lácteos La Pradera oime km 81 tape hũme. Puerto Falcón tenda ára ha ára oñembohasa mba'erepy ha peteĩ tenda turístico Argentina ndive.

Ruta IX Carlos Antonio López térã Transchaco, ohasáva río Paraguái,péva Puente Remanso rupive ha oguahẽ frontera boliviana peve, tuicha mba'e ojoajuhápe ko Departamento, ha ikatúva ojehàsa ára ha ára ko tavaguasúre.
 
Tape XII Vice Presidente Sánchez, ojeréva Río Pilcomayo, ndikatúi ojehasa porã ama jave. 
 
Ruta Pozo Colorado – Puerto Militar, oguahẽ Concepción gotyo, ohasávo Río Paraguái puente rupive.
 
Hetaiterei ramal ojoajuhápe opa tendágui ko tavaguasúpe, orekóva apañuãi oky jave tapeva ha ysyrýgui ndikatúi oñeikundaha.
 
Río Paraguái vía de comunicación oiporúva táva guasu ribereña Puerto Pinasco. Péicha Puerto Falcón, puente rupive, ikatúva oñomomarandu tavaguasu argentina Clorinda guive. Ko'ã establecimiento ganadero-kuéra,  vía aérea ojeporu voi ko tendáre.
 
Radioemisora, oguereko FM péicha oĩ Radio Villa Hayes ha Dyon. Péicha ombojoaju conexión telefónica, orekóva 3.200 abonado rupi.
 
Osẽ 16.865 óga, 6.165 área urbana ha 10.700 área rural, orekóva ko'ã servicio:

Oñemba'apo ko'ã tendáre, 96 institución tekombo'e nivel inicial; 192 institución educación escolar básica ha 29  educación media.
 
Oime 38 establecimiento salud, tasyo, orekóva puesto ha centros de salud.
 

 




#Article 81: Tetãvore San Pedro (824 words)


San Pedro ha'e tetãvore Paraguái retãmegua, oĩva mbyté ha kuarahy resẽ gotyo. Itavaguasu ha'ehína Ykuamandyju.

Ko tetãvorepe oiko 318.787 ava (2002 ary).

San Pedro peteĩ departamento Paraguaigua. Itavusu hína táva San Pedro de Ykuamandyju.

Oreko 19 distrito:

Sa’ary XVII ha XVIII-pe ko departamento-pe politakuére tapichakuéra oiko py’atarovápe, ojehu háicha avei Concepción departamento-pe.

Ypykuéra Mbayá ha Payagua, ygajarýi, omoinge tesaparépe zona ojepysóva río Ypane, uvatévo, Manduvirã yvývo, ha Río Jejui syry pukukue.

Yma 1660-pe ypykuéra opu’ã Arekajápe Encomiendas (mita ha yanaconato) renondépe, ha upévare ojetypei upe távare. Oñemombarete jey potávo, oñefunda ha ojeho ojeiko ko’ã misiones-pe: San Estanislao 1749-pe, Villa del Rosario, 1786-me ha upe rire San Pedro de Ykuamandyju 1786-me.

Léi rupi 1906-me ojeguerojera departamento mokõiha Paraguáipe, kóva San Pedro, opytáva pype yvy ojepysóva Itakurivi del Rosario, Santa Rosa de Lima, Takuatĩ, Unión, Ygatimi ha Kuruguaty. Upéichante avei opyta pype Kanindeju yvy. 1973-pe ha'e oñemohenda ko’ág̃a opyta háicha San Pedro rembe’y.

Pépe heñói tapicha heta mba’e ojapova’ekue tetã Paraguái rehe, umíva apytépe oĩ tetã mosãsohare Vicente Ignacio Iturbe ha Juana Maria de Lara; upéichante avei puraheiha Rosita Mello heñoiva’ekue Santaníme.

Opyta Región Oriental mbytépe, paralelo 22º00´ ha 23º30´ latitud sur ha meridiano 58º00´ ha 56º06´ latitud oeste mbytépe.

Ijyvy rembe’y péicha:

Ko departamento ijyvy tuichavéva región Oriental-pe, upépe oñemba’apo kokuépe, mymba ñemongakuaa ha yvyra rehe ñemba’apópe añoite.

San Pedro departamento-pe he’õ ha okymeme. Jepivérõ haku 23 °C rupi; oguejy 10 °C peve ha ojupi 38 °C peve, he’õngue ohupyty 70 ha 80% rupi. Oky 1324 mm rupi.

San Pedro yvy ysyry rapykuere orekóva cal, upéva yvatévo; ha oreko yvpe, ñu ha yno’õ yvývo. 

Serranía de San Joaquín yvývo ombojoaju chupe Ka’aguasu Departamento ndive; ojekuaave pépe cerro Kurusu, Corazón, Aguaray, Noviretá, Guaviray ha San Miguel. Cerro Dos de Oro, opytáva Kapi’ivarýpe avei yvyty ijyvatéva opytáva San Pedro-pe. 

Ko yvyguasu mbytere iporã oñemba’apo hag̃ua kokuépe ha ambue pehẽ ysyry gotyo katu iporã mymba oñemongakuaa hag̃ua. 

Kuarahyresẽvo ko departamento-pe Río Paraguay ojere hese. Río Ypane, Jejui Guasu, umi ysyry ho’áva pype ndive, Aguaraymi ha Aguaray Guasu, Río Manduvirã, ha arroyo Takuatĩ ohasa ko departamento mbytete rupi. 

Río Corrientes ojere hese kuarahyresẽvo. 

San Pedro-pe heta ñu oĩ: Piripuku, San Antonio, Jetyty, Tapirakuãi, Peguaho, Mbutuy, Tovatĩry; avei bañado Aguarakatĩ ha laguna Vera ha Blanca.

Ygag̃uahẽha San Pedro-pe ko’ãva: Milagro, Colorado, Santa Rosa, Takuru Pytã, Uno, Laurel, Jejui, Mbopikua, Santa Elena y Uruguaita.

Ko departamento yvy opyta mokõi ecorregión pa’ũme: Selva Central ha Litoral Central.

Hetaiterei rupi ojeity ka’aguy, yvyrakuéra ipokãmbaitéma ko departamento-pe, péva oiko okakuaaiterei rupi mymba ñemongakuaa umi ñu natural ári. 

Ka’avo ikatúva opa ohovohína ko’ãva: yvyra paje, ygary, nandyta, victoria cruziana. Mymba ikatuetéva omanomba katu ko’ãva: tukã guasu, guasutĩ, jakare ovéro, mbói jagua ha lobope. 

Área protegida apytépe ojejuhu: Serranía de San Joaquín vore peteĩ, Laguna Blanca, Estero Milagros, Estero Puerto Rosario.
San Pedro Municipalidad

Tembiapo oguata mbaretevéva pépe ha’e mymba ñemongakuaa, oñemba’apo’imi avei kokuépe ha ndaipóri guasuiete industria. 

Mba’e repy oñeñotỹvéva ko zona-pe hína mandyju, soha, takuare’ẽ, petỹ, girasol, avati, kumanda, pakova, avatimirĩ, mandi’o, narãnha hái ha he’ẽva, pomelo ha avakachi. 

Ko departamento ojekuaa oĩ rupi peteĩhápe Paraguáipe petỹ, narãha hái ha pomelo ñeñotỹme; ha mokõihápe narãha he’ẽva ñeñotỹme. 

Avei oñeñotỹ upépe sorgo, mandarina, áho, arveha ha yvy’a. San Pedro ha’e departamento mokõiha vaka ñemongakuaápe ha peteĩha pavo ñemoñáme; mokõihápe katu ganso ha guinea ñemoñáme. 

Industria oñemoĩva upe jere rehe ha’e umi mandyju oñemoha’ỹiha, molino ka’a oñemongu’i haguã ha peti grain oñemondyky hag̃ua. Oĩ avei, katu mbovyve, aserradero ha tembi’u ojejapo hag̃ua, ha avei aséite mbokajágui ojejapo hag̃ua ha avei aramirõ; ojejapo avei tatapỹi. 

Aserradero-kuéra heta yvyra ombo’i ha ojapo opaichagua tabla.

Tape iporãva ha opaichaguáva hysýi ko departamento-pe ha ombojoaju oñondive distrito-kuérape. Ruta hũ Paraguái pegua ohasáva upe rupi ko’ãva: Ruta III “Gral. Elizardo Aquino”, Ruta VIII “Dr. Blas Garay”, Ruta XI “Juana de Lara” ha Ruta X “Las Residentas”.

Ysyry oñeg̃uahẽ hag̃ua ygarata rupi katu Río Paraguay, Ypane, Aguaray Guasu ha Jejui, ojeporukuaáva ojegueroja hag̃ua yvyra. 

San Estanislao, San Pedro, Rosario ha Lima-pe oĩ aviõ guejyha aviõ ndatuichaitéivape guarã, ikatu hag̃uáicha oñeg̃uahẽ avei yvate rupi.

Puhoe AM-va ko’ãva: Radio Ykuamandyju, Ñasaindy; ha FM-va katu: Santani, Choré, Amistad, San Estanislao, Tapirakuãi, La voz del Campesino, Libertad. Avei oĩ televisiõ rehegua canal, pareha ha mba’yruguata. 

San Pedro ojeporu 54.707 óga, tavaháre 8.251 ha okaháre 46.456.

San Pedro departamento-pe oĩ 525 mbo’ehao; 901 educación escolar básica pegua ha 150 katu educación media pegua.

San Pedro, departamento tavusúpe, ojejuhu peteĩ catedral oñemopu’ãva’ekue 1854-pe, avei Museo Histórico karai Francisco Resquin mba’éva ha Casa de la Cultura; ko’ãva hechapyrã turista-kuérape g̃uarã. Ykua Mandyju, yvy opupuhápe yvu, opyta río Jejui rembe’ýpe ha oreko tenda porã ijyvyku’i morotĩ asýva ojejahu hag̃ua. 

Itakuruvi del Rosario-pe, turista-kuéra ohoitemi ohecha Ykua Salas.

Laguna Blanca, opytáva Santa Rosa del Aguaray distrito-pe, avei peteĩ tenda ecológico ha turístico; hyepýpe oĩ peteĩ lago, oĩva yvyku’i ári ha y katu hesakã’asy. 

San Estanislao-pe oĩ Casa de la Cultura ha Museo Histórico, jesuita-kuéra mbo’ehao ypy ha upe rire oiko chugui Mcal. López cuartel general Guerra de la Triple Alianza aja.




#Article 82: Guarani (2192 words)


Guarani hína ava aty Ñembyamérika pegua. Hetaite Ñembyamérika ypykuéra tupi-guarani rehegua oikóva América-pe og̃uahẽ mboyve Españaguakuéra.

Avañe'ẽ ombyatýva heta aty'ive ipype, oikóva ko'ág̃a rupi tetã Paraguái, Vorívia, Uruguái, Brasil ha Argentina-pe. Opaite aty oĩva Guaranikuéra apytépe, ha oguerekóva jepokuaa, jerovia ha ambue mba'e peteĩchaite, avei iñe'ẽ peteĩva ha'éva tupi ha guarani ñe'ẽ rehegua. Ha'ekuéra ohenói iñe'ẽme ñe'ẽngatu he'i ambue tapicha oikuaáva, ojekuaánte avei avañe'ẽme, he'iséva yvypóra ñe'ẽ. Ko ñe'ẽ Guarani omoñepyrũ heta ñe'ẽ oipurúva ambue aty'i, péicha oĩ tupinamba ñe'ẽ, tupi ñe'ẽ, ha acheñe'ẽ umi ojekuaavéva apytépe. Ou mboyve Epáña retãygua kuéra ko yvy tuichaitévape ha'éva Amérika, Guaranikuéra oipyso ijyvy oikoha Ñembyamérika ipehẽngue mbyteguápe, oñemombe'u ha'ekuéra oipysoha ijyvy yvytyrysýi Andes guive paraguasu Atlántiko peve, ha Gujána guive Río de la Plata peve.

Ha'ekuéra hete ipoguasu ha joja porã. Ikangue poguasu, imbarete ha ipya'e. Oĩ avei he'íva'ekue iporãitereiha ava guarani. Ha'ekuéra ipyti'a guasu ha ipe, hetyma ha ijyva ndaipukuiete ipoguasu, ipy ha ipo michĩ. Hova kanguepo, itĩ mbyky, inambi ha ijuru ndatuichái, hembe pererĩ, haĩ morotĩ ha iporã, Guaranikuéra ima'ẽ arandu. Hete ndahague hetái, ha katu iñakãrague heta, ipoguasu, hũ ipuku, ha iñapopẽ, hasy jajuhu hag̃ua ava guarani akãperõ terã iñakãrague morotĩva, itujárõ mante morotĩ. Hekoasykuaa katuete ndohechaukái hemimbyasy terã hasýva chupe.

Potĩme ndaijojahái, ha'ekuéra omopotĩ, hete, óga ha itáva ojahu manterei ha ojepohéi okaru mboyve, oñakãky'o sukara terã ñandyrãme (frutos machacados de espinas de corona). Iñakãrague rupive ha'ekuéra ohechauka tesaĩ ha mbarete upévare ijavuku ha oñangareko porã hese.

Voi omenda, amo papo ary rupi. Kuña ha kuimba'e ndaikatúi oiko oñondive omenda'ỹre.

Ha umi kuimba'e, túva térã mburuvicha, katu ikatu oguereko heta kuña ndoguerekói rupi relaciones sexuales hembireko ndive hyeguasu térã oguereko aja menstruación. Pe membykua sa'ieterei ha'ekuéra ndojapói. Heta imemby hikuái ha hi'ánte kuimba'e meme heñói, ha oguereko voi hikuái pohã osẽ hag̃ua mitã kuimba'e.

Heta távape kuimba'e ojapo “Couvade” pe túva oñeno ha ndo'úi mba'eve ho'a peve mitã puru'ã. Pe kuimba'e ndoikuaaporãirõ ha'eha pe mitã ru ndojapói pe “Couvade”.

Og̃uahẽvo pe mitãrusu reko kuimba'e oñemoakãperõ ha ipuku jeývo oikéma kuimba'e kakuaa apytépe kuña avei menstruación ñepyrũvo oikytĩ iñakãrague ha ipuku jeývo, oĩma omenda hag̃uáicha. Umi iména ha hembireko manóva oikytĩ iñakãrague péva he'ise ojapoha abstinencia ha ikatúntema oheka jey iñirũrã. Ha'ekuéra oguerovia oñongatúramo peteĩ ava akãrague oguerekoha pokatu upe mávare.

Ava guarani hi'upyrã oguenohẽ yva ñembyatýgui, mymba jejukágui, pira kutuhágui ha oñemitỹkuégui. Umi guarani oikuaa mba'éichapa ikatu ombo'are tembi'u ani hag̃ua oñembyai so'o ha pira omoka'ẽ tata vevuimíme umi ka'avo rapo omokã ha umi oguerekóva tóxico oipe'a chugui oiporu hag̃ua, ha ojapo avei hu'itĩ.

Ava guarani oipuru heta tembi'u apópe avati, ko'ág̃a peve ñande jaiporúva heta mba'e jajapo hag̃ua. Ha'ekuéra ho'u avati mimoĩ, avati maimbe, avati ku'i, ojapo avei chugui chícha, avati pororo, ka'i ku'a ha hetave. Umi ka'avo rapo ombopupu térã ohesy tatapỹi ári.

Oikuaa avei pe tatakua jeporu ha o avei oiporúva tatakua yvyguy.

Cultura Guarani omymba juka, oipirakutu ha omono'õ ñemitỹngue, téra ka'avo saite tembi'urã, ha'ekuéra oikuaa ñemitỹngue rehegua, oikuaa hetáichagua lo demuestra plantas tropicales ikatúva oñeñemitỹ, oikuaa mymbakuéra ñemoñemoña ogapýpe, umíva apytépe, ype, ryguasu, gua'a, tu'ĩ, ha hetave. Oiko tapỹi oñemopu'ãva ojoykére okarusu jerére. Hembipurukuéra ñorãirõrã ha'e: takape, mimbuku ha hu'y. Umi tembiapoporãnguéra apytépe oĩ alfarería ha tejido-kuéra rehegua. Oke kyhápe, ojejapóva tejido rupive telares verticales-gui.

Jerovia tuicha mba'e chupekuéra g̃uarã, oguerovia oĩha peteĩ tupã añónte ha upévape ohenói Ñanderu, Ñanderamói, Ñanderupapa Tenonde, Ñanderuguasu, omyakãva tembiapo aty jave jeroviarã paje, oikuaapáva, ha ha'énte ikatúva oñe'ẽ Ñanderu ndive ombohovakévo opaitéichagua apañuãi oĩva ijapytépekuéra. Okaru térã oka'u'y jave, tekotevẽvante ho'u, araka'eve ndojahéiri, akóinte okaru'ỹ ha ojapo opáichagua tembiapo térã ñembosarái oñangarekóvo hetére. Upévare oiko puku hikuái, oĩ jehaípe ojejuhu hague peteĩva 200 ary orekóva, péva ha'e ha'ekuéra oñangareko haguére hembi'urãre ha avei upe jeikoháichare, ha'ekuéra omomba'eguasu tekoha ha ndo'úi mba'e naiporãiva hetépe g̃uarã.

Guaranikuéra ndohejái monumentos térã construcciones, ndohejái aranduka. Péicharamo jepe ikatupyry ha iñarandu hikuái oikuaa hag̃ua opaite mba'e hekohágui ha oguenohẽ hag̃ua ka'aguýgui, ysyrýgui ha yno'õgui umi mba'e ikatúva oipuru térã oikotevẽ oikove hag̃ua.

Guaranikuéra itenonde tuicha arandupýpe umi Epáña retãygua og̃uahẽramoguare, péva ikatu jahecha ijerovia, ijeguerekokuaáre, iñarandu arapy reheguápe, hembiapoporãnguéra ha hembikuaápe. Ome'ẽ ko'ãga peve iñe'ẽ he'ẽ asýva, oñemohendakuaáva ha ohenóikuaáva opa mba'e, oñemono'õva jahai rupive catequista ha misionero-kuéra rupive.

Ombohéra botánica ha zoológica racional omohypy'ũva ciencias naturales-pe. Ha'ekuéra ombyatykuaa mymba ha ka'avokuéra, ohecharamoitéva ciencias naturales-pegua tembikuaaharakuéra omohendárõ mymba ha ka'avo, especies, géneros ha familias-pe.

Ava oĩháicha yvy ape'ári ohecharamo joaite imba'ekuakuéra pohã ñana rehegua, omboguera hag̃ua hetáichagua mba'asy oguerekóva hikuái.

Oikuaa yvyramatakuéra yvyra pytã, palo santo, quebracho, pindokuéra ha incienso. Pohã ñana apytépe oĩ ojeipurúva diuréticas, refrescantes, depurativas, vermífugas, parasiticidas, anticépticas, repelentes, sedantes, narcóticas, estimulantes, antiespasmódicas, antirreumáticas, abortivas, digestivas, espectorantes, ha hetaveichagua.

Ava guarani oguerekova'ekue arandu tuichaitereíva ha oikuaa porãiterei pohã ñana oguerekoha pokatu oporomonguera hag̃ua, oikuaa avei mba'éichapa ombojehe'áva'erã, máva mávapa ikatu oipuru oñondive ha mávapa ndaikatúi ombojehe'a ambue ndive. Ka'aguy ha ñúme ojuhu umi ka'avo oiporúva pohãramo. Oñangarekokuaa tekoháre, jesareko rupive ojuhu hekohápe pe omongueráva'erã chupekuéra, oikuaa porãiterei pohã ñana jeporu, péva ohechauka ñandéve kuaaty.

Ndaikatúi ja'epa mboy pohã ñana oipuruva'ekue ha'ekuéra oikuaa rupi pe oguerekóva ipype mba'épe g̃uarã, ha katu ojehechakuaa ohejaha iñarandu tuichaitereíva, ko ára peve ojeipuru gueteri. Pe kuaaty ohechauka mba'eichaitépa tuicha ava Guarani arandu, ndojuavýi pe jeporu ha'ekuéra ome'ẽva'ekue chupe.

Ava Guarani oikuaa porã mba'épe g̃uarã pohã oipurúva, upéicha ombojuavy pohã ro'ysã ha pohã aku. Pohã ro'ysã oiporu py'a rakúpe g̃uarã ha pohã aku katu, to'ysãme g̃uarã. Oĩ avei pohã pochy (remedios peligrosos) ikatúva ojeporu michĩmínte, oikuaa pohã omboguevíva akãnundu, hu'u, kuru vai, py'a vai, ke'ỹ, kuarurã, sevo'i pohã, oitýva mitã. Ha'ekuéra he'i oĩha sa'ieterei pe ñana ndoguerekóiva pohã ha umívape ohenói ka'amarãmba'e.

Og̃uahẽ guive Epáña retãygua kuéra pya'eterei ojekuaa oĩva ko yvy pyahúpe, ha'ekuéra ohechakuaa hetaiterei mba'e oguerekoha yvy ojuhúva'ekue. Umi Epáña retãygua kuéra ohechauka oikuaaseha pe kuaaty oĩva. Oguerahauka Epáña-pe heta ñana oikuaa porãve hag̃ua mba'épa oguereko, kuaaty rupive.Oikuaávo ijepuru oguerahauka hetáichagua, yvyra, ñana, ta'y'i, yva oñeñotỹ hag̃ua upépe ha oĩ avei oguerahauka hetáva, ohepyme'ẽ hag̃ua.

Umi ou ypýva ogueruka España-gui ava iñararandúva ojesareko ha ombotuichave hag̃ua iñarandu ka'aty. Umi Epáña retãygua avei ogueru America-pe yva, ñana, ta'ỹi hetãgui.

Ava Guarani avei oikuaava'ekue mba'eichaitépa oipuruva'erã pohã, ndaha'éi omoĩnteva. Ko'ág̃a peve ava okaraygua oipuru, umíva ha'e: peteĩ jeme, mbohapy kuã, peteĩ púño, ha oñemoĩvéva togue ha yva apytépe ha'e papapy mbohapy térã pokõi. Ko árape jaguerekóma jaikuaa hag̃ua hekopete mba'éichapa jaipuruva'erã pohã. Techapyrã: gramos, gotas, centímetros cúbicos.

Hetaiterei pohã ijapopyre ñanágui, upévare ja'ekuaa mba'eichaitépa ava Guarani iñaranduva'ekue, oike'ỹre ha'ekuéra peteĩ laboratorio-pe oikuaa mba'éichapa jaipurúva'erã. Péva ndaha'éi ja'énteva, hetaiterei pohãma ha'ekuéra oipurúva'ekue oñemoinge laboratorio-pe ha ojehecha ndojuavýiha pe ijepuru ava Guarani ome'ẽva'ekue chugui.

Pohã ñana oñehenói umi ñana ojeporúva oñepohãno hag̃ua ha oñemombia hag̃ua opáichagua mba'asy ikatúva og̃uahẽ. Paraguáipe og̃uahẽ arandu pohã ñana rehegua umi Guaranígui.

Pohã ñana jeporu, ojeikuaa avei umi ñande jarýi, ñande sy, ñande túva térã kuñakarai ha karai ymaguarégui ha ñande ñambohasa jey ñane arandu ñane ñemoñarépe. Jajesarekóramo ñande jerére ha umi okarayguáre jahechakuaave mba'eichaitépa tuicha pe arandu pohã ñana rehegua ohejava'ekue ñandéve umi ava Guarani, heta ogaygua ndohupytýiva pirapire oho hag̃ua farmacia-pe ojogua hag̃ua pohã, upévare oipuru pohã ñana ojuhúva, ohepyme'ẽ'ỹre, térã, heta'ỹre, ha katu oipurúramo hekopete pe ñana imba'asýpe g̃uarã, okueránte avei. Hetaite tapicha piko omano'aramo'ã hi'ára g̃uahẽ mboyve ndajaikuaái rire pohã ñana jeporu.

Ko árape oĩ ava oñotỹva pohã ñana ha ohepyme'ẽ laboratorios-kuérape ojejapo hag̃ua chugui pohã farmacia-pe, ojehepyme'ẽva. Umi indigena-kuéra apytépe, pe oporopohãnóva, ojeheróva'ekue Chaman, térã Paje. Ko'ág̃a umi oiporopohãnóva pohã ñana rupive, ojehero “Médico ñana”.

Guaranikuéra naimba'asýi voi, ojeguereko kuaágui, okaru porãgui, tekoha oikohápe, omombarete upe hete, omohesãi, ha omoingo pukuve chupekuéra. Umi pytagua og̃uahẽvo, ogueru imba'asy ha ojapyhývo chupekuéra, hetaiterei ho'a ha omano, hete ndojepokuaáigui, ndoguerekóigui defensa upe mba'asýpe g̃uarã.

Péicha oĩ jehaípe umi mba'asykuéra apytépe, ojukavéva ichupekuéra ha'e viruela, sarapĩu, disentería, catarro, paludismo, dermatosis ha úlcera. Umi haiharakuéra omombe'u ha'ekuéra ndahasýi iñakãgui. Omombe'u karai Berotni umi mba'asy leishmaniasis ha sífilis europeo-kuéra avei ogueru hague.

Opavavete okyhyje ñemanógui, ha péicha avei opavavete oha'arõ upe ñemano ha heta jey omanose pya'e hikuái. Ha'ekuéra oguereko ijeroviápe ñemano ndaha'éi tekove ijapýpe og̃uahẽva, ndahái ñembyai, pe máva omanóva oho peteĩ tendápe oikovejeyhápe, oñembyaty ipehẽnguekuéra ndive, Ñanderuvusu, ha ikatu upépe oikovejey.

Ijapytépe oĩ ñembo'e tekove oñembopuku haua, oñemboyke hag̃ua mba'evai, mba'asykuéra ha avei ojejerurévo ñemano. Peteĩ mba'e okyhyjeitereíva ha'e yvy ñembyai, umi oikóva gueteri, oúvo pe amaguasu ha ojaho'ipa yvy, omanombáta, hete ha hi'ága avei.

Guaranikuéra ojaty omanóvape hóga jerére ha upéi iva upégui; oĩ avei Guaranikuéra omoingéva omanóva rete peteĩ urna-pe, tujúgui ijapopyréva, ha hi'ári omoĩ opa mba'e pe máva ohayhúva'ekue.

Michĩ vove ojehero mitã, mitã'i, oiko ituvakuéra ndive; oguerekópe 7 térã 8 ary oñepyrũma oipirakutukuaa taha'e inimbo térã hu'y ndive, guyra'api, yva ñemono'õ, jatyta ha mba'e ojeipurúva tembi'urã. Tuvakuéra ohóvo omba'ejuka, ha'ekuéra oho avei hendivekuéra ha upekuévo oikuaáma hekoha ha ikatupyry ohóvo tembiapokuéra.

Okakuaave ohóvo ha oikóma chugui mitãrusu, mitãkuimba'e, mitãkaria'y, hembiapo pohyiváma, yvy ñemohu'ũ, yvyra jeity, omymbajuka, hu'y apo, oipirakutukuaa, ojupi ygápe, oipytyvõ tuvakuérape, omendakuaáma ha oñangareko hogayguakuérare.

Upe rire oiko karia'y, upéi karai, ava; ojapokuaa opaite tembiapo kuimba'e rehegua, ikatúma oñombohovake ambue aty ndive. Og̃uahẽvo 40 arýpe, oiko chugui tuja, ojeguereko pysyrõháraramo, mburuvicha, cacique, paje, shaman, ojeguereko techapyrãrõ opavavépe g̃uarã.

Kuimba'e isãsovéva'erã ikatuhag̃uáicha omymbajuka, orãirõ oipysyrõvo itáva, oipirakutu, ojeoga'apo hag̃ua, taha'e tapỹi térã maloka; ojapo hag̃ua tembipuru; ojapo hag̃ua tembiapojegua pindo roguégui térã takuara, ojapo hag̃ua redes mandyjúgui, ojapo hag̃ua kyha, hu'y, jepe'a, tata apo; ogueru hag̃ua so'o ha pira.

Kuimba'e rembiapo apytépe oĩ rosado apo ha ohejáma upéi ñemitỹ rendarã kuñanguérape, oity hag̃ua yvyramáta, jehapy, ha ñemitỹ peteĩha rire omopotĩmbaite hag̃ua, avei oiko jave ñembyaty ojapo hag̃ua oimeháichagua tembiapo.

Opaite ára oñangarekova'erã hembirekóre ha ita'ýrakuérare, ha osẽ jave oguata oñondivepa ohechava'erã tenda ojepyta hag̃ua, ha'ekuéra mburuvicha, oĩva'erã cacique, ha tuja ijatyhápe.  Ome'ẽ hag̃ua iñe'ẽ añetegua, ikatu oiko chuguikuéra paje, avare, ha upéi o'ávo ita'ýra oñangareko hese ojapóvo couvade ramo.

Michĩ aja ojehero mitãkuña, mitãkuña'i. Oiko ituvakuéra ndive, oñeñangarekóva hese.

Okakuaa ohóvo ha oiko chugui mitãkuña, kuñataĩ. Oipytyvõ ogapýpe, ombovyvy, ojapo tembi'urã ha hetave mba'e. Ikatúma omenda ha imemby, oñangarekokuaátama membykuéra rehe, omba'apokuaáma ñemitỹme, hui'tĩ apópe, ñandyry ha mba'e.

Okakuaavévo oiko chugui kuña, kuñataĩ, ojapopaitéma tembiapo ogapýpegua, oipytyvõ isýpe. Oñangareko ménare osẽvove guatahápe, ogueraha tembipurukuéra ha membykuéra. Ohasa ary ha oiko chugui kuñakarai, oguereko jave 25 ha 40 ary; ojapopaite ha ojapokuaa opa mba'e. Upéi og̃uahẽ g̃uag̃uime, ohasapa rire 40 ary. Ha'e omyakã ka'u'y ha hu'itĩ apo; tembiapojegua ñai'ũgui.

Kuña ikatu omba'apo óga ñemopu'ãme, tembiapo ogapýpegua avei ojapokuaáva'erã, ohekombo'e imembykuñanguérape oñepyrũ vove ikuñataĩ, ohupiva'erã memby iku'áre, ha avei oguerahava'erã tembipuruku'éra.

Avei omoirũ kuimba'ekuérape osẽ jave guatahápe, ojapo hag̃ua tembi'urã, orojávo y, ha ogueraha hag̃ua tembi'urã ha tembipuru.

Oñagarekóva'erã óga ñemopotĩre, ha ijerére, ohechava'erã ani hag̃ua opa tata, oroja y, otembi'u apo, moka'ẽ apo, taha'e pira, térã so'o. Ombyatýva'erã ka'avo rapo, yva, ñemitỹngue, hu'itĩ apo, mbokaja ñandy, ka'u'y, pirakutu, ryguasurupi'a ñemono'õ, ao johéi.

Tembiapojegua apo pindo roguégui, takuara roguégui ha mba'e. Avei tembiapojegua ñai'ũgui, ombovyvy ao mandyjúgui, oñangareko mymbáre ha ñemitỹngue ñemono'õ. Avei kuña ohendyva'o va'erã kuimba'épe, oipytyvõ hapicha kuñáme imemby hag̃ua.

Kóva ha'e upe mba'e tuichavéva ohejáva'ekue Paraguáipe Guaranikuéra ypykue, ñepyrũrã ko ñe'ẽ oipuru hikuái ayvúpente ha upéi og̃uahẽ español-kuéra ha ombokuatia ñepyrũ hikuái, jaikuaháicha español-kuéra oguerekose ipoguýpe ñandeypykuépe ha ndaikatúimarõ oñepyrũ oñehekombo'e hikuái Guaraníme, péicharõ ñoite ikatúta omoambue Guaranikuñeragui ijerovia ha oguerekóta pu'aka hi'árikuéra, hetápe ojukarei hikuái, oguereko asy chupekuéra, tembiguáiramo umi jesuíta, upeichavérõ ha'ekuéra ojepokuaa iñe'ẽ ayvu rupive oñomomarandu.

Paraguái retãygua niko mestizo, Epáña retãygua ha Guarani memby ñemoñare, upévare oiméne ojehecharamoite ko ñe'ẽ he'ẽasýva. Epáña retãygua omomemby kuña Guaraníme, ha ha'e jey omongakuaa, mitã okakuaa isy ndive Guarani ñe'ẽme, upéva rehe opay, oñembosarái, opytu'u, oke, oñembo'eha hetave mba'e, karaiñe'ẽ ndoikuaaporãi.

Ohasa ary, ha oiko Paraguáipe heta jejahéi rire, ko'ág̃a ikatu oñeñe'ẽ ha oñeñandu Paraguái membytee Guarani ñe'ẽme.

Upévape ñande jakaru, jake, ñañembosarái, ñande rasẽ, javy'a. Ko'ág̃a rupi, Guarani oike tekombo'épe, mitã, mitãrusu, karia'y ha kuña oñemoarandu Guaraníme, oĩ haguére léipe, Paraguái Léi Guasúpe, karaiñe'ẽ ykére, ha Mercosur iñe'ẽteeramóicha.

Ojehecha ojeipuruite gueteri oiko upe mundial Sudafrica-pe ary 2010-pe ojejapóva'ekue ha Paraguái jugador-kuéra Guaraníme oñombohasa vakapipopo, oporomomandu'a Cháko ñorãirõre, upérõ ko ñe'ẽ Guaranígui oiko ñe'ẽ bélico ha ombotavy volikuérape ñorairõme, péva heta oipytyvõ Paraguái ipu'akápe, arandupýpe ko ñe'ẽ omopeteĩ ko tetã.

Ambue mba'e ohejáva'ekue Paraguáipe ha'e pohã ñana, ko'ág̃aite peve ojeipurúva ha ombohérava hetaite ka'avo ha mba'e oporopohanóva apytépe haimete 10000 téra. Péva ko mba'e opaite katuete oikuaa, taha'e terererã, ka'ayrã, térã pohãnorã. Py'aruru, ohéo, kambyryrujere ha hetave mba'e pohã ñana mante omonguerakuaa upéicha.

Ava Guarani heta jey oñemosẽ ijyvýgui, ymaguare guive, Paraguái oiko jave Epáña retã koloniaramóicha arapa'ũme: Paraguái retã isãso mboyve oñemuña ijyvýgui Epáña retãygua kuérare ha avei upéi bandeirantes rehe, oúva oipe'apa chuguikuéra hembi'u, ha opa mba'e ohecharamóva.

Paraguái sãso arapa'ũme oñemonguatia Decreto ára 7 jasypa 1848 rupive, karai Carlos Antonio López, ombotove guaranikuéra jeikove itávape. Ñorairõ Guasu Triple Alianza opa rire oñeguenohẽ ijyvykuéra Ava Chiripakuéragui, upérõ Gral Bernardino Caballero ohepyme'ẽ “La Industrial Paraguaya S.A”-pe, péicha haimete opyta tenda'ỹre.

Mokõisa ary aja, mbyte rupi, ka'aguy heta joaite oĩva Ysyry Parana rembe'ýpe, ha ysyrymimi oñehẽva ysyry Paranáme ipotĩ gueteri. Guaranikuéra oikove ijatýpe ysyry rembe'ýre, okaru pira oguenohẽva chuguígui, upe rupi ou ha oho hikuái, upépe ojahu, ovy'a ha avei hoy'u. Oñepyrũ vove ary 1970, ohendu joaite ojejapótaha peteĩ yno'õ ndetuichapa jepéva ojaho'ipátava tenda oikohápe hikuái. Ojejapokuévo embalse, opavave guaranikuéra opyta ijyvy'ỹre, mavavéva nde'íri chupekuéra upérõ mba'eve upe oikótavagui ha ojegueraha ambue tenda rupi, isarambipa hikuái.

Ojehechaháicha Paraguái rembiasa pukukue ojejahéi hesekuérare, ha ojeho gueteri hína ko'ãga meve.




#Article 83: Kanatã (338 words)


Kanatã (ingyaterrañe'ẽme: Canada; hyãsiañe'ẽme: Canada) ha'e peteĩ tetã ñembyatypyre oiko Yvateamérika-pe. Ottawa ha'e itavaguasu ha itáva tenondegua ha'e Toronto, Montreal ha'e avei táva tenondegua. Tavayguakuéra: 25.730.435 ava. Ne'ẽ: inglyesñe'ẽ, hyãsiañe'ẽ. 

Opytáva yvateite gotyo Yvateamérika-pe, oĩva paraguasu Atlántiko guive, kuarahyresẽ gotyo, paraguasu Py'aguapy peve, kuarahyreike gotyo, ha yvateite gotyo paraguasu Árktiko. Ijerére ojuhu ñemby gotyo Tetã peteĩ reko Amérikagua, ha yvate kuarahyreike gotyo ojuhu tetãvore Alaska. Kanatã ha'e tetã tuichave mokõiha, Rrusia retã riregua. Oĩva haimete Yvateamérika renda mbytére. 

Tenda oĩha Kanatã oikove vaekue heta ava kuéra ha te'ýi. Sa ro'y XV ipaha guive, heta karai aty Vyretañagua ha Hyãsiagua oikove ha oñemu Kanatã yrembe'y atlántikogua, ha opyta upépe. Hyãsia retã ome'ẽ vaekue haimetepa henda Kanatãme ary 1763-pe, norairõ Franco-india rire. 

Ary 1867-jave, oñembyaty mbohapy tenda vyretañagua opytáva Yvateamérikape, Kanatã Joaty rupive, Kanatã oñepyrũ vaekue Vyretaña Hetãvore Ñembyatypyre, irundy tetãvore iñembyatypyre. Upe guive tetãvore Kanatã ohekosãsoséva ha ojapo pe Kuatia Omohekorãva Westminster 1931-gua ha Yvateamérika vyretañagua Ikuatia guasu, upe kuatia kuéra oipytyvõ Kanatã isãsóme.

Oñesãmbyhyva tavayguarekuai amandaje guasu rupive ha monarquía constitucional Isabel II rupive. Kanatã iñe'ẽkõi ingyaterrañe'ẽ ha hyãsiañe'ẽ imokõi ñe'ẽ katuete.

Tetã Kanatã oreko heta atyvete ha apopy guasu, ha omba'aporekokuaáva hetave ha iporãvéva, hi'apekue ha henda iporãiterei ha hekovekuéra oikove porãmba, Kanatã oguereko ipype heta kuarepoti, y, ha ambue mba'e oipytyvõ chupe.

Ko ñe'ẽ ingyaterrañe'ẽme ha hyãsiañe'ẽme Canada, avañe'ẽme Kanatã ou ñe'ẽnguéra iroke kuéra iñe'ẽ kanāta he'iséva “táva”, “ava no'õ” térã he'iséva táva ymaguare hérava Stadaconé, opytáva ko'ãga táva Kévek. Karai Jacques Cartier oipuru vaekue ko ñe'ẽ Canada omohéra hag̃ua opaite Stadaconé henda ha itáva avei; ary 1545-pe, yvyra'anga kuéra, kuatia ha arandukakuéra Europa-gua omohéra opa umi tenda Canada.

Sa ro'y XVII guive, opa tenda hérava ymaguare Hyãsia Pyahu omohéra Canada. Upe guive, pe tende oñembyatýve mokõi tetãvore Vyretañagua: Yvate Kanatã ha Yvy Kanatã, ary 1841-pe oñemojoajúva ramo jepe jeýva Tetãvore Kanatãme. Upe guive, opa tenda ha tetãvore opytáva upépe oipuruve ha oipuruve ko ñe'ẽ Canada omohéra hag̃ua opaite Tetã henda.

Kanatã ha'e peteĩ tetã ñembyatypyre oguerekóva 10 tetãvorenguéra ha mbohapy tenda. Tetãvore Kanatãme ohekosãsovéva hendakuéragua.




#Article 84: Tetãvore Joapykuéra (601 words)


Tetã peteĩ reko Amérikagua (Ingyaterrañe'ẽme: United States of America), ha'éko peteĩ tavakuairetã ñembyatypyre ha tekome'ẽ guasúva oñembyatýva 50 tetãvore ha peteĩ táva joaty. Ipehẽngue tuichave opyta Yvateamérika mbytépe —umi 48 tetãvore ha Washington D. C.—, umi paraguasu Py'aguapy ha Atlántiko mbytépe, ijerére ojejuhu yvate gotyo Kanatã ha ñemby gotyo ojejuhu Méhiko. Tetãvore Alaska oĩ yvate kuarahyreike yvyrusúpe, ijerére oĩ kuarahyresẽ gotyo Kanatã ha ypo'i Bering omboja'o chupe Rrúsia pegua. Tetãvore Hawái ha'e niko ypa'ũ aty Polinésia pegua paraguasu Py'aguapýpe, ha ha'e tetãvore  peteĩva Tetã peteĩ reko Amérikagua-gui ndopytáiva Amérika-pe. Oguereko avei heta yvy para Karíve ha paraguasu Py'aguapýpe.

Oguerekóngo 9.830.000 km² ha 316.000.000 tapicha kuéra oikovéva ipype, Tetã peteĩ reko Amérikagua ha'e irundyha tetã tuichavéva ha mbohapyha tetã orekovéva tapicha kuéra. Ha'e peteĩ tetã oguerekóva heta avano'õ rembiapo ambuéva ha tekove ambue tetãgua oho oikove hag̃ua ha omba'apo hag̃ua. Tetã peteĩ reko Amérikagua ha'e avei tetã omono'õvéva pirapire ha oguerekovéva mba'eheta, hi'PIB hína 15,7 suakõi dólar (billones).

Umi ypykue kuéra oikovéva akue te'ýipe hetakue oñembomichĩ akue mba'asýre ha ñorairõre. Tetã peteĩ reko Amérikagua oñepyrũ umi 13 kolóña Vyretáña pegua, opytáva akue Atlántiko rembe'ýre. Ára 4 jasypokõi ary 1776-pe, oñemosãso ha oñembojoaju. Umi tetãvore ipu'akáva sãso ñorairõme. Ku Tetã peteĩ reko Amérikagua Léi guasu oñemboaje ára 17 jasyporundy ary 1787-pe ha ombojoaju umi tetãvorenguéra peteĩ tavakuairetãme.

Saro'y XIX-jave, Tetã peteĩ reko Amérikagua oñembojára yvy Hyãsia pegua, España pegua, Tavetã Joaju pegua, Méhiko ha Rrúsia pegua, ha oñembojoaju avei Tetã Texas ha Tetã Hawái. Parehegua 1860-jave, Ñemby Tetã peteĩ reko Amérikagua oguerekóva heta ñemitỹ ha Yvate Tetã peteĩ reko Amérikagua oguerekóva heta mba'eapopyha róga oñombohovái vai, umi tetãvore katuha mba'e ha mbyayhukue (esclavitud)  ombojehu Ñemosãso Ñorairõ (Guerra de Secesión). Yvate Tetãvorenguéra ipu'aka ha ndohejái tetã ñemboja'o ha opa mbyayhukue. Parehegua 1870-jave, Tetã peteĩ reko Amérikagua oguerekovéva pirapire opa ambue tetãgui ha umi Epaña-Tetã peteĩ reko Amérikagua ñorairõ ha Peteĩha Ñorairõ Guasu omombarete Tetã peteĩ reko Amérikagua-pe. Upe Mokõiha Ñorairõ Guasu rire, Tetã peteĩ reko Amérikagua ha'éva peteĩ tetã orekóva tembipu mboka guasu (armas nucleares) ha oike ONU-pe oñangareko hag̃ua Yvýpe. Upe Ñorairõ Ro'y opávo ha oñemboja'óvo Tetã peteĩ reko Soviétiko, Tetã peteĩ reko Amérikagua ha'eño upe tuichavéva.

Ary 1507-jave, yvyra'anga apohára Alemaña pegua Martin Waldseemüller ojapo peteĩ yvyra'anga guasu ha ombohéra Amérika opaite yvy kuarahyreikégua, omomba'eguasu hag̃ua karai Itália pegua Américo Vespucio. Umi 13 tetãvore ymaguare oipuru peteĩha tetã héra isãso ñemoñe'ẽme, upe ñemoñe'ẽ joaju umi 13 Tetãvore Joaju Amérikagua. Héra tee ko'ãgagua. Avañe'ẽme ojejapo ko ñe'ẽ Tetã peteĩ reko Amérikagua oipurúgui ñe'ẽ ndahasýiva ha oñemohenda porã.

Tetã peteĩ reko Amérikagua yvyrusu pegua ijyvy'apekue hína 7 700 000 km². Alaska hína tetãvore tuichavéva ha ijyvy'apekue ha'e 1 500 000 km². Hawái ha'e peteĩ ypa'ũ aty paraguasu Py'aguapýpe, ijyvy'apekue hína 16 000 km². Umi tetã Rrúsia ha Kanatã rire, ha'e hína  opaite apekuére (y ha yvy), hákatu ojepapa yvy'apekue mante China Tekoha Tetã ituichavéva.

Oguereko heta yvy ape ysaja ha yvytyrysyi. Umi yvyty Apaláche omboja'o Atlántiko rembe'y umi Umi Ypa Guasu pegua. Ysyry Misisipi–Misuri, ha'e hína  opaite Yvýpe, osyry yvate guive ñemby gotyo ha ohasa Tetã peteĩ reko Amérikagua mbytépe. Imbyté oĩ heta ñu guasu porã ojepurúva ñemitỹme. Kuarahyreike gotyo oĩ umi yvytyrysýi Itáva.

Tetã peteĩ reko Amérikagua ararova heta, ituichaitereígui ha ijyvy'apekuére, oguereko heta yvy hakueterei ha yvy ro'y. Umi tetãvore ñemby pegua oguereko yvytu vai hetáva.

Ojekuaa Tetã peteĩ reko Amérikagua oguereko heteiterei tymba ha ka'a: amo 17.000 yvyramáta ha ka'a juehegua oikove upépe ha Alaska avei, ha Havái mante oguereko amo 1.800 yvoty juehegua. Amo 400 mymba okambúva juehegua, 750 guyra juehegua ha 500 mymba otyryrýva ha ygua oikove Tetã peteĩ reko Amérikaguápe. Ha ojejuhu avei amo 91.000 mymba chu'i juehegua.




#Article 85: Mbo'ehaovusu Tetãgua Paraguaygua (231 words)


Mbo'ehaovusu Tetãgua Paraguaygua, heñóiva 1889 arýpe, ha'e mbo'ehao ypy mbo'e yvateguáva, ituja ha hekovéva ñane retãme. Iñepyrũmbýme oguerekova'ekue mbo'ehaorusu Tekokatu, Pohanokuaa ha Papykuaagua, ha mbo'ehaokuéra Haikatukuaarã, Pohãrendakuaa ha Momembykuaarã. 

Sa ary ári oikove rire, Mbo'ehaovusu Tetãgua Paraguaygua ága oñembohete peteĩ mbo'epyrã rekohára rehe omyatýva 25.000 temimbo'e ha 4.000 mbo'ehára rupi isarambíva 50 arandurã ári rehe ojejapóva mbo'ehaorusukuérape imbo'ehao heseguávandie oĩva ñane retãpýre.

Ága ñane Mbo'ehaovusu oguereko 12 mbo'ehaorusu oñembo'ehápe 50 arandurã ári opáichagua tembikuaaty, tekoveaty, mba'eporã'apopy ha aporekokuaakuéra, oikuave'ẽva temimbo'ekuérape opáichagua ñeha'ã oñembokatupyry hagua mba'apokuaápe.

Upéicha avei oguereko heta Mbo'esyryo ha Mbo'ehao aporekokuaáva ha jeporeka rehegua oikuave'ẽva mbo'epyrã rekohárape, ojapo hagua aporekokuaagua tembiapo, avei aranduverã tesa'ỹijo kakuaarã, oikóva pytyvõhárarõ tekoveatýpe.

Haimete 4.000 mbo'ehára, mba'apokuaahára ha jeporekakuaahára ndive ha peteĩ tekove aty mbo'epygua omyatýva 25.000 temimbo'e rupi, UNA ha'e avei Mbo'ehaovusu tuichavéva ñane retãme.

Tuicha ojepyso yvy apére, imbo'ehaorusukuéra oguereko mbo'ehao ha ipehẽngue Encarnación, Pedro Juan Caballero, Caacupé, San Juan Bautista, Caazapá, Villarrica, Coronel Oviedo, Caaguazú, Paraguarí, Villa Hayes, San Pedro, Coronel Bogado ha ambue táva guasúpe.

Hetepy isarambi heta mbo'ehaovusúre, San Lorenzo-pegua pe tuichavéva, upépe ijaty umi tuichavéva mbo'ehaorusu ha mbo'ehao rehegua.

Hupytyhárõ jeikorã ha arandu yvate jepyso ñane retãme, Mbo'ehaovusu Tetãgua Paraguaygua omoheñói mokõi mbo'ehaovusu ñane retãmegua UNE Alto Paranámegua ha UNI Itapúapegua.

Ñane Mbo'ehaovusu oike umi apopy jepurukarãme ha mbo'epy pytyvõme mbo'ehaovusu ha mbo'ehaokuéra mbo'e yvategua ndive, tekove aty opaichagua ha pytyvõrã, aty tembikuaatygua, tetão ha yvypóra'atyo, opáichagua tetãmegua.




#Article 86: Rrúsia (250 words)


Rrúsia (rrusiañe'ẽme: Россия) térã Rrúsia Joaty (rrusiañe'ẽme: Российская Федерация) ha'éko upe tetã guasuvéva opa Yvýgui. Rrúsia Joaty ijyvy apekue oguereko hína 17 125 246 km2, oguereko ijyvy'apekuére heta yvytyrysýi ha  ka'aguy porã. Itavusu ha'e táva ñembyatypyre Mosku.

Ko tetã ñembyatypyre amandaje-mburuvicha rapépe oñembyaty katuete 85 tetãmi ñembyatypyre, ha'éko 9ha tetã oguerekovéva tapicha kuéra ipype, 146 020 000 ava ary 2010-jave. 

Ijyvy'apekue ojaho'ipa Yvate Asia ha amo 40% Európa pegua, Rrúsia oguereko tuichave yvy mba'e, ita ha kuarepoti mba'e ne'ĩra ojeipurúva. Oguereko avei hetaiterei yvyra mba'e ha y porã.

Rrusia Joaty ha'e tetã oguerekovéva tetãnguéra ijerére, 16 tetã, ha ha'éko tetã ogureko tembe'y pukuvéva. Ijerére ojejuhu ko'ã tetã (yvate kuarahyreike guive kuarahyresẽ meve): Noruega, Hĩlandia, Etoña, Letoña, Vielorrusia, Lituaña, Poloña, Ukyaña, Georgia, Aservaijã, Kazajistán, China Tekoha Tetã, Mongolia ha Yvatekorea.

Yguasúre ojejuhu Hapõ ha Alaska, tetãvore Tetã peteĩ reko Amérikagua. Rrusia yrembe'yre ojejuhu upe paraguasu Árktiko yvate gotyo, upe paraguasu Py'aguapy, ha para oĩva yvy mbytépe: para Váltiko, para Hũ ha para Káspio.

Rrúsia Joatýpe ojapo jasykõi ary 2014-jave upe Ñembosaraipavẽ Araro'ýpe 2014, peteĩha Ñembosaraipavẽ ojejapóva Rrúsia Joatýpe, upe Ñembosarái 1980 táva Mosku-pe, ojejapo Tetã peteĩ reko Soviétiko aja. Ary 2018 ojejapóta avei FIFA Tembiesarái Yvypavẽ 2018, peteĩha Vakapipopo Tembiesarái Yvypavẽ ojejapóva Rrúsia-pe.

Ary 2002-jave, ojepapávo opaite tekove oikovéva Rrúsia-pe, 329 táva oguerekove 50.000 tapicha kuéra ipyé; 166 táva oguerekove 100.000 tapicha; 75 táva oguerekove 250.000 tapicha kuéra ipype; 34 oguerekove 500.000 tapicha; ha 13 táva guasu oguerekove 1.000.000 tapicha kuéra ipype. Táva tenondegua ha tuichavéva Rrúsia Joaty pegua ha'e hína:




#Article 87: Hyãsia (306 words)


Hyrãsia terã Hyãsia (hyrãsiañe'ẽme, France), héra tee Tavakuairetã Hyrãsia (République française), ha'e niko peteĩ tetã hekosãsóva, oĩva Európa Joatýpe, oporombojára itapichakuéra upe tavakuairetã mburuvichavy rapépe. Ijapekue, oguerekóva heta ypa'ũnguéra ha tetãmi opytáva yguasu rembe'y ambuéva, oguereko 643 801 km². Ary 2015 jave, Hyrãsia oguereko kuri ipype 66,3 sua yvypóra oikovéva ipype, 64,2 sua Hyãsia retã Európape ha 2,1 sua umi ypa'ũme ha tetãmíme opytáva yguasu rembe'y ambuéva.

Hyrãsia retã, ijapekue oĩva Európape, opyta ku yvyrusu ikuarahyreiképe, ha ijerére ojejuhu ñemby ngotyo upe para Yvy mbytépe, Mónako (4,4 km) ha Itália (488 km) avei; ñemby kuarahyreike gotyo ojejuhu ku tetã Epáña (623 km), Andorra (56,6 km) ha upe para Kantámbira pegua; kuarahyreike gotyo ojejuhu paraguasu Atlántiko; yvate gotyo, upe ypo'i la Mancha rire, Tevatã Joaju, upe para Yvate pegua ha Véyhia (620 km), ha kuarahyresẽ ngotyo ojejuhu upe tetã Luxemburgo (73 km), Alemáña retã (451 km) ha Suísa retã avei (573 km). Ypa'ũnguéra Hyrãsiaygua oĩva Európa yvyrusúpe ha'e pe ypa'ũ hérava Kóysega, para Yvy mbytépe kuarahyreike gotyo, ha heta ypa'ũ atykuéra oĩva Hyãsia rembe'y paraguasu Atlántiko-pe. Yvyrusu Amérikape ojejuhu Gujána Hyrãsiapegua, niko tetãvore isãso'ỹva, iñemby gotyo ojejuhu Pindoráma retã (673 km) ha Surinã (510 km), ha ypa'ũnguéra ha ypa'ũ aty hetáva Martiníka, Guadalupe, San Bartolomé, San Martín ha upe ypa'ũ aty San Pedro ha Miquelón. Upe paraguasu Índiko oguereko ypa'ũnguéra Mayotte ha Reunión, oguereko avei umi ypa'ũ aty Polinésia, Wallis ha Futuna Caledonia Pyahu upe paraguasu Py'aguapýpe.

Hyrãsia niko upe tetã virumomba'apohavéva poteĩha ha ijepokuaa ojeikuaaite heta tetãme. Oĩ ko aty G8-pe, Éuro joatýpe Schengen joajúpe avei.

Saro'y XIX jave, Hyrãsia ha'e akue peteĩ tetã mbareteite, ojapo heta kolónia ha oñemu heta, ha heta ary jave iñe'ẽ, hyrãsiañe'ẽ ha'e akue ñe'ẽ tenondeguavéva ojeipururã tetã ñeporombuekoviáva, ko ñe'ẽ niko opu'ãvéva umi rrománika pa'ũme ha'e hyãsiañe'ẽ, térã imombyryvéva latinañe'ẽ pegua. Ko ára jave, hyãsiañe'ẽ ojeipuruite heta tetãme ha imba'eguasuite.




#Article 88: Irilánda (186 words)


Irilánda (Irilandañe'ẽme: Éire; ingleñe'ẽme: Ireland) héra tee niko Tavakuairetã Irilánda (Irilandañe'ẽme: Poblacht na hÉireann; ingleñe'ẽme: Republic of Ireland) oñembojuavy hag̃ua Yvate Irilánda retãgui, ha'e peteĩ tetã hekosãsóva, oĩva Európa Joajúpe ha ojejuhúva upe ypa'ũ héra jojáva ipehẽngue tuichavépe. Itavusu niko táva Dublín, ojejuhúva ko ypa'ũ ipehẽngue kuarahyresẽguápe. Ko tetã oñemohembe'y yvýre tetã Yvate Irilánda rehe añónte, peteĩ umi tetã oĩva Tavetã Joajúpe. Ko ypa'ũ ijerére ojejuhu paraguasu Atlántiko, upéicha ñemby gotyo oĩ para Sélta, ku yrape San Jorge ñemby kuarahyresẽ ngotyo ha para Irilandagua kuarahyresẽ ngotyo. Irilánda hína peteĩ tavakuairetã amandajerapépe orekóva hendota poravopyre omba'apóva Tetã Ruvicháicha.

Tetã Irilánda ko'ãgagua ohupyty isãso tee Tavetã Joajúgui ary 1922-pe, oiko rire ñorairõ tekosãsóre, ku ñorairõ opákuri Irilánda ha Tavetã Joaju ojapo rire kuatia jekupytyha, ha tetã Yvate Irilánda oiporavo opytaséva Tavetã Joaju poguýpe. Irilánda ha'éramo jepe peteĩ tetã hekosãsovýva Mburuvi Vyretáña ipoguýpe, hérava Tetã Sãso Irilánda, ary 1931-pe oñemoañete tekorã rupive ko tetã hekosãsoite ha ary 1937-pe ojapo iléi guasu pyahurã ha oñembohéra Irilánda.

Ary 2011 ha 2013-pe, Irilánda oĩkuri umi tetã orekóva yvypóra ñakãrapu'ã rechaukaha porãvéva apytépe. Upéicha avei, ko tetã oĩ umi tetã hetãyguakuéra imba'ehetaitéva apytépe.




#Article 89: Itália (240 words)


Itália, héra tee hína Tavakuairetã Itália (Itáliañe'ẽme: Repubblica Italiana), ha'e peteĩ tetã hekosãsóva oĩva hína Európa Joajúpe. Itália ijyvy apekue ojejuhu Európa ipehẽngue ñembyguápe, hákatu oĩ avei heta ypa'ũ Itália pegua Áfrika ipehẽngue yvateguápe. 

Ijerére ojejuhu yvate gotyo, upe yvytyrysýi Áype rupive, Hyãsia, Suísa, Áuteria ha Elovéña. Umi tetã michĩ hekosãsóva San Marino ha Táva Vatikáno ojejuhu Itália ijyvy apekue pýpe. Oĩ avei táva michĩ Itália pegua, Campione d'Italia, ojejuhu Suísa retã ijyvy apekue pýpe.

Itáliañe'ẽ ha'e voi ko tetã iñe'ẽ tee, hákatu oĩ heta yvy pehẽngue ambuéva iñe'ẽ tee mokõi, Hyãsiañe'ẽ ha'e hína Yvyty pa'ũ Aosta iñe'ẽ tee avei, Alemañañe'ẽ ha Ladíno ñe'ẽ upe Trentino-Alto Adigio retãvoréme, Eloveñañe'ẽ ha'e hína umi tetãvore Trieste ha Gorizia iñe'ẽ tee avei, katalã ñe'ẽ upe táva Alguer-pe ha Sendéña ñe'ẽ upe ypa'ũ Sendéñame.

Itália ijyvy apekuépe oiko ymaguare guive hetaite avano'õ ha ava aty, eturukokuéra, umi Gyrésia Ymaguare retãygua, venetokuéra ha umi Rróma Ymaguare retãygua; Itáliape oñepyrũ avei heta arandupy ha kuaaty oñemyasãiva oparupo. Itália retã itavusu, Rróma, ha'e akue, hetaite ára jave, Yvy pehẽngue kuarahyreikégua itáva tenondegua arandupykuaatýpe ha jokuaikuaápe. Hi'ári, ha'e voi táva marangatu upe katóliko jeroviápe, ipype ojejuhúgui tetã michĩ Vatikáno. Itália mba'eguasu hína tetã ambuévape guarã, upéicha ojehecha ko tetã ha'égui tetã oguerekovéva tembiejakue Yvypóra reko pegua ipype, 51 mba'e.

Tavakuairetã Itália iléi guasu omohenda ijyvy apeku ary 1948 guive mbohapy tekuái rupive ha omoañete Rróma ha'eha Tavakuairetã itavusu. Hembiasakue rehe oñemohenda 5 yvy pehẽngue rupive ha 20 tetãvore:




#Article 90: Ilándia (281 words)


Ilándia (Ilandiañe'ẽme: Ísland) ha'e niko peteĩ tetã hekosãsóva ojejuhúva Európa pehẽngue yvate kuarahyreikeguápe, ijyvy apekue niko peteĩ ypa'ũ ojehero avei Ilándia ha heta ypa'ũmi ambuéva ijerére paraguasu Atlántiko-pe, Európa ha Gyroẽlándia mbytépe. Ko tetã itavusu niko Reikiavik. Umíva oiko ko tetãme hína amo 350 000 tapicha ha ijyvy apekue 103 000 km². Ko tetã ojejuhu Mbyte Atlántiko rysýi ári (peteĩ yvytyrysýi yguasu guýpe omboja'óva yvyrusu rupa), ha upéicha ojehecha ijyvy apekue yvyrata opaichagua. Ilándia pehẽngue mbyteguápe oĩ peteĩ ñu yvate ojehechahápe tave'ỹ, yvytykuéra, ro'yrupakuéra ha ysyrykuéra oisyrýva umi tetã pehẽngue yvýiva rupi yguasu peve.

Ilándia retãyguakuéra ypykue peteĩha niko avano'õ rekoha ojejapo kuri ary 874-pe, omombe'uháicha ku aranduka ymaguare héra Landnámabók «Tekoha kuatiañe'ẽ», omombe'u peteĩ Noruéga retãygua, karai guasu Ingólfur Arnarson oho oikove ko ypa'ũme ha ojapo peteĩ tekoha. Oĩ akue karai ymaguare tetã ambuévagui oho yga guasúre ha opytami Ilándiape, hákatu umíva ndopytái oikove hag̃ua upépe, techapyrã oĩ karai vikíngo héra Naddoddr ha oúva ypa'ũnguéra Feroe pegua, ha'e ikatu niko upe peteĩha oguahẽ kuri ko ypa'ũme. Ohasa jave heta ary, oguahẽ tetãnguéra yvateguigua retãygua aty ha Ekósia ypykuekuéra. Saro'y XX peve, Ilandaguakuéra oñemitỹ ha opirakutu omomba'apo hag̃ua hekoha, ha ary 1262 guive 1944 peve oĩ Noruéga mburuvi poguýpe ha upéi Ndinamáka poguýpe. Saro'y XX-pe oñemosãso ha pya'eite okakuaa ha opu'ã.

Ko'ãga ha'e niko tetã ikakuaaitéva, ndojeruréi umi omoñemusévape heta pirapire hetã mba'éicha ha upéicha oiko chugui tetã iñemu rembiapo sãso'ỹ, atyvete heta tetãguágui oñe'ẽ iporãiteha mba'éichapa Ilándia oñangareko hetãygua tekoiterapére, ome'ẽkuaágui tesãi ñeñangareko ha tekombo'e hepyme'ẽ'ỹva. Oiko kuri chugui peteĩ umi tetã mba'ehetaitévagui, ary 2009 fue clasificado por la ONU ohechakuaa ko tetã ha'eha niko upe 9ha iporãve ojeikove hag̃ua, yvypóra ñakãrapu'ã rechaukaha rupive, ha tetã peteĩha ipy'aguapýva ojeikove hag̃ua.




#Article 91: Ndinamáka (211 words)


Ndinamáka (ndinamákañe'ẽme: Danmark [ˈd̥ænmɑɡ̊) hína tetã hekosãsóva oĩva Európa Joaju atýpe ojejuhúva Európa yvate pehẽnguéme. Ko hína pe tetã oĩ yvatevéva gotyo umi tetãnguéra yvateguigua apytépe ha avei upe tetã imichĩvéva. Ha'etehápe, ko Tavetã Ndinamáka —ndinamákañe'ẽme: Kongeriget Danmark térã Danmarks Rige— hína ko mbohapy tetãnguéra hekosãsóva aty, Ndinamáka ha'e ae ha mokõi tetã ambuéve, Kyoẽlándia ha ypa'ũnguéra Feroe. 

Itavusu hína ha itáva orekovéva tapichakuéra ipype niko Kopeniháge, oĩva Selándia ypa'ũme. Ndinamáka hína pe tetã umi polítiko mbovyitevéva omonda tetã pirapirégui (ary 2010 jave) ha, he'iseháicha ñehesa'ỹijo, pe tetã tapichakuéra ovy'avéva.

Ndinamáka oĩ Ekandinávia rendakuépe ha yvýre ojejuhúnte ñemby gotyo tetã Alemáña, ary 1999 guive orekóramo jepe tape guasu ohasa y ári ha ohóva Suésia retãme, upe hasaha Øresund. Ndinamáka apekue ipype oĩ ku yvyapy Julándia (Jylland) ha 407 ypa'ũnguéra, umíva pegua 79 mante oreko ipype tapichakuéra (ary 2009 jave).

Ndinamáka rembe'y ýre hína amo 7314 km ipukukue ha ijerére ojejuhu ku para Yvate ha ku para Vátiko, Julándia ñemby gotyo mante yvýre ojejuhu Európa.

Ndinamáka hína iporokuái peteĩme léi guasúre ary 1849 guive, upe ary ojeheja pe porokuái peteĩme pavẽ oiko va'ekue ary 1660 guive, ha upéi oñemoambue ha oporokuái peteĩme amandajére ary 1901 guive. Porokuái peteĩme itujavéva opa Yvy ári. Ndinamáka hína oiko Európa Joaju atýpe (ndoipurúi hákatu euro pirapire).




#Article 92: Suésia (145 words)


Suésia (suesiañe'ẽme:  ), héra tee niko Mburuvi Suésia (suesiañe'ẽme: ), ha'e peteĩ tetã hekosãsóva Ekandinávia pegua ojejuhúva Yvate Európape ha oĩva Európa Joajúpe. Ijerére ojejuhu yvate gotyo Noruéga ha Hĩlándia, kuarahyresẽ ngotyo ojejuhu Hĩlándia ha parapyte Botnia, ñemby gotyo para Váltiko ha kuarahyreike gotyo upe para Yvate ha Noruéga. Yvy rupi oñohembe'y Noruéga ha Hĩlándia rehe ha y rupi Ndinamáka rehe upe yrasaha Öresund rupive. Itáva orekovéva tavayguakuéra ha'e Estocolmo, ko táva niko ko tetã itavusu avei.

Ijyvy apekue hína amo 450 295 km², upéicha ko tetã niko tetã tuichavéva 5ha Európape. Ary 2016 jave, ava hetakue ko tetãme ohupyty amo 10 sua tetãyguakuéra, umívagui amo 98% ikatu oipurukuaa Internet, upéicha Suésia hína upe tetã retãyguakuéra hetakue tuichavéva ikatu oipurukuaa Internet. Suésia retãyguakuéra hetakuégui amo 84% oiko tavaguasúpe ha tavaguasu jerére. Tekoha jeporu porã ha tekoha renda ñangareko mba'etuichavéva ko tetãme ha sa'i ojehecha tekohatyai.




#Article 93: Gyrésia (348 words)


Gyrésia (Gyresiañe'ẽme: Ελλάδα, Elláda; Gyresiañe'ẽ ymaguare: Ἑλλάς, Hellás) ha'e niko peteĩ umi 27 tetã hekosãsóvagui upe Európa Joatýpe oĩva. Ko tetãme oiko amo 11 sua tetãygua ojojáva, avano'õ oñe'ẽva tenondeitépe pe Gyresiañe'ẽ ha ijerovia niko Gyrésia tupão tape ypýre ombo'éva.

Atenas, ko tetã itavusu ha itáva orekovéva tapichakuéra ipype, itáva tuichavéva mokõiha niko Tesalónika. Oĩ táva tuicha ambuéva, herakuãite ha imba'eguasúva, techapyrãme: Piréo, Patras, Heraclión ha Lárisa.

Gyrésia niko oñemohenda porãite Európa, Ásia ha Áfrika mbytépe, ha ijerére ojejuhu yvate kuarahyreike gotyo tetã Aváña, yvate gotyo tetã Vugária ha Yvate Masendóña, ha yvate kuarahyresẽ ngotyo ojejuhu Tuykía. Kuarahyresẽ ngotyo oĩ para Ehéo, kuarahyreike gotyo oĩ para Hóniko ha ñemby gotyo ojejuhu para Yvy mbytépe; umi mbohapy yguasu omohembe'y ko tetã amo 13 676 km rehe, upéicha Gyrésia niko pe tetã y rembe'y ipukuvéva 11ha opa Yvýgui. Gyrésia oreko pokõi ypa'ũ aty, umi ypa'ũ atýpe niko oĩ 1400 ypa'ũ, umívagui 227 mante oreko tapichakuéra oikóva ijyvýpe. Amove 80 % Gyrésia yvy apekuégui niko yvyty ha yvytyrysýi, upe tuichavéva niko yvyty Olímpo, ohupyty 2917 métro.

Gyrésia ko'ãgagua ijypykue tee Gyrésia ymaguare avano'õme, upépe niko Yvy pehẽngue kuarahyreikegua arandupy ñepyrũ. Yvy pehẽngue kuarahyreikegua ijypy oñepyrũ hag̃ua oikuaa jekopytyjoja, upe jekopytyjoja Atena pegua rupive, oikuaa hag̃ua arandupykuaaty, oha'ã hag̃ua ñembosaraipavẽ (opa tetã oñembosaráivo ha oha'ã jetepysóre irundy rundy arýpe), oñepyrũ hag̃ua oikuaa ñe'ẽporãhaipyre ha marandeko ñehesa'ỹijo, upéicha avei ku avano'õ ymaguare ombo'e jokuaikuaa ha umi mba'e tenondeitéva papapykuaa ha tembikuaaty rehe. Tetã Gyrésia ko'ãgagua oñemohendaite ary 1830-pe, isãso rire ñorairõre ha osẽ rire upe Mburuvi otománo poguýpe. Hembiasakue puku ha heko ymaite niko ojehecha oparupi, tenondeite ko tetã rembiapoporã tee, ojogapoháicha ymaite guive, ko tetã rembi'u tee ha ñe'ẽporãhaipyre tee.

Ko'ãga niko Gyrésia ha'e peteĩ tetã hekosãsóva ijekopytyjoja, imba'ehetáva ha yvypóra ñakãrapu'ã rechaukaháre ojehecha ko tetã iporãite ojeiko hag̃ua. Gyrésia oĩ Európa Joaju atýpe ary 1981 guive ha oipuru ipirapire euro ary 2001 guive, oĩ avei OTAN atýpe ary 1952 guive. Opáichavo, Gyrésia niko pe tetã iviru ñemomba'apo ohasa asyvéva oiko aja crisis 2008-2015. Upe guive oñemboheta mboriahu Gyrésia retãygua kuéra apytépe, opa rire upe crisis Gyrésia oñepyrũ oñemoporã jey mbegue katu.




#Article 94: Hérib Campos Cervera (650 words)


Heñói Paraguay-, Paraguáipe,  30 jasyapy 1905 jave, ituvakuèra español, Hérib Campos Cervera, ñe’ẽpapàra, ha Alicia Díaz Pérez, ha’éva intelectual Viriato Díaz Pérez reindy.

 
Oikova’ekue interno ramo Mbo’ehao San José Paraguaýpe, institución  heta jey omboheróva “kársel”, upéva ohechauka mba’éichapa mitãpyahu kyrỹi ha isãsõva.. Péicha oreko afición filosofía ha ciencia exacta rehe, oñemoĩva otaky literaria rehe,  “Ceniza redimida”,  prólogo roguépe ojereedita jeýva-pe, ohai estudioso Miguel Ángel Fernández: “Peteĩ infancia desdichada, mombyry isy ha itúvagui, ojoguaite ojehaíva hekove pukukuépe, iñe’ẽpoty oimène ojuhu pypore peteĩha etapa hekopépe. Imitãrõ ha imitãrusúpe ndaha’i ipo’aitéva...”

Ñe’ẽpapàra rembiapo ndaijojahái. Mayma hi’arandúva literatura paraguaya rehe ojoaju ñe’ẽme he’ívo ko tembiapo omboguata peteĩ concepción poética ipyahúva ojoajúva tape po’i vanguardismo gotyo ohóva. Péicha,  naiñambuéi ko aranduka “La poesía paraguaya - Historia de una incógnita”, el crítico e intelectual brasileño Walter Wey precisa: “Campos Cervera he’i literatura paraguaya orekóha ritmo americano ha oimèha  yvatéte ñe’ẽpoty continente rupi ojeipysóvaicha. Upévarã noikotevẽi ojepovyvy Hispano-América ñe’ãme. He’i pe ojejapóva yvy temática oñongatu ombopypukúva nativismo modernista opytáva aspecto objetivo tekove ha  naturaleza-pe. Oñemoĩ umi tema social ha humano rehe omba’apo mbarete porã, oaprovecha pe tavarandu orekóva ha ndojeporúiva. Péicha, ombohape generación pyahúpe. Ndojapòirõ revelación Paraguay oñeha’ãrõ ha oñeñandu háicha, ohechauka ikatúha ojekuaauka. Ohechauka haimete 100 ary ñe’ẽpoty, umi ñe’ẽpapàra jepènte omombe’u yvy ndojehechaukái hendive ha upe estilo de vida ombohapèva”.

Oipytyvõ umi kuatiahaipyre “Juventud”, “Ideal” avei “Alas”  década ary ’20 ramo, hemiandu rembiapo upérõ ojoaju corriente postmodernismo rehe. Ofirma seudónimo  “Alfonso Monteverde”-pe.

Ary 1931, oime kuri suceso 23 Jasypa upe arýpe, oguata peteĩha exilio ramo, Buenos Aires, Argentina-pe raẽ ha upéi Montevideo, Uruguay gotyo. Upéicha omyesakã hemiandu izquierda, tuicha oikéva anarquismo-pe ha oñemohenda yvate socialismo marxista rehe upèva rupive oñomongeta umi oimèva Argentina ha Uruguay ndive.

Ary 1940 jave, omanóvo Presidente de la República,  General José Félix Estigarribia, accidente aviación hi’apañuãvape, ojupi mburuvicharõ General Higinio Morínigo, oguerohorýva autoritarismo nacionalista  ojepytasóva Europa nazi-fascista-pe; igobierno ojeipyso 1948 peve. Péva mboyve, ary 1947 ramo, oñemopyenda pe tembiasa opytáva Paraguái rembiasápe, guerra civil del ‘47, umíva ogueru mba’e vai ha heta mba’e ho’a vaíva arandu kuaandýpe, oipe’áva talento ha apytu’ũ roky umi kuimba’e katupyrygui jehaípe. Ijapytépe, Hérib oho exilio-pe jey Buenos Aires gotyo, omano meve.

César Alonso de las Heras ha Juan Manuel Marcos, peteĩ jehaipýpe ome’ẽva temimbo’e ha oñemoarandúva literatura paraguaya rehe, he’i chupekuèra: “Campos Cervera ha’eha upe túva literatura paraguaya contemporánea-pe. Añetehápe narrativa,  ensayo ha  teatro-pe ikatu oñembohovake ojepytasóha Casaccia, Barrett ha Correa, oñombojopyrúva, ndaipóri discusión oikèpa ñe’ẽpotýpe. Umi ñe’ẽpoty ohechauka mba’èichapa tetã,  Ta’anga ñe’ẽpotýpe ohechaukàva ha’e  metáfora surrealista, umi técnica oipapàva ñemohendápe Neruda, ritmo omoĩva Nicolás Guillén, imagen nostálgica Alberti mba’éva –ha umíva rehe omomandu’a elegía ohaíva “Regresarán un día”- .

Nostalgia ha esperanza,  elegancia verbal ha ñemyesakã espiritual ombopytaso estilo personalísimo, oike pypukúva tetã ohasáva oikóvo,  oñandúva ñe’ẽpapàra...”

Ary 1950 jave omoherakuã peteĩ aranduka añoite ñe’ẽpotýpe osẽva poeta rekovépe, “Ceniza redimida”, ombyatýva 28 tembiapo ohaiva’ekue iporãvéva. “Hombre secreto” ha’e mokõiha poemario réra. Imaba’e avei mbombe’u “El buscador de fe”,  novela mbyky “El ojo enterrado”,  obra ñoha’angápe “Juan Hachero”, no estrenáiva ha noñemoherakuãiva gueteri,  mombe’upuku “Hombres en la selva” ha ñe’ẽpoty aty “Romancero del destierro”, original oñemondava’ekue ichugui oimévo exilio-pe Montevideo, Uruguay-pe.

Omenda Tita de los Ríos rehe, upéi ojuejava'ekue. Omenda jey kuñakarai María Carmen Palermo rehe, Raquel Falabella memby ha Giuseppe Palermo rajy, ku kuña ndive Hérib Cervera oiko ijeikove paha peve, Argentina retãme, ku tetãme iñemoñare mbohapy heñói: Alicia Raquel, ñe'ẽpapára itúvaicha, Hérib, puraheihára ha María Carmen, omano kuri táva Paraguaýpe ary 2000-pe.

Periodista Humberto Pérez Cáceres, Ha’èva Hérib  irũete oba’apòvo  kuatiahaipyre redacción “Democracia-pe” Buenos Aires gotyo, omoherakuã iñe’ẽ remiandu paha  pueblo ohayhueté4vape: “Arte, política, tembiapo cultural, omboy’uva’erã  tetã rykuére. Ko proceso oreko ko itinerario tetãme universal, ndaha’èi ambuéicha. Ani ojeguereko  arte ndovaléiva, ani mba’e porã oñemombyry pueblo-gui. Péicha  pueblo, servicio,  redención, felicidad, justicia, oñemopyendava’erã tembiapo opáichaguávape pe ojeipotáva. Ñane mba’éva,  ñande kuimba’e, ñande chokokue ha umi mba’apohára, kuñanguéra tetãuáva. Upépe, opu’ãta, umi artista omba’apova’erã ñeha’ã mbaretépe”. Omano Buenos Aires-pe,  28 Jasypoapy 1953 jave.




#Article 95: Luis de Bolaños (348 words)


Luis de Bolaños (Bolaños de Calatrava, 1549- Buenos Aires, 1629)

Ateneo de lengua y cultura guarani onohẽ yvytu pepóre ko kuatiañe’ẽ oñehesa’ỹijohápe Avañe'ẽ jehai yma. Ko tembiapo ijetu’u ha hypy’ũvape omba’apókuri heta mbo’ekuaahára katupyry Ateneo-ygua, oñemoarandujeýva hikuái ko’ág̃a peteĩ mbo’esyrypavẽme. Umi mbo’ekuaahára oñembyatýkuri heta jey omoñe’ẽ ha oikũmbývo tembiapo hérava “Oraciones y Catecismo de Fray Luis de Bolaños”, ha’éva jehaipyre itujavéva ñane Avañe’ẽme ha ijatyhápe: “Doctrina Cristiana en Lengua Guaraní, Padre Nuestro, El Ave María, Credo, Mandamientos de la Ley de Dios, Mandamientos de la Santa Madre Iglesia, Sacramentos, Acto de Contrición y El Alabado”. Upévare, Bolaños-gui oiko Guarani haihára ypykue, ha’égui upe ohai’ypyva Avañe’ẽme.

Ko’ã tembiapo ohaíva’ekue Fray Luis de Bolaños niko osẽ ñepyrũ ary 1607-pe ha jaikuaaháicha upérõ Guarani oñeñe’ẽ ha ojehaiva’ekue ambue hendáicha. Aipórõ, iporãva’erã jaikuaami mba’épa ojapókuri mbo’ekuaahára ATENEOygua Fray Luis de Bolaños rembiapokuére. Añetehápe, ha’ekuéra omoñe’ẽjey ha oikumbývo upe Guarani tuja oñeha’ã -ikatuha peve- ombohasa Bolaños jehaikue, Guarani pyahuvévape; ja’eporẽsérõ, Guarani ág̃a ñañe’ẽvape.

Tapicha omoñe’ẽva ko tembiapo guasu katuete ohechakuaáta mba’éichapa ñane avañe’ẽ iñambuékuri hekove pukukuépe. Ndaha’éi peteĩ Guarani ñe’ẽnte pe ymaite guive ha ko’agaite peve ojepurúva. Nahániri. Guarani, opaite ñe’ẽtéicha, okuchu, oñemongu’e, oñemomýi ha oñemoambue. Ko mba’e Guaraníre ojehúva ohechauka avei ñandéve ñane avañe’ẽ hekoveha, ndaha’eiha peteĩ ñe’ẽ omanómava térã omanombotáva.

Ko kuatiañe’ẽ ohechauka avei opavavépe Ateneo de lengua y cultura guarani oñepyrũha oipykúi ambue tape, ohekávo ñane avañe’ẽ rapo. Oje’evavoíngo jaikuaáro ñande rapo jaikuaaporãha avei mávapa ñande.

Iñapyse tembiapo peteĩha Hai'ymakuaaty (Filología) Guaranímegua ojapova’ekue temimbo’e oĩva  Mbo’esyrykatu (Post-grado): Mbo’erekokuaahára (Maestría) Guarani Ñe’ete ha Rekópe.  Ko tembiapo rupive, omboguatáva Ateneo, oñehesa’ỹijo  “Oraciones y Catecismo de Fray Luis de Bolaños”, oguerekóva ipype: “Doctrina Cristiana en Lengua Guaraní, Padre Nuestro, El Ave María, Credo, Mandamientos de la Ley de Dios, Mandamientos de la Santa Madre Iglesia, Sacramentos, Acto de Contrición y El Alabado”.

Og̃uahẽma ára pyahu Avañe’ẽ momorãvo, ndaha’éiha  oĩreíva ñane retã Léi Guasúpe. Ojehechauka Guarani ñe’ẽ ñanemoaranduha ha ára vai ohasava’ekue ha’éntemaha mandu’aha. Ko tembiapo katuete oipytyvõne opavave oikuaaséva Guarani ruguaite ha upekuévo tokakuaa avei hendivekuéra ñane Avañe’ẽ.

Ko tembiapo rupive, ikatúma ja’e temimbo’ekuéra oĩva  Mbo’erekokuaahárape  omboguapymaha herakuéra  Guarani ñe’ẽre ha márõnte nomanomo’ãi.




#Article 96: Ore Ru (166 words)


Ore Ru térã Ñande Ru () ha'e peteĩ ñembo'e Hesu rape pegua, ojapóva Hesu Nasaregua, omombe'u upéicha umi Matéo Ñemomarandu (6:9-13) ha Lúka Ñemomarandu (11:1-4).

Matéo Ñemomarandu oiko Hesu oñemoñe'ẽvo peteĩ yvyty ári guive. Hesu oñepyrũma omomarandu ha heta tekove oho rapykuére. Matéo he'i Hesu ojupi peteĩ yvyty opa tekove ohendu chupe guarã, ha heta mba'e guasu Hesu rapégui osẽ ku ñemomarandúgui: Umíva ovy'a vaerã (Mt 5:1-12), ñembojogua temimbo'e mba'e rendýicha ko yvy ári (Mt 5:14-16), ha mba'épa he'i Hesu tembiapoukapy Moisés pegua rehe (Mt 5:17-20), ha tembiapoukapy ambuéva (Mt 5:21-37).

Hesu omohechauka ku ñembo'ẽ opavavéva oñemomba'eguasúva ñembo'e rupi, Hesu he'i iporãve umíva oñembo'e año ha ñemi, ha omohechauka mba'éichapa oñembo'e va'erã.

Lúka ñemomarandúpe ojejuhu ko ñembo'e jehaipy hérava Hesu ha ñembo'e, jehaipýpe, Hesu Nasaregua oñembo'e año «peteĩ hendápe» he'ihaguéicha, ha oñembo'epávo, hemimbo'e peteĩ he'i chupe «ore mbo'ena roñembo'e haguã», ha he'i avei Huã Mongaraihára ombo'e akue hemimbo'ekuérape. Ha upei, Hesu ojapo ko ñembo'e, mbykyvéva Matéo Ore Ru ñembo'égui ha oguerekónte po jerure. Lúka ñemomarandúpe oĩha:




#Article 97: Arovia (104 words)


Arovia ()

Arovia Tupã túva, pu’akáre, imoñangára rupi ojapo yvága ha yvy, avei arovia. Hesu María nememby, moñepeteĩ. Ñandejára ypykue rembiapo rehe. Pytu Marangatu rembiapo rehe ñandéramo Ñandejára oñemoñáva kuñakarai María Marangatu imarane’ỹvagui oava’ekue. Poncio Pilato poguýpe hekóramo, ohasa’asy kurusúpe imoimbýramo omano hag̃ua. Oguejy añaretãme. Ára mbohapyhápe oikovejey omanova’ekue apytégui. Ojupi yvágape, ha’e oguapy Tupã akatuagotyo. Ha’e oúne umi hekove imarangatúva ha umi hekove iñañávape oporãndúvo. Ajerovia avei Pytu Marangatu. Ajerovia Tupão Marangatúre, ha avei Tupã pyhy Marangatu. Ajerovia avei umi pakõi iñe’ẽ marangatúre omoĩva ñane angaipa omokañy hag̃ua. Ha’e arovia te’õnguéra opakatu ha hekove jeytaha. Ha’e arovia teko marangatu oĩmaha yvágape. 

Ta’upéicha HESU.




#Article 98: Catecismo (304 words)


Catecismo breve del Concilio de Lima

MB: Heẽ añetehápe Pa’i, oĩ

MB: Peteĩnte Tupã oĩ.

MB: Yvága, yvy ha avei opaite hendápe

MB: Túva, Ta’ýra, Pytu Marangatu, mbohapy oñemopehẽ peteĩnte jey oiko.

MB: Ã mbohapyvéva oiko ojohegui, Túva ndoikói Ta’ýra, ndoikói avei Pytu Marangatu ramo. Tupã ha'e upéicha avei, Pytu Marangatu ndoikói Túvaramo, ndoikói avei Ta’ýraramo, mbohapyvéva ava noñepehe'ãi heko ha ipahápe peteĩ Tupãramonte oiko.

MB: Nahániri umíva ndaha'éi Tupã. Tupã remimoñanguéra añoite. Ha’e katu yvága ojapo araka’eve, y póra avei, yvy avei ojapo ypóra opavavépe g̃uarã ñanderekokatura. 

MB: Tupãkuaa, Tupã aguyje, Tupã upe ñandekatupyrỹva. Ha ñane manóre yvápe Tupã rehe ñandepytu katu, ko’ava ñanderekokatura.

MB: Añete oiko: ñane ãnga nomanói, ñande rete omanoramo, ãnga rapicha mba'e mimbipáva, nomanoiva’erã, ndaijapyraichéne hekove rekovore.

MB: Hesu jeroviavo, ha iñe’ẽmboajehápe.

MB: Añetehápe Hesu añetehápe Tupãiteramo oiko, ñandéramo avei oiko añete, ha’e avei Tupã ra’ýramo oikóva, ñandéicha avei oiko, oñemoñaraka’e Maríaa Marangatu kuña karai Marane’ỹ ryépe. Ha’e oa oguereko’ỹre mara Hesu omano kurusúpe ñande angaipa rehe, ñande pysyrõ hag̃ua. 

MB: Omano añete, ñandéramo heko, ha’e ára mbohapyhápe oikove jey, ha’e ojupi yvágape, ha’e hekove puku pave’ỹ herekoramo.

MB: Hesu reroviahaháre'ỹ, ha jeroviahárajepe, reroviaitéramo, ombo’ajere iñe’ẽ nomanoichéne, ndohoichene, ha ndojeroviaiva aña retame ohóne, teko asykatu apyra’ỹma angatápe

MB: Héẽ oĩ ohohápe avaeteve hi'aga oipe’a revé tekovẽ katupyry ypy oguerekone: upeicha hag̃uama Hesu ara kañy ramo oúne opavave ñande rekove ojerurevo ñandéve: upéva rehe te’õnguéra opokatúva oikove jeỹne, ha'eramone ha'eramóne.

MB: Ikarai jey mba’e oñemongarai rekávo. Tupã ra’ýramo, ha avei Tupão Marangatu membýramo, ikaraiháre oñemoñangávagui ojepysyroete.

MB: Karai pavẽ Tupã upe iñemoñangava ha’e mburuvicha pavẽ Hesu reko, ha’e Túva Tenonde avei ha yvýpe hekoviarete: upéva ha’e sy Tupão Marangatu ha’éva.

MB: Oñembe’úramo avarépe, angaipakuéra ombohasykatúva.

MB: Héẽ oho Tupã ñanemopu’ã Tupão Marangatu rupi omboaje katu topaite, ñaneaño Tupã rayhu katu mbo’egui henyhẽvo ha’e ñande rayhy añete ha ñande rayhu katu.




#Article 99: Agustín Pío Barrios (1044 words)


Agustín Pío Barrios, ojekuaáva Nitsuga Mangoré-pe, (heñóil 5 jasypópe ary 1885 táva San Juan Bautista de las Misiones-pe -omano 7 jasypoapy ary  1944 péva San Salvador, El Salvador) ha’e guitarrista clásico avei compositor paraguayo ijypykuéra Guaraní.

Heñói tavaguasu San Juan Bautista Misiones-pe, ha’e hetaitere hogaygua oñemoarandu ha oguerohory purahéi ha mbarakapu, péicha umi pokõi  joyke’y mbytégui  oĩ ombopúva peteĩ instrumento ha péicha omopyenda Orquesta Barrios.

Itúva argentino Doroteo Barrios, cónsul hetã Misiones-pe ha isy Martina Ferreira, mbo’ehára (directora) mbo’ehao mitãkuñamegua Villa Florida-pe.

Ohupytývo 13 ary Agustín oike Orquesta Barrios-pe ha peteĩ ára 1898 jave omotenonde concierto omoaguĩva mbo’ehára Gustavo Sosa Escaladaha orekóva ichupe pupilo ramo ha oike formalmente repertorio  guitarra clásica-pe.Péicha oreko techapyrãrõ iguía, Barrios ombohasáva omoarandu haguã obra ojekuaavéva compositor-kuéra tuichavéva guitarra clásica péva,  ha’eháicha: Francisco Tárrega, José Viñas, Fernando Sor, Dionisio Aguado, Julián Arcas ha Joaquin Parga. Sosa Escalada ijurujái hese temimbo’erõ omoñe’ẽva ituvakuéra Agustín ová peve Paraguaýpe oñemoarandúve haguã tekombo’e musical y académica en el Colegio Nacional de la Capital, orekóvo Instructor ramo Nicolino Pellegrini.

Oñemoarandu rire Colegio Nacional, oñepyrũ opresentávo concierto ha omohendávo. Péicha presentación orekóva solista ha’éva 1907 espectáculo ombosako’íva Sosa Escalante. Péicha 1908 ojekuaával Paraguái pukukue,  presentación ojapóva ijoyke’y,  poeta Francisco Martín Barrios. Agustín ombopu mbaraka ha Francisco he’i ñe’ẽpoty.

Ary 1910 Barrios osẽ  tetã oikuave’ẽ haguã  presentación Corrientes (Argentina),ha péva osẽ porãitereígui, oúva oplanea arapokõindýpe concierto omoha’ãrõva  12 ary.  Corrientes-gui ohasa Buenos Aires-pe ha upéicha oho Uruguay gotyo ary 1912, Brasil ,  1916, ha Chile-pe.

Oime ko periodo jave umi obra notable orekóva: La Catedral(1921), Estudios y Preludios, Madrigal, Allegro Sinfónico ha Las Abejas(1921). Péicha  crítica internacional he’i sehe ha’eha peteĩ concertista kakuaa ha ohenóiva 'kurundu mbarakápe.

Péicha Agustín Barrios ojejuhu São Paulo, Brasil-pe, El Diario Paraguaýgua, omoherakuã 13 jasyporundy ary 1918 imano. Upel artículo he’i: En Melo, en la República del Uruguay,omondýi ichupe imano eximio artista paraguayo, ko’ãva oñepyrũvo jasy ohóva. Hi’angape henyhẽ melodía ha imbarakapurupive ombopúva ka’aguy ha orekóva tyapu asyetéva ha ipochýva ijypykuéragui oúva, oho yvóra rehe oikundaha,  peteĩ rapsodia, he’íva umi kuimba’e he’ẽmbýva, ipurahéi, oguahẽ meve imano, peteĩ guyra ohupytýva ichupe honda-icha.Oreko ha ohasa 30 día ikatu haguã upe noticia oñedesmenti.

Ohasa rire 12 ary, Agustín ha ityvyra Francisco ou jey  Paraguái gotyo ou ojuhu guerra civil, jepénte omotenonde presentación opáichagua Paraguaýpe ha avei táva okaháre. Péicha musicólogo Juan Max Boettner imandu’a he’ívo: 'Che mandu’a hese amo ary 1922 rupi, jasy rendýpe San Bernadino pyharépe. Ha’e imbarakapu ipajévape ore mbojuruhe’ẽ. Ikyvy he’i ñe’ẽpoty Ohenúvo Beethoven rembiapo ha  ombyatýva purahéi ipypukúva “Claro de luna ha’e omohendáva ijeheguiete.

Jasyteĩme 1925 ojapo penúltima presentación Paraguáipe,  Plaza Uruguaya-pe, ko’ápe ha’e oipytyvõ omopu’ã haguã peteĩ escenario ha ogueru apyka omohendávo. Upérõ opresenta hembiapo  El Bohemio.  Péval 25 jasypokõime ary 1925 oho ha ndouvéi hetã Paraguáipe.

Ary 1929oñepyrũ gira heta táva guasu orekóva  Brasil-pe, upépe carnaval ary oñemotenondévape ojuhu  oimérõ Rio de Janeiro-pe hembirekorã Gloria oimoirũva ichupe ipaha peve. Ijapytépe 1932ha 1934, Barrios oñepresenta Venezuela, Trinidad, Panamá, El Salvador, Colombia, Costa Rica, México, Guatemala ha Honduras-pe.

Omohu’ãvo 1932 oñepresenta Europa ha Estados Unidos-pe, omoañete ra’ẽ 1934 jave oikuaávo Tomás Salomoni, embajador del Paraguay México-pe, ojapóva gestión oñepresenta haguã Bélgica-pe, péva Conservatario Real de Bruselas,  setiembre 1934-pe. Péicha Bruselas ohasa París, Berlín ha Madrid gotyo. Péicha investigación omotenondéva Lito Barrios, ojuhu Tomás Salomoni omoirũva’ekue mbo’ehaópe Agustín Barrios oñemoarandúva, l Colegio Nacional de la Capital, péicha umi curso omyakãva Agustín. Péva ojoaju pe he’íva Salomoni oipytyvõha Mangorépe ijehópe, ndaha’éi eximio artista, sino ha’égui iñirũ mbo’ehaópe imitãrõguare.

Péicha 14 jasypoapy ary 1932opresenta, Bahía, Brasi-pel, oñembohpéraNitsuga Mangoré,  ha’éva Paganini mbarakápe ka’aguy  Paraguái orekóvape,ko’ápe Nitsuga réra hína Agustín, ojehaíva ijypývo; ha Mangoré ou  legendario tendota  guaraní oñorãirõva’ekue conquista española jave; péicha ko téra, oipyhýva idea oñepresentávo concierto-pe ha omondévo  ao ijypykuéra omondeva’ekue  Paraguáipe.

Osẽ porãiterei ko personaje Mangore heta tendáre ojekuaáva cacique ramo hera teépe. Péicha avei oñemoĩ omoherakuã mombe’upy omombe’úva  reducciones jesuíticas-pe ojehekombo’e hague,  ndaiporivéiva 1800 mboyve.

Ko’ã ára guive ijeguatápe ou jehai he’íva péicha : Tupã,  ágã peteĩ oñemomba’eguasúva  ha oñangarekóva che ypykuéra rehe,  ojejuhu ka’aguy ijyvotypáva ha he’íva: Eguereko ko  caja  misteriosa ha eehechakuaa iñongatupy. Ha embotývo ipype umi guayra’i mimi opurahéiva oúva yvotýgui ha ánga ojeporiahuverekóva ka’avo ha mba’e kuéra, ohejareíva che pópe. Eipyhýke, emoañetévo Tupã ome’ẽva ndéve ne ñe’ã ykére; eñañuã ha tohasa heta jasy yvu jerére. Ha peteĩ pyhare, Jasy,ohaíva ysyry hesakãitéva, reñandúvo tembiasy che anga  india-gui, poteĩ  rayo de plata ijapytépe ohechakuaávo arcano secreto, ha orekóvo ikurundu: huguaite guive caja misteriosa, heñói sinfonía maravillosa opavave ñe’ẽ tupãsýicha tekoha noñembyaíriva América-pe. Mangoré.

Barrios oime interesado ndaha’éi purahéipente, oñemoaguĩ filosofía, ñe'ẽpoty ha teología. Péicha avei castellano ha guaraní, ñe’ẽ  Paraguay mba’éva, orekóva conocimiento  inglés, alemán ha francés-pe.

Barrios herakuã interpretación orekóvape, en vivo ha grabaciones  rupive-ha’e mbaraka peteĩha clásico ograváva oñeikuave’ẽ haguã disco 78 rpm-. 

Oikuaáva teoría musical-gui ombohape ichupe estilo opaichaguáva: barroco, clásico, romántico ha descriptivo. Ipurahéi ojekuaa oñemohendágui tavarandu, oha’ã ha avei purory tupãme. 

Upe composición oñemohenda purahéi ha jeroky opáicha América Latina,ambue mba’e: cueca, chõro, estilo, maxixa, milonga, pericón, tango, zamba, zapateado, polca paraguaya, etc. 

Ko’ãva apytépe hembiapo ikatu ojehechakuaa orekóha carácter Romántico ipuku’imíva, jepénte oime purorýpe peteĩha mbyte siglo XX. Omoĩ preludios, estudios, valses, mazurcas, tarantelas ha romanzas. 

Omoheñóiva omohenda 300 piesa mbarakápe, ko’ãva imbarete ha omokyre’ỹva ha odefendéva  Cesar Amaro,John Williams, David Russell, Laurindo Almeida,Abel Carlevaro, ha hetave, péicha okakuaáve repertorio  guitarra clásica-pe. 

John Williams he’i Barrios-pe: 

Barrios oreko peteĩ carácter excéntrico ha ciclotímico, oje’eháicha. Oĩva hese ára oĩha ñembyasýpe nomohendáiva ha nombopúiva mbarakapu ha umi  etapa oiméva kyre’ỹ ha vy’apópe oñembotývo ha ojepokuaávol tiempo orekóva. Ojekuaa ha oñemomba’e guasu avei ichupe ha’égui atleta ikatupyrýva.

Barrios ou jey oĩ rire gira europea  1936 arýpeha ojekuaauka Venezuela, Haití, Cuba, Costa Rica, Nicaragua, El Salvador, México ha Guatemala. Araka’eve ndikatúi omoañete ikerayvoty ha’éva ombopu Estados Unidos-pe, péva oñembotovégui visa iñirũ Gloria –pe.

Oime jave México-pe ho’a hese pytũ ( infarto) ha oreko paro respiratorio ha umi pohanohára oñemoñe’ẽ ichupe ani haguã ojepyapýve. Peteĩ hi’agirũ oipepirũ ichupe oho haguã oiko Costa Rica-pe omonéĩvo Presidente El Salvador,l General Martínez, oñemohesãi jeývo upe tetãme. Upéi ojerekupera jey, ojeporavo mbo’ehára mbarakápel Conservatorio Nacional de Música.

Péicha 7 jasypoapy ary 1944 jave oguahẽ jey ichupe infarto ogueraháva ipytu ha omano orekóvo 59 ary. Pa’i omoirũva ichupe omano meve Barrios he’íha: Ndakyhyjéi ahasava’ekuégui, pero ndaikuái ahasápa kol misterio pyhare orekóva. Hetekue oñeñotỹl Cementerio de Los Ilustres orekóva San Salvador retã.

Véase también:




#Article 100: Emiliano R. Fernández (623 words)


Emiliano R. Fernández oĩ niko apañuã'imi tenda ha ára o'arahecha hague moõpa raka'e, añetehápe, oĩ ojepovyvýva ha he'íva heñóihague 8 jasypoapy 1894 jave Kurusu Isabel, Concepción, Paraguay. Itúva ha'e Silvestre Fernández ha Bernarda Rivarola.

Ohai 2.000 ñe'ẽpoty ári. Añetehápe ndojekuaái añetépa mba'éichapa hekove imitãme, ojekuaa iñepyrũme oikova'ekue pueblo héra Ysatýpe, iprimaria  ojapo ko'ápe quinto grado peve.

Oikóvo revolución 1904, ogueraháva choguykuéra (miembro  Partido Liberal,  agrupación política ymaite guive oúva oñemopyendáva 1887 jave)  poder-pe, oñemopyenda tavaguasu Concepción gotyo  (opytáva Paraguái yvate gotyo), ko'ápe omboguata iservicio militar.

Amo ary '20 rupi, ha'e oje'eháicha espíritu bohemio ha errante oipykúi, oñepyrũ oikundaha opa tenda Paraguái rehe ojeipysóva, ohaívo  verso ha'éte  voi he'íva térã opurahéiva omoirũ ichupe imbaraka: “Primavera” (I y II), “Trigueñita” ha “Pyhare amagýpe”, oñemoherakuãva “Okara poty kue mímei”, kóva peteĩ  revista verso ha purahéi meméva o editáva hetaite ary familia Trujillo, ko'ágãite peve.Péicha ohai avei mokõi  composición de tono épico maymáva oguerohorýva ohendúvo ha'éva: “Che la reina”térã “Aháma che china” ha “Rojas Silva rekávo”.

Oiko jave Cháko Ñorairõ, kóva Paraguáiha Bolivia (1932-1935) oike soldado  Regimiento de Infantería “13 Tuyutí”me, ohaívo verso iporãvéva opytu'u jave ñorãirõ mbytépe. Ojejapi ha upéicha oñembohasa Paraguaýpe gotyo. Péva combatiente ramo, upe batalla Nanawa, oguahẽvo yvatéte ipy'aguasú ha oñeha'ãhágui. Oiko jave conflicto internacional, iverso oguahẽ Patria hugiuaitépe, ome'ẽvo kyre'ỹ ha ojeroviávo victoria rehe, péva rehe ojehero “Tirteo verde olivo”, kóva ñe'ẽ ome'ẽva Mauricio Cardozo Ocampo. Ohasávo sesenta ary umi mba'e oikohague, oñehendúvo purahéi,  hetápe omopirĩ tetã ohaúgui umi conciudadano-kuérape. Péicha erudito e intelectual Carlos Villagra Marsal he'i hese ha'éha pe ñe'ẽpapára popular por excelencial Paraguáipe. Hendive upe verso ohaíva “joparápe.” (ombojopyru  guaraní  ha  castellano) oiporu kuaa ha oguahẽ pueblo ãnga ruguaite peve.

Peteĩ curiosidad ohasáva  producción omotenondéva ko'ã vore ohaíva kuñanguérape oñembokiva'ekue hese hekovépe ha nambovýiva: hembireko, María Belén Lugo, Leandra Paredes, Zulmita León, Mercedes Rojas, Catalina Vallejos, Dominga Jara, Eloísa Osorio, Otilia Riquelme, Marciana de la Vega, ha oĩve. Iñe'ẽpoty paha ohaíva enfermera, Facunda Velázquez-pe, omano mboyve.
Omba'apo'imi periodismo rehe, omba'apo “Semanario Guaraní”-me hendíve Facundo Recalde. 

Hekovépe, omoherakuã aranduka'imi hérava “Ka'aguy jarýi”, orekóva ñe'ẽpoty emblemático mimi.

Emilianore, ojekuaaháicha,  síntesis oĩ bohemia paraguaya-pe. Ndopytáiva peteĩ hendápe ha pyhare pytepeve oguatáva,  ohasa tiempo Sapukáipe, ambue Caballero gotyo, upéi  San Pedro, Puerto Casado, Puerto Pinasco,  Rancho Carambola (Brasil)-pe, jepénte ha'e músiko ha poeta, ombokatupyry tembiapo carpintero, obrajero,  scouts guía ha guardabosque. Péicha hembiapópe oĩ Carlos Casado, hendive idespido,  péicha oĩ recomendación ha'e orekóva:  “Arakaeve ani oñemomba'apo upe empresa-pe  ifarrista-gui”.

Ary 1950 jave  Asociación de Escritores Guaraníes ombohéra ichupe  “Gloria nacional”.

Hembiapo ipukúva ha umi purahéi, oreko ko'ãva mbytépe, umi oheñoiva, umi purahéi popular 

Omano mboyve, oheja ko mba'e jerure  iporãitereíva ojehaíva castellano-pe  “Mi pluma”:  Ha he'i péicha 

en la brega nunca merma su audacia y su valor, 
ella es lanza que pica, agudísima, muy fina 
centinela de mi vida, fiel guardiana de mi honor. 
Es mi pluma la bohemia, la armonía campesina, 
reprobada por teutones con instinto de malón;
es la víctima del odio de esas almas tan mezquinas 

Investigador  Roberto A. Romero, umi biógrafo mbytépe ha'éva principal, imandu'a  mba'éichapa oñepyrũ omano: “Peteĩ ára 3 jasypateĩ  1948 jave,  18 aravo jave rupi, oguahẽ Emiliano upe almacén ojekuaáva “Caracolito”  barrio “Loma Kavara”...Péicha ohupyty ichupe peteĩ  tiro de pistola pytũmby guive ojepóiva, ohejáva vaietépe...Ombosako'i hikuái ra'e peteĩ emboscada ichupe. Ko kuimba'e oporojukáva ndojeapresái. Ko'ã músico Ricardo Pereira, Federico Esmerdel ha Carlos Vera ogueraha ichupe peteĩ camilla-pe Hospital Militar Central... peve. Upe pyharépe ointerveni  quirúrgicamente  Dr. Pedro de Felice. Upépe  heta jasy hasyete omano meve... Péicha aravo  4: 25 aravo'ípe upe 15 jasypoapy  1949 jave”.Ko káso omohu'ã hembipota, “Okara poty kue mi” he'ívo: “Omano pérfida bala-gui”.

Ñe'ẽpapára paraguayo Elvio Romero opurahéi ichupe kara'iñe'ẽme: 

partió para descansar 
hacia la muerte, en instante 
triste de su caminar.
Partió en una noche errante 
y nos dejó su cantar ”.




#Article 101: Manuel Ortiz Guerrero (648 words)


Manuel Ortiz Guerrero ñe'ẽpapara Paraguáipegua, heñoi távaii Yvarotýpe, tavaguasu Villarrica del Espíritu Santo-pe, Paraguái, 16 jasypo 1897 jave, itúva Vicente Ortíz ha isy Susana Guerrero, omanova'ekue o'arahechávo imemby kuimba'émi.

Omongakuaa ichupe ijarýi itúva sými, doña Florencia Ortíz. Oñemoarandu ñepyrũ mbo'ehao Villarrica-pe, oñembokatupyry  mbo'ehaópe umi tembiapo oñeme'ẽvape. Hi'otĩ ha ojepy’a mongetaiterei, ikunu’ũkuaa, ha’eñomínte ojepokuaa oiko. Ñe’ẽpoty je’épe ohechauka ikatupyrýha Colegio Nacional de Villarrica-pe oime jave ha, upérõ, ohai ñe’ẽ vore mbykymíva. Iñirũnguéra oñepyrũma ohenói ichupe: Manu ha péicha ojekuaa ko’ágaite peve. Oguahẽvo Paraguaýpe oiko temimbo’e Colegio Nacional de la Capital-pe, ipohýi hembiapo poeta ha guía ombohapéva generación ipyahúva. Ary 1914 jave.Oguahẽ  mboyve,  ary 1912, oike lucha armada-pe, omoirũvo itúvape. Oñemosẽ upe aty oimehápe ñe’ẽpapàra, oho exilio-pe,  Brasil  gotyo, upépe oñepyrũ hasy ha imba’asy héra beri-beri ojehaitypóva hese omano meve.

Omoherakuã ñe’ẽpoty “Revista del Centro Estudiantil”-pe hembiapo ha’e oisãmbyhy avei ko kuatiahaipyre, upéi periódico capitalino oipe’áva ichupe hokẽ omba’apo haguã. Hembiapo oñemomba’eguasuvéva ha ojeguerohorýva,  “Loca”  ñe’ẽpoty ijojaha’ỹva jehaìpe heñóiva upe revista heráva “Letras” ha opavave opyta ijurujái ojehai porãiteréigui, ko ñe’ẽpoty guive oguahẽ itáva ñe’ãite remiandúpe. Upérõ omoirũ ñe’ẽpapàra Guillermo Molinas Rolón. Iñangirũete omokyre’ỹva hembiapópe, avei ñe’ẽpapára arandu Arturo Alsina ichupe ohai: “..Omombe’úvo, upe oga’imíme.ha’éva ichupe guarã peteĩ albergue oĩ ára ndokarúiha avei ára ro’y jave ombojopyru tupa ha frasáda oke haguã hikuái.”.

Ñe'ẽpoty “Loca” rire ambue ñe’ẽpoty oĩháicha,  ombyaty’imi,  “Raída poty”,“Guarani”,“La sortija”, “Diana de gloria”. Ohai avei ñe'ẽkõime,  avañe’ẽme osẽ porãitereíva, ojeporúva umi guarania ombopurorýva’ekue hi'angirũ Maestro José Paraguaýpe Flores:“Panambí verá”,“Ne rendápe aju”,“Kerasy” ha “Paraguaype”. Arandukápe “Poesía paraguaya - Historia de una incógnita” ohaíva karai arandu brasileño Walter Wey: “Ortiz Guerrero omopyenda mbarete ha tembiasa arandu Paraguái retã rehe ndorekíva editor, néira, oreko ohasa haguã arte rehe oikóve haguã, ndoikuaái mba’épa ojapóta ome’ẽ haguã ñe’ẽpoty ha ombopúvo mbaraka. Ha’e poeta ha el tipógrafo iñe’ẽpoty heñóiva ijeheguiete. Ha’e oimprimi imákina tipográfica imba’éva voi ha oikuave’ẽ folleto okẽ okẽme ohóvo. Oguahẽ tavaygua ñe’ãme ha omopirĩ hekovépy ha oiporiahuvere ko kuimba’e hasymíva rehe, amo hekove oguéva ohóvo mbeguekatúpe,  oñomongeta umi hi’angirũ ikoty eskínaite guive, omohendávo hi’apyka mombyrými hupágui, ani haguã ohecha ichupe “hete ha ipire ro’o ohechaukáva mba’eichaitépa hekove pypore” oñemomba’eguasúva, péicha, pe hesa ojajajáiva porãgui, hovy’üva “isa’y henyhẽva esperansagui”. Ipypore hekovépe oñeha’ãvo ha opyta ñe’ẽpoty mimíme ha ñe’ẽsyry omoherakuãva upe kuatiápe hasy ha oñembyasyetereíha ha ombohéra “Cantimplora”, orekóva testigo ramo idestino hasyetéva orekóva poeta avañe'ẽme ikatupyrýva opurahéiva ha ojerure asýva ojejogua haguã hembiapo oĩva arandukápe...”

Ñanemandu'ávo Alsina rehe, ko sentencia: “Ijeheguiete ha sãsõme oipytyvõ letra paraguaya-pe ha teko porãmbýpe ohechaukáva, ñamoĩva’erã avei pe oñemomba’eguasúva oguahẽva ñane angape, ojeipysóva tiempo ohóvape, ndopytu’úiva ome’ẽ haguã hi’a.. Tavarandu, purahéi, ñe’ẽpoty, ñoha’anga teko tavaygua ohasáva jehechauka, ojuhu ipype, ha’e ohaiháicha oñemoheñóiha avei, ambue hapicha omokyre’ỹ ha omomba’eguasúva... Hendápe oguahẽ Julio Correa, oñakãityva’ekue umi escena ohechaukáva teatro ñanemba’evaite, iñe’ẽpoty,  viñeta mbykymi oporomopirĩva; Gómez Serrato, iñapyru’ü roky ha’éva “Jasy jatere”, Manú ohaíva iñepyrũmby ha omoherakuãva...”

Orekopaite umi rasgo típico poeta itiempo-gua: oikundaháva tape vy’a ha py’aguapýpe, ohaíva ñembokirãme, ijehai, oñemomýivo, tekoayhúpe oikóva ha’e nahakate’ỹiva mba’évere, ndahova mokõi, imarangatuetereíva ha ojepytaso hekove ñepi’ãme, teko porã ha ijohéi pyrévape oikovéva. Oñemombe’úva omondava’ekue tataindy camposanto-gui ohesape haguã pyhare, hendíve ambue iñangirū ñe’ẽpapára ha músico, ha’éicha.

Hembiapo ñe'ẽporãhaipyrépe –maymáva omomba’eguasu ha pe herakuãvéva tembiasa letra paraguaya-pe, jepente oĩme umi hi'arandúva nomomba’eséiva hembiapo gua’u ha pe ijehai arandu oúma ymaite guive ha orekóva trascendencia estético-  década ’20 guive ha upérõ ohai ha omoherakuã ñe’ẽpoty aty  “Surgente”, “Pepitas” ha “Nubes del este” umi ñoha’anga “Eireté”, “La conquista” ha “El crimen de Tintalila”. Péicha osẽ “Obras completas” – oike’ỹvo umi tembiapo inédito- ha’éva ary 1952 jave,  “Arenillas de mi tierra”,  1969 arýpe. Avei ohai, umi jehai guaraníme purory oguahẽva ñane angape ha'éva guarania iñangirüete José Asunción Flores  español-pe ohaíva, “India”ha “Buenos Aires, salud”.

Omenda iñangirüete Dalmacia ndive, omano 8 jasypo 1933 jave, omboty mboyve cuarenta ary. Hetekue opytu’u ko tava guasúpe oĩhápe pa’ü rovy’ũ hérava “Manuel Ortíz Guerrero ha José Paraguaýpe Flores” omopyendáva ko'ã kuimba'e arandu katupyry rembiapo, añetehápe ko'ãva oñemoherakuãvéva arte paraguayo rembiasápe.




#Article 102: Guarani Hai'ymakuaaty (497 words)


Guarani Hai'ymakuaaty

Ateneo de lengua y cultura guarani onohẽ yvytu pepóre ko kuatiañe’ẽ oñehesa’ỹijohápe Avañe’ẽ jehai yma. Ko tembiapo ijetu’u ha hypy’ũvape omba’apókuri heta mbo’ekuaahára katupyry ATENEO-ygua, oñemoarandujeýva hikuái ko’ág̃a peteĩ mbo’esyrypavẽme. Umi mbo’ekuaahára oñembyatýkuri heta jey omoñe’ẽ ha oikũmbývo tembiapo hérava “Oraciones y Catecismo de Fray Luis de Bolaños”, ha’éva jehaipyre itujavéva ñane Avañe’ẽme ha ijatyhápe: “Doctrina Cristiana en Lengua Guaraní, Padre Nuestro, El Ave María, Credo, Mandamientos de la Ley de Dios, Mandamientos de la Santa Madre Iglesia, Sacramentos, Acto de Contrición y El Alabado”. Upévare, Bolaños-gui oiko Guarani haihára ypykue, ha’égui upe ohai’ypyva Avañe’ẽme.

Ko’ã tembiapo ohaíva’ekue Fray Luis de Bolaños niko osẽ ñepyrũ ary 1607-pe ha jaikuaaháicha upérõ Guarani oñeñe’ẽ ha ojehaiva’ekue ambue hendáicha. Aipórõ, iporãva’erã jaikuaami mba’épa ojapókuri mbo’ekuaahára ATENEOygua Fray Luis de Bolaños rembiapokuére. Añetehápe, ha’ekuéra omoñe’ẽjey ha oikumbývo upe Guarani tuja oñeha’ã -ikatuha peve- ombohasa Bolaños jehaikue, Guarani pyahuvévape; ja’eporẽsérõ, Guarani ág̃a ñañe’ẽvape.

Tapicha omoñe’ẽva ko tembiapo guasu katuete ohechakuaáta mba’éichapa ñane avañe’ẽ iñambuékuri hekove pukukuépe. Ndaha’éi peteĩ Guarani ñe’ẽnte pe ymaite guive ha ko’agaite peve ojepurúva. Nahániri. Guarani, opaite ñe’ẽtéicha, okuchu, oñemongu’e, oñemomýi ha oñemoambue. Ko mba’e Guaraníre ojehúva ohechauka avei ñandéve ñane avañe’ẽ hekoveha, ndaha’eiha peteĩ ñe’ẽ omanómava térã omanombotáva.

Ko kuatiañe’ẽ ohechauka avei opavavépe Ateneo de lengua y cultura guarani oñepyrũha oipykúi ambue tape, ohekávo ñane avañe’ẽ rapo. Oje’evavoíngo jaikuaáro ñande rapo jaikuaaporãha avei mávapa ñande.

DAVID GALEANO OLIVERA
ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI
Motenondehára Guasu

Iñapyse tembiapo peteĩha Hai’ymakuaaty (Filología) Guaranímegua ojapova’ekue temimbo’e  oĩva  Mbo’esyrykatu (Post-grado): Mbo’erekokuaahára (Maestría) Guarani Ñe’ete ha Rekópe.  Ko tembiapo rupive, omboguatáva Ateneo,  oñehesa’ỹijo   “Oraciones y Catecismo de Fray Luis de Bolaños”, oguerekóva ipype: “Doctrina Cristiana en Lengua Guaraní, Padre Nuestro, El Ave María, Credo, Mandamientos de la Ley de Dios, Mandamientos de la Santa Madre Iglesia, Sacramentos, Acto de Contrición y El Alabado”.

Og̃uahẽma ára pyahu Avañe’ẽ momorãvo, ndaha’éiha  oĩreíva ñane retã Léi Guasúpe. Ojehechauka Guarani ñe’ẽ ñanemoaranduha ha ára vai ohasava’ekue ha’éntemaha mandu’aha. Ko tembiapo katuete oipytyvõne opavave oikuaaséva Guarani ruguaite ha upekuévo tokakuaa avei hendivekuéra ñane Avañe’ẽ.

Ko tembiapo rupive, ikatúma ja’e temimbo’ekuéra oĩva  Mbo’erekokuaahárape  omboguapymaha herakuéra  Guarani ñe’ẽre ha márõnte nomanomo’ãi.

Kalo Ferreira Kiñóne
Mbo’ehára guarani hai’ymakuaaty      

Amotareymbara, rayhú’ỹva, ija’e’ỹva. Diccionario Castellano Guaraní Antonio Guasch 7ma. Edición 1986 Pág. 191. 

Kurusu ra’ãnga Marangatu rehe, nde orepysyrõ orerayhú’ỹvagui. Tupã orejára. Túva, Ta’ýra ha Pytu Marangatu  rerapýpe. Ta’upéicha Hesu.

Haipy 2007: Oreru

Bautizar. Mongaraí; moverá;mo Tupã ra’í; heró; hovasá. Peralta Jover, Ozuna Tomás – Diccionario Ġuarãni / Español 1.950 – Pág. 222.

Confirmar, Mombe’uyevi (ratificar, refirmar); moañete; mbohupygua (arc). Peralta Jover, Ozuna Tomás – Diccionario Guaraní / Español 1.950 – Pág. 245.

Penitencia. Yeyocó (refrenarse, contenerse)¬ yeapatucá, ñemosambiki       / Hacer, yerecoasi, yecoacú. Ñemombe’u, mombe’u (contar, declarar). Peralta Jover, Ozuna Tomás – Diccionario Guaraní / Español 1.950 Pág. 245.

Comulgar. Tupãrã (arc.), Tupãpiçi. Peralta.Jover, Ozuna.Tomás—Diccionario Guaraní / Español 1.950   Pág. 243.

Unción. Pichi,…Peralta Jover, Ozuna Tomás – Diccionario Guaraní / Español 1.950  Pág. 415.

Estar, juntar de cosas. Tesoro de la Lengua Guarani. Ruiz de Montoya Antonio 1.724 Pág. 289.




#Article 103: Concepción Leyes de Chaves (254 words)


Concepción Leyes de Chaves

Heñói Ka'asapa, departamento Paraguái péicha voi hérava táva guasúpe, 26 jasyrundy 1891-me.

Ha’e mbo’ehára, maestra normal oñembokatupyrypyre mba’eporã apópe, mombe’uhára, dramaturga, ensayista ha momaranduhára, imitã guive ohai kuatiahaipyre Paraguay peguápe, upéicha avei tetã ambue Paraguái jere reheguápe. 

Conferencia me’ẽhára ndekatupyrýva, 1936 guive 1975 peve ome’ẽ 30 ári rupi conferencia opaichagua mba’e rehe. Ipahaitépe ome’ẽva’ekue  Academia Paraguaya de la Historia-pe, ha oñe’ẽ “Kuña América Rekoasápe” rehe ha oñemongele’e heta chupe opoko pypuku rehe mba’e oñe’ẽvare ha omopyenda hetáre kuatiápe. 

Héra hyakuã guasu ñane retãpy tuichakue javeve peteĩ Amandaje ombosako’íva Ministerio de Educación y Culto-pe, ojejapyhy ramo iñarandukakuéra ojeporu hagua mbo’ehaokuéra tetãpýre iñasãivape. Péicha, “Amanecer”, “Caminito”, “Nave”, “Alegría”, “Patria mía” h a “Cumbre”, aranduka mbo’esyry peteĩha guive poteĩha peve mbo’ehaópe guarã, oñepyrũ oykeko mbo’ehára ha mitãnguérape oipykúi hagua tekomb’e teete rape rehe. 

Hekove pukukue jave ohupyte heta jepói ha jehechakua; upéichante avei heta cargo yvatépe oguahẽ.

Hembiapokue oñemysãiva kuatiahaipyre Estados Unidos de Norteamérica-pe, “Ride with the Sun” ha “United Nation Women’s guide”  ha  oĩ antología hispanoamericana “América habla” (Buenos Aires, 1976)-pe, avei “Historia de la Literatura Iberoamericana” oñemysãiva’ekue Madrid-pe 1982-me.

Hógafui oikómi tapicha arandu Paraguaigua jetopaháramo, ha’e horýgui ha ojapyhykuaáre mbohupáep, iñakãporã, hetia’e ha oporomoba’ére. 

Omenda Manuel W. Chaves ndive –mbo’ehára, maranduhára ha parlamentario-poteĩ imembyva’ekue.

Omano Paraguaýpe 1985-pe.

Hembiapokue apytépe jajuhu “Tava’i” (1942), mombe’upyrysu oñe’ẽva tavarandu rehe; “Río Lunado - Mitos y leyendas del Paraguay” (1951), “Madame Lynch” (1957), Mariscal López -tapicha katupyry omanova’ekue 1870-pe-  rekove irũngue rekoasakue mombe’upyrusu; “Hechizos de Guarania” ha “Romance de la Niña Francia”, mokõivéva ojapóva ojejeroky haguáicha. 




#Article 104: Edith Jiménez (209 words)


Edith Jiménez

O’ararecha Paraguaýpe 1918-pe, itúva karai Eulogio Jiménez ha isy Silvia González.

Josefina Plá ohai: “Edith, mbosa’yhára kueheguare ha ko’ag̃agua, grabadora are ha ymaite guive, ojeguáva ogueroguatávo hembiapo ojeguerovu’ỹre, oñeme’ẽmbaitéva hembiapópe, upévare akói ha’ehaichaite oguereko katuete mba’e pyahu ha ñanderesarenóiva ohechauka hag̃ua ñandéve.” Ha Livio Abramo-katu he’i: “Ko’ã hembiapokuérape ndajajuhúiramo upe hetepy peteĩha, Edith Jiménez rembiapo rekoitépe, jajuhúne katuete sa’y jehe’a ha jepuru iporãitéva ha –ro’e- avei jajuhúne tape pyahu. Tape ojekuaa’ỹva upevére... ñanemakãrakúva” 

Ojehechakuaaháicha, hembiapokue ojekuaukáva ñane retãme ha avei oparupiete, omohenda chupe umi paraguaigua mba’eporã apohára ikatupyryvéva Siglo XX apytépe, ha kóva rehe ojoapy ambue mba’e iporãva: umi hembiapokuéra ijojaha’ỹva ojerekoha umi tenda herakuã guasuveha rupi ha oñemomba’e guasueterei,. Hembiapokue oĩ ã tendárupi: Museo de Arte Moderno, Nueva York; Museo de la Estampa, Buenos Aires; Biblioteca Nacional, París; Smith College Museum, Estados Unidos-pe  ha avei Paraguái museo-kuéra iporãvévape.

Omano mboyvemi ha Luis Alberto Boh remijejure rupive, kóva oĩ uperõ Paraguay Concejal-ramo, ha’épype avei mba’e porã apohára, Paraguay Junta Municipal peteĩ ñe’ẽme ombohéra chupe “ Paraguay memby ñembojeroviapy”, karai katupyry Hermann Guggiari ndive.

Omano 7 jasypárõ 2004-pe, ogueroguatápe hína 86 ro’y, opaite tapichakuéra oñemomorãvo hembiapo porã ha heko katu rehe.

Diccionario Biográfico FORJADORES DEL PARAGUAY, Primera Edición Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.




#Article 105: Mauricio Cardozo Ocampo (804 words)


Mauricio Cardozo Ocampo ko tapicha ojekuaa  “generación de oro” Paraguái purahéi rehegua apytépe tuichavéva, ha tapicha oñemoarandu mbareteva’ekue Tavarandu Paraguái rehe.

Heñói Yvyku'i, Paraguái-pe, 14 jasypo 1907-me, Crescencia Cardozo Caballero memby.

Oñepyrũ oñemoarandu purahéi mimby mbopuha Eloy Martín Pérez ndive, itáva heñói haguépe. Ombopypukuve iñarandu Juan J. Rojas ndive ha instrumento ombopu ñepyrũva’ekue hína mimby ha mbaraka.

Paraguay, Paraguái táva guasúpema, oike Banda de Policía de la Capital-pe, ha omba’apo mbo’eharakuéra Nicolino Pellegrini ha Salvador Déntice ndive.

Oraha purahéi tetã ha táva vusu opytáva yvy gotyo América-pe ha amo ipahápe oguahẽ Buenos Aires, Argentina-pe, opyta haguépe ha omboho’ove iñarandu mbo’eharakuéra katupyry armonía, purahéi jepyaha ha instrumento ñembopúpe Isidro Maistegui ha Gilardo Gilardi ndive. Tavarandu kuaha Argentina-gua Juan Alfonso Carrizo  ndive oñepyrũ ohapykueho tavarandu. 

Oĩ aja cuartel-pe oikuaa Eladio Martínez-pe, upéi ojapo oñondive aty “Martínez-Cardozo”, hendive onohẽ heta purahéi disco rupi sello Odeón Buenos Aires-guápe ha hetaiterei hendápe opurahéi  teatro, puhoe, centro cultural-kuérape. 1932-me, oñepyrũramo guare ñorairõ Guerra del Chaco Paraguái oñorairõ haguépe Bolivia ndive, ahy’ojoyvy puraheihára “Martínez-Cardozo”, ambue artista ndive, heta jey opurahéi ombyaty hagua viru Cruz Roja Paraguaya-pe guarã.

Opa rire pe ñorairõ, ojeguerojera Buenos Aires-pe aty ojeheróva Círculo Paraguayo “Martínez-Cardozo” oike ha heta omba’apo haguépe, ha upe riremi, Cardozo Ocampo omoñepyrũ conjunto folklórico “Ñande róga”, heta tembiapo purahéi rehegua omboguata haguépe, ha upe rire, amo gotyove, péva opa peteĩ aty pyahu hérava “Agrupación Folklórica Guaraní”, upe rire herava’ekue “Club folklórico Rincón Guaraní”.

Ohai ha omyakã jotopa radiofónicos Paraguái purahéi ha arandukuaa rehegua Radio Argentina Buenos Aires-gua rupi (1948 guive  1952 peve). Ha’e omoñepyrũva’ekue “Banda Okára” (1954-1957), Paraguaýpe. Ojopo concierto Paraguái purahéi rehegua Orquesta Estable de L.R.1 Radio Splendid, Buenos Aires-pe, mokõi ary pukukue (1961-1962). Ombo’e Tavarandu Instituto de Bellas Artes Romaro,  Buenos Aires-guápe, 1959 guive 1965 peve.

Mauricio Cardozo Ocampo oĩ umi tapicha omoñepyrũva’ekue Sociedad Argentina de Autores y Compositores apytépe; upe mboyve oĩkuri Círculo de Autores y Compositores-pe. Kóva ojoaju Sociedad de Autores ndive ha heñói1936-me ko’ága ojeheróva SADAIC. Ko atýpe ojeporavo chupe oho hagua oñemongeta Paraguái Retã Rendota ndive ikatu haguáicha osẽ peteĩ léi omo’ãva’erã ppropiedad intelectual; umi tembiapo rupi osẽ Decreto-Ley Nº 94 omoĩva hese heraguapy Tendota Federico Cháves.

Hetaite hembiapo puahéi rehehápe, upéichante avei tavarandu rapykuéri ha aty puraheiharakuéra rehehápe, oĩ ha’e hague APA (Autores Paraguayos Asociados) secretario fundador, Asociación de Músicos del Paraguay miembro-kue, Academia de la Lengua y Cultura Guaraní pe guare, Asociación Indigenista del Paraguay miembro-kue, Departamento Folklórico de la Dirección General de Turismo del Paraguay myakãharakue, Municipalidad de Asunción asesor tavarandu rehegua, APROFON (Asociación Paraguaya de Productores de Fonogramas) presidente honorario-kue, IFAP (Intérpretes del Folklore Asociados del Paraguay) asesor tavarandu rehegua.

Conferencia apohára ramo hembiapo tuichava’ekue, oho heta tapicha arandu tavarandu rehegua atýpe, festival, amandaje, seminario, ha simposio mokõipa rasa táva Argentina ha Uruguay-pe. 1961 guive ome’ẽ charla ha conferencia ko’ã ñe’ẽmbyrã rehe “La música paraguaya y sus ramificaciones”, “El arpa paraguaya”, “Nombres genéricos de la música paraguaya”, “La fiesta de la galopa”, “El origen de la música paraguaya”, “Músicas y danzas paraguayas”, “La música paraguaya y su influencia en el Río de la Plata”, “Música y danza paraguaya y la voz espúrea de litoraleña”, “Leyendas y costumbres del Paraguay”, “6x8, signo musical de América Latina”, “Folklore paraguayo”, “¿Qué es folklore?”, “El tirteo verde-olivo: Emiliano R. Fernández”, “Instrumentos musicales del Paraguay”, “Músicos, poetas y artífices de la cultura artística paraguaya”, hamba’e.

Ojevy rire opytaite haguáichama Paraguáipe, omba’apo omoñepyrũvo “Conjunto Folklórico Perú Rimá”; kóva rembiapo tuicha oñemboyvate hagua Paraguái purahéi, mba’e porã, arte ha tembiapo jegua orekóva hembiapokue rupi, ojekuaa heta henda rupi.

Omba’apove ombosako’i hagua purahéi tavarandu rehegua ha ipusyry paraguaiguáva. Hembiapokue kakuaaite ojehechakuaa oguereko rupi hyepýpe tapicha okaraygua remiandu, ha upéichante avei ombohekoporã rupi purahéi ipoporã ha joja haguáicha; ko’ã mba’e,  he’iháicha ha’ete voi, ha’eva’eku chupe guarã “cuestión de honor musical”.

Omenda Fidelina Fleytas (Ña Fide) ndive, ha opaite iñemoñare oipykúi avei purahéi rape: Oscar, director ha arreglador orquesta pegua, piano mbopuha ha  purahéi apoha ojekuaáva hembiapokuére oñepyrũ guive omba’apo Buenos Aires-pe; Amambay, puraheihára voiete omanova’ekue; Aníbal, purahéi sa’ỹjohára ha Mauricio (h) (“Pinchi”), mbaraka mbopuha katupyry, purahéi apo ha myatyrõha.

Umi mbohapysa hembiapokue apytépe ojekuaave “Galopera” (oĩva mbohapy Paraguái purahéi oñemyasãivéva apytépe), “Pueblo Ybycui”, “Las siete cabrillas”, “Añoranza”, “Mi destino”, “Paraguaya linda”, “Guavirá poty”, “`Che morenamí”, “Regalo de amor”, “Ondina del Plata”, “Canto a Itacurubí”, “Morena”, “Rincón guaraní”, “Sé que te perdí”, “Amambay”, “Estrellita”, “Que linda es mi bandera”, “La carreta campesina”, “San Baltasar”, “Cambá la mercé”, “Chokokué kera yvoty”,  “Noches blancas”, “Luna de mi Asunción”, “Marizza”, “Punta porã”, “Mombyry guive”, “Chokokue purahei”, “Yo soy purahei”, “Josefina”, “Mansú resay”, “Mi amor guaraní”, “Corazón”, “Arroyito del sendero”, “Volverás a soñar”, “Solita estoy”, “Soledad”, “Mi retorno” y “En una noche azul”, ko’ãva umi hembiapokue tuichavéva. 

Ha’e avei ohaiva’ekue aranduka hérava “Mis bodas de Oro con el folklore - Memorias de un pychai” y “Mundo folklórico paraguayo” (mbohapy arandukápe).

Omano Buenos Aires, Argentina-pe, 5 jasypo 1982-me.




#Article 106: Remberto Giménez (522 words)


Remberto Giménez ha’evakue peteĩ música Paraguaigua. Heñói Coronel Oviedo, Paraguáipe 4 jasykõi 1898-pe, Ciriaco Giménez ha Ana Bella Benítez memby. 

Osẽre cuartel-gui, oñemoarandu teoría ha solfeo  ha avei violín ñembopu Vicente Maccarone ndive, Instituto Paraguayo-pe. 

Tapicha oñeha’ãva omboguata hag̃ua purahéi rehegua vy’a va’ekue ko tapicha, avei oipytyvõ opaichagua tembiapo arandu rehegua oñemboguatáva Paraguáipe. 1912-me Nicolino Pellegrini omoñepyrũ Banda de Músicos de la Policía de la Capital oñemaorandu haguépe purahéi,  ha ombo’e teoría musical ha oipytyvõ oñemoarandu hag̃ua José Asunción Flores ha Fernando Centurión. Ha’evakue Salvador Déntice remimbo’e.

Ojevy Paraguáipe ha oñepyrũ heta tembiapo pya’etemi oikuaakava’ekue chupe heta hendápe. Ohupyty jey peteĩ beca Tetã Rekuáigui ha oho Europa-pe oike haguépe “Schola Cantorum” París-peguápe; pépe oike mbo’ehaktýpe mokõi ary pukukue oñembokatupyryve hag̃ua violín ñembopúpe Lucien Capet Universidad  hyakuã mombyrýva “La Sorbonne”-pe, oñembokatupyry Estética ha Historia de la Música.

 
Kane’õ’ỹme omboguatáma tembiapo purahéi rehegua ha hetaiteme arandu rehegua atýpe ohómi. Péicha, oĩva’ekue Academia de la Lengua y la Cultura Guaraní; hatã omyañámi ko aty ojoaju hag̃ua Instituto con el Gimnasio Paraguayos ndive, ha pévagui osẽ Ateneo Paraguayo; ha’eva’ekue Autores Paraguayos Asociados (APA) motenondehára peteĩha; mbo’ehára Colegios Nacionales de la Capital ha Colegio Nacional de Niñas, Paraguaype; sãmbyhyhára, “ad honorem”, Purahéipe, departamento dependiente del Ministerio de Educación y Culto-pe.

Tekombo’e rehe ñañe’ẽramo, oipytyvõ oñemboguata hag̃ua orfeones ha omyatyrõ purahéi tavaygua rehegua; avei ohai purahéi mitãrusu ha mitãkuñáme g̃uarã. Escuela Normal de Música-gui osẽ heta piano mbopuha ikatupyrýva, katu oje’e hese hakate’ỹ hague arandu orekóva purahéi jepyaha rehe, ha upévare ndohejái hemimbo’ekue ko’ã arandúpe. Ambue mba’e ndojehechaporãiva hembiapokue rehe ha e heko oĩramo guare OSCA myakãháraramo máramo ndohejái haguére pa’ũ ỹrõ nopeipirũi ambue orquesta sãmbyhyhára Paraguái térã pytaguápe, omyakã hag̃ua upe orquesta.

Ha’eva’ekue orquesta sãmbyhyhára ndekatupyrýva ha oĩ hembiapokue, “Rapsodia paraguaya” ichagua, ojehechakuaahápe armonía ha’e ojapóva ipyahueteha ha tuicha iporãveha ambue tembiapo sinfonía rehegua oipyaháva ambue paraguaigua ijavegua. Violín mbopuha katupyryva’ekue, jepémo orquesta motenondeháramo–oñemboykéramo ikatupyry hague omboguta hagua tembiapo- ndaha’éi ikatupyrypáva.

Hembiapokue sinfonía rehegua oho tetãrayhu rapére, upéichante avei ha’e romántico ha contemplativo. Ambue  hembiapokuéra oreko estilo melodía popular ojepyaha porã ha ipu porãva.

Omyakã ha onohẽ heta jey Himno ha Purahéi Tetã rayhu rehegua ha’e omyatyrõmbyre, upéichante avei versión oficial purahéi ha piano púpe, coro, banda ha orquesta sinfónica Tetã Purahéi Guasu. Municipalidad de Asunción pytyvõme onohẽ mokõi disco ogravava’ekue Orquesta Sinfónica de la Ciudad de Asunción, solista ha coro, purahéi popular ha himno patriótico-kuéra.

Ipuraheikuéra oguata nacionalismo de corte romántico ha contemplativo rapére. Omotenondekuaamími orquesta, ha umi hembiapokuépe, ha umíva apytépe Rapsodia Paraguaya (Nicolino Pellegrini mba’e)-pe ojehechaukuaa pujoja ha ipyahúva, iporãvéva umi sinfonía ko’ag̃agua purahéi apoha oipyahávagui. 

Hembiapokuéra apytépe: Campanento Cerro León, La Golondrina, Nostalgias del terruño, Ka´aguy Ryakuã (Fragancia del bosque) y Kuarahy oike jave (Cuando entra el Sol), la Marcha presidencial ha heta tavaygua purahéi ombohekova’ekue orquesta sinfónica-pe g̃uarã.

Ojapova’ekue purahéi mbykymimi oñembopuva’erã violín ha piano-pe.
Ipuraheikuéra apytépe: Himno a la juventud, Canción de paz, Al pie de tu reja y Conscripto, Himno del Colegio Nacional de la Capital y Armonía

Omenda ña Silvia Fiandro ndive ha oreko hendive iñemoñare. 

Omano Paraguaý-pe l 15 jasykõi 1977-me.

Diccionario Biográfico FORJADORES DEL PARAGUAY, Primera Edición Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.




#Article 107: Chipa (233 words)


Ojekuaa chipáramo chipa tembi’u oñembojýva tatakuápe ỹrõ ambue hendáicha (Paraguay rembi’ukuéra apytépe oĩ 70 hendaichagua chipa ojekuaa porãva, he’icháicha Margarita Miró Ibars, kuñakarai oikuaa pypukúva tembi’u Paraguái).

Opavave Paraguái rembi’u teéicha, “Chipa so’o” oreko heta caloría.  Péicha oiko ymaite guive ha ojehechaukáma mba’ekuaavete rupive.

Peteĩva ko tembi’u apytépe ha oiméne pe hevéva ha hetave proteína orekovahína pe oraháva ijapytépe vaka ro’o Guaranime “so’o”, ha pégui ou pe héra “chipa so’ó”. 

Ojejapo hagua “chipa so’o” ojeporu kure ñandy térã vaka kyrakue, ryguasu rupi’a, kesu “Paraguái”, jukyku'i, avatiku'i, aramirõ ha kamby. 

Oñembosako’i hagua ojejapova’erã péicha: oñembovu porã pe ñandy hypy’ü ha morotĩ porã meve, péva jajapokuaa ñande pópe. Upéi katu oñemoĩ pype ryguasu rupi’a, juky ha kesu; ko’ãva oñemongu’iporava’erã ha ojepyvu oñemoĩ rire peteĩteĩva. Oñembojehe’a ko’ã mba’e avatiku’i,  aramirõ ha kamby ha oñensova porã.

Oñembojehe’a porã rire oñembyapu’apu’a tuichakue mbujapéicha ha ñambokua ñañe kuäme. Pe kua ojejapóvape oñemoingue pe “apyte so’o” ha’evahína ryguasu rupi’a ha so’o “ñemongu’ipyre”. Upéi oñembotyjey ko mba’e apu’a opyta haguáicha peteĩ torta orekóva 7 centímetro rupi ipekue. 

Amo hu’ãme oñemoĩ ko’ã torta chapa oñemoñandýva ári ha oñeñohẽ hese kamby, upe rire oñembojy tatakua akuporãme (250°) mokõipa aravo’i pukukue. 

Margarita Miró Ibars, kuñakarai oikuaa pypukúva Paraguái rembi’ukuéra, omyesakãháicha, opaichagua chipa, ha ijapytekuéra “chipa so’o”, oĩ umi tembi’u ojeporúva “Tyra”, ramo apytépe, ko ñe’ẽ guarani ojeporu oñembohéra hagua opaichagua tembi’u oje’úva “kojói”, kambytérã café, ỹrõ katu tembi’u ojeporúva oje’u hagua ambue tembi’u ndive. 




#Article 108: Kiveve (194 words)


Kiveve peteĩ tembi’u  he’ẽmbýva oje’uséva ha héva tetãyguára rembi’u Paraguaigua ojejapóva andaigui , Paraguáipe ojehero guaraníme: “andai”.

Ko tembi’u tembi’u he’ẽ asuka hypy’ỹ ha hatã nungáva.

Ko tembi’u tuicha mba’e Paraguái, rembi’u yma apytépe, ha umi mba’e araháva rupi, oreko hetaita caloría ha proteína. Ko mba’e hapo mombyry ha ko’ága ciencia ohechauka porã . 

Pe téra “kiveve” guaraníme he’ise pytãngy. Pe “andai”, yva ojeporúva ojejapo hag̃ua ko tembi’u Paraguáipe oje’eháicha  “pytãngy sa’yju” oñembohéra “kiveve” (pytãngy) ko tembi’u. 

Pe ñe’ẽ “kiveve” ningo tavayguakuéra apytépe ojeporu ojehero hagua tapicha iñakãpytãvape, péva omoañete pe ñe’ẽ he’iséva. 

Péicha oñembosako’i “kiveve”: oñembopupu pe andai ojepiro pyre y oñembopupúva peteĩ mba’yrúpe ha upéi oñemboty kóva. Upéi oñembyaku ñandyry ha oñembopytã pype sevói. 

Upe rire oñembojehe’a andai oñemongu’i porã rire  kamby, 0 asuka,  juky ha avatiku’i ndive, kóva ojeity mbeguetakuva’erã pype ku okýramo guáicha.

Oñembojy aja ojepyvuva’erã pytu’u’ỹre 10 aravavo’i pukukue rupi  térã  pe avatiku’i ojy porã meve. Amo ipahápe oñemoĩ pype kesu oñeipehe’ãmbyre ha oñenohẽma tatágui. Ko tembi’u oje’uve so’ope so’oka’ẽ ndive hamba’e, ága katu ikatueténte avei oje’e ha’eño, tembi’u ári.
 

Ymave “kiveve” oñembojy hagua ojeporu peteĩ mba’yry yvyguigua hérava ñaopyrũ. Ho’uva’ekue ko mba’yrúpe oñembojypyre he’i péicha oñembojypyre hevehapea amoa.




#Article 109: Luis Alberto del Paraná (466 words)


Luis Alberto del Paraná Heñói Altos (Paraguái), 21 jasypoteĩ  1926-me, 14.30 aravo jave, ha isy Jacinta Mesa (ndaha’éi Meza) omoĩuka héra kuatia-pe Juzgado de Paz-pe 14 jasypoapy 1926-me. Oñemoarandu mitã mbo’ehaópe Ypakaraipe. 

Omano Londres (Inglaterra)-pe, de derrame cerebral, arateĩ 15 jasyporundy 1974-pe, Prembridge Court Hotel (34 Prembridge Garden, Londres, W2 4DX Reino Unido)-pe, piso peteĩháme, koty  No.8, orekórõ guare 48 ary. 

Ha’e ñemoñare irundyha poapy apytépe, (irundy oikovéva: 1998). Peteĩmínte kuña: Obdulia (Chiquita), avei puraheihára, katu ko’ága nahanirivéima. Ña Jacinta, isy, omano ha’e  oĩramo guare Europa-pe (Estocolmo ?), 15 jasypoapy 1956-me (ára ha jasy heñói haguépe. Orekova’ekue upérõ 67 ro’y). Ao’apohava’ekue. Itúva (de Paraná): José Domingo Encina Gonzalez, mbo’ehára okára va’ekue, ombopusémi mbaraka ha opurahéi avei. Omano Piripucú (Concepción departamento)-pe, Ña Jacinta omosẽ rire chupe hógagui iñakãhatãre, oñorairõhápe Asociación Nacional Republicana (Partido Colorado)- rehehápe, guerra civil aja, 1947-pe.

Luis Alberto del Paraná, omenda peteĩha Lissette Cairoly, francesa (princesa peteĩ circo-pegua) ndive. Mokõihápe katu omenda jerokyhára España-gua  Carmen González Caballero ndive. Mokõi iñemoñare: Luis Manuel Meza González ha Carmen Fabiola Meza González.  

Upe rire (1958), Milán (Italia), Paraná ombojopói Pa'í Pérez-pe peteĩ bandaliza (instrumentos de percusión)  Batallón-pe guarã. Are rire opurahéi Pa’i Pérez-pe guarã peteĩ purahéi onohẽva’ekue peteĩ disco heta purahéi orekóvape (LP) Philips Internacional-pe, omyasãiva’ekue yvy tuichakue javeve. 

Ou rire tetãnguéra Centroamérica-guágui, Luis Alberto del Paraná –téra ojapyhyva’ekue México-pe-, ojapo peteĩ aty Digno García ndive ha ombohéra TRIO LOS PARAGUAYOS, Agustín Barboza avei oike pype he’ãche ñe’ẽpapára ha político Epifanio Méndez Fleitas rupive.
Decreto osẽva Poder Ejecutivo-gui Papapy 1.736, oñemyasãiva’ekue arange 24 jasypateĩ 1953-pe, Omoĩva hese Paraguái Retã Motenondehára, Dr. Federico Chávez, ha Ministerio de Hacienda, Dr. Guillermo Enciso Velloso, Tetã Rekuái ome’ẽ 3.200 dólares viri, peteĩteĩva umi artista-pe, omyasãi hagua Paraguái purahéi Europa rehe Misión Cultural Oficial ramo.  

Opa rire arange kuatiápe he’íva upe Trío opa, ha Paraná ojapo ambue aty hérava LOS PARAGUAYOS, ityvýra Reynaldo Meza (Are rire omendáva Gladys Reyes; mokõi itajýra: Rosa ha Azucena). Rubito Medina, ha arpa mbopuhára José de los Santos González ndive; ha vokóikema onohẽ disco Philips de Holanda ndive, mokõi LP's: Famous Latin American Songs ha Ambassador of Romance, pya’etemi hetaiterei ojehepyme’ẽva’ekue. Péicha oñepyrũ onohẽ “ 500 pyrahéi rasa rupi, ohasahápe heta mba’e omano meve. 
(Luis Alberto del Paraná ñemano rehe oje’e heta mba’e, mafia, droga rehe hamba’e ikatúva oipytyvõ oñemyasakãve hagua, aguyje heta).

Mba’e ndetuichaitéva mbovy jey ojehecháva tetã Paraguái rekovépe va’ekue iñeñotỹ. Tetãyguakuéra osẽmba tapépe ijeheguirei avave opeipirũ’ỹme chupekuéra ohechauka hagua imaitei paha ipehẽngue ohayhuetévape. 

Ombohapeva’ekue upe tetãyguakuéra rembipota ha’eva’ekue pe tembiapo guasu herava’ekueCadena del Dolor, opavave nunga pukoe Paraguái (ha tetãnguéra ijereregua),ç ojoaju haguépe omysãimbaite hagua, oguahẽ mboyve Paraná retekue Paraguay aviõ guahẽhápe; upéichante avei ivelorio okóva Teatro Municipal-pe, ha upéi jehopa Cementerio Italiano (Cementerio de la Recoleta) peve. Pe joaju guasu oikova’ekue omboguata Radio Ñanduti (Gloria / Humberto Rubín) ha Radio Comuneros (Coco Bernabé).  




#Article 110: José Luis Appleyard (794 words)


José Luis Appleyard heñói Paraguay Paraguái Retã Táva Guasúpe, Paraguái, 5 jasypo 1927-me. 

Imbo’esyry ypy ojapo Escuela Normal de Profesores-pe ha secundaria pehẽ peteĩha  katu Colegio de San José de Paraguái, ha omohu’ã bachillerato Colegio San Martín, Buenos Aires, Argentina-pe. 

Oiko chugui avogádo Universidad Nacional de Paraguaýpe-pe ha omba’apo pype pa ary rupi, upe rire omba’apo mbarete hagua periodismo ha ñe’ẽpoty apo-pe.

Pa’i España-gua César Alonso de las Heras, imbo’ehára, ohayhuetemími chupe, Colegio de San José-pe. Pa’i Alonso heta oipytyvõ oñemyasãi hagua Ñe'ẽpoty tuichaite ojehaíva Castilla ñe’ẽme ojeheróva generaciones del ‘98 y del ’27; upéichante avei ha’e oipytyvõ osẽ hagua heta tapicha arandu jehaipegua tetã Paraguáipe, ñepyrũrã Academia Literaria Colegio de San José pegua guive, ha upe rire Academia Universitaria guive. Ko hu’ãmeguápe Appleyard oĩva’ekue sãmbyhyháraramo ha tapicha ojekuaáva pypegua. 

Appleyard oĩ “Generación del ‘50” -pe ñe’ẽpoty  Paraguáipe, José María Gómez Sanjurjo, Ricardo Mazó ha Ramiro Domínguez ndive oikuaaka ko período porãite kóva.

Mokõipa ary rupi oĩ momaranduhára kuatiahaipyre “La Tribuna”, Paraguay apytépe, pépe omyakã Área Cultural ha avei oisãmbyhy suplemento cultural osẽva arateĩ jave. .Ko kuatiahaipyrépe oĩva’ekue avei editorial haiháramo ha hembiapo oheróva “Monólogos” rupive omyasãi heta ñe’ẽ mba’e ojehúva jepi rehegua,  hetaite tapicha omoñe’ẽmiva, ohaiva “tapichakuéra oñe’ẽháicha” Paraguáipe. Upéichante avei omba’apo kuatiahaipyre “Ultima Hora”-pe, pe columna oheróva “Desde el tiempo que vivo” ha’emiva’ekue marandu hetaite imoñe’ẽhára oha’arõva. 

Opeipirũ chupe heta tetã rekuái pytagua, ha umíva apytépe Estados Unidos de América gua ha Alemania; avei oho heta ambue tetãme, ome’ẽhápe charla, conferencia ha  he’ihápe iñe’ẽpotykuéra.

Ha’eva’ekue PEN Club del Paraguay Sãmbyhyhára, Academia Paraguaya de la Lengua Española miembro peteĩha, ha’eva’ekue secretario ko aty arandukuaa myasãihárape.

Roque Vallejos, avei ñe’ẽpapára ha ñe’ẽporãhaipyre resa’ỹijohára, ohai oikuaauka hagua arandura “José-Luis Apppleyard - Antología poética”, osẽva’ekue 1996-me: “...Oreko ñe’ẽpoty  omoha’angakuaa añetéva ñande rekoha ha Rafael Barret omoingeseteva’erãichagua hembiapo  “Moralidades actuales”-pe. Iñe’ẽpoty “Hay un sitio” he’i peteĩ ipehẽme: Oĩ ñe’ẽhe’isejojáva naiñypytũiva, hesakã’asýva: / tekosã’y ha’e jeikove ha katu ndojejapói ojejaposéva, / ñemonda ha’e tembiapo, mborayhu ha’e royrõ, / ha jeikove ha’e ñemano. / Ta’eño héra ñemoirũ / ha poropogyrõ katu angirũ ykére jepytaso,. / Ipyahúva, itujáva.  Opa mba’e ipyahúva iporã tujánte avei. 

Jeguaka’ỹme ha oipe’a’ỹme mba’evete, Appleyard omoha’angahai hekoitépe mba’éichapa oñemoambuepa ñane ánga, oñembopirekuepa ñe’ẽnguéra ha jehesajokua pukue ha añaite régimen oñemboguatava’ekue omombaretéva  ko tetãme kyhyje ha jejopy mbohapypa ary rasa. Peteĩ ñe’ẽpapára omboguatava’ekue hembiapo tekosã’ỹ rekávo ningo ndakatuivoi –ha noha’ãivoi katu ojapo hagua- tekomorãngatu yma guare ikatútavakuri ogueraha chupe tape karẽ rehe”.

Ambue ñe’ẽpapára, Hugo Rodríguez-Alcalá, tapicha ohapykueho mbaretéva Paraguaí ñe’ẽporãhaipyre rape katu ohai péicha: “Appleyard ome’ẽ estampa-pe... aranduka hembiapokue iporãvéva: Entonces era siempre... Umi oĩva Academia Universitaria, Appleyard ha’e pe ojapova’ekue hendaitéma umi ñe’ẽrã atypegua: la nostalgia de un tiempo ido, el amor adolescente, la magia de la niñez no muy lejana. Ko’ã ñe’ẽpoty oĩmbaite  ñe’ẽpoty ryru Entonces era siempre-pe; pépe pe ñe’ẽpapára imandu’a imitãramo guare- héva he’ise pe ñe’ẽ “upéramo”- ha umi tekoha ijojaha’ỹva ohasa haguépe hi’ãrakuéra kyrỹi imitãramo guare.”.

Ko ñe’ẽpapára voi, ohai 1981-pe omoñe’ẽñepyrũvo iñaranduka “Tomado de la mano”, he’i iñe’ẽpotykuéra rehe: “Ha péicha, añekaramávo iporekuéra ajehecha chete voi peteĩ jeguata puku hi’aréva heta ary, ára ha aravo ome’ẽva’ekue chéve hetaite mba’e. Pe jeguatápe ojeykekóvo che ñe’ẽpotykuérare añeñandu ñembyasy ha vy’ápe, añeñandu che’añoieterei ha upéichante avei cherenyhẽ che rapichakuéra ñemochichĩgui. Ajehecha chemitãmírõ guare Areguápe. Ajehecha che mitãrusúramo guare Buenos Aires-pe. Añeñandu chepyahujeyha Academia Universitaria-pe, upe aty neporãitévape.che angirũnguéra omboguatava’ekue. Ha upéichante avei ama’ẽvakue chejehe, ha ahecha cheakatĩmbaitéma, cherovarague morotĩmbáma, ko’ága aiko háicha”. Ha ombohuguaive: “Umi omoñe’ẽtava che rembiapokue resa ndacherechamo’ãi peichaite. Ága katu ikatueténte omohekojey ndaha’evéima pe che ra’anga, katu peteĩ tape ijyképe akóinte oĩtava che rekove. Péva ojehupytýramo, ko’ã ñe’ẽpoty aipyaháva ohupytýta hembiaporã, ha’ekuéra rupi ahejase che ñe’ẽ ko kuatiáre. Upéicha ndokóiramo ha’étante che ñemoñarekuéra heñoiva’ekue angapyhy chejopyrasyetéva apytépe, che ñemoñarekuéra opytáva ipore’ỹ, che ñemoñarekuéra opytáva ha’eño ha oykeko’ỹme chupekuéra ogueruva’ekue chupekuéra yvy ape árimbykymi térã tekove ijapyra’ỹva peteĩ Ñe'ẽpoty. Opyta imoñe’ẽharakuéra ndive, ha’eñoite hikuái, umi ñe’ẽpoty. Ha’ekuéra te’i, oiméramo oguereko, he’iséva”.

Hembiapokuéra apytépe ojejuhu: “Poesía”, ohaiva’ekue ambue iñirũnguéra Academia Universitaria ndive (1953)-pe, ñe’ẽpoty ryru “Entonces era siempre”, ha’éva iñaranduka peteĩha (1963), “El sauce permanece” (1965), “Así es mi Nochebuena” (1978), aranduka oĩhápe iñe’ẽpoty “Cigarra, tonta cigarra”, omoĩva’ekue chupe purahéi Maneco Galeano, “Tomado de la mano” (1981), “El labio y la palabra” (1982) ha “Solamente los años” (1983). Jepéramo ohai heta ñoha’anga mbykymimi, haimete opaite hembiapokue ndojekuaaukáiri. Narrativa ohai mombe’upyrusu: “Imágenes sin tierra” (1965)  ha mokõi monólogo aty: “Los monólogos” (1971) ha “La voz que nos hablamos” (1983).

Hembiapo paha apytépe oĩ “Las palabras secretas”, ñe’ẽpoty ryru ohaiva’ekue 1988-pe ha “Desde el tiempo que vivo” (1993), pokõipa ñemombe’u mbykymimi oñe’ẽva ojehuva’ekue tuichavéva milenio mokõiha Era Cristiana-pe, aranduka ohupytykava’ekue chupe Premio Municipal de Literatura 1994-pe. Iñaranduka paha ohaiva’ekue, “Cenizas de la vida”, ojekuaaukava’ekue 1997-me, ohupyty jopói tuichavéva ñe’ẽporãhaipyre rehegua, Premio Nacional de Literatura ome’ẽvakue chupe Paraguái Parlamento upe ro’ýpe voi. 

Omano  Paraguaype 1998-pe.




#Article 111: José Asunción Flores (576 words)


JOSÉ ASUNCIÓN FLORES, PUMBASY apohare, niko heñoi’akue ára 27 jasypoapy ary 1904-pe, Chacarita, táva Paraguaýpe. Isýniko María Magdalena Flores (aojoheihára) ha itúvakatu Juan Volta (mbarakambopuha). José Asunción imitâ’i guive omba’apóma, kuatiambyatyhára ha sapatumopotîhárarô, oipytyvô haĝua isýpe ha jeko peteî ára, orekórô 11 ary, ho’ákuri tahachi poguýpe omondárôguare mbujape pehê hembi’urâ. Upérô, ha “omopotî” haĝua hembiapo vaikue, oñembohasa chupe Tahachi Mba’epurory Mbo’ehaópe. Péicha oñepyrûkuri iñemoarandu puraheikuaápe. Imbo’eharakuéniko Mariano Godoy, Eugenio Campanini, Nicolino Pellegrini ha Salvador Déntice. Pya’évoi itenonde iñemoarandúpe, upévare oñeme’êkuri pe trombón peteîha. Avei Félix Fernández ohekombo’ékuri chupe ha upéikatu oikuaara’â violín Carlos Esculies ha Fernando Centurión ndive. Mboriahu hekópe, José Asunción Flores omba’apo hapicha mba’epuhárakuéra ndive ha upeichaha rupi niko ohenduka ñepyrû umi ipumbasy. Arateî jave katu ojapómi aty guasu ijatyhápe ñe’êporâhaihára ha puraheihára. Péicha ha’e oñakârapu’â ha mbeguekatúpe omyasâi hembiapo ñane retâ ha ambue tetâ rupi. Ndojokupytýigui hemiandúpe tetâ ruvichakuéra ndive, oñemosêkuri ñane retâgui ha upeichahápe oikundaha heta ambue tetâ rupi. Ohoraê Argentina-pe ha  heta oguata rire, ohasa rire heta tetâ rupi, oĝuahêjepékuri Rusia-pe ha upégui ojevyjeýkuri Argentina-pe. Flores omanókuri Buenos Aires-pe ára 16 jasypo ary 1972-pe. Are rire, 1991-pe, Alfredo Stroessner ho’a rire, hetekue ojegueru ñane retâme ha oñeñotỹ pytu’urenda ogueraháva héra ha Manuel Ortiz Guerrero réra oîháme, Paraguaýpe 

Guarania niko che tavaygua mba’e, ojejapova'ekue chupekuéra guarã, ha ha'ekueraite voi ojapova'ekue. José Asunción Flores

Heta hembiapokue omoĩ disco-pe Moscu-pe, umi tapicha iñarandúva pumbasýpe Rusia-gua ndive. Aty ojepersegui ha ojejopyvaiva'ekue ryepy guive, Partido Comunista de Paraguay, Flores akóinte oku’e ombopepo hagua ikera yvoty.

NE RENDÁPE AJU niko añetehápe hína maymáva Paraguái-gua purahéi tuichavéva. Manuel Ortiz Guerrero ha José Asunción Flores rembiapokue hína péva, Ortiz Guerrero ha ojapova'ekue hikái Iluminada Arias, kuña gua'i neporãvape guarã. Ko purahéi oñehendu ypy'akue peteĩ serenata opa vaiva'ekue hápe. Pe kuña oñemomorãva túva ipochyeterei, ha osẽ ojapi pe opurahéivape, hérava Barboza. Upéva ho'a ha upepete omano. Upéicha rupi ningo Flore, pe purahéi pahápe, ombojoapy hese peteĩ purahéi ñemano rehegua, ha ave peteĩ jerure Santa María oñehendúva ahy'ojoyvýpe sinfonía-pe ojepurahéivo. Ko'ãva mokõi ñe'ẽ –ojejapoháicha Paraguáipe oñembohovake hagua mba'embyasy ha pochy- he'iva'ekue Flores ojehu rire upe mba'e vaiete. 

(De Manuel Ortíz Guerrero y José Asunción Flores)

NE RENDÁPE AJU 

Mombyry asyetégui aju ne rendápe romomorãségui 
ymaite guivéma reiko che py'ápe che esperanzami,
mborayhu ha yuhéigui amano mbotáma ko'ape aguahevo 
tañesuna ndéve ha nde póguiveya chemboy'umi.
He'íva nde rehe lo karia'ykuéra pe imandu'aha rupi,
kuña nde rorýva música porãicha naimbojojahái,
che katu ha'eva cada ka'aru nde rehe apensáro
ikatuva'erã nipo cheichugui añembuesarai.
Azucena blanca, ryakuãvurei
eju che azucena torohetumi.
Ku clavel potýicha ne porãitéva re pukavymíro
ne porãutevpeva el alba potýgui che esperanzami,
natañemondéna jazmin metetégui che rayhu haguáicha,
ha pe che keguýpe che azucena blanca, che añuami.
Yvoty nga'uhína ko che rekove,
aipo'o hagua rojapipype.
Ne rendápe aju.

Iporãiterei rupi ipuraheikuéra ha tuicha oipytyvõ rupi paraguái purahéipe ha arandukuaápe, oñeme’ẽ Flores-pe Orden Nacional al Mérito 1949-pe. Ága katu Flores ndojapyhýi pe jehechakuaa oñeme’ẽva chupe ohendukahávo iñangekói mitãrusu Mariano Roque alonso jekukakuére, ha péicha opu’ã tetã tekuái rehe. Pévare oguereko chupe Tetã pogyrõramo tekuái oĩramo Alfredo Stroessner ha’eva’ekue Paraguái Sãmbyhyhára 1954 guive (1989 peve), upévare Flores-pe ndojehejavéi oiko Paraguáipe. Ha péicha oñemosẽ hetãgui, ha ndojehejavéi chupe oike hasy rire jepe (hasy mal de Chagas), ohecha hagua heta ha hogayguakuérape omano mboyve. Ipuraheikue Guaranias añoite ojeheja oñembopu pukoekuéra rupi. Flores amono 1972-me Buenos Aires-pe (Elvio Romero ñe’ẽsyry Flores manohápe Panteón SADAIC-pe.

Ojeporavova’ekue chupe Consejo Mundial de la Paz apyteguáramo. 

 
Oñepyrũvol s. XXI Flores-pe ojereko purahéi apoha ikatupyryvéva ha tapicha hatã hyapuva’ekue Paraguái purahépe ramo. 

 
 




#Article 112: Guarani ñe'ẽjoaju pypegua (114 words)


Guarani ñe'ẽjoaju pypegua ()

Ñe'ẽjoaju pypegua

Teroñe’ẽ niko pe máva oñe'ẽvagui ñe'ẽjoajúpe. 

Techapyrã: 
Amo karai Irala marangatuete Choreygua ojoguákuri

Teroñe'ẽ		                   Teroñe'ẽje'éva

Teroñe’ẽje’éva niko oje'éva guive teroñe'ẽre. 

Techahpyrã: 
(Amo karai Irala) ojoguákuri ao Kamépe kuehe nendive

Teroñe'ẽ		               Teroñe'ẽje'éva

Teroñe’ẽ pýpe, ha’ehína ñe’ẽ oñemomba’eguasuvéva. 

Techapyrã:		

Techapyrã: 

 
Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Sapy’ánte moĩmbaha mba’évagui ojehekýi térã noñembojoapýi pe ñe’ẽriregua “gua”, jepémo upéicha ha’e gueterei moĩmbaha mba’éva. Noĩmbáite.

Techapyrã:

Ñe’ẽjoaju “Amo kure ka’aguy oñani pya’e” ja’étarõ hekopete, ja’eva’erã “Amo kure ka’aguygua oñani pya’e”.

Péva ha’e ñe’ẽtéva, ha’égui pe ñe’ẽ tee térã katu ñe’ẽ oñemomba’eguasuvéva terone’ẽje’évape. 

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Techapyrã:

Pe  kuñataĩ  oguata  porã

Techapyrã: 

Kalo   ndoúi    hasykatúgui

Techapyrã:

Kalo  ojogua  ijao  Paraguaýgui

Techapyrã: 

Peru   ojoguákuri    ao    nendive

Techapyrã: 




#Article 113: Aimarañe'ẽ (115 words)


Aimarañe'ẽ (Aymar aru) ñe'ẽ Ñembyamérikapeguáva. Ha'e ñe'ẽ ypygua mbohapyha oñañe'evéva Amérikape.Ñe'ehárakuéra: 2,2 millõ ava.
Oĩve mokõi ñe'ẽ aimarágui oúva oikovéva ko ára peve: ha'éva jaqaru, oñe'ẽva su Perũ yvytyrysyigua, ha kawki, ñe'ẽ ogue ramoiteva'ekue.

Ñama'ẽrõ aymara ñe'ẽgui oúvare jahecha oĩha opáichagua ñe'ẽ aimara: 

Opavavete ojuavy hikuái ipu, ijysaja ha iñe'ẽndýpe, upéichante avei opavavéva ñe'ẽhakuéra opa tenda rupigua ikatu ojokupyty.

Ñe'ẽ aimara hekoresãi umi tenda okarayguaháre, péva he'íse, umi tenda yvytyháre tetãvore La Paz, tetãvore Oruro ha Potosi, ko'ã tendápe kuaapy ha ñe'ẽ jeporu ohupyty 99%. Umi ambue tetãvorekuéra altiplano Volívia, Peru ha Chile-gua, ñe'ẽ jeporu oguejyve, jepevérõ upéicha ko ñe'ẽ hesãi ha imbarete. Ko tendápe, España ñe'ẽ ohekojopy aimarápe ha, sapy'ánte avei ohekojopy chupe kéchua.




#Article 114: Fernando de la Mora (Paraguái) (497 words)


Fernando de la Mora ha'ehína peteĩ táva Paraguái retãme, mbytépe gotyo. Oĩhína tetãvore Centralme. Ko távape oiko 117.000 áva (2002 ary).

Hérakuri Zavala-kue. Oĩva’ekue San Lorenzo ryepýpe, ary 1 938-pe oñemopeteĩ. Avenida Madame Lynch, ojekuaava Calle Última ramo, ha’e okẽ ojeikeha tetã tavusu guive. Pe tenda héravape kamba kua oiko umi kamba ojegueruvaékue siglo XIX ñemoñare. Tavayguakuéra omba’apo mba’e jejogua ha jehepyme’ẽme.

Mba’e ojehecharamovéva ha’e: tenda mba’e ojehepyme’ẽhápe; ñoha’angao; tenda ikatuhápe oñeha’ã vakapipopo ha ambue mba’e; Loma Campamento. Oñemboja’o mokõi tendápe Zona Sur ha Zona Norte, oguereko 21 km cuadrado pukukue. Oguereko 62 okarusu.
Ko távape oĩ heta mbo’ehao, oñemomba’eguasuvéva ha tuichavéva ko tavaguasúpe ha’e mbo’ehao Dr Fernando de la Mora.

Ko távaguasu héra upéicha oñemomba’eguasúgui prócer Dr Fernando de la Mora-pe.

Fernando de la Mora, ha’e Tetã apohára Paraguái sasõ rehegua. Hanói Tapuá Limpoi-pe,ary 1785-pe. Itúva héra Fernando Antonio de la Mora ha isy Ana María Cazal. Fernando oho oñemoarandu ambue tetã Buenos Aires–pe. Oiko chugui tekojoja pytyvõhára Universidad Nacional de Córdoba-pe

Isasõ rire ñane retã ojejapo peteĩ Junta de Gobierno oisãmbyhýva Fulgencio Yegros ha Fernando de la Mora ha’e Vocal secretario.
Gaspar Rodríguez de Francia, oñepyrũ orairõ ikatu haguaicha oipe’a hendágui Fernando de la Mora-pe ha ha’e opyta hagua mburuvicha ramo. Fernando de la Mora ojeipykua ha oñemoĩ chupe ka’ĩrãime omano hag̃ua ary 1820–pe.

Ko tavaguasu oguereko 162 652 yvypóra. 77 609 kuimba’e ha 85 042 kuña.

Arahaku java oguahẽ 40 °C –pe pe hakukue ha ro’ýpe 0 °C-pe.

Oĩva’ekue San Lorenzo ryepýpe ha yvypórakuéra omba’apo ñemitỹvháme. Upéramo hérava’ekue Zavala Cué ha upépe oñeñemitỹ ka’avo, yva ha oñemuña vaka, kure ha ryguasu opaichagua.

Ko tenda oñembohérava’ekue Zavala Cué oĩgui rupi peteĩ ogayguakuéra ijyvy hetáva ha hérajoapýva Zavala. Ko téra oñemoambue oñemoĩgui peteĩ ñe’ẽme avakuéra upepegua ikatu haguaicha omopu’ã ha ombotuichave hikuái.

Upévare oñeha’ã oipe’a táva San Lorenzo-gui. Ary 1 950 guive táva Fernando de la Mora-gui oikoma tetã’i ha opyta tetã vore Central-pe.

Ko’ága tavayguakuéra omba’apo mba’e jejogua ha jehepyme’ẽme. Sa’i oñeñemitỹ ha omoñemuña hikuái mymba.

Heta mba’yruguata oguereko ko tavaguasu ogueraháva avakuéra imba’apohápe.
Ko tavaguasu oñembojoaju Paraguýre.

Fernado de la Mora oguereko ñoha’angao tuicháva ojehechauka hápe opa mba’e iporãva ñane retãmegua ha hetave mba’e. Ko tavaguasúpe oñembo’e ñoha’anga, jeroky, ñe’ẽpoty ha ambue mba’e. Oguereko peteĩ museo opytáva peteĩ óga ymaguarépe Municipalidad ykére.

Fernado de la Mora-pe oĩ peteĩ tavapy hérava “6 de enero” ko’ápe oiko ñande ypykuéra oguaheva’ekue karai tendota Gervasio Artigas ndive. Ko’aga meve ha’ekuéra oiko heko’ymáme ha ojeroky meme afroamericanoicha. Ko’ã jeroky ojehechauka Festival 6 de enero jave oñemomorã hagua San Baltasar-pe.

 
Ary 1 942-pe oñepyrũva’ekue ojejapoTupão Medalla Milagrosa. Ko Tupão ojejapo’akue avakuéra ñepytyvõme, umíva apytépe oĩ Pa’i Enrique José Velman omoñepyrũva’ekue omotenonde ko Tupão. Ha’e oipuru ñepyru avei aranduka oñemboguapyhápe mitã karai oikóva upépe; ko aranduka ojeguerko ko’agaite peve.

Kuñakara Teodosia Vda,. De Gómez ome’e ñepyru’akue itapu. Taangakuéra: pasión, ornamentos, estaciones ha sagrario ome’e Florentín Peña rogaygua oguerúva hikuái Argentina-gui.

Mba’éicha ñaguahekuaa Fernado de la Mora-pe. 

Opyta 9 km Paraguýgui ha ndahasýi ñaguahe hagua oigui rupi heta mba’yruguata ohasáva upe rupi.




#Article 115: Limpio (803 words)


Limpio ha'ehína peteĩ táva Paraguái retãme, mbytépe gotyo. Oĩhína tetãvore Centralme.

Heñoi va’ekue peteĩ jasykõi ary 1785 jave Fray Luis de Bolaños rupive, upérõ héra raka’e San José de los Campos Limpios de Tapúa. Ha’e iñepyrũmby pe ojeheróva mestizaje español ha guarani rehegua. Ymave ojekuaava’ekue héraramo Tapuá. Oĩ ijerére mbohapy ysyry guasu, ãva ha’e: río Paraguay, Salado ha San Francisco, isanto réra ha’e San José.

Ojehe ko távare ha’e hague ñepyrũrã ojeiko hague távaramo Paraguái retãme. 

Oguereko 117 km2 rupi, oĩháme 9 compañías ha 20 barrios táva ryepýpe. Heta gueteri oĩva ko’ága peve okarayguaitéramo ha ambue hendápe ojeikóma tavaháicha. 

Oĩhína municipios urbanizados apytépe tetãvore Central opu’ãiterei rupi heñóiva táva ryepýpe, tavayguakuérape guara peteĩ mba’e tuicháva ha’e pe mbaepurupy ndaipóriva (infraestructura) hákatu ha’evaerã avei peteĩ ikatúava ojehupity mba’apo mbarete rupive tendaguápe guarã.

Ko távare ojere mbohapy ysyry guasu, ãva ha’e: río Paraguay, Salado ha San Francisco (Paraguay). 

Mombyry 23 km Paraguaýgui, tapekuéra karu ha’epaitéma tapehũ, ha’e tenda ojeikeha ambue hendápe oĩháme heta mba’apopy kokue, mymba rerekoha ha ambue mba’e renda tetã yvate gotyo.

Ko táva oguereko peteĩ puerto ysyry Paraguái rembére hérava Piquete Cué, oñepyrũramo guare ha’eva’ekue ñemuha tuicháva pe tendápe guara. Limpio ha’e tenda táva ombyatýva tapicha opárupigua hi’a’gui rupi táva guasu Paraguaýgui; avano’õ heta táva Paraguay ykére ára ha ára tuichave.

Ko távare oje’éva ou oikova’ekue pe conquista guive, hákatu Limpio ndoguerekói peteĩ tembiasakue omombe’úva oikohaguéicha ára ha ára ohasávo.

Ikatu jaikuaa oje’éva hese oĩramo guare Capitán de Vergara, Domingo Martínez de Irala, oguahẽ ko’ápe (1537) jave ha omoñepyrũ pe ojeheróva “cuna al mestizaje” omendávo Yvoty Sa’yju rehe, upe rire hérava Leonor, cacique Mokirase rajy; ha upépe oguerekóma pokatu tendagua pa’ũme. Ko mombe’u uperire oje’e Mariano Roque Alonso he’i hague. 

Táva Limpio oĩ peteĩ tenda iporãvape, ijerére oguereko yvy porã ñemityrã, ojapyhýva pe Campos Limpios de Tapúa, péicha rupi are héra “San José de los Campos Limpios”, téra heta ary ohasávo opytáva ko’ága Limpio.

Oje’e ko távare ha’e hague ava aty jeiko ypykue távaramo tetã megua. Pytaguakuéra ouva’ekue ko tetãme España-gui oñomongeta ñepyrũ ko’ápe umi tekove ypykue ndive indígenas Paraguái pegua, oĩháme pe puerto de Tapúa (ko’ága Limpio), namombyrýi heñói haguépe Paraguay. 

Heta hendápe ãga meve ha’e gueteri ogakuéra okarayguaite (rural-agrícola), oĩ avei tenda oikómava chugui tekoha tavaite. 

Limpio oguereko 87.301 ava, péicha oĩ 43.945 kuimba’e ha 43.355 kuña, Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos urpive.

Umi tenda iporãvéva ikatúva mayma tapicha oho ohecha hagua oĩva távape: El Peñón, ysyry guasu Paraguáipe, Isla San Francisco, tupão San José, ha’eva yma ojejapo haguéicha ha avei pe herakuã mombyrýva hérava puerto de Piquete Cué, ha’éva peteĩ puerto tuicháva ha ohasa ypy haguépe pe Transchaco.

Oĩ tapicha oiko arémava ko távape he’i pe tupão oguerekomaha 400 ary rupi, oiháichaite ko’ága, avei umi ta’angakuéra, omimbíva porãgui. Henonde pegua ipyahuvéva Carlos Antonio López mburuvichãrõ guare, ohova’ekue py’ýi upe rupi, pe vakarekoha Surubi’y (ñepyrũrã oĩva Río de la Plata-pe) ha’eva’ekue itajýra Inocencia López mba’e. 

Ko’ága pe tupão korapy yvyraty porã ha pépe ojehecha pe primer santuario ecológico del país. Avei pe Isla San Francisco, 15 km. Ipukukue ha 6 km. Ipekue, ha’éva reserva ecológica.

Oĩ 25 km. Paraguaýgui. Tapekuéra oguerekopa tape hũ. Reguahẽ hagua táva Limpio-pe rehova’erã Ruta 3 General Elizardo Aquino rupi. Ndahasýi ñeguahẽ oguerekopa rupi tembipuru tape rehegua.

Artesanía Limpio pegua hetavéva ha’e cestería ha akão karanda’ýguigua. Oguereko avei Ballet “Karanday Poty” ha “Ballet Mainumby”. Ha’e avei mba’ekuaa tava pegua pe ñemomba’eguasu San José ára rehegua, (Santo Patrono). Oĩ ko tendápe pe fuente de agua del primer santuario ecológico del país. Heta tapicha opárupigua oho pépe oñembopiro’y hagua hi’ýpe, ha’éva –ojegueroviáva upépe– oguerekóva pokatu.

Tapicha katupyry ha’éva táva Limpio-gua oĩ:
Benigno Ferreira, tendota Paraguái retãme guare (1906 ha 1908 peve).
Avei heñói ko’ápe Agustín Bogarín Argaña, pa’i Encarnación pegua. 
Ary 1785 jave ou arapýpe Fernando de la Mora, akã guasu tetã Paraguái isasõrõ guare. 
Ko’áva tapicha tembiasakue Paraguay pegua omyanyhẽ vy’a ha techaramóme tavayguápe, heñói haguepe tapicha ikatupyry añetéva.

Umi akão pope ijapopyre karanda’yguigua, ojejapóva táva Limpio-pe, ha’ehína pe tembiapo imbaretevéva ojeikuaaukaha tendagua. Ko karanda’ygui avei ojejapo bolsos, akãope ha oñembosa’ýva ha ambue mba’e.
 
Ára ha ára opu’ã rupi avakuéra távape, mba’apo kokue térã mymba rehegue oñemomichĩmba, oĩ granja, ka’vo ha yva, avei oĩ vaka renda kamby me’ẽha ha opamba’e oikóva chugui.

Oguereko 130 . Yvy ijyvyku’íva oĩháme ka’avo opaichagua.

Limpio pegua ararova akuvéva oiko arahaku jave, oguahẽvo 40º C rupi, hákatu ikatuvoi ohasa avei. Ararova michĩveva araro’y jave, 4º C. Ararova mbyte ha’e 23º C rupi
.
Okykue ary pukukue ohupity 1.323 mm rupi. Okyveha jasykuéra jasyteĩ ha jasyrundy jave, ha sa’ive jave oky jasykuéra katu jasypoteĩ ha jasypoapy jave.

Oguereko hetave 20 compañías-gui, Isla Aranda, Salado, Isla Aveiro, Kure Ygua ha ambue. Ko’áva ha’e techapyrãramo barrios tava pegua: Villa Jardín, Anahí ha Santa Mónica.

Intendente ko’ágagua ha’e karai Carlos Palacios. 
Secretario: Carlos Insfrán
Secretaria: Liz Vera

Reportaje al País. Tomo 2. Año 2001.




#Article 116: Mínga Guasu (374 words)


Minga Guasu ha'ehína peteĩ táva Paraguái retãme, kurahyresẽ gotyo. Oĩhína tetãvore Alto Paranáme. Ko távape oiko 60.719 ava.

Akuve jave oguahẽ 38 °C, hoysãvevo 0 °C ha mbyte katu 21 °C. Alto Paraná ryepýpe ha’e okyveha opaveve táva oĩva tetã Paraguái pegua.

Oguereko 60.719 ava, ko’ã apytégui oĩ 31.358 kuimba’e ha 29.361 kuña, osẽ Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos-gui.
 Mbo'ehao Minga Guasugua

Oiko ary 1958-pe heta mitãrusu oho ka’aguy mbytépe oñepyrũrõ guare colonia Presidente Stroessner. Omba’apo hikuái oñondivepa arakõi jave pa’i salesiano Guido Coronel poguýpe, ha’e peteĩ motenodehára mbarete tendapegua, peicha oñepyrũ omba’po hikuái oñondive. 
Oñepyrũ tava’i ramo Ley N° 623 22 de marzo de 1990-pe. 
Ha’e tenda oguerahava Paraguái tavarandu iñapytu’ũme, avei oĩ ambue mba’éva, techapyrãrõ Brasil.

Viru reheguáva oĩ pe hérava Cooperativa, ombyatýva tendaguápe,ko’ága oikóva chugui peteĩ mba’e tuichapajepéva.
Kóga rehegua pe hetave oĩva ha’e soja, avei avati, mandi’o, mandyju, trigo, ka’a, takuare’ẽ, ryguasu, ka’avo ha kumanda.
Ñandyry apoha tuichavéva Paraguái ryepýpe oĩ táva Minga Guasúpe, avei “Cargill” mba’apoha tuicháva.
Oka guasu tavapegua

Aeropuerto Guaraní jajuhu avei Minga Guasúpe, peteĩ mba’yruveve guejyha tuicha ha iporãva ojoguáva heta hendápe oĩva América Latina ryepýpe, 4 km Ruta VII Dr. Gaspar Rodríguez de Francia-gui ha 26 km Ciudad del Este-gui.

Expo Minga Guasu oiko ary jave,jasyporundýpe, arete santo ára ha’e mokõipa irundy jasypo jave, María Auxiliadora ára. Poteĩ jasypoteĩme oñemoañete Día del Minguero.
Oguereko mokõi tenda tavaygua, peteĩ km 20.pe ha ambue km 16-pe. Peteĩha megua ary 1966 ojejapo mbo’ehao ha tupão ha'eva patrona del agro María Auxiliadora-pe guara. Upe rire oiko Cooperativa Minga Guasu, ogueruva’ekue jeikoporãve tapichakuéra tendaguápe.

Ambue hendápe katu oĩ instituciones públicas ha mbo’ehao Don Bosco.
Avei oĩ ysyry guasukuéra Monday, Akaray, ysyry’i Akaraymi ha Santa María.
Peteĩ mba’e iporãmbajepéve ha’e pe Paraíso Golf Club, oĩva 24 km Ciudad del Este-gui Ruta VII rupi. Ypa jerére oĩ bungalows ohóvape guara,kavaju ári jeiko, hu’y rehegua ha ñembosaraki, ypápe katu pira jekutu rehegua, tilapia umía. Tembi’u apaichgua ikatu rejuhu upe restaurante del club, jahuha japopyre ykére. Mitãnguérape guara avei oĩ opaichagua ñembosarái. Mangapykuua rehegua avei oĩmbaite, vóley de playa, futbol 5, tenis ha tenis de mesa. Golf avei, umi yvyraty mbytére oñembosarái opaichagua ava.

Ndahasýi ñeguahẽ távape tape hérava Ruta VII rupive, avei ikatu nemoguahẽ Encarnación peve Ruta VI.

Karai Juan Bosco




#Article 117: Kosereva (287 words)


Kosereva oĩ umi “postres típicos”  tavaygua rembi’u apytépe Paraguáipe ha, ambue tembi’u he’ẽ juky ha he’ẽ asukávaicha,  oreko heta proteína, mba’e hapo mombyrýva ha ciencia ohechauka porãva . 

Ko tembi’uhína peteĩ mba’e he’ẽ ojejapóva “cascos”-gui, péva he’ise, pe narã hái (Guaraníme, “Apepu”) a pirekue atãme, oñembojýva eira hũ ndive.

Kóva peteĩ mba’e he’ẽ ndajaroviaseivavoi, ha’e he’ẽre ha ojejapógui mba’e háivagui. Ojejapopa rire opyta haivy’asy  ha hi’acido’imi. 

Téra “kosereva” ou ñe’ẽ castellano-pegua ñe’ẽ “conserva”-gui.

Péva ojekuaa oĩ rupi kuatia ohechaukáva umi conquistador España-gua ouva’ekue Paraguáipe colonia aja, ipukuva’ekue sa’ary XVI ha sa’ary XIX peve (Paraguái isãso meve España poguýgui 1811)-me, oñongatu hag̃ua ko’ã yva oikytĩmi mbytépe ha ombojy eira hũme.

Pépe oñepyrũ ko mba’e he’ẽ oje’úva tembi’u ári ha héra avei. 

Oñembosako’i hag̃ua kosereva yma guare ojeporu jehe’apy hasy’ỹetéva ijuhu narãnguéra hái (hi’aju porãva), asuka heta porã, eira hũ ha y heta porã avei.

Ñepyrũrã ojepiro sa’i’asy pe narã ikatuháicha ha pe hi’a ome’ẽha peve. Oñemboja’o mbyte rupi ha ojepe’a ipire pererĩngue (pire pererĩmi ojaho’íva yva’a ha kumandakuéra,  parral’áicha, habichuela, etc.)  ha ojejohéi jeyjey. 

Péicha ojejapo rire, umi narã ojehejava’erã y ro’ysãme 24 aravo rupi, ha oñembopyahumimi pe y káda 2 térã 3 aravo. Ohasa rire aravo oje’eva’ekue, oñemoĩ peteĩ kaserólape ha oñemoinge jey y ro’ysã oñemohe’ẽ asukapyrépe. Oñemboty pe mba’yru ha oñemoĩ tatápe  opupu peve ha upéi oñenohẽ jey pégui.

Ojejohéi jey umi yva y ro’ysãme, ojejopy vevuimiva’erã pevarã peteĩteĩ ha ojeity  jey y ro’ysã upe mboyve oñemoĩ haguépema eira hũ.

Oñemoĩ jey tatápe pe kaserola ojeporuva’ekuépe voi, péva oñembotyva’erã. Ojeheja opupu mbarete porã peteĩ aravo’i pukukue ha oñenohẽ jey tatágui ha  péicha oñemohu’ã pe iñembosako’i.

Pe kosereva oñeñongatu areséramo oñemoĩva’erã pype, oñembosako’i aja, hetave asuka ha eira hũ.

Ymave ko tembi’u oñeñongatúmi mba’yru’i yvyguiguápe, avei kambuchípe.




#Article 118: Livio Abramo (503 words)


Livio Abramo

Ta’angahaihára ndekatupyrýva, grabado ha acuarela mba’apohára he’i ijehe: 
Cherenói 23 jasypoteĩ 1903-pe, Araraquara, Estado de Sao Paulo, Vrasil-pe, che ru ha che sy Italia-guava’ekue. Che túva liberal añete va’ekue ha che sy ru katu anarquista, ha ko’ã mba’e ojehuva’kuye che rekovépe  chesãmbyhy che rekovépe che pehẽnguekuéra ndive orepytyvõ rohecha hag̃ua rohechaháicha pe tekove …”
Jepémo heñói Brasil-pe, ojehechaháicha,  ojapyhyParaguáihetã mokõiháramo ha kóva ko tetãmekuri omboguata hembiapoita ko’ág̃a ha’éva peteĩ tembiecharã arte visual rehegua yvy tuichakue javeve. 

Ñe’ẽngue oñembohysýiva yvate oñenohẽ ojekuaaukahápe aranduka “Etapas de un itinerario: grabados, dibujos, acuarelas de Livio Abramo”. Pe jehai oñe’ẽhápe hekove rehe, ko artista Brasil-gua he’ive avei: “…Che hína ta’angahaihára, ta’anga apoha, ha acuarela rupi amyasãi pintura. Chejeheguiete añembokatupyry ko arte-pe. Umi grabado ha diseño tenonde guare oho che rembiapo política ha sociedad rehegua rehe,  ha  expresionismo ojekuaaporã pypekuéra. 
Jehechakuaa tuichavéva grabado rehegua ahupytyva’ekue rehe 1950-pe, ikatúkuri asẽ tetãgui  ha aha Europa-pe haimete mokõi ary pukukue che rajy Larissa ndive, ha rohecha umi museo tuichavéva oĩva Europa-pe. Che maranduhára va’ekue –kóva añoite che rembiapoite- 33 ary pukukue ha péicha amboguata ojoykére che rembiapo arte, maranduhára ha sindical. Upévare ajegueraha ka’irãime heta jey.  
Chéve g̃uarã arte ndaha’éi peteĩ tembiapoite;  ha’e peteĩ mba’e porã jarekóva yvyporaháicha, umi ytororõ ha guyra veve iporãháicha avei.…”
Oñe’ẽvo hembiapokueraitére, catálogo oñeñe’ẽma haguépe, Abramo he’i: “…Ha he’iháicha pe ñe’ẽnga, ‘mandu’a ha’e jeikove jey’,  pépe oĩ rupi mandu’a pehẽngue che arekóva ha oñembohetéva ta’angakuéra ajapóvape …

Ambue mba’e ko tapicha arte rupi oporojuráva rekove rehe ojekuaa: 

Hembiapokue grabado rehegua ojejuhu British Museum Londres-pe, Museo del Vaticano-pe, Museum of Modern Art y el Metropolitam Museum de Nueva York-pe, Riverside Museum, Philadelphia Museum, Biblioteca Nacional del Louvre  París-pe, Museos de Arte Moderno de Sao Paulo ha Río de Janeiro, Centro de Artes Visuales de Asunción-pe, upéichante avei ojejuhu heta tapicha pópe. 

Ojehecharamo chupe ndojeguerovúire, iñemongetápa ojekuaa avateeteha, ha avei bonhomía, hesakã porã iñapytu’ũ roky, oñeha’ãre omoarandu hag̃ua heta artista hembiapokue tuicháva artes visuales ko’ag̃aguáva Paraguáipe  ojerereko chupe ha hekópe porã peteĩva umi ombopyahuva’ekue pe lenguaje xilográfico Sa’aryg XX pegua ramo. Omanog Paraguaýpe, táva guasu ome’ẽ haguépe umi ary iporãvéva hekovépe, 26 jasyrundy 1992-me, omboty mboyvemi 89 ary.

Ambue hendápe pe hekovekue ha’ete voi omombe’úva ha oñeñe’ẽma haguépe,  Abramo he’i: “…Umi mandu’a ombyaty mbovymi umi che rembiapokuéra yjypyguaitéva ajapova’ekue che tyarõ riréma (che rembiapokue che mitãrusvépe guare, amo 200 tembiapo rupi, okañymbaiteva’ekue) pa’ary 30 rehegua oñepyrũ rupi, hapykuerikuéra oúva mombe’u che ra’ykuéra rehegua, María, che rembireko ypykue omanómava rehegua, upéichante avei, uperiretegua, Dora che rekove irũ ko’ag̃agua. 

Upe rire ou umi ñehakã’i’o Brasil  reko rehegua: “Itapecerica, “Campos de Jordao, ha ambueve, ñe’ẽmbyrã hovatavýva. Amo gotyove ou umi serie “Obrero y “Guerra civil española ha upéi heta ary rire og̃uahẽ serie xilograbados rehegua ajejapova’ekue 1948-pe amoha’anga hag̃ua aranduka “Pelo sertao, haihára Brasil-gua Alfonso Arinos rembiapokue… Umi mbohapy ary oúva upe rirépe, 1949, 1950 ha 1951, amba’apo deseño apópe añoite. Ko arapa’ũme osẽva’ekue umi diseño ha aguada oñe’ẽva Río de Janeiro, Macumba ha Negritude rehe; pypekuéra añeha’ã ahechauka py’arory ome’ẽva táva Río de Janeiro ha Dina ra’anga, iporãngue ñanembotavyetéva.




#Article 119: Hermann Guggiari (447 words)


Hernán Guggiari Ingeniero ha escultor paraguaigua, heñoiva’ekue Paraguaýpe 20 jasyapy 1924-pe, Ana Brun memby Pedro Bruno Guggiari, hetápe g̃uarã Táva Sãmbyhyhára ikatupyryvéva orekova’ekue Paraguay hekove sã’ỹme pukukue. 

Oñemoarandu primaria ha secundaria -pe táva heñói haguépe, ingeniería ha escultura katu Buenos Aires-pe, Escuela Superior de Bellas Artes “Ernesto de la Carcova”-pe,  mbo’ehaopavẽ joaju haguépe Libero Baadi, Alicia Peñalba, Lucio Fontana ha Curatella Manes ndive ha omomba’e guasu haguépe arte vanguardista upéramo guare.

Hemiandu ohekáva tekosã’ỹ ha ohekágui democracia oñemosẽ hetãgui ñorairõ vaiete Paraguái ñemoñarekuéra apytépe guerra civil oikova’ekue  1947 guive 1954 peve opa rire, upéichante avei oñemboyke chupe arandu rapégui ha oñemonambi chupe heta jey dictadura Alfredo Stroessner oguata aja.

Ndaipóiri rupi peteĩ  Salón Nacional de Artes Plásticas Paraguáipe, omboguata opaite ary –1970 guive 1995 peve- exposiciones -ferias navidad aja, jotaza guasu hérava “Bosque de los Artistas”, imba’éva voi. Feria del “Bosque…” gui oiko, ohasa rire heta ary, peteĩ tenda jotopaha ojeguerojerahápe arte, ha umi jotopa hu’ãmeve guarépe katu  mokõisa papo tapicha hamba’e ojojuhu upépe. 

Omenda Deidamia Banks ndive, oreko poapy ñemoñare, irundy umíva apytégui ogueroguata avei ikorasõme mborayhu mba’e porã rehe oúva hogapýgui voi,  centro “Guggiari Arte”-pe.

Hembiapo escultura rehegua heta añete ha hetáma oñembojopói. Oñemombohysýi ápe umi oñemopyendáva tekosã’ỹme: 

Ambue ñe’ẽrã onohẽha hembiaporã hína tekove rehegua, jeiko ha jeikove’ỹ rehegua.  Kóva ko tape oipykúi “Parto”, ome’ẽva marandu tuicháva jepéramo ohechauka mba’asy; “Inmanencia” ha “De polvo eres y polvo serás”.

Omomba’ehávo umi kerayvoty ndaikatúiva ojehupytýpe, ndaikatúiva ojeguerojera, omoha’anga’ita “Ara rupi’a” tembiapo  Livio Abramo oñe’ẽ hague ojehechaukáramo guare: “Ha’eve rupi omohenda hag̃ua tekoandu orekóva añete orekóva arte rehe ko’ag̃agua ñande reko rehe, Hermann B. Guggiari oĩ yvate artes plásticas Paraguay ha Americakyaguáep. Arte ha’e omboguatáva ningo hypy ha ipe ha ojapyhy pokatu orekóva ñande arandu ha civilización y ombojoaju ko’ãva tembiporu omyasãi hag̃ua mba’e porã orekóva yvypóra”

Avei ha’e ojapo ambue “Cristos”, ohóva tekorãkuaa rehe, umíva apytépe jajuhu tembiapokue oĩva tupão María Auxiliadora, Paraguapeguápe, ha avei  “Cristo clavado por los troncos quemados” umi mbovymi ka’aguy opyta gueterivahína Paraguáipe. Ko’ã tema ryepýpe, ojapo tapépe, segunda Bienal de Medellín (Colombia)-pe, pe“Cruz” Medellín-pegua, ogueromandu’ahávo cristiano Colombia-gua ojejukava’ekue. Ambue “Cruz ametrallada” ojapo imandu’ahávo chokokue ligas agrarias Paraguaigua ojejukava’ekue Stroessner dictadura aja. Iporã ñame’ẽrõ chupe imba’e tembiapo “Proceso”, ndai’jaravoiva, oĩva opa hendápe, ojoajuhápe película, ta’anga, ñahendúva, ojeporúvas metralla ndive ha ojeporúva heta jey “Kurusu” ramo.

Hembiapokuehína pe monumento “A los héroes del Chaco”  oĩva puerto Paraguaypeguápeg̃, “María Auxiliadora” ra’anga, ocho metro y medio ijyvatéva,  ojejapóva acero inoxidable, ha avei monumento “Exalumnos del Colegio de San José muertos en la Guerra del Chaco”-pe g̃uarã, quebracho-gui ijapopyre.

Oĩva’ekue heta jurados internacionales ryepýpe, oipytyvõ oñemoñepyrũ hagua Centro de Arte Moderno de Asunción, omoñepyrũ ha peteĩ motenondehára Centro de Escultores del paraguay-pe, omoñepyrũ Movimiento Ecológico Paraguayo (1990).




#Article 120: Mbeju (239 words)


Mbeju kóva peteĩ mbujape aramirõ (kóva polisacárido oĩva hi'upyrãramo ka'avokuérare ha ome'ẽ 70-80% umi caloría ho'úva yvyporakuéra yvy ape tuichakue javeve), jepémo oñembosako'i hag̃ua ikatu avei ojeporu ambue hi'upyrã, typyraty mba'e. Ko hi'upy ohechauka tembi'u paraguái heta caloría oguerekoha. 

Oĩ tapicha arandu ohapykuehóva  Paraguái rekoasa he'íva opaite tavaygua rembi'u oñembosako'íva ogapykuérape pe Ñorairõ Guasu Triple Alianza (Argentina, Brasil ha Uruguay, 1864 guive 1870 peve) renondépe oikova'ekue opa rire, hetaiterei caloría orekoha, pe ñorairõ guasu ojukaparaiva'ekue Paraguái ñemoñare rapykuerépe sa'ieterei tembi'u oĩ rupi, ha upévare tembi'ukuéra oreko heta proteína, ojehecha pype ipokãha tembi'u.

Oñembosako'i hag̃ua mbeju ojeheróva “mbeju avevo” (Guaraníme, “torta hinchada”)  ojeporu umi hi'upyrã oñembohysyimava'ekue, katu hetave oraha kure ñandy, ryguasu rupi'a ha kesu. 

Oñembosako'i hag̃ua “mbejú aramirõ”  ojeporu typyraty aramirõ rãngue.

Pe “mbeju tradicional” oñembosako'i hag̃ua ojejapo péicha: oñembope aramirõ peteĩ yvyrápe, ha upe rire oñembogua ha ojepesa. Oñemoĩ pype ñandy ha kesu oñembyasa'i pyre. Ñambovu ñande pópe ág̃a ojogua peve peteĩ mbaipýpe. Oñemoĩ pype ryguasu rupi'a, juky, kamby ha upéi oñembovu jey. Amo hu'ãme oñemoĩ pype aramirõ ha avati ku'i, ñambojehe'apa ñande pópe opyta peve galléta ku'ícha.

Upéi oñembyaku peteĩ páila haku porã meve ha oñemoñandy'imi. Oñemoĩ pype pererĩmi pe mbojehe'apy oñembosako'íva, oñehembe'y jopyjopy kuimbe apépe. Oñembojy sapy'ami ha upe aja oñemomýi  pe páila ojy joja hag̃ua ha ani okái mbytépe. Peteĩ mba'yru jaho'ihápe oñembojere  “mbeju” pe páila ári ha oñembojypa oje'e haguéichama voi

Oĩ michĩvéramo 16 hendáicha oñembosako'i hag̃ua ha ko'ág̃a rupi ojekuaa 11 umíva apytépe.

 




#Article 121: Vori vori (108 words)


Vori vori ningo jukysy hypy’ũ ha he añetéva, orekóva avatiku’i ha kesu apu’amimi.

Opaichagua tembi’u paraguáicha, “vori vori” heta oreko proteína ha caloría, tetã rekoasakuépe jajuhu mba’érepa, ha ciencia péva ohechaukáma. 

...................................................................................

Oĩ avei mbueicha oñembosako’íva ha ojehero “vori vori morotĩ” oraha umi ambue ndive ñandy, áho, sevói, kurapepẽ, kamby ha arroz.

Oñemoĩ peteĩ mba’yrúpe avati ku’i ha kesu oñembo’i pyre, ha oñemyakỹ vevuimi ko jehe’apy pe jukysy rykuépe ojejapo hag̃ua peteĩ masa ha chugui oñembyapu’a vori. 

Umi “vorí” tuichava’erã peteĩ parral’a tuichávaicha. Oñembosako’i rire umi vori oñeikotevẽtava, ojepoi peteĩteĩ pe jukysy opuvahínape ha ojeheja opupuve 5 ravo’i rupi.  Pe tembi’u hypy’ũetereíramo ikatu oñemoĩve pype ytaku hi’yve hag̃ua.




#Article 122: Ricardo Migliorisi (380 words)


Ricardo Migliorisi ha’e pintor, vestuario ha escenografía apoha ha avei arquitecto paraguaigua. Ojejechakuaa hembiapokuéra Paraguái ha ambue tetãme avei. Ohechauka hembiapo heta tetã Amérika ha Europa-pe. 

Heñói Paraguay, Paraguáipe, 6 jasyteĩ 1948-pe. Isolina Salsa Ferraris ha Salvador Migliorisi Tumino, Italia-ygua ñemoñare memby. 

Ojapo imbo’esryry Primario ha Secundario mbo’ehao Dante Alighieri –pe ha amo gotyove mbo’ehao San José Paraguaýpe.

Michĩete guive ohetera’ã chupe mba’e porã ha arte, ha mbeguekatúpe hi’aju ohóvo ko tapicha ángape ko’ã mba’e. Ohechauka ñepyrũ katupyry arte-pe oguereko rupi papoapy ary.
 
Imitãramo gueteri oñemoarandu Artes Plásticas  Taller de Cira Moscarda-pe. Kóva ombyatými mitãrusu ha’evéva ikatuva’erã upépe oguerojera iñapytu’ũ roky, ohechaukáva arandu upe mboyve ndojekuaáiva gueteri. Opa mba’e ohasava’ekue pe  Taller-pe ome’ẽ Ricardo-pe mbarete heñói hag̃ua ipype teko sã’ỹ ohechaukáva opavave hembiapópe.

Avei oñemoarandu grabado maestro Livio Abramo ndive. Ág̃a katu ja’ekuaa  hese iñaranduha ijeheguieténte. 

Amo gotyove oñemarandu Arquitectura Universidad Nacional Asunción. (Paraguái)pe.

Oñembokatupyrývo ohóvo, heta arandu ohupyty hembiapo rupi heta tetã g̃latinoamericana-yguápe ojapo haguépe diseño ha vestuario ñoha’angarã ha avei escenografía.

Ñepyrũrã oiporu ta’anga  ha sa’y hembiapokuéra, upéi katu omoinge ohóvo avei opa mba’e hembiapópe.

Pya’ete ko mitãrusu ohechauka hembiapópe,  yvy ape tuichakue javeve, estilo oñeñapytĩ’ỹva, ipyahúva, ndojehechakatúiva ha ojeroviakuaa’ỹva.

Ricardo Migliorisi osẽ tapichakuéra omba’apóva arte rehe apytépe pa’ary 60 mbyte rupi, upérõ guare tuicha tekotevẽ oĩ opa mba’e oñembopyahu ha oipe’ávo hokẽ, oĩ rupi heta mba’e pyahu ha tekotevẽ ñembopyahu py’ae Modernismo-pe iñasãi ha oike mbaretéva América ha Europa-pe.

Hetaiterei jey Ricardo Migliorisi ohechauka hembiapokuéra. 

Avei atyháicha ambue arte rehe omba’apóva ha ijaveguáva ndive omyasãi hembiapo ojehecha hag̃ua hetã ha ambue tetãme..

Hembiapo pukuekue javeve ohupyty heta jehepyme’ẽ. 

Hembiapokue arte rehegua oguata hetaiterei koty tembiapo jehechaukaha. Umíva apyte oĩ: 

Estilo tee orekóva ojehechaukuaa heta tape oiporúva ohechauka hag̃ua oñandúva; cuadro, montaje, audiovisuales  rehegua tembiapo hamba’e oĩ hembiapokuépe.
 
Avatee ojehecháva hembiapokuépe rehe oje’e ha’eteha na’añetéiva, ikatu ohechauka tapicha tavakuéra Latinoamérica-ygua, mymba ha mombe’uguasu clásico-pe, upéichante avei avatee ópera, circo ha cabaret, televisión ha crónicas sociales rehegua, opavavete itavyrainunga. 

Migliorisi rembiapokue ha’ete ku ohechauka hechaukapáva oikóva, ombojoaju hembiapkue ñoha’anga ojejapoha rehe. Ijavateekuéra apytépe ojehechakuaa tovara’anga ha lampíũ rendy. Sa’y jeporu omopeteĩ hembiapokuéra, ojejuhu pypekuéra contraste, transparencia ha ombohete háicha omoañete umi tembiporu tujuguigua. Tuichaicha ojekuaa ta’anga yeso-guigua, ka’aguy mymba rague, itakytatĩ ha ita ha jatyta pireju. 

Hogayguakuéra italiano ñemoñare ha oiko Paraguaýpe. Peteĩ iteindýra: María Cristina Migliorisi de Galiano.




#Article 123: Jorge &quot;Lobito&quot; Martínez (107 words)


Jorge Lobito Martínez Heñói Paraguay, Paraguái Táva Guasúpe, 11 jasypa 1952-me, puraheiha, mbaraka mbopuha, purahéi apoha ha tavarandu myasãihára Eladio Martínez ha Aída Ayala ñemoñare.

Oñemoarandu ombopu hag̃ua piano Margarita Morosoli de Piccardo ndive oreko guive 6 ary  11 peve ha upe rire Nelly Jiménez, Pedro Burián ndive Instituto de Altos Estudios Pianísticos de Leonor Aranda-pe.

Luis Cañete ha Carlos Schwartzman imbo’eharava’ekue. 

Pa’ary aty ’80-pe oĩ aty jazz  rehegua hérava “Opus 572”-pe ha ombopu música clásica ha’eño piano-pe. 

Hembiapokue tuichavéva apytépe ojekuaa: 

Ojejuka vaietereiva’ekue chupe jasyteĩ 2003-pe. Oreko upérõ 51 ary ha hetaiterei mba’e gueteri ikatu oñeha’arõkuri iñarandu, ipyahúgui tembiaporã omyasãiva ha ha’evére oguerojera hag̃ua mba’e pyahu. 




#Article 124: Jenaro Pindú (212 words)


Jenaro Pindú O’ararecha Paraguaýpe, Paraguái tavavusu, 1946-me. 
Moha’ãngára, escultor ha arquitecto, Hermann Guggiari remimbo’ekue escultura-pe, hetápe g̃uarã Paraguáipe hembiapo hetavéva Siglo XX-pe.

Ipukumihína hembiapo porã paraguái mba’eporã apópe-pe, 1966 guive 1983 peve.
   

Omomba’évo hembiapo Ticio Escobar Paraguáipe ikartypyryvéva oñe’ẽhag̃ua ã mba’ére, 1983-pe he’i: “ko’ág̃a rupi ñahendumeméma umi ’70-pe oñepyrũ imbaereteve ta’angakuéra ha upépe ja’eva’erã Jenaro Pindu rembiapo ojehechaukáva Galeria Miró-pe omopyenda ha omoñepyrũva upéva…”

Péicha avei upe mba’eporãhára Brasil-gua, katu heko paraguáivéva ojapohaguére hembiapokuéra ko’ápe, Livio Abramo, grabado-pegua mbo’ehára guasu, he’i: “(Pindu hína) peteĩva umi  artista paraguái apytépe ikatupyryvéva – ko’ag̃agua, hemiandukatúva ha peteĩjeýpe- omoheñói oga ropyta omoha’angáva yvypóra reko ha omoambuéva pe ñarõ ñañandu kañymby atãva osẽva iñapytu’ũ ruguaitépe okápe, hembaipo ajúpe, ha ñanemondýiva hechapyrãgui, ñaha’arã’ỹhágui ha ikunu’ũva ñande resápe”.

Heta jopói ohupyty, umíva: “Mención de Honor” Concurso de Artes Plásticas CCPA-pe (1966), “Segundo Premio” Concurso de Cuentos ombosako’íva kuatiahaipyre La Tribuna (1973); “Premio Invitado de Honor” II Bienal de Maldonado (Uruguay)-pe (1977) ha “Gran Premio” III Bienal de Maldonado-pe (1979).

Jahecháramo hembiapo ojajáiva, ja’emanteva’erã heta ha tuichamba’eitereiha; umíva apytépe ojehecharamovéva ta’ãnga tinta-pe ijapopyre ha grabado. Ko’ãvagui heta oĩ ndahéraiva, ohechaukáva ikatupyry ha oñeñongatu Paraguái ha yvóra Museokuérape ha avei tapicha ombyatýva pópe. 

Arquitecto-háicha, ha’e omoha’anga ha ojapo óga ha ogayvate ijeheguivoi mba’e momorãmby ha ha’eñoitéva heko sã’ỹme. 

Omano Paraguaýpe 1993-pe.




#Article 125: Josefina Plá (854 words)


Josefina Plá (Isla de Lobos, Canarias, Epaña, 1903-Paraguay, Paraguái, 1999) ñe’ẽpapára, drama haiha, mombe’uhára, ensayo haiha, cerámica apoha, arte sã’ỹijoha, ta’aga’apoha ha kuatia haiha.

Ohai ñe’ẽpory, mombe’upy, mombe’upyrusu ha ensayo. Tuicha influencia orekova’ekue  tapicha arandu oútava tenondeve rehe Paraguáipe. Hekove pukukue javeve ohupyty heta jepói ha jehechakuaa hembiapo ñe’ẽporãhaipyre ha derecho humano rehegua, ha upéichante avei kuimba’e ha kuña jojarã rehe.

Vivir la otra que soy que no fui que habría sido.
Vivir la que sería Morir la que aún no soy.
Dormir todos los fui Despertar otro voy.
Nos habremos deseado tanto/ que el beso habrá muerto. Desnudo Día, 1936

Ojekuaáramo jepe heñói hague Isla de Lobos, Canarias, España-pe, ha’eha Leopoldo Plá ha de Rafaela Guerra Galvani memby, ndaipóri marandu hesakãporãva araka’etépa heñói. 

Hogayguakuéra hi’ag̃uíva chugui he’i heñói hague 1903-pe. Tapicha arandu Mbo’ehára Raúl Amaral, peteĩva umi ohaiva’ekue hekovekue rehe, omoañete heñói hague 9 jasypateĩ 1903-pe.

Ohasa imitãkuña ha ikuñataĩ aja heta táva rupi España-pe itúva ndive, ha’eva’ekue mba’apohára provincia-háre. 

Iména omano 1937-me. Ou jey rire Paraguáipe, peteĩ ro’y rire, oiko chugui tapicha ojekuaavéva movimiento pyahu ñe’ẽporãhaipyre regua, imbaretevéva ñe’ẽpoty apópe, omyakãva Hérib Campos Cervera ndive, ha’éva iméma sobrino. Upe guive omba’apo mbarete maranduha, haiha ha artista plástica ramo, tembiapo omboguatáva omanoite peve. 

Hekove pukukue javeve hetaiterei jopói, galardón ha nominación ohupyty. Hasykue oñembohysyipa hag̃ua. Katu ojekuaavéva hína pe pokatu oñeme’ẽva’ekue chupe Dama de Honor de la Orden de Isabel la Católica (1977) ramo; oiko miembro ramo Academia Internacional de Cerámica hógava Ginebra, Suiza-pe ; miembro fundadora  PEN Club Paraguayo-pe; ohupyty trofeo “Ollantay” ñoha’anga rehegua hapykueho ojapóvare, Venezuela (1984)-pe; “Mujer del año” (1977)-me; Medalla del Bicentenario de los Estados Unidos de América (1976)-me; oĩ Consejera ramo Vice Ministerio de Cultura del Paraguay-pe;  “Orden Nacional del Mérito” en el grado de Comendador, Paraguái Rekuái ome’ẽva’ekue chupe (1994)-pe;  galardón oykeko haguére derecho humano, ome’ẽva chupe Sociedad Internacional de Juristas; Medalla de Oro de las Bellas Artes de España (1995)-pe; Medalla Johann Gottfried von Herder;  miembro de las Academias Paraguaya de la Lengua, upéichante avei Historia Paraguaya y de la Historia Española; opyta  finalista ramo  concurso de méritos para el Premio “Príncipe de Asturias” (1981)-me; héra oike tapichakuéra ohupytyséva “Premio Cervantes”, jopói  tuichavéva castellano-pe ohaívape g̃uarã, apytépe ary 1989 ha 1994-pe; “Ciudadanía Honoraria” ome’ẽva Paraguái Parlamento 1998-pe.

Omoñepyrũ pa’ary 50 oñepyrũ rupi pe sa’ary ohasava’ekuépe Joao Rossi brasilgua ha Olga Blinder ndive,  “Grupo Arte Nuevo”, aty tuichaite omba’apova’ekue artes ñembopyahu oikova’ekue Paraguái artes plástica-pe. 

Heta jehecharamo ha ñembomba’e oúva tapicha arandu ha artista Paraguái, España ha opa hendapegua apytépe, omano Paraguaýpe 20 jasyteĩ 1999-pe.

Hembiapokue ryepýpe jajuhu ñe’ẽporãhaipyre guerojera –irundypa rasa aranduka ñe’ẽpoty, mombe’u ha ñoha’anga rehegua -, historia social ha cultural Paraguái rehegua, cerámica, pintura ha crítica rehegua; ko’ã hembiapokuére ko kuñakarai oiko tapicha hapykuere jekuaavéva arandu ñemyasãime Paraguáipe sa’ary ohava’ekuépe. 

Hembiapokue ñe’ẽpoty rehegua ryepýpe ojejuhu:“El precio de los sueños” (1934), “La raíz y la aurora” (1960), “Rostros en el agua” (1965, “Invención de la muerte” (1965), “Satélites oscuros” (1966), “El polvo enamorado” 

(1968), “Desnudo día” (1968), “Luz negra” (1975), “Antología Poética 1927-1977” (1977), “”Follaje del tiempo” (1982), “Tiempo y tiniebla” (1982), “Cambiar sueños por sombras” (1984), “La nave del olvido” (1985), “La llama y la arena” (1985), “Los treinta mil ausentes” (1985) ha “De la imposible ausente” (1996).

Mombe’u rehegua guerojera rypepýpe jajuhu “Alguien muere en San Onofre de Cuaremí” (1984)  ha aranduka orekóva mombe’upy “La mano en la tierra” (1963), “El espejo y el canasto” (1981), “La pierna de Severina” (1983), “Maravillas de unas villas – Cuentos Infantiles” (1988), “La muralla robada” (1989) e incluidos en un volumen de sus “Cuentos completos”, “Anécdotas del folklore naciente”, “Cuentos de la tierra”, “Anécdotas”, “Folklóricos”, “Varios”, “Textos (inéditos)” (1996).

Hembiapokue ñoha’anga rehegua apytépe jajuhu, 1927 guive 1974 peve, “Víctima propiciatoria”, “Episodios chaqueños” (Roque Centurión Miranda ndive), “Porasy” (ojejapóva ópera-pe g̃uarã ha Otakar Platal ombopuraheipyre), “Desheredado”, “La hora de Caín”, “Aquí no ha pasado nada”, “Un sobre en blanco”, “María inmaculada”, “Pater familias” (opavave ko’ãva Roque Centurión Miranda ndive), “La humana impaciente”, “Fiesta en el río”, “El edificio”, “De mí que no del tiempo”, “El pretendiente inesperado”, “Historia de un número”, “Esta es la casa que Juana construyó”, “La cocina de las sombras”, “El profesor”, “El pan del avaro”, “El rey que rabió” ha “El hombre de oro” (umi mbohapy hu’ãmegua mitãme g̃uarã), “La tercera huella dactilar”, “Media docena de grotescos brevísimos”, “Las ocho sobre el mar”, “Hermano Francisco”, “Momentos estelares de la mujer (ñoha’anga mbyky mbykýva)”, “Don Quijote y los Galeotes”, “El hombre en la cruz”, “El empleo” ha “Alcestes”.

Hembiapo historia cultural y social del Paraguái rehegua  ryepýpe oĩ: “La cultura paraguaya y el libro”, “Literatura paraguaya del Siglo XX”, “Apuntes para una historia de la cultura paraguaya”, “Arte actual en el Paraguay”, “Cuatro siglos de teatro en el Paraguay”, “Impacto de la cultura de las Reducciones en lo Nacional”, “Apuntes para una aproximación a la Imaginería Paraguaya”, “El Templo de Yaguarón”, “El barroco hispano-guaraní”, “Las artesanías en el Paraguay”, “Ñandutí. Encrucijada de dos mundos”, “El espíritu del fuego”, “El libro en la época colonial”, “Bilingüismo y tercera lengua en el Paraguay”, “Españoles en la cultura del Paraguay” ha “La mujer en la plástica paraguaya”.




#Article 126: Ytaygua (521 words)


Ytaygua ha'e peteĩ tava ojetopáva Paraguái retãme, tetãvore Centralme. Ko táva ojetopa 30 km Paraguaýgui.

Oñemoheñói 27 jasypoteĩ 1728 jave ha omoheñóiva'ekue Barón Martín de Barúa. Ojekuaavéva pe herakuã mombyrýva hérava ñandutí ha avei ipurahéi rupive.

Oguereko peteĩ museo hérava San Rafael oĩháme heta mba'e porã yma guare (período colonial). 

Ko távape oĩ pe tasyo guasu hérava Hospital Nacional, ha'éva pe tuichavéva pa'ũme oĩva tetã Paragúai tuichakue.

Itaygua omoheñóiva'ekue Barón Martín de Barúa, ára 27 jasypoteĩ 1728 jave. Ko'ág̃a peve ikatu gueteri ojehecha heta arquitectura ymaiterei guare (colonia) ko távape. 

Héra ou pe ysyry Ytaýgui, omohe'õva ijyvy tehengue, avei ita: (piedra) ha ñe'ẽpehetai upeigua “gua”, ãva guaraníme, he'ise tenda peguaite (pertenecía a un lugar).

Ko'ág̃a rupi ojehero chupe La Ciudad del Ñanduti, ha'e rupi ko'ápe ko tembiapo porãite hetave ojejapo, ñanduti héra ko mba'apopyre ojoguaiterei rupi ñandu renimbópe.

Ko távape avei heta tapicha katupyry purahéipe ha mba'epu aty heñoiva'ekue, ãva ha'e Vocal Dos, Grupo Evolución ha ambue. 

Pe mba'e tuichavéva ko tendápe ha'e pe ojeheróva Festival del Ñandutí, ary ha ary jave ogueraháva heta tapicha ambue hendágui mbohapypa pokõi ary guive. Oñepyrũva'ekue jasypoteĩ ary 1970 jave. Ko festival-pe oho puraheihárakuéra ikatupyrýra tetã Paraguái pegua, ko'áva ha'e Juan Cancio Barreto, Grupo Generación, Quemil Yambay, Vocal Dos, Óscar Pérez y su Conjunto ha mba'epu aty ojehayhúva Juan Carlos Oviedo y los Hermanos Acuña.

Ko táva oguereko y porã ome'ẽva pe Junta de Saneamiento Ambiental hákatu ndoguerekói pe hérava alcantarillado sanitario. Oguereko avei peteĩ polideportivo ojeheróva “Dr. Nicolás Leoz”.

Itaygua oguereko 109.203 ava, ãvagui 54.115 ha'e kuimba'e ha 55.088 ha'e kuña, omombe'úva Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Hecharamomby mayma tapicha ohosévape guara ha'e umi yvytykuéra Patiño ha El Cerrito, tupão Virgen del Rosario, Museo San Rafael ha umi ogakuéra ojejapova'ekue Gaspar Rodríguez de Francia mburuvicháramo guare. Ãva ha'e óga puku ikatúva ja'e hese óga aty oĩva pe tupão jerére. 

Pe Museo San Rafael ohechauka heta mba'e Período Colonial-pe guare. Ko'ã mba'e apytépe oĩ heta tembipuru tupão peguáva.

Ararova ha'e campestre fresco hérava ha ombopyahúva tapicha rekove. Ararova imbaretevéva ary pukukue ha'e hakuvéva. 

Itauguagua omba'apove ñandutí jejapo ha jehepyme'ẽme, mesa ári guara, ao, encajes, ha ambue. Umi ñanduti apopyre ojegueraha avei heta tetã ambuépe, Europa gotyo hetave oho. Ambue tetãgua ohecharamove ko tembiapo porãite ha'éva ñanduti, he'i hikuái ha'eha tembiapo araka'eve nomanomoãiva ojehayhueterei rupi tetã ambuére.

Itauguá oguereko 16 compañias ha peteĩ zona urbana. Umi compañíakuéra ha'e:

Ko távape ikatu ñaguahẽ Ruta II rupive. Resẽvo Paraguaýgui hetaiterei oĩ mba'yru guata ohóva ko táva Itaygua gotyo. Ko tape oguereko tembipuru opaichagua ikatu hagua oñeguahẽ porã.

Itauguá ovy'a, ijuruvy imba'ekuaáre ha ipurahéi rehe, ko'ã mba'e tapichakuéra távaygua ohecharamoiterei, heta tapicha katupyry heñói ko távape. Ko'áva apytépe oĩ Félix Fernández, ñe'ẽpapára guarani megua ha avei haihára Nicolás Cóppulo. 

Ko táva ha'e avei heñõi hague heta artistas ha mba'epu aty, Vocal Dos, Evolución ha mabue.

Jasypoteĩ opávo ko táva omomba'e guasu hi'ára, oiko festival oĩháme jeroky, purahéi ha mba'epu aty tendaguáva ohechauka ikatupyry tapichakuéra ambue tavaguápe.

Ha'e peteĩ encaje ojejapóva júpe, oñemoĩva bastidor ijapu'áva rehe. Ko tejido ñanduti ombojegua hetaiterei aokuérape, omoporãsevégui chupe. Reguahẽva'erã táva Itayguápe rehendu hag̃ua mombe'upy Ñanduti rehegua, vy'a ha techaramóme omonbe'úva tapichakuéra tendagua.




#Article 127: Ita (táva) (438 words)


Ita tavusu Paraguáigua, opytáva Departamento Central-pe, 35 km Paraguaýgui.

itá osẽ ñe'ẽnguegui he'ívaekue peteĩ ava che mbou che rapichaita he'iséva me envían los de mi comunidad, upéicharamo Itá he'ise Grupo, aty. Nde'iséiri piedra (ita) guarani ñe´ẽ he´ẽasyetévape. Ojekuaa avei chupe Capital de la Cerámica-ramo, ciudad del cántaro y la miel.

Oje'e avei aipo kasike Karios pegua oikova'ekue umi tenda rembe'u rupi héra hague Ita (piedra) ha, oñemomba'e guasúgui, Gobernador Irala omongarai upéicha upe térape.

Arahaku aja ko távape ára haku og̃uahẽ 40ºC peve, jeyvérõ hakuve pévagui. Araro’y aja oguejy 0ºC peve. Departamento Central-pe arahaku hi’are 22ºC rupi. Ita opyta peteĩva umi departamento okyvehápe jasyteĩ guive jasyrundy peve ha sa’ihápe oky jasypoteĩ guive jasyrundy peve.

Itápe oiko 80.441 avakuéra ojejapo avakuéra jepapa 2019.

Moñepyrũhára herava’ekue Domingo Martínez de Irala, 3 jasykõi 1539, San Blas árape ha’éva mo’ãha Táva Itápe. Itá ha’eva’ekue peteĩ Táva oikohaguépe ñande ypukuéra te’ỹi, oje’e chupe tetã’i 24 jasypo ary 1884 guive.

Ko Táva oñepyrũva’ekue avakuéra huguykõiva ndive oguerekóva teko arandu ymaguare ha ko’ag̃a opáva mbeguekatúpe ohóvo noñemomba’eguasúi ha noñembohasaihaguére umi avakuéra ko’ag̃aguápe. Táva Itá Ojeikuaa Táva kambuchi ha eiretépe Ciudad del Cántaro y la miel oĩhaguére heta ñai’ũ ko Táva ryepýpe ha ojehepyme’ẽre tembiapojegua ojejapóva pe ñai’ũgui, eirete katu omoñepyrũ umi avakuéra tenondete oikova’ekue oñotỹre hikuái takuare’ẽ ha ohechávo hetaha ojapo chugui eirete, ko Táva oñemomba’eguasu ha’ehaguére peteĩ Tenda neporãva ha ojehepyme’ẽre tembiapojegua ijojaha’ỹva ohechaukáva pe ñande mba’eteéva. 

Tapichakuéra oikóva Itápe omba’apo kokuépe ha avei ñai’ũjyrendápe tembiapojegua apópe, Ojeikuaa, avei ojapo mitakuña’i membygua’u ao.

Itá  opyta tape 1 Mariscal Francisco Solano López rupi Itá guive, peteĩ tape hũ osẽva Tapehũ I-gui rupi, ikatu oñeg̃uahẽ Itauguápe, ha tape Acceso Sur rupi katu Guarambarépe.

Itá oguereko heta mbo’ehao oñemoarandu hag̃ua mitã ha mitãrusukuéra, mbo’ehao purahéipegua, ha mbo’ehaovusu avei.

Ko távape oñemomba’eguasu San Blas ára ha’éva 3 jasykõi ha upe árape Oiko ñembo’e tupãope porundy ára, Oiko avei ñembokapu guasu ha itapu ñembopu tupãópe.

Avakuéra oikóva Itápe omombe’u yma ñorãirõguasu jave umi ñane tetã rembiguái, ohasava’ekue ko tenda rupi ha uperõ pýpe oikova’ekue peteĩ g̃uaig̃ui oguerekova’ekue peteĩ yvykua hóga ryepýpe. Umi ñane retã rembiguái ndaje ojerure raka’e chupe hoy’u hag̃ua hikuái ha ko g̃uaig̃ui nome’ẽihague chupekuéra ha upérõ ho’aha peteĩ amaguasu tuichapajepéva ha ohasapa hóga ári y ha upéicha oiko pe tendágui peteĩ y renda.
Oĩ avei ava omombe’úva ambueháicha pe tendápe yma oñeñotỹhague peteĩ itapu ikuarepotĩjúva ha ani hag̃ua umi oúva ambue tetãgui ogueraha pu’aka rerekuaháramo upéva ohapohague hikuái.

Kuñakarai cerámica apoha Rosa Brítez, tapicha ojeguerovu’ỹva, ko tavaygua. Hembiapokuéra rupi ojerereko chupe “Ceramista de América” ramo.

Cerámica apoha ña Juana ha ña Julia Isidrez avei ojekuaa mombyry, ha hembiapokue rupi oñeme’ẽ chupekuéra jehechakuaa Premio Holandés Príncipe Klaus.




#Article 128: Piribebuy (780 words)


Piribebuy (Pirĩvevui) oĩ tava Paraguái retãme, tetãvore Cordillerape.

Tenonderã ha’eva’ekue tenda ojepytu’u ha oñemoambueha kavaju ha chavurro ysyry rembe’ýre ohasakuévo ka’a ñemuhára, upérõ ko tenda herava’ekue Capilla Guasu. Ndojekuaaporãi araka’etépa hekovesẽ távarõ, okaipáre ñorãirõ guasúrõ kuatia’atã’i oñongatúva pe ary, katu Madame Elisa Lynch he’i 8 jasyapy ary 1636-pe karai sambyhyhára Martín Ledesma de Balderrama omoheñóihague. Oĩ he’íva Piribebuy ouha ñe’ẽ guarani pirĩ vevúi, karaiñe'ẽme he’iséva sensación térã escalofrío suave; oje’e péicha oĩre heta ysyry ro’ysã ijerére ome’ẽva pirĩ, ambue katu he’i ouha ñe’ẽ guarani piri vevúi, karai ñe’ẽme he’iséva junco liviano térã paja liviana; oĩre heta piri ysyry Piribebuy oñehẽha ysyry guasu Paraguay-pe.

Yvyra rovyũ, yvyty yvate ha ysyry potĩ ro’ysã asy mbytépe opu’ã ha akakuaa opyta 73 km. Tavaguasu Paragauýgui tetã vore Cordillera-pe, ha oguereko 28179 ava oikóva ipype. Hembiasakue omombe’u ñorãirõ guasu aja ha’ehague mbohapyha táva omyakãva tetã Paraguay.

Oĩ peteĩ Tupão tuicháva Misioneros Franciscanos ojapova’ekue ha oñemohu’ãva ary 1753-pe; upérõ Pa’i Gaspar de Medina omyakã ñepyrũ upe tenda oĩhápe Ñandejáraguasu ra’ãnga, hi’ára ojegueromandu’a mbohapyha arateĩ jave, upépe jahecha mokõi okavusu potĩ ha ijyvyraguy porãva tavaygua ohoha opytu’u, avei 30 mbo’ehao ñepyrũha, 10 mbo’ehao yvateve,1 mbo’ehaovusu mbo’ehararã oñemoaranduha ha tavaygua ijaguaraha añete peteĩ tekopyahu ñembyaty jerokýpe ikatupyrýva (Ballet Piribebuy Jeroky), ogueraháva táva réra yvate ñane retã tuichakue jave ha ambue tetãme.

Tenonderãite ko távape oikoraka’e criollos ha mestizos, omba’apova’ekue yvýre, onotỹ opaichagua hi’upyrã ñemitỹ rupive, ko’ag̃aite peve oñeñemitỹ gueteri ha pe oñeñotỹvevahína takuare’ẽ oĩgui mba’apoha guasu ojapóva ichugui guari, ambue mba’apoha guasu ojapo mbokajágui mba’ekyra, avei umi ñane térã ambue tetãygua ohekáva piro’y ha pytu’u oho ha oheja viru ko távape oguerekógui heta ysyry ha tenda iporãva opa ava oguerohorýva.

Ko távape ojejapo kyha, ku’a jopyha, kuguaka yvotýgui katu pe ojekuaave, ojeguerohory ha ojehayhuvéva ñane ha ambue tetãme ha’e hína poncho para’i térã poncho de 60 listas.

 
Ahoja ijysaja takambyrundýva mbytetépe ikua oikeha akãre oguejy ati’ýre ha oñua ñande rete.

Paraguay-pe karai tendota guasu Dr. Gaspar Rodriguez de Francia 1820-pe, oiporavo peteĩteĩ tembiapojegua ojapova’erã tavakuéra ikatu hag̃ua tekove, toĩve joayhu ha ñepytyvõ. Piribebuy-pe ome’ẽva’ekue poncho para’i apo. 

Ko ahojajegua isa’y hũhovyngy ha morotĩ arai, upérõ ndaiporiva’ekue anilina inimbo oñembosa’y hag̃ua, upévare ojeporúmi yvyra hérava yryvuretyma, kóva oñembojehe’a tanimbu, juky ha týpe oñemboykue ojejuhu hag̃ua sa’y oñeikotevẽva.

Ahojajegua ojejapo apyka apopyre ári ha tenondete ojepyso inimbo mokõi yvyra po’íre oñemoĩva tembe’ýpe ha takykuépe oiko hag̃ua ñemyangyo. Oĩmbávo péva oñembyaty ñemyangyo ha ojejapo ichugui itasã, upéi oñemoĩ apesỹi ojepe’a hag̃ua ojuehegui tysýi ha ipahaitépe peteĩ pala rupive oñepyrũ inimbopyahapy. Jegua’apohára oipyaha hag̃ua oguapy apyka pevarãitevoi ojejapóva oguerekóva ijehe yvyra puku ojokóva pe téra, ambue tembe’ýpe mokõi yvyra po’i oñemoĩ ojoko hag̃ua éera ruguái, oipyaha hag̃ua apohára oiporu avei pedal ojejapóva inimbo poguasu térã piolín-gui. Chumbe ha ambopi ojei ojuehegui ojejapo hag̃ua, chumbe hasyve pévare apohára oikotevẽ py’aguapy ha katupyry omoĩ hag̃ua hese ta’anga oguerahátava.

Ambopi mokõimante ojapova’erã, peteĩva ojoko aja tuguái ambuéva ojapo ñemyangyo, chumbe oñembojoaju poncho ruguái ha ajúra oikehápe, ambopi katu jeguaka oñembovyvýva tuguáirehe. Mba’apo jejopýpe papo árape ojejapopa peteĩ poncho. Oguerekógui 60 tysýi térã sa’yhai peteĩchagua ko ahojajegua oñembohéra poncho para’i térã de 60 listas.

Táva Piribebuy-gua remimombe’u he’i ko ahojajegua ndaje oiporuraka’e Mariscal Francisco Solano López ñorairõ guasu pukukue ha oĩ voi Palacio de López tavaguasu Paraguaýpe, ogueruka jeyva’ekue tekuái Brasil-gua ary 1950-pe ha jepémo ohasáma heta ary ha’ete ku ipyahuetéva; sa’imíjepe ndoje’ói, ambue Mcal. ponchokue katu oĩ tetã Argentina-pe táva Tandil Museo Fuerte Independencia Sala 2-pe, avei puraheiha Luis Alberto del Parana ijaty los paraguayos- ndive oiporu ha ohechaukava’ekue yvóra tuichakue jave ahojajegua porãite.   
		

Ko’ág̃a rupi ambue tetãgua pe omomba’eguasu ha ojoguavéva poncho, ñane retãgua sa’ive ojogua, umi puraheihára hína oiporuvéva, péicha Juan Cancio Barreto mbaraka’i mbopuha, Francisco Russo puraheiha ha ambue temiporãhára katuete jahecháva ijapére ahojajegua vy’aguasuhápe. 

Ahojajegua jejapo kuaapy ombohasa itujáva imitãvape ha ko tembiapo ojejapo ymaiteguive ko távape. Upévare tekuái Piribebuy-pegua ojerure mburuvichakuérape omoĩ hag̃ua peteĩ ley he’íva ko mba’ejegua ha’eha Piribebuy mba’etee ha 11 jasyteĩ ary 2005-pe oñemyasãi ley yvytúre poncho para’i ha’emaha; Patrimonio cultural Intangible a la Técnica y Confección, péva ogueru tuicha vy’a tavayguápe ha oĩháicha apohára ijaguara ha ikyre’ỹ omombareteve hag̃ua poncho apo Piribebuy-pe.

Vy’aguasu heñoiva’ekue ary 2002-pe, ohekáva ñepytyvõ ha mbarete ñemboypykuérape, tekuái ha mayma ava oikóva ko távape, ikatuhag̃uáicha opu’ã, isarambi ha okakuaa ko’ẽ ko’ẽre ñane retã ha ambue tetãme ko mba’e porãite Piribebuy-gua ijaguaraha. Pevarã oñemba’apo pytu’u’ỹre ary pukukue jave, ha jepe kane’õ ogueru ndaha’éi apañuãi, apohára naikangýi ohecháre hoky ha okakuaa mborayhu hembiapóre, mba’éichapa ojeguerohory, oñemomba’eguasu ha ojeiporuve ahojajegua ñane retãme.

Atyguasu poncho para’i rayhuhápe, katuete ojerovy’áva ary oñepyrũvo jasyteĩ jave ha oiko ñepyrũguive ko’ag̃aite peve ojejapo Club 12 de Agosto táva Piribebuy-pe, ko’ápe ijatýva purory’aty tuichakuete ñane retãygua, avei tekopyahu ikatupyrýva ha ndopytáiva takykuépe Piribebuy-ra’ykuéra, ojupívo ñoha’ãngandápe katuete opu’ãva jepopete, jesapukái ha vy’aguasu.




#Article 129: Yvyku'i (277 words)


Yvyku'i táva paraguaigua opytáva Paraguari Departamento-pe, 120 km rupi Paraguay-gui tape guasu 1 rupi.

Héra he’ise “Yvyku'i” guarani ñe'ẽme.

Yvyku’i opyta 123 km táva Paraguaýgui.

Hakukue ñamombytétaramo 21ºC rupi, arahaku aja katu og̃uahẽ 39ºC peve ha araro’y aja 2ºC peve. 

Yvyku'ípe oiko 20.887 tapicha; ijapytepekuéra oĩ 10.756 kuimba'e ha 10.131 kuña, he'iháicha Censo Guasu ojejapo'akue 2002-pe.

Tavaitépe katu oiko 4.630 tapicha, ha okaháre katu 16.257.

Tembiapokuéra apytépe ikatu ja'e oĩha ñemitỹ, mymba jerereko, yvyra jehepyme'ẽ, inimbo ñepovã ha mandyju ñemono'õ.

Oĩ avei fábrica ojejapohápe tatapỹi, terã eirete ñeñami, ha eíra takuar'ẽ ojejapohápe.

San José, táva ñangarekohára tupão. 

Mbo’ehao Niño Jesús  ha’e peteĩ mbo’ehao  tuichavéva upe jerére.

Opyta 123 kilómetro táva Paraguaýgui, peteĩ tape hũ tape guasu 1 Mcal. Francisco Solano López rehegua ári.

Yvyku'ípe oĩ fundición de hierro ha arsenal Minas Cué, ojekuaáva La Rosada ramo, omba'apo va'ekue yma karai Carlos Antonio López omanda aja. Upépe ojejapo akue tembiporu ñorairõrã ha avei opaite mba'e ygarata guasu flóta paraguaya peg̃uarã. 

Guerra de la Triple Alianza aja, fundición Minas Cuépe ojejapo opaichagua mboka, upéi katu opyta  ambue tetãygua pópe ha ombyaipa hikuái. Ko'ág̃a La Rosada-pe oĩ peteĩ Museo jahechahápe tembiporueta ojeporu'akue yma oñemboyku hag̃ua kuarepoti, avei mbokaita upépe ojejapo vakue. 

La Rosada opyta Parque Nacional de Ybycuí ryepýpe. Ko Párquepe avei opyta Salto Mina, ojeheróva avei Salto Cristal, ikatuhápe jaguata ha jahecha tymba saite ha ka'aguy, opaichagua yvyra uperupigua. Tapepo'i rupi ñag̃uahẽ Salto Guaraníme. 

Yvyku'ípe avei jahecha Pozo Tatacua, ipypukukue avave oikuaa’ỹva. Upépe avei jajuhu Paso Ita.

Turista kuéra katu, oikuaasemiẽvéva Paraguái reko'asa, oguãhẽ joaite ohecha Bernardino Caballero róga tujakue.

Granja Escuela Mamoreípe oñeñeha'ã ojehesape'a mayma upérupi oikóvape oikuaa haguã tuicha mba'eha pe ñande rekoháre ñañangareko.

Imembykuéra ojekuaavevahína ko’ãva:




#Article 130: David Abdón Galeano Olivera (238 words)


David Abdón Galeano Olivera (heñói 18 jasykõi 1961me Paraguaýpe) ñe’ẽkuaahára, avakuaahára, ñe’ẽymakuaahára, mbo’ehára, Ateneo de Lengua y Cultura Guaraní sãmbyhyhára Paraguay.

Galeano Olivera oñemoarandu mbo’ehao Gral. Bernardino Caballero, Paraguaýpe ha omohu’ã 1979-pe. Imbo’esyry Guarani Mbo’ekuaahararã ojapo Universidad Nacional de Asunción-pe 1985-pe, ha upéi oñemoaranduve ã mba’épe: Guarani Ñe’ẽkuaaty ha Ñe’ẽ’ymakuaa (1998 ha 1999), Tembikuaareka Taperekokuaa (2000),  Mbo’ekuaakatu Mbo’ehaovusupegua (1994 ha 1995), Ñe’ẽkuaaty (1987). Avei ojapo mbo’esyry Universidad Católica Nuestra Sra. de la Asunción, Avakuaaty (1988). Avei ojapo mbo’esyry ambue tetãme Tekokuaa ha Avakuaaty rehegua (1991).(rusú poryndypasá poryndypopá ha peteí)

David Galeano Olivera, Universidad Nacional de Asunción mbo’ehára. Ha’e Tembikuaareka Taperekokuaa mbo’ehára tee; Avakuaaty Tembiapoguigua, Ñomongeta ha Jehai, Avarekokuaa Paraguaigua mbo’ehára, Avakuaaty mbo’ehára pytyvõha, Ñomomarandu mbo’esyry mboguataha. Avei ombo’e Ñe’ẽkuaaty Ateneo de Lengua y Cultura Guaraníme. Upéicha avei Ñe’ẽtekuaa, Ñe’ẽporã, Mbo’ekuaakatu, Guarani reko, ha hetave mbo’epy Ateneo de Lengua y Cultura Guaraníme. 

David Galeano Olivera ningo Ateneo de Lengua y Cultura Guaraní moñepyrũhare  1985-pe ha upe guive imyakãhára. Karai Galeano guarani ñe’ẽ ha reko rehe omba’apo meméva, omyasãi meméva paraguái reko. Omyakã heta tembiapo taha’e ñomongeta guasu, amandaje, vy’aguasu, mbo’esyry guarani rehehápe Paraguáipe. Oĩ heta atyhápe UNA-pe ha avei omba’apo tembiapo rehe mburuvichakuéra ndive. David Galeano Olivera ohai heta aranduka guarani ha paraguái reko rehe. Upéicha avei oñembojopói chupe hembiapóre ñane retãme ha okape. 

Ohai ko’ã aranduka:

David Galeano Olivera oiko Kapi'i'atãme, Central tetã vore hembireko Sabina  (guarani ñe’ẽkuaahára avei) ha iñemoñare irundy ndive, Edgar, Norma, Jorge ha Anai.




#Article 131: Ayolas (340 words)


Ayolas tenda Paraguaigua opytáva Misiones departamento-pe, ojekuaava’ekue Corateí ha San José mi ramo.

Vista áerea de la ciudad
Ko táva oñembohéra péicha ojegueromandu’aháramo Juan de Ayolas-pe, Pedro de Mendoza pytyvõha , ofundava’ekue Puerto la Candelaria, táva ko’ág̃a hérava Fuerte Olimpo, ysyry Paraguay ári. Oje’e ypykuéra Chakoygua ojuka hague chupe, okañyete rupi avave oikuaave’ỹme chugui mba’eve.

Ayolas opyta yvy gotyo tetãpýpe, ag̃ui táva Santiago de Misiones, San Juan Bautista ha San Ignacio-gui. Ha’e peteĩ táva hetahápe pirakutuha, opytáva 310 km Paraguaýgui, ysyry Parana rembe’ýpe.

Arahakúpe hakukue og̃uahẽ 39 °C, araro’y aja katu ho’ysãkue ohupyty 0 °C. Ary pukukue oñemombytéramo hakukue 21 °C rupi.

Ayolas-pe oiko 15.219 tapicha; umíva apytégui 7.749 kuimba’e ha 7.470 kuña. Okaháre oĩ 10.851 tapicha ha pe tavaitépe katu, 4.368; péicha jahecha ko táva oĩha irundyhápe tapicha retakuépe pe departamento-pe, San Ignacio, San Juan Bautista ha Santa Rosa rire.

Táva “Ayolas” ofunda 1840 karai Patricio Aquino, José Gaspar Rodríguez de Francia ojerure rupi chupe.

Ayolas-pe opyta Entidad Binacional Yacyretã. Kóva oñemopu’ã aja oñemohenda pe táva ikatu hag̃uáicha mba’apoharakuéra hóga “Mil Viviendas” ha “Villa Permanente”.

Ko distrito ojekuaa mombyry “Fiesta Nacional del Dorado” rupi.

Ajolas-guakuéra omba’apo mymba ñemongakuaa ha mba’e jehepyme’ẽme; avei pirakutúpe. 

Ayolas-pe oñeg̃uahẽ peteĩ ruta hũ osẽva Ruta I “Mcal. Francisco Solano López”-gui, Santiago rire.

Ko távagui ag̃uiete opyta represa hidroeléctrica de Yacyretã, país de la luna hi’ag̃ui rupi opyta peteĩ ypa’ũ tekoha ndaijojaháiva Paraguáipe. Ojekuaave ka’aguy Arary ha heta yvyku’i ypererĩ ári ojepysóva. Ko represa ome’ẽ tembiapo heta tapichápe ko távaygua ha avei ijerereguápe; pévakuri paraguaigua ha argentina-gua rembiapokue. 

Ayolas-pe oĩ peteĩ Museo Arqueológico orekóva heta mba’e ojejuhuva’ekue upe jere rehe, umíva apytépe oĩ urna funeraria ypykuéra upe rupiguare mba’ekue ha avei ojehechaukahápe mymba ha ka’avo uperupigua. 

Ayolas táva iporãitereíntema pirakutuharakuérape g̃uarã, oĩ rupi hi’ysyrýpe pira neporãva vóga, piraju, suruvi ha ambue pira uperupigua. Playa Corateĩ y San Josemíme hetaitemi tapicha oho ohasa arahaku aja.

Tupão San Josemíme oĩ peteĩ Tupãsy Maria henyhẽva kapi’ígui, oúva yma jesuita-kuéra tiémpoguima. 

Jasyporundýpe oñembosako’i Festival del Arary, ojajapóva Teatro de las Mil Viviendas-pe, ohohápe ohechauka ikatupyry artista Paraguái ha Argentina-gua.




#Article 132: Villa Florida (821 words)


Villa Florida peteĩ táva Paraguaigua, opytáva ysy Tebikuary rembe’ýpe, ojeikekuévo Misiones departamento-pe. Ijypyrã herava’ekue Paso Santa María, Jesuita-kuéra ofundáva 1632-me. Tetã mburuvicha ofunda 6 jasypoarundy 1880-pe avei, Bernardino Caballero omanda aja. 

Opyta 161 km táva Paraguaýgui. Tembiapo oñemboguatavéva ha’e comercio ha turismo, oĩ rupi upépe ysyry porã Tebicuary ojerepaitenungáva hese; upéichante avei  pe y rembe’ýpe oĩ rupi yvyku’i morotĩ porã ojepytu’u hag̃ua. Tapicha oikóva upépe omba’apo avei ñemongakuaápe. 

Táva ñangarekoha ára ojegueromandu’a  8 jasypakõime, Inmaculada Concepción de María ára. 

Ko táva yvy ningo peteĩ ñu guasu ndorekóiva yvy kandu tuicháva, ijyvy heta ijuky, ha péicha rupi iporã oñemongakuaa hag̃ua mymba. Ndoguerekói ka’aguy,  ndaha’éiramo ysyry Tebicuary jerére mba’e. 

Ijere rehe oĩ mina ymaite oñehohẽ hague itatĩku’i ha kuarepoti. 

Upépe hakuvevúi heta jasy, hakukue 25 ha 35 grado mbyte rupi  poapy jasy pukukue, ha araro’ýpe katu 3 ha 24 mbyte rupi. 

Péicha rupi ko táva iporã tembiapo ojejapokuaáva okápe,  yvytu piro’ýpe. Turista-kuéra oñangarekova’erã ijehe kuarahýgui, oñemo’ãva’erã ha nosẽiva’erã kuarahy akúpe. 

Ndokakuaa guasuiete ko táva, ndaipóri rupi mitãrusu ha mitã kuña rembiaporã. Upévare heta mitãpyahu osẽ oheka omba’apo hag̃ua ambue táva tuichavévape.

Villa Florida ha’e peteĩ distrito ndoguerekóiva compañía oñasaingóva hese.

Ko táva ofundava’ekue 6 jasyporundy 1880-pe General Bernardino Caballero. Ñepyrũrã herava’ekue Paso Santa María, ko’a rupi ohasava’erã katuete tapichakuéra ombojoaju hag̃ua zona central ha tavakuéra opytáva yvy goyto ñane retãme.

Tenonderã ko paso oĩva’ekue 800 metro  rupi ysyry ári, ko’ág̃a oĩhápe puente (ojeporuñepyrũva’ekue1968-pe). Tape iporã gueteri, péva oñesẽ guive ysyýgui 19 k km  na’ikarẽi ombojoaju peveSan Miguel ( 3 kilómetro ysyrýgui, ombojoaju ruta hũ rehe)

Ko távape ekonomia oguata turismo ha  mymbañemongakuaa ári. 

Pirajekutu rehe ñañe’ẽva’erã avei. Ymámi ojepirakutuva’ekue ko’ápe, ko’ág̃a rupi katu ndojejapovéi, opátama rupi pira ñane retãme, noñemomba’éire léi. Pa’ary 1970 ryepýpe, Villa Florida-pe heta tapicha ohova’ekue oikutu pira. Ko’ág̃a oĩramo jepe tapicha okarúva pirajekutu rehe ndaha’evéi yma guaréicha.

Ko távape og̃uahẽ sapy’a mba’yruguata oúva Paraguay, Encarnación ha ambue táva Argentina-gui. Terminal de Ómnibus Paraguaýgui osẽ mba’yruguata káda 30 aravo’i, ohóva uperire Encarnación térã San Juan Bautista-pe ha ohokuévo opyta Villa Florida-pe. 

Villa Florida oguereko avei avioneta oguejy hag̃ua. 

Sa’i ojesyryrykua y rupi, ha umi ygarata ndatuichaitéivante ikatu ojapo, oĩ rupi tenda ipererĩetereiha pe y. 

Oguereko peteĩ Museo Histórico, pépe oĩ ta’anga ojejapova’ekue ita ha yvyrágui. Ojegueromandu’ávo 100 ary oñefunda hague ko táva oñemoĩ peteĩ kurusu tuicháva Tupão ykére ysyry rembe’ýpe. 

Canción a Villa Florida ha’e purahéi neporãva omoha’agáva mandu’a ko guarani yvy rehe ñe’ẽpoty rupi. Ohai F. Aguiar ha Hilarión Correa omoĩ chupe purahéi. Hetave marandu ikatu ojejuhu 

Ko távape avei heñói , karai katupyry arpa ñembopúpe, oúva peteĩ ogapy puraheiha hetahágui. 

Villa Florida  oĩ umi táva ojejovehápe turismo Paraguáipe, tapichakuéra oikóva upépe ohechakuaa rupi tuicha mba’eha chupekuéra mbohupa jeju viru jehupytyrã, ha akóinte oñangarekoporã máva ohóva ijapytekuéra rehe 

Oĩ upépe heta hotel, umíva apytépe oĩ Parador,  Dirección General de Turismo mba’e,  opytáva tavaitépe; Parador Centu Cueopytáva 11 km yvy gotyo, ysyry ári;    Parador Las Mercedes, 7 km Paraguay gotyo; avei  Hotel Playa, La Misionera ha hetave tenda ojepyta hag̃ua. 

Ko távape ojejapomeme turismo ecológico, iporã rupi pevarã. Tapiaite tapichakuéra hogayguakuéra rehe oho ovy’a y rembe’ýpe térã umi hotel-pe avei. 

Ambue mba’e iporãva ha’e pe turismo ojejapóva estancia-háre. Táva ypýpe oĩ heta tenda iporãva opyta hag̃ua tapichakuéra oúva ambue tendáguio; umíva apytépe oĩ Cabaña San Francisco opytáva 10 Km tavaitégui; oĩve avei ambue tenda iporãva. 

Tembi’u ojejapovéva ko távape ha’e piraguigua, milanesa Suruviguigua, surubí grillé, surubí a la Napolitana, pira kaldo, ha ambue tembi’u peichagua. Ko’ã hi’upyrã hetereíva ikatu oje’u hotel, parador térã ogahárupi, katuete oipe’átava hokẽ tapicha og̃uahẽvape. 

Avei oĩ restaurante omba’apóva ko’ã tembi’u hetereíva apópe; ijapytepekuéra jajuhu Parador de Touring (peaje ykére), restaurante La Reja ha ambueve.

Oñeguahẽ haguqa  Villa Florida Paraguay guive, ojehova’erã tape guasu 1 Mcal. Francisco Solano López rupi, yvy rupi Encarnación gotyo. Ikatu avei ojeho acceso sur rupi, Itá peve, ha upéi ojeho Encarnación gotyo.  Villa Florida opyta tape Paraguay ha Encarnación mbytépe. Ojejúramo Ciudad del Este-gui, ojejapyhyva’erã tape guasu 6 ha oñeguahẽ rire Encarnación-pe ojeipykúi tape oúva Paraguaýpe. 

Tapicha ojekuavéva ko távape Misiones Departamento-pe ha’eva’ekue mbaraka mbopuha Agustín Barrios (Mangoré); ha  Villa Florida avei oike ko tembiasakuépe. Kuatiápe he’i heñói hague San Juan Bautista de las Misiones-pe; Vicecónsul argentino oikova’ekue Villa Florida-pe ra’y (kóva ha’e rupi peteĩ puerto internacional), ha isy katu mbo’ehára ombo’éva mbo’ehao ko távape. Oĩ he’íva heñói hague ko’ápe. Mba’e hesakãporãva opavavépe ojerregistra hague San Juan Bautista-pe, táva oñemomba’evéva ha orekova’ekue Registro Civil upéramo. 

Ikatupyryeterei rupi ko mbaraka mbopuha, Misiones tuichakue javeve ha upéichante tetãpýre, ovy’a ijyvýpe heñói hague ko artista ijojaha’ỹva. 

Ápe heñói karai Luis Alberto Riart, oisãmbyhyva’ekue Paraguái 1924-pe.

Ojevy rire Demokrásia (1989)-pe, oĩ irundy intendente. Ko’ág̃a intendente hína karai. Asa Javier González PLRA-gua (2006-2010)

Táva Villa Florida ha’e tenda iporãitereíva ojeho hag̃ua ojepytu’u ha ojevy’a oguereko rupi heta mba’e oñeñembosarái hag̃ua vy’ápe. 

Ág̃a katu oreko teko omopeteĩva chupe ambue tavakuéragui, upépe ndoikói peichapéichante mba’e vai tapére, opavave oiko py’aguapýpe. Tapiaite tapichakuéra ogureko hóga opy’u hag̃ua Villa Florida-pe. Opavave ko tavaygua oñangareko ha omoporã ko tenda oha’arõvo mbohupa. 




#Article 133: Elsa Weizel (353 words)


Elsa Weizel ñe’ẽpapára ha mbo’ehára paraguaigua. Avei mba’apo pintura apópe, hembiapokue ojehechauka Galería de arte ha Centros culturales Paraguaýpe.

HeñóiParaguay, Paraguáipe, 19 hasypateĩ 1926-me, Julia Apezteguía y Rubén Wiezell, Suecia-gua ñemoñare memby.
 

Imitã aja ohasa hógape hogayguakuéra ykére. Oñembosarái ha iñakãhatãmi ipehẽnduekuéra Genoveva ha Nills ndive, barrio ojeikohápe gueteri py’aguapýpe  Zeballos Cué, ha upe rire ovaite hikuái Paraguayetépe. 

Imitã kuñáme ojehechakuaa hese ogustaha chupe ñe’ẽpoty, ha upéramo oñepyrũ heñói ñepyrũ hembiapokuéra ñe’ẽporãhaipyre rehegua. 

Oñemoarandu mbo’ehaópe táva Paraguaýpe, omohu’ã imbo’esyrykuéra Primario ha Secundario Colegio Internacional mbo’ehakotýpe.

Akóinte oiko ojepy’amongeta mem, upévare oheka katuínte mba’éichapa ojejuhukuaa hendivete voi; ko’ã mba’e oipytyvõ chupe ombopypukuve hag̃ua iñarandu mbo’ehaovusúpe. 

Oñemoarandu Universidad Nacional de Asunción-pe, ha omohu’ã imbo’esyry ohupytývo kuatia Licenciada en Filosofía y Letras-pe ary 1950-pe.

Omba’apo mbo’eháraramo ha ombo’e Psicología Nivel Secundario-pe Benjamín Aceval, táva apytáva Chaco Paraguayo-pe. Avei ombo’e Psicología Social Universidad de Columbia de Asunción-pe.

Akóinte omba’apo omyasãi hag̃ua arte ha arandu hetã mba’éva; omoñepyrũ mbo’ehao ko’ãva: Museo de Arte Moderno;  Periódico “El Feminista” (oĩhápe Jefe de redacción-ramo) Escuela de Bellas Artes, oĩ pépe sãmbyhyháraramo 1956 guive. Péva pe tembiapópe oĩ 12 ary pykukue javeve (Apopyrã  Nº 36 Jasykõi 1956-pe Ministerio de Educación  Paraguaigua)

Hembiapokueita ñe’ẽporãhaipyre rehegua,  ogueraha chupe ipógui umi tapicha hetave omba’apóva arte ha arandu rehegua apytépe Paraguaýpe, hembiapokue ipuku opytu’u’ỹme irundypa ary. 

Hembiapo pukukue javeve oñeme’ẽ chupe jopói heta jey, hetã ha avei tetã ambuépe, ha oñe’ẽ hembiapo ha estilo oiporúva rehe heta mbo’ehára katupyry ombo’éva mbo’ehaovusúpe, umíva apytépe ikatu oñembohysýi: Charles Carlisle (Mbo’ehára letras hispanas en Southwest Texas UniversityTexas, EEUU) ha Norma Suiffet (Mbo’eha'ra ñe’ẽporãhaipyrepegua. Instituto de Estudios Superiores.Uruguay - Oñemoarandupyre Filosofía hispánica-pe Universidad de Salamanca. España-pe).

Hembiapokuérape oñeñandu peteĩ estilo poético horýva. Verso libro oipyaháva vaicha ome’ẽ tekosã’ỹ py’aguapy porã ha jeku’e vevuimi. 

Estilo ramo oiporu heta lenguaje literario.

Umi tema omomýiva chupe haimete ñañanduvoi hembiapokuépe. Y0 peteĩ tema py’ỹi oñe’ẽha, avei oñe’ẽ ta’eño ha kerayvoty akóinte “ochokáva” peteĩ realidad ojehechaukáva “tenonderã ñande rete jehasa’asyrã yvy ape ári …” ramo. 

He’iháicha Carlos Sabat Ercasty: “Elsa Wiezell rembiapo iporã, mokõ heroísmo omohendamavoi upéicha chupe, oveve yvate ha nomboguejýi iveve …”

Omenda Vicente Ferrer Espínola ndive. Mbohapy imemby: Lourdes, Armando ha Patricia.




#Article 134: San Antonio (436 words)


San Antonio oĩ tava Paraguái retãme, tetãvore Centralme. Ko távape oiko 63.808 ava (2002 ary). San Antonio ojekuaa oñeñemitỹmemére upépe. Omoheñóiva’ekue Agustín Quiñónez, ary 1903 – pe. Oiko táva ramo ary 1981 – pe.

Oñemohenda ysyry guasu Paraguái ári, oguerekohápe 14 km pukukue ikatuhápe ojejahu. Pe ysyry guasu rembe’ýre oĩ heta ojapóva upe oñembohérava “deporte acuático”. Hi’agui upégui ohasa ysyrykuéra Ñemby ha Mbokajaty. Mba’e ojehecharamovéva ha’e: tembi’u ojejapóva upépe (pira rykue rehegua); ha Tupão San Antonio de Padua; ysyry guasu Paraguái.

Ko távape oguaheva’ekue ñorairõ guasu aja brasileños – kuéra oho hagua Batalla Ytororópe ysyry San Antonio rembe’ýre.
Ñorairõ opa rire oguahẽ ko távape pytagua Francia, Alemania, Italia ha España- gui, ko’ã rupive okakuaa jey ko táva.

San Antonio- pe oĩ frigorífico “Internacional Corporation Product” IPC, ome’ẽva tembiapo heta ava San Antonio ha ambue táva peguápe. Ko távape oĩ avei mymba jukaha upéva rupi ikatu ojegueraha ambue tetãme “carne conservada” ha ojejogua avei mokõi yga el “Paraguay” ha el “Ytororó”.

Iñepyrũramekuri oguereko óga mba’apohárakuérape guara. Upépe oiko 1400 ava. Oguereko avei peteĩ tenda oñembosarái hagua avakuéra hérava “Tenis club”. Ary 1978 – pe oñemboty ko frigorífico. Ohasa rire heta ary ojogua karai Alberto Antebi ha omoñepyrũ jey ary 1981- pe. 

Ko táva oguerekova’ekue peteĩ hotel. Ary 1926 – pe ojehepyme’ẽ ambue tetãme yva. Ary 1960 ha 1965- pe oñembosako’i puerto Petro Minera 

San Antonio opyta ysyry guasu Paraguái rembe’ýre 25 km táva Paraguaýgui. Oĩ ijerére táva Ñemby, Villa Elisa, Ypane ha ysyry guasu Paraguái.

Ary 1981- pe oiko chugui Tavaguasu ha oisãmbyhy karai Lic Francisco Bogado Caballero. Ary 1903- pe Senado ha Cámara de Diputados ombotuichave ha ojapo táva San Antonio- gui Tetã’i. 

 
Ysyry guasu Paraguái ohasa ko távare. Oguereko avei heta ysyry’i. Ysyry hérava Guazú opytáva tavapy Mbocayatýpe oñemomba’e guasuve. Ko tavapy rupi ohasa avei ysyry Ytororó. Oguereko avei Ycúa San Antonio: oje’e ko ykuágui hoy’u ramo mitãrusunguéra itavyete opyta kuñataĩre ha katuetei omenda mitãkuñáre.

 
Oĩgui Ysyry guasu Paraguái rembe’ýre avakuéra opirakutu opaichagua pira oĩva ko ysyrýpe: dorado, pacú, tres puntos, corvina, piraña, palometa, anguila de rio, armado, surubí.

Ko tavapýpe oĩ opaichagua yvyra: tajy, trébol, pino, eucalipto, cedro, laurel, palmera.

 
Pyhareve ha pyharekue ipiro’ysãve ha ka’arukue hakuve.. Arahakúpe hakuve oguahẽ 25 ha 36 °C, araro’ýpe oguahẽ 8 ha 12 °C.

 
Oguereko Mbo’hao públicos ha privados.

 
Karai marangatu San Antonio de Padua
Ko táva sánto ára ojejapo ysyry guasu Paraguái rembe’ýre oñembojegua yvotýpe ha ambue mba’e jaguaha ndive. Pyharevekue oñehenduka Ñandejára ñe’ẽ, ojegueroguata kachiveópe ha ambue ygary omoirũ San Antonio – pe 

Avei ojejapo Expo San Antonio ojehechauka tembiapo ojapóva avakuéra ha ambue mba’e ojapóva temimbo’ekuéra. 

Departamento de Cultura de la Municipalidad de San Antonio.




#Article 135: Takuru Puku (348 words)


Takuru Puku térã Hernandárias oĩ tava Paraguái retãme, ha'e peteíva umi táva itujavéva tetãvore Alto Paranape. Opyta 349 km Paraguaýgui; ha oje’e avei ichupe “Capital Latinoamericana de la Energía Eléctrica”.

Ymave Hernandarias oñehenói va’ekue “Tacurú Pucu”. Ko’ãga katu héra péicha, Hernando Arias de Saavedra, primer gobernador criollo de la Provincia Gigante de las Indias colonia aja Tendota va’ekue.

Ara hakue ko’ápe ha’e 21 °C rupi; ohupyty hetavérõ oguahe 38 °C peve ha michivérõ 0 °C. Amá katu ohupyty petei arye. Ko táva Alto Paraná ha’e oky hetaveha ñande retãme. Ara Ro’ype katu oi meme ysapy ha tatatina.

Ko táva Hernandarias rehe ojere ysyry guasu Parana ha Akaray.

Ko’ápe oĩ 79.735 tapicha; ko’ãvagui 40.389 ha'e kuimba’e ha 39.346 ha'e kuña, he’i Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos.

Oiko chugui municipio de tercera categoría 26 jasypokõi 1988-pe ramo ha katu 22 jasyapy 1990-pe ramo ha’éma de primera categoría.
Ymave távaguasu ka’a sy va’ekue. Ko’ape oĩ va’ekue tuichaitéva fábrica ka’a ojejapoha “Industrial Paraguaya”. Ko represa-kuéra jejapo, tuichaite akã rapu’ã ogueru ko táva ha ijerekuévope.

Tacurú Puku oñembohéra va’ekue ko tenda, hetaite rupi isarambi ko’árupi umi kupi’ikuéra oĩhetaitéva ha omopu’ãva ápe ha pépe hogarã.

Ko Capital Latinoamericana de la Energía Eléctrica-pe oĩ mokõi central hidroeléctrica, peteíva ha’e Acaray, oñemongu’e va’ekue 1968-pe, ha Itaipú, oñemopu'ã va’ekue 1976 guive 1982 peve, ha’éva avei represa tuichavéva ko yvy ape ári, oñemomba’eguasúva ha ojecharamóva oparupiete ko’ãga rupi.

Ha’e kokue guasu renda oñemba’apohápe palmito, menta, avati, café, mandyju, arro, kumanda, trigo ha mba’ysyvo umívare. Oĩ avei omba’apóva vakakuéra ñemoñáre, yvyrakuéra ñemba’apo ha ñemuhaguasúre.
Tupao Hernandarias-pegua

Heta tenda porã porã oi ko’árupi ojehechaséva, ko’ãva apytepe ikatu ja’e: represa Itaipú ha Acaray.
Umi tenda hérava turístico oñemoĩva Hernandarias-pe represa Itaipú jejapo rire katu ha’e:

Mundo de las Ciencias-pe katu oĩ mymbakuéra oiko va’ekue ko’árupi.

Ko museo opyta 7 Ciudad del Este-gui, Itaipú represa Centro Ambiental-pe.

Ko táva, oĩva 15 km Ciudad del Este-gui pe ikatu jaha Ruta II “Mcal. Estigarribia” rupi rotonda ha viaducto km 4-peve; ko’águi jaha Supercarretera Internacional osẽva Ruta VII “Dr. Gaspar Rodríguez de Francia” ñande gueraháva Saltos del Guairá-pe opytáva 15 km.
Tape Hernandarias-pe.




#Article 136: Presidente Franco (584 words)


Presidente Franco oĩ tava Paraguái retãme, tetãvore Alto Parana-me, ysyry Parana rembe'ýpe. 

Ko táva opyta ojoajuhápe ysyry guasu Paraná ha Monday, aguiete Puerto Iguazú, tetã Argentina-gui; ojeikuaa avei “Ciudad de las Tres Frontera” ramo, upépeve oguahére ko’a mbohapy tetã korapy guasu ha’éva Paraguay, Brasil ha Argentina.
Oñemoi chupe kóicha karai Mburuvicha guasu Manuel Franco, rérape, omanda vaekueParaguay-pe 1918 ramo.

Ara hakue ko’ápe ha’e 21 °C rupi; ohupyty hetavérõ oguahe 38 °C peve, ha ikarapekué 0 °C peve. Amá katu ohupyty petei arye. Ko táva Alto Paraná ha’e oky hetaveha ñande retãme. Ara Ro’ype katu oi meme ysapy ha tatatina.

Tres Fronteras Presidente Franco-pe.

Presidente oguereko 68.242 ava, umívagui 33.998 kuimba’e ha 34.245 kuña, he’i Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos.

Ndojeikuaa porãi rupi moõite pevépa Ciudad del Este ha Presidente Franco, avei heta hetavére avakuéra ko’ã tavakuérape, ko’ápe oi integración opaháichape: economía, educación, sanitario ha hetave mba’epe.
Presidente Franco-pe oje’e avei “ciudad dormitorio”, hetavégui ko’aguakuéra ohóva omba’apo haguã Ciudad del Este-pe, ha’e rupi capital ko tetã vore Alto Paraná-pe.

Ko táva omoheñói va’ekué 1929-pe karai Vicente Matiauda, Ciudad del Este ypyetépe. Ha’e barco-kuéra oñembojaha iñimportante véva ko jerére, kóva ojegueraha ha ojegueru haguã yvyra ha ka’a umía.

Ciudad Presidente Franco-gui oikó avei “tavakuéra sy” ramo ko tetã vore’ipe, kóva raeve heñói rupi ko jerére. Ikorapýpe ningo opyta mokõi mba’e guasu ojehechaséva, ha’éva Monumento Científico Moisés Bertoni, de interés botánico, étnico ha histórico, ha umi iporãitéva Saltos del Monday, ára marangatu ome’éva yvypórape, oihápe estación del Tape Aviru, ko’ã rupi ojeipurúva deporte de aventura-rã.

Héta rupi oi ko’ápe yvyra iporãva oñembo’apo haguã hese, ko jerére heta oi aserradéro yvyrakuérare oñemba’apoha. Avei heta tapichakuéra oñeñemityva soja oi ko’ápe.
Industria-kuéra ramo katu, ko’ápe oi ojejapoha kamby, aceite ha oje-procesamiento avei palmito. 

Presidente Franco ha’e petei zona hetaiteri oihápe ñana, yvyra ha mymbakuéra neporãva. Umí tenda turístico apytépe ikatu ñamoi:

Tupao Presidente Franco-pe

Ko parque oipuru umi turista-kuéra ko jereregua picnic, jeguata ha campamento umía rã.
Ko naturaleza iporãitemi ha oguereko ñana, yvyra kuéra ha mymbakuéra ko’arupinte oiva, ombojegua ha omoporãva ko Alto Paraná región.

Oi itape guasu iporaitemíva umi turista-kuéra oñembosarái hagua rappel ha alpinismo, ojeréva hese ka’aguyete guasu ryakuã porã, avakuér aopoko’yva gueteri. Ikatu avei ojeguata tape po’ire omombykyva ysyrype oñeguahe hagua, aguiete umi y caída-gui.
Ara Hakúpe katu umi y rembe’y neporãva peve heta ou oñembopiro’y hagua ara hakuvaígui umi turista kuéra.

Marzo-pe ojejapo Festival de la Integración y la Hermandad en las Tres Fronteras.

Ko río Paraná, peteiva umi ipypukuvéva apytépe ko yvy ape ári, ome’e táva Presidente Franco petei ñema’e renda iporã jepéva. 

Ko’ã ysury guasu porãitépe oívape ikatu ñamoive heta ysyru’i porã porã ha avei ko río Monday guasu, ho’ava Paraná-me, ogueraháva avei ysakã moroti asy oikova ichugui y jepo guasu ombotavyraíva imbaretekue ha imba’eguasukue umi tapicha ohóva ohechápe. 

Ko Bosque Atlántico Interior, ymave omyenyhé va’ekue ko Alto Paraná, ojerekó guetei tuicha porã ko jerére oñangarekóva hese el Estado paraguayo, umíva apytépe oi Monumento Científico Moisés Bertoni, ja’éma haguéicha oreko mba’e hepy ijyvotytykuéra rupive oikóva ichugui mymbakuéra porã porãita ñanemba’eteéva rekoha ko’árupi.
 
Ko parque avei iporã jahecha haguã umi mymbaita, guyra porã porã, havei jajesareko haguã ko naturaleza-re. Ijerekuévo, ko’arupi oi irundy mbya kuéra táva. Oi 40 tribu guaraní rogakuéra oñemúva artesanía-re Museo Bertoni-rupi.
Umi río Yguazú ha Paraguay ojojuhuhápe.

Ñaguahé ko távape, opytáva 341 km Paraguaýgui, tape guasu nº II “Mcal. Estigarribia” rupi ha Ruta VII “Dr. Gaspar Rodríguez de Francia”. 7 km opyta Ciudad del Este-gui.
Presidente Franco rupi katu, jahakuévo tape pavimentado rupi sur gotyo, ñaguahe Los Cedrales-pe.




#Article 137: San Ignacio (597 words)


San Ignacio Guasu oĩ tava Paraguái retãme, tetãvore Misionespe. Ko távape oiko 24.468 ava (2002 ary).

Opyta yvývo Paraguaýgui, oñeg̃uahẽ San Ignacio Guasu, Ruta I “Mcal. Francisco Solano López” rupi.

Arahaku aja, hakuvéramo og̃uahẽ 39 ºC peve, ha ho’ysãngue araro’ysã aja oguejy 0 grado rupi peve. Ñamombytéramo hakukue, ohupy 21 grado rupi.

Girasoles San Ignacio-pe

Ijyvy tuicha 2.020 km², San Ignacio Guasúpe oiko 24.468 tapicha; ijapyteguikuéra 12.095 kuimba’e ha 12.373 katu kuña, he’iháicha Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos. Péva ha’e táva hetave tapicha oikoha Departamento de Misiones-pe.

Tekoha pyahu Reinfeld opyta ag̃uiete tavusu San Ignacio-gui; upépe 30 ogapy Canada-ygua oiko ojapóma 40 ary  guive; ogakuéra ijegua ha oñemondéva yvotýgui ojehe’a soja, avati ha sorgo ty ndive. 

Oñefunda 29 jasypakõime  1609-pe; péva ojapo pa’i jesuita-kuéra Marcial de Lorenzana ha Francisco de San Martín; oipytyvõ chupekuéra Cacique Arapysandu, oraháva ko’a tapichápe ijyvykuérape omopu’ã haguépe peteĩ altar ha ojejapo’ype ñembo’eguasu. 

Jesuita-kuéra misión oñepyrũ omba’apo añete 1610-pe ha héra “San Ignacio Guasu” oñemoambue hag̃ua “San Ignacio Miní” gui, opytáva Misiones Argentina yvýpe. Jasykõi 1610-pe, pa’i Roque González de Santa Cruz omohenda pe  ifundación, ha ojapo chugui jesuita-takuéra misión moakãha Paraguáipe. San Ignacio-gui osẽ jesuita-kuéra ofundávo ambue táva: Santa Rosa, Santiago, Santa María, San Cosme ha Damián, avei Encarnación ha ambueve táva.

Ñepyrũrãite opytava’ekue “Santa Rita” ko’ag̃aguápe, upégui ohasa “Santiago”-pe ha upe rire ko’ág̃a oĩhápe; ko táva ova’ováva oikóvo.

Tapichakuéra oiko’ypyva’ekue San Ignacio-pe, umi ypykuéra, oikuaava’ekue arte mbo’ehára Europa-gua ndive. 

San Ignacio Tupão

San Ignacio táva tuicháva ñemu, vaka ñemongakuaa ha ñemitỹrã, ko’ãva umi mba’erepy ymaite guivéma orekóva ykére. Opyta rupi Misiones departamento mbytetépe, ha heta tape ohasáre upe rupi, tapichakuéra upe tavaygua ha’e umi oku’evéva tembiapo akãrapu’ã kuápe ko departamento-pe                                 Misiones.

San Ignacio-pe, Universidad  ryepýpe Universidad Católica Nuestra Señora de la Asunción (UCA), oikuave’ẽ mitãkaria’y ha kuñataĩnguérape heta mbo’esyry oñemoarandu hag̃ua: Ciencias de la Educación, Derecho y Ciencias Sociales, Administrativas, Contables ha Ingeniería Informática.

Ojeguereko chupe “Capital del Barroco Hispano – Guaraní” ramo, hetaite mba’e porã arte rehegua oĩ rupi upe távape. Avei oĩ gueteri piezas Tupão  San Ignacio-peguare.

Museo Diocesano de Arte Jesuítico-pe, oúva España poguýpe ojeikoha ára guivéma, ikatu jahecha santo ra’anga ojejapóva yvyrágui ha ambueve ta’anga hepýva; upéichante avei oreko kuatia ha mapa jesuita-kuéra reducción peteĩha Paraguáipe. Ko Museo omotenonde pa’ikuéra Compañía de Jesús-gua; pe museo oñemohenda irundy kotýpe:

Ruinas jesuiticas San Ignacio-pe

Ambue tenga herakuã mombyrýva ha’ehína Museo de Héroes del Chaco Museo Semblanza de Héroes, ombyatýva tembiporukuéra Guerra del Chaco ha  Triple Alianza aja ojeiporuva’ekue. Casa de la Cultura, ha umi óga España poguýpe ojeiko aja guare, ohechauka mba’éicha oñemopu’ãva’ekue ogakuéra upéramo.  Peteĩva ko’ã ágape opyta Centro de Documentación Archivos de la Dictadura Stronista / Casa de las Víctimas 1954 - 1989, opytáva tupão rovái. 

Opaite arýte, jasyteĩme, ojegueromandu’a Fiesta de la Tradición Misionera, ojehechaukahápe tavarandu yma ha teko yma okaháre, kavaju ñemoñani ha avei tembi’u.  Hi’upyrã ojekuaavevahína batiburrillo.

Tañarandype, tierra de los irreductibles, táva San Ignacio-pe opytáva, ogakuéra renonde oñembosa’y ohechaukávo mba’épepa omba’apo tapichakuéra upépe oikóva. Upe tendápe oiko umi ypykuéra ndojepokuaukai va’ekue jesuita-kuérape; héra avei he’ise aña yvy  térã ijerovia meg̃uáva yvy.

Peteĩ jerovia ymaite guivéma ojapóva tapichakuéra upepegua ha’e hína pe estacionero , péva ojejapo vierne santo ka’aruete; upe árape,  oikévo kuarahy, tapichakuéra oñepyrũ peteĩ jeguata tysýire kandil rendy ipopekuéra, omoingovejeývo rito ymaite guivéma oúva, purahéi ha jetopa ojapóva estacioneros. Estacionero-hína kuimba’ekuéra opurahéiva oguata aja hikuái Vía Crucis apóvo. Heta turista Paraguái ha tetã ambuegua ou upe ararã ohechávo upe cuadros vivientes, tapichakuéra upe tavaygua ohechaukahápe cuadros ojapova’ekue ta’anga apoha herakuãguasúva peteĩ jehechauka guasu neporãvape. Ko tembiapo guasu omoñepyrũva’ekue artista paraguaigua Koki Ruíz, hembiapoha guive, ha oipytyvõ chupe San Ignacio-guakuéra opavave. 




#Article 138: Ore Remiandu Ñe'ẽ (5644 words)


Ore Remiandu Ñe'ẽ

Ha'e hina peteĩ tembiapo tuichapajepéva oreve ġuarã, heñóiva va'ekue mbo'epy Conversación y Redacción Guarani III oĩva hina Mbo'esyry Guarani Ñe'ẽte Mbo'ekuaahararã ryepýpe.
 
Upéicha mayma temimbo´e oĩva ko mbo’epýpe oñeamindu’u ha ohai Ñe´ẽpoty, oñandukahápe imborayhu.
 
Avei ko tembiapo rupive ha´ekuéra ohechaukáse ikatutaha ñamba´apo Guarani ñe'ẽ rupive, ha heta pe ñambo´éva mbo´ehaokuérarupi hesakã porãve mayma temmimbo´ekuérape ġuarã Guarani ñe´ẽme. 
 
Ore rembiapo oheka pe Guarani pyahu, pe Guarani saraki, pe Guarani Teete.
 
Hi’ante ko mba’e pyahu oreve ġuarã nepytyvõ opa mba’épe.
 
Ipahápe ikatu ja’e oĩha avei ko arandukápe, ta’ãngakuéra aty rehegua oikóva’ekue Táva San Miguel de Parana, Brasil retãme, joyke’ykuéra Ava Guarani Oco’y-pe oikóva ha Mbo’ehao guasu UNIAMERICA Táva Foz de Iguazu pegua.
 
Aguyjeeta, opa oremombaretéva’ekue ikatu haġua rojapo ko tembiapo (David Galeano, Luis Lugo, Antonio Cabrera –Ava Guarani – ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI ha opa umi ore rogayguakuéra) oĩva’ekue ore ykére.
 
Guarani ñe’ẽ pyahu rupive ikatuta jajapo Paraguay retã pyahu.
 

Péina osẽ ára resáre ko ñe’ẽpotyryru porãite hérava Ore Remiandu Ñe'ẽ, ijatyhápe heta ñe’ẽpoty Guaranime, ohaiva’ekue temimbo’ekuéra oñemoarandúva ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANIme, mbo’esyry irundyhápe, Guarani Ñe’ẽte Mbo’ekuaahararã, Táva Luque-pe. 
 
Ko tembiapo rupive ha’ekuéra ohechaukase opavavépe mba’éichapa ñamba’apokuaa ñane ñe’ẽ Guaraníre, ndajarekói jave tembipuru ñambo’e porã haġua. Jaikuaaháicha 1994 guive ñane avañe’ẽ oike tekombo’épe ha péicha rupi ojepuru oñembo’e hag̃ua mitã ha mitãrusukuérape, ñane retã tuichakue javeve.
 
Ore Remiandu Ñe'ẽ apohare niko Guarani Mbo'ehára meméma, oñembojajeýva ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANIme oñembokatupyryvévo ñane ñe’ẽ teetépe. Ha’ekuéra, mbo’ehára hekópe, oikuaa porã heta jey ndaiporiha aranduka jaipurukuaáva Guarani ñembo’épe ha upehaguére tekotevẽha, peteĩteĩ ha ñandejehegui, ñamoheñói ha jajapo ñane rembipururã. Upévare, ha’ekuéra oipurúvo pe ñe’ẽnga tujaite he’íva “joaju ñanemombarete”, oñomoĩ ojoykére ha ondyry hese.
 
Ha’ekuéra: temimbo’ekuéra mbo’esyry irundyhapegua, Táva Luque-gua ha’ehína umi Guarani ñe’ẽ myasãihára pyahu, umi oñeha’ãva -ko tembiapo rupive: Ore Remiandu Ñe'ẽ- omomba’eguasu ha omombareteve ñane ñe’ẽ, ñande reko ha ñane retã jahayhuetéva. 
 
Jahechávo ha ñamomorãvo ãichagua tembiapo, ja’ekuaa avei Guarani reko oñembopyahujeyha. Añetehápe, ñamoñe’ẽ jave ñe’ẽpoty pyahu, ko’áġagua, osẽva tapicha pyahu apytu’ũgui, vaicháku ha’ekuéra omoirũ mbareteha Emiliano R. Fernández, Félix Fernández, Julio Correa umíva rembiapokue. Umi tapicha katupyry oñeha’ãhaguéicha ymave, ko’áġa -ko’ã mbo’ehára- oñeha’ã avei hembiapokuéra rupive ohupi yvate yvateve ñane ñe’ẽ Guaraníme.
 
'Ore Remiandu Ñe'ẽme pejuhukuaa opaichagua ñe’ẽpoty: mborayhu, vy’a, vy’a’ỹ, tekoha, mitã, kuña ha kuimba’e rehegua. Peteĩteĩ ombohasákuri kuatiáre hemiandu ñe’ẽ, ha ojoajupávo hembiapokuéra, osẽ ko mba’e porãite hérava Ore Remiandu Ñe'ẽ.
 
ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI rérape amoġuahẽ Ore Remiandu Ñe'ẽ apoharépe, heta vy’apavẽ ha akóinteke -hembiapo potĩ, hembiapo porã ha hembiapo katupyry rupive- toñeha’ã hikuái ojapovévo ãichagua aranduka, omombaretevéva ñande Guarani reko.
 

 

Ko’a ñe’ẽpoty ohaiva temimbo’ekuera ha mbo’ekuaahàra, iporãmbajepe ha ikatu ja’e omohypy’ũha ñande mbo’esyry mbo’ekuaahararã tava luque pe.
 
Che pojopy mbarete opa tapicha ojapova’ekue vy’apópe ha kyre’yme ko ñe’epotykuéra ha peicha ja’echa ikatuha jajapo tembiapo neporãva temimbo’ekuéra ndive.
 
Ko arandukápe jajuhúta opaichagua ñe’ẽpoty taha’e vy’arã, pukarã, ñahesa’ỹijova’erã, ha ñanembohetia’eva’erã upevare tekotevẽ ñamoñe’ẽ vy’apópe ikatu haguáicha ñaguenohẽ chugui opaicha temiandu.
 
Che añua mbarete ha che pojopy temimboe’kuéra ha mbo’ekuaahárape ġuarã.  
 

Py’a guasuko ha’e 
ombo vy’ava opavave
ndoikuaairamo ambue
ava jurupe henyhe
ndoikõi aja hese
pukavyrehe osẽ

Jurupe ja’e tove
ani ãġa nderehe ojere
akãratiko nde rogarehe oma’e
ndaikatúi araka’eve emo’ambue
nde rogapende ikatu oike
nepore’y javende ha’e

Añeteko ndéve ha’e
che aretéma arekova ra’e
aimoã’ỹre che rógape oike
ha’eháicha ndéve oiko cherehe
mba’e ajapóta chave
ko’áġa estadística-ntema che

Nde rogaỹguarehe eñangareko
che taita he’imi va’ekue
iñe’ẽ nahendúi áraka’eve
aikuaa porãroguáicha che 
ko’ága aikuaa mba’épa he’ise raka’e.

Cesar Almada

Maymaveva aipota pe jehesarekomi sapyaite
Ndaipotainte pende pochy che ndive
Amohesakase peẽme
Anihaguã ka’aruve ñandehegui
Ñañe mbosarairãmo ñande rekoharehe
Ndajahejamoãi mba’eve
Ñande ra’ykuerape 

Ñande Ñanguaiva’ekue
Ñande je’ymante ñaipohanova’erã
Ñamoñepyruke tembiapo
Ikatuhaġua ko’ẽro ojehayhu
Ha ojehecharamo je’y jajapova’ekue

Hetaite hymba che jarýi
Pyharevete ojehechama oñami vaka
Chavurroma hasẽ omoirũvo chupe mburika
Kavaju omaña okaruvo kure
Jaguama oñaro, omondyivo anguja
Ka’ima isaraki, ojechavo ohasa apere’a
Ano oveve ohekavo hembi’urã,
Kavaraichama ivare’a ojuhuse guasu ro’o
Ovy’aite okaragua ojehesarekovo Ñandejára
rembiapokuerehe.

Cesar Almada 

Maymáva aipota pe jehesarekomi sapy’aite
Ndaipotáinde pende pochy chendive
Ha’ese pe’ẽme ani haġua ka’aruve
Peichande ñañembosarairamo ñanderekohare
Mbykyma ñande raperã
Ndajajapoiramo mba’eve ñamoigovejey haġua
Ñande ra’yrakuéra ni yvyrama ndohechamo’avei
Amo hapope ysyrymi ndoikuaamo’avei
ñande rekoha tuicha mba’e
ñangareko oikoteve, ñande mande ikatu upeva jajapo
jahechahaguáicha ñande ra’ykuérape ysyrýpe
mba’éichapa oñembosarái

Cesar Almada

Oñepyrũma jasyporundy ha hendive tajy ipoty
pytangy, sayju hyakuã asy, yvytundy oveve
omombe’uma ñandéve yvoty ára oġuahẽtaha
ñande pejuvo yvytu vevyimi ha’etevoi ñande ã
imitãvejeýva oġuahẽvo ára porãite.

Ñaipytyvókena ñande retepe ñambopyahujey
ani pya’eterei ñande tuja ha ñande cha’i
ñande ã ñambohokyva’erã avei ko
ára yvoty oguahere.

Cesar Almada

Che sy marangatu
ome’ẽva mborayhu
henyhẽ ikorasõ
ndoikuaái kane’õ
pytu’u ndoguerekói
oguahẽvo pytumby
ohavi’ũ imemby
kuña joheipyre
jojaha’ỹ marangatu
chupe ġuarã ahai ko ñe’ẽpoty
jepiguáicha cherayhu
oñandu guive che rekove
jerovia areko hese
imborayhu tuicha mba’e.

Ruth Almada

Oġuahẽvo ára poty
guyrakuéra opurahéi
omomaitei ko’ẽtĩ
oipeju yvytu kangy’asy
ogueru mborayhu
ha yvotykuéra opukavy
panambi ha mainumby

Graciela Almirón
 

Jaha mitã
ñañoty ka’avo
henyhẽ avati
jajapo karurã
yvytu vevuimi
oipe’a kane’õ
kuarahy overa
omimbi ojajái
hendy mbarete
haku otini
chokokue oñandu
hekove oñembyasy
tekoasy ohasa
marãve ndoikói
oiháme tekoayhu
vy’a ha tekojoja
iporã opa mba’e.

Graciela Almirón
 

Nde rupi che Arandu
Aikuaa heta mba’e
Ha oĩva porandu
Ambohováipa py’ae

Heta osẽ katupyry
Ko’ápe ha mombyry
Mayma che renduhára
Peva ha’e che mbo’ehára

Victor Arévalos

Nde ha’e pe kuimba’e
Kane’õ reikuaa’ỹva
Re’a ha repu’ãva
Rehasa opa mba’e

Hi’ãite chéve che ru
Romomaitei ñe’ẽpotýpe
Taġuahẽ pe nde’ypýpe
Upéi yvytu tachegueru

Reipotágui ku iporãvéva
Pe ndera’ýpe ġuarã
Jepémo hepyvéva
Rejogua manteva’erã
	
Mbykymínte ahai cheñe’ẽ mbeguekatu
Ndaha’ei che ate’ỹgui
Ni aipo ndorohayhuígui,
Nde ha’e pe karaí marangatu.

Víctor Arévalos

Hetaite mba’e porã
Ojapóva pe Tupã
Ndaikatúiva jaipapa
Ha ikatu ñamomorã

Ama’ẽrõ pe yvate
Ahecha umi mbyja
Ndaikatui ñambojoja 
Mba’evére umi mba’e

Hetaite mba’e ojapo
Sapy’ánte ni ñande ndajahechái
Marõ oĩmiviva ko arapýpe
Ha’epaite va’ekue ojapo

Che voi ko aimete naikumbýi pe hembiapo
Ahecharõ guare oraha chehegui vy’apavẽ
Tenonderã  ko ndavy’ai hi’ante chéve che pepo
Aveve haġua aha, che pytu opaha peve

Upeinte ha’ete, Tupã voi chepytyvõva
Ku ndavy’airamoaina ha’e ou cherehe ojaitypo
Oipyhy pe che ñe’ã, ha’ete chembovaváva
Upévare ha’e tuichaiteha Tupã rembiapo

Victor Arévalos

 

Kóva ko ñe’ẽ poty
Ajapo peẽme ġuarã

Aipota pe momorã
Kóva ko ñe’ẽpoty

Ndajuhúi peẽichagua
Mamove ko’áġa peve

Ha hi’ã amanópeve
Ñe’ẽ potýpe pombojegua

Jajuayhúva ñemiháme
Nde ha chente jaikuaava
Rojuhúrõ ku tapépe
Hatĩte roañuava

Nde sy ha nde ru atukupépe
Katuete romoñe’ẽva
Pejaikorõ ñemiháme
Ha’ete jajuayhuvéva

Péina ko’ápe ahai
Temiandu iporãvéva
Aguerekógui ahayhuetéva
Jepémo ñemihápemi.

Victor Arévalos

 

Oġuahẽvo ára poty
guyrakuéra opurahéi
omomaitei ko’ẽtĩ
oipeju yvoty kanguyasy
ogueru mborayhu
ha yvotykuéra opukavy
panambi ha mainumby ojeroky

Che sy porãite
ame’ẽ ndéve aguyje
che mongakuaa
porã asyete
ndereikuaái kane’õ
nereñandúi kuarahy
avei ñembyahýi
che sy porã yvoty

Verónica Aveiro

Mbo’ehára, Mbo’ehára
Ko nde árape
Ame’ẽse ndéve
Che mborayhu ha
Peteĩ yvoty

Verónica Aveiro
 

Yvoty pytã
hyakuã asýva
che róga jerére
omopytãmba
ha hyakuãnguépe 
che añuamba
panambi ha mainumby
ijerére ovevepa
ohasáva oguerohory
che yvoty pytã

Ára poty ogueru
yvoty jera
hyakua porã
yvoty omosarambi

Guyra mi ohenduka 
ipurahéi vy’apópe
umi yvotyre
mainumby isaraki

Árapoty ogueru vy’a
Iporãiteva’erã ipukuverõ
taheñói tory, vy’a ha

Taiporãve ñande retã

Lorena Eugenia Burgos A. 

Che sy ha’e peteĩ 
kuñakarai iñarandúva
che ahayhu che symipe,
ha’e che mokunu’ũ 

Ára ha ára ha’e che pytyvõ
opa mba’epe osẽ porã haġua cheve
che sy ha’e kuñakarai
iñe’ẽngatúva ha che mbovy’a
ára ha ára.

Lorena Eugenia Burgos Aveiro

Che jagua’i isaraki
ha hesa hũ asýva
che jagua’i michĩmi 
ojogua umi anguja’ípe

Michĩ, isaraki ha
hague hũ.
Pe che jagua’i che
mbovy’a ára ha ára.
Opavavente ohayhu che 
Jagua’ípe.

Ara ro’y
oguahẽ jave,
yvytu hasẽ,
oinupã pe ro’y,
nde rete oñandu
yvytu ro’ysã
ao aku osẽ
ojuasa ahoja
oġuahẽma ro’y
hi’are haġua

Lorena Eugenia Burgos Aveiro
 

Eñangareko haguére ore rehe
ha upévare amoñe’ẽ
ko ñe’ẽpoty porãite
oguerekóva ipype
che remiandu añandúva
che ñe’ã mbytetépe nde rehe.

Elena Mabel Caballero de Cabral

Yvoty porãite
yvy ape ári reikóva
emoporambáva che retã
aguije ame’ẽ ndéve
neryakuã porãitére

Yvoty, yvoty
panambi ha mainumby
eguerovevéva nde ári
vy’a ha tory

Yvoty, porãite 
pytã ruguy tyky
ndéve rehe ama’ẽvo
che rehe ama’ẽvo
che py’a roryve.

Elena Mabel Caballero de Cabral
 

Mitã, mitã’i 
saraki saraki
ou ha oho
oyta osapukái
opuka reipa
ovy’aiterei
Mitã, mitã’i 
oiko isaraki
opu’ã oguata
oñani, oñani
vy’ápe oiko 
oñembosarái kyre’ỹ
Mitã, mitã’i
péicha reiko
neresãi rupi
revy’a resapukái

Oúma temimbo’ekuéra 
oñani oġuahẽ haġua
ovy’a mbo’eharakuéra
oñepyrũma tembiaporã
Ipúma pe campana 
oheñói haġua mitã
jopurahéike, japurahéike
ko imno nacional 
Péikeke, péikeke
he’i mbo’ehára
ñañepyrũta ko ára
tory, ayvu ha vy’apópe

Elena Mabel Caballero de Cabral 

Che korasõ che mborayhu che rekove 
py’aguapýnte ko che aheka
rohecha che képe, rohayhu
hi’ánte nde juru aipyte

Ndaikuaái mba’épa ajapóta
ndaikuaái araka’épa amanota
ahekante pe tape
mborayhu ha vy’ápe aiko hag̃ua

Pe nde juru nde resa ha nde rete
ama’ẽrõ mante aguereko pytu’u
ani chereja amano mborayhugui
ehejamínte taipyte pe nde juru

Guarani che retã ñe’ẽ
ipuvacha apysápe 
purahéi kangy’asýicha

Ñandejára ahovasa
añe’ẽvo guaraníme
he’ẽ ha ipotigui
ndaipori imbojojaha

Hi’ánte araka’eve nomanói
ha upéare añembo’eta
ha akoite imbaretevéta
guarani ñe’ẽ eirete

Clotilde Cabrera
 

Oġuahẽ ára poty
che korasõ hory
ahechágui ipotypa
ojajaipáva yvoty

Guyrakuéra isaraki
oveve ápe ha pépe
avei pe ysyry
ka’aguýre osyry.

Asusena, lirio ha reseda
ryakuãngue ñaneañua 
ombopiro’y ñane ñe’ã
ko’ã mba’e porãita

Ame’ẽ aguyjetaite
Ñandejára ha Tupãsýme
ome’ẽhaguére opavavépe
aĩchagua mba’e porã
yvyape’ári.

Clotilde Cabrera
 

Ahai ñe’ẽ poty
añandúgui angata
arekógui che mborayhúre
techaga’u ijojaha’ỹva

Che aikuaa oĩha
tekove ñaña
oipotáva ikangy
ñane mborayhu

Upéva ndaikatumo’ãi
ojahaitypojepéma ore korasõme
mborayhu iporãvéva
hasýma oje’o haġua

Clotilde Cabrera
 

Hetáma rohechaga’u 
che symi porã
che tyre’ỹma ndehegui
péva ndachembovy’avei

Hetáma ajepy’angeta
mba’épa ajapóta nderehe’ỹ
añesũ añembo’e
ajerure Tupãme mbarete

Péicha aha hese
ajuhúpeve tape asẽ haġua
ha péicha hágui ajuhu 
peteĩ karia’y marangatu

Ha ha’e ohechauka chéve
upe tape ha upe rupi aguata
naimo’ai voi ajuhuha jey vy’a
ha upéva ha’e che mborayhujara

Clotilde Cabrera 

Okañýma pe kuarahy
Amo mombyry
Ikatúma jahecha
Mba’éichapa jasy iñasaindy
Che korasõ hory
Ohechávo kuarahy reike
Amo yvága opave’ỹva
Ojoguáva che mborayhúpe
Oguerúva chéve techaga’u
Eho rire chehegui
Che apyta che añorei
Ha pe jasy omimbíva
Opyta che ndive upe guive 
Eju jeýna che mborayhu
Jahecha haġua oñondive
Mba’éichapa iporã 
Upe kuarahy reike

Gilda De Lourdes Campuzano de Aveiro
 

Che sy porãite
reguatáva reikóvo
upe rupi, jukyete 
aguije ndéve
eme’ẽ haguére
chéve mborayhu

Ko che rekovépe
añangarekova’erã
nde rehe ikatuha peve
ani ojehu ndéve
mba’éve ivaíva

Aguyje ndéve opa
mba’e rejapova’ekue
che rehe che mitãrõ guare

Yvoty ára oguahẽma
Javy’ake heta
Panambikuéra ovevepa
Yvoty apytépe oikepa

Mitãnguéra ojeroky
Ovy’apa hikuái
Oúma ára haku
Javy’áke lomitã

Gilda De Lourdes Campuzano de Aveiro
 

Aguyje kiritópe
ome’ẽ haguére chéve
peteĩ mitã’i iporãitéva
hérava José Eduardo

Ha’e peteĩ mitã’i
arandu, heko porãva
ha imba’e porãva
hapichakuéra ndive

Ape ha pepe oĩ
ha’e oremyenyhẽ
haġua imborayhúpe

Ne’íra ko’ẽ
oúma ha’e
ápe oġuahẽ
karai octubre

Pejuke pya’e
ha’e okaruse
pegueru chupe
heta jopara
ha guaripola
toike vy’a 
oúma opyta
toġuahẽ porã

Gilda De Lourdes Campuzano de Aveiro
 

Ko’ẽtĩ jave ryguasu okokore
Opáy opu’ã, okay’uma hag̃ua
Mitãnguéra omombáy, mbo’ehaópe oho hag̃ua

ani aravo penderasapa.

Ha’eño opyta, hóga omopotĩmba
mba’asy noñandúi, tovasy ndorekói
ñambojeroviáke ñande sy
ha’e ndahekoviarãi

Mbo’eharakuéra katupyry
Mbo’eharakuéra marangatu
che peẽme ha’e, aníke penekangy
pemba’apórõ oñondivepa
katuete iporãva osẽva’erã

Mitãnguéra pende pópe oĩ
hesekuéra rehehápe napenekangýiva’erã
mba’eporãnde peẽ peipota
ojupe peñomombarete va’erã

Peẽ mbo’eharakuéra
pene rembiapo ijojaha’ỹva
mavave nomomba’éiva
ñandejára tapenderovasa
opaite mba’e pehupyty hag̃ua.

Digna Delvalle

Mitã saraki oiko pynandi
ao ky’ami kasõ mbyky’i
osẽ ohorei isýgui okañy.

Mbokaja ombyaty, guyra’i ojapi
Kavaju ári ojupi, vaka omondýi
Hapicháre opyvoi pya’e oñani
Mitã saraki oiko pynandi.

Iñangirũnguérape ohenói, vakapi popóre oñembosarái
Mbo’ehaópe ndohoséi, mbo’ehára ñe’ẽ nohenduséi
Ka’aru pytũma ojere, ho’uva’erã mante ojerure
Kane’õre oñeno, ikéra jepe isaraki.

Pyhareve asaje térã ka’aru
che sy ġuaiġuimi osapukái
opa… opa jepe’a…
pya’e… pya’éke mitãkuña
tapehóke peheka…
ko’ẽtĩ jave mandi’o ñambojy hag̃ua
pende ru kokuépe ohova’erã
irambosaġua jajapova’erã
Pya’éke, pya’éke mitãkuña
aníke tapére kuimba’e tie’ỹre pejapysaka
tapeho peho katu jepe’a reka.

Digna Delvalle de Benitez
 

Yvoty porãite
Ñandejára rembiapokue
kuarahy nde jope jope
embovy’a ore rekove.

Pytã, sa’yju, morotĩ…
maravẽ ndoikói, mba’e sa’ýpa eguereko
mborayhu ha vy’a emosarambi oparupiete.
Opavave nderechávo katuete ipy’a rory
Yvoty porãite Ñandejára rembiapokue.

Digna Delvalle de Benitez 

 
Ndéve ġuarã ñe´ẽpoty
Heñói che ñe´ãkuágui
Henyhetéva mborayhúgui
Nde ha´égui remyesakãva
Umi mbyjaicha che rekove 
 
Nde rekove hory ha ipotĩ
Ndereikuaai ñaña, py´aro
Ndereikuaai kane´õ
Ko´ẽ guive pytũmeve remba´apo
Reme´ẽ haġua nde rogayguápe
Jeiko porã ha vy´a 
 
Nde ha´e reme´ẽva chéve mbarete
Aiko haġua vy´ápe ko yvy ape ári
Che mokunu´ũramo
Ku mitãicha che aguara
Ha che rykupa
 
Ame´ẽ aguije Tupãme
Ojuhukáre chéve che irũrã
Kuimba´e imarangatúva
Añeteva hekove 
 
Ninfa Lina González

 

 
Che sy marangatu
Nde ha’e kuña ijojaha´ỹva
Nde rekove ysyrysakãicha ipotĩasyva
Ko’ẽ ko’ẽre ne memby reguerochichĩva
Ha remyenyhẽ kunu’ũ ha mborayhúgui
 
Nde ha’e tekove imarangatúva
Nereñandúiva kane’õ, mba´asy
Reipotágui ne memby osẽ porãjoaite
Rehovasa tapiaite hekove, oipykúi
Haġua tape potĩ
 
Ha´e che sy porãite!!!
Ne ne´ã henyhẽ mborayhúgui
Ku ne memby ne renóiramo
Ha´etevoi ku panambi pepo paráicha
Hendápe reveve reju

Tupã ha isy tanderovasa
Ne resãi ha reikove puku hag̃ua
 
Ninfa Lina González

 

 
Nde ha´e ore irũ añetete
Reiméva ore ykére, ore michĩmiguive
Reme’éva oréve ne mborayhu
Rehechaukáva tape porã
Nde rekove rupive
 
Nde ha’e tekove imarangatúva
Nde reikuaaiva ñaña ha py´atyai
Rehekombo’e hekopete, nde ra’y ha 
Nde rajykuérape
Upévare ko áġa rokakuaapámarõ
Rasaite, roguerohory nde rekove
Ndaiporichene ko yvy ape ári 
ndéichagua túva
 
Aguyje ame´ẽ Tupãme roguerekore
Ko yvy ape ári che ru
Ha hi´ã chéve nde rekove
Ndopái raka´eve
Rohayhu che ru marangatu
 
Ninfa Lina González

 

 
Arapoty oguahẽvo
Hyakuãvurei maymáva yvoty
Rosa, lirio, clavel ha reseda
Ñane retã omoporã
 
Mainumby oveve  joa
Yvotýre isaraki
Ha avei omoirũ chupe panambi
 
Guyrakuéra opurahéi
Oguahẽvo ko’ẽti
Horyvévaicha voi oguahẽvo arapoty
 
Yvoty ára iporãitéva
Ombohory ñane ñe’ã
Mitãrusu ha mitãkuña
Oparupi ovy´a joa
 
Ninfa Lina González

Che táva Lúque-pe che avy’a
Oĩgui ipype tembiapo jajapo haġua,
Aipotante pe ġuahẽ javy’a haġua
Ape oĩ heta mba’e pene mba’erã.

Oguereko mbaraka ha arpa
Ape ikatu peiporavõ pene kumbyveva;
Kuairũ, namichaĩ ha pulsera
Apyka ha mesã, iporã porãvéva

Cedro, guatambú omboverãva’erã,
Sapy’aitépe pe ojapone yvyra omba’apóva
Pejuntema che angirukuéra
Pevy’ata ha pejoguata katuete

Myriam G. de Villalba
 

Ko árape che ko’ẽ
Ha’use mbeju hẽ,
Tataypy ajepovyvy
Aheka ipype ġuarã
Ajerere ha ajere
Ha ajuhu heta mba’e

Agueru che ña’ẽ guasu
Amõi ipype aramirõ morotĩ,
Ndai pokãvava’erã kesu hemi,
Ambojopara, osẽ porãiterei

Ajatapy michimi,
tatapýi opiriri,
aníke mbeju
ndo guerekõi jykymi

Tata ári amoĩ
paila hakumi
ojyma vatu
mbeju morotĩ

Peteĩ, mokõi, mbohapy
Mbeju morotĩ osẽ
Mitãkuérape amboguapy
Peteĩ, teĩ  ho’u ha hetave ho’use.

Myriam G. de Villalba
 

Michimi guive mborayhupe roñota
Ára ha ára nde ykere ahasa
Ahechaséntema heñoivove nde yvoty

Ko’evove y porãite ári añohe 
Aikuaagui upeva nemombarete 
Ahechama, avy’aite peteĩ rogue osẽ

Ambojupi nde rakã,
Rehoreima hese,
Ahechama nde rehe
Reguerekoma heta rogue

Aipotántema nde yvoty osẽ,
Ambovy’ase che resã,
Che ha’e upéicha 
Iporãitereigui nde yvoty

Sa’yju ha morotĩ
Nde yvoty porãite osẽmi,
Ojere ha nde retũ
Mainumby ha panambi

Ohasavante nemo porã,
Upévare roñota
Nda ha’éi chévente rembovy’áva
Ohasavape ha avei ambue guyra’i.

Myriam G. de Villalba
 

Aipotánte che LUCERO,
chendive reguata,
jahecha haġua
heta mba’e porã

Oñondive tamaña
kuarahy osẽvove,
upéicha sapy’a
rojoikuaarõ
che mandu’a.

Yvága: nde reikuaa,
umi joayhu oikóva
ani reñongatu
maymáva emombe’u

Ñasaindy výpe roñoañua,
ñakyrã oreve opurahéi,
ha’e avei
oñondive ovy’a

Kiririme ysyry ohasa,
ore ra’anga ha’e ohecha
rojerure chupe
oñongatu haġua
jepive ore mborayhu

Ohai: Myriam G. de Villalba

Oguahẽ vove jasypakõi ára,
Che korasõ henyhe mborayhúgui,
Oġuahẽma Tupasy Caacupe ára
Aha jepi pe tenda yvy porãitépe
Agueraha haġua yvoty,
Añembo’e ha ajerure avei
Py’a guapy
Amaña tupãsyre,
Ha ahecha
isai hovy porãite,
hi’ánte cheve
yvága omimbipáva,
ha omokyre’y che rete.
Ndaipóri va’erã, ambue mba’e
iporãveva chugui;
ome’eva yvyvórape
heta po’a.

Ohai: Myriam G. de Villalba
 

Yvoty porãite pytãngy asy
Ipoty jera kyrỹi asyete
Hyakuã porãite cherendápe oġuahẽ 
Yvytu kangýndive pyharevete

Hogue rovyũ ysapy meme
Pyhare pytu ndive oguejyva’ekue
Kuarahy ojupívo omimbire
Oryrýi ryrýi otyky mboyve

Panambi sa’yju hese ojere
ára mayma ikuápe oike
ha oisyryku ijárarã
he’ẽasyetéva yvoty rykue

Mainumby hovy pepo vera’i
Ou avei nemomaitei
Mba’épa oiméne ndéve he’i
Ajeverõ péicha oñe’ẽ ñemi

Yvoty porãite ryakuã asyete
Hi’ãitéva chéve che sýpe araha
Ha ndachepy’ái hendágui aipe’a 
Ani ambyai ipoty kuru

Tovénte akói terembojegua
Ysyry satĩ nendive tovy’a
Ha che águivente taguerohory
Nde poty kyryĩ ryakuã porãite

Ohai: Rosa López

Ykua satĩmi
ahámi hague
kambuchi che pópe
y pyahu reru
nde ypýpemi ajávo
che py’a hory
ha che popemínte
hay’u nde ymi	

Oiméne poku
aġaite peve,
amambái apytépe
akói remimbi,
ka’aguy porã
nde rehe ojereva
ha umi panambi,
mainumby hovy
ojávo hoy’u
nemomaite ko’áġa peve

Nde rehe che ãhova
ko’áġa peve

neporã asyete
amambái roky
nde rehe ojere
ha hogue kyrỹime
nemoporãve

Aġante aháne
rohecha jey,
angata añandúva
tove tokuera
nde y ro’ysãgui
tay’umi jey
tajuhu upépe
che angapyhy

Yvyra mayma 
nde rehe ojere
ama guasuete
ani nembyái,
umi guyrakuéra
nde rerohory
ha ipurahéipe

	
Anichéne márõ

yma che mitãro
py’ỹimi roho
ka’aru hakuetérõ
piro’y reka
che pehenguekuéra ndive
nde syry ro’ysãme rojahujoa.

Ohai: Rosa López

Ohasáma ára ro’y
Oipeju hakuvy asy
Ohasávo pe yvytu 
Omomaitei ára pyahu

Umi ñúre jahecháma
Ynambusevói morotĩmba
Umi ka’avo hovyũ asy
Togue pyahúpe oñemonde

Yvy avei ovy’a
Tajy potýpe ojegua
Sa’yju, morotĩ, pytã
Ndaijojahái iporã

Umi guyra’i ovy’a
Oparupi ojaitypo
Ko’etĩvo ijayvujoa
Omomorã ára porã

Ohai: Rosa López
 

Tape ka’aguy
Ryakuã asyete
Yva ka’aguy
Ryakuã memete
Amambai roky

Ytyrovirúpe rejejaho’i
Yvyrarakãre oñasãingopa
Anguja ruguái
Jatevuka’a
Jaha, jahavévo
Oĩ katuete
Opáichagua yva
Re’ẽ asyete,
Guavira pytã
Jakarati’a
Oime avei ku pakuri,
Guaviju hũmi
Ha ñangapiry
Ajépa iporã
Tape ka’aguy
Tetã Paraguáipe
Mante jajuhu
Ãichagua tape
Sa’íma oikuaáva
Opa rupi
Ka’aguy guasu
Upévare aipota
Mayma cherendúva
ka’aguy opytáva
anive jaity

Ohai: Rosa López
 

Che róga okárape che avy’aite 
Upépe ahecha hetave mba’e
Tupã Ñandejára ojapova’ekue
Mymbakueraita hese ojere

Chavurro, mburika, vaka, kavara,
Che róga kupe gotyo korápe okaru
Mayma Guyra’i opurahéi joyvy
Ko’ẽtĩ oġuahẽvo oguerohory

Che róga okárape voive apu’ã
Kupyju tokoro’o voi che mombáy
Pávo ha ype avei oñombohovái
Ayvyko ojapo opavavéma opáy

Kokuére ahárõ mandi’o jo’o
Guyraita ñe’ẽ che ñe’ã omokyrỹi
Umi kapi’ikuáre ohecháma avei
Piriri, rirípe apere’a oñomuña

Ka’aguy rembe’ýpe osẽ okaru
Kiririhaitépe guasu pytã’i
Che róga okára nda’ijojahái
Mborayhu ha vy’a upépe heñói

Ohai: Rosa López 

Ha che sy
Kuña ijojaha’yva
Kuña hekoviave’yva’erã chéve
Ñandejára nderahava’ekue
Voi asyéte ore apytégui.
Ikatúva jave rombojerovia
Ha romokunu’u mandyju apytépe
Hi’ãnte ñandejara ha tupãsy
Ome’ẽ peteĩ arami chéve
Ñañomokunu’umi haġua.
Heta araitema aheka ha oikotevéva
Pe ne kunu’ũ ha ne mborayhu 
Che sy porãite.

Ne michiéte guive

Romokunu’ũ
Ha rohayhuéte
Mborayhu apytépe
Nde rekakuaa
Ha hde sarakipe
Orembovy’a
Nde mitã kyry
Pire morotĩ
Ropea jajái
Juru pytãmi.

Eliseo Maldonado R.
 

Ysyry saraki, piro’y asyetéva
Aguape apytépe remokunu’ũmivo
Heraite vy’a ahasamiva’ekue
Nde yvyku’i morotĩ apytépe
Yvyrarakã sarambi rovyũ
Ojero’apámiva nde syry harupi
Ko’áġa ġuarã ndajahechavẽima
Nde resaymíntema vaicha asyrýva
Ha’etévaicha ahekáva umi yvyrã rakã
Jero’a ko’áġa ipore’ỹva
Ha upéicha avei aguape poty
Panambi saraki ha umi mitãita
Ayvúpe ha vy’ápe oñemboriro’ýmiva’ekue
Nde syry sarakípe hakuéte jave.

Eliseo Maldonado R.

Ko mborayhu arekóva
Ndeve ġuarãnte añongatúva
Ko’ẽguive rohechaséva
Ha pyhare romokunu’ũseva

Anike tesãráipe
Márõ che reja
Ndaha’éi rupi che
mborayhujararã

Eliseo Maldonado R.

Oġuahẽvo arapoty
iñasãi umi yvoty
iporãite hyakuãvu

Panambi oñepyrũ oveve
guyrakuéra opurahéi
opavavéva ovy’a
iporãite ko arapoty

Ronald Medina

Che symi porãite
eju cherendápe
nde ára ko’ẽme

Eju cherendápe
ame’ẽ haġua ndéve
mborayhu re’ẽ

Ronald Medina
 

Pyharevove mitãnguéra osẽ
oñembosarái oparupiete
isaraki hikuái tuka’ẽkañyháme
Kalo, Kalo jahecha chejuhúpa

Okañymba hikuái, Sele
oñepyrũ oheka, peteĩ teĩ chupekuéra
osẽ sapy’a Vito kañyhágui
pya’éko oho, tambore opoko
vy’apópe isarakipa hikuái

Ronald Medina

Oiko sapy’a peteĩ karai vosa
óga gotyo omondýiva mitãme
ohokuévo jaguakuéra oñarõmba hese
okañývo Karai Vosa, ojevýma tory
mitãnguéra osẽ oñembosarái.

Ronald Medina  

Oguahẽvo nde ára
hory che korasõ
upévare agueru ndéve
opaichagua mborayhu

Roañuãvo ame’ẽ aguije
heta mba’e porã
che mbo’e ára ha ára
omyesakãva che rekove

Ne ñe’ẽ ahendu rupi
Ipotĩ che rape
upevare ajerure Ñandejárape
Tome’ẽ ndeve tesãi ha po’a.

Lilian Alicia Mereles López

Mborayhu apytépe nereñói
rejúva rembohory ogapy
reguerúgui ndejehe
kyre’ỹ ha vy’a

Ñandejára ha isýpe ajerure
ome’ẽ haġua ndéve
tesãi ha po’a
Opa ára tanderovasa.

Lilian Alicia Mereles López

Aguije ame’ẽ Tupãme 
Ome’ẽgui chéve
Che irurami ha’éva
Che pehenguekuéra

Tory ha vy’ápe
roñopytyvõ ponóiteke
avave ore apytépe
ohasa asy

Roikógui oñondive
py’aguapy ha tekokuaápe
romboyke py’aro
ha vy’apópe rohasa.

Lilian Alicia Mereles López
 

Kuimba’e katupyry
Ijojaha’ỹva ko yvy ári
Hi’ãnte ahepyme’ẽ ndéve
Mborayhu reme’ẽva chéve
Nde pyapy mbaretégui
Remba’apo ko’ẽ ko’ẽre
Ani haġua rohasa
Tekotevẽ ogapýpe
Heta reñeha’a ore rehe
Ndereikuaái kuarahy aku
Ore mongakuaa teko porãme
Che ru porãite

Ha che sy marangatu
Ndaipóri ndéichagua
Ome’ẽva imembykuérape
Mborayhu jojaha’ỹ
Pyhare ha ára reñeha’ãva
Kane’õ ndeireikuaai
Reipotágui teko porã 
Ne membykuérape ġuarã
Hi’ãnte chéve ohendu
Tupã ha isy che mba’e jerure
Akóinte taneresãi
Ha revy’a orendive.

Lilian Alicia Mereles López
 

Kuña imarangatúva
péva ha’e che sy
ára ha ára iñangatáva
oikuaa’ỹva pytu’u

Upévare hi’ánte chéve
ame’ẽ chupe aguyje
ha Tupãpe ajerure:
Po’a ha tesãi tome’ẽ chupe.

Nde ha’e che mbo’ehára
ahayhuetéva
ikatu’ỹva che resarái ndehegui
nde ha’e haguére che sy
ha che angirũ

Aikũmby heta mba’e 
nendive, ahai ha amoñe’ẽ 
opaichagua tai
ko árape ame’ẽse ndéve
aguyjetaite che mbo’ehára
rohayhuetéva.

Sandra Mosqueira de Vasso

Yvotýpe ojoguaitéva
nde rekove che symi
iporã ha hyakuãnguépe
che añua ha che moirũ
Hi’ãitégui nde ypygui
nasẽi araka’eve
nde syvápe rohetũ nde chemokunu’ũ
péicha ha’etevaichavoi aĩva
yvágape Ñandejára ykerete

Hi’ãitegui amombe’u
toikuaa maymavaite
rerekóva nde pype
tekoha marangatu
Cañada San Rafael
purahéipe romoĩ
ha yvytúre apoi
nde rehe che remiandu

Hesãkãvo ko’ẽtĩ
guyrakuéra ijayvu
nde syrýpe ojahu
ipepokuéra omyaky
Nde jerére ipoty
henyhẽ ñanamimi
ha nde ári isaraki
panambi ojeroky

Sandra Mosqueira de Vasso 

Arapoty oġuahẽvo
Yvotykuéra ipoty jera omoporã ñande renda
Ombovy’a ñande rekove
Ha’eténte ombopyahúva opavave tekove
Yvy’ape ári oĩva
Oġuahẽvo arapoty
Ñande rekove ipyahupa
Umi yvoty ryakuã ñande aho’ívo
Ñande ánga ombohory

Kuña ahayhuetéva 
Ta ipoty nerendondépe
Iporãvéva po’a
Tome’ẽ ndéve vy’a

Akõinte taneresãi
Oguereko angapyhy
Ha nendive toroime
Maymavéva nememby

Roime ramo nendive
Ha’ete ipotyjeráva
Ore rekovépe vy’a
Roñandúvo nemborayhu Ijojaha’ỹvo 
Reguerekóva ore rehe.

Clara Vicenta Ocampo de Medina

Añeñandúvo arapýpe
Oguereko angapyhy
Jehecharamo apytépe
Che rekove ipoty

Che renyhẽ aguijégui
Aguereko  py’aguapy 
Che ykére ajuhugui
Ome’ẽva piro’y

Amomba’e guasuete
Ko’ã Tupã rembiapo
Akóinte imbytepekuéra
Ovy’a che korasõ

Mitãkuñami marangatuete
Eġuahẽ guive ore apytépe
Mborayhu ijojaha’ỹva
Ñande rógape remyenyhẽ

Nde reko marangatu
Py’a guapy me’ẽha
Ne ñe’ẽ ha nde puka 
Ombohory che ñe’ã  

Che memby marangatu
Ndéve ġuarã che mborayhu
Tupãmente ajeruréva
Tohykuavo ndéve ari akõinte taneresãi

Clara Vicenta Ocampo de Medina

Aguereko mokõi mitã
Che rekove ombovy’áva
Mávapa cheicha hovasapyre 

Ajesarekóvo umi che membýre
Ogue che hegui kane’õ ha jepy’apy
Umi mitã pukavy omondo tesaráipe
Opaiteichagua py’aguapy

Añandúvo umi iñañua kangymi
Ha’ete che aho’íva
Ajepomoí Ñandejárape
Ame’ẽvo chupe aguyje
Aguerekóre peichagua hovasapyre

Guyra’i porãite
resa apu’ami
retyma pukuete
pepo parami
Oveve ha oma’ẽ 
ho’use pe yvami
ojupi ha oguejy
guyra parami
Ha’eñónte oiko
oheka iñirũrãmi
vy’apópe oiko
guyra parami

Graciela Ortiz de Peña

Aipo’o ndéve ġuarã
yvoty iporãvéva
mborayhugui henyhẽva
che symi ndejoguaha

Oĩrõ aipo yvága
Topyta ndéve ġuarã
Aipotáne Ñandejára
Isymi rekoviarã

Yvotymi oguerúva
ovy’a che javeve
che symi che apoharéva
ne mba’e che rekove

Graciela Ortiz de Peña

Pejumínte pehecha
Che retã oguerekóva
Ku tesa ombohovýva
Oġuahẽvo arapoty

Ñandejára ápe oity
Tuichavéva mborayhu
Yvyra ha yvoty
Ko’ápe hovyũ

Oũma arapoty
Yvyra ojoguapa
Yvoty ipotypa
Panambi ojeroky

Ñande resa ombohory
Hyakuãmba ko arapy
Ome’ẽ ko tekove
Che retã arapoty.

Graciela Ortiz de Peña

Mitã ñande rekove sã
Mitã ome’ẽ ñandeve py’a rory
Mborayhu, tory ha vy’a
Mitã rehe’ỹ ndaikatúi jaiko 
Mitã ome’ẽ ñandéve
Mborayhu mbarete ha vy’a

Ohai: Lucia Pereira Vda. de Cabral  

Che angirũ añete ha’e
Pe oĩva chendive
Oreko jave apañuái
Ha avei oĩ jave vy’a
Pe che ykére oguatáva
Ha che hekombo’éva
Che angirũ añete ha’e
Pe che aguatarõ ijykere
Ame’ẽ chupe tekombo’e
Che angirũ añete ha’e
Ame’ẽ jave chupe opa mba’e
Aha’arõ’ýre mba’eve

Che retũvo pe che sy
Ajupi vaicha ahávo
Guyrami pepo morotĩ ári
Yvága hovy gotyo

Che retũvo pe che sy
Añeñandu vaicha
Peteĩ yvoty pyahu
Ombosa’ýva ko’ẽtĩ

Che retũvo pe che sy
Che korasõ hory
Ajupi hapypa’ũme
Che michĩse jey

Ohai: Lucia Pereira Vda. de Cabral
 

Mbo’ehaópe aġuahẽvo
Heta mba’e ou che akãme
Mba’épa ahecha, ahendu
Aikuaa ha ajapóta añeporandu
Mbo’ehaópe aikévo
Che pirĩ, che ñe’ã hory
Ahechávo angirũme,
Che mbo’ehárape ahendúvo
Ha’e mba’e porãitápa oguerúta
Mbo’ehaópe che avy’a
Ñembokatupyry rupive
Néike mitãnguéra jaha mbo’ehaópe
Javy’a ñañembokatupyry
Upekuévo jaikuaa heta mba’e

Ko yvy ári roĩva romaña yvate 
ore py’a hory rohechávo pe ára
hovy mimbi nde ahojáicha
Tupãsy ja’évo ñane korasõ hory
Ha’ete pe mba’e vai
Ndaijamo’ãivaicha ñande rekovépe
Tupãsy rehe namañávo
Ñande resay otyky
Tupãsýre jajeroviarõ
Noġuahemo’ãi mba’e vai
Ñandéve ha ñanderogayguápe
Ñane ã hory oĩgui ñanendive 
Tupãsy marangatu

Ohai: Lucia Pereira Vda. de Cabral  

Piro’y sakã, satĩ pererĩ
ko’etĩ ryakuã nde ykua yvu
yvytu kangy ko’ẽju pytu
nde ysyry mbeguepe remosarambi.

Rembosaraki reguerojere 
tory kunu’u táva roikoha
heta mandu’a, heta purahéi
oparupiete nde nererãkuã

Asaje pyte kuarahy otini
nde y ro’ysãke toje hupyty
ou ha ohóva mba’yru ipópe
ayvu ha vy’ápe hoy’u nde hegui.

Esmilce Riquelme
 

Cañada San Rafael
táva che reñói hague
ndéve ġuarã purahéi
ko’áġa péina ahai
hi’ãgui amombe’umi
rerekóva nde pype
heta mba’e porãite
tove tojekuaami

Tape potĩ reguahẽsemirõ
ore tupãópe reñembo’emi
ha mbo’ehao ijykeretente
arandu ome’ẽva akoi avei
tekove mayma imarangatúva
rejuhuta ápe tory mborayhu
ha oguahe javerõ San Rafael ára
ko’ape ha pepe vy’a ha ayvu.

Mitãrusukuéra ikatupyrýva
Capitán Insfranpe oñombyatýpa
Ko’agotyo ha pegotyo hakykuerikuéra
Campeón oserõ pehendu va’erã

Mandu’ahaite ore Ykua Ramírez
Remyakýva ko tenda
Katuete rehóvo upépe
San Rafael nde rovasáne.

Esmilce Riquelme

Nde rovái péina agueru hetaite mba’e porã
yvoty amyapesã ha kunu’ũme amyakỹ
guyrakuéra purahéi hi’aġuívo ko’ẽmba
ambyaty ndéve ġuarã nerokẽme taipoty

Ne reñói hague pe ára hi’ãite amomaitei
tachemoirũ  panambi ojeguapáva ipepo
tovy’a ne korasõ tahesãi nde rekove
ãva ndéve aikuave’ẽ roañuávo che symi.

Esmilce Riquelme

Ipoty jera che ñe’ã mbytégui
ñe’ẽ iporãvéva ndéve ġuarãite
amyasãita áġa águi nde rapépe
tohypýi po’águi pe nde rekove.

Nendiveko akõinte che anġapyhýva
vy’a ijoja’ỹva imomaramby
ñande rekove ojohupytýva
ñembyasy ha vy’ápe ñaime oñondive

Mandu’ápe oĩgui ko angirũ ára
ndéve oġuahẽ ko che pojopy 
ha che añua kakua porãva
vy’apavẽ ára jaguerohory

Esmilce Riquelme
 

Kuimba’e ikatupyrýva
ndoikuaáiva pytu’u
tuichaitéva mborayhu
rerekóva ore rehe
nde apére ku ko’ẽ
mba’apópe rehecha
animo’ã mba’eveỹ
nde rogapýpe oġuahẽ

Ndéve ġuarã che ñe’ẽ
taipoty ne ñeha’ã
Tupã tanderovasa
taneresãi katuĩ 
nde rape ta ipotĩ
ha ore nde rogaýgua
nemoirũvo toroĩ
nendive torovy’a

Esmilce Riquelme

ÁRA YVOTY OGUAHẼVO

Ára yvoty oguahẽvo
guyrakuéra opurahéipa
ha mayma tajykuéra
agotyo pegotyo ipotypa

Yvytúre aġuahe
yvoty ryakũa asy
panamby katu vyapópe
mainumbyndi operere

Silvio O. Salina
 

Yvoty ñe’ẽ rysý’i joja
hyapúva porã rasa
hoky jey hekove
mbotuicha; momba’e

Karai marangatu
terakuã ógapegua
vy’apavẽ ndéveġuarã

Ko’áġa nde tuya
nde aka morotĩmba
eguata mbeguekatu
eguapy epytu’u

techanga’u rupive
heta che mandu’a 
mba’éichapa che akãhata
che mitã’írõ guare

Heta reiko cherehe
ejapo chehegui karia’y
ndaikatúi añembyasy
tupã omboúva ou porãva
mbopytu’uvo che korasõ
aguyje ndeve che ru.

Silvio O. Salina
 

Peteĩ angirũ che rekovepe
akointe ombohorýva che rekove
ipukavy che añuãva
ára ha pyhare.
Kuña ijojaha yva
ndaipóri ha’éichagua
kunu’u ome’ẽva cheve
mborayhu ha tekojoja
Aguyje ndéve ġuarã Ñandejára
eme’ẽre chéve che angirũ
jerekove aja ko ivy’ape’ári
ijupeġuarã che mborayhu

Roguapymíta ko ñasaindýpe
ore symíre taoremandu’a
ore rejava mba’e mbyasýpe
ko arapýre ore angata

Oġuahenguévo ko pyharente
ndorovy’ái anga ore añomi
ore ãhóva rehechaségui
rohayhuetéva ore symi

Ha Ñandejára ha tupãsyme
rojerureva tohechauka
ko ore képe ára ha ára
ore symime toro hecha.

Silvio O. Salina

Ára ha ára che py’a rorýva
che ra’y marangatu oguahẽguive
ore apytépe omoheñovatory
joayhu ha vy’a ojojahaỹva

Ko’áġa ramo ġuarã tuichamievo
isarakíma ha hesaite
ha ama’ẽvo hese oñembosarai jave 
omyenyhẽma mborayhu añetégui
che korasõ

Ára ha ára ahechavove
che ra’y rekove resãi
amaña yvágare ha ame’e
Ñandejárape aguyje
ome’ehaguére chéve ko 
jopói porãite.

Silvio O. Salina
 

Táva paraguaýpe
heta mba’e jahecha
oĩ óga yvate ha tuichava
ñande resa kuarahýre omomaña

Oĩ avei okavusu
apykagui henyhẽva
upépe rejuhukuaa
terere jepe oñehepyme’ẽva

Táva jerere rejuhúta
heta ha opáichagua mba’yrumýi
upeva’erã tendy ohechaukáva tapére
ani ñembota oimera’ẽva mba’yrumýi

Upéicha avei reikõvo
ne’año táva rapére
aní regueraha mbo’y
cháke oĩ kavaju tarovakuéra
pya’e ñemoperõva’erã

Reikotevẽva opa mba’e
oĩ mba’e renda guasu
rejogua haġua oĩmíva
opaite mba’e rejuhúta

Eimesẽramo vy’ápe
heta hendápe rehokua’a
opa rupi rejuhúta heta imbokóva 
ani ñembyepotípe opa.

Oĩ hi’upýva rejoguáva
ndaha’éiva añetegua
kamby rembopupuvérõ
ndovúi ha ndahova kyra mo’ãi

Néi Paraguaýpe rejúrõ
rejepytaso va’erã
ndaipóri oñeme’ẽreiva
y jepeve rejogua

Upévare che kokuekuéra
ñañe hã’ã ñakarapu’ã
ha ñande kokue akãme javy’a
anive jaju paraguaýpe
jaikove asy haġua.

Carlos Torales
 

Aheja che rogami
paraguaype amba’aposégui
techaga’úpe aikove
che rógape aimesẽgui

Hi’ãnte chéve aime
mangovýpe aterere
che irũnguera ndive añe’ẽ
opa mba’ére térã opavavére

Hi’ánte chéve apay
gallo sapukái peteĩpe
apu’ã ajovahéi y morotĩ asýpe
ha upéi asẽ ajesareko ko’ẽtĩre

Ko’ẽmbáre ahase tape po’i pukúre
ahetũvo hyakyãvu opa ka’a ka’aguýre
ha upévo avei ahendu
opáichagua guyra purahéi avápe ombopy’aguapýva

Añepyrúvo amba’apo
kokue ñemitỹ rendáre
mbaysyvo rogue che akã ahojane
kuarahy aku pukúgui

Añemoĩne apytu’u
ykua karanda’y ypýpe
ha upekuévo aiporavo
opa yva ajuhúva: arasa térã pakova.

Carlos Torales
 

Asaje ajevy, che rógami
morõtĩmíme ogaguýpe okaru
tembi’u ikyra asýva
hy’ari ha’u kamby aku opa
hi’upy omboguapýva

Upe rire añeno kyhápe
apytu’u sapy’ami
mitãnguéra tokirirĩ ha tokeke avei
chake oúma Jasy Jatere
oguerahávo mitã saraki

Uperire apu’ã
ajoka manduvi ha kumanda
ãga arapakõime távape aġuahẽne
ahekávo pira pire
ha aguerune opa hi’upy térã tembikõteve.

Péina oġuahẽma pyhare
mymbakuéra oiméma korápe
ñama’ẽma Kirito rataindýre
ñañembo’e ichupe
Chokokue rekove hekojojáre

Carlos Torales 

Pe rosa potýicha
nde juru pytã
neryakuã vevúi
che mopirĩmba

Ndeichagua kuña
ndaijojahái
remimbi vera
ha’ete mbyja

Ha che resay
amokã aikóvo
añandu guive
mborayhu asy

Ani ne ñaña,
chendive kuña
che mborayhu
ndéve ġuarã

Akõinte lucero
pyhare omimbíva
opukavymi nderecha vove
ha pe ysapýicha
morotĩmbaitéva
pe ko’ẽmbota oġuahẽ jave

Ko che purahéipe ha’éta ndéve
che mborayhu nemba’erãha
aníke che rosa cherejarei
moõpa oime nderayhúva’erã

Luis Viveros
 

Tuicha tekotevẽ 
opa pirapire
amaña mombyry
ndaipori mba’eve
	
Aguapy apurahéi
asapukái, aturuñe’ẽ
añandu tekotevẽ 
amoangata che rekove

Ajepy’amongeta
ivaipaite jave
mba’épa ajapóta
chaha’i vare’a	

Ñapu’ãke lo mitã
jaheka tembiaporã
jaipykúi oñondivepa
ñamondýi pe mboriahu

Juru tie’ỹgui nahendái
ñahendúvo chupekuéra
jejuru’o tarova hekope’ỹ
Hova’atã tapichakuéra
ha’ekuéra oiko porã
mboriahu, mboriahurã
ko’ãva che monguerái
Torypápe che reko
juru ñe’ẽ rupive
heta che mbotavy
Tovéna topa
ko’ã mba’e
ñerotĩ ñemongy’a
ha ñamopu’ã
ñane retã

Luis Viveros 

Táky, táky
jaisu’u chipa’i
chipa, chipa piru’i
he’i kuñataĩ

Táky, taky
jaisu’úma chipa
chiperita, chiperita 
ohepyme’ẽ hetéva chipa 
chipa purũrũ asy

Tatakua haku
chipa ombojy 
jepe’a rata ojeroky
tataĩ opu’ã
ikoni, saraki
ojýma chipa.

Prof. Elena Mabel Caballero de Cabral

Che mbo’ehára porãite
yvotýicha neryakuã asýva
ne rembe pytã asýva
ko árape ha’ese ndéve
Aguije opaite ára
Eñangareko haguére ore rehe
Ha upévare amoñe’ẽ
Ko ñe’ẽ poty porãite
Oguerekóva ipype
Añandúva che angapýpe
Che ñe’ã mbytetépe
Nderehe mbo’ehára

Yvoty porãite 
Yvy ape ári reikóva
Emoporãmbáva che retã
Aguije ame’ẽse ndéve
Neryakuã porãitére
Yvoty, yvoty
Panambí ha mainumby
Eguerovevéva nde ári
Vy’a ha tory ogueru
Yvoty porãite
Pytã ruguy tyky
Nde rehe ama’ẽvo
Che py’a roryve

Prof. Elena Mabel Caballero de Cabral

Oúma temimbo’ekuéra
Oñani oguahẽ kyre’ỹ
Mbo’eharakuéra ovy’a
Oñepyrũma tembiaporã

Ipúma campana
Ohenói mitã saraki
Japurahéike, japurahéike
Ñane retã purahéi

Peikéke, peikéke
He’i mbo’ehára
Ñañepyrũta ko ára
Tory, ayvu ha vy’apópe

Prof. Elena Mabel Caballero de Cabral

Mitã, mitã’i
Saraki, saraki
Ou ha oho
Oyta osapukái
Opuka reipa
Ovy’aiterei
	
Mitã, mitã’i
Oiko isaraki
Opu’ã oguata
Oñani, oñani
Vy’ápe oiko
Oñembosarái kyre’ỹ

Mitã, mitã’i
Péicha reiko
Neresãi rupi
Evy’a esapukái
Ha’ete guyra’i

Prof. Elena Mabel Caballero de Cabral 

Nde ha’e kuarahy ohesapéva pe ko’ẽ
nde reikuaa che rohayhuha añete
nde ha’e pyhare mborayhu.

Ahechárõ jasy ahecha ipype nde rova
Pe jasy ohesape che pyhare
Mborayhu che mborayhúgui moõpa reime.

Nai moãi maramo che kendy hovy ipotýne
Ha ipype toroañu’ambarete
Nde ha’e che mborayhu añete.

Prof. Gabino J. González A.

Nde ha’e pe yvoty iporãvéva
remoporãva che yvoty
pe nde ryakuã asyete
ahetũva opaite arajave
aníke mavave opokõne nderehe
oúrõ mainumby neretũse
ndahejaichéne oja nde rehe
nde ha’e che yvoty,
yvoty che rakate’ỹ.

Prof. Gabino J. González A.

Aikotevẽ reimejey che ykére
roñañua mbarete jey haġua
nde ha’e che mborayhu añete
aikotevẽ reikuaa che rohayhuha
mba’e ajapóne nde rehe’ỹ 
nde ha’e che mborayhu kunu’ũ
aikotevẽ reime jey che ykére 
ikatuhaġuáicha jojahavi’ũ
añete ha’e ndéve che mborayhu humi
nde ha’eha añete che korasõjára.

Prof. Gabino J. González A.

Kuña porã resa para
rembovy’áva che ko’ẽ
rema’ẽmína che rehe
kuña porã resa para.
eme’ẽna chéve mborayhu
che rohayhu añete
kuña porã resa para
nde rehe’ỹ ndaikoichéne 
kuña porã resa para
aníkena che reja.

Prof. Gabino J. González A.
 

Temimbo’e che rekópe
eterei aikuaase mive
mayma kuatia porã
ipotýva ku yvotýicha
mbotuicha che kuaa
oikotevẽ temimbo 

eirarũa ména ndaha’éi

Prof. Gabino J. González A.

Mamóiko reime Kirito.
Roheka yvate ha ndorohechái,
Amaña Tupão ryepýpe ha nereiméi,
Aporandu che angirũme ha nandekuaái.
Roheka, roheka ha
Peichavérõ jepe, ndorojuhúi.
Mamóiko reime Kirito
 
Aipóna oġuahẽ ne aramboty
Ha nde nereiméi
Ñorairõ, kate, tesarái,
Pirapire, tarova,
Ko’ãva nemyengovia
Mamóiko reime Kirito.
Aipóna oġuahẽ  ne aramboty
Ha nde nereiméi
 
Che rapichakuéra oñembosako’íma
Ayvúpe reñeha’ãrõ
Guari, tembi’ueta, jopói hepyete,
Ka’u, tyg̃uatã, jerovia, 
Peteĩ hendápe imbaretejoa.
Ñembyahýi, sogue, tyre’ỹ,
Mba’asy, kyhyje,
Yty ramoguáicha ambue hendápe oime ojo’apa
Mamóiko reime Kirito.
Che rapichakuéra oñembosako’íma
Ayvúpe reñeha’ãrõ.
 
Ndaupeichaiva’ekue.
Tuicha iñambue ore rekove.
Nde niko heta reguata ha heta rejapo,
Oparupirei reju ha reho mba’everõguáicha.
Mba’éichapiko, nde, péichaite peve
Rejepokuaa porãite,
Hasyetépiko oréve, ko’ág̃a, rohapykueho...
Ndaupeichaiva’ekue.
Tuicha iñambue ore rekove.
 
David Galeano Olivera
(22 jasypakõi 1988)
 

 
Aheka pe mborayhu ka´agype
Aheka pe mborayhu kuarahýre
Aheka pe mborayhu yvágare
Pe mborayhu oĩ raka´e ape, che ykére...
 
Aheka pe joaju
Aheka pe tekojoja
Aheka pe sasõ teete
Ã mba’e oĩ raka’e, che ykére...
 
Tupã oñemboja ha he’i
Mborayhu oĩ oparupiete
Mborayhu ndéve nde reka, mborayhu che ha’e
Ha upeicha ha’e ndojekuaai
 
Tupã he’i kuri, eju
Che aguereko ndéve ġuarã
Mborayhu añete...
Upeicha oguahẽ mborayhu añetete
 
Pe morayhu eguerekóva ne ndive, 
ha’e pe mborayhu ojapótava ñande rekovegui, 
mba’e porã, anike eheja ohasa ara mborayhu ỹre.
 
Huber Ivan Marecos

 

IES ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI 
(Luque, Limpio ha Emboscada)




#Article 139: Chipa guasu (190 words)


Chipa Guasu ningo mbujape peteĩ ojejapóva avatikýgui, ha oñembojýva kosina (térã tatakuápe); oĩ umi 70 chipa ojekuaáva apytépe, Paraguay rembi’u yma. 

Hetemi ko tembi’u ha katuetei nunga oje’u péicha ku “so’ombichy” ykére (jotopa guasuha rupi ỹrõ jotopa ogapygua ndive oje’uhápe opaichagua vaka ha kure ro’o, so'otuky (chorizo) ha mbusia).

Opavave tembi’u paraguáicha heta proteína oreko. 

Oñembopupu sevói, y ha juky peteĩ mba’yrúpe 10 aravo’i pukukue ha upéi ojeheja upépe ho’ysã hag̃ua. Oñembovu porã ñandy ovuporã ha morotĩ porã meve ha oñemoĩ  pype ryguasu rupi’a peteĩteĩ, ha avei kesu oñembosa’i pyre, ojepytu’u’ỹre ñembovúgui. Upéi oñemoĩ pype sevói hi’y reheve ha avei avatiky oñemongu’i pyre, ha avei kamby. 

Oñembojehe’a porã oñondivepa umi mba’e oraháva ha upe rire oñemoĩ peteĩ mba’yru oñemoingéma hag̃ua kosina (térã tatakuápe). 

Oñembojy kosina hakuvy porãvape (200 °C rupi hakuva’erã) peteĩ aravo ha 30 aravo’i rupi. 

Oĩ tapicha arandu ohapykuehóva Paraguái rekoasa he’íva opaite tavaygua rembi’u oñembosako’íva ogapykuérape pe Ñorairõ Guasu Triple Alianza (Argentina, Brasil ha Uruguay, 1864 guive 1870 peve) renondépe oikova’ekue opa rire, hetaiterei caloría orekoha, pe ñorairõ guasu ojukaparaiva’ekue Paraguái ñemoñare rapykuerépe sa’ieterei tembi’u oĩ rupi, ha upévare tembi’ukuéra oreko heta proteína, ojehecha pype ipokãha tembi’u.




#Article 140: Karaguatay (288 words)


Karaguatay distrito ha tenda tetãvore Kordillera, Paraguáigua.

Ko departamento Cordillera pe ndahaku ha naho’ysãitéi. 22ºC rupi memeve haku; arahaku aja ohupyty 39ºC ha araro’y aja katu ho’ysãvéramo oguejy 3ºC peve.

Karaguataýpe oiko 13.965 tapicha rupi; umíva apytégui 7.288 kuimba’e ha 6.677 kuña, he’iháicha Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Heta Kuruguatygua oje’ói EE.UU.-pe omba’apo hag̃ua ha ogueruka viru hogayguakuérape; óga omopu’ãkáva hikuái ohechauka mba’éichapa oiporu iviru itávape. 

Oñefunda 24 jasyporundy 1770-pe; péva ojapo España-yguakuéra Franco, Carlos Morphi omotenonde aja Paraguái Retã, río Yaguy rembe’ýpe. Ko táva ñepyrũrã ojeherova’ekue puesto Mbokajaty, ha opyta hyepýpe Iriarte, Yvyra’ity ha Yeguarizo.

Ko táva oĩ umi itujavéva Paraguáipe ryepýpe. Oreko arquitectura colonial neporãva, ijyvoty ha hape oñeñangareko porãva.

Ag̃uiete pe tavaitégui opyta “Museo Vapor Cué”, oĩhápe ygarata  oñenohẽva’ekue ysyry Yhaguýgui: Apa, Ypoa, Piraveve ha Amambay, imboguatahakuéra omyendyva’ekue ani hag̃ua opyta enemigo-kuéra pópe 

Umi oikóva ko távape omba’apove kokuépe ha avei mymba ñemongakuaápe. 

Miranda-kuéra rógape opytava’ekue mbohupáramo Mcal. López ha Madame Lynch oho mboyve San Estanislao-pe.

Ykua Ramírez ojeporuva’ekue tropa paraguaya campamento-ramo ñorãirõ 70-gua aja.

Vapor Cué peteĩ museo oĩva okápe, ag̃ui ysyry Yguýgui, oĩhápe pokõi ygarata flota armada paraguaya mba’ekue ojeporuva’ekue pe Ñorãirõme. Ojehecha avei tembipuru kuarepotiguigua, temibopu ñorãirõ árape guare, poyvy ha avei foto.

Hotel Vapor Cué omba’apo ha oñangareko porãitemi restaurante-pe.

Ko tavusúpe ojegueromandu’a, 14 jasypo San Francisco Labrador ára ha 24 jasyporundy Virgen de las Mercedes ára, táva ñangarekoha. 

Opyta 91 km Paraguaýgui ruta II rupi. Eusebio Ayala tavaitépe, 65 km Paraguaýgui, ojehova’erã tape heñóiva pépe, yvate gotyo, oporogueraháva Karaguatay ha ambue táva ijerereguápe. 

Terminal de ómnibus Paraguaypegua guive oĩ mba’yruguata osẽva heta jey peteĩ árape, oporogueraháva Karaguataýpe. Eusebio Ayala guive arakue oĩ manterei mba’yruguata oho ha oúva ko távape. 

Mbohapy tetã rekuái heñoiva’akue Karaguataýpe:

Ambueve táva memby ha’ehína:




#Article 141: Emboscada (337 words)


Emboscada peteĩ municipio Cordillera Departamento Paraguaigua.

Ofunda 1740-pe karai Gobernador Rafael de la Moneda “San Agustín de la Emboscada” ramo, pépe heta ñuhã omoĩmi rupi conquista mboyve Carios-kuérape umi tribu Guaikuru.

Ojekuaa avei chupe táva ijita hetávaramo, hetaiterei tapicha oikóva pype omba’apo rupi ita rehe, onohẽva hikuái itatýgui.

Cordillera departamento-pe ningo ndahaku ha naho’ỹsã guasúi. Hakukue oñemombytekuaa 22 °C, ha arahaku aja katu hakuvéramo ohupyty 39 °C ha araro’y aja ho’ysãvéramo ohupyty 3 °C.

Emboscada-pe oiko 13.472 tapicha rupi, umíva apytépe 6.979 kuimba’e ha 6.493 kuña, he’iháicha, Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Tembiapo omongu’evéva economía hína ita ñeguenohẽ itatýgui.

Ámbue tembiapo ojapóva tapichakuéra ko tavaygua hína café ñeñotỹ ha aceite de almendras de coco ñeguenohẽ; avei ojepirakutu ysyry Paraguáipe.

Tapichakuéra oñepyrũva’ekue oiko Emboscada-pe ha’e umi tembiguái isãsoramóva ha ouva’ekue Brasil-gui, sa’ary XVIII aja.

San Francisco Solano Tupão Emboscada-pe

Compañía de Minas, Emboscada-pe, 24 jasypokõi ojejapo fiesta patronal oñemomorãvo [San Francisco Solano-pe. Vy’aguasuhápe oñemboguata sánto patrono, ha pevarã imboguatahára omoĩ tovara’anga ha ojeroky mbotapu púpe, ogueromandu’a hag̃ua ijypykuéra tembiguái kamba ha oguata pe táva rapekuéra rehe tupão peve. Upéva ári oĩ banda folklórica ha heta tembi’u yma. Promesero ha iñemoñarekuéra oñemonde mymba ovevéva rague ha pakova pirépe, oñembyaty okarasúpe, ojeroky ha oñembo’e ome’ẽ mbotávo aguyje San Francisco-pe oipytyvõ haguére chupekuéra. 

Tupão franciscano oñemomorãhápe San Agustín-pe, oñemopu’ãva’ekue 1774-me, péva ojapo Pa’i Amancio González, umi jeguaka ha ta’anga yvra ojejapo franciscano-kuéra ojapoháicha, tupão ogyke, hokẽ ha hovetã oñemoha’angava’ekue sa’ary XVIII-pe.

Artesanía-pe ko távape oñemba’apove sombréro karanda'y apópe (tipo de palmera), pejuha ha abanicos. Avei oñemba’apo sapatu, mba’ehe’ẽ, ka’ygua yvyraguigua (mba’yru ojekayu’u ha ojetere hag̃ua) ha tembiporu ysypo (lianas) guipa apópe.

Oreko pirámide hecharamombýva ojejapyhyva’ekue patrimonio municipal ramo, oporohesareraháva. 

Jeroky San Francisco Solano jeguerohoryrã

Pa’i Amancio González Emboscada-gua.

Opyta 38 km Paraguaýgui, oñeg̃uahẽ upépe Ruta III “Gral. Elizardo Aquino” rupi.

Táva Emboscada guive ikatu oñeg̃uahẽ Nueva Colombia peve, ko táva guive katu Loma Grande peve, peteĩ ruta hũ rupi. Loma Grande guive oñeg̃uahẽ Altos, Atyrá ha San Bernardino-pe. Opaite ko’ã táva oreko ruta hũ ombojoajúva chupekuéra Ruta II ndive.




#Article 142: La Victoria (671 words)


La Victoria (térã Puerto Casado) hína distrito ha tavusu Departamento Alto Paraguái, Paraguáigua, opytáva 674 km yvatévo Paraguaýgui, Río Paraguay rembe’ýpe

Héra péicha Empresa Carlos Casado oĩ rupi pépe, oñefundava’ekue sa'ary XIX, péva ojapo peteĩ tapicha España-gua oikóva táva Rosario-pe.

Ko távape hakumeme; arahaku aja ojupi 45 grado centígrado peve, ha araro’y aja katu oguejy 9 grado centígrado peve. Memeve haku 25 grado rupi. Akóinte ojehasa kyve’ỹ puku ha hapykuéri katu ama ndetuicháva. 

Opyta yvy karape ndohasáiva 300 metro para guasu ári. Yvy iporã oñeñemitỹ ha mymba oñemongakuaa hag̃ua. 

La Victoria-pe oiko 6.489 tapicha; umíva apytégui 3.304 kuimba’e ha 3.185 katu kuña, he’iháicha Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Tembiapo oguata mbaretevéva ápe ha’e vaka ñemongakuaa. Ymave oĩva’ekue ko’ápe empresa tanino rehe omba’apóva hérava Carlos Casado Ltda.

Empresa tuicháva ko tetãmegua ha’evakue Carlos Casado, fábrica tanino rehe oñemba’apoha. Fábrica jere rehe ojekuaa ijára ha imba’apoharakuéra rogakue, upéichante avei Hotel Puerto Casado tuja.

Oñefunda 1889-pe Patricio Escobar oĩramo guare tendotáramo, ymave ojekuaa chupe Ángeles Custodios ramo. Pépe oĩva’ekue Empresa Taninera Carlos Casado, upévare ojehero chupe “Puerto Casado”. Oiko chugui distrito 1973-pe.

Ko ygag̃uahẽha ojeporuva’ekue tropa paraguaya ohóva oñorairõ Guerra del Chaco aja oguejy ha ojupi hag̃ua 

Empresa Carlos Casado oguereko jepe 5.000.000 hectárea yvy Chaco Paraguáipe; ko’ág̃a pe fábrica nomba’apovéi. Menonita ha soldado-kuéra paraguaigua oho hague guive ojasuru Chaco Central yvýpe ferrocarril og̃uahẽva 145 km Río Paraguay-gui.

Puerto Casado-pe oĩ tenda hechapyrã Guerra del Chaco ramo guare; umi mononita ova’ypyva’ekue ápe 1920-pe.

Cerro Galván opyta 5 km yvy gotyo tenda ojeheróva “Kilometro 11” gui, kóva yma tren ohóva Casado-pe estación. Ygáva Aquidabán opyta’imi ápe ohokuévo Concepción-pe. Ambue ygáva opytáva ápe ha’e el “Cacique II”, oúva Paraguaýgui ha ohóva Vallemíme.

Cerro Galván-pe ko’ág̃a meve ojehecha ferrocarril riel tujakue. Ko’ápe Emiliano R. Fernández oipyaha ñe’ẽpoty “La Moda” 1926-me. Kóva ha’e estación peteĩha tuicháva ferrocarril Casado pegua. 

Ko Ferrocarril ojapoukava’ekue Empresa Carlos Casado oity hag̃ua yvyra, 150 km tapepo’íre, Chaco ruguápe. Upe vía ojepysove km 160 peve; péva oipytyvõ ikatu hag̃uáicha tropa paraguaya ohóva oñorairõ og̃uahẽ umi fortín-pe ojoko potávo Bolivia-guaykuéra jeike mombyry Chaco Yvýpe Guerra del Chaco aja. 

Chákope ñorairõ aja ferrocarril tuicha mba’etereíva’ekue oho ha ou hag̃ua soldado, mboka, valara’ỹi, hi’upyrã, mba’yruguata, combustible, pohã ha herido-kuéra. 

Estación tuja Kilometro 11, peteĩ óga kakuaa tuja oĩ Carlos Casado ferrocarril tuja ryepýpe; péva tenda ymami guaréma oĩva gueteteri ko’ág̃a meve. 

Yvy Estado mba’éva ojehepyme’ẽramo guare sa’ary XIX pahávo, oike pépe empresa Carlos Casado Ltda., ojoguava’ekue 1886-me 3000 legua cuadrada rasami, 5.625.000 hectárea rupi; pe empresa omba’apo yvyra rehe tatino apópe. Tanino oñenohẽ yvyra héra “quebracho” gui ha ojeporu oñembosa’y hag̃ua mymba pire. Ifundahare ra’y, José Casado, ou 1929-pe omboguata hag̃ua upe tembiapoha guasu, ha oiko upépe 1945 peve.

Guerra del Chaco aja pe empresa róga ojeporu taller oñemba’apohápe maquina-kuéra rehe, upéichante avei ojejapo mboka, mba’yruguata motorizado-va, oho mboyve oñorairõ. Ojeporu avei ojajapo hag̃ua inseminación artificial vakakuérare. 

Emiliano R. Fernández, pyharaiha ha ñe’ẽpapára herakuã mombyrýva , ojeheróva heta jey “poeta norteño”, 1923 rupi oĩ Puerto Casado-pe, ojapo haguépe heta tembiapo, jeyvéramo iñe’ẽpotýre ohai ojapo hague Alto Paraguay-pe.

Artesanía rehe ñañe’ẽramo ja’ekuaa yma 1980 rupi peteĩ tapicha omba’apova’ekue pe empresa-pe oñepyrũ hague ojapo ka’ygua ha’e oiporuva’erã kuarepotitãgui, kóva ojeporu upépe oñeñembohyru hag̃ua tanino. Hembiapokue ojehecharamoiterei ha vokóikema ojejerure chupe ha ijapohára ojapokuévo omyatyrõ hembiapokue ha ojapo modelo ipyahúva ka’ygua ojekay’u ha ojeterere hag̃ua. Ko’ág̃a ojejapo hetaichagua ka’ygua, pevarã ojejerure, ha ojeporu oñeme’ẽ hag̃ua jopói oporomandu’áva Puerto Casado rehe.

Río Paraguay ha Apa ha hetave ysyry michĩvéva upe jere rehegua ojeporu turismo de pesca-ramo.

Ñande Yyyrekávo, ojeguata haguépe 600 km rupi Puerto Casado guive Paraguay peve, ojeguatava’ekue 156 km yvy rupi, ojejapóva poteĩ árape, ha upe rire kamiõme. Tapichakuéra upe tavapegua he’i péva jeguata ipukuvéva ojejapova’ekue Paraguáipe yvy tee rehe ojelucha hag̃ua. Ojerure umi tetãygua ojepe’a hag̃ua yvy opytáva pe distrito-pe, Secta Moon-gui

Upe távape oñeg̃uahẽ Ruta Transchaco, rupi, cruce de los Pioneros, opytáva 409 km Paraguaýgui peve; pégui oĩ peteĩ tape og̃uahẽva Puerto Casado peve; 230 km kuarahy resẽvo, oĩ Ruta Amalia.

Puerto Casado-pe oĩ peteĩ aviõ guejyha aviõ’ípe g̃uarã; pe távape avei oñeg̃uahẽkuaa ygáva rupi.




#Article 143: Fernando Lugo (105 words)


Fernando Armindo Lugo Méndez (San Pedro del Paraná, Paraguái,30 jasypo 1951 ) ha'e Paraguái tenondetá ary 2008 guive ary 2012 peve. Ha ha'e vaekue avei Obispo San Pedrope.

Fernando Lugo oñembo'ekavaekue va'ekue Ciencias Religiosas Universidad Católicape.

Upéi oho Roma pe, upepe oñembo'eka sociología, ha oujey 1987, mokoi ary opa mboyve dictadura.

Karai Lugo upéi oñepyru oike politica pe, ha pua'e voi Paraguái tekoha ohayhu chupe. Upéicha rupi oñemoi tenondeta raĩcha Partido Democratico Cristiano guive, ha 20 jasyirundy 2008-pe oñemotenonde Partido Colorado gui.

Fernando Lugo ojupi mburuvicháro ára 15 jasypoköi, 2008 - pe, ojupi kuri Karai Nicanor Duarte Frutos rire. Ojei 2012 pe, Juicio Político rupi.




#Article 144: Tahýi (103 words)


Tahýi (, ) tymbachu'i ikangue'ỹva juehepehẽ, oikoitéva oñondive peteĩ haitýpe. Ñopytyvõme ombyaty hembi'urã. 

Oĩ opáichagua tahýi juehegua: tahýi pytã'i tahyine, tahyirẽ, tahýi'i sa'yju'i, tahýi hũ, tahýi revipuku.

Tymbachu'i tahýi rehegua, hete hũ ha oñemboja'o mbohapy pehẽme, oguereko ku'a po'i ha mokõi tatĩ iñakãme, oiko hetakuére oñondive yvy guýpe. Okypota jave katuete osẽ hikuái ojoapykueripa. Oporojopi rasy ha hyakuã vai japokóramo hese.

Ha'ekuéra oñondivepa ojapo peteĩ tahýi raity, upépe ikatu oĩve 10.000 tahýi omba'apojojáva. Umíva hetakue guasuvéva ha'e tahýi kuña ikatu'ỹva omomemby, umíva tahýi omba'apo tembi'u ñemono'õme ha oñangareko haitýpe, oĩmi avei tahýi kuimba'e ha peteĩ téra hetami tahýi kuña mburuvicha, umíva ikatu omomemby.




#Article 145: Yvy (117 words)


Yvy (ojeikuaáva avei téra yvóra rupi, elinikañe’ẽme: Γαῖα Gaia, térã lasioñe’ẽme: Tellus, Terra), niko ha’e yvoreva mbohapyha Kuarahy guive ojeréva hese hi’arévo peteĩ ro’y. Ha’e avei yvoreva hypy’ũvéva Kuarahy Ypykatúpe ha peteĩvéva ojeikuaáva ipype oĩha tekove. Ymaguare arandu ojuhu va'ekue mokõichagua tete ojehecháva yvága guasúpe: mbyjakuéra, ñaimo'ãva oĩha peteĩ tendápente, ha yvorevakuéra. Ojere avei kuarahy rehe, Mbory, Mbyja Ko'ẽ, Tajai, Jarýi, Ja'yvo, Yvaja ha Yrarýi. Ymave oikeva'ekue ko atýpe Plutõ, ha ága katu ojehechakuaa ndaha'eiha peteĩ yvoreva (planeta). Oikove hekópe umi ñambo heróva'ekue tenondeve.

Héra ou ypy-tupi-guarani (proto-tupí-guaraní) ñe’ẽ *ɨpʷɨ. Upéi oiko chugui avañe’ẽ yvy, tupinamba yby, ayvu ywy, munduruku ipi ha heta ambue. Ha yvy-gui osẽ heta ambue ñe’ẽ, ha’éva yvytu, yvy’a, yvypóra, yvyty, yvytĩ ha hetave.




#Article 146: Mbaraka (103 words)


Mbaraka (), hina peteĩ mba'e ñambopu hag̃ua isãva rehegua, ojecomponeva peteĩ yvyra ryru ha peteĩ mástil-re (koa ári oho pe diapasón tera trastero ―orekova peteĩ kua acústico pe tapa centro-re -, ha poteĩ piola. Pe diapasón ári oike itrastekuera, ohejava notakuera. Pe irera español-pe hina guitarra clásica, guitarra española, guitarra criolla o guitarra acústica.

Koa hina la mba'e ñambopuhag̃ua ojeipuruvéva blues, rock, metal ha flamenco-re ojeipuru avei cantautores-pe. Avei ojeipuru tango,rancherakuera, ha gruperakuera, ha heta tetã
tavarandu-re.

Koa ojeiekotevê avei pe pulso, púa tera rondalla orquesta, bandurria ha laúd español ndive.

Mbaraka tuguái hina requinto, charango ha gitarrón (koa oipuru heta umi mariachikuera)




#Article 147: Eusebio Ayala (762 words)


Eusebio Ayala ikatupyrýgui oisãmbyhyva’ekue Paraguay. Ojupi mokõiha jey omyakã presidencia de la República, 7 jasypateĩ 1921 guivel 12 jasyrundy 1923 peve, ha upéi 15 jasyporundy 1932 guive 17 jasykõi 1936 meve.

Heñói Barrero Guasu (Barrero Grande)-pe, Paraguái, 14 jasypoapy 1875 jave. Itúva Abdón Bordenave ha isy Casimira Ayala, mitãkuña 19 ary, noñemoarandúiva, imitãkuña guive, heta ohasa asy umi residenta tekoasy. Ijoyke’ykuéra ha’e Juana Concepción, Enrique Bordenave, Rosa, Elena ha María Bordenave. Omendava’ekue kuñataĩ francesa Marcelle Durand ndive, hendive mete{i mitãkuimba’e oreko ha’éva Roger Ayala Durand.

Eusebio Ayala hogayguakuéra ndaipirapiréi ha isy imboriahúmi.

Oñepyrũ mbo’ehaó itáva heñoihaguépe, itía Benita ndive. Upéi ohasa tava Paraguaýpe oñemoarandu haguã, Asunción, ko’ápe omba’apo cadete ramo peteĩ tienda-pe, oñeha’ã ijeheguiete, péva rupi oike upéi oñemoarandu Colegio Nacional-pe ha omohu’ã bachiller 1896-pe.

Orekóvo ikuatia’atã ( título perito comercial) ramo, oike ombo’e umi mbo’ehao rupi, upéva oipytyvõ ichupe oñemoarandúvo facultad de Derecho Universidad Nacional-pe,ko’ápe ojegradua doctor Ciencia Social ha Derecho ary 1904 jave, odefende itesis ombohéra “El Presupuesto Nacional”.

Omohu’ã rire iñemoarandu Aranduo guasúpe, heta viaje ojapo Europa gotyo. Iñepyrũháme secretario de embajada Gran Bretaña-pe mbohapy ary , ko’ã árape oñepi’ã oñe’{e porã haguã inglés ha francés, oñembokatupyrývo, iformación filosófica ha cultural.

Oimévo ko’ã tendáre oikuaa hembirekorãme, madame Amelia Marcelle Durand. Ha’e heñói Tours, Francia-pe, 16 jasyteĩ 1889 jave. Imit0Òkuñáme omenda peteĩ joyero parisino ndive, kóva hasy iñakãme raka’e ha upévare ojesuisída, opyta Marcelle viuda ha naimembýi hendive.

Upéva rire ou, oiko París-pe, upérõ oikuaa Eusebio Ayala-pe. Marcelle oiko omano meve paraguái yvýpe ha ohechauka imborayhu ha omomba’éha imenape. Marcelle omano Paraguaýpe- Asunción , 20 jasyrundy 1954 jave. Ko’ã arýpe ombyaty umi hembiasal estadista ramo opytáva hi’arandukápe hemiandu ombohéra “Recuerdos”.

 
Oúvo Paraguáipe, ombo’e Derecho Penal ha Derecho Constitucional Facultad de Derecho-pe ha’e avei Rector Universidad de Asunción-pe.

Omba’apo haihára ramo “El Diario ha El Liberal”, upéi oisãmbyhy Revista de Derecho y Ciencias Sociales. José P. Guggiari ohenói ichupe embajador ramo Estados Unidos-pe. Ojegueromandu’a, ikatupyrýguia, ha’eñoite umi árape ome’ẽ conferencia La Sorbona, París-pe, oñe’ẽ “ pe mba’e ojeguerekóva rehe he’íva uti possidetis (la cosa poseída) ñemyesakã ha francés ñe’ẽ rekoitépe. Ojeporeka heta ha pévagui heñói ha oñangareko materia finanzas rehe, ohai peteĩ aranduka ohenóiva “Temas monetarios y afines”, 1917 jave.

Omano Buenos Aires-pe, 4 jasyrundy 1942 ha ojegueromandu’águi hembiapo, ogueraha téra tetã Paraguáipe, peteĩ tape tuja hérava San Lorenzo, péva 17 jasypokõi 1942, ojehovasa hérape peteĩ tape, avei itávaguasu o’arahechahague.

Ohejávo tetã sãmbyhy Manuel Gondra, ou peteĩ crisis política ha ndikatúi oñeforma peteĩ gobierno vicepresidente Félix Paiva rupive, Congreso Nacional onombra ichupe presidente provisional, péva 7 jasypateĩ 1921 jsve, omotenondéva 12 de abril 1923 peve, hasyetei upérõ tetã rembiasa. Oisãmbyhy oikórõ revolución 1921/22 jave.

Mokõiha gobierno, 15 jasypoapy 1932 ha 17 jasykõi 1936 jave, ndaha’éi iporãmbáva, ojupi oipyhy tetã, oñepyrũ riremínte guerra paraguayo-boliviana (1932-1935). Mburuvicha Dr. Ayala heta jey oho ohecha mba’éichapa oime hikuái contienda jave, ha péicha oñembohéro “Presidente de la Victoria”.

Jepénte oiko ñorãirõ guasu oiporu paite Gobierno-pe, ojejapo mimi mba’e tetã rehe, ojeofisialisa tetã guasu momaitei ha’éva Himno Nacional, ambue mba’e apytépe. Péicha contienda jave ojeguereko mbohapy pilar ipolítica-pe ha’éva:Comando en Jefe, general José Félix Estigarribia ndive, omyakã porãiterei campañas del Ejército opávave; omohenda sistema gradual gasto reheguáva; ha omantene directiva diplomática firme orekóva upe kyre’ỹ ohupyty haguã py’aguapy tekoporãme.

Ojeipe’a ñorãirõ rire tetã sãmbyhýgui, ko’ã mba’e oiko omohu’ã mboyve período presidencial, peteĩ movimiento militar 17 jasykõi 1936 jave.Ojeapresa ha oñemosẽ tetãgui, oho oiko Buenos Aires-pe.

 
Carrera política ombohapévape, oiko asesor jurídico ramo umi empresa kakuaápe, diputado, senador, ministro de Hacienda, Justicia, Culto e Instrucción Pública avei Relaciones Exteriores-pe.

Ojeafilial Partido Liberal-pe 1908 ramo ha omilital sector “radical” ndive. Omyakã jave presidencia Emiliano González Navero, 1909 ramo, oñedesigna canciller, pévape omba’apo ambue gobierno oúva ndive avei. Ha’e omopyendava’ekue Sociedad Paraguaya del Derecho Internacional ha oñenombra ichupe delegado “ Conferencia Internacional Financiera”-pe, oñemotenondéva Buenos Aires-pe ary 1916 jave.

Omoirũva general Estigarribia, Dr. Eusebio Ayala, oheja Paraguái 5 jasyporundy 1936, oho Buenos Aires gotyo, ko’ápe oha’ãrõ hembireko ha oñemomba’e guasu ichupe , opáichagua guerohorýpe.

Oñemopyenda hembiapópe1938 arýpe. Oike omba’apo peteĩ estudio de abogados de Buenos Aires-pe, oisãmbyhy Cámara Argentino – Paraguaya ha ohai kuatiahaipyre La Razón, ha’éva peteĩ periódico upe tendágua. Ita’ýra Roger omohu’ã imbo’ehao ha oiko itúva ha isy ndive. Ayala ou jey Paraguaýpe umi tembiapo ojapóva rehe, oportunidad oaprovecháva oho haguã ohecha he’indýpe.

Upe 28 dejasypaa 1992 ramo, Eusebio Ayala retekue oguahẽ peteĩ vuelo especial oguahẽva aeropuerto internacional Silvio Pettirossi-pe oúva Buenos Aires guive. Peteĩ mba’yrumýi Fuerzas Armadas omboguata urna oñemoguahẽva Palacio de López peve, omomaiteíva heta poyvi paraguái.

Péicha 29 jasyporundy 1992 jave, doctor Eusebio Ayala retekue opytu’u hetãme, oñemoĩ Panteón Nacional de los Héroes de Asunción-me.




#Article 148: Juan Natalicio González (714 words)


Juan Natalicio González ha’eva’ekue mburuvicha Guasu Paraguay-pe omyakãva’ekue tetã 16 Jasypopay 1948 guive 30 Jasyteĩ meve 1949 jave..

 
Heñói táva Villarrica itavaguasu Departamento de Guairá, Paraguay-pe, omoheñóiva umi artista ojeguerohorýva ha’eháicha Leopoldo Ramos Jiménez, Manuel Ortiz Guerrero, Natalicio Talavera, Ramón Indalecio Cardozo, Delfín Chamorro ha Efraín Cardozo,  8 jasyporundy 1897 jave.

Ou peteĩ  familia rural sencilla-gui, isy kuñakarai Benita Paredes, iñarandu ha tekove porã orekóva; itúva, Pablo González, kuimba’e omba’apóva ka’a rehe oguerúva umi ka’aguy kakuaágui ha’e orekóva Ygatimíme, avei Tarumáme oreko peteĩ establecimiento ganadero. Natalicio ijoyke’y mokõi, Erasmo ha Andrés.

Omenda Lydia Frutos ndive, kuña arandu, ijuky ha iporãva, oguerohorýva aranduka moñe’ẽ. Ojegradua doctora Filosofía Universidad de Buenos Aires-pe. Ko ñemendágui heñói mokõi mitã.
Imitã ramo opa mba’eére ojesareko, ikirirĩ, ha’eñónte oikóva ha avei ojepy’amongetáva, ko’ã mba’e, noñemoambuéi chugui mitãmi guive okakuaápa peve, ojekuaa ichupe ko’ã mba’ére. 

Oñemoarandu mbo’ehao pública oĩva itávapel, imbo’ehára Gregorio Benítez ha Delfín Chamorro.

Imitãrusúpe hi’angirũete ha’e Manuel Ortiz Guerrero ha Leopoldo Ramos Giménez, hendivekuéra omotenonde “trilogía lírica”  Villarrica tavaguasúpe,siglo ñepyrũme. Ko’ã angirũ mbytépe, avei, Natalicio omoñe’ẽ aranduka opaichaguáva. Ombohasa porã umi tembiapo clásico universal, ohaíva Buchner, Voltaire, Darwin, Bufón, Volney, Dante ha Spencer. Ko jepokuaa orekóva umi clásico francese rehe omoakarakúva kuri Nicolás Sardi, omoñe’{e haguã ha’e imbo’ehára francés mbo’ehaópe. Ohayhueterei imbo’ehára Sardi-pe, ha’e, oipe’a chupe okẽe oike haguã biblioteca privada orekóvape. Péichaí, Natalicio heta aravo ohasa omoñe’ẽvo Víctor Hugo, Alejandro Dumas, Gustave Flaubert rembiapo,ko’ã ha’e oguerohory ohaiháicha, avei Eugeni Sué.

Ary 1914 jave oñepyrũ omoguahẽ umi marandu ñorãirõ rehegua umi campo europeo gotyo. Péicha ko arýpe, ou peteĩ mba’e omoambuetáva hekove , omano itúva. Oiko rire ko’ã mba’e, mitãrusu ombosako’i ivalíha, osẽ mboyve oikundaha itáva Villarica rape ohayhuetéva, ha ou Asunción gotyo, ojerovia ikuaandýre ha omokyre’ỹ ichupe kerayvoty orekóva oestudiáse  medicina. Oimévo Paraguaýpe, ikerayvoty ojeharu péva oñembotýgui Facultad de Medicina oipotágui Eduardo Schaerer, mburuvicha upérõ.

 
Oñemotenonde elecciones 14 jasykõime 1948 jave ha ojeiporavo ichupe jefe de estado. Ome’ẽ poder presidente provisional Juan Manuel Frutos, moyve oime kuri, Higinio Morínigo, oitýva ichupe golpe rupive 3jasyrundýpe.

Hembiapo oñemomba’eguasúva omyakãvo tetã ha’éva estatización  Compañía Americana de Luz y Tracción (CALT)-gui, péva ha’e hína ko’ágã Ande, peteĩ proceso de nacionalización guive. Kóva peteĩ ñe’ẽ oñemomba’e guasu ha opytáva mandu’árõ: “Ndaipóri mo’ãi ni peteĩ kolo’o mboriahu” ha péva ojegueraha jepokuaa ramo omombaretégui seccional kolo’okuérape.

Ojesarekóva  tekove social paraguaya ohasáva rehe ha avei cultura latinoamericana rehe opa mba’épe, upéva rehe ojekuaa, Natalicio González-pe.

Ojupi guive tetã sãmbyhýpe, oñehendu opávave jurúpe, oĩtaha peteĩ mba’e omoapañuãva’erã ha ndikatumo’ãi omohu’ã gobierno orekóva. Péichal 26 jasypa ary 1948 jave oñandu golpe de estado tentativa, oúva ipatido-gui voi.

Jepénte umi ojerreveláva ojehapejoko fuerza leal rupive, Natalicio ndaipu’akái ha ndahi’arevéi tetã ñesãmbyhýpe, péva 29 jasyteĩ 1949 jave oiko jey  golpe de estado, pero oúma Felipe Molas López ha Federico Chaves po rupive,  ámbito militar omyakã general Raimundo Rolón. Ko’ẽmbotávo 30 jasyteĩ, Natalicio opresenta irrenunsia presidencia-gui. Hekovia oike ex ministro de Defensa,  general Rolón.

Natalicio González oho jey exilio-pe. Péicha  7 jasykõi  1949 jave oguahẽ Buenos Aires-pe ha upéi,  1950 jave, osẽ México gotyo. Ha’e intelectual ipaháva oiméva presidencia de la República  siglo XX jave.

 
Oime va’ekue Diputado ramo. Omba’apo, cartera del Estado, cartera de Hacienda-pe. Oiko embajador ramo umi gobierno oúvape.

Ary 1915 jave, oñepyrũ carrera de periodismo, oikéva pe ha’e oikuaávape, oiko reportero ramo upe periódico “El Liberal”-pe. Oike riremínte Asociación Nacional Republicana, upe arýpe, oike redactor ramo omba’apo kuatiahaipyre oficial partido “General Caballero”-pe, ko’ápe heta tekove katupyry ha imbaretévape oikuaa ha’eháicha Juan Manuel Frutos, editor upe mba’apohápe , oikuaa Juan E. O‘Leary, Arsenio López Decoud, Antolín Irala, Manuel Domínguez, Ignacio A. Pane  ha Fulgencio R. Moreno-pe, Ko’ãva tuicha oike ideología política heñóiva ohóvo Natalicio akãme.

Omba’apo secretario de redacción ramo 1916 arýpe,  revista “Fígaro”, oinvita ichupe Arsenio López Decoud. Omba’apol diario “Patria”-pe, ary  1917 ha 1919 jave, upéi oiko  redacción-pe tendota ramo. Péicha avei omba’apóvo kuatiahaipyrépe, omoheñói peteĩ  revista cultural  ha’éva “Guarania”.

 
Natalicio omano  México-pe 6 jasypakõi 1966 jave ikorasõ rasýgui (ataque cardiaco). Péva oúta jave hetã ha itáva heñoihaguépe. Aravo 11.00 jave, hembireko ojuhu apykápe escritorio ypýpe. Tuichaiterei oñemondýi ha ojedeseperágui y ombo’yu ha hendive, treinta pastilla opáichaguáva, ha ojesuisida, péicha. Ha ndaha’éi péva año pe ojapóva oikytĩ ivena peteĩ jilépe. Péicha ojuhu ichupe ikriada, oñuãha  iména  omanombotáma ohóvo, ohenói peteĩ ambulancia ha ogueraha ichupe tasyópe. Pohanohára oñeha’ãmbaite omopu’ã haguã jey ha ogue hekove. Omano desangrada.




#Article 149: Salvador Jovellanos (570 words)


Salvador Jovellanos kóva ha’e mburuvicha Paraguay-pe oiãsãmbyhýva 18 jasypakõi 1871 

 
Salvador Silvestre del Rosario Jovellanos Guanes heñói  tavaguasu Paraguaýpe Asunción péva 31 jasypakõi 1833 jave. Imitãrusueterei osẽ tetãgui, Don Carlos Antonio López tiempo-pe, oiko haguã Buenos Aires-pe, upépe omenda ha omopyenda hógapy.

 
Oime miembro Asociación Paraguaya ramo, ojekuaa ichupe 28 jasypakõi 1858 arýpe. Ofirma peteĩ acta  asamblea oñemotenondéva 1 jasyapy 1865 guive ha péva 24 jasyrundy upe arýpe omonéĩ documento ojerurehápe gobierno argentino autorización ogueraha haguã realidad pmboguatáva Legión Paraguaya. Oike upe Asociación-pe hendive Otoniel Peña, omonéĩ hikuái ichupe socio ramo ha péva oñembyatývo  comisión directiva  18 jasyteĩ 1865 jave.

 
Jasyteĩ mbytépe 1869 jave, oreko jave umi marandu Asunción oñeipepirũ tetãme oikéha fuerzas aliada-kuéra, upérõ Jovellanos ou jey  Paraguáipe, oreko  treinta y seis ary, hendive Juan B. Gill, José Decoud, Juan Antonio Jara, Carlos Loizaga, Benigno Ferreira, Cayo Miltos ha ambue tavayguakuéra oñeñandu “expatriado-icha”.

Upe 25 jasyteĩ 1869 jave, oiméma tavaguasúpe, ofirma peteĩ mba’ejerúre , omondóva fuerzas aliadas-pe, ogarantisáva omoheñói haguã peteĩ gobierno provisional umi ciudadano paraguayo ndive. Péicha  25 jasyapy 1870 jave oime héra umi omyakãtáva Gran Club del Pueblo apytépe, omyakãva Dr. Facundo Machaín. Jeporavo oikóva diputado constituyente-rã, oikóva 3 jasypoapy ko arýpe, ojeporavo distrito Catedral orekóva 302 vóto.

Comisión de negocios constitucionales-pe oike, omba’apóva Constitución jehaípe ha oime ambue tembiapópe ha’éva peteĩ léi  jeporavorã apópe, ha ambue ohechávo  umi atribución comisión permanente-pe.

Omano Buenos Aires-pe, 11 jasykõi 1881 jave.

 
Omano rire vicepresidente Cayo Miltos, 7 jasyteĩ 1871 jave,  Senado oiporavo ichupe upe tembiapópe ha, õhejávo presidente Rivarola tetã sãmbyhy, ojupi ha’e Presidencia de la República ñesãmbyhýpe 18 jasypakõi 1871 ha 25 jasypateĩ 1874 jave, ha hendive oipyhy situación vaiete ohejáva Rivarola tetã ñapymíme.

Omoirũva’ekue heta mba’épe karai Cirilo Antonio-pe, hendive oime kuri ministro de Guerra y Marina-pe, 25 jasypateĩ, ministro del Interior 12 jasyrundy 1871 ha upéi 15 árape upe jasy ha arýpe avei oike  Cámara disolución –me ha oporohenói Congreso-pe. Upéicha oheja presidencia  vicepresidente Juan Bautista Gill-pe ha osẽ omba’apo voluntario ramo ojeexilia tavaguasu Buenos Aires-pe.

Oisãmbyhy jave tetã ofirma Tratado de Paz y Límites Loizaga – Cotegipe, péva Brasil ha Uruguay ndive, avei extradición, tekoayhu, comercio ha navegación (ohundívo ñande yvy amo río Apa ha Blanco gotyo, avei Amambay oiméva kuarahy resẽ gotyo yvy).

Aveil Uruguay ndive ofirma tratado de paz. Peteĩ empréstito pyahu orekóva 2.000.000  libra okontratáva Londres-pe, ijojáva térࡏ ivaivéva consecuencia ambue, 1871, péva noguahẽi Paraguáipe péva 124.000 libra, avei ndoikpeiva arca fiscal-pe, sino oipiro umi mburuvichakuéra upe jave oiméva. Upe deuda ojesalda 1961 arýpe ae.

Omopu’ã peteĩha  línea de tranvía, ohasáva umi tape tavaguasu rupi ohasáva. Kóva osẽ puerto guive ha ojupi Colón rupi ha oguahẽ Palma ha Independencia Nacional peve, ojere calle Libertad-pe, ko’ágã ojekuaáva Eligio Ayala ramo, ha péicha oguahẽ terminal peve ha’éva estación de ferrocarril.

 
Jovellanos oheka py’aguapýpe omohenda administración pública. Ojapóvo pavimentación umi tape Paraguaýre; omoheñói Consejo de Instrucción Pública y de la Oficina de Inmigración ha Juntas Económico- Administrativas tetã okára gotyo ha omopyenda, avei, upel reglamento Policía orekóva ha omohenda renta general omoñepyrũvo.

Peteĩ apañuãi orekóva Jovellanos igobierno jave ha’e kuri joaju orekóva ambue mba’e nomohu’ãiva omano rire Don Carlos Antonio López ha upéi opytáva pendiente posguerra del 70 rire. Péva peteĩha ñepysãnga orekóva ha ohecháva ko gobierno ha’éva tropa argentina oikéva Villa Occidental guive 29 jasyteĩ 1872 jave.

 
Oime kuri Convención Nacional Constituyente 1870-pe. Omba’apo umi cargo orekóva Ministro de Guerra ha Marina ha Ministro del Interior ramo. Ha’e omopyenda Asociación Nacional Republicana (Partido Colorado).




#Article 150: Juan Bautista Gill (635 words)


Juan Bautista Gill García heñói Paraguaýpe (Asunción) 28 jasypa 1840 jave. Ary 1854 oho Buenos Aires gotyo, upépe oñemoarandu secundaria-pe ha  medicina-pe upéi, nomohu’ãi. Itúva Juan Andrés Gill ha isy Escolástica García del Barrio y Bedoya. Ha’ehína don Juan Miguel Gill remiaryrõ, prócer ha cabildante, huguýre osyry sangre celta. Omendava’ekue  María Concepción Díaz de Bedoya rehe.

 
Hogaygua oñemomba’eguasu herajoapýre ha’e avei ogueraháva upe época-pe.Ou jeyl Paraguay-pe ary 1863 jave. Ojedeklara jave Argentina ndive ñorãirõ, ojealista batallón 40-pe, oiméva umi mitãrusu oiméva upe posición social-pe ha iñarandúgui medicina-pe oñedesigna peteĩ puesto  sanidad militar-pe. Péicha umi historiador ho’a prisionero ramo upe 30 jasypakõime 1868 ha Juan B. Gill Aguínaga, omba’apo tuguy apytépe tasyópe ha ojgueraha ka’irãime mbohapy ára oiko mboyve ñorãirõ Ita Yvatépe.Oguahẽvo jasyteĩ 1869, Gill oime umi oguahẽva  Paraguaýpe mbytépe, umi aliado omosãsõva upe condición ndoikemo’ãvímaha ejército nacional-pe, upérõ, oime gueteri ñorãirõme.

 
Oime kuri Presidente de la República del Paraguay  ramo, péva 25 jasypateĩ 1874 jave ha 12 jasyrundy 1877 jave. Oime vicepresidente ramo Higinio Uriarte García del Barrio. Gabinete oime kuri Emilio Gill ha Adolfo Saguier, Hacienda-pe; Germán Serrano ha José Urdapilleta, Interior gotyo; Bernardino Caballero ha Benjamín Aceval Justicia-pe, Culto e Instrucción Pública; Patricio Escobar,  Guerra ha Marina,  Facundo Machaín ha Benjamín Aceval,  Relaciones Exteriores-pe.

Péicha gobierno omotenondéva papel moneda, omoñepyrũva Colegio Nacional de la Capital ha ombohetavéva impuesto. Péicha 3 jasykõime 1876 jave, oñefirma tratado de límites, paz, comercio ha navegación Argentina ndive, péva rupive Paraguái ohundi yvy Misiones-pe, ha’éva  río Parana yvy gotyo, umi isla osẽva ysyry guasúgui ha umi yvy oĩva río Pilcomayo ha Bermejo rembe’ýre, avei osalva Cháko yvy.

Oipyhy Código Civil argentino ha péva ikatu haguã omopyenda economía nacional, omopyenda estanco petỹre, léi 22 jasyrundy 1875 jave. Péicha gobierno ome’ẽ privilegio omondóva tetã ambuére petỹ po ary pukukue, ombotove exportación térã importación upe producto rupíve. Upéi omohenda upe léi havõ ha juky mboahapy ary javéve.

Gobierno omotenondéva Gill, ojogua ambue oimeva’ekuére, naisãsõi umi revolucionario-gui. Peteĩ motín oestala  Ka’akupépe jasypakõi 1875 jave, omyakãva General Serrano, ex ministro del Interior jha oipytyvõva fuerzas brasileñas. Péicha revuelta oñekontrola omanóvo Serrano ha ambue sublevado-kuéra.

Ambue opu’ãva hikuái oreko intención oitývo Presidente, mba’eve ndoikói, amo ipahápe opu’ã hikuái ha oiko guerra civil vaiete oñepyrũva 27 jasypo 1922 jave ha oñemotenonde peteĩ ary porã.

 
Ministro de Hacienda ha Presidente Senado-gua. Péva 25 jasyteĩ 1869 jave oime aty ñomongeta ojapóva don Serapio Machaín ikatu haguã ointeresa umi fuerzas aliadas oikéva peteĩ proyecto de petición ikatu haguã omoheñói Gobierno Provisorio. Umi  oiméva ha’e: José Segundo Decoud, Cayo Miltos, Carlos Loizaga, Juan A. Jara ha Salvador Jovellanos. Oñemoĩ iñakãre  malversación de fondos,  Senado omosẽ, pero ombohováigui Rivarola odisolvel Congreso. Oike apañuãime, omoirũ revolución osẽ porãva ha ojupi jey Hacienda cartera-pe. Ary 1874 jave ojupi presidencia de la República-pe.

 
Gobierno omyakãva Gill henyhẽ umi ocha’e’ỹva ichupe. Ko’ãva henyhẽ amargura económica-gui ha nomoañetéigui umi propuesta de emergencia omomba’ýva umi tekove oiméva Juan B. Gill, jerére.
Conspiración oñembosako’i, omoirũva hikuái umi muburuvicha oisãmbyhýva avei oiméva pyt[umbýpe. Oime peteĩ mba’e ohasáva opáichagua límite, kóva oplanea karai Juan Silvano Godoy, ojuka haguã hikuái. Péva ha’e omoheñóigui plan vaiete, oho ha oheja ityvyra Nicanor pópe, ha’éva pe omboguatáva upe “tembiapo”.

Péicha 12 jasyrundýpe 1877 jave,  presidente Gill oguata jave mokõi decan  (oficiales de alta graduación) ndive, péva Villarrica rapére (ko’ágã Presidente Franco tape réra). Ohasa jave Independencia Nacional, peteĩ  mbokapu oguahẽva hetépe oity yvýre ha omano upépete. Péicha sarambi oiko umi omoañetéva upe idea, ijapytépe ojejuhu Molas ha Goiburú, avei  don Nicanor pya’eterei oho okañy Argentina gotyo, upépe omano 90 ary ohupytývo. Peteĩ,  emboscada oikóva tavaguasuetéep ha araitépe, oipe’a Juan Bautista Gill rekove.

Ñe’ẽpapára colombiano Dr. Próspero Pereira Gamba (1830- 1896), oikova’ekue ko tetãme exiliado ramo, ohai ko  momento vaiete ohasával presidente ko’ã estrofa rupive upe obra “El espectro”, ikatúva oñemoñe’ẽ gueteri ha  péva oñe’ẽ mombe’u rupive Gill ágã ombotarova justicieramente umi ijukahare apytu’ũme.




#Article 151: Cecilio Báez (712 words)


 

Cecilio Báez ha’eva’ekue peteĩha mburuvicha Paraguáipe oisãmbyhyva’ekue 9 jasypakõi 1905 guive 25 jasypateĩ 1906 meve.

 
Doctor Cecilio Báez González o’arahecha Paraguaýpe,  1 jasykõi 1862 jave. Itúva Nicolás Báez ha isy Faustina González. Ityvýra Otoniel, Benjamín, heindy Modesta ha Restituta Báez González. Omenda 25 ary orekóvo Marcelina Allende ndive, mitãkuña kaasapéña 19 ary, itúva ha’eva’ekue don Policarpo Allende (español) ha isy doña Rosario Monges (paraguaya).  Cecilio ha Marcelina  mborayhúgui heñói 14 mitã, ijapytépe Dr. Amadeo, 
Arminda, ha Nicolás Báez Allende.

Oñemoarandu secundaria-pe Colegio Nacional de la Capital 1878  arýpe ha oime pakõi temimbo’e apytépe oñeme’ẽ peteĩ beca interna Santa Rosa rupive oipytyvõva 25 “patacones”-pe (moneda upérõ) káda mes.Oime peteĩha promoción orekóva Universidad Nacional de Asunción oguenohẽva mbohapy diploma doctor Derecho ha Ciencias Sociales-pe péva 15 de julio  1893 jave.Ko’ã diploma oñeme’ẽ orden: Cecilio Báez González, Gaspar Villamayor ha Emeterio González. Omba’apo kyre’ỹme periodismo-pe, ha ogueraha hemiandu ruguaitépe mborayhu redacción rehe, avei oñeme’ẽmbaite docencia ha política-pe.

Omba’apo ha ikatupýry, oimévo decano de Derecho-pe, ombo’e historia, ha’e oime decano ha rector  Universidad Nacional-pe.

Gobierno omotenondévo José Félix Estigarribia, ojeiporavo ichupe Rector Honorífico Perpetuo de la Universidad Nacional-pe. Oipyhy opáichagua techaramo oñeme’ẽvo ichupe distincón internaciona, ijapytépe miembro  Sociedad de Ciencias Sociales Filadelfia-pe ko’ãva Estados Unidos-pe, Academia de Historia de La Habana ha Société Academique D`Historie Internacional París-pe.Hembiapo arandu apytépe oime i “Ensayos sobre la libertad civil, La tiranía en el Paraguay, Ensayo sobre el Dr. Francia ha dictadura en Sudamérica avei Resumen de la Historia del Paraguay “.

Ohai avei ambue tembiapo índole jurídica ha histórica. Ojekuaa ichupe Maestro de la Juventud Paraguaya ramo. Péicha oheja tembiapo omyenyhẽva biblioteca Paraguay-pe. Omano Paraguaýpe(Asunción)  18 jasypoteĩ 1941 jave ohupytývo 79 ary.

Ha’e Presidente provisional de la República, ojeporavova’ekue asamblea paraguaya rupive  9 jasypakõime 1905 jave, péva omyengoviávo don [Juan B. Gaona-pe, oñemongúiva. Gabinete omyakãva-pe oime:  ministro del Interior José Emilio Pérez; ministro de Hacienda, Emiliano González Navero; Relaciones Exteriores-pe, Cayetano A. Carreras ha ministro de Guerra y Marina Benigno Ferreira. Ko período naiporãiete oĩgui apañuãi política-pe ha péva ndojokói prosperidad económica-pe, ñane retã ohasa ko’ã árape oho porãiterei sector económico.

Oisãmbyhývo tetã oñepyrũ ogueru umi automóvil  Paraguáipe; ko’ápe opu’ã ojuehe (famoso duelo) omotenondéva Carlos García ha Gomes Freire Esteves, omano García; peteĩ época ojajáiha economía tetãme: oñemopyenda umi empresa industrial ha comercial; oñemoheñói  biblioteca  Enrique Solano López ha Blas Garay-gui; oñemopu’ã Hospital Militar; oñepavimenta umi tape asunceña; ojedeklara umi yvy fiscal ha municipal, omonéĩ estatuto Sociedad “Los Amigos de la Educación”,  reheguáva.

Economíape oñemoheñói Banco Paraguayo ha oñembohetáve capital Industrial Paraguaya, péicha avei oñemoirũ capital Banco Agrícola, kóva emisión circulante ha’éva 35 millones de pesos ha renta general ohupytýva 24 millones kóva concesión Dr. Stanley ome’ẽva autorización omotenondévo servicio de vapores Aregua guvie San Bernardino peve.

Tekombo’épe, ojeguereko 347 mbo’ehao primaria 30.000 temimbo’e, Universidad oreko 195 inskripto ha 37 mbo’ehára, péicha aveil Colegio Nacional de la Capital oreko 633 temimbo’e ha 72 mbo’ehára. Omomba’apóva Facultad de Derecho, Notariado, Medicina ha Farmacia. Péicha Dr. Antolín Irala oike Comisión Inspectora de Sociedades Anónimas-pe ha ombojoaju ojeretereígui ñepapárakuéra Ángel I. González, José Cándido Diana, Daniel Jiménez Espinoza, Fortunato Toranzos (ta’ýra) ha mbopuhára Agustín Barrios. Osẽ avei,  pa kuatiahaipyre ha ijapytépe umi periódico ha irundýha revista.

Oñeinaugura, avei, Gran Hotel del Paraguay, oñeinverti $65.000 kóva umi elemento Mbo’ehao ha’éva upe “Escuela de Agricultura ha péva oautorisáva karai Ernesto Wenzel upe tranvía rural rógarã ombojoajutáva, 20 kilómetro, tavaguasu Villarrica Cerro Pelado peve.
Péicha revolución 1891, ohasáva exilio omombyasýva ha omotyre’ỹva. Ou jey, ñane retãme ary oúvape, vy’a ha torýpe.

 
Oimeva’ekue omoheñóivo Centro Democrático (Partido Liberal ko’ágã) péva 10 jasypokõi 1887 jave. Cecilio Báez,  Presidente de la República ramo, ha’e avei Abogado, Senador, Presidente del Superior Tribunal de Justicia ha Ministro de Relaciones Exteriores, mbo’ehára mbo’ehao guasúpe ha upe omyakãvo Félix Paiva, ary 1937ha 1938 ha’e omopyenda avei héra oiko jave “ Tratado de Paz Bolivia “ndive, opa haguã ñorãirõ Cháko reheguáva.

Oimeva’ekue canciller ramo umi mburuvicha guasu Juan B. Gaona ary 1904 jave, Benigno Ferreira 1906 ha Albino Jara 1911 arýpe. Péicha México, gotyo omba’apo upe delegación 1903-pe ha Gran Bretaña ha Francia gotyo 1919 jave. Ojepytaso vocero de Derecho Internacional ramo, avei umi aty omotenondéva México, Chile ha Cuba gotyo. Péicha México (1902)-pe omotenodne tesis  arbitraje obligatorio reheguáva, osẽ porãiterei. Omyakãva’ekue comisión internacional del Congreso de Jurisconsultos Montevideo-pe, ary 1914 jave .




#Article 152: Sogue (172 words)


Tekotevẽ, mboriahu térã sogue () ha'e yvypóra ndaikatúi jave, ndorekóigui imba'erã, ohupyty umi mba'ekuéra oikotevẽva oiko porã hag̃ua, yvypóra mongakuaáre, hete ha iñapytu'ũ, akóinte oguereko hag̃ua hi'upyrã, hekoharã, ohupyty hag̃ua tekombo'e, y ipotĩva, ha mba'erendy hógape. Tekotevẽ ikatu oĩ peteĩ tapicháre mante, peteĩ ava atýre térã peteĩ tetãre.

Ojehecha avei oiko tekotevẽ ndaipóri jave pirapire ñemomba'apo ndohejáiva yvypóra kuéra ohupyty imba'erã. Oikóvo ñemomba'apo'ỹ (ndaipóri ramo oñemba'aporã), pirapire'ỹ térã sa'imi pirapire. Oikóvo avei oporomborekojoja'ỹva (oñemboyke ramo tapichápe ipiresa'y, ijeroviakatu, iñe'ẽ, hetã, imeña ha hemiandu polítika reheguáre) ojehecha oĩ tekotevẽ umi ñemboykepyréva imbytépe.

Yvóra Viruróga (Banco Mundial) ombojuavy mokõi tekotevẽ ha omoĩ pirapire hepy ohechauka hag̃ua ku ñembojuavy ary 2015 guive, mboriahuiterei oiko tapicha orekónte 1,90 dólar oiko hag̃ua ñavõ ára ha tekotevẽ oiko tapicha orekónte 3,10 dólar oiko hag̃ua ára ha ára.

He'iháicha yvypóra ñakãrapu'ã kuatia momaranduha ary 2014 pegua, oikuaaukákuri Tetãnguéra Joaju (ONU), peteĩ opaite tekovégui imboriahu hína. Péva he'ise amo 1.500.000.000 ndorekói imba'erã ohupyty hag̃ua mba'ekuéra oikotevẽva oiko porã hag̃ua (hi'upyrã, y ipotĩva, pohanohára ñangarekokatu oikotevẽ jave, tekombo'e porã ha ambuéva).




#Article 153: Eduardo Schaerer (701 words)


Eduardo Schaerer Vera y Aragón heñói tavaguasu Ka'asapápe, 2 jasypokõi 1873 jave. Itúva Santiago Otto Schaerer ha isy Isabel Vera ha Aragón, paraguáigua. Itúva suizo, ha hemiandu mbarete ogueru itúvagui. Ofenda doña Silvia Matilde Heiseke ndive orekòva mokõi mitã ha’èva, peteĩ,  Arturo Schaerer, omyakãva’ekue aranduka tembiasa reheguáva “Hace cien años” ohaiva’ekue Dr. Efraín Cardozo.

 
Oho mbo’ehao ñepyrũme itávape ha upéi ou oñemoarandu Colegio Nacional de la Capital-pe, jepénte ndaipóiri marandu omohu’ãha. Ha’e he’iva’ekue noñemoarandúiha “rancias academia-pe” ha don Arsenio López Decoud omongavaju ichupe nomohu’ãiguie “bachiller en ciencias y letras”. Ha’e omba’apo comercio-pe, política ha periodismo-pe. Omoheñóiva’ekue ha omopyenda “El Diario”, Gualberto Cardús Huerta ha Adolfo Riquelme ndive, ha omopyenda La Tribuna, periódico imba’èva, upérõ, ha’eva’ekue prensa nacional-pe. Omano Buenos Aires-pe 12 jasypokõi 1941 jave.

Karai Eduardo Schaerer rèra oñemoherakuã tavaguasúpe ombohapéva circunstancia hasýva pe oguahẽtáva. Ojupi oisãmbyhy República del Paraguái 15 jasypoapy 1912 jave ha 15 jasytpoapy 1916 jave. Pe gabinete omotenonde: Eusebio Ayala, Relaciones Exteriores-pe; Manuel Gondra, Guerra ha Marina; Félix Paiva, Justicia-pe, Culto e Instrucción Pública; Jerónimo Zubizarreta, Hacienda –pe ha José P. Montero, Interior-pe. Upéi oiko ñemoambue: Gondra oho cancillería-pe,  coronel Patricio A. Escobar oho Guerra ha Marina-pe; Eusebio Ayala Hacienda-pe; Culto ha Instrucción Publica-pe, avei Belisario Rivarola Justicia-pe.

Omotenondévo gestión oike peteĩ Léi Orgánica Municipal pyahu, ojapóva hetaiterei obra pública, omohenda porã umi plása, tape pavimentación, demolición ha ñembohasa ambue tendápe mercado central tuja, oity upe óga tuja Gobernador-kuèra oimèha, omoĩvo upépe Paseo del Centenario. Oñepyrũ estabilidad política oñemotenondéva pa ary porã. Ary 1912,  Doctor Manuel Franco ojeporavo rector Universidad-pe. Ary 1913 omonéi Doctor Teodosio González orekóva peteĩ cátedra de Derecho Penal ha don Simeón Carísimo oisãmbyhýva Colegio Nacional de Villarrica, ko’ápe Francisco Ruffinelli oñepyrũ ombo’e Geografía. Paraguaýpe ombohape alumbrado público ha tranvía eléctrico avei 1913 jave oensambla línea ferroviaria Encarnación ombojoajúva Posadas ndive.

Tekombo’èpe, ohai peteĩ decreto oñemomba’eguasúva, ha’èva pe omoingéva idioma inglés oñembo’e haguã secundaria-pe. Omoheñói, avei, umi  Mbo’ehao Normal Rural mbohapy villa histórica-pe: Villarrica, Encarnación, Pilar, avei Barrero Grande-pe. Umi mbo’ehao guasu, upèi os{eva chugui Escuelas Normales Elementales.

Oautorisa pytyvõ beca rupive, oñemokyre’ỹ veterano de guerra-pe ha 23 jasypoteĩme 1915 olegalisa  Escuela Militar ñemopyenda.
Orden judicial-pe, Dr. Cecilio Báez oiporavo miembro Superior Tribunal-pe; Federico Chaves onombra fiscal del crimen ha don Luis Ruffinelli defensor de reos pobres ary 1914-pe, ha jasypoapy 1915 Dr. Enrique Bordenave oipyhy secretaría general de la Presidencia. Ko arýpe omonèĩ avei plan de estudios Escuela de Comercio ha ombotuichàve léi reglamentación mbo’epy secundaria ha superior.

Situación cultural tetãme omokyre’ỹ don Manuel Gondra, kòva “kuimba’e oñamindu’ùva”, peteĩ kuimba’e arandu ojepytasóva umi àrape. Schaerer ofirma ñe’ẽpapára ha umi artista, Rubén Darío-ícha; Narciso R. Colmán; Leopoldo Ramos Jiménez; Eloy Fariña Núñez; Delfín Chamorro; Manuel Ortiz Guerrero; Modesto Delgado Rodas; Justo Pastor; Federico García; ha ambue tekove oñepi’ãva.
Peteĩha disposición oñemomba’eguasúva, ha’e lèi papapy ñemohenda ary 1013 guive. Umíva apytépe oime: permiso omosãsõ agua tavayguakuérape oficina de correo San Lorenzo Ñu Guazú (1912); ambue ohai ojejogua agua umi tembiporu Museo de Historia Natural (1913) ha umíva rapykuéri ojehecha Oratorio reconstrucción, upèvare omoheñói comisión ad- honorem.

Jasyteĩ 1915 umi asunceno opáy pyharevéte balacera-pe. Umi bala oúva opu’ãgui Dr. Gomes Freire Esteves ha ityvyra, don Luis Freire Esteves. Ndaipóri coronel Manuel J. Duarte, umimburuvicha militar oho capitán peteĩ, teniente ha alférez. Ojagarra hikuái mburuvichàpe ha oñeha’ãvo ojeharu. Pe apañuãi tavaygua mbytépe oiko oñembotýgui peteĩ imprenta, ndikatu`´ei oñemopu’ã.
Schaerer oimeva’ekue Presidente civil peteĩharõ omohu’que logró terminar su mandato sin conspiraciones o levantamientos militares.

En el año 1904 formó parte de los principales jefes civiles de la insurgencia liberal, actuó en Nuestra Señora del Pilar de Ñeembucú. Schaerer apareció como uno de los firmantes del manifiesto dirigido “Al Pueblo”, el 4 de julio de 1908, con el que el grupo “radical” pretendió justificar el brutal levantamiento que fue encabezado por el mayor Albino Jara. Fue intendente municipal de Asunción entre el 5 de julio de 1908 y el 17 de enero de 1911. Se desempeñó, además, como Director de Aduanas, Ministro del Interior (1912) y Senador (1921). El 7 de agosto de ese año firmó la invitación para participar de la asamblea de ese estilo, que se llevó a cabo el día 15 en el Teatro Nacional, que en ese tiempo pretendía “constituir un gran partido de gobierno”.




#Article 154: Moisés Santiago Bertoni (867 words)


Moisés Santiago Bertoni (Mosè Giacomo Bertoni) (* 1857 Lottigna, Ticino, Suiza- 1929) ha'e peteĩ naturalista, escritor ha botánico suizo-gua.

Ojekuáva sabio Bertoni ramo, ha’e upe inmigrante oñemomba’eguasuvéva hembiapo rehe ha oguah{eva tetã paraguáipe.
Hetã suiza, heñói aldea Lottigna-pe, opyàva cantón Ticino-pe, 15 jasypoteĩme 1857, itúva Ambrosio Bertoni, abogado, jurisconsulto, mbarete oiméva funcionario ha político ticinense, isy Josefina Torreani, mbo’ehára  Milán-gua.
Omano 19 jasyporundy 1929, 72 ary, távaguasu Foz de Iguazú (Brasil),  paludismo mba’asýgui, hetekue oĩ Puerto Bertoni korapyguasúpe,  umi yvyramàta guýpe, imba’apoha ykére.

 
Oñemoarandu ñepyrũ primario ha secundario Liceo Lugano-pe.
Ary 1874 omopyenda, oipytyvõgui isy, peteĩ observatorio meteorológico itàva heñòihápe, ha’èva Lottigna, pèicha omoñepyrũ ñemoarandu ha jesarekorã hekove paha peve omotenondéva.

Ary 1875 oñepyrũ Derecho ha Ciencias Naturales  Universidad de Ginebra.
Ary 1876 oñematricula Facultad de Ciencias  Universidad de Zurich, tenda oikuaahàpe Eugenia Rossetti, temimbo’e bioquímica-gua, ohayhu ha ofenda hese peteĩ ary oikuaa rire.

Oheja Suiza  3 jasyapy 1884 jave vapor “Nord América”-pe, omotenondèvo ikerayvoty Nuevo Mundo gotyo hogayguakuèra ndive,  isy Josefina Torreani; (oúva hendive omoirũvo imemby ypykue, oheja iména Ambrosio ha ita´ýra mitãvéva, Brenno), hembireko Eugenia Rosseti, umi ipehẽngue suizo Reto, Winkelried, Vera, Sofía ha Inés, avei 40 agricultor, ohóva Buenos Aires, Argentina, gotyo.

Mokõi motivo fundamental omokyre’ỹva Moisés ha ohóva yvy ambuére:

a) Ñemitỹre oiko ifamilia kakuaa ndive y b) Ha oikuaasevégui científicamente.

Péicha 30 jasyapy ko arýpe oguejýva Buenos Aires-pe, ha oñomongeta presidente de la Nación,  general Julio Argentino Roca ndive, oipytyvõva iviaherã ha ikatu agua omotenonde colonización provincia de Misiones, territorio Misiones gotyyo. Oguahẽva Santa Ana ha oñepyrũva tembiapo experimental agricultura botánica, zoología, meteorología, etnografía, etc.
Omba’apòva costa Parana misionera, ohóva Paraguay-pe opytaite, ohayguetereiraságui.

Omoheñóivo komunidad de producción agrícola e investigación científica. Ko’àpe oiem iñirü suizo Émile Hassler ndive. Argentina gotyo heñòi ita’ýra Moisés Santiago ha Paraguay-pe, o’arahecha Aurora ha Guillermo Tell, Walter Fürst, Werner Stauffacher avei Aristóteles.

Karai arandu ha omoñepyrũva, ñehesa’ỹijo “naturalista” antonomasia, ha ojekuaa ohayhuetereíha tetã Paraguái, ohechaukàva pete{i aranduka ohaíva ha avave ndoikuaáiva ni ndohecháiva, ha’e omba’apògui kirirĩetehápe, omba’apògui ha’eñomi, pytyvõ estatal ndorekói, ni fuente, medio ni tembiporu.

Péicha, ojepovyvy mbarete porã, ohasáva ciencia físico-natural,  antropología, ensayo lingüístico e ideológico, observación filosófica ha comentario tembiasa reheguáva.

Bertoni oike científico atýpe oĩgui mba’e pyahu, ha posibilidad omotenondéva investigación pyahu oikuave’ëva ka’aguy avave ndoikèiva araka’eve, ha iñakãme oreko opyta  peteĩ tenda omopyendáva colonia ndopaiva’erã araka’eve Mundo Ipyahúvape.

Ary 1891 omopyenda ribera Paranáme,  posesión 12.500 ha (poha legua irundy rembe’ýva), péva “Colonia Guillermo Tell”, ojekuaàva Puerto Bertoni, ramo familia Bertoni oikohague.

Ñemitỹ taperyva, pakova, ha yva,  ome’ẽva recurso económico oñeikotev{eva ogapype ha ikatu agua avei ha’e oreko viru jepovyvy arandu omotenondéva.

Omoheñói fructífera tavaguasu ombojoajúva ñemitỹ ha investigación científica, mombyry tavaguasu tyapúgui.
Omba’apo ha omýi  tetã teko tavaygua mbytèpe, ha pèicha omotenonde investigación umi ñemitỹ Paraguái oñemohendàva, oipepirũ ichupe upèrõ presidente paraguayo, General Juan Bautista Egusquiza (1845-1902), ikatu haguã omopu’ã Instituto Agrícola  Asunción-pe.

Oreko frecuencia pluvial rupive, te’ỹi reko jepokuaa, upèicha lingüística rupive ombojoaju ñe’ẽ mokõi tetãme oĩva.
Oñembokatupyry estudios meteorológicos gobierno paraguayo ha argentino, ohaíva científico, ha omoirũva peteĩha editorial científica del Paraguay.

Jasyteĩ 1988 omoheñóiva fundación ambientalista “Fundación Moisés Bertoni”, oñangarekóva tekoháre, hembipotápe oipytyvõ ñangareko ha omongakuaa agua recurso natural Paraguay-pe.

Péicha 19 jasyporundy 1929 jave, 72 arýpe, omano tavaguasu Foz de Iguazú (Brasil), paludismo-gui, oreko’ỹva marandu omano hembireko, Eugenia Rossetti, mbohapy arapokõindy tavaguasu Encarnación, Praguái yvy gotyo.
Oguahẽvo Puerto Bertoni-pe, oimehápe yvyramáta mbytépe, imba’apohápe ykére,  ha isy ijykére, Nonna Peppina ha ita’`yra Linneo Carlos.

Ary 1896,  Presidente de la República del Paraguay, Gral. Egusquiza, ohenóiva omopyenda Escuela Nacional de Agricultura, Paraguaýpe ha, oisãmbyhýva porundy arýpe.

Ary 1903 ombosako’i Sociedad Nacional de Agricultura.
Ary 1905 oiméva Delegado del Gobierno Paraguayo Tercer Congreso Científico Latinoamericano de Río de Janeiro, ko’àpe oikuaauka peteĩha tembiapo “Geología del Paraguay” ha y dos nuevos aparatos meteorológicos por él inventados: un drosómetro y un fitotermómetro.

En el año 1910, concurre comisionado por el Gobierno Paraguayo, a la Exposición Internacional de Buenos Aires, donde obtiene medallas y diplomas. Ese mismo año representa al Paraguay en el Congreso Internacional Americanista que se celebra en la Capital Argentina.

En el año 1914, llamado por el Presidente de la República del Paraguay, ocupa la Dirección de Agricultura.
En el año 1922 concurre como delegado de la República del Paraguay al Congreso Científico Internacional Americanista en Río de Janeiro, en el que presentó importantes trabajos sobre antropología y Etnografía Guaraní.

Investigó exhaustivamente, pasando por las ciencias físico-naturales, la antropología, el ensayo lingüístico e ideológico, las observaciones filosóficas y el comentario histórico. Se dedicó a investigar desde la frecuencia de las lluvias hasta las costumbres de los nativos del lugar e incursionó en lingüística.

Bertoni realizó diariamente durante más de cincuenta años la tarea de controlar la humedad, el viento y la temperatura.
La aventura de crear una colonia de producción agraria ocupó todo su esfuerzo.

Fue muy poco reconocido, ya que trabajó aislado, desprovisto de apoyo estatal, misérrimo de fuentes, medios e instrumentos.
Un hombre de horizontes ilimitados. Desde su pequeño reducto, conectado al mundo sólo por el río, se comunicó con centros de aprendizaje de casi todos los continentes.

Sus colecciones botánicas están conservadas , luego de haber sido completamente restauradas por el .

Bertoni réra abreviatura ojeporu Moisés de Santiago Bertoni mburuvichakuéra descripción ha oreko clasificación científica ka’avo mbytépe. 




#Article 155: Sópa Paraguái (363 words)


Sópa Paraguái térã Kypyjy () mbujape avevo ojejapóva avati hu´itĩgui, kesu, kamby rypy´a, kure ñandy térã ñandyry, juky ha y hendive. Oñembojehe´a porã rire oñemoĩ mba´yrúpe, upéi oñembojy tatakuápe. Ikatu ja´u nandi térã tembi´u týraicha.

Jepéramo ndajagueroviaséi, kóva ha’e peteĩ  “sópa hatãva” (“sopa” katuetei orekova’erã y, katuetei nunga ha’eva’erã jukysy) ha  Paraguái rembi’u yma oje’usemíva.

Margarita Miró Ibars, kuñakarai oikuaa pypuku ha porãva Paraguái  tavarandu he’i sópa paraguái ouha “guaraní ha España-guakuéra joajúgui. Umi guaraní ho’úmiva tembi’u raviru ojejapóva avatiku’i térã mandi’ógui oñemboapéva guembepi térã pakova rogúepe ha oñembojýva tanimbu akúpe. España-yguakuéra … omoinge kesu, ryguasu rupi’a ha kamby jeporu; ko’ãva oñemoinge ohóvo guaranikuéra rembi’úpe. …”

Oñeñe’ẽhína aipóramo peteĩ tembi’u he’ẽjuky ha havirúva, ha opaite paraguái rembi’u hekópe, orekóva heta caloría ha proteína.

Peteĩ mombe’u oúva ymaitemi guivéma omyesakã porãva ha ikatúva ojeguerovia he’i Karai  Carlos Antonio López (Oĩ Paraguái Rekoasa Rapykuehoha he’íva ko karai hague Paraguái Estado fundahare, omyakãva’ekue ko tetã 1841 guive 1862 peve), ha hembi’u apoha (“machu”) omoñepyrũ hague ko tembi’u.
 
Karai Carlos Antonio López, karai kyra peteĩ, jeko ho’usetemími tykuetĩ térã sópa morotĩ ojejapóva kamby, kesu Paraguái, ryguasu rupi’a ha avatiku’ígui; ko tembi’u katuetei oĩva’erã karai tendota mesápe okaru hag̃ua. 

Péichaje peteĩ árape, machu noñangarekopái rupi hetaiterei avatiku’i omoĩ pe sópape, ha upéinte asajetéma ha ojejuhu mokõi apañuãire: tenonderãite voi, péicha ndojejapói pe tykuetĩ, ha mokõiha katu ijarovo ikyta’ĩmbaitéma chugui ombosako’i jey hag̃ua pe tembi’u ỹramo ombosako’i hag̃ua ambue tembi’u tykuetĩ rãngue. 

Upémaramo, ojereterei’ỹme, kyhyje ha katupyrypópe omoĩ tembi’urã ombosako’iva’ekue peteĩ mba’yru kuarepotipe, ha ombojy “tatakuá” pe  (kóva peteĩ tembi’u mbojyha ojoguáva “horno”pe ojejapóva tuju ha adóvegui okaháre), ha péicha ko kuñarai tembi’úgui oiko peteĩ ¡sópa hatãva!; Karai Carlos ho’úvo oñandukuaa hetereiha ha pya’etemi ombohéra chupe “sópa paraguái”.

Oñembosako’i avei ambue hendáicha, umíva apytépe oĩ “sópa paraguái de estancia” térã “sópa paraguái Don Carlos” (omboherava’ekue ko tembi’u gueromandu’aháramo); ko’ãva oiporu  umi mba’e oñembohysyiva’ekuénte avei, hetakuépente iñambue’imi, péva ojejapo hatãve térã haviruve yrõ ikyrave hag̃ua ho’useháicha karuhapeguakuéra.

Ko jehe’apýpe ojepoi sevói pe y oñembopupu hague rehe, ha mbeguekatúpe ojehykuavo pype avatiku’i ha oñembojehe’a kamby ha kamby rova rehe. 
Oñembojehe’a porã opaite ko’ã mba’e oraháva ha oñemoĩ peteĩ asadéra oñemongyra’imívape, upe rire oñembojy hag̃ua tatakua akúpe ( 200°) peteĩ aravo rupi. 

 




#Article 156: Benigno Ferreira (721 words)


General ha doctor Benigno Ferreira ha’e posguerra del ‘70 tendota ha oñemomba guasu tendota político umi àrape.

Heñói Tapua Grande-pe (Limpio),  13 jasyteĩ 1840. Tavaguasu Concepción memby; Ferreira ha Ángel Joaquín Mora. Ityke’ýra: Susana (omendáva Silvestre Aveiro ndive) ha Mercedes (omendáva Federico Guillermo Baéz ndive, mburuvichakue Convención Constituyente 1870)

Heñói 13 jasyteĩ 1846 Mora Kue, Limpio jurisdicción gotyo, héra ha’eva’ekue Tapua. Itúva Angel Joaquín Mora Coene ha María Concepción Ferreira. Ko matrimonio ndikatúiva’ekue olegalisa ombotovégui Dictador Francia, kóva ko’ã postrimería hekovépe, ome’ẽvol permiso oikotevẽva. Jepénte itúva karai oñemomba’eguasúva, Benigno oipyhy isy terajoapy .

Mitãrusu Benigno, peteĩ opositor ra’y, ohapejokóva Colegio de San Carlos  Paraguaýpe odisponéva don Carlos Antonio López, mburuvicha omyakãva tetã.

Imandu’a historiador Manuel Pesoa rehe, kòva ipaíno ikarai ramo guare, ha’e cónsul general argentino José Tomás Ramírez, orepresentáva general Justo José de Urquiza, oipytyvõva ijaihádope beca de estudios rupive  Colegio de Concepción oïva Uruguáipe kóva provincia Entre Ríos-gua Argentina-pe. Péicha, Benigno Ferreira omotenonde ijoaju ambue mitãrusukuèra ndive amb. iñirũ paraguayo ha argentino ndive mbo’ehaópe.

Ohasa Buenos Aires gotyo, oñepyrũ agua iñemoarandu Jurisprudencia  Universidad. Ndikatuvéi oñemoarandu pèva oikógui upe ñorãirõ oikóva Paraguái rehe péva 1865 arýpe.

Umi colonia paraguaya Buenos Aires oiméva umi familia ohejáva hetã política rehe. Péicha umi idea choguykuéra, otakýva autoritarismo López rehe ha umi procedimiento policial hekope’ỹ oñemotenondéva. 
Peteĩ temimbo’e paraguayo oñepyrũva ombosako’íva régimen Paraguaýpe.

Umi oiméva omoherakuãva umi artículo prensa porteña-pe ha oguahẽva  ofirma umi manifiesto. Ferreira ha’eva’ekue peteĩ choguy hekoitépe, ideología oñemotenondéva consonancia orekóva mitãrusu omokyre’ỹva tekosãso rekove.

Ko tembiapo omoirũva umi López agente, oipyhýva represalia péva Benigno sy rehe “teko vai ha ñembosarái oipyhýva  tendota sy rehe ”. Doña Concepción ojegueraha ka’irãime ha oñemoĩva imemby ndaipòriva rérape.

Oikuaávo umi ba’e vaiete ohasáva isy, omopyendáva Ferreira-pe ha oreko upe teko paraguái ndojeguerohoýiíva. Arturo Bray ohai Ferreira ha’eva’ekue peteĩ kuimba’e léi ha’èva imperativo umi mba’e oikóva oipyhývo umi posición oenrroláva fila del ejército. Péicha 19 ary oike Legión Paraguaya-pe.

Ojekuaàvo Tratado Secreto de la Triple Alianza Benigno Ferreira oñeapersona general Urquiza oikuaaukàvo ko’ã mba’e: “Ñanemombtavy hikuái. Pe tratado de alianza ñanemotĩ gobierno-kuéra umi gobierno signatario, peteĩ ultraje che retã rehe ha escarnio civilización-me guarã”. Ferreira orrenunsia ha oho jey Buenos Aires-pe, kóva periodismo-pe oñemoĩ omba’apo, diario “La República-pe”, ko’ãvape omba’apo Alianza rehe.

Ko’ã historiador moderno-kuéra  he’i  “teko porã ombohováiva legionario oiméva oñeha’ãva omoĩ exiliado tendota, ojesarekóvo umi mba’e ha oikóva tesape principio político ha social oiméva umi época-pe” .

Luego de la ocupación de Asunción, Benigno Ferreira fue nombrado capitán del puerto de la capital. En el mes de setiembre de 1869 se incorporó a la masonería.

Al mes siguiente figuraba entre los redactores del diario “La Regeneración”.

En 1870, fue electo vocal de la comisión de El Gran Club del Pueblo que dirigía Facundo Machaín y pocos días después asumió el comando de un batallón de la Guardia Nacional con el grado de Sargento Mayor.

Imitãrusu guive política nacional-pe oguahẽ ministro de Guerra y Marina ramo 1871 jave, péva gobierno Cirilo Antonio Rivarola. Kóva convulsionado ambiente omotenondéva reorganización pública del Estado ombohasáva banca Cámara baja-pe ha ombohasávo ministro de Justicia-pe ko mba’e.

Oime kuri mbohapy revuelta armada ary 73 ha 74 jave. Péicha ko’ã árape ojehecha destierro (1874-1895) jave, ko’ã àrape oiméva doctorado léi ciudad de Buenos Aires-pe.

Ojuhu partido choguy umi oiméva profunda brecha, kóva cívico ha radical-kuéra.

Oime activamente guerra civil 1904 ohaívo Pacto de Pilcomayo. Omopyendáva gobierno ohasa cargo de ministro de Guerra y Marina ha ohasáva miembro del Superior Tribunal, ramo.

Péicha 25 jasypateĩ 1806  jave oipyhy  magistratura oñemoñepyrũva, péva vicepresidente don Emiliano González Navero.

Gabinete oimehápe Emiliano González Navero,  vicepresidencia ha orekóva Adolfo R. Soler ministro de Hacienda, péva Manuel Brítez Ministerio del Interior, Carlos L. Isasi oiméva ministerio de justicia, Guillermo de los Ríos como Ministro de Culto e Instrucción Pública, Manuel J. Duarte péva Ministro de Guerra y Marina ha Cecilio Báez Canciller ramo.

Ko’ã cívico oñembotapykue ha ome’ëva presidente general Benigno Ferreira oñemosëva.

Oisãmbyhývo gobierno omopyenda línea telegráfica pyahu, ohasáva Escuela Normal de Maestros Villarrica-pe ha ombohetavéma escuela primaria papapy. Péicha avei oñemboty curso militar, omopu’ãva cuartel péva táva okaháre avei oñemopu’ã edificio aduana capitalina-pe.

Péicha avei omohu’ã apañuãi empresa ferrocarrilera rehe, omopyendáva Banco de la República, ofirma tratado Soler-Pinilla,  Bolivia ndive, ha ojogua hikuái pertrecho bélico péva Europa.

Omboguata exilio. Omano  ary 1920 jave Buenos Aires-pe. Hetekue ojegueru Palacio de Gobierno de Asunción-pe ojevela haguã.




#Article 157: Emilio Aceval (518 words)


Emilio Aceval Marín heñói Paraguaýpe 16 jasypa 1853. Itúva don Leonardo Aceval ha isy doña Mónica Marín. Ityvýra Doctor Benjamín Aceval, tekove ojepytasóva cultura ha tembiasa institucional ñane retãme.  Dr. Benjamín omano 5 jsypoapy 1900 arýpe, ko suceso, ogueru ñembyasy oikéva don Emilio rekovépe, ohógui iñirũ oñemoñe’ëva ichupe. Ofenda imitãrusúpe,  Adelina Díaz de Bedoya ndive, pya’e omanóva ichugui, upèi ofenda jey, doña Josefina Rivarola-pe.

Mitãmimi opytáva Acosta Ñu, ñorãirõme. Ñemoarandu ojapóva  pa’i Fidel Maíz, okapúvo upe Guerra Triple Alianza rehe, oike Ejército-pe, orekóva 13 ary. Ojejapi Pirajúpe ha upéi Acosta Ñúme oime,ko’àpe grado de sargento mayor, mitãnguéra mbytèpe. Upéi, ho’a prisionero batalla Karaguataýpe. (Ao oiporuva’ekue ojehecha Museo de Historia Militar-pe).

Ou jeývo tavaguasúpe, ojejuhu isy ha itúva rogajuépe, ojesakeávaekue, ha ityre’ỹ chupe guarã, ohasa Corrientes gotyo ha upéi Buenos Aires-pe, ko’`pe oñemoarandu mbo’ehaópe jey interno ramo Colegio Nacional Central-pe. Oñemoarandu ingeniería posguerra-pe, ary 1876, omopyta jey hasyetégui. Upéi opu’ã jey, omotenonde ijeho Europa ha Estados Unidos gotyo, ou jey 1881, ha omba’apo kyre’ỹ ganadería, oñemopyendáva hacendado mbaretépe. Omano Paraguaýpe 15 jasyrundy 1931 jave.

Omyakã tetã 25 jasypateĩ 1898 ha 9 jasyrundy 1902 jave. Oimeva’ekue mandatario paraguayo orekóva vasco teraguapy. Igabinete orekóva: José P. Urdapilleta, Hacienda-pe; José Segundo Decoud; Relaciones Exteriores-pe; Guillermo de los Ríos Interior-pe; José Zacarías Caminos, Venancio V. López, Gerónimo Pereira Cazal, José Tomás Legal ha Pedro Bobadilla, Justicia, Culto e Instrucción Pública, hal Coronel Juan A. Escurra oĩva Guerra ha Marina-pe.

Mburuvicha Aceval, oime Paraguái upe exposición universal París-pe oñemotenondéva, omoheñói Consejo Nacional de Educación, Dirección General de Escuelas ha Consejo Nacional de Higiene. Avei omoheñói oficina recaudadora Impuesto Interno-pe; ojedeklara epidemia de peste bubónica, omboguatáva Oficina Bacteriológica; omopyendáva colonia de inmigrante, oiméva italiano-kuèra; ojejuka periodista e historiador Blas Garay upèrõ. Tetã Paraguái ojehecha avei exposición internacional de Filadelfia; oguahẽ telégrafo  San Estanislao-pe, yvy yvate gotyo, ha Encarnación yvy gotyo.

Osanciona “Ley de Colonización y Hogar”; omopyendáva Paraguáipe oimégui heta inmigrante italiano oguah{eva tetãme. Avei gobierno omotenondévape, oguahë epidemia fiebre bubónica reheguáva, sarambi ojapñova. Ära 1 jasyteĩ 1901 jave, omotenonde sistema métrico decimal, omyengoviáva unidad de medida ymaguaréva, ha’èva pulgada, vara, onza, arroba, yarda, milla, libra ha ambue unidad omoĩva administración española América-pe. Omotenonde “Revista Histórica Quincenal”, omyakãva Manuel Domínguez, omopyenda cátedra Sociología omyakãva Dr. Báez. Avei onombra Dr. Cecilio Báez, ary 1901 ramo, Ministro Plenipotenciario México-pe, ha delegado 2da. Conferencia Panamericana. Peteĩ orgullo nacional, ponencia omonéĩva ha oñemomba’eguasu oguahë jeývo tetãme.

Emilio Aceval omombyky jehai osẽva apytu’ũ rokýgui ndahas`yiva: “Areko axioma ramo, ha ndaha’èiva fundamento,  obra omotenondéva reconstrucción nacional oikotevẽva energía intelectual, py’aguapy ojeporavóva medio ha ñeha’ã común tetã rayhúre”. Peteĩ recaída situación política omoïva apañuãi Parlamento-pe ojehecháva. Pèicha 9 jasyteĩ 1902 jave, peteí comité revolucionario oiméva general Caballero ha Escobar, avei coronel Escurra omohu’ãva Aceval ñemongúipe, pèva ojopy ichupe oheja haguã tetã sãmbyhy, ha recinto parlamentario ok´púva incidente ome’ẽva senador Facundo Insfrán mano ha umi congresista eìdo. Péicha orrenunsia Sesión ha Congreso orresolve onombra hekovia vicepresidente, don Héctor Carballo-pe.

Kuimba’e negocio-pe, omba’apo Diputado ha ministro de Guerra y Marina-pe, gobierno General Egusquiza jave. Pèicha, 9 jasyrundy 1894-pe, oimeva’ekue Club Popular Egusquicista miembro ramo. Oime exposición Universal de París ha oimeva’ekue Exposición Internacional Filadelfia-pe.




#Article 158: Rolando Chaparro (400 words)


Rolando Chaparro heñói tavaguasu Paraguaýpe 2 jasypoapy 1965 jave. Itúva Rolando Chaparro, fotógrafo profesional, ha Isy Celia María Benítez,omba’apóva ñoha’ãngápe

Imitãmi guive ojesareko purahéire ha orekóvo porundy ary  mbaraka oiporu iñirũ ramo. Oñemoarandu mbarakàpe Kuki Rey ndive ha oñembokayupyry jazz mbopúpe Carlos Schvartzman ndive, oñemoarandu hendive irundýha ary. Upéi Carlos Schvartzman ndive jey, Remigio Pereira ha Mario Rodríguez omotenonde peteĩ cuarteto de música experimental orekóva tendencia jazzistica.

Ary 1984-pe omopyenda peteĩ aty  Berta Rojas ha Carlos Noguera ndive.

Ary 1985 jave oike “Síntesis”-pe, peteĩ grupo jazz-fusión ha proyección folklórica reheguñaáva, ho ombopu Paraguaýre.

Ary 1987 ha 1991 omba’apo Ñamandu  ndive (Alejandrino “Chondi” Paredes ha Ricardo Flecha), trío orekóva tendencia folklórica oikundahàva umi gira ha grabación discográficas umi tetã América Latina, gotyo.

Ary 1991 jave oime jey Síntesis ndive,  integrante ipyahúva ndive. Oike,  avei,  banda  jazz-fusión ha proyección folklórica saxofonista William “Palito” Miranda ndive, oikuaauka festival internacional Posadas, Argentina; Viña del Mar, Chile ha Sao Paulo, Brasil gotyo.

Jasypo 1994 jave opresenta Síntesis ndive Memorial América Latina  Sao Paulo-pe ha Buenos Aires-pe. Omohu’ãvo ko ary omboty  Síntesis ciclo omopyendàvo grupo pyahu “Krhizya”,  ha’éva rockera.

Aty Krhizya, ndive ograba peteĩ disco ipype umi clásico yma guaréva tavarandu reheguáva, “Reservista purahéi”, ha’éva versión blusera araka’eve avave nomba’apóiva. Péicha Rolando Chaparro omarka peteĩ hito ha’éva upe purahéi versión popular paraguaya ofusionáva rock.

Compositor, ramo oñemotenonde ha’égui pe omopyendñava mokõiha generación,  Nuevo Cancionero Popular Paraguayo-pe, ha ojeréva hetaiterei tembiapo opáichagua género oikéva ipype jazz-fusión, proyección folklórica, purahéi ñoha’angápe, “jingles” ñeikuave’ẽrã, purory cortometraje ha largometraje-pe guarã,  umi miniserie televisiva,  video ha entretenimiento-pe guarã.

Omotenonde avei umi proyecto orekóva carácter de solista, techapyrã “Guitarreros”, jhendive Efrén Echeverría, Juan Cancio Barreto ha Barni Chaparro, oñepresentáva heta  teatro oĩva Paraguaýpe ha táva okaháre Paraguáipe.

Omotenonde peteĩ concierto orekóva arpista César Cataldo ndive, ohupytývo  prensa-gui ojekuaa ha oñemoñe’ẽ hembiapokuéragui umi marandu.

Ombopu avei Orquesta Sinfónica de la Ciudad de Asunción ndive, umi concierto rupi, orekógui éxito, ogueraha ichupe ograva agua mokõi disco.

Oime avei kuri banda sonora  largometraje paraguayo “Mirame nometokéi”-pe, pete{i purahèi hendive ha’e ojapova’ekue, “Espinas del alma”, ha upe purahéi yma oñehenduva’ekue “Soy algo fácil de olvidar”.

Oñeme’ẽ ichupe galardon heta jey programa radial La Bengala Perdida-pe.

Discografía: hembiapo orekóva

Rolando Chaparro ojekuaauka tetã ambuére oikundahàvo México, Perú, Uruguay, Chile, Brasil, Argentina, ambue apytépe,  heta jey ha avei opàichagua propuesta musical ndive.

Ombo’e ko’ã àrape Conservatorio Nacional de Asunción-pe.

Ojeguerovia ha’eha instrumentista ikatupyryvéva generación  músico del Paraguay ipyahúva.




#Article 159: Cándido Bareiro (608 words)


Cándido Pastor Bareiro Caballero, heñói táva Lúke, Paraguáipe, 27 jasypa 1833 jave ha omano Asunción-pe ha’e Politico ha Mburuvichákue Paraguay-pe.

Cándido Bareiro ha’e diplomático omboguatáva carrera ha hembiasa arandu. Itua Luis Bareiro Montie ha i sy Felipa Dolores Caballero Mayor,  nieto célebre prócer independencia paraguaya, Pedro Juan Caballero. Ha’e temimbo’e colegio oadministráva mbo’ehára argentino Juan Pedro Escalada.

Haihára uruguayo José Sienra Carranza, oikuaáva oñepyrüva posguerra,  Bareiro ra’y: «... oiméva dotado talento omyesakãva, ilustración arandu,  ojehecháva sencillo ha horýva» 

Upéi, periódico La Libertad Buenos Aires-pe, ary1877 he’i hese oúha familia notable-gui, oñangarekóva educación rehe omondóva Londres gotyo, upèpe ofirma upe estudio. Oikéva grupo temimbo’e  becado odestináva Europa, osẽvaeva Río Blanco gotyo, 2 jasyrundy 1858.

Ou jey tetã jasypakõime 1863 ha oguahẽva gratificación 200 peso. Ndaipóri dato omoaguĩva culminación carrera universitaria. Orekóva dato curioso, Bareiro oimèva lista principal oikuave’ẽva ka’a fisco-pe ohóva ary 1853 guive 1865 peve. Pèicha jasypo 1865 oñekondekora Orden Nacional del Mérito, avei, peteĩ decreto oikéva José Falcón, Gumersindo Benítez, Carlos Riveros ha Andrés Gill. Oiméva guerra civil  1873 ha 1874.

Omano,  mba’asy pya’e ogueraháva ichupe,  Asunción –pe omombytévo tetã sãmbyhy Paraguay-pe, 4 jasyporundy 1880. Pèicha vicepresidente, Adolfo Saguier, ndikatúi oike hekovia, pèva ojokógui golpe de estado omyakãva general Bernardino Caballero ha ministro del Interior ojupíva ko arýpe. Contemporáneo José del Rosario Miranda ha Gregorio Benítez.

Péicha 21 jasyapy 1864 jave, gobierno onombra Cándido Bareiro ministro ramo, oñangarekóva Negocio de la Legación ojeakreditáva Londres ha París-pe. Pèicha marzo 1864 jave pèva jasypa ary oúva oiméva tembiapo ojoajúvaa marcha de la guerra-pe.

Cándido Bareiro ha’e peteĩ antiguo diplomático gobierno lopizta, tendota político posguerra-pe. Ha’e Ministro Inglaterra ha Francia ndive. Omopyenda “Club Unión” ha’e tendota “bareirismo”, oiméva guerra civi 1873 ha 1874. Pèicha 21 jasyapy 1864 onombráva negocio ramo Legación oacreditáva París ha Londres. Péicha 30 jasyrundy 1869 ha’èva tendota convencional constituyente club del Pueblo, pero ndaipo’àigui ndohupytýi vóto oikotevẽva oñekonsagra haguã. Pèicha 22 jasyppoapy ojeporavo juez de comercio, pèicha avei periódico “La Voz del Pueblo” jára, ois Òmbyhýva jefe de sanidad militar argentina,  Doctor Miguel Gallegos.

Hembiapo jasypo guive 1870 jave. Ha’eva’ekue secretario de gobierno kóva gobierno Rivarola, oiméva revolución Takuaral ha oñemosẽva. Oimeva’ekue sublevación Paraguaripe ha jasykõi 1874 jave, avei, oike Campo Grande-pe. Oñemoĩvo canciller  gobierno Jovellanos, ha’eva’ekue Europa oenmenda apañuãi empréstito rehe. Ha’e ministro de Hacienda péva gabinete Uriarte péva 4 jasyrundy 1877 jave.

Ha’eva’ekue Presidente de la República de Paraguay kóva 25 jasypateĩ 1878 ha 4 jasyporundy 1880. Pèicha vicepresidencia-pe, Adolfo Saguier oime. Igabinete ministerial omopyenda ko’ã ministro:

Pèicha gobierno omtenondévape, Paraguái oipyhy territorio Chaco-pe ome’ẽva veredicto arbitral presidente estadounidense Rutherford Hayes; oñemoĩva refección Palacio de López, omopyendàva colonia pyahu ha ojapo posible iñeguahẽ 1723 inmigrante tetãme. Pedro Juan Aponte ojeporavo obispo Paraguáipe ha oipyhyl Código Penal argentino. Ofirma, avei, tratado Decoud-Quijarro, Bolivia ndive, pero ndojeratifikái, Argentina ome’ẽ Paraguáipe ha territorio  Villa Occidental, kòva Villa Hayes ko’àgã, oñemopyenda peteĩha fábrica de hielo tetãme, oikóva, conflicto ojapòva ko’ã poder legislativo ha judicial pèva ejercicio oñeha’ãva ituvichakuèra. Pẽicha 1 jasyrundýpe 1880 jave Cándido Bareiro omoñe’ẽ imarandu presidente ramo, pèicha oñembohovái Senado-pe umi proyecto financiero ha’èva Ejecutivo ha omonéiva lotería oipytyvõva.

Oñepyrũva 1867 péva Mariscal López ofensa omotenondéva Bareiro upe misión otransportáva Estados Unidos omoné{iva imburuvichakuèra oipytyvõva participación. Pèicha diligencia noñemoañetèiva Bareiro he’iháicha. Mariscal ohasáva peteĩha acto desobediencia ijehegui, pero oikéva umi mba’e responsabilidad orekóva. López ojerúre odelegáva Benítes  Perú-pe ha pèicha declaración ombotovéva gobierno ohóval Tratado de la Triple Alianza-pe. Bareiro nombohapéi oipytyvõ ha omondóva kuatiañe’ẽ, 14 jasypakõi 1866 jave.

Oje’éva López ojavýva Encargado de Negocios del Paraguay Europa-pe, Bareiro. Oime ñembotapykue Paraguái ñorãirõme, pèva orekóma misión ohóvo Europa-pe ojoguávo armamento, pero ohencha ndaikatupyrýiha. Kóva ndorekói justificación mba’eveichaguáva, péicha 20 jasyteĩme 1868 jave, Bareiro ojeobliga ome’ẽ ikargo.




#Article 160: Festival Yno’õ Ypakaraípe (483 words)


Festival Yno’õ Ypakaraípe tetã Paraguái tavaugasu Ypakaraípe, tetãvóre Central ary 1971, jasypoapy ha jasyporundýpe oñemotenonde tavarandu festival folklóriko oñemokyre’ỹva umi temiandu kuaandy reheguáva.

Ko’ã mba’e ojehechakuaávo tembipota rupi ojeguereko gente apytu’ũme ohasáva ha orekóva opàichagua disciplina artística.
Ha pèva omokyre’ỹvo mborayhu umi mba’e rehe oikuaaukáva tavaguasu ha pñeva ndaha’éi opavave tetãme.

Festival del Lago heñói 1971 omoñepyrũva tavaygua ypakaraiense ohayhu añetéva folklore, ogueromandu’avo omoheñòiva distrito. Peteĩha aty purory oñemotenonde jasyporundýpe.

Kóva ha’e alternativa omokyre’ỹva mborayhu añetetéva nacional péva omokyre’ỹva opáichagua alternativa purorýpe,  orekóva mitãpyahu akãreñói.

Ko festival peteĩha omokyre’ỹva guerohory Demetrio Ortiz-pe ohaíva guarania oñemotenondéva tavaguasúpe. Recuerdos de Ypakarai, oimeva’ekue exiliado ramo oñemotenondévo régimen upérõ oñemotenondéva tetãme.

Omoñepyrũ club 24 Jasypo,  escenario mbykymíme. Omonéigui taayguakuéra, omokyre’ỹ umi ombosako’íva omongakuaa agua ha ikatúva omotenonde ary oúvape oĩvévo audiencia ha valor musical nacional.

Ko Festival omotenondéva mokõi etapa omboguatáva:

Peteĩha; ombosako’íva omantene kuaandy rembiasa ha umi teko porã jepokuaáva tetãme opàichagua manifestación ha’eháicha jeroky, ñe’ẽpoty ha artesanía oguahẽvo umi década 80 jave. Mokõiha; oñepyrũ he’ívo peteĩ compromiso oñemotenondévo omohenda porãve haguã derechos humanos reheguáva oñemomba’e guasúva régimen dictatorial hapykuéri General Stroessner, omokyre’ỹva gobierno ombotove 1986 jave, peteĩ resolución osẽva Ministerio del Interior, opàichagua tembiapo festival-pe guarã.

Jepénte pueblo nomboykéi esperansa omotenondévo ko actividad, tavayguakuèra omboyke py’amiri ha opavave komunidad ypakaraiense oipyhy pytyvõ ñepytyvõme tetãme ha upéicha festival ogueraha hikuái Tupão korapýpe orekóva custodia policial.

Ary 1989 jave ho’ávo gobierno dictatorial ha oguahëvo democracia avei omoheñói festival opàichagua oñeha’ãrõva. Ko árape ojegueraha 37 ary iñemboguata.

Iñepyrũmbýpe festival ha’e va’ekue festival internacional ombojopyrúva umi tekovépe hembiap´pe oikuaaukàvo hetã tavarandu ha hembipotápe oikuaauka ha omopu’ã ñane retã mba’éva ñemoherakuã.

Oime kuri festival Argentina, péva Santa Fe, Córdoba, Festival Nacional del Folklore Pirane, Chile gotyo Festival Folklórico Yaku’íva, avei Brasil ha Bolivia.

Ary 1973 guive omoirũ grupo artístico internacional omoñepyrũva “Los del Suquia”, momento omoñepyrũva Argentina, Los Carabajal, Los Cantores del Alba, La Compañía Argentina de Danza, Teresa Parodi ha ambue aty tetãme.

Brasil-gui ou Ballet Primitivo del Arte Negro del estado de Pernambuco, Xaxado, Paraíba.  Tetã Peru ogueru  jeroky oúvaPeru Negro, Aukamaru, Roberto Parra ha ambue tekove aty. México ogueru Mariachi Los Pasajeros, Mariachi Nacional de Méjico ha ambue aty avei.

Péicha ko’ã aty oiméva umi artista Uruguái, Chile ha Bolivia ohejáva Festival-pe ipypore. Pèicha ojeguereko lista puku ha ohenói opavave teko jaezaba oñemoherakuãvo arte. Péva festival nomboguejýiva purory, péicha festival omoheñói mbo’ehao ñepyrũ ha’éva “escuela municipal de danza” ome’ẽva pa’ũ ojapòva arte ñemoherakuã. Hembipotàpe omoirũ ambue manifestación programación.

Ary 1976 omopyenda trofeo Recuerdos de Ypacarai, ome’ẽva jurado oiporavóva edición oñeme’ẽvape,  ámbito nacional ha internacional
Ko’àgã ikatu ja’e Festival del Lago Ypakarai ha’e tavarandu latinoamericano Paraguáipe, orekóva peteĩha escenario kakua.

Ko'ãva ojeguerohory festival edición, ohasávo ára ko'ã ombosako'íva umi festival especifico ha’èva ñoha’anga, jeroky, artesanía ha ambue festival orekóva umi dato oñeikotevẽva,  omisión involuntaria.
Ary 2006 oguerohory Renée Ferrer ha’éva peteĩ haihára katupyry upe ñe’ẽpoty festival reheguàvape; ary 2001 omotenondéva upe comisión oguahẽva peteĩ ñe’ẽme oguerohorýva tembiapo artesanal.

 




#Article 161: Guyra (282 words)


Guyra () mymba ipepo ha ovevéva, hetyma mokõi ha hete haguepáva.

Moõguipa ou'ypyraka'e guyra, niko, heta ára oiko oñeg uahẽ'ỹre peteĩ ñe'ẽme, ha katu na'ymaitéi tembikuaajarakuéra oñemoĩ oñoñe’ẽme ha he'i hikuái guyra ouha umi Tejujero Pymymbágui (Dinosaurio Terópodos) oñemoambueva'ekue arapa'ũ hérava Mymbambyterévape (Mesozoico). Ko'ã mba'e oje'e ojejuhu rire Alemania-pe peteĩ guyra joguaha ijitapyréva (fósil) oñembohérava “Pepo'yma” (Archaeopteryx). Ary 1960 guive oñemoneĩ guyra ouha Tejujerógui. China-pe ojejuhuvévo Tejujero ijitapyréva ha hague guyráva omoañete tembikuaajarakuérape, guyra Tejujeroha. Guyra ha Tejujero heta mba’épe ojojogua; ikanguekuéra piteĩcha, jepémona hasy jaikuaa porã hag ua, umi hyekue peteĩcha avei, haguekuéra ojojoguánte avei, ko'ã mba'e he'i ñandéve ha’ekuéra oño’anaha.

Haimete opavave guyra ovevekuaa, ha ou ijypykue ovevekuaava'ekuégui, oĩ jepe ningo ikatu'ỹva oveve. Avei hetekuéra oñemoambue ikatu hag uáicha oveve porãve. Ikangue ijapytekua ivevyive hag ua. Umi ijyva imbarete añetete, ikatu hag uáicha ipu'aka umi tuichaicháva taguére, oipurúva ovevekuévo.

Ipyti'a kangue tuicha ha hakamby ha ojoko umi ho'okuéra oipurúva oveve jave. Hañykãnguéra ipo'i puku ha hatã ha nahãiri rupi iñakã vevyive.

Ipire nda'ikuái ha upéicha rupi ndaikatúi oñembopiro'y ty'ái rupive. Ovevekuévomante, yvytu ombopiro'y chupe, upéicha rupi opyta jave peteĩ hendápe jahechava'erã katuete ijuku’ahína.

Mba'épa ho'u rupi guyrakuéra ikatu:

Guyrakuéra niko ombo'a, oñemoña tupi'a rupive. Upevarã guyra kuimba’éva oiporenova’erã guyra kuñáme, (apareamiento) upéi pe tupi’a okakuaa guyra kuña retepýpe, ombo’a peve. 

Oja porã hag̃ua umi tupi'a guyrakuéra oñangareko hese anitei ho'ysãve hete'akukuégui, upevarã guyra kuñáva oñeno hupi'a ári, oĩ guyra ojopyrúva mokõivéva, ha oĩ avei guyra kuimba'éva añónte oñenóva tupi'a ári. Ko mba'épe ñambohéra Ñembojakatu (Incubación).
Og̃uahẽvo hi'ára, upe guyra ra'y, ojoka ipire ha osẽ okápe.

Paraguáipe jaguereko mokõipa mokõi (22) Hendapegua, (Orden) pokõipa (70) Anambeta (Familia) ha poteĩsa poapypa (680) guyra oikoéva ojuehegui. Ko’ápe péina ambohysýi Hendapegua ha Anambeta rupive:




#Article 162: Terere (406 words)


Terere () jey'urã jajapóva y ro’ysãgui, ikatu ñamoĩ ipype pohã ro’ysã jejosopyre. Upéi jaitykua ka’yguápe, oguerekóva ka'a ku’i, ha jaipyte vombíjape.

Terere niko peteĩ mbopiro’yha ñanemba’etéva, ymaite guive,ha ko’ág̃a htapiaite ñanemoirũva ñane retã tuichakue javeve. Péicha avei paraguájo ha paraguája oho jave ambue tetã ho'u katuete ogueraha hendive itereremi. Váicha ku terere’ỹre noĩmbaivoi.

Hasynunga jajuhu hag̃ua peteĩmínte jepe ñane retãygua oikuaa’ỹva mba’épa terere térã mba’éichapa ojejapo.

Arahaku ha araro’ýpe, arakue ha pyharekue terere omoirũ maymavaitépe.

Terere niko ho’u tavaguasuygua ha okaraygua, ikatéva ha ichapĩva, iñarandúva ha itavýva, ipirapirehetáva ha imboriahúva; mitã, mitãrusu, kakuaa ha hi’aremivéva.

Terere je’úpe oĩ tekojoja. Opavavéva ñandeja ha’e oĩháme. Terere niko ñane angirũ ijojaha’ỹva ha ñanderayhurakate’ỹva. Terere oñongatu ñane rembikuaa, ñane rembiasa, ñane remiandu, ñane rembipota ha ñane remimbyasy. Terere ñandekuaa porã ha ñande ichupe.

Terere niko ñande rekoha pytu, ñande rekoha pehẽ, ipype oĩ y, ka’a ha opaichagua pohã ñana ha’éva Ñande Ru remimoĩngue ha’éva ko arapy apohare.

Ñane ramói ha ñande jarýi oikuaauka terere ñande ru ha ñande sýpe, ha’ekuéra ombohasa ñandéve ha ñande jaikuaaukajey ñane ñemoñarépe. Pevarã natekotevẽi jaha mbo’ehaópe ha natekotevẽi ñamoñe’ẽ aranduka.

Terere niko héra Guarani ha upévare ipaje, imbarete, imarangatu, hosã ha tuicha ipu’aka. Terere ohechuaka Guarani reko.

Terere niko ñanembyaty, ñanembojoaju, ñanemo’ag̃uive ñande rapicháre ha hi’arigua ñanembopytu’u, ñanembopy’arory, ñanembopuka, ñanemboretia’e ha omoheñói vy’a ñane ñe’ãme.

Terere ombohasa tovasy, tovapuku, pochy, py’arõ, py’atarova, ñeko’õi, pirevai, ay ha kaigue.

Terere jerépe ijapaite: pukarã, káso ñemombe’u, mbarakapu ha purahéi.

Y ro’ysãmi ha ka’a jaguerekóma guive jaguerekóma avei terere.

Ogapy térã mba’apohápe oiko terere jere.

Kokũ, kapi'ikatĩ, parapara'i, menta'i, santa lucía morotĩ, limõ, aguakáte rogue ha ambuéva rykuere ojehe’a y ro’ysãre ha jaipytévo ombopiro’y ha omohesãi ñande rete.

Oĩvoi oguerekóva hembipuru apytépe peteĩ angu’a’i oipurúva ára ha ára ojoso hag̃ua pohã ro’ysã iñasãiva óga jerere.

Oĩ avei terere rupa ha’éva tembi’umi terere mboyvegua. Rora kyra, revíro, chipa, fariña kyra, tortilla mandi’omíre téra empanada ỹrõ mortadela-mi. Avei tembi’u ko’ẽngue ojekuaavéva ype rovápe. Asaje katu, jekaru mboyve, oĩ terere jopy.

Kuarahy resẽ ha kuarahy reikévo, yvatévo ha yvy gotyo, reg̃uahẽ reg̃uahẽhápe ko ñane retãme, rejuhúta katuete peteĩ tapicha pukavýpe nemomaiteíva tereremíre.

Mitã térã imitâvéva oitykua ha kakuaáva oipyte sogue sogue ohóvo.

Mángo guy térã óga pepo guýpe, apykapuku ári térã ñembo’yhápe, kuarahy pytũ hakuve jave térã yvytu piro’y pejúpe, oiko terere je’u.

Otereréva ndo’úi peteĩ, otereréva niko ho’u heta ha are. Otereréva ndaikatúi ipy’arag̃e, ipy’aguapyva’erã.

Terere niko ñanemba’e teete. Hese’ỹ ndaikatúi jaiko. Hese’ỹ ñane ndaha’ei paraguayo. Hese’ỹ kóva ndaha’eichéne ñane retã.




#Article 163: Centro Cultural de la República (566 words)


Centro Cultural de la República oime Asunción, Paraguáipe, oñemopyendáva edificio Ñemono'ongávape, hembipota ha’e apytu’ù roky ñemombarete ha ñemomba’eguasu ha  tembiasa ani oho tesaráipe, omombaretévo condición orekóva edificio oñemomba’eguasúva.

Ojehovasa 14 jasypo 2004 omoñepyrũva senador, upérõ omyakãva Congreso Nacional Dr Carlos Mateo Balmelli, fundador ha miembro de honor, oipytyvõva umi mburuvicha oiméva Cuerpo Legislativo-pe.

Oñehenói upéicha hembipota ha’égui peteĩ tenda ikatu haguã mayma tapicha ani oñemboyke ha ikatúva oguahẽ upe tendápe ha péva oĩgui peteĩ tenda ymaite guive oiméva ha’eva’ekue Cabildo, Justicia ha Regimiento, kóva institución colonial española péva América-pe ha’eva’ekue pe oguahẽva ha omarkáva estatus tavaguasu primer enclave ciudadano región rioplatense-pe.

Péicha edificio ha’eva’ekue civilización paraguaya reñóihague, upe 16 jasyporundýpe 1541 jave gobernador Domingo Martínez de Irala ome’ẽl enclave militar oñemombareteva’ekue fuerte Nuestra Señora de la Asunción, omopyendava’ekue capitán Juan de Salazar ha Espinosa upe 15 jasypoapy 1537.

Ha’e oimeva’ekue Congreso Nacional. Omopyendáva iñepyrũháme 1844, orekóva sede umi mokõi poder Ejecutivo ha Legislativo. Ha’eva’ekue peteĩ momento obra oñemomba’eguasuvéva omotenondéva gobierno don Carlos Antonio López (1844-1862). Kóva oreko hóga ramo Poder Ejecutivo péva 15 Jasypateĩ 1894 meve, ohasáva omomba’apo palacio omopu’ãva Mariscal López upe guive ha’e Congreso Nacional róga 2003 ary peve.

Oreko peteĩ consejo asesor permanente oiméva miembro Asociación Internacional de Críticos de Arte, ko’ápe Augusto Roa Bastos oikéva, avei umi técnico especializado opáite temática ha área-pe.

Oñemotenonde ipype peteĩ tenda oikóha proyección cultural, ombosako’íva función pyahu, omohendáva umi pa’ũ jehechaukáha ha umi área administrativa péva construcción moderna oadosáva 70 ára ramo siglo pasado-pe.

Uñemoĩ ipype opáichagua programa, ojehecha umi mba’e ojehechaukatáva maymávape ha oguatávo ojehecha haguã umi colección.

Upe arýpe Centro Cultural ojeporu ojevela ipype haihára paraguayo Don Augusto Roa Bastos, ary 2005 jave.

Centro Cultural oreko heta koty oñeme’ẽva umi museo tavaguasúpe oiméva: ikatu hagua oreko umi hembiapo ojekuaa ha oñemomorã haguã péicha oĩ koty Sala del Barro, Sala del Arte Sacro, Sala Guido Boggiani, Sala de la Música, Sala del Cabildo, Sala del Cine ha avei  biblioteca de autores paraguayos Augusto Roa Bastos oñemohérava. Oreko avei mokõi sala ojehechaukáva  muestra temporaria Paraguay-pe.

Pe óga guasu yvýpe oñemohenda umi mba’e exposición ohechaukáva opáichagua expresión plástica ojapóva umi periodo tembiasa reheguáva cultura paraguaya-va. Ijasúpe, ha’éva koty principal sala baja-pe, tuichakuégui, ojeporu umi exposición temática temporal ha  ojeporúva umi evento oñemotenondéva aty guasúpe ha ikatúva ojeporu avei jeroky, ñoha’angaha  concierto-pe, etc.). Ko’ã sala ykére, michĩvéva, ojeporu tenda pytyvõ ramo ichupe.

Ary 1979 jave oñemohgeñói museo del Barro, ko’ápe ojehechauka joja oĩva arte popular,  arte indígena ha arte urbano Paraguái mba’éva.
Arte popular ojehechaukáva oime omoheñóiva comunidad campesina.
Umi koty oñembyatýva arte indígena rupive ha’éva opáichagua grupo nativo Paraguáipe avei Iberoamérica-gua.

Acervo del Museo de Arte Sacro oñepyrũva colección personal peteĩha arzobispo Paraguáipe, Monseñor Juan Sinforiano Bogarín, oguerohorýva ko’ã mba’e gira pastoral siglo pasado opávo. Museo ohechauka umi talla misiones jesuíticas, franciscanas mba’éva, péva época colonial ha siglo XX, avei umi mba’e arte sacro ha koty ojoajúva tembiasa nacional.

Ko’ápe ojehechauka umi tembiporu orekóva tuicha valor patrimonial ome’ẽva testimonio ijeporuhágue orelóva upe edificio ojekuaáva omoirũhague poder político República-pegua.

Oñemohenda koty yvatépe umi tembiporu ha partitura orekóva mbo’ehára música paraguaya-gua. Ko’ã tesoro ikatúva ojeguerohory ipertenencia ha’éva exponente kakuaa ñane retã Paraguái mba’éva ha’éva karai Luis Alberto del Paraná, avei imbarakápe Agustín Pío Barrios.

Peteĩ sala de Conferencias ha Biblioteca “Augusto Roa Bastos”, omotenondéva papel museístico, ombohasáva umi área hembiapópe ha’éva actividad artística, arte visual, purahéi, literatura, teatro ha danza. Ko’ã mba’e omokyre’ỹ exposición, concierto, presentación, ha conferencia rupive.




#Article 164: Humaita (727 words)


Humaitaha’e tavaguasu Paraguáipe, oiméva Departamento  Ñe’ẽmbukúpe, oñemopyendáva ysyry Paraguái rembeýpe, ijasu gotyo. 

Tavaguasu ymaite guaréva tembiasápe ohechaukáva espíritu noñme’ẽiva avavépe umi paraguayo-kuéra, oaguantáva irundýha jasy mbokapu guaranini ambuégui, oikóvo ñorãirõ guasu Guerra de la Triple Alianza.

Héra ou avañe’ẽ guaranígui yma he’iséva ymaguáre ha  itá he’iséva ita. Humaitahe’iséva Ita ymaguaréva

Geografía oñemombaretéva ko’ã tendáre ha’e peteĩ sávana yvy ipéva, ijyvy morotĩ, ndojehechái oñemokoníha. Péva hi’aguĩva ysyry jerégui, péva oguahẽvo y ojupi jave, upévare tuicha mba’eva’ekue geopolítica ohasáva upérõ. 

EÁra pytu imarangatu, katuetéva ohechauka ha oñeñandu temperatura tropical, ohóva mínima 0 ºC araro’ýpe, ha arahakúpe 40 ºC rupi.

Tavaguasu yvypóra ndahetáiva ipype.

Kóva ha’eva’ekue peteĩ Humaita peteĩ fortaleza oñemohendáva Río Paraguái asúpe,  amo 430 km yvy gotyo Paraguaýgui.

Ojegueromandu’avo  Guerra de la Tríple Alianza (1864-1870), ko tenda guive oĩ ñangareko vía fluvial jeike tavaguasu, Paraguaýpe, omopyendáva ñemombarete ha kyhyje upe complejo ojeguerekóva defensa paraguaya ramo.

Sistema ojeporúva defensa ramo Humaita oipuru ñepyrũ Carlos Antonio López (1790-1862). Péva oheróva ysyry ojerévo hapépe, omopyendáva defensa ramo heta jey, upéicha yvy rupive río gotyo. Avei mokõi muro orekóva casamata  artillada pohýiva, orekóva umi kuartel tropa oficial, depósito munición,  ñorãirõ ombojurúva, ofisína, tupão, tyvyty ha karugua área ojeréva, omo’ãva heta  kilómetro trinchera. Péicha hupa ramo oreko ysyryguasu, mina ha mbohapy hilera kakuaa itasãva ohapejokóva navegación upe trecho ohenóiva fortaleza.

Pe kuártel general ha’éva centro del poder militar Francisco Solano López,  poderoso complejo defensivo, imbyte rypy’üme, oiméva artillado río gotyo haimete ochenta piesa rupi,  ha yvy ykére gotyo ohasáva cien tatarendýpe upe reductotenda ombohováiva ysyryguasu.

Upéva rire ojokóva progreso  fuerzas aliadas haimete mokõi ary jey 1866 ha 1868, ndaipórigui ñangareko insalubridad oĩgui upe tendáre, atáke paraguayo,  vanguardia mbaretépe ha mba’eve ndojejapóigui. Péva 1867 guive ombohapévo Marques de Caxias (1803-1880), posición oñepyrũ ho’a ha opyta ha’eño, oipyhy ramo umi tropa aliada  conquista Tajy-gui (2 jasypateĩ 1867), oikytĩva comunicación fluvial ha yvy Humaita oiko tavaguasu ramo. 

Ipahápe oatáka tropa 3º Cuerpo de ejército brasileño omotenondéva  Mariscal del Campo Manuel Luís Osório (1808-1879), ombotovéva umi atáke  21 jasyapy guvie 17 jasypokõi 1868. Ohejáva fuerzas paraguayas, oiporúva tropa brasileña, péva 25 jasypokõi 1868 ha upe ára guive oiporu omopyendávo operación campaña aliado-kuéra.

Oime gueteri upe contienda-pe upe Tupão ruina, ho’apava’ekue ombokapúgui guarini ambue tetãguáva. 

Museo Histórico tavaguasúpe, ha’eva’ekue kuártel  Mariscal López, hetaiterei trofeo ojeguereko ko ñorãirõgui.

Oikóva ipype omba’apo ganadería-pe, ko’ãva agricultura mbovýve ha peteĩ parte oñemomba’eguasúva población omomba’apóva pira kutu ha iñekuave’ẽ.

Péicha ko’ã  tembiapo ou por0Òva umi tavayguakuéra oike artesanía, cuadro ojejapóva arpillera, florero, manopla,  esponja vegetal-pe omba’apóva ha oñeikuave’ẽva. Avei omba’apo alfombra ha tápiz rústico, mantel ha umi mba’e ojejapóva krochépe.

Ko tavaguasúpe oñeguahẽ,  Asunción guive tape guasu 1 rupi, ha tavaguasu San Ignacio, oipyhýva desvío Pilar. Oñeguahẽ Pilar, ha ojehasa tavaguasu yvy gotyo, ojehóvo 40 km-ve upe ruta terraplenada, ndorekóiva asfalto ári. 

Ojeguereko umi ómnibus osẽva terminal Asunción guive Pilar peve, ha péva línea de omnibus interurbanooguahẽva Humaita peve.
Upe tenda guive ikatu oñeguahẽ tape guasu 6 rupive, oñeguahẽ Encarnación-pe ha ojeju jey Asunción gotyo, ha upéi oñeguahẽ San Ignacio oĩ ko’ápe upe desvío ohóva Pilar peve.

Kóva ha’e patrimonio histórico de la ciudad hetaiterei mba’e ogueromandu’águi. Oñemombareteva’ekue ñorãirõme, ha ndaipóri pete{i táva ojeporuvéva ko tendáicha ñorãirõ guasu triple alianza-pe, ohapejokóva invasión aliada. Kóva oime jave jha’eño ha kane’õme, ho’a bastión, ñorãirõ oñemohu’ã.

Humaitápe oñeguahẽ propósito turístico-pe. Ou umi delegación temimbo’e opavate tenda Paraguáqigui oguahẽva, militar paraguayo, brasileño, argentino, yvypóra estadounidense ha europoeo-kuéra, oikuaaséva umi mba’e hembýva Guerra de la Triple Alianza-gui ohechava’erãva. 

Ruina Humaita, ha’éva tupão  San Carlos Borromeo, ombokapúva flota aliada, orekóva símbolo ramo komunidad.

Ojeguereko umi tenda ojepytu’úha, haa’éva hotel Municipal, arquitectura italianizante, omopu’ãva siglo XIX jave, ko’ápe memorioso, ha’éva heta ára tenda opytu’uhágue gral. Stroessner, oiko jave revolución 1947.

Oñeemotenondévo upe plazoleta yvyramáta mbytépe õmbojeguáva tajy ha  eukalipto henyhẽva umi tu’ĩ ha iñe’ẽme opurahéiva, opu’ãva complejo gastronómico La Terraza, ipyahúva. Restaurante, oipe’ava hokẽ arakõi guive arakõi meve, okikuave’ẽva mbohapy tembi’u ára ha ára: oñerambosa, ojekaru ha ojekaru pyhare.

Ko tenda oiméva tenda ndaijojaháiva porãgui oĩva ysyry Paraguái rembe’ýpe ha oñemoaguĩva  río Paranágui, Humaita oikuave’ẽ pira ñegueno{e ysyrýgui. Opáichagua mymba ypégua oiméva ko ysyrýpe ha’éva boga, mandi’i, bagre, piraña, armado, pico de pato, dorado, surubí, pacú, carimbatá ha ambue mymba mimi ome’ẽva pescador-kuérape  viru okaru haguã. Péicha milanesa suruvígui ojejapóva ha’e  plato gastronómico ojeguerohoryvéva bar ha restaurant upe távape oñemomba’eguasúva. Oñemotenonde va’erã mba’ejerúre, ani haguã oĩ tapykue, ikatu haguã oñemohenda hekopete ojjerurévo upe tembi’u  hérava chupín pirágui ojejapóva ha ojeguerohoryetéva.




#Article 165: Kuarahy (199 words)


Kuarahy ha'e peteĩ mbyja ojetopáva ñande Kuarahy Ypykatu mbytépe. Ha'e peteĩ apu'a plasma ijapopyre tuichaitereíva ha hendýva. Ijerére ojere Yvy ha opa yvoreva ambuéva, ojeréva avei heta yvoreva aturi, jaguaveve ha yvágamba'e ambuéva.

Ojekuaa heñói hague 4600 sua ary mboyvépe peteĩ arai guasuete imba'eku'íva ojehundíva va'ekuére. Peteĩ pehẽngue ko arai guasuete imba'eku'ívagui ohopa imbytépe ha oñepyrũ haku ha ohypytývo 15.000.000 C oñepyrũ ohapy tatavevýi ha péicha omoheñói kuarahy, ambue pehẽngue hembýva omoheñói yvoreva kuérape. 

Oñeimo'ã opávo kuarahýgui hatavevýi oikotaha chugui peteĩ mbyja tuicha pytã ha oipytetaha Mborýpe, Mbyja Ko'ẽme, ñande Yvýpe ha avei ikatu oipyte Jasytata guasúpe. 

Kuarahy ha'e mbyja peteĩnte ñande Kuarahy Ypykatúpe. 
Ñande Yvy ha ambue yvoreva ojere ñande kuarahy jerére. Kuarahy mombyrykue ha'e 149.597.870.700 m ko mombyrykue oñemohéra unidad astronómica. Kuarahy mimbi og̃uahẽ ñandéve 8 aravo'i ha 20 aravo'ivépe.

Ñande Kuarahy Ypykatúpe oĩ 8 yvoreva ha ko'ãva ha'e:

Plutõ ha'eva'ekue peteĩ yvoreva upéi ojetopa ambue yvága mba'e ojoguáva chupe. Ary 2006 pe oñemohenda Plutõme ambue ñemohendápe, ha oiko chugui peteĩ yvoreva aturi ha avei oñemohenda ambue mba'épe pe ñemohendáme.

Ñande kuarahy omoguahe ñandéve imbaretekue omimbi jave, kóva oipuru tesapemoñanga, umi ka'avo ikatu hag̃ua ojapo hembi'urã ha aravo ha'ejey tembi'u mymbápe g̃uarã, péicha kuarahy ome'ẽ ñandéve tekove.




#Article 166: Toni Ortiz Mayans (723 words)


Antonio Ortiz Mayans heñói Asunción, capital de la República del Paraguái, 20 jasypoteĩ 1908 jave pèicha he’i ha’e, hembiapo omoñepyrũ ñe’ẽpoty, “Los Amigos”, omoherakuãva revista centro de estudiantes Colegio Nacional de la Capital-pe upèrõ ha’e temimbo’e  ha orekóma hikuái peteĩ editorial hèrava “Minerva”, símbolo cultura Griega.

Ohai ha avei compositor, oñemoarandu porã, péicha estudio universitario omotenonde Facultad de Derecho-pe ha oipyhy avei kuatiaatã Periodista ramo, péva 18 ary omboguata corrector diario la Razón ha 7 la Nación Buenos Aires-pe, péicha avei ojeguerohory música folclórica paraguaya apópe, pèva ombokatupyrýve ichupe omohendávo purahéi Burrerita, Pasionaria ha hetáve tembiapo.

Ohupytývo  20 ary omoherakuã peteĩ aranduka ñeépotýpe, “Cuantos Nuevos”, ohaíva Ñe’ẽporãhaipyrére, omba’apóva omano meve, péicha hembiapo “Zorazábal su vida y su Obra” avei  “Gran diccionario Castellano – Guaraní”, ojeporúva mbo’ehao rupi ko’àgã peve.

Ohaihu jehai ha nomboykéiva, omba’apo péva rehe àra ha pyhare ha omopyenda tavaguasu porteña-pe hekove, ko’àpe oiko ha omba’apo ha pèva ombokatupyry ichupe ombosako’íva jehai, ha pèicha corrector ramo umi kuatiahaipyre tuichavéva orekóva Argentina, diario La Nación ha La Razón.

Antonio Ortiz Mayans omano Buenos Aires-pe,  7 jasypokõi 1995 ha péicha hembiapo ñe’{epotýpe ohupyty opáichagua tembiapo ñemomorã umi tetã: Uruguay, Estados Unidos, Bolivia ha Argentina, péva ombojoja ijopói ha oñemomba’eguasúva cultura paraguaya-pe.

Heta mba’ère,  ñane retãguáva oho Plata tavaguasúre ha oikuaa upèpe década 30 guive; umi kuimba’e arandu ohóva ojeheka Buenos Aires gotyo.

Ohekávo tekove porãve hembiapópe, omboguata porãvévo ikuaandy. Oike colonia intelectual oimehñape kuimba’e ha kuña katupyry opa tendágui oguahẽva; upéicha ojojuju Hérib Campos Cervera, Eladio Martínez, Félix Pérez Cardozo, Agustín Barboza, Mauricio Cardozo Ocampo.

Ko’ã tavaygua ojoaju arte ndive,omopyenda Sociedades Argentina de autores y Compositores (SADAIC).

Antonio Ortiz Mayans omboguata hi’arandupy confrontación boliviana paraguaya, he’háicha umi temimbo’e casa de gobierno rovái, péva 23 jasypa 1931 jave, omondóva guardia presidencial, pévagui ha’e oñemomombyry ko tetã ohayhuetéva ha’éva Paraguái.

Heta mba’e oiko rire 23 Jasypa 1931, omotenondéva umi temimbo’e Colegio Nacional de la Capital péva palacio de gobierno rovái, omyakãvo upérõ ko República, José Patricio Guggiari péva omomýi umi mba’e añetéva odefendévo territorio chaqueño oipotaitéva umi boliviano, pèva osë sarambípe ha hetaiterei mitãrusu omanóva ha ñembyasy’ỹme onbokapu óga gubernamental rovái, upérõ Antonio Ortiz Mayans okañy ha oho ojeexilia Argentina gotyo, omano meve, omba’apo ñe’ẽpoty apópe,  ombo’e, ohai ha omyatyrõ kuatiahaipyre.

Arake’eve ndahesarái Paraguái rapo orekóvagui, hekove, mborayhu tetã rehe ha jepiguàicha umi jerovia ha jepokuaa omombe’ùva hembiapópe, péva género ñe’ẽpoty, ñoha’anga avei prosa ombokakuaavéva patrimonio cultural.

Osẽvo tetãgui oho Buenos Aires-pe, pèicha hetaiterei tembiapo purory oñemoĩva ichupe.

Ohupytýva medio periodístico capital del Plata-pe, 18 ary oimeva’ekue corrector de pruebas diario “La Razón” ha  7 ary “La Nación”-pe.

Ortiz Mayans rembiapópe ojehecha hi’akãreñói ha ñe’ẽporãhaipyre, aranduka haihára ramo, ñoha’anga ha ojeporeka umi mba’e oikotevẽva ñe’ëme, ha’eháicha tai omomabuéva purahéi, ipúva ha oguahẽva  ñe’ã meve iñirũnguérape, ohasáva ambue tendáre.

Ohasa ambue ára Paraguáipe, hetã, ombohasáva techaga’u ha ohejáva política káusa rehe. Ou mbohupárõ ary 1982 jave, oñemomba’e guasu ha ojeguerohory ichupe umi festival del Lago Ypakarai omotenondéva, upe arýpe purahé, jeroky ha ñe’ẽpoty ñemoherakuã yvypóra mbytépe

Heta género literario-pe oike, omba’apo Peteïha  “Gran Diccionario Castellano – Guaraní” rehe, oguuahẽva público peteĩha edición 1933 jave, péicha hembipotápe, orekóva togue  ha 5.000 ñe’ẽ, orekóva ha omongakuaáva umi ñe’ẽ ediciones oúvape.

Ojepói jey 1935, 1937, 1941, 1945, ha péva 1954 arýpe, peteĩ compendio gramatical, 1959, 1961, 1962 ha décima edición ary 1973 jave, “oñemomba’eguasu ha opavave oguerohory, péva orekógui 12.240 ñe’ẽ  guaraníme, 32.920 español ñe’ẽ ha umii ñe’ẽ oñemoĩivéva ipype”, péicha he’i Roque Vallejos ko tembiapóre.

Ohai umi ñoha’anga: “Nuestra Vieja Casa”, mbohapy aty peh*eme ha “Amaos los Unos a los Otros” avei heta mba’e ohaíve. Péicha ùmi obra editada ha’e: “Cantos Nuevos”, oñe’ẽ ñepyrũmbýva Dr. Rafael Oddone, oeditáva 1930 arýpe, “Zorazábal, su Vida, sus Obras”,  versión española Julio Correa mba’éva “Ñanemba`era`y”, “Tataindy nde pyharépe”, “Evocaciones de Asunción” ha 1977 arýpe, “Voces Añoradas”.

Omoñepyrũva hembiapo ñe’ẽpotýicha “Burrerita” he’íva ijehaípe “No Despunta aun el alba cuando inicias tú la marcha y al mercado te diriges a llevar mba`erepy, no haces caso de la lluvia ni te importa si la escarcha, solo pueden depararte el dolor de un mba`asy”, kóva omoherakuãva Ortiz Mayans ha ipurahéi ha purorýpe omba’apo arpista Félix Pérez Cardozo, Demetrio Ortiz, Luis Alberto del Paraná, Emigdio Ayala Báez, Remberto Giménez, Herminio Giménez ha Florentín Giménez, ha umívape guarã ohai ha omoĩva hikuái purory: “Pasionaria”, “Burrerita”, “Bajo el Cielo del Paraguay”, “Asuncena”, “Kykyo”,  Francisco Alvarenga opurahéiva, ha hetave hapicha.




#Article 167: Puke Yegros (745 words)


Fulgencio Yegros ha'e peteĩ militar ha politico katupyry paraguayo.

Yegros oiméva peteĩ familia ymaite guive oikovéva Provincia del Paraguay-pe; itaita ha'eva'ekue gobernador.

Fulgencio o'arahechava'ekue táva kyky'ópe, estancia familiar Santa Bárbara-pe, oiméva IX Departamento Paraguarípe, Paraguáipe, ary 1780 jave. Omendava'ekue Facunda Speratti ndive, omoheñóiva hendive irundy mitã.

Oikórõ alférez ary 1801-pe ha hendive mbovy militar de carrera, oikéva expedición omondóva norte gotyo péva omopyendávo Coimbra umi portuguese-kuéra po rupive.

Oime mbarete porã Río de la Plata defensápe kóva invasión inglesa ha péva oikuaa Fernando de la Mora ha Juan Francisco Recalde ndive.

Ary 1810 jave, Fulgencio Yegros oguahẽ capitán rango-pe, péva upe arýpe voi oenkomenda hikuái ichupe odefendévo Parana rembe'y Paso de Patria gotyo.

Upéi batalla de Paraguari ojupíva teniente Corone ramol.Ohasa añetegua ha jegueroviárõ ha desmovilización masiva oñemotenondéva Velasco  rupive ha'e opyta tropa-gui tendota ramo, ojeiporavóva gobernador de las Misiones ramo.

Oikuaaávo 19 jasypópe umi movimiento oiméva Paraguaýpe (Asunción) upe 14 árape, oho tavaguasu gotyo oguahẽvo 21 upe jasýpe.
Ko militar katupyry ha Ejército ombohováiva.

Oguahẽvo 9 jasypoteĩ karai Velazco, oipe'a upe tenda oĩhaguégui.

Péicha 17 jasypoteĩme 1811 jave oñehenói Congreso-pe, ikatu haguã ojeiporavo peteĩ gobierno definitivo ha ikatu haguã ojehesa'ỹijo joaju Buenos Aires, ndive.

Congreso oiporavo peteĩ Junta Gubernativa omotenondéva Tte. Cnel. Fulgencio Yegros, ha oikéva Dr. José Gaspar Rodríguez de Francia, Pedro Juan Caballero, Francisco Xavier Bogarín ha Fernando de la Mora, ha upéicha omonéĩ provincia confederada joaju.

Junta de Gobierno ojerúre corporacón, funcionario ha umi tavayguakuéra vecino-pe ha upépe ohura fidelidad gobierno pyahúpe.

Upe Junta ndohupytýi ni dos ary gravitación política-pe. Upéicha oñemotenonde Congreso Mokõiha ojoajúva 30 jasyporundýpe 1811 jave omopyendávo Gobierno oiméva compuesto dos Cónsul oikéva Dr. José Gaspar Rodríguez de Francia ha Tte. Cnel. Fulgencio Yegros, oisãmbyhýva turno ojoajúva 4 jasy peteĩ teĩ.

Ko'ãva ndojuaéi ojuehe ha  upéicha ndikatúi omotenonde ko binomio.

Upéva rehe jasypa jave 1813 ojapóva cónsul de la República.

Omohu'ãvo período consular, osẽ estancia Santa Bárbara-gui. Upépe tembiapópe ñu rehe omotenonde.

Oike jey vida política-pe ary 1820 jave, upérõ oĩ apañuãi ha opu'ãva tetãme.

Péicha militar orekóva tuicha prestigio oikéva Revolución Independentista-pe, Fulgencio Yegros ha'e pe oñemoarandúva ko'ã mba'épe.

Péicha ambue prócer ha'éva Mariano Antonio Molas, techapyrã ramo, oike posición iporãva omoañetéva confederación oikéva Paraguay, Corrientes, Uruguay, Entre Ríos, Santa Fe ha Río grande do Sul; péva oñombohováirõ ojeipysóve haguã Buenos Aires gotyo ha avei Río de Janeiro.

Ko'ápe gobierno absolutista omotenondéva Dr. José Gaspar Rodríguez de Francia omoheñói vy'a'ỹ ha ñeko'õ tavyguakuéra mbytépe. Oñepyrũva ombohape complot Dictador rekovére.

Péicha ojukáse hikuái tapére, upe arapoteĩ jave 1820-pe, ha ome'ẽvo gobierno Fulgencio Yegros-pe ha upépe tropa omyakãva umi comandante Montiel ha Caballero.

Ko plan ndoguatái péva complot omombe'úva ojejapóvo confesión cuaresma reheguáva peteĩ fraile recoleta-guápe, ojopýva ichupe omombe'u haguã Dictador rovái. Péicha conjurado ojeapresa. Ojeharúvo complot oñepuyrũva periodo de persecución ha represión umi tembiasahára rehe oñemoarandúva ohenói “El Terror”.

Ojeapresa Dictador Francia ha oha'ãrõvo imano, Yegros ohai peteĩ ñe'ẽpoty,  ogueraháva peteĩ ñembyasy tuichaiterei ha ipohýiva yvypórape guarã: Ombohéra

me perdí todos los años

y floreció un imposible

con frutos del desengaño.

Con gran cuidado busqué

Un dorado pavimento

Para poner allí dentro

La planta que cultivé;

Para regarla encontré

Arroyos de confianza

Y no se encontró mudanza

En mi intento verdadero

Pues puse todo mi esmero

En plantar una esperanza.

Con suspiros solamente

Refresqué sus hojas verdes

Como mi esperanza quiere

Le decía constantemente

Con vigilancia patente,

Con ingenio imprescindible

La mantuve tan plausible

Que pudo dar un botón

Que cultivara el corazón

Y floreció un imposible.

Viendo contraria mi suerte,

Me quedé tan sorprendido

Que maldije haber vivido

Y luego busque la muerte,

Si este trance tan fuerte

Causó dolor tan extraño

Que el corazón con

Me dijo haber florecido

Aquel árbol tan querido

Con frutos del desengaño”.

Mokõi kuña orekóva participación kakuaa revolución jasypo 1811 jave ha'éva, ha hi'ári, umi tembiapo ombosako'íva. Ojegueroviaháicha ko'ã mba'e oikóva,umi téra osẽva Yegros, Francia, Caballero, ha Mora, ko'ãva he'i historiador-kuéra, ha'e Facunda Speratti ha Juana Maria de Lara de Diaz de Bedoya.

Facunda Speratti yma ary 1811 ramo, Fulgencio Yegros kichiha, omenda hese, ha upérõ oiko Martínez Sánz rógape (ojekuaáva Casa de la Independencia ramo), ko tenda oñemotenondéva umi reunión alzamiento mboyve.
Facunda omotenondéva grupo conspirador ha orekóva rebelión kirirĩhaitépe.

Péicha Facunda, Juana Maria de Lara era Asuncena. Péicha tembiasa oiporavóva pyhare 14 jasypópe ojoajúva revolucionario, Péiva  jesareko permanente omotenondéva tendota, umi ohupytýva ogueroviáva contribución ha'éva tuicha pytyvõ, upéva rehe oĩ contacto revolucionario-kuéra umi oficial de guardia Cuartel de la Rivera-pe ha Maestranza Artillería-pe ha omotenondéva aravo omoñepyrũva acción rebelde.




#Article 168: Ferrocarril Paraguáipe (649 words)


Ary 1856 oñepyrúva estudio péva ombohasáva línea ferroviaria Asunción Paraguarípe. Peteĩha trayecto. Orekóva empresa inglesa ipópe, ombohasáva 

Iñepyrũmby ferrocarril América omotenondéva 1831, tava’i estadounidense Albania ojekuaauka peteĩha servicio tren vapor oikuaaukáva. Péicha 9 jasypoapy ko arýpe, orekóva máquina ymaguaréva “Bull”, oguerúva Inglaterra, omotenonde jeguata ñepyrũ ha’éva locomotora, omboguatáva mbohapy karro orekóva poteĩha pasajero péva peteĩva.

Omotenondéva 36 ary,  23 jasypa 1867, omotenondéva inauguración gran ferrocarril San Francisco Nueva York-pe, omoherakuãva “Unión Pacific Road “.

Upéi, oho Cuba-pe mokõiha tetã continente omotenondéva ferrocarril. Ary 1834, omotenonde umi tembiapo construcción ombojoajúva La Habana- Guines (o Unión) ojeipysóva 88 millas, ojehovasáva 4 ary oñemomba’apo haguépe,  1838-pe.

Mbohapýha tenda Chile orekóva peteï linea férrea Caldera Caiapo, oñemopu’ãva ha oisambyhýva ingeniero norteamericanos William Wheelwright.

Wheelwright oike Valparaíso-pe 15 jasypa 1840 omboguatávo vapor “Chile” ha “Perú” oguahẽva Pacífico-pe ha’ekuéra raẽte, ha oñepyrũvo 1842 oexplota peteïha mina de carbón itágui oikóva Talcahuano.

Argentina-pe,oñeinaugura 30 jasypoteĩme 1857 línea omoñepyrũ ferrocarril del oeste, ha’éva peteĩha extensión ferroviaria oikuaáva tetã ñande ykére reheguáva.

Péicha  22 jasykõime 1862 oñepyrũva umi tembiapo ojoajúva Buenos Aires ha Ensenada ndive, upe contratista ingeniero Wheelwright, añetehápe oikuaa asáda jeporu.

Péicha ingeniero inglés oisãmbyhýva ferrocarril Central Argentino ñembopu’ã oguahẽva Rosario ha ojoajúva Córdoba ndive, tembiapo  inaugural ohasáva festividad 20 jasyrundy 1863.

Paraguáipe oñepyrũva peteĩha ferrocarril oúva 1856 guive, jepénte 5 ary peteĩha mba’yrutĩmbo ojekuaáva. Péicha 14 jasyrundy 1861 oñemotenonde peteĩha paseo ramal urbano osẽva estación guive oguahẽ haguã puerto peve, upéicha iaktu ojehecha mba’yrutĩmbo  paraguayo ha’éva peteĩha oñepyrũva omba’apo continente sudamericano-pe.

Omoñepyrũva construcción línea ferroviaria Paraguáipe oñeme’ẽ 1854 jave, upérõ presidente de la República, Carlos Antonio López, okontrata ingeniero ingles oisãmbyhýva estudio habilitación peteĩha línea ferroviaria Asunción guive Paraguari peve.

Ary 1856, umi soldado Ejército-gua omotenondéva umi tembiapo vía ojeipyso haguã, desmonte, terraplenado ha ambue obra de arte, Inglaterra-pe, kóva upe firma BLYTH omotenondéva ojerurévo peteĩha gobierno paraguayo ojeruréva, locomotora, vagon, riel, plancha de acero, apyka ha hetáve mba’e.

Umi tembiapo omoñepyrũva omopu’ã haguã tramo Asunción- Paraguari oisãmbyhy George Paddison, ingeniero inglés okontratáva gobierno.

Omopyendáva umi modelo omotenondéva umi material local, péicha arsenal omotenondéva ojapóvo kóche, vagón ha material estación-pe oñeikotevẽva.

Ary 1857 ha 1859 oike ingeniero Jorge Thompson, Enrique Valpi ha Percy Burrel, omotenondéva umi tembiapo.
Oñepyrũ mba’yrutĩmbo jasypoteĩ 1861 omba’apo mbykými estación central Asunción guive Trinidad peve.
Poteĩ jasy rire oinaugura línea ferrocarril oipysóva Lúke tavaguasu peve.

Péicha extensión oinaugura 25 jasypakõime, ha peteĩha crónica “EL Semanario” omopyenda festejo. “Umi Locomotiva omba’apóva poha aravo guvie pyharevéte ha pyhare 12 aravo peve, oĩvo hendaitépe oengancha haguã mbohapy poder omboguatáva gente ohóva Lúke gotyo térã intermedio Trinidad. Táva Lúke-pe oñeha’ã sortiha, jeroky ha maskarada, ha Trinidad-pe corrida de toro”, kuatiahaipyre omombe’u ko’ã mba’ére.

Opromediávo 1862, umi vía ojeipyso población Aregua gotyo.

Pe Francisco Solano López, oinaugural ferrocarril paraguayo,  Paraguayo oñemohenda ojepokuaávo tecnología comunicación pyahúre ha hy’apúva ambue tetã rehe Sudamérica-pe. Péicha transporte vía férrea, orekóva término costo ha’eháicha opa tiempo, omopyendáva revolución económica, ha péva oipyso omotenondévo imperio ha tetã, pero Paraguái oñembotapykue ha Ñorãirõ La Triple Alianza, ha umi ára omoñepyrũva post guerra,l ferrocarril central, oguahẽva Paraguari peve, ohasáva alternativamente estatal pógui privada pópe.

Ñorãirõ jave,  estación oñemomba’apo tuguy tasyópe.

Umi edificio público opáva guerra del `70 jave, umi Palacio de Gobierno ha estación de ferrocarri-gual,oñemotenondéva ornato tavaguasu Paraguaýpe (Asunción).

Péicha ojehero iñepyrũháme estación central ha’éva “Estación San Francisco”, jepénte ojekuaa primera época ha’eháicha: “Plaza San Francisco”.

Péicha ko’ágã umi edificio ñanembojurujái proporción arquitectónica ha línea iporãitereíva, ha oñemomba’eguasuvéva ára ojejapohague. Oñemopu’ã arquitecto inglés Alonso Taylor, ojeheróva “Picapedrero”, ko’ãva arquitecto Raviza omotenonde palacio de Gobierno ñemopu’ã. Taylor ou Europa-gui vapor nacional “Río Blanco”  6 jasypoteĩme 1859 jave.

Ko’ã publicación época omotenondéva referencia ramo “Estación San Francisco”. Ary 1863, “El Seminario”-pe omombe’u obra ñemboguata: “Oñemotenonde paye’e obra magna, pya’e oñemohu’ãtáva ha’éva edificio iporãitereíva monumento ohechaukáva upe época ko’ã ára ñaimévape kio’ágã.”

Péicha 30 jasypokõime ko arýpe, periódico ohechauka jeroky kakuaa salón principal estación-me, oikuave’ẽva tendota ha oficial 24 jasypokõime, ogueromandu’ávo presidente de la República aramboty.




#Article 169: Museo Memoria de la Ciudad (Paraguaýpe) (113 words)


Museo Memoria de la Ciudad ko tenda oiméva Paraguáipe ha ojekuaáva Casa Viola ramo, kóva porundy óga oñemopu’ãva’ekue ha oikéva upe  aty ojeheróva complejo arquitectónico Manzana de la Rivera-pe, oiméva Palacio de Gobierno rovái tavaguasu Asunción-
me, ha’e hína tavaguasu República del Paraguay.

Museo, ha’e hína apytu’ũ roky osẽva ha omopu’ãva arquitecto Carlos Colombino, ojehovasáva jasypoapy 1996 jave. Oikundaháva opávave pa’ũ rupive ha ome’ẽva ñandéve pa’ũ ikatu haguã jaikuaa ha ñamoñe’ẽ Paraguay rembiasakue, opáichagua ára ha ary ombohapéva ko’ã ára peve omongakuaáva ohóvo. 

Péicha ojeguereko umi mba’e oñembyatýva ha ojeguerekóva tetãme ha oikuaaukáva tetã membykuéra, péicha avei umi mba’e oiméva ambue tetã rehe ha’éva tavaguasu Nueva York, Madrid, París, Montevideo ha Buenos Aires.




#Article 170: Inmigración tekove libanesa Paraguáipe (592 words)


Oguahẽvo inmigrante ojeheróva libanés oúva Paraguai-pe oime kuri tapichakuéra oñemopyendáva ko tetãme, oipyhývo tetãme ijepokuaa ha hekove rembiasa ha ikuaandy. Heta mba’e omotenonde, ohejàvo hetã heñòihague ha’éva Líbano ha ou oñemosarambi Latinoamericano tetã rehe, ikatu agua oheka tekove porãve ha’éva Primera Guerra Mundial ha Segunda Guerra Mundial, ojekuaáva.

 

Tenda orekóva Líbano-pe oiméva Mediterráneo ári he’iséva katuete jeike ohasáva hikuái apañuãime umi tendáre. Oimeva’ekue Siria ndive upe Imperio Otomano ary 1918 peve.

Upèi Peteĩha Guerra Mundial ohasáva umi frances pópe, kóva rehe oipyhy isãsõ 22 jasypa 1943 jave, oikuaaukàvo isãsõha, umi acción Mokõiha Guerra Mundial –pe nome’ẽiva sãsõ iporãva chupekuéra ary 1946 ae.

Pèicha pe intervención Líbano omotenondéva Guerra árabe-israelípe ary 1948, iñepytyvõ umi árabe-israelí ñorãirõ oñemotenondéva pote{i ára (1967 jave) ha oguahẽvo tetãme umi palestino, he’iséva oĩha ñeko’õ pohýi umi Israel oiméva ijykére ra’ẽ ary 1970 jave, ha upéi 1982-pe, osẽva upe ramo peteĩ combate Beirut-pe, mdaipy’aguapýiva os{e meve hikuái Líbano-gui umi guerrillero palestino, ko situación omotenonde libanese-kuéra ñesẽ siglo XIX phávo ha oñepyrũvo siglo XX ohekávo tekovèpe jeiko porãve, heta oñeha’ã hikuái ha pèicha opu’ã hikuái omotenondévo peteĩ sociedad iñambuéva cultura orekóva ha’ekuéragui.

Upéicha inmigración libaneses omotenondéva Paraguay-pe, ikatu ñamohenda mokõi época-pe: ymaite ha ko’ágãguáva. Umi omoñepyrũva 
iñesẽ ikatu ja’e mokõi mba’e; motivo político, ha económico. Upe motivo político ombohovái tekotevẽ ha osẽvo apañuãigui ojoajúva Imperio Otomano ko’ã región gotyo.

Péicha motivo económico osẽva ñembyasy ha mboriahúgui, upévagui oiko Primera Guerra Mundial.
Mokõiha periodo, Segunda Guerra Mundial rire, hetaiterei gente, umi kuimba’e, oipyhýva osẽvo tetãgui ha ñorãirõ guasuete sarambi ojapóva.

Ko’àpe pjeheka peteĩ tenda oiko porãve haguã, omtenonde hikuaài viaje ipukúva ygápe, heta jey nbdoikuaái moõ gotyo oho hikuái ha moõpa oguejýta. Péicha oikundahávo heta mba’e ohasa hikuái, mba’asy, ñembyasy ha techaga’u. Ojeisu’u ha oñemombarete ikatu agua oikove upe ysyry guasu rehe oguatávo hikuái.

Peteĩha destino ha’eva’ekue puerto Buenos Aires, Argentina , ko’ápe oguahẽ oñe’ẽvo español ha oikuaa’ỹre costumbre omotenondéva. Pya’e vatu ojepokuaa hikuái ha oñeha’ã oiko porãve agua kyhyje’ỹme, omopyenda hóga ha ofenda hikuái ha péicha ita’ýra ha itajýra hikuái hesarái ỹre moõguipa ou hikuái.

Oñembosako’i atýpe ha avei comunidad-pe, hembipotàpe ojuhu tenda oiko agua hikuái. Omboguata ijeguata ysyrýre ha tren rupive ha péicha oguahẽ hikuái Paraguáipe ha upéi oñemosarambi jey táva okaháre ha omba’apo neuma guasúre ikatúva omotenonde umi rubro ojeipotavéva.

Péicha oñemopyenda hikuái Asunción-pe hembiapo ha`´eva tavaygua ñe’ã, avei táva guasu Concepción, Puerto Rosario, Villarrica, Itacurubi del Rosario, Encarnación, San Estanislao, Pedro Juan Caballero, Caraguatay ha ambue táva rupi. Péicha ojehe’a hikuái sociedad paraguaya rehe ha ñeha’ãme ha tembiapópe omotenonde umir comercio, omonta fábrica ha omba’apo yvýre ñemitỹ rupive.

Omba’apo ha oñemoarandu oñe’ẽ haguã castellano-pe ha avei guaraní, oñorãirõ guerra del Chaco-pe, oimeva’ekue hikuái civilización ha oipytyvõ omopu’ãvo ko tetã. Ofenda hikuái kuña ha kuimba’e Paraguái membýva rehe, ha omomba’eguasu identidad cultural tetã omokunu’ũva chupekuéra. Ombo’e ipeh{enguèpe tet0Ò jehayhu ha ikuaa ha ijerovia ko tetãme avei ombojoja ha omomba’e, upéicha omopyenda club ha asociación oñangarekóva tradición orekóva rehe.

Péicha contingente omomba’eguasúva inmigrante-kuéra oguahẽ Paraguáipe ary 60 ha oñepyrũ 70.

Heta apellido árabe oúva Líbano-gui ko’ã àrape ojepytaso sociedad paraguaya péva tendota político térã tuicha mburuvichárõ oiko, péicha oĩ empresario, haihára ha tapicha arte ha mbo’ehára ramo ojekuaa hembiapóre.

Umi terajoapy oñemohenda oje’e porãve haguãnte español-pe, ha heta oreko gueteri oje’ehàichaite.
Herakuãvéva ha’e; Aboud, Aid, Armele, Arar, Arroca, Arroce, Rossi, Atat, Ayala, Azar, Barchini, Buzarquis, Canan/Kanan, Nader, Cofure, Curi/Kuri/Juri, Daher, Damus, Diaz, Dibb, Elias, Esgaib/Zgaib, Esquef/Skef, Fadlala, Fadul, Farah, Garcia, Ghobril, Girala, Gosen, Haddad, Haitter/Haidar, Harare, Hueste, Ismael/Ysmail, Kalfat, Mohur, Maluff, Mancía, Mende, Musi, Ouchana, Rahi, Resck/Risk, Rosas, Sabag, Safuan, Sardi, Seifed din, Serrán, Yambay/Yampey, Yanho, Yauhari, Yore, Yunis.




#Article 171: Yno'õ Ypakarai (826 words)


Ko yno'õ Ypakarai, maymáva oikuaa guarania rupive, “Recuerdos del Ypacarai”, ohaiva’ekue Demetrio Ortiz. Kó’ãva mokõi yno’o principal yno'õ Paraguáipe. Oiméva 28 km Tavaguasu, Asunción-gui. 

Ko yno’õ guasu orekóva ijerére Ypakarai, Aregua ha San Bernardino . Ko yno’õ ojeporúva umi tembiapo ha pytu’õrã, turismo ha arte oñemotenonde ipype. Umi ára omoguahẽva arahaku, ko tenda hetaiterei imbohupa ha umi oguahẽva upe ysyry rembe’ý ha ijyvyku’ípe opytu’u ha oguata ohechávo tekoha porãite.

Ko “”lago Ypakarai” ipe 90 km² rupi, ha tuichakue 24 km yvate guive yvy gotyo peve ha 5 terã 6 km kuarahy res}e ha kuaraky oike gotyo. Ipypukúkue haimete media orekóva 3 m rupi.

Mba’e porãitereíva tekoha, ojeréva hese umi yvyty kaa’avo rypy’ũme, ha umi tavusu Aregua, Ypakarai ha San Bernardino, ojehecha.
Ho’a ipype río Salado, avei oguahẽval Ysyry Paraguái. Péicha ho’a, ojedesagua ko yno’õ heta ysyry rehe, ha’eháichal Jagua Resay, Yukyry, Puente Estrella ha Piraju.

Ara pytuho oñepyrũva ndaro’yi ni naho’ysãi, katuete arahaku ha kuarahy ojope porã. Ko’ã temperatura ikatu oñemoambue 26 ha 41 °C arahaku jave, ha 3 a 25 °C araro’y jave.

Ymaite, ko yno’0245 oñehenóiva’ekue “lago Tapykua”. Oĩ he’íva téra he’iséha pe héra ogueraháva voi. Oĩ umi he’íva “lago conjurado”, ymaite guive omombe’úval beato Luis Bolaños omongarai hague 1600 jave. Oì, omoañetéva téra omoapañuãiva ñe’ẽ guarani “Y pa karai” 

Ko tendápe ikatu oñeguahẽ umi mokõ ysyry rembe’ýre yno’õ, oguahẽvo tavaguasu ojeréva. Péva Terminal de Ómnibus tavaguasu Asunción guive osẽ umi mba’yrumýi público ohóva San Bernardino ha Ypakarai-pe.
Mba’yrumýi oguahẽva Areguápe oguahẽ Paraguaýpe, upéicha avei ikatu pe ohoséva ojupi Avenida San Martín térã Aviadores del Chaco tapére.

Ko táva oikuave’ẽ opáichagua mba’e porã ikatúva ojehecha.Oñemomorã umi exposición opáichagua estilo tembiapo artístico ha artesanal. Pe ojeheróva casco histórico iporã ojeho ojehecha, péva arquitectura orekóva umi construcción.

Tavaguasu oikuave’ẽ avei turismo de pesca, ko’ápe ikatu ojehasa porã oñopehẽngue ndive. 

Ojeguereko “”Casa de la Cultura””: ha’éva peteĩ museo ohechaukáva ñane retã rembiasákue, ojejapóva avei exposicón katuete. Oñemba’apo kyre’ỹ jasyporundy guive, upéva oñepyrũgui oñembosako’i “”Festival del Lago””: péicha ary katuete, tavusu Ypakaraípei, ary 1971 guvie, oñemotenodnel Festival Yno’õ Ypakaraípe, peteĩ fiesta popular omokyre’ỹva tavarandu ha arte nacional. Péicha ko festivaloikóva jasyporundy jave káda ary. 

Oñemomorã umi concierto, festival danza ha teatro. Avei umi yvypóra rembiapo artesanía rupive.
Péicha Comisión Municipal de Folklore y Artesanía táva guasu Ypakaraii, ko festival “oheka ogueru jey ha omopu’ã jey tetã mba’éva ha’éva umi ojeheróva arte popular”

Oime “”Casa Hassler””, péva 26 jasyteĩ 1990 guvie. Ha’e peteĩ pa’ũ kuaandýpe guarãl, omba’apóva ary pukukue. Ko’ã artista orekóva posibilidad ohechaukávo hembiapo ko’ã centro-pe ojehepyme’ẽ’ỹre mba’eve. 

Péicha exposiciones temporal ha permanente, oiko Casa Hassler-pe, orekóva peteĩ Museo Histórico, Biblioteca Publica,ombo’e ñoha’ãnga ha jeroky, avei oñeñatende mbohupa ha turista oguahẽva guive rehe

Yno’õ ndaipypukúi, ipor0Òiterei ygarata michĩva ikatu osyry hi’ary. 
Yno’õ rehe ojere umi tavusu oñembosako’íva avei ikatu haguã umi oguahẽva guive upe tendápe ohasa porã, omopotĩvo umi ysyry ha yno’õ jere ha oipe’a hokẽ chupekuéra ha ohenóiva playa abierta al público, maymáva ohóva upe tendápe arahaku jave ojahu haguã, hetave ojeho táva San Bernardino-pe.

San Bernardino

Ojejuhu 48 km Paraguaýgui. Oreko hetaiterei ysyry ha ojejahu haguã umi playa, centro cultural ha oñeikuave’ẽ opáichagua hi’upyrã. 

Maymáva oikuaa “Sanber” ko táva oñehenóiva péicha ojehógui arahaku jave ha ojeguereko tavaguasu ramo, péva orekógui infraestructura ha actividad iporãvéva umi ohóva guive mbohupá ramo upe távape, péicha oho opytu’u ha omorã tekoha, térã oho ojeroky ha hogaygua ndive ohasa porã pytu’úpe.

Ojejuhu 31 km Asunción-gui, Aregua ha’e peteĩ tavusu iporãitereíva, oreko peteĩ aire bohemio ha encantador, he’i pe oñe’ẽkuaáva. Tenda ojeguerohorýva ha omor0Òva umi haihára ha personaje ilustre ñane retãguáva. Hetaiterei óga guasu ha óga’i ymaguaréva oñemyatyrõ ha oñemomorãva gueteri ha’éva peteĩ casco histórico, ojedeklaráva Patrimonio Nacional. 
Reko peteĩ playa municipal, maymáva ikatúva oike. 

Ko tavusúpe ikatu ojehecha feria de artesanos orekóva opáichagua mba'erepy oñeikuave'ẽva, alfarería-pe. 
Opyta 1 km távagui, umi yvyty Cerros Kõi ha Chororĩ. 

Tren Turístico

Ymaite guive oiméva Antiguo Ferrocarril de Asunción omýiva jepe'a rupive, umi visitante Paraguay guive ohóva ha oguahẽva Aregua peve. Orekóvo pasaje oike ipype oñamindu'u va'erã umi ñoha'anga ojapóva ha ombopukáva pasajero-kuérape ha omoha'angáva avei ijapytépe kuéra.

Tren estación oime Jardín Botánico ykére ( Jardín Zoológico costado-pe). Ko mba'yrutĩmbo osẽ 10.00 aravo jave ha oñeguahẽ 16.30 aravópe.

 
Opyta 34 km Paraguaýgui. Avei oreko Casa de la Cultura, Paseo de la Estación-gui ikatu ojevisita upe Feria de Artesanos, orekóva avei umi mba'erepy típico ha artesanal ndahepýiva.
Oreko peteĩ playa municipal oñembosako'íva ha ikatúva maymáva oho opytu'u ha ohecha mba'ép oĩ upe tendápe.

Parque Nacional de Ypacarai: oreko 16.000 ha área protegida, ikatu haguã oñeñangareko riqueza natural tekoha orekóva umi tendáre, ha'éva karugua, yvu ha avei pe ecosistema.

Ko tenda ojere hese lago oikuave'ẽva opáichagua hi'upyrã pe mbohupápe. Oĩ umi tembi'u Paraguái ha ymaguaréva, ensalada de fruta, bollo, chipa ha empanada. Avei opaíchagua restaurant, umi tekove ohosehápe ikatu oguahẽ.

Ypakarai: oime 34 km paraguaýgui Ruta 2 ári.

Aregua: opyta 31 km Capital-gui. Oñeguahẽ Kapiata guive, térã ramal osẽa Lúle távagui. 

San Bernardino: oime 48 km paraguaýgui. Ojehova'erã desvío San Bernardino gotyo ojeho ramo Ruta 2 rupi.




#Article 172: Manzana de la Rivera (960 words)


 
Oime Paraguaýpe Paraguái,  complejo arquitectónico Manzana de la Rivera oikéva umi porundy  óga oñemyatyrõ ha oñemopu’ã jevýva mbytépe. 
 
Oime Palacio de Gobierno rovái. Téra orekóva ou tape ymaite guive oúva hi’aguĩva upe ógagui: Calle de la Rivera; ha’eva’ekue avei Cuartel General térã de la Rivera ha  Puerto de la Rivera. Complejo orekóva isede  Centro Cultural de la Ciudad-pe. 

Ko Centro oime tape hérava Juan de Ayolas 129, Paraguaýpe. 
 

 
Gobierno ñemoambue rire 1989 arýpe, heñói opáichagua py’andu oguenohëvo heta tenda tavaguasúpe oikuaaukaséva. Ko’ã mba’ére,  Arquitectura temimbo’e aty peteĩ omoñepyr[u omoherakuã Salvemos la Manzana frente al Palacio, oñembyai ha okukukúigui ohóvo umi óga, ha ombohovái peteĩ  proyecto oñembohapéva oitypátaha, , upépe omopu’ãse kuri peteĩ plása.  Upéicha ha’ekuéra ombotove hembiapópe 
 
Ojegueromandu’ávo  500 ary América oñemopyendáhague, Iberoamérica pukukue oñemoirũ comisión ombosako’íva umi acción . 
 
Comisión V Centenario Paraguái, oimyakãva arquitecto Juan Cristaldo,omoinge proyecto Casa Viola , ko’ãva mbytépe oñemotenonde ha ojejapóma katu, oikuaaukáva haihára Augusto Roa Bastos pe Agencia Española de Cooperación Internacional renondépe. 
 
Omyakãva upérõ administración karai intendente José Luis Alder,  Municipalidad de Asunción ojogua umi propiedad oiméva Manzana jerére. Umi tembiapo ñemyatyrõ reheguáva oñepyrũ 1991 jave, ary oñemoirũha umi óga oiko haguã chugui Centro Cultural de la Ciudad. Sambyhyhára omoñepyrũva ha’eva’ekue arquitecto Carlos Colombino. 
 

 

    
Ko óga Viola ha’éva peteĩ típica construcción colonial oúva 1750-1758 ary guive, oiméma ko tape doctor Gaspar Rodríguez de Francia okuadrikula mboyve tavusu.Ko óga  techo teja a dos aguas. Henondépe, peteĩ galería; upéva rire,  herrería, opu’ãva viga ári ha orekóva kolumna yvyrágui. Ymaite ko óga oreko, orekova’ekue mbohapy koty kakuaa, opytáva ko’ágã peteĩnte, péva Palacio de Gobierno rovái. Ypéi ojejuhu peteĩ galería corredor, ohechaukáva 'kulata jovái, tipología óga ymaguaréva paraguáipe. Ógahoja ojejapo pindo rogué ha takuarilla-gui;  umi teja oñemoĩ ñai’ü argamasa-gui, oñembyatýva vaka ruguy ndive. 
 
Ko ágã ko óga ha’e Museo Memoria de la Ciudad (Asunción), orekóva ipype umi aranduka opaichaguáva, mapa, tembiporu, pintura, gráfica; péicha avei opáichagua elemento orekóva Asunción rembiasa, oñemopyenda guive ko’ã ára peve.

 
Oiméva casa Viola' ykére', ko óga Clari' ha’e peteï construcción simple orekóva  peteĩ galería umi koty ryepýpe. Omopu’ãva arquitecto Clari oñepyrüvo siglo XX orekóva upe estilo Art Nouveau tardío. 
 
Ko óga ojeguereko ko’ã ára ' Café Bar Casa Clari' ramo', peteĩ pa’ũ  Miguel Acevedo, ojehechaukáha umi apopyrã jekuaauka ha ojeporúva umi Mbohupa Departamento ramo opytu’u haguã. Ko’ã mokõi, ha’e construcción pyahu ojejapóva upéi óga korapýpe. 

Ko edificación, ojoajúva  Casa Clari' rehe', oñemopu’ã 1912 arýpe orekóva peteĩ estilo neoclásico. Oñemopu’ã ha oñemyatyrõ jave, ogahója  zinc, péva  ojeguerovia  construcción mboyve. Upe cielo raso  cartón, orekóva relieve ha nda’isa’ýri. Péva ivaipáguima, oñeguahẽ peteĩ ñe’ẽ ha oñemoï teja hekovia. 
 
Oimégui ambue nivel orekóva óga, ifactible omoheñói pa’ũ amandaje oiko haguã. Péva ha’e auditorio  Ruy Díaz de Guzmán ojeporúva, oiko jave aty guasu, purahéi purory, ñoha’anga, jeroky ha aranduka ñemoherakuã. 
 

 
Ko’ã edificación omoirũva Manzana, ha’eñoitw pe orekóva posibilidad ojejapo haguã segunda planta. Upéicha oñemopu’ã  ary 1998 jave peteĩ estilo neoclásico. Péicha upe tendápe oiko chugui  confitería ogueraháva héra “Vertúa”. 
 
Ary 1993 oiko chugui Biblioteca Municipal, orekóva ipype veinte mil volumen aranduka. Péicha oreko avei hemerotoca, tenda ojeporúva ñemoñe’ë pya’e ha ipyahúva ko’ã ára reheguáva; péicha péva peteĩ servicio de biblioteca móvil oikundaháva umi mbo’ehao ha pa’ũ rovy’ũ tavusúpe. 

 
Ojejapo jave restauración pe oñembyaivéva ha’e  Manzana róga, upepe oĩva’ekue peteĩ imprenta hyepýpe, ojeitýpa hógahoja mante. Iñepyrũrãme ojeporu despacho aduanero ramo, opytáva umi koty guasu, ojeréva ha’etéva peteĩ óga rokái, omyengoviáva especie de impluvium umi columna de hormigón rupive. 
 
Ko’ágã ojeporu Centro Cultural de la Ciudad ofisína, Agencia Española de Cooperación Internacional ha Cámara Paraguaya de Libreros Asociados. Oguereko  pa’ũ ohenóiva La Galería, ojeporúva exposición, avei escultura ha instalación ramo. 
 

Yma ojeherova’ekue,  Casa Serra.  Kóva ha’e  Casa Castelví peteĩ construcción oúva ary 1804 guive, ha’eva’ekue   sistema colonial ógaicha oñemopu’ãva. Oreko mokõi okẽ, ovetã,  reja ha peteĩva piso original oreko. Kóva pete’ĩ óga pre-francista, oiméva 15 metro tapégui, oreko peteĩ yvotyty oka gotyo omoirũva área urbana, oguenohẽva muralla. 
 
Ko óga omopu’ã catalán José Castelví, upérõ, vice alcalde de la ciudad de Asunción ha’e. Ko’ã árape ojeguereko peteĩ sala de exposiciones  Juan A. Samudio ha Domingo Martínez de Irala hérava. Avei peteĩ sala recreativa, mitãnguérape guarã. 
 
Óga yvotytýpe, oñemongarái  Patio Arekajárõ, ogueromandu’ávo umi te’ỹi Arekája ojejapóva aty rembiapo korapýpe sãsõme.

 
Ko’ã óga ohechauka tipología de vivienda orekóva estilo neoclásico, umi koty tape ári oĩva. Oreko mokõi zaguán, ikatúva ko’ã óga iñepyrũme ojojaúva’ekue. 
 
Ko’ágã oiko chugui Videoteca Municipal, oikuave’ẽva video ha documental orekóva umi tema educativo ha cultural, oisãmbyhýva umi  temimbo’e, l Banco de Imagen y Sonido, hembipotápe oiméva producción ha conservación imagen hal sonido, ha’éva peteĩ exponente tetã kuaandýva. 
 
Patio Leonor-pe', oñembojoaju umi korapy Castelví ha Serra I avei II,opáichagua aty ojejapóva korapýpe sãsõme. 
 

 
Oñemopu’ãva 1901  estilo neoclásico,ha’eva’ekue óga ipaháva pe oñemyatyrõva. Ojeavilitávo junio 1996 jave, oñemohu’ã obra de restauración ha recuperación Manzana histórica. Péicha ko’ã óga ha’e UNESCO ofisína Paraguáipe.. 

 

 
Ary 1993 jave osõ aty andúgui ikatúha oñemopu’ã upepépe peteĩ teatro experimental  péva korapy nandi Manzana-pe. Upévare oñehenói peteĩ concurso de ideas umi mitãrusu arquitecto pyahúpe. Ohupyty jopói Javier Corvalán. Salón Multiuso Federico García Lorca oñeinaugural 26 jasypoteĩ 1999, oguahẽvo Paraguáipe mburuvicha español José María Aznar. 
 
Ko’ã servicio ojap{ova Centro Cultural de la Ciudad oiporukáva comunidad-pe, oiméva Escenario Móvil mbytépe, odonáva Sindicato de Actores Suecos ha Aula Magna de Información, Comunicación ha Aprendizaje. 
 
Oñemopyenda rire, ko Centro ha’e peteĩ tenda oñeñe’{eva ha herakuãva umi ohayhúva ñane retã mba’éva ha ikuaandy. 
 

 
Museo Memoria de la Ciudad 
 
 Arakõi guive arapoteĩ meve: 08.00 a 21.00 
 
Arapokokõi: 10.00 a 20.00 
 
Arateĩ: 10.00 a 19.00 
 
Espacio Miguel Acevedo ha Galería 
 
Arakõi guive arapoteĩ meve: 08.00 a 21.00 
 
Arapokõi:10.00 a 20.00 
 
Arateĩ: 10.00 a 19.00 
 
 Castelví róga 
 
Arakõi guive arapoteĩ meve: 08.00 a 13.30 
 
Arapokõi: 10.00 a 20.00 
 
Arateĩ 10.00 a 19.00 
 
Aranduka renda Municipal 
Arakõi guive arapoteĩ meve: 07.00 a 19.00 
 
Arapokõi: 08.00 a 12.00 
 
Videoteca Municipal 
 
Arakõi guive arapoteĩ meve: 12.00 a 17.30




#Article 173: Museo Mitológico Ramón Elías (817 words)


Museo “Ramón Elías”, ojeheróva pèicha ojegueromandu’àvo pe omopyendava’ekuèpe, oimèva tavaguasu rembe’ýpe Kapiata, Paraguái, oiméva 19 km péva Paraguaýgui, tetã tavaguasu ha Ruta Mariscal Estigarribia ári.

Ko museo, ogueromandu’àva umi mba’e ymaguaréva Paraguáigua, tenda ohechaukàva cultura del pueblo rehe oñangarekóva, oguerúva kurundu mombe’u gua’u oguerúva tetã kuaandy tetãme.

Ramón Elías, heñói Paraguay 10 jasypateĩ 1929 ary. Itúva don José Elías ijypykuéra árabe ha isy kuñakarai Francisca Fernández, heñòiva paraguáipe.

Oñemoarandu mbo’ehaòpe Primaria Concepción, tavaguasu Paraguái yvate gotyo. Omohenda iñemoarandu Secundaria tavaguasu, Paraguýpe.

Imitã guive, ohechauka deporte ikatupyrýha básquetbol-pe, omokyre’ỹva ko modalidad deportiva tavusu Kapiatápe, ojeiporavóva protagonista ramo ko’ã ñeha’ãme.

Omenda 25 jasyporundy 1954 jave Elsa Agueda ndive, don Salvador Céspedes Valdez ha Petrona Gamarra Gaona memby. Oreko poteĩ mitã: Felipe, Melva, Oscar Ramón, Elva Mercedes, Felipe Segundo ha Elsa Concepción.

Ramón Elías omba’apo pintura-pe, kyre’ỹme avei omba’apòva ko’ã mba’épe. Oñeme’ẽ ichupe peteĩ beca oestudiàvo Escuela de Bellas Artes Paraguaýpe.

Upèi omba’apo restauración obra antigua, ojapóvo investigación ha recopilación ko’ã obra-ichagua, pèva rehe omba’apo mbarete. Ojehechakuaa hese ikatupyrýha, ha ohayhu umi mba’e ojapóva hembiapópe.

Mbo’ehára oipy’ahàva ha avei upe arte geométrico ombo’e Colegio Nacional Capiatá-pe ary 1967 guive 1972 peve. Ko’ã àrape omoheñói escudo Municipalidad Kapiata mba’éva.

Oiporu opàichagua técnica ha ombojehe’akuaa umi material oipo`ruva guive, Ramón Elías heta ary omba’apo umi máskara indígena reheguáva, ojeguerohorýva ha umi turista oúva Paraguáipe omomorãitereíva. Ko’ã máskara ojehecha Dirección de Turismo jasypo 1966 jave. Upéi, ojehechauka Buenos Aires, Argentina-pe, péva Casa Paraguaya-pe. 

Ojepovyvýva ha orekòva espíritu investigador, péva rehe oikundaha tetã’i rehe ohekàvo umi mba’e yma guaréva ha ojogua ikatu agua omyatyrõ ha ohepyme’ẽ jey. Upèicha, Elías oikuaa umi karai tuja ha guaiguĩ, oikuaàva ha omombe’úva umi oikóva’ekue yma ha upéva ha’e omoaha’anga ha omba’ápo umi mba’e rehe.

Péicha oike ha oikuaa umi mombe’ugua’u ha mombe’upyre ha péva rehe omba’apo kyre’ỹ oñandúvo ha omoheñòi iñapytu’ú roky guive jha’anga ha’e oñanduhàicha ha opáichagua material oiporu. Don Ramón Elías omoñepyrũva umi ta’anga mombe’u gua’u reheguáva, oñemotenondéva ñe’ẽporãhaipyre heheguàva.

Ohechauka oguerohoryha ohayhúha umi mba’e Elías ohechaukàvo umi ta’anga mitología paraguaya reheguáva. Omba’apo ojepovyvývo ha ombyatývo umi tembiporu yma guaréva ha ohechaukàva ñane retã rembiasa. Péicha ombyaty umi piesa mba’e guasúva ñane retãme ha avei ohechaukàva kuaandy Paraguái. Oguatávo, oguah{eva katuete umi óga yma guaréva, galpón taperépe oiméva haombayaty umi tembiporu oguerúva tembiasa omombe’ úva ijeheguiete voi.

Péicha ko’ã artista oreko visión ombombe’úva hemiandu omoheñóiva pa’ũ omohenda agua ko’ã tembiporu guaranítico, franciscano, jesuítico ha colonia-gua oikòva testigo ramo upe ñorãirõ ha’èva upe guerra internacional ombohovàiva Paraguái.

Omopu’ã museo orekóva tejuelon yma guaréva, maderamen pohýi opu’ãva ohasàvo ára. Péicha diseñador ha omyakãva construcción ha ambientación museo-pe, omoheñóiva mitológia, orekóva armonía umi tembiporu ha mueble yma guaréva ombyatýva..
Museo Mitológico Ramón Elías oipe’a hokẽ opavave ohoséva ohecha 1979 arýpe.

Namombyrýi asfalto-gui ohasáva Ruta Mariscal José Félix Estigarribia, ojehecha upe portón pohýi Museo, ojeréva umi corredor kakuaa ha hovyũva henyh{eva yvotytýgui. Ymaguare cerámica ohupíva umi corredor rehe ha yvyra bisagra orekòva okẽ opresentàva tallado indígena, ombojeguáva ojeikéha. 

Ojeikévo umi tenda omopyendàva misterio omo’ãva umi tembiporu pohýi ymaguaréva. Péicha ohesape, tápia ha yvy rogapy ome’ẽva ñemomorã umi mba’e yma guarére ha avei umi “Monstruo” ojehechaukáva upe ógape.

Ko museo oreko mbohapy kotykakuaa: peteĩ orekóva mitología paraguaya, ambue ohechaukáva tembiporu ha umi mueble litúrgico ha’éva umi franciscano ha jesuita mba’éva ojapóva Paraguáipe hembiapo evangelizadora, péicha ojejuhu umi santo ra’anga ojejapóva yvyrágui, altar, sillón ha instrumento yma guaréva.

Ambue koty oreko umi mba’e Ramón Elías, fotografía ha orekóva tembiporu bélico ojeporúva guerra internacional ohasáva Paraguáipe: ha’éva Guerra contra la Triple Alianza ha Guerra del Chaco.

Ko’ã ser mitológico cultura popular paraguaya ojuhúva Museo omotenondéva. Tembiasápe, orekóva umi mombe’u gua’u ymaguaréva ha orekóva pueblo guerovia. Omyesakãvo misterio orekóva ha ndikatúiva ojeresolve ha opytáva memoria colectiva omoheñóiva ñe’ẽporãpyre ojeguerovia’ỹva.

Ko’ã urna guaranítica ojeporu ojehechaukávo mitología Guarani. Ógapy rembe’^yre upe kotýpe ojehecha ta’anga Tau ha Keraná, Ao ao, Jasy Jatere, Pombéro, Kuarahy Ra’y, Paje, Malavision, Luisõ, Mbói Jagua, Jagua Ru, Kurupi, Moñái, Mbói Tu’i, Teju Jagua ha Plata Yvyguy, omokyre’ỹva umi ogueroviàva ánga.

Museo Mitológico Ramón Elías omoañete kuatia omopyendáva ombohasávo umi kuaandy ha tetã paraguái mba’éva. Elías hembiapópe omoha’anga tavaygua andu ha umi tekove ha mbymbakuéra irekóva tetã rembiasa mba’èva Paraguái. Ha’e omomba’e indígena remiandu umi ta’angápe oúva ñande ypykuéragui ha omantenéva cultura popular, ohaíva idiosincrasia tavaygua ma’éva. 

Mokõipa ary, Elías omba’apo omoherakuãvo cultura ñemoherakuã omyatyrõvo ha omoheñóivo mitología.

Péicha 28 jasykõi1981 ojejuhu ohekàvo hembireko Encarnación gotyo, tavaguasu Sur gotyo oiméva Paraguáipe, iñakãme oreko oikuaukava’erã hembiapo mombe’u gua’u reheguáva, ha’anga tuichàva. Péva oñemotenonde jave Corso ojejapóva Fiesta Carnaval-pe.

Péicha peteĩ accidente automovilístico ogueraha ichupe omboguévo hekove Ruta I Mariscal Francisco Solano López àri, ohupytývo San Luis táva’i.

Upépe, ojejapoháicha tradición paraguaya, ojehecha peteĩ kurusu de bronce, ohechaukàva cadena poguasu hierro-gui ha columna poguasu. Péicha ikatu omoheñói: “Ramón Elías 1929 – 1981”.

Hembireko ha’éva Luis iñirũ, omotenonde proyecto orekóva ikera yvoty ramo Ramón: Museo Mitológico, omopu’ãva ñeha’ãme ha heta ary oñangarekohágue. Péicha ko artista ohasa porã magistral tembiapo pya’e nombopukúi: peteĩ ary ha irundy jasy.




#Article 174: Jasyretã Apipe (1085 words)


Péicha yjokoha yhendyrýva Yasyretã-Apipé (oúva guarani jasy retã, tierra de la luna karaiñe'ẽme) ha'éva yhendyry róga guasu omopu'ãva ytu Yasyretã-Apipe ysyry Paranáme, ojoajuhápe tetãmi Argentinagua péva Corrientes-pe ha'éva tetãvore Paraguáigua Misiones.

Iku'ekavoña aty orekóva mbaretekue omopyendáva 3200 MW, oiméva tembiaporã ombotuicháva ombohasáva capacidad doble, ha energía omoheńóiva ombohapéva 15% Argentina hendyry jeipuru.

Péicha turbina ikatúva ohasa 2630 millones de litro y aravópe, térã oapotáva “vapor`´ 20 turbina Yasyretăme ohasáva ha peteĩ aravópe iktu ohasa upe ojeporúva y ońeipohanoa’ekue 13 día rupi upe tavusúpe Asunción (capital del Paraguay) téră ohŕsa 2 día tavaguasu Buenos Aires ( Argentína tavaguasu Argentina). Ko energía ikatúva ojapo anualmente 19.000 Gwh, he’iséva 65% generación eléctrica ojoajúva Paraguái ha Argentina.

Jepénte prestación ojejapóva, ko proyecto represa-gua omotenondéva tembipota orekóva umi otakýva planeamiento ha construcción apo jave, péva heta mba’e ogueru naiporăiva ecológicas ojapóva —umíva apytépe bioma anegamiento ha’eńoitéva, omopokăva ohóvo umi mymba mimi ha ka’avo endémicas— péva gestión orekóva ko emprendimiento, orekóva presupuesto original ohasáva heta jey ohupyty peve 11.500 millones dólares ha ome’éva heta denunsia corrupción oĩha.

Yacyreta oime 320 kilómetro sudeste Paraguaýgui. Kóva Ayolas tavusúpe, 100 kilómetro Encarnación yvy ha y gotyo, opytáva 2 kilómetros ohjeho pya’eramo Apipégui. Kóva peteĩ embalse opytáva isla Yasyretă ha Talavera-gui.

Protocolo ońepyrűvo ohecháva oiporu salto ofirmŕva 1 jasykői 1925, Estados Unidos. Péicha, ndaha’éiva jasyteĩ 1958 omoheńóiva Comisión Mixta Técnica Argentino-Paraguaya, oisămbyhýva estudio técnico oaprovecháva río. Opresentáva, 3 jasypokőime 1973 osuskrivi Paraguaýpe TratadoYasyretă, upévare mokői Estado ome’ę ińe’ę omboguatáva obra común. Upévare omopyenda Entidad Binacional Yasyretă: condición joja ko’ă tenda, omoĩva capacidad jurídica ha responsabilidad técnica ojapóva estudio ha proyecto, ha omotenondéva ejecución.

Construcción ońepyrű 3 jasypakői 1983; 26 jasyryrundy 1989 ofirmŕva nota reversal odefiníva esquema definitivo umi obra ońangarekóva umi valle orkóva umi arroyo afluente ha embalse margen akatua (paraguaya)-pe. Jasypoteĩ upe arýpe omboty i jyva principal upe ysyrýpe, 19 jasypo Ańa Kua jyva. Péicha 1 jasypoteĩ 1993 ojeavilita esclusa navegación osalva agua joavy altura orekóva, ha 2 jasyporundy 1994 peteĩha unidad central hidroeléctrica-pe.
Ko’ă 20 unidad programada ońemoĩva en función itotalidad péva 7 jasypokőime 1998.

Avei dique represa, orekóva 808 m pukúkue, embalse orekóva material suelto haimetévai 65 km, ombotýva mokői jyva odividíva isla Yasyretă; péicha central hidroeléctrica péva omoĩva parcialmente péva, peteĩha pared espolon basáltica ogueraháva falla osyrýva dirección NE-SO sustrato provincia Corrientes, ha omoheńóiva umi salto. Ińextremo omoirű costa argentina, táva Rincón Santa María, paraguaya gotyo, omoirűva Santos Cosme ha Damián. Ko lago artificial osęva ysyry rapégui ohupytýva 21 m nivel previo ŕri, omo’ăva 1600 kmsup2;.

Péicha ko’ă jyvápe oĩ vertedero; turbinas oĩva brazo principal, vertedero ha’čva 18 compuerta omoĩva flujo máximo 55.000 msup3;/s. Péicha ambue ysyry jyva orekóva 16  compuerta-ve, orekóva capacidad umi 40.000 msup3;/s.

Ojo’o ha ombohupáva basáltico, peteĩvava esclusa omomýiva embarcaciones 3,60 metros (12 pies).
Peteĩ sistema elevación —diseńado upéi umi estudio ecológico ohechaukŕva dique ojokóva umi especie migratoria Paranáme —umi dorado ha surubí— oipytyv0§va ani opa umi mymba mimi ype ovy’áva ha o’ytáva ojesalava 25 metro ojoavýva upe Alto Paranágui.

La casa de máquinas tiene 70 m de altura medidos desde los cimientos hasta el techo. La caída de agua (15 m actualmente; 21,3 m cuando se alcance la cota 83 msnm) tiene un caudal medio de 8000 msup3;/s que pasan por las turbinas y producen energía en forma continua. Para comparar dimensiones, las cataratas del Iguazú tienen 70 m de altura y un caudal medio de 1750 m3/s (la quinta parte del caudal turbinado por Yacyretá).

Área orekóva omo’ăva lago embalsado orekóva obra 40.000  tapicha, orekóva ońembohasáva. Péicha omboyvatévo y nivel ohupytýva infraestructura vial ha cloacal región estudio previo ejecución, oipytyvőva ha oavaláva Banco Mundial, ndorekóiva en cuenta; investigador independiente omoańetéva, ary ohasávape, péicha censo ary 1990 pe INDEC ojealtera omboguejývo importe Entidad Binacional Yasyreta, ogestáva proyecto, ho’áva okompensa odesplasávo.

Ecológicamente, oñemopu'ã díke ohupytýva mbohapy entorno regional:

Péicha consecuencia orekóva pira aty Paranáme ohasáva vaietereíva, ombohapéva sensible disminución volumen ko’ă especie; construcción sistema elevador omitigáva péva ko’ă efecto-pe.

Mención aparte omereséva denunsia korrupsión ha'éva emprendimiento.
Presupuesto paha 11.000 millones de dólares, 7.000 millones okorrespondéva coste financiero ha ambue 1.000 millones estudio de consultoría-pe.

Ndojekuaŕi paradero 1.870 millón dólares, ome’ęva pie hetaiterei investigación, infructuosa-va. Funcionario-kuéra EBY (Entidad Binacional Yaciretá) ońekondenáva malversación de fondo ha especulación orekóva información privilegiada, ojoguávo umi yvy terreno omońapymíva ohupytývo indemnización oexpropiáva. Péicha ex presidente argentino Carlos Menem ohenóiva, péva frase ojapóva célebre, peteĩ «monumento pokaręme».

Heta korrupsión, ary 2008 ojejuhúva sobreprecio

 
Péicha jasypokőime ary 2007 nivel del agua ohupytýva 76 msnm, 7 metros oguejýva cota ońepyrűva proyectada naturalmente. Ojoavýva altura oĩ responsable represa omba’póva 60% -nte upe capacidad iońenstaláva, orekóva peteĩ potencia pico ha’éva 2.100 MW tenda 3.100 MW oplaneáva originalmente. Péicha principal razón opermitíva y nivel oguahę 83 msnm ojeproyectáva, y omo’ăva 500 km˛ adicional oestimŕva 80.000  tapcha oikóva upe rupi.
Los presidentes de Argentina y Paraguay firmaron un acta de acuerdo para finalizar la obra y llevarla a cota 83 msnm en diciembre de 2008.

Oiko jave campańa electoral paraguaya ary 2008, Fernando Lugo (ojeporavóva presidente ramo Paraguáipe),omopyenda ikampańa ojerarévo revisión Tratado de Itaipu, orreguláva energía hidroeléctrica, péicha iprecio-pe. Oikuaauka interés orrenegosiávo Argentina ha Brasil (ha’éva copropietario Represa de Itaipu) umi contrato péva energía. Péicha, Paraguái oikuave’ę energía orekóva represa ko’ă tetă péva osaldávo deuda generada ońemba’apo jave hese.

Ombohapévo navegación omopyendáva esclusa localidad Santa María Argentína gotyo.

Oreko longitud ha’éva 270 metro (útil 236 m), ipéva 27 m ha ipypukúva mínima 5 metro, ome’ęva pa’ű ysyry ohóva yvate gotyo embarcación 3,66 m (12 pies).

Ko tenda oreko fauna ictícola ha pype umi área odestináva ojepeska haguă. Péva oipotágui ha omantenévo umi pira nativo pesca orrreguláva, ohupytýva carnet de pesca ikatúva Oficina de Pesca regional ojeguerekóva.

Museo Regional Yasyretă ojejuhúva Ayolas tavaguasúpe. Ipype ojejuhu piesa arqueológica, mineral ha techapyră fauna nativa.
Refugio Faunístico de Atinguy oiméva 18 kilómetros Ayolas-gui; iterritorio ohupyty 100 hectárea, ko’ápe ojehecha hetaiterei especie de fauna ha flora región-me. Kóva refugio omotenondéva umi condición óptima ikatu agua umi mymba oiko naturalmente. 

Jepénte ko represa hidroeléctrica relativamente nombyai hetáivape tekoha, Entidad Binacional odestina área oñangarekóva conservación ha flora ha fauna recuperación, péicha omboguapy consecuencia ambiental ombotyryrýva obra. Péicha inundación, ogueraha ha omohendáva umi mymba mimi 11.000 rupi ha 110 especie opŕichaguáva.

Ko'ág̃a, entidad oreko protegida peteĩ área ohupytýva 58.000 hectárea, ojeproyectáva ombotuicháva ko terreno 187.000 hectárea péva medida omboguatáva proyecto.

Ko Reserva Natural oiméva ypa'ũ rembe'y peteĩme. Oipe'ŕva hokẽ Centro de visitantes ha ombohapéva henóiva Acuti po’i 2500 m ikatúva ombohape tape ojeguiáva. Oime opáichagua opción oikóva upe tendápe, ha'éva Hotel Nacional de Turismo ha Yasyretă Apart Hotel. Secretaria Nacional de Turismo ome'ẽva marandu ha umi mba'e hese.




#Article 175: Luis Szarán (514 words)


 
Luis Szarán kuimba'e katupyry paraguayo, oisãmbyhýva orquesta, compositor ha investigador musical.
Ojekuaauka oisãmbyhývo organismo sinfónico ha cámara América ha Europa. Ha'e oisãmbyhy ha omyakã Orquesta Sinfónica de la Ciudad de Asunción (OSCA) ha'éva Orquesta Philomúsica de Asunción.

Oestrena hembiapo iñapytu'ũ rokýva umi festival internacional rupive ha ohupyty l Premio Nacional de Música ome'ẽva Paraguáipe Parlamento Nacional ary 1997, ha'e omoñepyrũ.

Heñói Encarnación, tavaguasu Departamento Itapúa Paraguáipe 24 jasyporundy 1953.
Oestudia música mbo'ehára José Luis Miranda ndive Paraguaýpe, tavaguasu Paraguáipe.

Ary 1975 jave oñeme'ẽ ichupe peteĩ beca oñembokatupyrýve haguã ikuaandýpe, ome'ẽva gobierno italiano. Oestudia dirección orquestal  Conservatorio Santa Cecilia Roma-pe.Imbo'ehára Massimo Pradela, Piero Bellugi ha Mario Migliardi.

Upéi , oñemoarandu Teatro Colón távaguasu Buenos Aires, Argentina-pe mbo'ehára Hans Swarowsky ndive.

Ary 1977 oñemoarandu Academia Chigiana Sierna ha Instituto Francesco Canneti Vicenzape.

Mbo'ehára Luis Szarán oñembokatupyry campo de la investigación musicológica-pe. Hembiapo resultado ojuhúva umi aranduka ha  estudio ojapóva Paraguái, Chile, España, Italiaha Estados Unidos gotyo. Oñemomba'eguasu hembiapo música indígena ha popular Paraguái mba'éva reheha umi transcripciones  Reducciones Jesuíticas purorývagui. 

Ary 1989 guive oisãmbyhýva directorl Area Paraguaya del Diccionario Enciclopédico Español e Hispanoamericano de la Música ombosako'íva Sociedad General de Autores de España.
 
Umi hembiapo ha'ete omohendáva ojekuaauka festival internacional ha'eháicha: Festival de Música Contemporánea de Ouro Preto en Brasil, ary 1975 ha 1978, Encuentros de Compositores de Latinoamérica en Santiago de Chile 1988 ha 1989, kóva Belo Horizonte, Brasil, ary 1989, péva Buenos Aires ary 1990. 
 
Hembiapo oreko heta Variación péva Puntas para Quinteto de Vientos oikuaaukáva Concierto de Clausura del Festival Internacional de la Juventud Bayreuth Alemania-pe, péva ojegueromandu'ávo Centenario de Franz Liszt en 1986, Festival Música Nova Sao Paulo, ambue mbytépe.
 

Umi composición oñemotenondéva ha'e pe oestrenáva umi grupo orquestal opa tetã rehe. Ijapytépe:

 
Péicha umi solista internacional ojuhúva hembiapo, ha'éva: Eduardo Fernández (guitarra), Götz Bernau (violín), Vihn Pham (violín), Nicholas Ktichen (violín), Daniel Luzko ha José Luis Miranda (piano), Mami Sakuda Fiorentini (soprano), Antonio Dourthe (bajo), Eladio Pérez González (barítono).
 

 

Añetehápe,  proyecto Sonidos de mi tierra, ha'e proyecto comunitario oñemomba'eguasuvéva, ha oñeme'ẽvo  Paraguay tembiasakue, ghe'íva cultura musical comunitaria. Ko'ágã peve oñemomba'eguasu ambue tetã América-pe ko'ãichagua tembiapo.

Oisãmbyhýva mit0Ò ha mitãpyahu, omoheñóiva Luis Szarán, omopyendávo umi eskuéla de música, grupo músical ha  asociación cultural, ome'ẽ pa'ũ ojeike haguã tekombo'e purorýpe 3.000 participante imboriahumíva,  72 komunidad Paraguái okaháre oĩva,  péicha mante ikatúva oñembokatupyry ijehegui ndikatu mo'ãi imboriahúgui.

Ko programa, oñemopyeneda  educación por el arte;  oñepyrũva ary 2002 oipytyvõva Fundación AVINA, ombohetávo cobertura péva alianza ojapóva umi organización ha'éva Plan Internacional, Missions Prokur Nürnberg S.J. (Alemania) ha oipytyvõva público ha privado institución: Parlamento Nacional, FONDEC, ITAIPU Binacional, Sociedad Filarmónica de Asunción, Embajadas de Alemania, EUA, Francia e Italia, Partners of the Americas (Capítulo Paraguay-Kansas), Dirección de Cultura de la Municipalidad de Asunción ha ambuéva. Péicha ojeguereko 100 empresa, municipio, gobernación ha umi oipytyvõva omoherakuãvo oikéva upe tysýi ojeheróva patrocinadores  comunidades beneficiada-pe.

Ary 2005 jave, Luis Szarán ojeguerohory oñeme'ẽbvo ichupe SKOLL AWARDS FOR THE SOCIAL ENTREPRENEURSHIPS ome'ẽva Fundación Skoll de California (USA), jopói orekóva fondo, oipytyvõva proyección ko'ã sector ipererĩvéva sociedad-pe. Upe arýpe Sonidos de la Tierra oike programa hérava  Fundación Tierranuestra-pe.
 

Hetaiterei distinción ha reconocimiento.

 




#Article 176: Juan Sinforiano Bogarín (508 words)


Monseñor Bogarín ha’e Arzobispo peteĩha Paraguáipe. O’ahahecha itavapy Mbujapeýpe, tetã’i Paraguarípe,  21 jasypoapy 1863 jave. Itúva Juan José Bogarin ha isy doña Mónica de la Cruz González.  Ityre’ỹ hikuái ñorãirõ guasu oñemotenondéva  Guerra de la Triple Alianza jave, Juan Sinforiano ha mbohapy joyke’y ndive opyta hikuài ña María Pabla González, itía isykuèra kypy’y. 

Itúva Juan Jose Bogarín ha isy Mónica de la Cruz González. Imitãme oiko Arekajàpe, Limpio, oñemoarandu upe tavusùpe oreko peve 16 ary oike Seminario Conciliar Asunción-me oiméva.

Oñeordena Pa’i ramo 24 jasykõi 1886 jave Catedral-pe, ha’eva’ekue pa’i 1887 guive ojeporavo jave Obispo ramo Papa León XIII upe 21 jasyporundy 1894 jave, omoirũva terna ikatùva ha’e umi prelado omanòvo Obispo Aponte ary 1891-pe, ombojoajùva Pbro. Doctor Teología-pe Roma, Narciso Antonio Palacios ha Pbro. Claudio Arrúa, administrador eclesiástico pèva Diócesis.

Oñekonsagra Ilmo. Monseñor Luis Lasagna, Obispo Titular de Trípoli , oúva aty guasùpe,  3 jasykõi 1895 jave, ooñemopaíno Presidente de la República ha hembireko ndive kuañakarai Casiana Isasi de Egusquiza.

Oike Seminario Conciliar oipe’ava hokẽ 1880 jave upègui osẽ poteĩha ary rire. Omohendàva pa’i , oike terna oproponèva obispado, omanògui Aponte.

Pèicha 21 jasyporund`ype 1894 oiporavóva Papa León XIII, Obispo del Paraguay ha omomba’eguasùva 3 jasykõi 1895,  San Blas àra, patrono del Paraguay.

Kòva ha’e divisa escudo episcopal orekòva, omoñepyrũva omopyendáva carrera omotenondéva: omombarete defensa imagisterio ha ombovevùiva hapicha ndive upe trato. Ohupytýva osolusiona mbarete porã irregularidad orekòva upe pa’i ndive os{eva hapègui post guerra guive, oñyrõva umi ho’àvape ha ohechaukàva ichupekuèra upe tenda hendaitèpe omotenondèva upe ejercicio iministerio-pe.

Omohenda sacerdocio mitãrusukuèrape, ome’ẽvo cobertura parcial umi oikotevẽva pastoral-gua ohupyt`y ha ojeipysóva umi parroquia diócesis-pe ojeipysóva tavusúpe.

Juan Sinforiano Bogarín imitãrusu jave.

Oguahẽvo tetãme umi congregación religiosa omoĩva ha ombopiro’ýva acción evangelizadora.
Omokyre’ỹ organización apostolado laico-kuèrape  Acción Católica ndive,  Liga de Damas Católicas ha Federación de Juventud Católica oñeha’ãva ome’ẽ jey agua tetãme orden ha respeto social.

Omboguata organización choguykuérape ñembohovái omokyre’ỹva matrimonio civil, divorcio ha  educación laica, omboguatávo kampaña mbarete masonería,  anarquía has fanatismo partidario rehe.

Paraguái ohai tetã rembiasa omýiha revolución ha golpe de estado. Peteĩteĩ ombohovài energía pèva Carta Pastoral-kuèra guve, ojeurèvo py’aguapy familia-kuèra mbytèpe ha pèva umi tortura omotenondèva, nomboykèiva aravo’i ha jesareko espiritual ijoyke’ykuèra oikotevẽva.

Obispo oikundaha opa tenda haimete cincuenta mil kilómetro territorio nacional pukukue ha omokyre’ỹva umi chokokuépe oñeorganisa agua odefendévo ijyvy ha iderecho, oheja’ỹre instrucción omoirũva Kirito doctrina.

Obispo Hermenegildo Roa isecretario ha vicario general diócesis-gua
Ary 1929 omoheñói Provincia Eclesiástica del Paraguay oikéva arquidiócesis Asunción,  diócesis Villarica del Espíritu Santo ha Concepción diócesis.

Pèicha 15 jasypoapy 1930, monseñor Bogarín oipyhýva palio arzobispal ha mbovy ára upéi, oguahẽva mbohapy jey oha’ãrõva, ohupytýva ñemboyke arquidiócesis Buenos Aires-gui.

Ary 1932, oñepyrũvo guerra Bolivia ndive, oñekonsagráva obispo Agustín Rodríguez Villarica ha Emilio Sosa Gaona táva Concepción ha Chaco.

Ary 1937, umìva cuatrocientos años oñemopyendahágue Casa fuerte N. S. de la Asunción oñemotenondéva Primer Congreso Eucarístico Nacional.

Péicha tekove omohendáva elevada función,  arzobispo omotenondéva memoria omanóva 85 ary, péicha 25 jasykõi 1949 jave. Ha’éva peteĩ mba’e ojehúva tembiasa paraguáipe.

Umi ymàve ramo oguahẽva espigada ha señorial figura omboguatàva umi tenda araka’eve noñeguahẽíva tavapy okahàre.




#Article 177: Juan Cancio Barreto (220 words)


Juan Cancio Barreto heñói tavaguasu Paraguaýpe ára 27 jasyapy ary 1950. Itajýra Carmen (Pochó) Emategui, ha Rodolfo (Pochó) Barreto. 

Oikundaha ñepyrũ imborayhu tuja ykére ha'éva imbaraka, ome'ẽva'ekue ichupe itúva, orekóvo 13 ary ome'ẽ chupe jopói peteĩ mbaraka michĩmi ( requinto); upe ára guive, nomboykevéiva ko mbaraka omokurundúva ha'e.  Orekóvo 12 ary oikuaa, umi obraje  Jejui Guasu gotyo, karai Efrén Echeverría-pe, ko kuimba'e oikuaa'ỹre, oguerúma huguýpe pe tata rendy mbaraka ombopúvo, péva oreko peteĩ estilo particular, mitãmíme ha'e ojeheró niño prodigio del requinto, péva umi evento artista ogueromandu'áva kunu'ũ ha aguyjépe.

Juan Cancio omoirũ ha techapyrã ramo oreko umi músiko ikatupyryvé ha iñarandúva, oje'eháicha orekóva talento ha fama mundo rupive ha'éva herencia rica canciones inolvidables umíva ha'e: Mauricio Cardozo Ocampo, Eladio Martínez, Diosnel Chase, Emilio Vaesken, Edmigio Ayala Báez, Samuel Aguayo, Agustín Barboza, Luis Alberto del Paraná ha  Faustino Brizuela.

Ojapóvo umi gira py'ỹi, Juan Cancio Barreto heta oviaha, ogueraha hendive,  pe paje térã póra oñembosaráiva imbarakapúpe oguahẽvo mayma  Paraguái térã tetã pytaguáva ñe'ã térã hi'ángaitépe ohasáva frontera. 

Oime gueteri ko'ágã peve purory ñemoherakuã Paraguaýpe ha okaháre avei ojekuaa ichupe Argentina, Brasil, Chile rupi, heta jopói ohupyty ko'ã tendáre ipurory mbarakápe. Ko'ã árape oreko peteĩ programa ta'angambyry Canal 2  Red Guaraníme. Omoirũ ichupe Marquito Brisuela ha heta artista oho upépe oputrahéi ha oñomongeta. Mayma Paraguái memby oguerohory ko programa oikuaaukáva tavarandu.




#Article 178: Cirilo R. Zayas (680 words)


Cirilo R. Zayas heñói Paraguaýpe, Capital de la República del Paraguay, 9 jasyapy 1929 jave; itúva, Don Ramón Zayas ha isy Doña Ramona Román, itúvagui ogueru imborayhu purahéi ha jehaíre, ha’e abogado ha músiko, ombopúva violín, mbaraka ha mimby. Omano Paraguaýpe, Capital de la República del Paraguay, 19 jasyporundy 2001.

Don Cirilo R. Zayas rogayguakuéra universitario meme, artista, periodista, mbo’ehára, pa’i ha sindicalista-kuéra. Itúva, ohasa mboyve Facultad de Derecho y Ciencias Sociales, ha’e violinista, flautista ha mbaraka. Ndojeguerohorýi  ete ichupe política rehe; “isy, iñangirunguéra ndive odesafía  vía del tren peteĩ convoy oguatávo kuimba’e ha kuña avei armamento-kuéra, omotenondévo umi huelga sindicalista orekóva connotación política Paraguáipe”, omyesakã jehai Autores Paraguayos Asociados (APA)-pe.

Don Cirilo R Zayas , kuimba’e jehaìpe ha avei músiko, omohendáva “Felicidades” ome’ẽvañande purorýpe tavarandu ohenchaukàva temiandu oguerúva vy’apav{e ha mandu’a peteĩ ára ojegueromandu’àva ome’ẽvo vy’apavẽ oguerahàva purory kyre’ỹ orekòva polka canción paraguaya.

Péicha avei omotenondéva peteĩ tembiapo purory ha temiandu jehaípe, ambue  andu ojehaíva; heta ary omba’apo ko’ã mba’épe oikuaukàvo tetã kuaandy ha tavarandu, ogueraháva héra “Parrilla Luna y Folklore”, oñemoherakuãva peteĩ arandukápe.

Kóva autobiografía ikatúva oñemoñe’ẽ don Cirilo R. Zayas ohaiva’ekue ha’e avei compositor musical, ñoha’anga ha aranduka, heta purahéi rory ohai ha ojeguerohory Autores Paraguayos Asociados (APA), Municipalidad de Asunción ha ambue  institución rupi .

Oipyhy título de licenciado relaciones públicas-pe, egresado Instituto Superior internacional de Relaciones Públicas (ISIRP); upèi omba’apo mbo’ehàra ramo relaciones públicas, humanas y sociales opavave institución ombo’éva Política de la Capital; avei o{iva’ekue becario Organización de Estados América (OEA),  Radio y Televisión Francesa,  Paris-pe, ha Central de Trabajadores de los Estados Unidos de América, estados  Virginia, Nueva York ha Washington gotyo.

CIESPAL-pe (Centro Internacional de Estados Superiores de Periodismo para América Latina), omohu’ãva periodismo ha upéi omba’apo jefe de arte, espectáculo ha ambue tembiapo medios de prensa escrita ñane retãme.

Ha’e oikova’ekue mbo’ehára ramo periodismo radiofónico, literatura radiofónica ha libretos radiofónicos péva Escuela Municipal de Locución Radial y Televisiva de Asunción, avei libretista profesional opavave emisora tavaguasúpe ha avei  tetã okahàre.

Umi kuaandy orekóva oñeha’ãmbaite jefe de redacción revista de la Policía de la Capital ha director de cultura Intendencia Municipal de Encarnación, Subsecretaría de Informaciones y Cultura de la Presidencia de la República avei vicepresidente de Autores Paraguayos Asociados (APA)-pe, ha jefe de relaciones públicas  Delegación de Gobierno  Alto Paranáme.

Ohai ñe’ẽpoty ipurory compositor-kuèra omohendàva, peteĩva Chinita de Nicola, Porfirio Báez, Gerardo Arroyo, Vicente Orrego, Chono Duarte, Alejandro Villamayor, Lorenzo Álvarez ha ambue artista.
Hembiapo purory omoirũva coautora Chinita de Incola ndive, “Extraña Mujer”, ojeporavóva oñemoĩ haguã película EL Trueno entre las hojas,  producción argentina, oñemopyendáva Augusto Roa Bastos, arandukápe.

Hembiapo herakuãvéva ha’e: Felicidades, Por Tu Gracia Angelical, Al Pensar Que Me Querias , Ensueño De Claro Lunar, ,Mi Rosal De Amor, Paraguaya Rohayhu, Curubica De Amor, Lucero De Mi Camino, Por Tu Amor Mi Palomita, La Morena Karape, Dulce Melodía, Mañanitas Paraguayas, Soy Paraguaya.

Ojepytso hembiapópe ha avei periodísta  ramo omoherakuã tavarandu ñane mba’èva. Oimeva’ekue columnista diario Ultima Hora-pe ha omoherakuã 150 artículo, oñembyatýva ko’àgã aranduka herava Parrilla, Luna y Folklore (Asunción 1995).

Avei oike ohai composición Zarzuela-pe guarã ha peteĩva,  zarzuela paraguaya: Mburukuja, purory Neneco Norton, pñemoherakuãva ko’ã ára peve.
Ko’ãva hembiapo purahéipe:

Felicidades bien de mi vida,

Que tu destino te brinde siempre felicidades,

Que un cielo hermoso de dicha eterna

Alegre siempre tu corazón

Sea un milagro toda mi vida

Gloria enjoyada de realidad

Y que en tus sueños tambien recibas

Un tierno beso de felicidades

Letra: Cirilo R. Zayas.
Música: Cirilo R. Zayas.

Yo te pido mi palomita yo te quiero

Por que eres un encanto bella flor

Yo te adoro princesita de mi vida

Y mi alma y mi sueño está en tu amor

Que me muero que me muero de esperarte

Y al cantarte yo te entrego mi corazón

Como quieres que te diga palomita

Que te quiero que te adoro

Que yo sufro por tu amor

Como quieres que te diga palomita

Como quieres que te diga bella flor

Que te quiero con el alma que te quiero

Que me muero palomita por tu amor.

Letra: Cirilo R. Zayas.
Música: Chinita de Nicola.




#Article 179: Jajesarekóvo Ysyry Paraguái rupive (495 words)


Pe Ysyry Paraguái hembiasa ymaite guive tuicha ba'e raka'el transporte ramo America del Sur-péva omomarandúgui Paraguái ojoajúva Argentina, Brasil ha Bolivia ndive, péicha  ambue tetã ohasáva cuenca del Plata rupive. Ndaipór ramo tape ha ruta,  río Paraguái orekóva  alternativa ipya'evéva  transporte ha comunicación, ombohapéva Paraguái, tetã mediterráneo ramo, ikatúva ohasa Atlántico gotyo. 

Ko'ã árape, ndaha'evéima arteria principal tapisa ohasáva upe tendáre, pero ha'e gueteri ojeporúvo  propósito opáichaguáva orekóva tekove, péva transporte de carga, ha pasajero upe ysyry rembe'ýre.

Río Paraguái ojuhu Alejo García ary 1524. Ojeipyso 2.620 km, ipékue 500 m rupi, ha osyry pya'eterei  3 km/h. Heñói mesetal Mato Grosso Brasil-pe, ha ho'áva ysyry tuichavéva ha ipya'éva ysyry Parana. Oipehe'ã Paraguái mokõiha  región ojehechaporãva ojoavýva, oriental ha occidental. Umi ára estiaje ikatúva oñemotenonde ha'e jasyapy guive jasypa peve, ha ipukukué ome'ẽ porã umi yga osyry porã haguã mediano calado ha tuichávape. 

Ohasávo Paraguái, oreko hetaiterei afluente, ha'eháicha río: Tevikuary, Ypane, Manduvira, Ypane, Aquidaban, Apa, Confuso, Verde ha Montelindo.

Ysyry Paraguái oiporúva transporte kosecha (ha'éva soha), mineral (ha'eháicha  calera Concepción) ha ambue omondóva hepykua ndahepýiva umi tendáre orekóva umi tape ha peteĩ opción ambuépe guarã, ha'eháicha cemento oguerúva tavaguasu Vallemi. Péva río, ombohasáva tetãme ñeme'ẽs, petroleo ha derivado, ohasapaitéva. Ohasáva 30.000 t mensual mba'erepy exportación contenedor-kuéra.

Oĩ opáichagua opción aravo oikuaáva Paraguái ysyry rupive. Ikatu ojealkila embarcación privada, orekóva yga Puerto de Asunción térã peteĩ crucero ogueraháva Pantanal peve. 

Ojekuaa ramo tetã ysyry rupive, oikuave'ẽ perspectiva maravillosa ha opáichagua ikatúva yvy. Ome'ẽ pa'ũ ha'éva tekoha tendárel, ombyaiýre térã omoambuéva tekoha. Ohóva río rupive, ikatu ojehecha ecosistema upe tendáre. Péicha ko'ã tembiapo oĩva disponible ha'e  pirakut (pesca), mymba heka ( exploración de los animales acuáticos) ha umi mymba oikóva yvýpe ( terrestres), avei ka'avo ha yvyramáta oĩva ( flora).

Ko ygarata, oguata ysyry rehe mbykými tavaguasu Paraguaýnte. Kóva ojedeklara Patrimonio Turistico Nacional.

Tenda ha pirakutu, oikuave'ẽ paseo ygápe ha umi kanoa ikatu haguãicha ojehecha.

Orekóva 872 km  Paraguay.Oiméva confluencia río Paraguái ha río Negro. Ko'ã tendáre oime frontera mbohapy tetã: Brasil, Bolivia ha Paraguái. Ko'ágã ndaha'evéima ymaguare, ou ramo upe tendáre ojapóva tanino. Ko'ágã ojehecha upépe tavusuntéma.

Opyta 859 km yvate gotyo Paraguaýgui (Asunción). Ko tendáre peteĩ ary ikatu ojeike río rupive térã aviõ michĩ rupive, ndorekóigui ruta porã, ñaguahẽvo ko'ã tendáre oime asentamiento indigena Chamakoko.

Péva  40 Km. Bahía Negra, péva río Negro, ojupíva estación biológica Los Tres Gigantes, ha'éva peteĩha centro de investigación sector paraguayo  Pantanal, ohupytýva 15.000 hectárea, oadministráva Guyra Paraguái, ha'éva peteĩ ONG  defensa ha protección diversidad biológica. 

Oiméva 697 km capital-gui, Alto Paraguái. Tavaguasu ha tavaguasu'i michĩmíva oiméva yvyty yvate ru'ãme.

Kóva pintoresca isla oikóva hetatekove omba'apóva pirakutúpe (pescadores). Henondépe, oime tavauguasu brasilera Puerto Murtinho. Orekóva ijerére umi asentamiento indígena. Kóva 545 km Paraguaýgui.

Oime  449 km  tavaguasu Paraguaýgui. Ko'ápe oñemba'apo Cemento Paraguái rehe. Ko tavaguasúpé oime Río Apa.

Tavaguasu oiméva departamento homónimo, péva 310 km tavaguasu Paraguaýgui. 

Oime tavaguasu Argentina Formosa, opytáva 133 km Paraguaýgui.

Kóva oime 301 km ha'éva itavaguasu departamento  Ñe'ẽmbuku.Ko tavaguasu oreko ymaite guive edificiio estilo colonial.




#Article 180: Florentín Giménez (931 words)


 
Florentín Giménez ko karai arandu ohaíva ha omohendáva 400 composiciones rupi, ojepytaso hembiapo rupive ha maymáva omomba'eguasu ichupe ikatupyrýgui, heñói tavaguasu Yvyku'ípe, Distrto  Departamento Paraguari, Paraguái,  14 jasyapy 1925.

Omboty mbotávo 80 ary, mbo'ehára Florentín Giménez, peteĩ compositor oĩva versado ha oñembokatupyrýva arte musicaltetã mba'éva rehe, néira opytu'u ha ojepytsove katu ko'ã árape ohekávo umi mba'e añeteguáva omopyendáva tetã rembiasa tekoha artístico nacional-pe.

Ary 1940, orekóvo 15 ary, oike banda de Músicos de la Policía  de la Capital-pe, ko'ápe oime imbo'ehára Salvador Déntice, ko maestro heta ary oisãmbyhyva'ekue José Asunción Flores, Félix Fernández, Darío Gómez Serrato, ha ambue tapichápe. Upéva rehe ha'e ogueru upe poder oúva umi melodía ha'e ojokóva ijupe guarã.

Imitã rusu jave, pe batería ombopu ha oguerohorýve ha oñepyrũ oñembokatupyry ipype, oike Orquesta de Música Popular omyakãva maestro Severo Rodas.

Ary 1943, oñepyrũ, orekóvo  18 ary, tape ogueraháva  carrera profesiona gotyo. 
Upe ary guive omba'apo katupyrýpe oñemoarandúvo, ohupytývo beca péva  conservatorio La Lira, oisãmbyhýva mbo'ehára Pepita Faella, ha'e omohu'ã ko'ápe composición música paraguaya.

Ary 1945, orekóvo 20 ary oñemoarandu ha oikuaa mba'éichapa oñepyrũ ombopu piano ha oheja batería ha oike pianista ramo, orquesta Ramón Reyes omyakãva, hendive oime 1947 peve, upe arýpe oiko guerra civil  paraguaya ojopýva kol maestro-pe, política rehe, oheja tetã oho oiko Argentina-pe.
 

Omohu'ãvo contienda fratricida, upe arýpe ou jey  Paraguáipe ha oike peteĩha orquesta, Ritmos de América, kóva ombopu composición oarregláva umi orquesta-pe ha ohai umi composición, hendive upe  grupo, pya'eterei oñemoherakuã ha oñemomba'eguasu, ha ichupe ojekuaa hembiapo ombosako'íva rehe temimbo'e ndive.
 

 
Oñemotenonde ha oñembokatupyry académicamente ha ojeespésialisa armonía-pe;imbo'ehára Otakar Platil, upérõ oiko tetãme ha ombokatupyry umi músiko ko'ã áragua.. 
 

Oisãmbyhy orquesta ha'ete omoheñóiva ha péva ome'ẽ chupe pa'ũ ikatu haguã ohai ha omohenda música paraguaya ha ambue género, péicha oñandu ha ointerpreta umi grupo Ritmos de América oikuaaukáva hembiapo opávave escenario rupive.
 

Péicha década, 1950, omokyre'ỹ ha omoheñói agrupación ogueraháva Florentín Giménez y su típica Moderna, péva téra omoñepyrũva ogosa ha oreko fama avei éxito ha umi característica orekóva upe grupo oñembojojáva mercado-pe ojerurévo upéicha. Ko'ã catorce integrante ha upe aporte vocal Oscar Escobar, Juan Carlos Miranda, Carlos Centurión ha Jorge Alonso. Ohupyty pya'eterei aceptación popular.
 

Koa orquesta, ha'eñoite oiméva, osẽ porãgui ha orekóva singular éxito omoambuéva ambiente musical upérõ. Péicha oikundaha ha osẽ porãiterei, orrepresenta Humberto Rubín ndive, hetaite provincia Argentina péicha oime : Entre Ríos, Corrientes, Chaco, Misiones, Salta, Jujuy, Tucumán, Córdoba, Santiago del Estero ha Formosa, omyesakã documento upe época-gua.
 

 
Ko'ã árape omopyenda orquesta de música folclórica orekóva 30 mbo'ehára, oiméva intermedio obra teatral ha radioemisora rupive, avei ko'ã época-pe heñói apytu'ũ roky ichugui, péicha umi pentagrama oikuaáva hembiapo orekóva notable suceso ñande purahéi repertorio, ha'eháicha Así canta mi patria,Nocturnal, Retorno, Ka'aguýpe, ha hetave tembiapo.
 

Péicha ko documento consultado´-pe oñemoñe'ẽ:

Pe resistencia ha rebeldía  orekova'ekue umi gobierno autocrático upe jave, oĩ ramo miembro permanente  Comisión Directiva de la Asociación de Músicos del Paraguay, oje'e hese ha'eha izquierdista ha upévare ojeapresa 1953 jave. 
Oĩ preso heta arapokõindy ha upéi oñekonfina tavaguasu Clorinda, República Argentina-pe, tenda oĩhápe heta jasy. 

Nomoandu va'íri ichupe ko'ã mba'e ohasáva, ou jey ha péva ombohape ichupe omba'apo mbaretéve haguã, pero ndaipy'aguapýi ha oiko kyhyjépe ohekávo  seguridad oikotevẽva, ha upéicha oasegura ha ofirma contrato 80 tavusu ndive Brasil gotyo, péicha orquesta oisãmbyhy, ndikatúi omoañete ha ombotove iñesẽ tetãgui policía paraguaya umi árape, upéicha operde  oportunidad orekóva, perhuisio ichupe ha iñirũnguéra orquesta-pegua avei ohupytýva.
 

Ary 1956, ndorekóigui py'aguapy personal, oikotevẽva okakuaa haguã haikuaandy oguenohẽva, ha upéicha oikotevẽ opu'ã ikuaandýpe, oheja hetã Paraguái, kirirĩetehápe, ohejávo umi mba'e ohupytýva hekovépe ha avei purrory rupive, ha ojepói mercado rioplatense ojekuaaukávo, oñepyrũ jey peteĩ tekoha iñambuévape ha'e ndoikuaáival, pero oikuaa mba'épa oha'ãrõ ichupe peteĩ colectividad artística oĩha José Asunción Flores, Francisco Alvarenga, Demetrio Ortiz, Emigdio Ayala Báez, Herminio Giménez, Jacinto Herrera, Juan Escobar ha ambue tekove osẽva Paraguáigui, ohechaukáva iñarandu ha ikilate autor ramo, compositor ha director orquesta-pe péva tavaguasu Reina del Plata-pe, omoherakuã ha omomba'eguasu música paraguaya ko mercado kakuaápe; Florentín Giménez omoĩva avei upéi aporte hembiapo rupive.
 

Promulgación ary 1996 léi 858/96 omoheñóiva, ambue mbytépe,  Conservatorio Nacional de Música, ha'e director; ha upe léi 346/94, omopyenda Premio Nacional, upéva rupive Parlamento Nacional ome'ẽ umi galardón jopói oñemomba'eguasúva metálico-pe, ha ipahápe ha ojepytasóva hembiapo rupive, ha'e omoheñóiva Orquesta Sinfónica Nacional, omyakãva ha'e, oime ipype 112 músiko oiporavóva rigurosamente nivel académico rupive, orekóva referente omoheñóiva Así Canta mi Patria ha peteĩha ópera paraguaya, Juana de Lara, oikóva mandu'a ha ojeguerohoryeterei ha opytáva oñemomorã ha ojerespeta haguã posteridad javéve.

 
Ñe'ẽpoty sinfónico ikatúva ja'e; Minas kue, solista coro ha orquesta-pe guarã; El Río de la esperanza,  coro ha orquesta-pe guarã, Ciclos, poteĩha sinfonía: Sinfonía Concertante Nº1 piano ha orquesta-pe guarã, Sinfonía Nº2 De las estaciones, Sinfonía Nº3  Re mayor, Sinfonía Nº4 Sortilegio, Sinfonía Nº5 Quinta tonal ha Sinfonía Nº6 ojapóva Agustín Pío Barrios, Mangorépe guarã, ojegueromandu'ávo imano cincuentenario.
 

Ohai avei concierto mbaraka ha orquesta-pe guarã,  violín ha orquesta,  viola ha violonchelo-pe guarã.
 

Oĩ avei umi  obra sinfónica ha'éva: Fantasía Étnica, Misa Paraguaya, solista, coro ha orquesta-pe guarã, ohaíva comedia musical ha zarzuela paraguaya ha'éva : San Juan dice que si,Perúrima, Alcibiades Gonzalez del Valle ndive; Romero y Julieta,Loma Taruma, Kurusu Cañete, Mario Halley Mora ndive, oĩve iñirũnguéra.
 

Omohenda música incidental umi ñoha'angápe guarã ha peteĩha producción cinematográfica Paraguáipe, Juana de Lara, ha péicha orekóva repertorio ñande purahéi omohendáva 300 purahéi.
 

Luis Szarán ohai Diccionario de la Música en el Paraguay: Omoheñói creación lírica,  ópera Juana de Lara, oestrenáva 1987 jave, ohaíva peteĩ estilo hi'aguĩva umi romántico italiano ndive, oargumentáva tema patriótico ha oambientáva independencia del Paraguay de la corona española árape, ha'éva lso tuichavéva ojeguerekóva ko'ã materia de espectáculo artístico ary 80 rupi tetã Paraguáipe 
 




#Article 181: Francisco Xavier Bogarin (569 words)


Umi pa’ikuéra mbytépe omba’apovéva Tetã Isãsõ agua ikatu ja’e, peteĩháme, Francisco Javier Bogarín, heñóiva’ekue táva Karapeguápe, oiméva IX Tavaguasu Paraguarípe pèva  ou Asunción, Paraguay-pe, ary 1763 jave, ha’e pe oimeva’ekue Primera Junta-pe, itujavéva iñirũnguéra mbytépe.

Itúva Don Francisco Bogarín ha isy María Paula Villamayor.

Oñemoarandu Universidad de Córdoba, Argentina-pe. Péicha oikuaa 2  prócer Independencia argentina-gua, umi karai Don Juan José Paso ha Don Mariano Medrano.

Oñeordena pa’i ramo ha oipyhy Sagrada Teología, tavaguasu Córdoba (Argentina)-pe.
Ou jey Paraguáipe ary 1789 jave.
Guata ñepyrũ Paraguái sãsõ rehe

Revolución orekova’ekue ipartidario opavave sector-pe. Estamento religioso-gui nosẽiva tendota katupyry, ha’e omoñepyrũ. Oñemotenonde ko atýgui Pa’i Ibarbalz ha Sarmiento peteĩha ha’ã revolución rupi.

Ipohýi’imi, religioso jeike Yetã ohekàva sãsõ movimiento-pe ha ndaha’èiva formación intelectual-gui sino omomba’eguasúgui política , oñandúva Iglesia Católica. Naiñambuéi péicha peteĩháme upe gobierno paraguayo-itéva ha’èva peteĩ pa’i: Francisco Javier Bogarín.

Ñamyesakãvo representante tupãógua ojupíiva, iporã mandu’a orekóva umi mba’e oñeikotevëva ha he’iséva upérõ. Upéicha, tupão imbaretéva política rekovépe. Oimène upévare ndaha’èi oñemoambuetereíva, pero upéicha ligazón joaju tuicha mba’e patente, oñemomba’eguasúva.

Péicha, tekombo’e rupive, umi pa’i oikuaa umi tavaygua remiandu ha umi mba’e pyahu época ohasávape hikuái. Añetehàpe, opavave revolución independentista América-pe oguerekóva hikuái –ko’àgã omotenondéva- ambue tekove clero-gua. Péicha oñemombarete pa’i pueblo omopyendáva- ha pèva ha’èva- peteĩ elemento peteĩha orden orekóva situación política ha omoambuèva transformación.

Oñeha’ãvo Buenos Aires  25 jasypo guive 1810 omoirũvo Paraguáipe peteĩha provincia, oiméva Junta de Gobierno poguýpe, omoirũva Gobernador español Bernardo de Velazco ndaipu’akáigui tetã rehe, omantenéva joaju portuguesa ha orekòva valor ohechaukàva tropa paraguaya, oñembotapykuèva, guarini argentina-gua ndaipu’akáiva, oñeha’ãva Paraguái ombojoaju, iterritorio gotyo, oitýva gesta libertadora  14 ha 15 Jasypo 1811, heñòiva Paraguáipe Estado independiente ramo.

Umi oficial cuartel-gua, ojekuaáva umi punto de  intimación Velasco-pe ombyatýva gobierno pyahu oiméva Velasco, Dr. Francia ha capitán español Juan Valeriano Zevallos, tavayguakuèra partidario. Upe ka’arúpe 15 árape omotenonde ceremonia juramento, oasistíva Cavallero, Rivarola, Vicente Ignacio Iturbe, Juan Manuel Iturbe ha ambue tapicha oiméva upe atýpe.

Gobierno pyahu ojekuaáva Triunvirato ramo, omoñepyrũ gestión pyhareve 16 jasypópe.

Upe 17 jasypoteĩme 1811 jave omoñepyrũ primer Congreso del Paraguay emancipado. Upe atýpe omotenonde propuesta Mariano Antonio Molas, upe Congreso oipe’a Bernardo de Velasco ha Huidobro-gui ñesãmbyhy, ha omoñepyrũ Junta Superior Gubernativa, omoheñòiva teniente coronel Fulgencio Yegros, presidente ramo, doctor José Gaspar de Francia, capitán Pedro Juan Cavallero,  presbítero doctor Francisco Javier Bogarín ha Don Fernando de la Mora, vocal-kuèra ramo.

Pèicha junta ojupìva oisãmbyhy negocio público-pe pèva 20 jasypoteĩme, ha iñepyrũháme umi resoluciòn tuichavèva ha’èva Cabildo pyahu ha omondóva peteĩ nota 20 jasypokõime Ciudad de Buenos Aires-pe, péva he’ìva voluntad inquebrantable Paraguay-pe omantenévo sãsõ ha ijeheguietéva.

Hetaiterei obra gobierno pyahu omotenondéva Junta Superior Gubernativa. Umìva mbytépe ikatu ja’e:

Junta Superior Gubernativa oisãmbyhy mokõi ary ha irundy jasy Estado Paraguayo pyahu.
Congreso, oñembyatýva tupão Nuestra Señora de las Mercedes-pe, 30 jasyporundy 1813, ombotýva poder ha omoheñóiva, hekovia,  Primer Consulado,  opyta Fulgencio Yegros ha José Gaspar de Francia. Congreso, avei, omyesakã solemne ha py’aguasúpe tetãl Paraguái sãsõ, omoambuéva provincia réra República-pe ha oipyhýva pabellón ha escudo nacional.

Peteĩha gobierno consular omoñepyrũ gestión 12 jasypa 1813, ha ome’éva opeteĩ ary rire. Umi hembiapo mbytèpe, oñemoiva’erã regularización  hacienda, péva omombytávo funcionario público, péva omopyendávo joaju comercial umi tetã europea ndive, omyatyrõvo institución armada ha omotenondéva  régimen teko porãva administrativamente.

Francisco Javier Bogarín, omýi hembiapo vocal mokõiha ramo oiméva 2 jasyporundy 1811, péva omotenondévo aty ñomongeta Primera Junta Gubernamental ombohapéva; ko’ãva umi motivo térã causa, upe ñemboyke, noñemyesakãiva araka’eve.
Upéva rire, Bogarín ohejáite tembiapo política rehe.




#Article 182: Guido Boggiani (911 words)


 
Guido Boggiani heñói jasyporundy 1861 jave,  Omegna, provincia Novara, tavaguasu norte Italia gotyo, omano Chákope, Paraguái, 1902) hembiapo pintor, dibujante, fotógrafo, etnólogo italiano ary 1887 oñeaventura Brasil, Bolivia ha  Paraguái okaháre oñedokuntávo hekovépe índio región gotyo.
Itúva Giuseppe Boggiani ha isy Clelia Gené.
 
Itúvagui ohupyty Giuseppe mborayhu Arte rehe,  pintura. 
Artista ha científico italiano oguerohyetereíva comunidad indígena Paraguáipe ha oretratáva pericia documental ha talento, hembiasápe omondýiva ha ohechaukáva fotografía rupive hembiasakuéra. 

Omano,  ambue cultura-pe, peteĩ ritual de expiación oúva umimmba'asy ojeguerovia oúha, ary 1901-pe ambue tendágui.

Ombotývo 17 ary, upéi oestudia ha heta mba'e oikuaa, oñeinskrivi academia Breva Milán-pe ikatu haguã oestudia pintura. 

Ha'e discípulo Filippo Carcano, oñembokatupyrývo oike pintor ramo, ko'ápe hembiapo omoambue ha ojeguerovia ha'eha precursor arte revolucionario-pe.

Ary 1881, ohechauka hembiapo ñepyrũ Brera péva oiko jave exposición  General Italiana.
Ary 1883 oexpone peteĩha ára Palacio de Bellas Artes Roma-pe, ko'ãpe peteĩ cuadro hérava La raccolta della castagne ojogua Museo Nacional de Arte Moderno de Roma opaga hese 6.000.-Libra, precio oje'eva hepyetereíha umi árape. 

Ary 1884 jave ohechauka jey Brera-pe ha ohupyty hese jopói Príncipe Humberto.

Boggiani oreko alma de explorador ary 1887 jave, oreko 26 ary, oho de viaje América del sur gotyo,  taaguasu  Argentina –pe ikatu haguã ohechauka umi tela, ha ipintura. Táva guasu Buenos Aires gotyo oikuaa heta  italiano oikáva Paraguáipe, ha upéicha oñe'ẽ hikuái hese, especialmente  Chaco gotyo ha umi pueblo indígena, oñepyrũva  Paraguái ohayhu, péicha oñepyrũ empresa documental.

Ary 1888 oguahẽ Asunción-pe ikatu haguã oikuave'ẽ ganado ha vakapi, upéi oñepyrũ oguata gran Chaco gotyo, péicha igetión Don Juan De Cominges,  oguahẽ Puerto Casado peve. Upe tendápe oikuaa grupos indígena guana ha sanapana.

Péicha pintura ha negocio omboyke. Boggiani ombyaty umi tembiporu ha artesanía, oestudia ha oguerohory hembiapo ha oike mbarete ipype. 

Ohai aranduka ombohapéva tape pyahu oikuaávo etnología, etnografía ha lingüística upéicha ko material oike Italia-pe ikatu haguã oikuaauka upéi.

Ary 1893 ogueraha jey ichupe Italia gotyo ha ogueraha hendive peteĩ colección de interés antropológico péva cultura indígena ha omoherakuãvas hembiasa rupive, pero Boggiani oiméma idestino, ha'éva Paraguái. 

Ary 1896 oike directamente Paraguaýpe. Péicha ou cámara fotográfica, trípode ha umi elemento ohechaukáva placa de vidrio, oiméva peteĩ manera oestudiávo umi pueblo oikóva toldería-pe.
Boggiani oheja treinta y ocho volumen orekóva comunidad científica destino ramo, ofotografía umi ha'e ointeresáva ha omoheñóiva admiración público arandúpe ko'ã árape, péicha ombyaty umi material cultura indígena ombohasáva Museo de Berlín gotyo.

 
Pe cámara ha'e Boggiani-pe guarã peteĩ pytyvõ kakuaa  ha'égui científico, oiporúva ñangarekópe péva orekógui formación artística.

Ogeurohory ha omba'apo tatuaje ha pintura corporal avei  ambue mba'e ikatúva ha'e ofotográfia hekoitépe, péva ha'e omomba'eguasu. 

Onohẽ amo 500 fotografía rupi ha'eteoveláva ka'aguy mbytépe. 
Ary 1901  jave,  Boggiani oho Italia gotyo ha upéi jasypoapýpe upe arýpe jey oho Puerto Casado gotyo oñepyrũ haguã expedición  Gran Chaco-pe.

Péicha investigador,  ogueraha ikuatiahai upépe oanota umi placa ha experiencia ohasáva.
Oike Sociedad Fotográfica Argentina de Aficionados,  Leopoldo Miarte, ome'ẽva ko'ã negativo.
 
Péicha explorador ojuhúva ikámara rupive umi tribu angaite, legua, sanapana, kaduveo, tova, pajagua, vororo ha chamakoko. Ko'ã  pueblo primitivo-pe guarã umi fóto ha'e peteĩ  peligro, péva rupive oñemonda chuguikuéra robaba hi'ánga térã  voluntad orekóva ko tekove, péicha opyta fotógrafo pópe.
Ko'ã tribus, ko'ãva rupive oiko directamente, oñepyrũva opensa umi mba'e vaíre ha mba'asy ohasáva ko'ã tembiapo pyahu  ipajéva brujo ha iñambue upe elemento ñañáva, upéva oipe'áva chupekuéra hi'ánga, péicha oñandu hikuái.

Jasypa ohasávape 1902 ohai paha ityvýra Oliveiro-pe, ha'e oikuaauka ichupe expedición ojapóva.
Ichupe guarã peteĩ  tragedia oipe'áva ichugui  científico Guido Boggiani rekove,poromondýi ojejuhúvo hetaiterei mba'e omotenondéha 40 ary orekóvape opáite mba'épes, péicha pintura, etnografía,  antropología, literatura ha fotografía, pévape omba'po mbarete ha ohechauka italento odokumentávo investigación científica Paraguay, Brasil ha Argentina-pe.
Péicha omano oguenohẽvo oikóvo ta'anga.

Ojehecha paha ichupe 24 jasypa ary 1901, hendive ipeón Félix Gavilán, osẽ jave Paraguaýgui ohóvol Gran Cháko gotyo. 

Ndoikuaavéivo ichugui mba'evel, colectividad italiana Paraguaýgua ombosako'i peteĩ expedición omotenondéva explorador español José Fernández Cancio, ojuhu péicha científico retekue upe 20 jasypa 1904 jave ha avei ipeón retekue, iñapytu'ũ sarambikuépe, te'ỹinguéra oipehe'ã iñakã ani haguã ombyaíve chuypekuéra daño ha upe cámara fotográfica oñotỹ hikuái, ogueroviágui péicha ombyáiha umi negativo.

Guido Boggiani retekue oĩ depositado Cementerio Italiano Paraguaýpe..

Italiagotyo oipyhy ñemomba'eguasu ha jopói:
Oñeme'ẽ ichupe medalla de oro Mónaco di Baviera 

La Sociedad Fotográfica Argentina de Aficionados (SFAA), ary 1904 oikuaauka serie de retratos omondóva Boggiani.

Avei omoherakuãl Museo de Antropología de La Plata. 
Omotenonde ha oikuauka mba'éichapa ojeikoCháko gotyo
 

Ohupyty dominio técnico cámara ha placa fotográfica procesado-pe, avei omondo umi ta'anga Sociedad Fotográfica Argentina de Aficionados (SFAA).

Hembiapo rupive oikuaauka umi indígena ha'éva ambiente, tenda ha orekóva peteĩ modo nativo-kuéra rekovére. 
 

Aranduka ikatupyryvéva: I Caduvei (Mbayá o Guaicurú)-Viaggio dun artista nellAmerica Meridionale.

Ary 1895 oikukuaauka Roma gotyo aranduka Vocabulario del idioma Guaná
Colección de Fotografías : colección orekóva 175 negativo de vidrio 18 x 24 cm, 81 de 13 x 18, 29 de 12 x 16, 8 de 9 x 12 ha 5 toma estereoscópica. 

Péicha 1897 El Instituto Geográfico Argentino oikuaauka obra titulada Apuntes sueltos de la lengua de los indios caduveos del Chaco Paraguayo

Ko obra fotográfica oike 1896 a 1901.

Péicha 1898 omoherakuã:

 
Ou jey Italia-pe, hembipotápe omoherakuã rico material ome'ẽva tape ambue oikuaukávo etnología,  etnografía ha lingüística, ko'ãva  umi obra omoherakuãva hetãme:

 
Omopyenda Paraguaýpe Revista del Instituto Paraguayo, péva rupive umi tembiapo opaichaguáva.
Hembiapo ojesalva oikuaágui explorador ha botánico checo Alberto Vojtech Fric (1882-1944), oguahẽva Paraguáipe ha oñemoĩ ombyaty  umi tembiporu orekóva guive, Boggiani.
Robert Lehmann-Nitsche, omano rire Boggiani, omoherakuã 100 tarjeta postal péva iñepyrũmby paraguayo, oikéva suplemento reservado 12 desnudo especial científico-pe guarã.
 




#Article 183: Oscar Safuan (675 words)


Oscar Safuán ha'eva'ekue peteĩ  compositor ha arreglador paraguái memby ikatupyrýva. Omoheñóiva'ekue Avanzada, estilo musical osẽva ombojoajúgui polka paraguaya ha Guarania, orekóva influencia purahéi popular brasilera ha'eháicha bossa nova ha balada.
 

Heñói 21 jasyporundy 1943  San Estanislao, Paraguay, ojekuaáva popularmente Santaní rérape.
 
Itúva Sado Safuán ijypykuéra libanés. Imitãrõguáre oiko ipehẽngue ndive itáva guasu heñóihaguel. Imiytãme, opa mitãicha oñembosarái oha'ã guyramimi hondita-pe ha pesca tare'ỹi ysyry sakã Tapirakuãime. Avei ojepokuaa oho myba korápe, ojupi kavaju ári, oha' ambue irũ ndive trompo ha omboveve pandorga (barrilete) estancia Paso Naranja ijára itúva.
 
Partido mbytépe fútbol ha valita ñeha'ã, péicha oikuaa upe árape, avei tiempo orekóva ojepoi ko'ã mba'épe,  omyenyhẽva hi'ára péicha: purahéi.
 
Oñepyrũ organillo ombopu, upéi mbaraka ha ára mbykymi ojuhu araro'y ñepyrũ. Oiméva pyhare serenata-pe, peteĩ  programa radio Asunción-pe, paaguaýpe ha orekóva ijehaípe: upéi imborayhu járape  música paraguaya oikuaauka Brasil-pe.
 
Hembipotápe orekóva forma péicha Safuán omoañetéva Servicio militar obligatorio Santaníme.
 
Peteĩha trío ombohéra Los hijos del Paraguay, ohenóiva py'arorýpe itúva, péva peteĩha presentación ojapóva ha he'i: 

 

Ary 1962 rupi,  oĩháme ñeha'ãrõ opaichaguáva, trío oiméva oho tavaguasu Foz de Yguasu, Brasil gotyo, péva peteĩha escala ojapóva pe hembiasa purorýpe guarã. Oimévo upépe, oñepyrũ, ñeha'ã mbaretépe, peteĩ serie de presentaciones  restaurant rupive, kóva ome'ẽ ichupe gasto mínimos peteĩ ára ohasávape.
 
Foz de Yguasu guive, osẽ Curitiba, capital estado  Parana gotyo. Peteĩ improvisado álbum, orekóva poapy fotografía oipyhýva peteĩ laboratorio hi'aguĩva terminal de ómnibus-gui, osẽva oheka tembiapo tavaguasúre. Ohekávo, ojesareko umi, restaurant ha churrasquería rupi, péicha ohupyty, por lo menos,  tembi'u cada día ohasávape. Avei oikundaha umi kuatiahaipyre rupive, estación de radio gha peteĩ  canal de televisión añoite oĩva Curitiba-pe. Upépe oiko peteĩ serie de presentación ojapóva programa Kar Maia,  ha'éte opresentáva ta'angambyrýpe. 
 
Upérõ,  trío oñehenói  Los tres soles ha oiméva, Safuán (tercera voz del trío, peteĩha requinto ha arpa),  Darío Duarte, (mokõiha voz del grupo, mbarakápe ha segundo requinto),  avei Antonio Gill (peteĩha opurahéiva ha maraka).
 
Ko'ã peteĩha tembiasa orekóva Los tres soles omombe'úva opáichagua anécdota, ha'éva upe grupo de músico ohekáva iñemohenda música paraguaya rupive mercado extranjero-pe.Peteĩva ha'e,pe odisponéva pirapire ojapóvo vestuario ha'éva, oipyhýva tela ipyrusúva orekóva franja  opaichavévo isa'ýva ha péva omoĩ  tradicional  poncho sesenta lista omohendáva traje típico paraguayo  kuimba'épe: ha'éva kamisa ao po'i, kasõ puku ha faja tricolor.  Péicha oñemonde hikuái heta ára ombopu peteĩ familia rógape, ko'ápe, ojehechakuaa, upe óga cortina ojoguaiterei ha oiporú género ojoguáva ipondho-kuérape,  ha upéva omoandu vai ha noñemondesevéi hikuái upéicha ha omboyke ijaokuéra.
 
Heta ñeha'ãme ogana prestigio  escenario curitibano rupive, upévare omoĩ moõ peve ikatu oguahẽ: ha péval mercado de Sao Paulo peve oguahẽ.

Oiko Sao Paulo-pe. Upépe, upe grupo omopyenda contacto ambue artista paraguayo-kuéra oikóva tavaguasúpe, péicha Luis Bordón, Papi Galán ha Américo Pereira, kóva ndive, Safuán oestudia teoría ha solfeo. Avei oestudia imbo'ehára ha'éva: Miguel Angel Río, Rufo Herrera ha Luis Pécora. Péicha ijoja ha omba'apo, ojapóvo arreglo musical péva óga discográfica ha upe presentación trío.
 
Upéi, oestudia heta mbo'ehára ndive. Safuán omiopyenda peteï escuelita de música, Los Amigos, ko'ápe ombo'e ambue paraguayo omoñe'ẽvo pentagrama.
 
Péicha evolución música folklórica hetãme, ary 1974, oñepyrũ investigación péva ha ohai base propuesta de proyección, ogueraháva opáichagua combinación rítmica ha melódica, omopyendáva guarania ha polka paraguaya ñemoirũ.
 
Ary 1977 jave opresenta Paraguaýpe ritmo ojekuaáva Avanzada ramo, omohendáva peteĩha composición: Tema paraguayo. Kóva peteĩ innovación musical orekóva pytyvõ oñemomba'eguasúva ámbito musical paraguayo, ijapytépe, Don Mauricio Cardozo Ocampo, avei, Avanzada orekóva detractor-kuéra. 
 
Péicha 1980,  Avanzada oñepyrũ ogana espacio oñemomba'eguasúva ha'éva peteĩ estilo musical oikéva tavarandu tetãme.

 

 

Safuán oikuaauka estilo pyahu omohendáva folklore paraguayo rehe. Ombojoaju porãitereíva ha'éva peteĩ fusión perfecta ha ipiro'ýva Guarania ha Polka paraguaya, heta ary ojepovyvy rire ha omohenda hague hendaitépe pu rory, oestudia ha ohayhu añetégui ñane retã purahéi.
 
He'iháicha ha'e, Avanzada …ndaha'éi ni polka ni guarania. Ha'e peteĩ ritmo heñóivako'ãvagui, ha pe (mitãicha) oreko tekove ha tesape ijahégui.
 
Ko estilo musical, Safuán omohenda, péva ritmo folklórico, instrumento electrónico ha ohechaukáva música popular brasilera, ha'eháicha bossa nova ha balada.
 

Ohasa ary paha hekovépe, mba'apópe naikane'õi música paraguaya oikuaauka hague, hembiapo rupive ojapo pe ojeheróva difusión cultural. 
 
Omano Río Grande do Sul, taaguasu Brasil,  heta ary hasyete jepénte upéva naikaneõi hembiapópe.
 

 




#Article 184: Chororo Monday (403 words)


Parque Municipal Monday tenda iporãitereíva,  Salto Monday, oĩ Distrito Presidente Franco-pe, Alto Paraná,  Paraguáipe, oñemohendáva 25°33´40,6´´ijyvatékue; 54°38´00,1´´pukukue, ha ipe 9 hectárea rupi. 
 

Oñeñandu ára pytu media anual 21 ºC; ijyvatevéva oguahẽ 38 ºC ha mbovyvéva 0 ºC. Ojekuaa ama ho’avéha Alto Paranáme. Araro’y jave katuete ysapy, arai ha tatatĩna umi tapére ojekuaa. 

Parque Municipal Monday,  oreko peteĩ reserva natural orekóva prorundy hectárea henyhẽva upe tekoha ka’avo ha mymba opaichaguáva, katuete niko ojehecháva región boscosa Alto Parana tujápe ha upe bloque Este orekóva ka’aguy ipaaháva ohóvo ojeheróva Bosque Atlántico  Alto Paranáme. 

Río Monday ho’a Río Paranáme, osyrýva ha oñembohapéva arajere ojeguerekóva rehe péva ama ho’áva rehe umi árape, añetehápe  salto yvate gotyo, umi ipy’aguasuvéva ha’e pe ojahúva upe ysyry ro’y’sãme, hetaiterei  caída ha chorro michĩvéva ho’áva ipype ojeporu hidromasaje natural ramo. Oĩva’erã oñeñangarekova’erã opaichavévo canotaje opracticava. 
 
Ko’ẽmbotávo térã ka’arupytũvo, ysyry oñehendú hyapúhaa ho’ávo umi hũ  basáltica ári oñehendúva mombyry guive, péicha avei upe tatat{ina omopu’ãva ysyry guasu ho’áva ha ojoguaite otĩmbóva yguasúgui ho’ávo y upe ita ári. 
 

Tavapy Presidente Franco, oreko tekoha ome’ẽva koyvýpe peteĩ mba’e ndaijojaháiva ysyry ho’ávo  ñande resápe guarã, imbarete Salto Monday, ombyatýva tekoha ijerére omomorãva ha oguerúva hendive hembiasa, péva ha’eva’ekue peteĩ estación kova guarani rape prehispánico. 

Ko’ã Salto, orekóva 40 metro ijyvatékue, oiméva mbohapy  kaída pypuku oñ{emomba’e guasuvéva umi michĩvévagui omohendáva ho’ávo Río Monday ñe’ãme, péva  peteĩ jyva akatua Río Paranágui osẽva. 
Mba’e iporãitereíva ha hyjúipe oreko sa’y isa’yjúva ha upe y pupu ho’áva umi ita ári ombosa’ýve pokõi sa’ýpe ha péva Río Monday je’ápe, ikatu ojehecha peteĩ sistema de miradoreshay pasarelas rupive, péva peteĩ parque natural oĩha ñangareko hese ha ohóva guive ijurujái opytávo tekoha porãre. 

Ko pa’u tekoha rovy’ũme oguahẽ umi  turista ojapo picnic, oguata ha avei kampamento, umi tape oiméva yvyramáta ha ka’avo mbytépe ogueraháva umi mbohupápe  mirador ha pasarela peve, upégui ikatu ojesareko haa omaña y ho’áva ha oguejýva 40 metro ysyry guasúgui. 
 
Umi oguerohorýva ha orekóva  aventura, umi paredon rocoso oipytyvõva  práctica de rapel ha alpinismo ysyry ho’áva ykére, jeguata umi tape po’íre oikytĩva párke ha oguahẽva ysyry guasu rembe’ype. Kóva ha’e peteĩ atracción kakuaa oimégui Parque Municipal Saltos del Río Monday, ryepýve oikuave’ẽva tenda  camping ha hi’upyrã upe korapýpe ha péicha ojepytu’u ha ojehasa porã. 
 

Oñeguahẽ  parque-pe,  supercarretera ojoajúva Saltos del Guaira távapy Presidente Franco guive. Oñeguahẽvo viaducto  km 4 péva Ciudad del Este-pe ojeho yvy gotyo jey. Péva 10 km yvy gotyo akatá gotyo, upépe ojehecha peteĩ kártel ohechaukáva tape ojeikéha salto-pe.




#Article 185: Museo Nacional de Bellas Artes de Asunción (902 words)


Museo Nacional de Bellas Artes, oiméva tape Mcal. Estigarribia esq/ Iturbe tavaguasu Asunción-pe, ohechaukáva 650 obra de arte, pintura, escultura, cerámica,grabado, fotografía, umi artista paraguayo ha internacional. Péicha ojeguereko moneda yma guaréva, tembiporu ha opáichagua mueble ha tembiporu ijára oiporuva'ekue. 
   
Omopyenda ary 1909 jave coleccionista Silvano Godoy, peteĩha director general de Museos y Archivos  Paraguáipe. 

Ko edificio oime Archivo Nacional-pe,  orekóva umi colección documento-kuéra ojoajúva ñane retã rembiasa ndive.
 

 

 
Ojavývo mabue tetã latinoamericano, ha upéi Conquista omoñepyrũva tembiapo haimetéva ojapóva producción ha valoración obra de arte-kuéra rehe Paraguáipe, péicha okakuaa arte, opávave, ojehecháva marcada  accidentado  rembiasa orekóvape.

Kóva rica tradición artesanal oúva etnia oikóva umi territorio opáichaguáva omoañetéva tetã, noñemoañetéiva impacto orekóva proceso de colonización jave. Péicha avei, oguahẽvo misionero jesuita ha franciscano, oñepyrũ oñemoambue ha purahéi, arquitectura ha, opu'ã,  talla de imágen apo, oñembosarái ha omotenonde peteĩ kuatia oñemomba'eguasúva artesanalmente teỹinguéra.

Oñemosẽvo Compañía de Jesús ha oguejývo presencia franciscana, oñembotapykue producción artística. Situación omoñepyrũva omoambue siglo XIX gotyo osẽvo mokõi pintor paraguayo: Saturio Ríos ha Aurelio García, ombohetáva arquitecto ha constructor europeo oipytyvõva omohuã haguã perfil urbano taaguasúpe Asunción, capital República pyahu.

Jepénte Guerra de la Triple Alianza (1864-1870), ohapejoko ñemongakuaa arte reheguáva, oikuave'ẽ escenario ideal ñemitỹrã peteĩ ilustración satírica. Umi revista “Kavichui” ha “El Centinela”, oeditáva ha oimprimi hovái, péva orepresenta mokõi  techapyrã, péicha punto de vista histórico ha estético. Péicha upe impresión ojapóva ilustración rehe, ko'ãva oemplea técnica del grabado, ohechávo Gregorio Cáceres  principal creador.
 
Oguahẽvo masiva e inmigrante, ijapytépe oiméva heta artista europeo, omarkáva valiosa impronta ombokakuaávo arte nacional. Italiano Guido Boggiani, ohecha arte indígena; académico Héctor Da Ponte, omba'apo mitãrusu formación rehe, ha francés Julio Mornet, oime pokõi ary Paraguáipe, ko'ápe, ambue tembiapo mbytépe, omotenonde pintura ombojeguáva cielo raso  Palacio de López-pe.
Péicha ko'ã gestión Guido Boggiani ombohapéva ha oipytyvõva institución cultural-kuérape, umi mitã pyahu artista,  Carlos Colombo, Juan Samudio, ambue tekove,  oiméva oñemoarandu orekóvo umi becas de estudio Italia-pe, ko'ápe operfecciona técnica orekóva opávave mbo'ehao orekóva orientación académica. Oúvo, omba'apo, principalmente,  pintura de paisaje ha retrato-kuéra rehe.
 

Umi arýpe, Juan Silvano Godoy, (1850-1926) peteĩ político paraguayo familia acomodá-gua, omba'apo ha ombyaty peteĩha colección artes plásticas oguahẽva tetãme. 

Péicha avatar política paraguaya, ojejopy oho haguã oka gotyo opáicha oñembyaty hikuái, oipytyvõ ojogua haguã colección de pintura ha escultura, ijapytépe ojepytaso umi obra Coubert, Murillo,Tintoretto, ambuéva. Juan Silvano Godoy oñemoĩ, omba'apo,  pintura decimonónica tardía rehe, ombojopyru naturalismo ha simple academicismo. Péicha colección  avei ombohetáve obra artista contempráneo Río de la Plata-gua. 

Ko'ã árape siglo XX, he'i Gobierno paraguayo orekóha upe deseo opávave obra, oñembyatýva intitución-pe, oguapývo base ko'ágã Museo Nacional de Bellas Artes.
Museo Godoy opyta amo ipahápe oñemoheñói 1909 jave, dirección Godoy oisambyhýva, omano meve. Ary 1939 jave, ko  institución ojeofisialisa Estado rehe ha'éva Museo Nacional de Bellas Artes].

Ko'ã obra oojoguáa Juan Silvano Godoy ou umi artistas siglo XVII-gui, italiano ha frances siglo XIX mbytévo, oipyha ñepyrũva umi argentino ojoguáva ha orekóva relevancia década posterior ha,  supuesto, opavave generación pintores paraguayos: Andrés Campos Cervera, Carlos Colombo, Juan Samudio, Jaime Bestard, Roberto Holden Jara, Pablo Alborno, Modesto Delgado Rodas ha Ignacio Núñez Soler, ko'ãva representante omoñepyrũva eskuéla, mbarete ha kyre'ỹme.

Ijapytépe umi obra artística paraguayo ojapóva oñemotenondéva colección de dibujos Miguel Acevedo, péva visión satírica ohenóiva “belle époque” ha umi personaje, omoañetéva cincuenta y siete obra ijeheguietéva, ojegueroviáa ha'éha peteĩ serie oñemomba'eguasuvéva orekóva ko Museo. 
Péicha ary 1989 oñemotenonde joaju Museo orekóva público, oipe'áva hokẽ exposición umi artista nacional ha extranjero, omotenondéva performance ha  organización opáicha actividad educativo-cultural, ovaléva reconocimiento  umi generación oúva oguerohorýva. 

Tuicha mba'e resultado osẽva  exposición ojapóva fotógrafo japonés Daisaku Ikeda, péva ha'e peteĩ muestra gráfica alemana contemporánea ha ohechaukáva tejido étnico boliviano. Omomba'eguasu exposición “Jataity vive”, péva ohechauka umi prenda oipyháva po'i asy “ao po'i” rupive.
Museo oreko peteĩ  ekípo arandu ha ikatupyrýva restaurador-kuéra, ombohapéva omongakuaa haguã  permanente vigilancia, ñangareko ha conservación umi  obra oatesoráva.
 

La colección de pintura paraguaya cuenta con obras de artistas del siglo XIX como Saturio Ríos, Aurelio García, . Entre los artistas del siglo XX sobresalen Andrés Campos Cervera, Pablo Alborno, Juan Samudio, Héctor Da Ponte, Miguel Acevedo, Modesto Delgado Rodas, Roberto Holden, Jaime Bestard, Fabiola Adam, Ofelia Echagüe Vera, Laura Márquez, Olga Blinder, Edith Jiménez, Carlos Colombino.

Los países con mayor número de obras son: Argentina, Brasil, España, Francia, Uruguay e Italia. También están representados Alemania, Bolivia, Estados Unidos, Perú, Chile, Bélgica, Corea ha Filipinas. 

Ko'ãva apytépe colección de escultura oñemomba'eguasúva artista paraguayo Patricia Ayala, Andrés Campos Cervera, Roberto Ayala, Hugo Pistilli, Jorge Trigo ha Angel Yegros, avei umi talla heñóiva reducción Jesuítica. Museo avei ohechauka umi obra escultórica oimehápe umi artista Francia, Italia ha Argentina.

El Obispo Manuel Palacios

El Portalet,Vila Joyosa

 

óleo sobre madera
 

óleo sobre tela
 
Cabeza de india
cerámica
 

Cabeza de viejo
óleo sobre tela
 
Muchacho con azada
óleo sobre tabla
 
Lapacho rosado
óleo sobre tela
 
Lapacho amarillo
óleo sobre tela
 

óleo sobre tela
 
Paisaje veneciano
óleo sobre tela
 
 

El árbol de Artigas
óleo sobre tela
 
Paisaje de Venecia
óleo sobre tela

Campesino con niño
óleo sobre tela

Mujer campesina
óleo sobre tela

Retrato de Julio Correa
óleo sobre tela

serigrafía

Ñandutí III
xilografía

El patio de mi madre
óleo sobre tela

Campesino trabajando en trapiche
óleo sobre tela

Miguel Acevedo

Arsenio López Decoud
dibujo, lápiz carbón

El violinista Fernando Centurión
tempera, carbón y  pastel

Jean Paul Casabianca
dibujo, carbón y pastel

José Rodríguez Alcalá
dibujo, lápiz carbón y pastel

Museo Nacional de Bellas Artes. Instituto Cultural Paraguayo Alemán Goethe Zentrum. Asunción, 2003




#Article 186: Aníbal Lovera (523 words)


Aníbal Lovera (* 1926 - 1994) ha'e cantante ha compositor paraguayo. Folklorista ha exponente música épica, ha'e opurahéiva ha oháiva tavayguakuéra popular. Opurahéiva epopeya del Chaco-pe.

Heñói Paraguáipe, Departamento Paraguari, tavaguasu Kuykuyho óga mboriahumíme 26 jasyteĩ ary 1926, omano Asunción 23 jasyteĩ 1994, hekovépe opyta ciego, hasýgui heta ára ha ndikatuvéi opu'ã, omano meve.

Hekove ndaivevúiri, heta oiko asy, omoheñói ha interprete, osẽva mba'evégui ha hendive opu'ã umimmba'e añetéva. Ipurahéi, ndohasái mba'epupente, sino avei, osẽ umi mba'e ha'e omoheñóiva ipurahéi rupive.

Oguata ñepyrũ purorýpe oimévo mbo'ehaópe peteĩ coro ha'éva Escuela  Pedro Juan Caballero, ko'ápe ohechauka mba'eichjapa ipu ijahy'o ogueraháva ichupe jeguerohory ha jepopete opurahéivoa música folklórica paraguaya, péva orekógui ijahy'o ipuporãgui, hembiandu tetã rayhu ha pévape tendota, péicha avei, omomba'y papytu'ũ ha temiandu iñirũnguéra ndive.

Omoñepyrũ mbarak´´ape ñemoarandu ha orekóvo formación musical Ateneo Paraguayo-pe  Dionisio Basualdo ndive, imbo'ehára ñepyrũ omboguatáva oikuaáha pe ojapóva.

Péicha década 40-pe omoañete peteĩha agrupación musical oñondive, Felipe Sánchez ha Guillermo Vera, ohechaukávo pe oikuaáva  escenario-pe ha ohekávo purory jeguerohory ha upéva oñuã tembiaporõ.
 

Ipurahéi katuete oikuaauka estilo ha'ente ojapóva, omoirũva iñe'ẽ ha ipurahéi, oikuaaukáva ha'eha pe opurahéiva ha oñe'ẽva katuete tetã rembiasáre térã omomba'e  guasu umi mburuvicha taha'e civil térã militar, péicha opurahéi en forma coloquial pero vibrante.

Hembiasa pukúpepurahéihára ramo, mbaraka, autor ha compositor   oike heta atýpe, oimévo talento orekóva oguahẽva ha ombovúva ichupe oikuaaukávo música autóctona térã nativo tetã Paraguáigua.
 
Omoheñóiva purahéi Paraguái, iñapytu'ũ roky ha oñeispiráva,  omoĩ sa'y Paraguái ipypukúva andúpe, pueblo oporopytyvõva ha oiporiahuverekóva maymávape, orekóva erída hasýva hembiasa pukukue ha oipohanóva ome'ẽvo “aguyje tekovépe, mborayhu, ta'ãrõme, ha kerayvotýpe”.
 
Ary 1948 ha 1950 oike Conjunto Folklórico Guaraní oisãmbyhýva mbo'ehára Julián Rejala, opurahéivo a dúo Wilma Ferreira ha'éte Aníbal Lovera voz principal.
 
Péicha 6 jasyteĩme 1950 jave omoheñói conjunto imba'éva ojekuaaukáva ojehovasa jave Radio Guaraní, emisora oñemotenondéva tetãme umi árape, ha péicha conjunto musical oñepresenta gran público paraguayo-pe.
 
Opavave aty orekóva pensamiento porã gusto popular rehe, oregistrada hembiapo sello discográfico-pe, Aníbal Lovera ha conjunto orekóva pa'ũ ary 1957 ofirmáva contrato ha upéi ograba peteĩ “Long play” (LP) sello Marpar, péva material oiméva ha presentación heta omotenonde táva okaháre ha paraguaýpe.
 
Heta éxito ohupyty ha heta presentación péva ojeguerohorýgui material ojapóva.
  
Década 60-pe, oime kuri seminario peteĩme Villa Devoto Buenos Aires. Argentina-pe.
 
Péicha producción fonográficas, “Dulce Margarita”, ome'ẽva Disco de Oro ñeikuave'ẽme, omotenondéva RCA Internacional.
 
Ary 1961 oreko peteĩha premio Concurso Nacional de Música Popular ombosako'íva sello discográfico Marpar ha Villalonga Hermanos, ojekuaáva ha'éva casa comercial umi árape, galardón ohasáva omyatyrõ haguã conjunto oñemohenda haguã. 
 
Ary 1970 ha 1980 oimeva'ekue programa televisivo serie “Así Canta mi Patria”, paũ oñemotenondéva omoherakuã haguã repertorio nativo, iñirũnguéra ha conjunto-pe oiméva, músiko katupyry; Reinaldo Sanabria, Papi Meza, Rodolfo Roa, Lorenzo Leguizamón ha ambue.

Ograva 30 disco larga duración, umíva contenido épico ogueromandu'áva batalla, contienda chaqueña ary 1932 ha 1935, péicha umi purahéi omomba'e guasúva personalidad civil ha militar.
 
Ohupytýgui disco jehepyme'ẽ ohasa umi cifra oestipuláva sello discográfico, ogana disco de oro ome'ẽva compañía disquera RCA internacional, material Dulce Margarita rehe.
   
Ipurahéi mbytépe oreko:

Ograva 30 disco ári ha'éva purahéi ñorãirõ reheguáva ojoajúva Guerra del Chaco (Paraguay- Bolivia 1932-1935). 
Éxito, ohupytýva disco de oro RCA Internacional osẽ porãgui imaterial Dulce Margarita.




#Article 187: Yaguarón (297 words)


Yaguarón ha'e tava Paraguaipe.

 
Ñepyrũrãme Yaguarón oñembohero Jaguaru, (Perro enorme) oikova’ekue upépe.

Yaguarón oĩ 48 km Paraguaýgui, oĩ Yvyty Yaguarón guýpe.

La temperatura media es de 21 º C. Ára hakúpe  oñeñandu 39ºC ohupytývo ha ho’ysãve oñeñandu 2ºC ohupytývo araro’ýpe.

Yaguaronpe oĩ 27.250 yvypóra, upéva apytépe oĩ 13.965 kuĩmba’e ha 13.286 kuña he’iháicha Dirección General de Estadísticas, Encuestas  y Censos.

Yvyporakuéra oñemity, oñangareko hymbakuérare, ha ojapo ao ha opáichagua mba’e ojeipurúva Deporte-pe.

Oĩ 48 Km Paraguaýgui ha ikatu oñeguáhẽ Yaguarónpe tape guasu 1 Mcal. Francisco Solano López rupive, avei ACCESO Sur rupive. Ñemby rupi.

Táva oĩ yvyty guýpe ha ko yvyty héra avei Yaguarón, Oñepyrũ Ava Carios ndive reducción Franciscanáicha Ava Carios ndive oikova’kuevoi upépe. 

Ary 1600-pe Pa’i (Fray) Alonso de Buenaventura ha franciscanoskuéra omopu’ã Tupão ko’ãgaitepeve oĩva ha ha’éva umi franciscano rembiapo apytépe pe  tupão iporãvéva Paraguáipe.

Museo Gaspar Rodríguez de Francia oĩ 100m tupãógui. Upépe oĩ heta mba’e ha’éva’ekue Dr. Francia mba’e  ha ambue avei ha’éva Siglo XIX-peguare.
Itakua hérava Santo Tomás he’íva  mombe’upy upépe oikohague pa’i Sume ohejáva’ekue upépe ipyrapykuere Ko tapére ohova’ekue oho hagua yvy oĩha’ỹme mbaeve añavai ha ko tape omomba’eguasu te’ỹikuéra he’ihaguére chupekuéra oujeýtaha upe rupi. Santo Tomás peteĩ karai iñakãrague hesa’yjúva oguãheva’ekue español-kuéra ou mboyve ha ombo’e te’ỹikuérape avati ñemity mba’éichapa ojapova’erã hikuái.
Yaguarónpe opytava’ekue franciscanos.Tupão altar-pe ikatu ojehecha hispano – guaraní rembiapokue yvyra rehe ha ojapóva’kue ipópe te’ỹikuéra

Tupão’i  Gamarra guive oĩva yvyty Yaguarónpeĩ ikatu ojehecha táva Piraju, Ita, Paraguari ha Carepegua.
Tupão’i ojejapóva San Roque rérape ojeguerohorýva 16 jasyapoapýpe. San Roque rérape oñeñembo’e jaguakuéra rehe.

Yaguaronpe oĩ  “Banda Para’i: Peteke, Peteke” oĩva Guajaivitýpe ha oipurúva ñande ypykue instrumentos musicales mba’e.
Yvyty Yaguaronpe oĩ tupã’o’i ha ikatu yvyty guive rehecha heta ma’e iporãva. Ymaguare reko he’iva’erã upépe oĩha Santo Tomás pyrapykuere ha peteĩ sã ha’e opipuruva’kue ojokua agua hymbakuérape.




#Article 188: Eladio Martínez (671 words)


 
Eladio Martínez heñói Paraguarípe, Paraguái,  19 jasypo 1912 jave, itúva Lorenzo Martínez ha isy Nicolasa Benítez. Oiméva'e ha okakuaa  óga oñemomba'e guasuhápe purory ha ñe'ẽpoty, itúva oisãmbyhyva'ekue orquesta Villarrica-pe oime ipehẽnguekuéra upe atýpe. 
 

 
Oñepyrũ mimby ombopu ha upéi, mbaraka, tembiporu omotenondéva pya'e ha iporãitereíva tembiapo oñehendúva ha ohechaukáva imba'éha, añetehápe oipytyvõ ha purahéipe omohendávo jehai purorýpe. Oñemoarandu ñepyrũ itúva ndive, upéi oñemoarandu Manuel Giménez ndive,  Remberto Giménez joyke'y.

Oiko Paraguaýpe ary 1928 ramo. Ko mba'e tuicha oike hekovépe ikatu haguã músiko profesional oiméva certamen folklórico aficionado ramo omotenondéva Roque Centurión Miranda  Teatro Municipal-pe; upéicha, ohupyty peteĩha jopói omotenondéva Villarrica ha oñandúvo ombopúvo Che la reina,  Emiliano R. Fernández ha Félix Pérez Cardozo rembiapókue. Ary 1930 jave.

Ary 1931 jave oho Montevideo, Uruguáipe, ha upéi ou oiko Buenos Aires-pe,ko'ápe omotenonde, Mauricio Cardozo Ocampo ndive, pe dúo maymáva oguerohoryva'ekue ha'éva Martínez-Cardozo, omoñepyrũva conjunto paraguayo presentación oipykúivape, ijapytépe oime, sala del SODRE Montevideo-pe.

 
Omenda Aída Ayala ndive. Ita'ýra ha'e Lobo ha Jorge Lobito Martínez avei músiko popular ha iñarandúva.

Lobo, ta'yra kakuaavéva, oñe'evo túvare, he'i: Siempre andaba con la guitarra. Era muy bueno como guitarrista. Era un tocador al estilo de Atahualpa Yupanqui, y nunca se tiró a descansar. Siempre estaba creando.
 

 
Papo ary rupi omotenonde programa radia tavaguasu porteño-pe ha'éva Momento musical paraguayo Radio Cultura-pe, ha Polcas y guaranias Radio Rivadavia-pe, ambue emisora ha'eháicha Belgrano, Mitre, El Mundo, Excelsior, ha ambue herakuãvéva. 
 
Upérõ ombopu solista ramo, ombopúvo mbaraka, oikévo conjunto Félix Pérez Cardozo (omoheñói heta disco iporãva), peteĩva Gumersindo Ayala Aquino ha ambue imba'éva, ohenóiva Nelly. 

Ary 1948 oñeipepirũ oime haguã Olimpiada Londres, Inglaterra-pe, oipytyvõva Sir Eugen Millington Drake ha omyengoviáva paraguái pore'ỹ vakapipópe. Ohenói compositor Emigdio Ayala Báez (ha upe jeguata europea gotyo ohai oñondive ko'ã  irũ, péicha guarania Oración a mi amada ombopu, peteĩva purahéi mborayhúpe ipopular-véva Paraguáipe) avei arpista Albino Quiñónez. Oime  Trío Olímpico, omoherakuãva upe grupo, opresentáva suceso kakuaápe especial BBC Londres-pe, opurahéivo delegación olímpica ambue tetãnguéra mbytépe yvórapegua, upe célebre Universidad Oxford-pe ha ifamilia real británica, oipysóva ijere ambue tavaguasu europea gotyo. 

Ou jeývo Buenos Aires-pe oipyhy película musicalización hérava El trueno entre las hojas, oisãmbyhýva Armando Bo, orekóva guión cinematográfico ohaiva'ekue Augusto Roa Bastos. 
 
Upéi guata internacional ojajái, Eladio Martínez ohecha oñeakãngeta rire opyta tenda o'arahecha haguépe. Oñemoĩ símbolo oñeha'ãva ogueru ha omoherakuã umi purahéi ojeheróva inspiración folklórica universitario-kuéra mbytépe péva década '70 jave. Upérõ, ojesareko popularidad kakuaa ha oimégui generación ikatupyryvéva paraguáipe, oipyhýva téra Eladio El Grande. 

Ombohetave tembiapo omboguatáva ha oñandúva orekóha katupyry oúva ijehegui omombe'ukuaáva umi mba'e, ojeityvyróva ha heta omonmba'éva hekove, heta oĩ ombotovéva ko'ã árape oñemoherakuã ha iporãitereíha tetãme música paraguaya ojoajúva pe ojeheróva generación de oro, mbovymi oikuaáva, ha ikyre'ỹ ha ojeguerohory ndojejapóigui hetã ojehayhu. 
 
Ary 1979, imbaraka ha iñe'ẽ oñemotenonde Japón gotyo,péva Campeonato Mundial Juvenil de Fútbol, oñemotenondégui upe tetãme. 
 
Upe arýpe omopyenda Paraguaýpe peteĩ conjunto guasu orekóva 7 arpa ha 5 mbaraka.
 
Omotenonde peteĩ tembiapo Radio Tajýpe, táva Paraguaýpe, omano ha'ára peve oñehendu ichupe ha upe programa héra Una guitarra en la noche, oñe'ẽ ha omome'u umi mba'e tetã rehegua ha opurahéi avei.

 
Ohai umi purahéi ha'eháicha: 
 

 
Ombyaty umi mba'e ymaguáre compuesto (composición musical popular orekóva peteĩ motivo omombe'úva umi mba'e ymaite guaréva ñorãirõ ha umi mba'e ñanembopukáva purahéi rupive) péicha ojeguereko El casamiento del tarave ha Mateo Gamarra.
 
Omoirũ  obra musical Oración a mi amada ohupytýva Peteĩha jopói Concurso Ministerio de Educación del Paraguay, ojapóva.
 

 
Omba'apo kyre'ỹme ha omba'apo kane'õ'ỹme ojeporeka ha ojepovyvy ramo umi mba'e tetã rehe oñe'ẽva ha omoherakuã jey ha péicha ojeguereko pe ojekuaáva música de inspiración folklórica paraguaya ramo.
 
Omano Paraguaýpe ary 1990 jave.
 
Luis Alvarez, músico paraguayo ojeguerohorýva he'i, ha omoañete karai: Don Eladio figura añetehápe ohechauka kuimba'e katupyry ha iñarandúva omohendávo hemiandu purorýpe, ha'eháicha Agustín Barboza ha Herminio Giménez, ojesarekóva tetã jepokuaa ha kuaandy ombohasáva maymávape hembiapo rupive.
 
Péicha ita'ýra Lobo Martínez he'i, Don Eladio karai orekóva ñe'ã marangatu ha positividad pmbovy ára ojejuhúva. Péicha posibilidad económica, orekóva katuete peteĩ andu ome'ẽva kyre'ỹ. Hembiapo ohechauka carga positiva. Peteĩ yvypòra ogueroviáva Tupã rehe ha omotenondéva ichupe opa mba'e àri ha upèi hembiapo ,
 

 

 

 




#Article 189: Rafael Franco (657 words)


 
Rafael Franco mburuvicha Paraguáipe oisãmbyhyva'ekue 17 jasykõi 1936 guive 13 jasypoapy 1937 peve.

O'arahecha Asunción  22 jasypa 1896 óga opytáva Chile ha Haedo (tavaguasúpe). 
Ha'e don Federico Franco ra'y ha doña Marcelina Ojeda memby. Itúva ombo'eva'ekue matemática Escuela de Agronomía, omopyendáva Moisés de Santiago Bertoni (oĩhápe Jardín Botánico ary 1940 ohasáva San Lorenzo-pe). 
Omendava'ekue Deidamia Solalinde ndive. Oñemoarandu mbo'ehaópe ha ohasa ary 1915 Colegio Militar-pe. Oñeme'ẽ ichupe,  rango teniente segundo,  Encarnación-pe, Departamento Itapúa tavaguasu  coronel Pedro Mendoza poguýpe oiméva. Péicha 9 jasypópe ary 1921 jave, Franco ohasa teniente primero Infantería-pe, 13 jasypoapýpe ojeporavo comandante Grupo de Ametralladoras, oguapýva Paraguaýpe.

Oïva'ekue comandante Regimiento de Infantería Nro. 5 General Eduvigis Díaz, oiméva Bahía Negra-pe. Péicha 13 jasypoapýpe 1924 jave ojupi capitán ramo, 10 jasykõi 1926 jave ojeporavóva comandante compañía de cadete Colegio Militar-pe. Ha'e oficial ikatupyryvéva upérõ ojeporavo omotenonde haguã tembiapo oñemomba'eguasúva,  formación ombotuicháva umi cuadro oficial térã tropa. Jasypateĩ 1926 ohenói comandante Regimiento de Infantería Nro. 2, oiméva Villa Hayes-pe. 

Péicha,  carrera oipyhýva Franco pya'eterei ojupi, oguahẽvo Chaco Paraguayo peve, oiméva escenario orekóva victoria kakuaa. Péicha oime sitio pévape,  agosto 1928, Franco ojehupi comandante Escuela de Aviación Militar-pe; upéi ohasa a mayor ha upe riremínte, oipyhy Regimiento de Infantería Nro. 5 General Díaz, oiméva Bahía Negra-pe. Ikarẽ oguatávo péva oñeaccidenta agüere omohu'ã potaitévo tekombo'e Colegio Militar-pe, upérõ ho'a kavajúgui Cabildo guýre. Tropa oiméva hendive kunu'ũme ohenói León karẽ. 

Coronel rekove ipohýi, oñemosẽ riremínte poder-gui. Ohasa asy ha oguahẽ hekovépe ñesẽ tetãgui, ha heta ára jey ohasa apañuãi opáichaguáva.. Jepénte pèva, Franco ojekuaa italento militar ha teko joheipyre omotenondévagui.
Rafael Franco ohasa 20 ary tetã mombyry. Oguahẽvo Paraguáipe, omboguata tembiapo orekóva, ojazo hikuái havõ oikuave'ẽva negocio rupive, ha'e avei corredor inmobiliario.

Oñepyrũ hasy ha ohupytývo 70 ary, ou opytávo omano meve yvy ohahuetéva hetã Paraguái. Ko'ã arýpe peteĩ koty'ípe oiko, iñepyrũrãme garaje ramo oreko, péva tape 14 de Mayo ha Herrera ári. Upe guive oguata  peteĩ café peve oĩva avenida 25 de mayo ári. Ko'ápe oñembyaty oñirünguéra ha ikamarada ndive hendive oñomongeta política ha tema militar ha social rehe.

Jasyporundy 1973 jave, oike Sanatorio Americano-pe hasyetégui, upépe omano. Ko'ã arýpe ñembyasy oguahẽ hekovépe, oho ohecha ichupe hi'angirũ coronel Arturo Bray, hendive 30 ary oikova'ejkue ñeko'õme. Coronel Rafael Franco omano 16 jasyporundy 1973 ha pe korona yvotýgui ojejapóva iporã ha tuichavéva omoguahẽ Arturo Bray. Péicha korona oguerahñava listón jehai mbykymíme, péva hendaitépe  oime oñemomba'eguasúva ha'égui tendota vale Guerra del Chaco-pe, ojekuaáva hekove johéipyre ha imarangatúgui. Ojehai  ha oñemoñe'ẽ yvotýre: Peteĩ patriota kakuaápe.

Ha'eva'ekue presidente provisional República ary 17 jasykõi 1936 jave ha 13 jasypoapy peve 1937. Oho tetãgui cuestión política rehe, iñirũnguéra ogueraha conspiración oitýva ichupe gobierno choguy omotnenondéva Eusebio Ayala ha omohendáva Franco poder-pe. 
Igobierno oderoga dekreto omoañetéva léi mariscal Francisco Solano López, hetekue ojegueru ha oñemoĩ Panteón Nacional de los Héroes-pe, ha  edificación omohu'ãva igobierno. Omoheñói  umi ministerio ha'éva (Agricultura, Salud Pública); omopyendáva Banco de la República (ex oficina de cambios); odictáva léi reforma agraria; omoĩva 8 aravo oñemba'apova'erã ha omohu'ã Oratorio de la Virgen de la Asunción, odestináva Panteón de los Héroes ramo. 
Ojerrepatria prisionero de guerra ramo; omotenonde Congreso Eucarístico Nacional; péicha oderoga Constitución 1870; omopyendáva partido político ( Unión Nacional Revolucionaria) ha oikuave'ẽva umi elemento bélico. Franco omoheñói mokõi universidad popular péva Asunción ha Villarrica, ohasáva mbovymi. Jasypo 1936 jave omoheñói Confederación Nacional de Trabajadores. 

Apytu'ũ roky:

 
Okúi 13 jasypoapy 1937 jave, oikuaa exilio ha ijerére omopyenda movimiento político socialista.

Ha'e tendota Partido Revolucionario Febrerista. Omotenondéva carrera militar, jepénte oreko umi política ovaléva oñemboykévo carrera, pero oñepyrüvo ñeko'õ Bolivia ndive, oike jey ejército-pe. Omotenonde carrera guarini ramo ha ikatupyryeterei, oike Comandancia del II Cuerpo de Ejército ha omopu'ã Ejército en Campaña guerra chaqueña ñemohu'ã Pikuíva, Yrendague ha oipyhy Karandayty, Charagua ha Ingavi.

Omotenonde Escuela Militar ha héra orekóva política emblemática posguerra. Péicha Guerra del Chaco, omotenonde división III Cuerpo de Ejército orekóva actuación batalla Campo Vía. Omohu'ãvo guerra, Franco oime Desfile de la Victoria oñemotenondéma comandante  II Cuerpo de Ejército, ko'ápe tavayguakuéra oguerohory tape pukukue.

 




#Article 190: Fidel Maíz (880 words)


Péva Pa'i Fidel Maíz (heñói 8 jasyapy, 1828 táva Arroyos y Esteros, Departamento Cordillera) péva religioso Paraguái. Ojeguerovia ha'e omotenonde ko'ã árape, ha'eha pe haihára katupyry ha hi'apytu'ũ roky, omopyendáva tavaguasu ñemotenonde hembiasápe, Pa'i Fidel Maíz ohasa poteïha década tekove retãme. 

Francisco Fidel Maíz heñói matrimonio legal ha religiosamente oĩva, itúva karai Juan José Maíz ha isy Prudencia Acuña.

Francisco Fidel Maíz, 10 joyke oreko, umíva apytégui 2 opyta Ñorãirõ kakuaápe, péva Guerra de la Triple alianza. Fidel Maíz oñemoarandu mbo'ehao ipueblo, Arroyos y Esteros-pe, upéi ohasa Tavaguasu Paraguaýpe, capital retã, oike haguã instituto del maestro omyakãva argentino José Joaquín Palacios. 

Ipo'a omotenondévo apertura educativa omoguahẽva dictador José Gaspar Rodríguez de Francia mano meve, ojekuaàva, gobierno de la dictadura ramo, ko mburuvicha omboty upe institución ha opavave mbo'ehao tetãme. Omotenond e
iñemoaradu superior Academia Literaria, péva supervisión maestro Marco Antonio Maíz, itío.

Umi ijoyke'y apytépe pe tuichavéva ha'e raẽve pa'i Francisco Fidel-gui, oñeordena ra'ẽ pa'íramo parroquia Lambaré ha Valenzuela-pe. Francisco Fidel oñeordena pa'i ramo, omotenonde Parroquia Arroyos y Esteros ary 1856 jave.

Péicha 1859 jave omboyke responsabilidad oimévo Presidente de la República, Don Carlos Antonio López , ha'e haguã pe omotenondéva Seminario Conciliar ha péicha ha'e Rector omoñepyrũva Seminario, omotenondéva cátedra Teología Moral ha Cánones. Péva característica ohenoivéva personalidad Maíz ojoajúva umi contemporáneo ha ambue oúva hapykuéri, noikotevẽi tetãgui ohupyty hagua iñemoarandu intelectual ha cultural yvatetéva. 

Péicha ko'ã época-pe, ipokã actividad cultura, Fidel Maíz oike ha pensador añeteguáva, ko'ãva mbytépe ombohovái catolicismo, ome'ẽva solidez ipensamiento-pe. Omanóvo Don Carlos Antonio López, ha ita'ýra, Francisco Solano López, oipyhýva Presidencia de la República, péva dificultad Pa'i Fidel Maíz ha mandatario pyahu oñepyrũva temprano, péva osẽgui peteĩ posición oimèva mbombyry, térã por lo menos, ijeporavópe ndaha'éi iporãmbáva.

Obispo Palacios itúva, Pa'i Maíz ho'a ka'irãime ha ojeapresa irundýha ary pukukue ha péva Batalla Kurupayty riremínte. Upérõ, Maíz ha'e Francisco Solano López angirũete, jepénte péva, nomboguejýi represión oĩva pa'i Maíz rehe oúva umi ndoguerohorýiva ichupe. Upéi ohasa ñorãirõ guasu ha oñemondo Brasil gotyo prisionero, ombotývo 42 ary, pa'i Maíz hetaiterei mba'e ojapova'erã ha heta mba'e he'i haguã.

Péicha pa'i Fidel Maíz oguahẽ tetãme 5 jasypakõi 1870, péicha oime ka'irãime Brasil gotyo. Upe árape, oguejy ha omopyenda gobierno nacional omomaiteívo Mburuvicha Guasu Tetã oisãmbyhýva, Cirilo Antonio Rivarola. Maíz oporandu ichupe, omondópa ichupe gobierno, térã oĩ ramo apañuãi ha'e oike haguã pa'i ramo he'ívo ichupe presidente Rivarola ikatúha, tuicha mba'e iñeime upéicha opavave paraguayo oike tembiapo omopu'ãva ha omohendáva tetã oguata porã haguã.

Oguahẽvo Paraguaýpe Pa'i Fidel Maíz oñepyrũ ogestiona omboguata porã haguã hekove. Opyta, péicha, peteĩ diligencia ojapóva'erãva; peteĩ entrevista pa'i Fidelis María de Ayola-pe, itítulo Vicario Foráneo Apostólico, ha'e oñangareko Paraguái Tupãóre. 

Ko pa'i ombotove oñomongetávo Maíz ndive, he'ívo ha'éha peteĩ tembiapo orden Delegado Apostólico del Brasil-gui oúva ha osuspende pa'i rembiapópe ichupe.

Maíz oipyhy marandu 26 jasypakõi jave: ombotove hikuái ichupe umi tembiapo omotenondéva pa'i ramo. Iko'ẽvo, Maíz ombohovái censura peteĩï kuatiañe'ẽ pohýi rupive ha, péva, odeklara en rebeldía. Heta tupão omboty ha ombotove pa'i Fidel Maízpe, osẽ upépe presbítero Blas Duarte, San Roque-gua pa'i, oikuave'ẽva omoirũ haguã púlpito-pe oñemotenonde jave misa San Blas-pe santo patrono del Paraguái árape.

Maíz pya'e omonéĩ ha porundy ary rire oiko hague kirirĩhápe tavaguasu Paraguáipe, oñe'ẽ. Ko obispo Moreno, ojapo jave consagración, hasyete.

Ha umi oiméva clero nacional-pe, Moreno ombotove mbarete porã peteĩ pytaguáva oisãmbyhy tetã paraguái rekove, péva, artículo 3 Constitución nNacional pyahúpe omopyendáva Tendota Tupãópe ha'eva'erãha paraguayo nativo. Upévare, ohapejokóvo conflicto pyahu ha ikatúha maniobra extranjera oñemotenonde, pa'i Moreno oiporavo ichupe hekovia oike haguã, péva peteĩ documento rupive, Pa'i Maíz, ágã Roma-gui oúvo ojehecha jéyta ko mba'e.

Péicha 30 jasypo 1874 jave omano Obispo Moreno; mokõi ára rire, Maíz omondo upe documento ministro de Culto-pe, ha poteĩha jasy rire oguahẽ sede Obispo-gui upe notificación omonéĩva oficial documento ha nombramiento. Ou jeývo Roma-gui, Maíz oipyhy responsabilidad oisãmbyhýva curato de La Encarnación. Oime peteĩ tiempo porã, pero, upe posibilidad orekóva oñeinterpreta vai, ojerúre toñembohasa ichupe itáva heñói haguépe ha'éva Arroyos y Esteros. Oñepyrũ hekove pa'i Fidel Maíz ramo, heta omba'apo omoheñóivo heta mba'e, ha ijapytépe peteĩ mbo'ehao mitãnguéra upe távape oikóva oñemoarandu haguã.

Ohai umi iñarandúvape kuiatiañe'ẽ ha oñembohovái ichupe ha umíva apytépe oime Juan E. O'Leary e Ignacio A. Pane. Iñangirüete obispo Juan Sinforiano Bogarín, iñesẽ táva rupi oguahẽ hendápe raẽte iglesia paraguaya tendota. 
Haihára ramo, Maíz oñepyrũ oñemohenda ciudadano Paraguayo ramo, ojehecha comprometido yma Ñorãirõ Guasu ramo omano meve ha ndokyhyjéi ojepytaso haguã tetãre.

Heta jey imandu'a oñepyrũvo Guerra Guasu, ha'e ojejuhu preso upévare ndikatúi ojehe'a avave oĩva decisión política, diplomática ha militar-pe omonéĩva upèrõ Gobierno paraguayo.

Ko kuatiañe'ẽ ohai 9 jasypakõi 1870 jave. Ko'ã mba'e, Imperio omoïva a disposición ha péva prisionero paraguayo atýpe, ijapytépe oime pa'i, peteĩ jehasa oime jey haguã tetã ohayhuetévape.

Francisco Fidel Maiz ojoavy iñirũnguéra umi oúva ha ohóvagui, noikotevẽi osẽ tetãgui ohupyty haguã formación intelectual ha cultural yvate oĩva. Jepénte ha'eño umi árape, omotenonde dictadura Dr. José Gaspar Rodríguez de Francia, ndokakuaái actividad cultural, ha'e oike ha oñemoangirũ umi pensador, ha intelectual umi áragua ndive, ko'ãva oñombohovái catolicismo rehe, péva ome'ẽ ichupe ikuaandy ha ojepy'amongetávo hekoitépe.
Oñemoagui umi kuimba'e oñemomba'eguasúva umi árape rehe, pa'i katupyry ha político iñambuéva.

Aranduka ohai Etapas de mi vida, ko'ápe omombe'u oñehendúvo salvaha repíke Asunción-gui oúva péva Francisco Solano López ojupita ramo presidencia-pe, ndikatúi ojoko ha he'i ¡máva ha mávape guarã ha'éta upe doble ko'ã repike!.




#Article 191: Ruinas jesuíticas de Jesús y Trinidad (575 words)


Ruinas jesuíticas de Jesús y Trinidad oiméva Tetãvore Itapúa-pe, Paraguái, ko'ãva reducción ojeguerekóva gueteri, ko'ãva apytépe umi táva omopyendáva'ekue misionero hesuita oikundahávo  Ñembyamérika saro'y XVII jave.

Ko'ã fundación religiosa, umi oĩva mbytépe, omoheñóiva ary 1609 ha oipysóva 150 ary pukukue. 
Ko'ã renda ijeiporavóva ha omombove'úva ha'éha Tembiejakue Yvypóra rekogui péva UNESCO rupive ary 1993 jave.

Ko’ã Reducción Jesuítica Paraguái, ojeguerovia ouha tembiapo evangelizadora omotenondéva Jesuita-kuéra. Ko’ãva testimonio omboguatáva Paraguái rembaiasa Paraguay. 

 
Paraguay omopyendáva Alejo García  1524 jave. Okakuaa plano político, económico ha social ohasáva ohóvo mbeguekatúpe conflicto bélico umi español ha nativo-kuéra opu’ãva ojuehe, ko'ãva opu'ã ojuehe opyta agua ichupekuéra pa’ũ territorial imba’éva voi.

Ary 1590 jave umi español omopyenda pa tavavuru ha irundypa colonia América del Sur-pe. Ko’ã indígena, orekóva umi mboka pohýi heta kásope, ijehegui, oñemopyendáva español-kuéra sistema de Encomienda rupive.

Umi mburuvicha español ohekáva nativo-kuéra oiko poãve haguã, oguenohẽvo umi decreto oñangareko haguã, pero orekóva jesareko umi mba’e rehe. Sistema de encomienda me’ẽva raza pytũmbýpe oikóva opáy haguã. 

Ndaha'éi omopyendáva umi reducción oúva peteĩ época oindígena oiko porãve hague.

Ary 1586 oguahẽva jesuita tavusu Tucumán-gui, ary 1587, ojerurégui Obispo de Asunción, Don Alonso Guerra,  territorio paraguayo-pe avei.

Ko'ápe, jesuita iñepyrũ obra evangelización ha omopu’ã umi pueblo térã reducción Departamentos de Misiones ha Itapúa jerére Paraguáipe.

Péicha tembiapo umi jesuita omotenondéva Paraguái tavusu imboguatáva ko’ãva táva ijehegui opu’ãva ha péicha umi indígena ha omohendáva ñe'ẽ guarani jehai. Oñemoarandu  religión-pe omoĩva orden político, cultural, educativo ha social teko porã tuicha omoakãpu’ãva Paraguáipe. Ko’ã indígena, heta oikundaháva ha ojeipokuaáva tekove orahahávape, ojejuhu comunidad mbovyvéva ka’aguýpe. Péicha misión orekóva ko’ã jesuita ombyatýva grupo de dos o tres mil peteĩteĩ táva rehe.

Misionero aty omopyendáva 30 misione ko yvy ha’éva upérõ Paraguái, Brasil, Argentina ha Bolivia. Ko’ã misión omopu’ãva ha oñangarekóva.

Ko reducción Jesús de Tavarangüe oñemopyenda 1685 arýpe río Monday rembe’ýre.

Tupao Reducción de Jesús oiméva proceso de construcción péva oñemosẽvo umi jesuitas Provincia del Río de la Plata-gui. 

Ha'eramo'ã umíva tupao tuichavéva ko’ã árape, orekóva estructura principal 70 m ipukukue ha ipe 24 m. 

Ko’ã tupao Iglesia de Loyola-ichaite, oiméva Italia-pe. Ko’ã okẽ ojeike, mbohapy tenda tenondépe, umi obraiporãitereívape.

Ojedeklara Patrimonio Cultural de la Humanidad UNESCO rupive ary 1993. Ojeguerovia oĩha umi óga mimi 30 pueblo jesuítico ojeguerekóva ko’ã tendáre. 

Diseño arquitectónico ko’ã reducción oiméva arquitecto Antonio Forcada, español-gui oñuva omotenondéva estilo ijehegui orekóva arco trilobulado péva cultura musulmana-pe ojoguáva ko’ã árape oñemotenondéva España-pe.

Péicha ruina ojeguerekóva ko’ã misión religiosa ohechaukáva peteĩ jepokuaa ha tekombo’e ñemboguata omarkáva estilo ijehegui hapéichagua..

Reducción Santísima Trinidad Paranagua ha'éva pe tuichavéva  misión. Omopyendáva 1712 ary umi nativo oúva misiones San Carlos (ko’ãva territorio Argentina ko’ágã). 

Péicha reducción orekóva templo tuichavéva omoañetéva reducción jesuítica, ko'ápe heñói músiko ipokatúva ojuhu peve umi partitura musical Moxos (Bolivia) omopyendáva purory ha purahéi omoñepyrũva misiones jesuíticas. Péicha ko’ã pueblo oñangarekó ha orekóva mayor grado omohendáva pueblo ñemohenda.

Oreko Plaza Mayor, tenda oñembyatýha pueblo ha Museo Jesuítico omohendáva sacristía ymaguáre ko’ápe ikatúva ojehecha escultura ha máketa misión mba’éva.
 
Trinidad ára ha ára ohóvape oñemyatyrõ tembiapo ha’éva restauración ha mantenimiento. 

Ojedeklara Patrimonio de la Humanidad ary 1983 jave.

 
Ruina paraguaya oñembyatýva, ko’ãva rehe oñeñangarekóve ha oñemomba’eguasu, oikehína reducción Jesús, San Cosme, Damián ha Trinidad. 

Ojeike agua ko’ã reducción oipyhyva’erã ruta VI heñóiva tavaguasu Encarnación ha péva ikatu omboguata tape asfaltado rupive.
Ko’ã ta’ãnga ohechauka mba’e tape ojeporu oñeguahẽ haguã reducción peve.

Ko’a rupi ojeike Ruina Trinidad-pe oiméva 700 m Ruta 6, ojehupytývo km 31. Péva 2 km oñeguahẽ haguã, pe ojekuaáva Ruinas de Jesús de Tavarangué-pe.




#Article 192: Efraím Cardozo (496 words)


Efraím Cardozo heñói táva Villarríkape (Paraguái) 16 jasypa 1906-pe. Imitãme oiko arandukuápe. Ha’e peteĩ karai arandu pavéva ra’y hérava Ramón Indalecio Cardozo ha kuñakarai Juana Sosa membykuimba’e. Imitã guive omoñe’ẽ opaichagua aranduka omoarandu añeteva’ekue chupe. Tuicha rire omenda ña Hilda Clara Saguier Aceval rehe. 1921 java oike Colegio Nacional de Asunción-pe ohechuka haguépe ikatupyryeterei hague, 1925-pe omyakã katu Centro Estudiantil ha omoñepyrũ Juan Esteban Carrón ndive kuatiañe’ẽ “Ariel”. 

Omohu’ã iñemoarandu mbohehao pegua ha upéi pya’ekuéma omoñepyrũ ambue hendápe ñembokatupyry abogacía rehegua ha omohu’ã ohekávo ikatupyryeterei hague. Imba’apo tesis rehegua “El Chaco en el Virreinato del Río de la Plata” omoguahẽma katu chupe umi iñaranduvéva apytéte. Omba’po tembiasakue Paraguay rehegua oikuaahápe heta mba’e hesegua. 
Ombo’ehápe sapy’aitépe herakuã porã. Mbo’ehao guasu Universidad Nacional, en la  Católica, avei mbo’ehao San José ha Teresiano-pe.

Tenondeve gotyo oĩ kuri secretario general de la Delegación paraguaya ante la Conferencia de Paz-pe. Ho’ávo tendota Liberal-gua oho oiko Buenos Aires-pe ha oike omba’apo diario La Razón-pe.
Félix Paiva omyakãramo guare tetã Paraguay oho Delegado Plenipotenciario Conferencia de Paz-pe, oikova’ekue Buenos Aires-pe oĩhaguépe opa rupigua América-gui oúva. 
Oĩ kuri delegación ante el Colegio Arbitral que rubricó el laudo limítrofe de 1938-pe. 
Tendota José Félix Estigarribia ogueraha chupe omyakã hagua Ministerio de Justicia, Culto e Instrucción Cívica, ha avei oĩ canciller-ramo. Ha’e Diputado Nacional 1938-pe.  1940-pe ha’e  Ministro Plenipotenciario Argentina-pe. Liberalkuéra omosẽ chupe ha ohojey omba’apo diario La Razón-pe. Hekove pukukue ombyaty heta mba’ekuaa  Paraguay ha Río de la Plata rehegua. 1954-pe oporombo’e Euorpa-pe, Instituto de Cultura Hispánica-pe omopeipirũ chupe Escuela de Estudios Superiores Latinoamericanos.

Imitã’i guive ha’e ikatupyryetei. Ary 1919, pa ary oguereko jave iñangirũkuéra ndive omoheñói hikuái “El guaireño”, kuatiahai ha’etéva kakuapáva rembiapokue. Ohai ha omyakãva’ekue diario El liberal. Avei ohai “La Razón” de Buenos Aires, “El Radical”, “ABC” y “Comunidad de Asunción”.   
Ary 1923 guive oñepyrũmeve ñorairõ Bolivia ndive oguenohẽva’ekue imba’apokue defensa de los derechos jurídicos del Paraguay en el conflicto que amenazaba la pérdida del Chaco Boreal rehegua “El Chaco en el Régimen de las Intendencias. La creación de Bolivia”, “El Chaco y los Virreyes. La cuestión paraguayo-boliviana según documentos de los archivos de Buenos Aires y de Río de Janeiro”, “La Audiencia de Charcas y la Facultad de gobierno” “Apuntes de historia cultural del Paraguay”, koáva ha’e hembiapokue omoherakuãva’ekue chupe ko’ápe ha ambue tetãme.
Popa jehaipyre rupi kuaapyrã oñepyrũ ramóva ha umi oikuaarasávape guara. Paapy aranduka hérava “Hace Cien años”, ombyatýva¡ekue kuatiahai “La Tribuna”, oguereko mba’e tuichapajepéva opavépe guara. “El Paraguay de la Conquista”, “El Paraguay Colonial”. Las raíces de la nacionalidad” y “El Paraguay Independiente”, ko’ãva avei hembiapokue araka’eva nomanomo’ãiva ha ára ha ára ojehecharamove. Ary 1961 kuatiahaipyre “La Prensa” de Buenos Aires pegua ome’ẽ chupe premio Alberdi-Sarmiento, ohecharamo rupi hembiapokue.

Héra opyta yvateve Paraguái ra’y apytépe. Oĩva’ekue hetaiterei hendápe, ko Amérika ha avei Europa gotyo umi oñangareko ha ombotuichavéva tembiasakue tetãnguéra rehegua.
Oheja opavavépe guara mba’ekuaa, oñemoarandúva ha avei umi ára ha ára omongakuaasevéva imba’ekuaa.
Omanova’ekue ha’erõ guare senador tetã Paraguáipe pa jasyrundy ary 1973 jave.  

Enlaces externos [editar]




#Article 193: Helio Vera (142 words)


Helio Vera heñói táva Villarrica– pe,  ary 1946 – pe. Ha’e haihára, ñe’ẽngára ha kuatiahaihára. Omba’apo ABC Color – pe porãndupyhára  ramo.

Ary 1980 – pe oñepyrũ ohai mombe’urã rory ñane retã arandupy rehegua.
Oñemomba’euguasu haihára  ha kuatiahaihára ramo ikatupyrýgui.
Hembiapokuéra poravopyre rehe ojehepyme’ẽ: “El Lector” hembiapo iporãveva , Angola , Oñemomba’euguasuvéva upeicha avei hembiapo  Teoría y Práctica de la Paraguayología, concurso de cuentos “Néstor Romero Valdovinos” 1992 – pe ha ambue.
Omba’apo meme Partido Revolucionario Febrerista – pe, upévare hete ári oñemoĩ poyvi PRF rehegua; ha’anga katu oñemoĩ koty hechaukaha oĩhápe avakuéra  arandu kotyrusu Mártires del Febrerismo Casa del pueblo – pe.

Jopói ha Kuatia’atã oñeme’ẽva Helio Vera – pe. Hembiapo iporãvéva rehe.

Omano 25 jasyapy 2008 – pe, tasyo Santa Clara de Asunción – pe. Upépe oñeñangareko hese omano meve. Ha’e hasy arritmia, tuguy asuka ha hipertensión arterial – gui.




#Article 194: Villeta (2515 words)


Villeta táva oĩva tetã vore Central– pe. Oñemohenda ysyry guasu Paraguái ári. Ha’e peteĩ ygarenda.

Omoheñoi’akue sãmbyhyhára Juan Gregorio Bazán de Pedraza, ary 1714 – pe. Héra ypykue San Felipe de Bordón. Uperire oñembohéra Villeta ojogua rupi peteĩ tava’ipe.

Ygarenda omotenonde Administración Nacional de Navegación y Puertos pegua. Oguereko ku’ekavaña tuicháva ha iporãva. Opaichagua mba’erepy oguähẽ ha osẽ ygarendágui.

Características del Puerto
 

Oguereko 36228 yvypóra, umíva apytépe oĩ 18362 kuimba’e ha 17866 kuña upéicha  ohechauka Dirección General de Estadística,  Encuestas y Censos pegua.

Ary 1714 – pe omoheñói’akue sãmbyhyhára Juan Gregorio Bazán de Pedraza. Dr Francia oisãmbyhy ramo guare oguahẽ porãve momarandu  ambue tetãgui  táva Villeta rupive ha upéicha rupi okakuaave.

Ko táva oguereko peteĩ  tupão hérava Virgen del Rosario oñemopu’ãva’ekue Ñorãirõ Guasu opa rire, upéramo ojeipuru tasyo ramo.

Tupãópe ikatu jahecha arquitectura sa ro’y XIX rehegua ha ogyke para ojapova’ekue  Adán Kunos.
Guyratĩme ojepirakutu.

Ñe’ẽpapárakuéra heñoiva’ekue táva Villeta – pe.

Opyta 34 Km. Paraguaýgui, ikatu reguahẽ Acceso Sur rupi, reguahẽ meve repia hagua nde gueraháva táva Villeta – pe.

Villeta opyta ysyry guasu Paraguái rembe’ype mbohaoypa poapy (38) supukue tavaguasu Paraguaygui. Mbohapy ijyke ojaho’ipaite chupe ysyryguasu ha ymaite oje’e kuarahyresẽ gotyo karugua meme hague ha avei oje’e Villeta peteĩ y pa’ũ yvy voi raka’e paraguasu Chakorehegua ha upéi sa’i sa’ipe oñemyanyhẽ ohovo ijeheguinte, ta’anga ymaguare jajesarekoramo ikatu ja’e ha’e hague peteĩ yvypu’ã perõ ndaiporihape mba’eveichagua ka’avo yvyra, ha sa’ietemi oĩha yvyramimi pe ysyry rembe’y rehe.

Villeta ojekuaa ypy po jasyapy su pokõisa parundy (05-03-1.714), oĩhaicha umi tembisakue apytepe, ha oñeme’ẽ ogarenda opavave omoheñoi’ypyva’ekue ha yvy pehẽ oñeñemity hag̃ua. Omoñepurũva’ekue táva Villeta ha’e Juan Gregorio Bazán de Pedraza ha iñirũnguéra Pedro Domínguez de Ovelar ha Sebastián Fernandez Montiel, ha ombohéra “SAN FELIPE DE BORBÓN DEL VALLE DE BASTAN Y EN LOS CAMPOS DEL GUARNIPITAN”. Pe ary su pokõisa porundypa mbohapype (1.793) oĩraka’e mbohapysu porundypa poapy (3.093) tapicha oikóva tetávape. Ojejapo ypyramo guave Virreinato Río de la Plata-pe ha oñemomba’e guasuvo Buenos Aires ha Montevideo, pe ygaguahẽ Villeta ojeguerohory ha oñemomba’eguasu upéicha avei ygarupa Angostura, ha’e rupi tenda mba’apo ygarekogua. Villeta oparamo guare Sa’ary XVIII ha oñepyrũ rupi XIX oñemomba’e guasuventana mba’apo ko’ã mba’e oiko ojeguereko rupi hetaiterei yvyra péva pe tembiaporã, avei oñemyatyrõ ojejapo hag̃ua inimbopoguasu itanarãinimbo karaguatagui, peicha oñeme’ẽ umi ygarataeta ñorairõhapegua España mba’eva opytava Buenos Aires ha Montevideo-pe. Ko’ã mba’ere ningo avei oje’e oñeme’ẽ hague umi tapicha ohojeyva oikuave’ẽ ndaha’éirupi tetãmyakã rehegua.

Tava Villetape yma umi ógaita oje’e oĩhague pe ysyryguasu ykerememe ha yvyraguipaite ijapopyre, ko’ã ñemuha rendague oukuri ogue ohovo Tetãmyenondeha Dr. Francia ombotykapa rupi opaite ygaguahẽha.

Ko’ã táva opyta inandi jey pe Dr. Francia oisambyhy’aja pukukue, uperamo oñemoheñoi pe Tenda Monte Claro pe ambue ysyryguasu gotyo ha ikatuetevoi umi tapicha villetaygua jeynte pe ohova upepe, ndojekuaaporãitei araka’etepa oñemoheñoiva’ekue ikatu su poapysa papokõi (1817) ha su poapysa mokõipa porundy (1829) rupi. Ko tenda ojejapo ojehape joko hag̃ua umi te’ýi Tava-pe oĩva upe jerere ha avei ojeheka hag̃ua mitãkuñame.

Tendota karai Carlos A. López ndive ha’ete Villeta heñoi ypyjeyva oñepyrũ rupi oñemba’apo jey ygaguahẽme ojegurahayka hag̃ua tetã ambuepe yvyra ha vakapi oĩva guive umi tavakuéra hi’ag̃uiva upégui, péicha avei ndaiporivei mandu’a inimbo poguasu apogui, katu ojejapomimi ygarata michĩva.

Ko táva opyta tape ohova Paso de Patriape, péicha rupi ojeguereko pe ojoaju hague ñe’ẽmbyry tenondete oĩva ñane retãme Villeta - Paraguay ndive. Ko mba’e pyahu ojekuaayka ypy jasypakõi su poapysa poteĩpa mbohapype (12-1863) ha oho hese yvygotyo ñorairõ guasu aja (1870).

Villeta ñorairõ guasu aja oñemomba’eterei ha’e rupi ygaguahẽ ojehupiha tapichakuéra oho hag̃ua ñorairõ hape, upeicha avei opaite mba’e oñekotevẽtava ñorairõ aja.

Opami rire pe ñorairõ guasu táva Villeta inandi nunga ha pe ñorairõ oiko mboyve pe tenda hérava Ita Yvate, heta kuñataĩ, kuñakaraikuéra ha karai itujamava oñemondopa chupekuéra Villarrica-pe, péicha omombe’u umi iñemoñarekuéra opytava upépe ndouveimava heko haguepe.

Ambueva aty katu oho yvyturusu gotyo, ko’ãva oupa jey ha umi opytava’ekue oñorairõ pe tenda Ita Yvate umiva apytepe oĩkuri pe kuña katupyry hérava Ramona Martínez, avei ha’e oñorairõ tenda hérava “Paso Ypekua-pe”. Peteĩ aty michĩmiva karai, Kuñakarai ha mitã sa’i opyta tavarembe’y Naranjaisy-pe ojehechakuaa rupi imboriahuetereiha hikuái noñepenainde hesekuéra, péicha omombe’u kuñakarai Juana Centurión.

Pe táva Villeta ñemopu’ã jey térã ñemyatyrõ oñepyrũ opa mboyve pe ñorairõ guasu umi opytamimiva’ekue ndive ha umi ou jeyva’ekue yvyturusuguio.

Péicha avei tenondete guare mbo’ehao oĩva’ekue mokõi koty opytava tape Mariscal López ha Pedraza-pe, ko’ãga hendaguetepe opyta oĩhame karai Víctor Centurión róga (omombe’u karai Emilio ha karai José Benítez ha karai Daniel Idoyaga) Pe tenda peva ome’ẽva’ekue Idoyaga pehenguekuéra ha oje’e oñepyrũ hague mbo’epy upépe pe ary su poapypa rupi oñepyrũ hague mbo’epy upepe ary su poapysa pokõipa mokõi rupi (1872). Pe ary su poapysa poaypa rupi oñepyrũ ojeguerahauka tetã ambuepe narãha Villeta guive, ojejapo ñepyrũ ygapytaha óga puku puku, ogaguy guasu ha pe okahare ojejapo óga ojepuru hape yvyra ha tuju térã itayvy tuicha ha ipéva avei ita, ogypy katu yvy atãgui, ko’ãva rehegua opyta gueteri  techapyrãramo umi Casolas-kuéra mba’éva ha oĩva tape Mariscal López ha Alberdi-pe oĩhame C.J.U.

Pe ary Su poapysa poapypa poapy (1888) rupi oñemoñepyrũ ojejapo tape ipe ha oñembojoja porãva ja’e porãserõ ojejapo hi’are haguaicha, oje’e oimene raka’e pytagua rembiapokuéra (heta oĩva’ekue upéramo Villetape).

Pe Villeta akãrapu’ãve ojehu pe sa’ary paha rupi. Ojejapo  ogaguasu ko’ãga herava mbo’ehao Carlos Antonio López ha oñepyrũ ñemuhaguasu, upekuevo oguahẽve heta hetave pytagua umiva apytepe oĩ Italia, Francia, Alemania ha Inglaterra-gua. Ko’ã mba’e oho péicha pe ary su porundysa pa poapy peve (1918) ha uperire oñepyrũ jey oguapy ha pytaguakuéra oho jopara jey hetãme upeichaverõ jepe opyta hogakuérakue ha ipehẽnguekuéra.

Pe narãha ojeguerahayka ramo guare tetã ambuere Villetagui, oje’e oumi hague mokõisu (2000) karro rupi navo ára oja ygaguahẽme.

Villeta uperamo oguereko tembiapoha ojejapoha yratã ha kaguijúi opyta tape Colon ha Dr. Francia ko’ag̃a hendaguemante opyta ógajo’a kakuaava’ekue uperire opyta kuri pire myatyrõha karai Eugenio Vaezquen mba’eva.

Avei ndaikatúi opytavo tapykuépe Avati’y mba’apoha Stagni-kuéra mba’eva opytáva tape Mariscal López ha Colón-pe, oĩhame ko’ãga CAPSA, ijyketepe oĩ avei peteĩ kakuaava Yvyra ñekytĩha. Uperamo avei ojeguereko tenda ojejapoha havõ opytava tape 14 de Mayo haimete Humaita pe oĩ hame ko’ag̃a Kuñakarai Elisa Pastor de Gamarra. Avei oñepu’ã ñemuha renda tuichava umi Vaezquenkuéra mba’evaichagua, upéicha Chavez ha Bareirokuéra opytava tape Mariscal López a Alberdi-pe oĩhame C.J.U.. Ojeguerekomi mokõi Mbuhupa pytaha, peteĩha ha’eva “CENTRAL” oĩ rupi táva mbytepe ha mbohupa pytaha “PLAYA” oĩva peteĩ ogajo’ape ojejapova’ekue upeva’erãvoi, tuichava hogaguy jere, ko’ag̃a ikusugue mante opyta oĩva tape Colón ha Dr. Francia-pe oĩhame ko’ag̃a ygaguahẽ Franco Español. Umi karai ha mitãrusukuéra uperamo guare omombe’u jeko pyharekue heta henda rupi oñeha’ãmi “Tava” ha ryguasume ñemoñorairõ ko’ã mba’e oiko viru rehe, katuete “Pesos Bolivianos-re (omombe’u Erwin Reiniger). Ko karai oguereko hetaiterei ta’anga uperamo guare techapyrãramo opytava maymave tapicha ipyahuvevape g̃uarã. Pe ary su porundysa mokõipa poteĩ (1926) ojeguereko’ypy apoha ñanirýiva omoñepyrũ ha ojapovoi peteĩ ñane retãygua heñoiva’ekue San Bernardino-pe hérava Kurt Hellmers. Ary su porundysa mbohapypa (1930) táva Villeta oho ijatukupegotyo ñane retã Paraguáipe oikéma mba’asy narãhatyre, umi karroita oumiva Yvyturusuguio-Karapegua térã Paraguari sa’i sa’ivema ou, upeicharamo jepe osẽmimi Villetagui peteĩ térã mokõi ygarata henyhẽva narãhagui ojegueraha Argentina-pe, ha upéi oipaite ary su porundysa mbohapypa mbohapy-pe (1933) oiko aja ñorairõ Chako-pe, uperire ojegueraha jey umi iporã porãveva, upeverã oñembohyru porãva’erã ha oñembyape kuatia ha mba’e.

Ygaguahẽ Villeta avei ikangyve ndopytaveima umi ojeguerohoryeteva’ekue ysyry Paraguái ha Parana ygara ojeherova “Paquete” ha’eva “Cuyaba” (kóva pe ñorairõ aja oiko Chakope ojepuru Tasyoramo) Guarani, Bruselas, Berna Posadas ha umi ipepo’yguy tuichaitéva hérava “General Alucor” y “General Artigas”. Ko’ã ygarata oguahẽramo ojehecharamoiterei oko’ipa hesekuéra ambue ygarata michĩveva, ndojairupi pe y rembe’ype opyta y mbytepe hatãve y osyryhape oporohupi térã omboguejy hag̃ua ouva térã ohotava Argentina-pe. Vy’apope umiva apytepe oĩ gua’a, ka’i, tukã, korochire, kardenal opavave oñembohyrupava, avei ka’avo ikatu reseda, hazmin, rosa, ha alvahaka ipirupyre oñembohyru’imimiva ojejogua jopoirã. Upeicha avei ojegueraha chipa opaiteichagua michĩ, tuichava ryguasu tembi’urã, avakachi, tomate, lokote. Ha pe ojepotaveva ha’e pe ka’avo hérava “diamela”.

Pe ygaguahẽ Villeta yma pe ojegueraha ramo guare narãha ha’etemi umi ñemuha-renda kakuaava, oje’e hagueicha oĩmi ningo hetaiterei karro omoirũ ãvape umi tapicha oñangarekóva hesekuéra avei oipapava imba’erepy (narãha) oñehenduva’erã osapukáiramohina “tarha, tarha” oguahẽ rupi ijapyrape  térã heta nungama ramo ohovo.

Pe tembiapo oñembojoapy kuñanguéra ndive oumiva hikuái ajaka kakuaavare ombyatyvo umi iporãva ojeporavo pyreva ha upirire Iñakã ári ogueroja pe ygarata peve, oñemoĩhame chupekuéra hendagua ombohasa umi kuimba’ekuéra oĩva hyepype ha ko’ãva ambue okẽ rupi ombohasava jey chupekuéra ajaka nandi ha péicha oiko tembiapo ko’ẽtĩ guive ka’aruete peve uperire ojepoi ojepytu’ũ oñeha’ãrovo jey ambue ára pyahu oñembojoapy hagua tembiapo. Arateĩ ha areteguasu jave ojepytu’upaite avave nomba’apoi.

Oguahẽvo ijapyrape tembiapo pe arapegua oñemopotĩmba rire mba’eyru ha tenda, upe riremi oñemoñepyrũ mbarakapu ha oikoma umi jeroky karape oje’ehaicha ijatyhape opaichagua kuimba’e ha kuñataĩva ouva táva ambueguio omba’apova oimerae mba’epe ko táva Villeta voi ningo peteĩ ñemuha rendaguasuicha, umi ouva táva ambuegui ogueruva narãha ojehepyme’ẽ rire chupe katuete ojeporeka oiketevẽvare ojogua ogueraha hag̃ua hogayguakuérape, ha péicha heta oku’e mba’e repy oĩ oikuave’ẽva ha ojoguava’erã avei.

Oñegueromandu’a ramo ko’ã Ygapytakuéra oĩva yvategotyo ndojekuaa porãi mba’e arangetepa ojejaporaka’e, ikatu tenondete oñeñepyrũ pe oĩva ojekuaaveva ADUANA-pe opytava tape Mariscal Estigarribia-pe ojepurumi moingeha ramo ha ko’ag̃a opyta “Prefectura Naval” ramo, ojehechauka’ypy ary su porundysa papoteĩme (1916) uperamo guare oisambyhy karai Cleto de Jesús Sánchez ha tetã sambyhyhára karai Eduardo Schearer. Kóva sa’imi ojepuru oĩ rupi peteĩ itaguasu ári, y ojupi tuicharamo añoite ikatu oja upepe umi ygara ha ipahape ojava’ekue upepe ha’e “kañonero Paraguái” ouramo guare ñane retãme Italiagui upe irundy jasypo su porundysa mbohapypa peteĩme (04-05-1931) ko’ẽmboyve térã katu upe ára mboyve pyharepe, oñembosa’y pyahu hagua ojejapohaicha Humaitare, uperamo guare ikatumi ojejupi pype kakuaava ha umi teminbo’ekuéra tuichava omohu’ãva imbo’esyrype avei ojeheja oike hyepype. Uperire ko ygapytaha oñemosarambipaite oñepyrũma voi oñembyaimimi ohovo, ha umi yvyra oĩva’ekue hese pe ary su porundysa mbohapypa poteĩme (1936) oñemoñepyrũ ojejapo ygapytaha oñembohérava Mandyju oñemopu’ãva tape Mariscal López opahape. Kóva uperire ojeitypaite jey pe ary su porundysa popa rupi (1950), uperiremi ygapytaha “La Fabril” ojejapo pe aguiminte upégui pe popa (50) pukukuera’ã yvygotyo pe ary 1920 riremi ha okañyete jey ary su porundysa irundypa (1940) rupi.

Ambue ygapytaha michĩmive ndaikatúiva opyta tesaraipe héra “Liguria” opytahape “Ygara’i Liguria” ijarakuéra ha’e umi joyke’y Pomata ha umi oikova pype ha’e Loreto ha Roque Pomata, ha’ekuéra ningo omenda voi  Villetayguare, péicha Loreto Pomata omenda Nuñez-kuéra rehe.

Kóva ko ygapytaha avei ojehero “Lucero”, ijára héra Hose Lucero ha ita’yra Huã, ojejapova’ekue karanda’ygui, karapemi ha ndahasyiete voi ijapo ojekutu tuju apovõre ha y ojupi tuicha jave oñemopu’ãvente yvate ha ojepuru jeyma, ojami umi ygara ndatuichaitereiva ha arateĩ térã arete jave oñesẽ pype pytu’uharamo oikundaha ag̃uiminte ikatu avei ojehopype San Antonio, Clorinda térã Formosa peve. Ko’ag̃a kóva rendaguepe oĩ ADUANA ha ygapytaha pyahu oñembotuichaveva.

Kuñakarai Dolores Fanego de González mba’e, opyta tape 14 de Mayo mbykymi ha ipo’i ramo jepe, opytami ko’ape ygarata kakuaava, hypyeterei rupi upepe pe ysyry guasu, kóva ko ygapytaha ha’e pe ipahaitepe okañyva’ekue.

Ygapytaha hũ: kóva ko ygapytaha ipe ha ipuku opyta ygapytaha’i ykere pe amo 50 pukukuera’ã, ojepuruva oñemoinge hag̃ua narãha umi “Cia. La Rosarila” mba’éva ojapoykava’ekue pe ary 1920 rupi. Ko ygapytahagui osẽmi opaite árape peteĩ ygarata ogueraha mbohapysa (300) térã irundysa (400) tenyhẽsu narãha. Kóva ko ygapytaha oguete avei. Hendaguepe oñemopu’ãva’ekue “ADUANA” ha ijykere oĩ mokõi óga puku kakuaava yvyragui ijapopyre, oñeñongatuhape opaite mba’e tembiporu ojepurúva oñemba’apohagua ha pe ijapyrape katu opyta kotykeharamo tuichakue pa (10) ýrõ papo (15) pukukera’ã henondepe ha ipukukue katu mokõipa (20) ýrõ mbohapyha (30) rupi.

Ygapytaha karanda’y: Kóva ko ygapytaha oĩva’ekue ygapytaha hũgui pe amo popa (50) pukukuera’ã rupi, ha ojejapopaite karanda’ygui ha upeicha rupi py’yinte oñemyatyrõmi, oñembopyahu jey. Ko ygapytahape opytami Ygape ha  Ygarta’i.

Ygapytaha Esqueleto: ojehero avei “Guéi Muerto”, pe ary su porundysa mbohapypa (1930) rupi opyta ijyvyrakuereintema ha umi oikóva ijerere ohekýipa chugui umi yvyra iporãveva oĩva’ekue hese.

Jajesareko ramo oñemyanyhẽha narã rehe oñemyasakava’erã pe mba’eruguasu ygarata rehegua hyepýpe oñembojo’apa ojuehegui upevarã ojepuru mba’epyaha itanainimbo guigua ha ãva pa’ũme oñemoĩmi umi mba’e oguahẽ tenondeva, ko’ã mba’e  ojejapo ponoike pe ipohyikue rupi ombopepa umi narãitape.

Oguahẽvo ijapyrape tembiasakue’i ygapytahakuéra rehegua ikatu ja’e opaite ka’arukue ha pyhareve mba’apo jave, umi ayvu, churuchuchu oiko ijapyra guive hu’ãite peve, ijapytepekuéra katuete jajuhu tapicha oikuave’ẽva tembi’u ha opaiteichagua mba’e repy umi omba’apovape. Avei oĩ katuete umi tenda ojevy’a hag̃ua. Pyharekuémi katuete jahecha omimbijoa tesapeha opaichagua tataindy térã kandil péva oho hese pyharepyte peve ha pe ko’ẽtĩ soro rupi oñehendu osapukáiva oimene ra’e ho’u rasami taguato resay avei katuete oĩ umi aty’ipe ñahendu purahéijo’a oĩhame Mbaraka ha ysapu ha ipahape sapy’ante opa moketepupe.

Pe ygaratape ñemba’apo ningo ndaha’ei oikóva pe ary pukukue, péva oiko mbohapy ýrõ irundy jasyho peve, jasypo guive ojepyso amo jasypoapy rupi peve; katuiente oje’eva oĩramo mitã o’ara recháva oje’emi hesekuera: narãha harupi guare “Narãha tiempo-pe guare”, pe ambue arype.

Ñanemandu’aramo Villeta rembiasakuere, jahecharamoguaicha amo poteĩpa ary ñane atukupe gotyo pe hekoitere ndaikatúi opytavo tesaraipe avei umi yvyraita. Umi yvyra ojeguerohoryveva uperõmi ha’e: paraíso, ovenia, yvyrapytã, narãhai, apepu he’ẽ, pindo ha seivo. Ko’ã yvyra iñasãimi pe táva tuichakuejaveve, péichami oĩ heta tupão jerere pindo hi’ajupáva arahaku’aja. Avei ko’ã pindo pa’ũ rupi oĩmi seivo ha katu mokõi tuichaveva pe itujaitereigui opyta oñenonunga.

Ikatu ñagueromandu’a yvyraita oĩva tape Mariscal López, jaikekuevo pe tape kurusu “Navarro” guive, ko’arupi ndaipori nunga yvyra, mokõi paraíso oĩva’ekue umi Murdoch-kuéra róga renondepe ko’aga ndaiporivemi, upe óga opytava tape Cerro Leon -pe, jaikevevo hyepy gotyo ñaguahẽ karai Pedro Nuñez rógape kóva katu hóga jerere henyhete paraíso pe tai  “L” chaite, jahamievo ñaguahẽ karai Pedro Miers rógape oĩhame ko ag̃a karai Cecilio Escobar ko’ãva pa’ũrupi ndaipori oga’apo, ha karai Peitope ojekuaahaicha oguerekomi paraisoty hóga renondepe; henondepekuéra kuñakarai Ursulina Arrúa róga hogaguy jereva henyhẽtemi narãhahái ohóva hese oguahẽ meve karai Pedro Cabrera róga peve ko’aga kuñakarai Laureana Alfonso ha pe tapekurusu hóga renondepegua oĩ Zarzakuéra ha hovaiete karai Pancho Bareiro, ko’a rupi henyhẽte narãhaity hysyiva iñotymbyre techapyrã memete. Jahante péva pe tapere ñaguahẽ karai Salvador Delgado rógape ko’arupi katu ojopara narãhahái ha paraíso. Ko’ã tape ñane mandu’aha oĩ gueteri sa’imi umi narãhahai.

Ko arupi oĩva’ekue Demestrikuéra róga akatuva gotyo upéi Karai Luis Chavez, Idoyaga ha Quirozkuéra róga ha hovaikuéra katu umi Persanokuéra róga ko’ã tenda rupi oĩveva paraíso. Jahavente péva pe tapere hovaiete oĩ Gondras-kuéra pe óga ymaite oguerekóva mokõi yvyrapytã kakuaava ikuarahy’ã porãiteva ha hovaiete katu oĩ ovenia ñaguahẽ meve karai Florentino Arrua Rodas rógape oĩhape pe tape pukukue narãha ha ovenia memete, pe óga péva ndaiporiveima. Jaha gueteri pe tapére ñaguahẽ ambue tape juasahape karai Zacarias Miers rógape ko’ága oĩha mbo’ehao “Maria Auxiliadora” Tupãrekogua róga avei ko’arupi henyhẽte narãhahai ha paraíso, hovai katu karai Kurt Hellmers róga renondepe katu yvyrapytã ha pakovaty oguahẽ nunga peve tape kurusu Heroes del Chako ha Mariscal Estigarribia, karai Erwin Reiniger róga oĩhame. Upe rire ñaguahẽ meve ambue tape kurusupe ndaha’eveima oĩva heta yvyra oĩhame karai Vicente Bareiro ko aga karai Santiago Molinas róga renda hovái opyta Saccomanikuéra róga henyhẽteha paraisoty, ha’eteicha ojapova kurusu karai Vicente róga ndive ha Pereirakuera avei, ijerere heta oĩ narãhahái ha péicha ñaguahẽ meve Peñas-kuéra rógape, oĩhame ko’ãga CAPSA.

Pe tape Shoenfeld ha Mariscal López oguahẽ meve Mariscal Estigarribia-pe pe ijasu gotyo henyhẽte narãhahái ha apepugui, upéicha ijakatuva gotyo oĩhame ko ag̃a Mbo’ehao Carlos Antonio López ojerepaite hese paraíso tuichava ha ityarõva rehegua ojeikekuévo mokõivehenda rupi peicha oĩ, opyta mandu’arãramo pe jasypakõi su porundysa mbohapypa mokõi (1932) pe mbo’ehao ojepurumi guarinihararõ ramo mbo’ehao “Mburuvicha’irã” ou ramo guare




#Article 195: Isla Umbu (250 words)


Umbu peteĩ ypa’ũ michĩva oĩva tetãvore Ñe'ẽmbukúpe, opyta 12 km ko tetã’i tavusúgui. Ojekuaa Cuenca lechera Ñe'ẽmbuku ramo.

Ko távape oiko 320 yvypóra, ha’ekuéra hory ha ojokuaapa, upévare ojoayhu hikuái.
Umbúgui ou Pilar–pe 3000lts kamby. ko ypa’ũme oñeñangareko gueteri umi tava’i ymagua rehe. 

Heñói ary 1860–pe, karai Carlos Antonio López ohenda umi pyaenda ypy oñemopu’ã hagua Tupão. Ojapoma 150 ary  heñói hague ha ko’ágaite peve oñemomba’e ha ojeguerohory avakuéra mborayhu.

Tupão Umbú  megua ha’e mba’e ojeguerohory ha oñembotuichavéva ko távape, ary 1862-pe ojejapova’ekue ha ko’ága meve oguerekóiti estilo colonial siglo XIX pegua, ogyke iñanambusúva, ógahoja karanda’y, takuarilla ha ñay’ũ kaiguégui. Henondetépe oĩ peteĩ kurusu yvyrágui ojejapóva.

Ita marangatu mbytetépe oguapy San Anastasio. Oje’e San Anastasio ha’eha ypa’ũ Umbú pytyvohára marangatu. Mcal. Francisco Solano López ojerure rupi ñorairõ guasu aja, osẽ porãmba hagua.

Ary 1866–pe karai Mcal. Francisco Solano López he’i San Anastasio–pe: osẽ porãrõ ñorairõ Estero Bellaco–pe, upeicharõ ojapota upépe Tupão, ha upeichaite oiko upévare ko tupão raẽvete ojejapo va’ekue ñorairõ guasu opa rire.

Ary 1970–pe, oñemyatyrõ ñepyrũ raka’e ko Tupão. Yvyporakuéra upépegua omoĩ jey pe itapu renda oĩ haguépe voi. Avakuéra oñangareko ko’ág̃aite peve ypa’ũ Umbú rehe.

Oñemyatyrõ ha oñeguahẽ jey upépe ojapo irundy ary. Oñembo’e avakuéra pukoe rupive iporãha oñeñangareko umi mba’e ymaguare rehe, oguerekóva ko ypa’ũ.. Heta ava ogueraha museo-pe umi mba’e ymaguaréva oguerekóva hógape ikatu haguáicha ombojeguave ko tenda.

Museo ryepýpe oĩ peteĩ yvyra ygue pa’ũ oipurúva avakuéra ygua ramo ha oñeñongatu hagua ka’avo ra’ỹi ha umi ao oipurúva pa’ikuéra. Heta mba’e ymáguare oguereko ko museo.




#Article 196: Peru Chuã Caballero (515 words)


Pedro Juan Caballero heñói tavaguasu Tovatĩme, oiméva III Departamento Cordillera, Paraguai, ary 1786 jave.
Pedro Juan Cavallero michĩve Fulgencio Yegros-gui, poteĩ ary ha Dr. Gaspar Rodríguez de Francia ohasa ichupe 20 arýveve.
Oike conspiración 1820 ha ojesuisida ka’irãime 13 jasypokõi 1821 jave.

 
Oñemoaranduva’ekue Real Colegio Seminario San Carlos, tavaguasu Asunción-me.

Oimeva’ekue pe ome’ẽva’ekue sãsõ Batalla Tacuarí ha Paraguari Belgrano rehe.
Upe 19 jasyteĩme 1811, omosãsõ Batalla Paraguarípe péva umi tendota paraguayo, he’iva upe triunfo Paraguáipe guarã , ojopývo Belgrano osẽvo Sur gotyo.

Péicha 9 jasyapy 1811, Río Tacuarí rembe’ýpe, upépe Belgrano oha’ãrõ refuerzo Buenos Aires guive, oiko jey ambue batalla, (Batalla de Tacuati) Belgrano ojeruréva capitulación , ome’ẽva tendota ejercito paraguayo.

Pyhare 14 jasypo, oguejy Capitán Pedro Juan Cavallero, umi patriota asunceno, upe toque de queda jave, aty oisãmbyhýva oho upe kuartel plása gotyo oimehápe guardia, ombohovái contingente oiméva 34 kuruguateño, alférez Mauricio José Troche, partidario revolución, ome’ẽva iguardia.

Upe kuartel ohasa centro revolución; omosãsõva preso político-kuérape, ombosako’i umi mboka, oipyhy medida de seguridad ha omondo umi emisario interior gotyo, ohenóiva Fulgencio Yegros ha Manuel Atanasio Cabañas.

Ipu Catedral itapu ha tavaguasu pukukue oñehendu ha upéichaoñehendu sapukái: ¡tyapu oiko plàsape!. Hetaiterei gente omboykése Gobernador Bernardo de Velasco ha ndikatúi oguahẽ oĩháme ha’e..

Pyhare mbytévo, Vicente Ignacio Iturbe oguahẽ Gobernador Velasco róga guasúpe, ohóvo Pedro Juan Cavallero ha subalterno-kuéra rendápe ogueraha peteí kuatiañe’è ha ipype ima’ejerúre:

Péicha Gobernador Bernardo de Velasco ombotove revolucionario-kuéra ojeruréva, ko’ãva oguenohẽ tropa plásagui ha omopyenda poapy kañón gobierno róga rovái, Vicente Ignacio Iturbe ha’èva intimación portador, omopyendáva ñembohovái.
Gobernador Velasco ombotove tuguy ñehe’ẽ, ha osẽvo okẽme he’i: “Ha’èrõ mando rehe, che ame’ẽ ko bastón”.
Oikuaávo resolución Gobernador Velasco-gui oúva, pueblo ovya’a. Ohupi poyvi ha ombokapu 21 kañonáso.

Congreso 17 jasypoteĩ oiporavo Primera Junta Superior Gubernativa, ko Junta oïhápe Presidente Fulgencio Yegros ha oikèva Dr. José Gaspar Rodríguez de Francia, Pedro Juan Cavallero, Francisco Javier Bogarín, ha Fernando de la Mora.

Upérõ Presidente 1813 jasypápe; pe asamblea oguerohorýve consulado-pe oike agua ha ombyaty Dr. José Gaspar Rodríguez de Francia ha Tte. Cnel. Fulgencio Yegros.

Ha’e, Juan Gamarra, ombotovéva Dr. Francia-pe, kóva opresionava’ekue Tte. Cnel Yegros-pe osẽ haguã Cavallero política-gui.

Ko’ẽmbotávo 15 jasypo 1811 heñòi Estado Paraguayo, ome’ẽvo poder don Bernardo de Velasco karai Pedro Juan Cavallero-pe, oipyhýva pueblo representante ramo. Patiotakuéra aty ombosako’ìva movimiento revolucionario, oikuaávo Gobernador Velasco oikuaa oñembosako’ìha conspiración ha oha’ãrõva oipapa tropa portuguesa, he’ìvo, oñemoñe’ẽvo Francia ichupe, omotenonde haguã golpe, oha’ãrõ ỹre Fulgencio Yegros tropa.

Oguahẽvo 12 Jasypa 1811 ofirma peteĩ Tratado pèva Buenos Aires omoañetèva Sãsõ Paraguáipe, ome’ẽva iñe’ẽ añeteguàva, ko’ã provincia oipytyvõva ñorãirõ oguahẽvo.

 

Junta omopyendáva Fulgencio Yegros, Pedro Juan Cavallero ha Fernando de la Mora, oñepyrũva reforma económica ha cultural, ha’eháicha:

Ko’ã àra Semana Santa 1820 jave, omoheñói conspiración Dictador rehe –ndóva noñemoañetèi pèichaha- Francia oikuaa martes santo jave, ha oñepyrũ yvypòra jegueraha ka’irãime. Haimète opàvave prócer Independencia-gua ho’a ka’irãime, pèicha orenunsia hikuài voluntariamente actividad política, pèicha ojapo Fulgencio Yegros. Dr. Francia oity tukumbo hesekuèra. Ko’ãva ojeapresa ha ojefusila upe rire, ha ome’ẽ periodo de persecución ha represión heta ohenòiva “El Terror”. Pedro Juan Cavallero oaapresàva upe guive, ha ojesuicida oimévo ka’irãime 13 jasypoteĩ 1821 jave.




#Article 197: Alfredo Seiferheld (236 words)


Alfredo Seiferheld ha’ekuri petieĩ ñe’epapára  ha kuatiahaihára paraguayo.

Heñóiva’ekue  mokõipa poteĩ jasypoteĩ 1950-pe, táva  Villarríkape, judío ra’y hoúva’ekue Europa-gui ha oiko ko távape.
Oñepyru oñemoarandu mbo’ehao itáva peguápe ha upei omohu’ã Paraguaýpe. 

Ary 1967-pe omohu’ã iñembokatupyry mitãrusu mbohehao pegua (bachiller). Ary 1971 oike literatura en Historia,  Paraguaýpe. Mokõive hendápe oñeme’ẽ chupe medalla de oro ha’e haguére ikatupyryvéva iñirũnguéra apytépe.
Oñepyrũvo década del 70 oñembokatupyry Universidad de la Sorbonna, París-pe. Upe rire ojapo posgrado Facultad de Filosofía, Universidad Nacional de Asunción-pe. 
Omenda Bibi Yurita ndive.

Ary 1986 omohu’ã doctorado ojapóvo tésis Nazismo y fascismo en el Paraguay.
Ha’e tapicha ohayhu añeteva’ekue pe hérava filatelia, ary 1975 jave oguenohẽva’ekue Correos y sellos Paraguayos, ary 1976-pe katu Filatelia, afición sin barreras. 
Ha’eva’ekue omoñepyrũ ha omotenonde ñepyrũva pe hérava Asociación Filatélica del Paraguay.
Judiokuéra ou ypyva’ekue Paraguáipe rehegua omboguapy aranduka ohaiva’ekue hérava Los judíos en el Paraguay, osẽva ary 1981-pe.
Kuatiahaipyre ABC Color Paraguái peguápe omba’apo heta ára, upépe oguenohẽ heta haipyre tembiasakue rehegua, heta ko’ã jehaipyre ombyaty  Conversaciones Político-Militares ryepýpe.
Ha’e omoñepyrũ Editorial Histórica.

Jepe imitãreve omano, oikove aja ojapo heta mba’e porã mba’ekuaa rehegua. Omano hasy vaipaite rire  mbohapy jasypoteĩ ary 1988-pe,omboty rire  mbohapypa pokõi ary (37 años).

Ha’eva’ekue avei corresponsal agencia noticiosa Associated Press ha revista Times de Estados Unidos.

Ha’e mitãrusu jeporavopyre Cámara Junior del Paraguay rupi ary 1980-pe.

Ary 1982-pe ojeporavo chupe umi  12 del año apytépe, kóva ome’ẽ peteĩ pujoe tuicháva tetã  Paraguay pegua.




#Article 198: Refugio Mbarakaju (679 words)


Ko Reserva biológica de Mbaracayú ha’e peteĩ reserva mokõi tetã rehegua, opytáva frontera Paraguái ha Brasil-pe. Ha’e peteĩva umi 8 tenda ojejapo va’ekue reserva ecológica-rã  Itaipú, rupive ha’éva represa tuichavéva yvy ape ári. 

Opytahína Paraguái ha Brasil mbytépe. Oñemoañete kuri 1984-pe, ha oĩ 300 km norte gotyo táva Hernandarias-gui. Oreko 1.356 ha. Ko Refugio-re oñangareko ha ombokatu pe Binacional.

Ojejapóvo kóva, oñemyatyrõ kuri peteĩ ñeko’õi tujaite yvy rehegua Brasil ha Paraguái apytépe.  Itaipú Binacional katu ojapo peteĩ mombarete ha ñeñangareko peteĩ  franja-pe ñande rekoháre frontera gotyo ko’ã táva Mundo Nuevo (Brasil) ha Salto del Guairá (Paraguay) pa’ũme. 

Oñemoañete mboyve ko Refugio, ko’árupi ndaipóri va’ekue yvyra ha ñana kuéra; pa ary mboyve katu, ñemba’apo jetu’úpe oñemo añete jeýma pe ñanderekoha umi tendárupi: upérupi opu’ãmbaite jevýma yvyrakuéra.  

Kóva ha’e peteĩ korapy Brasil-gua ha paraguaikuéra ohechaukahápe jekupyty tembiapo rupive ha ñorairõse umía opytamaha tapykuépe, hendaguépe jahechauka iporãveha ñande rekoha, ñande yvy ha yvyporakuéra oĩva guive yvy ape ári.

Ko’ápe oĩ yvyty karape mimi ha mbytepekuéra heta yvype oĩ hápe yvu ha ysyry porã porã ha avei ñu ha yvy karugua ysyry guasu Paraná. 
Ko refugio opytahína peteĩ henda oñembyaipaitehápe opáichagua tekove, ha’éva mymba ha yvyrakuéra renda. Ymave ha’eva’ekue ka’aguy yvate uperire ojeitypa va’ekue ojeipuru haguã pe yvy vakakuéra ñemuñarã. 

Upévare 85% rupi upépe ojagarrapa kapi’i ñeñotymbyre vaka rembi’urã. 15%-nte hemby humedales, ka’aguy para para rembyre, ka’aguy ysyry rembe’ýrupi ha takuaraty mimi.

Yvy ko’árupi ojeclasifica hetave hendáicha latosoles y latosol arenoso ramo, upévare ijyvyku’ieterei ha oguerosyryrei chupe ama guasu umía. Oĩ katu tenda ijyvyku’i ha katu itujuha avei. Yvy karapehárupi katu oĩ yvy hérava suelo hidromórfico.

Pe ecosistema oĩva ko Refugio-pe ha’e tenda oikove porãhápe mymbakuéra, ko’ãva apytépe ikatu jajuhu kai (Cebus apella), kuati (Nasua nasua), aguara (Cerdocyon thous); yvy he’õhárupi katu jajuhu carpincho (Hydrochaeris), lobo ypegua (Lutra) ha ikatu avei jajuhu meme ciervo yrupigua (Blastocerus dichotomus), ko mymba porãite opapotámava ohóvo. Ko ciervo-re ojejuhu meme ysyrykuéra rembe’ýrupi, upéicha avei ha’ekuéra oiko mokõi mokõi mante oñondive.

Kapi’ipe porã hetahárupi katu heta oĩ guyrakuéra opáichagua, jajuhu heta mymba’i  angujajoguaha hérava, ha upérupi osẽ meme avei jaguaretekuéra rehegua. Oĩ katu ára koo tendárupi katu ojehecha memeteha jekái guasu kokuerére. Ko kapi’i ja’éma va’ekue ha’e pe Panicum maximum oje’eha ha jatopa 90% koichagua memete.

Ko Refugio-pe jajuhu 250 rupi guyrakuéra rehegua, ha ikatu upévare ñamoi mbo’apy kuatia ñemboguapy Paraguáipe guãrã: Anhima cornuta, Picummus albosquammatus y Schistochlamys melanopis.

Yvy karuguhárupi katu jahecha heta yvyraku’éra rehegua, ko’ãva apytepe jajuhu: Eichornia azurea, Equisetum giganteum, Nephelea setosa.

Ko refugio  ombojere yno’õ guasu avakuéra rembiapokue oñemongu’évo Itaipú usina guasu. Kóva oikóre 1982-pe, heta mba’e porã  economía-pe guãrã oñepyrũma oipuru ko’ã 77 tetãvore’i ko jerere oikova guive. 

Pe yno’õ guasu ojejapova’ekue ha’e peteĩva umi tuichavéva ko yvy ape ári, oguerekógui 29 millones de m³ ha 200 km ipukukue, jaikuaárõ oĩha umi bahía-kuéra  ha yvy karugua kuéra katu ohupyty voi 1.400 km.

Ko yno’õ guasu katu nomo’abuéi ko jeréregua yvy jahechaáicha añónte, avei mba’apo ñemitynguéra rehegua oñemombyta avei tapykuépe ha ohasa hi’ári tembiapokuéra turístico kuéra rehegua. Umi yrembe’ykuéra porã porã oñemyatyrõ kuri avei yguasu rembe’ýpe oñeñembosaraihagã opáichagua deporte ýpe oñeha’ãva.

Oĩrupi tapichakuéra oñembokatupyryva arandu ko’ãga rupi área protegida rehegua, ko refugio oñemboja’o kuri heta hendáicha ikatu hagãicha oñeñangareko porãve hese. Ko’ãva apytepe jajuhu:
		
Zonas de uso especial: oĩ ko’ápe korapy michĩ mimíva, ojepuru porãva administración-rã umíva, avei kotykuéra mbohupa rendaguã, jekarurendaguã, oguejy haguã avión ha mba’e.

Zona de uso extensivo: Tenda ikatuhárupi umi visitante kuéra oguahẽ mbo’epyrã ha ojevy’ami haguã (jajuhu ko’ápe tapepo’i jehechakapyrãkuéraha oñangarekótava nde rehe, tapepo’i  cross country, umíva).
		
Zonas de uso intensivo: ko’ãva ha’e paisaje neporãvambajepéva ojeipuruva actividades recreativas hypy’ũporãva ojejapo haguã (oĩ área camping rehegua, centros de visita ha oñemaña haguã opárupi gotyo)

Zonas de Recuperación ha amortiguación: tenda ñanderekoha oñembyaipaitéma haguérupi oĩhárupi heta tavakuéra ijerekuévo oikóva.

Zona de Núcleo: tendakuéra avakuéra  omo’ambue mimíma haguérupi (ko’ãva apytépe oĩ mbohapy núcleo ndaikatúmo’ãiva jajavy ha ha’eva ko’árupiguánte).
Ko  Reserva oguereko mirador panorámico, ikatuhárupi jahecha ka’aguykuéra oĩhárupi, avei yno’õguasu pe embalse rupive oiko va’ekue. Jehe’a guasu oikóva ko’árupi ka’aguy, yno’õ guasu ha ko yvy porã jajuhúva katu  ombotuicha tuichave ko’ẽ ko’ẽre ko tenda iporãitéva.

Itaipu Binacional - Español
Itaipu Binacional - Portugues




#Article 199: Refugio Pikyry (617 words)


Ko Pikyry refugio biológico jajuhu Departamento de Alto Parana, Paraguai, ryepýpe ysyryguasu Paraná akatúape, ha’e voi peteĩva umi 8 tenda ojeheja ha oñeñangarekóva reserva ecológica ramo Itaipú, ko represa tuichavéva yvy ape ári oĩva ñane retãnguéra Paraguái ha Brasil mba’éva. 
Ojetopa hína ko vosa guasu natural  oikóva ysyry Pikyry ha ijerekuévo oguahẽ meve ysyry guasu Paraná-meve; oguereko 1.110 ha-rupi.

Ko refugio oĩ peteĩ yvy joja guasúpe, ha katu ikarape’imi ohóvo oguãhẽtavo Embalse-pe. Yvy hetavéva ko’árupi ha’e tenda ijyvateha ha’éva oĩhápe yvy Latosoles ñai’ũ rehegua. 

Materia orgánica katu imbarete heta rupi ko’árupi ka’aguykuéra, upévare oreko reacción levemente ácida a ácida. Oĩ avei, ndahetái ramo jepe, yvy hidromórficos, ha’evahína Gley – húmico ha Planosoles umía rehegua.

Ha’ehina peteĩ área rehegua Faja de Protección del Embalse ryepypegua ñeñamindu’u ñepyrũgua ohechaukáva tekotevẽha ko tenda ha’e oike aveiko programa de Conservación, oguereko haguére hetaiterei mba’e porã ikatu va’erã omoirũ ha omoañeteko corredor biológico ha’éva pe oje’eha poligonal Envolvente rehegua, Refugio Mbaracayú guive Refugio Tati Yupí peve.

Hetave jevy ko’árupi ndaro’yetéi ha ndahakuetéi ave, upévare ja’ekuaa ha’eha clima subtropical, oguerúva ama porã porã ha opárupi oky ave, upéicha ohupyty jepi 1.500 ha oguãhẽ 1.700 milímetro peve ary jave.

Ara hakukué ohupyty  21ºC ha 22 ºC rupi, pyharekue katu ho’ysãiteve katuete arakuégui, upéva oikohína Araro’y oguãhe vove. 

He’õngue katu ohupyty 70 ha 80% rupi, ha yvytu katu oipejuve noreste ha suresteguio, upévare ipiro’y porã ko tendárupi.

Ojeikuaa hetaveha ko’árupi yvyrakuéra ramo tajy umía rehegua Tabebuia, Cedrela fissilis, Patagonula americana, ha mba’e. Oĩ heta avei lauarelkuéra rehegua Lauraceae ha avei sotobosque, yvyrakuéra Piperaceae, Bromeliaceae, Rubiaceae, Pteridofita, Poaceae, ha hetave apytépe. 

Iporã avei ñamombe’u jajuhuha ko refugio ryepýpe, 300 metro-nte pe korapy ajénogui, peteĩ yvyrarehegua hérava Arecaceae,  ha’éva Trithrinax brasiliensis, ojeikuaáva ko’apeñomíntema oĩ ko jerére ha Paraguái ryepýpe.

Umi estudio ojejapo va’ekue ohechauka oĩha ko’ápe heta ha opáichagua mymbakuéra, guyra ha jakarekuéra umíva rehegua. Umíva apytépe jajuhu: carpincho (Hydrochaeris hydrochaeris), ka’i (Cebus apella), kuati (Nasua nasua).

Ko refugio  ombojere yno’õ guasu avakuéra rembiapokue oñemongu’évo Itaipú usina guasu. Kóva oikóre 1982-pe, heta mba’e porã  economía-pe guãrã oñepyrũma oipuru ko’ã 77 tetãvore’i ko jerere oikova guive. 

Pe yno’õ guasu ojejapova’ekue ha’e peteĩva umi tuichavéva ko yvy ape ári, oguerekógui 29 millones de m³ ha 200 km ipukukue, jaikuaárõ oĩha umi bahía-kuéra  ha yvy karugua kuéra katu ohupyty voi 1.400 km.

Ko yno’õ guasu katu nomo’abuéi ko jeréregua yvy jahechaáicha añónte, avei mba’apo ñemitynguéra rehegua oñemombyta avei tapykuépe ha ohasa hi’ári tembiapokuéra turístico kuéra rehegua. 

Umi yrembe’ykuéra porã porã oñemyatyrõ kuri avei yguasu rembe’ýpe oñeñembosaraihagã opáichagua deporte ýpe oñeha’ãva.

Oĩrupi tapichakuéra oñembokatupyryva arandu ko’ãga rupi área protegida rehegua, ko refugio oñemboja’o kuri heta hendáicha ikatu hagãicha oñeñangareko porãve hese. Ko’ãva apytepe jajuhu:

Zonas de uso especial: oĩ ko’ápe korapy michĩ mimíva, ojepuru porãva administración-rã umíva, avei kotykuéra mbohupa rendaguã, jekarurendaguã, oguejy haguã avión ha mba’e.

Zona de uso extensivo: Tenda ikatuhárupi umi visitante kuéra oguahẽ mbo’epyrã ha jevy’amihaguã (jajuhu ko’ápe tapepo’i jehechakapyrãkuéraha oñangarekótava nde rehe, tapepo’i  cross country, umíva).
		
Zonas de uso intensivo: ko’ãva ha’e paisaje neporãvambajepéva ojeipuruva actividades recreativas hypy’uporãva ojejapohaguã (oĩ área camping rehegua, centros de visita ha oñemaña haguã opárupi gotyo).

Zonas de Recuperación ha amortiguación: tenda ñanderekoha oñembyaipaitéma haguérupi oĩhárupi heta tavakuéra ijerekuévo oikóva.

Zonas de Núcleo: tendakuéra avakuéra  omo’ambue mimíma haguérupi  (ko’ãva apytépe oĩ mbohapy núcleo ndaikatúmo’ãiva jajavy ha ha’eva ko’árupiguánte).

Ko  Reserva oguereko mirador panorámico, ikatuhárupi jahecha ka’aguykuéra oĩhárupi, avei yno’õguasu pe embalse rupive oiko va’ekue. Jehe’a guasu oikóva ko’árupi ka’aguy, yno’õ guasu ha ko yvy porã jajuhúva katu  ombotuicha tuichave ko’ẽ ko’ẽre ko tenda iporãitéva.

Ñaguãhẽ ko parque-pe tape guasu supercarretera-rupi, kóva ombojoapy  Ciudad del Este Saltos del Guairá-ndive.

Jahasa táva Hernandarias, 37 km rupi norte gotyo, upépe oĩ peteĩ cartel ohechaukáva akatúa gotyo; opytahina pe refugio mbyte, 20 km rupi pejaikehágui.




#Article 200: Andrés Barbero (401 words)


Andrés Barbero ha’e científico ha humanista paraguayo.

Pytaguakuéra  Juan Barbero y Carolina Crosa (piamonteses) oguahẽvo Paraguáipe opa ramo jave Guerra de la Triple Alianza, omenda hikuái Paraguaýpe ary 1871-pe. Oguereko hikuái po mitã. Mbohapyha pegua ombohéra Andrés José Camilo.
Karai Juan Barbero omba’apo oga’apópe hetaiterei oĩ rupi oñembyaipava’ekue ñorairõ guasu aja. Péicha ombyaty heta pirapire ha ojogua yvy távape ha avei okaraháre. Ary 1910 ojogua peteĩ óga guasu hepýva oĩva tape España ári ohóva pe ojeheróva vías del ferrocarril peve, ko’ãga tape  Gondra hérava. 

Andrés Barbero heñói  Paraguaýpe pe mokõipa poapy  ary 1877-pe. Omohu’ã imba’ekuaa “farmacia”ary 1898-pe ha upéi Medicina omohu’ã ary 1903-pe, ha’eva’ekue pohanohára oĩva’ekue oñepyrũrõ guare tetã Paraguáipe ñemoarandu kóva rehegua. Oĩ porã rupi pirapire reheguápe oñepyrũ oporombo’e, péicha oike Colegio Nacional-pe ha upéi Facultad de Medicina-pe, ombo’e Física Médica, Fisiología ha Histología.

Oñepyrũ ohapykuere reka mba’ekuaa karaikuéra katupyry ndive, Emilio Hassler ha Guillermo Tell Bertoni, upéi oike avei hetãgua Teodoro Rojas. Ko’ãva ndive omoñepyrũ pe hérava Sociedad Científica del Paraguay. Ojaiterei rupi  Botánica rehe ogueraha chupe Museo de Historia Natural-pe, pépe iviruetépe oguenohẽ pe Revista Científica del Paraguay. 
Omehẽ pirapire umi ha’evoi omoñepyrũva tembiapo ha ompu’ãva ijyvýpe voi: péicha oĩ Cruz Roja, Instituto del Cáncer,  Sociedad Científica, peteĩ tasyo(hospital) mitãme guara ha avei tesáre oñangarekóva. 

Omopuã peteĩ óga guasu yvate (tres pisos) tape España ha Mompox-pe, oĩ hagua upépe umi hérava instituciones científicas, ko’ápe oĩmba Fundación Barbero poguýpe. Ko tendápe oĩ Museo de Ciencias Naturales, ko`ãga  hérava Museo ha Biblioteca Andrés Barbero.

Ary 1940 guive oĩ ambue tenda: Sociedad Indigenista del Paraguay, Sociedad Etnográfica del Paraguay, Instituto Paraguayo de Investigaciones Históricas, ko’águi osẽ upe rire Academia Paraguaya de la Historia ha avei Sociedad de Cultura Guaraní.

Ary 1941 oñeme’ẽ chupe condecoración de la Orden Nacional del Mérito en el grado de Gran Oficial.

Andrés Barbero oguenohẽ itúvagui mba’apo rayhu ha avei mba’eichaitépa oñangarekova’erã pirapirére.

Karai guasu Andrés Barbero omenda’ýre ha avei ita’ýra mbybve omano parundy jakõi ary 1951 jave. 
Tendota Paraguái pegua ome’ẽ  ñembyasy guasu (duelo nacional) oñeñotyha árape.
Ijoyke’ykuéra ome’ẽmbaite pirapire ha oguerekova’ekue Fundación La Piedad-pe, ojejapova’ekue hérape. Kóva ko tenda omba’apo ojeheja hagua oĩ haguéicha karai Barbero oikoverõ guaréicha, heta tapicha katupyry opyta omba’po ombojerovia ha omoambue hagua heta mba’e porã oikova’ekue ha omyatyrõve hagua avei tavaygua reko ha imba’ekuaa rehegua, imandu’ávo hikuái karai marangatu ha imba’hechakuaáva, omoñpyrũva’ekue tembiapo.
Oñuguaitĩvo tape guasu  Artigas ha Brasil Paraguay pegua oĩ peteĩ oporomomandu’áva mba’éichapa tuicha karai Andrés Barbero renbiapokue.




#Article 201: Mauricio José Troche (370 words)


Mauricio José Troche karai mbarete Paraguái isãsoramo guare ha oñorairõva’ekue  hetã raihupápe oikerõ guare general Manuel Belgrano. 

Mauricio José Troche heñói ary  1785 rupi amo Villa de San Isidro Labrador-pe, Kuruguaty, hae tenda ñemuha guasu renda upéramo. Ary 1807 jave ha’evakue procurador pe tendápe, Cabildo omoĩ chupe.

Ary  1810 jave, Mauricio José  Troche ohendu pya’ekue tendota Bernardo de Velazco ñehenói omongakuaa hagua ñorairõharakuéra. Kóva oñombojovakeva’erã umi oikéva tetã ambuépe oñorairõ hagua, ko’áva ou general Belgrano poguépe, oñemboúva Primera Junta Porteña-gui ombojuaju hagua Paraguái hetãre.
Kuruguatygua hetaiterei oñembyaty Troche ndive ha péva ha’ekuri peteĩ mba’e tuichaitereíva omosẽ hagua hikuái pytaguakuérape ñorairõ heta rire Paraguarí ha Tacuarype. 
Belgrano osẽ rire Paraguáigui, umi ñorairõhára imitãvéva oñehecharamoiterei ha péva ndohechaporãi umi omyakã tetã, gobierno españolgua. 
 

Avakuéra tendagua ko mba’e guasu rire ojeroviaitevéntema imba’eteévare ha ha’ete oguerekovéva tetã rayhu. Péicha Fulgencio Yegros, karai viru hetáva ha maymáva ohecha porãva chupe oñemomombyryma katu Paraguaýgui ,oho comandante  Itapúape guara, okyhyjégui chugui opu’ãramo guara hesekuéra.

Capitán de Urbanos Mauricio José Troche-pe oñeme’ẽ oñangareko hagua peteĩ  cuartel Paraguay pegua, oĩva ysyry guasu ykére, ha’éva pe imbaretevéva  casa de Gobierno ypýpe.  Pépe oĩ heta hapichakuéra ñorairõhára España-gua, oĩva tendota ykére.

Oguahẽ rupi tapichakuéra Portugual-gua, oje’éva tendota Velazco ohenoika hague oñehahã hagua omyatyrõ pe oĩvaipáva ohóvo. Péicha rupi capitán Pedro Juan Caballero, ohaharõ’ýre ou Fulgencio Yegros, omotenonde ñorairõ are guivéma hi’ajúva.
Mauricio José Troche ha umi Kuruguatygua oĩva hendive oho cuartel ári, oguerahámakatu ka’iraĩme umi oĩva tendota ykére, upépe oñembyatypáma Pedro Juan Caballero ha Vicente Ignacio Iturbe. Iturbe ryke’y, oficial de guardia Juan Manuel Iturbe omoñepyrũma avei omongu’e  Cuartel de la Maestranza, ome’évo mbarete iñirũnguérape.

Péicha omoguahẽ hikuái opárupi, pya’eterei ojeikuaapa oikóva. Upéi Mauricio José Troche opyta tapykue gotyo.

Ary 1812 jave oĩjeýma San Isidro-pe comandante de Milicias ramo. Ha’eva’ekue karai herakuã guasuvéva pe tendápe.
Oikuaávo tendota Dr. Gaspar Rodríguez de Francia herakuãporãha  comandante Troche ha oje’évo hese oĩha pytagua ndive oñehenói Paraguaýpe ha oñemoinge ka’iráime. Cabildo de Curuguaty heta oñenmongu’e ha katu Troche oñemboyke opaichagua pokatúgui (poder) ha opyta Paraguaýpe, upéi ndojekuaavéi mba’épa oiko chugui.

Heta haihára he’i omano hague ojeipotarõguare tendota Dr. Gaspar Rodríguez de Francia oĩhagui.
Péicha avei ko’ága peve ndojekuaaporãi mb’épa oiko chugui.

Peteĩ táva tetãvore Guairápe, ysyry guasu Tebikuary ykére, ogueraha héra, Capitán Mauricio José Troche.




#Article 202: León Cadogan (598 words)


León Cadogan ha'e kuri antropólogo ha avei etnólogo Paraguay ra'y.

Heñói  Asunción-pe 29 de julio  1899 ramo. Túva ha'e John Cadogan ha sy katu Rose Stone, Australiagua oguãhẽ va'ekue Paraguay-pe  siglo XIX opakuévo, oñeha'ã haguã Colonia Nueva Australia omopyrenda táva Coronel Oviedo ypýpe.

Tuvakuéra róga okaipahaguére 1904-pe Cadogan ha hogayguakuéra ohejátamante hóga Colonia-pe, ha oguata puku rire heta tapére, oguejy Villarrica-pe.  Escuela Alemana ko távapegua, mita'imi León, oñe'ẽkuaáva inglés ha guaranime añoite, oñeha'ãmbaite avei oñe'ẽkuaa alemán-pe.

Oreko kuri 18 ary oñepyrũvo omba'apo pe frigorífico compañía  Swift de Zevallos Cué-pe guápe, omba'apohaguépe jejokuaipy ramo. Oñeha'ãmbaitégui jepivérõguaicha  ikatupyryvehaguã oguahẽ jokupytýpe karai Francia-gua Emile Lelieur ndive. 

Ko karai rupive oipuru kuaa ñe'ẽ ambue francés, ikatu haguãicha omoñe'ẽ heta tekove arandu ohai va'ekue kuatia arandu ohupytykáva chupe ko'ẽ ko'ẽre arandu mbarete ymaguarére ha upéicha avei oikuaauka chupe kuaakatu matemática elemental ha oipuru kua haguã logaritmo umía.

Uperire katu oñepyrũma ohupyty ha'u oñeha'ã hetaitéma va'ekue hese ha oikove pe iñaka ome'ẽhaichaite chupe ha ha'e voi ojesarekómi haguéicha. 1919-pe oho kuri Buenos Aires-pe; ha upéi mokõi ary rire  Caaguazú ka'aguy mbytépe oñepyrũ ojapo ka'a. Ohecharamoitégui pe ka'aguy pytu avave oike'yha, oñepyrũ ojesareko umi ojekuaa mbovymi ha katu ojekuaa'yséva voi pe jerére oikóva umi tapicha ñande ypykuérare.

Oñemboja umi tapicha ñande ypy Mby'akuéra ndive; ko jejuhu kóvagui ndaikatu mo'ãvéima ojei ha ogueraha meme ichupe hendivekuéra oikuaa porã haguã ko'ã tapicha aveve voi oikua porã'yva araka'eve.

Ko'a ijestudio pypuku mba'épa oipuru ha mba'éichapa oiko ko'ã ñande ypykueragui chupe omongu'e ikatu haguãicha oho meme ohechávo ãva tapichápe oikuaave haguã hekovekuéra ha avei ikatu haguãicha ogueru techaukapyrã.

Oñepyrũvo década 40-pegua, Cadogan ojeguereko peteĩ karai arandúramo herakuã mombyrýva ñande ypykuéra reheguáva, oikuaa porã ha oikuaa pai´teva mbya guaraní rekove ha iñe'ẽ. Ikuaakatupy oñemosarambi opárupi, iñepyrũrã kuatiahaipyre El Pueblo de Villarrica-pe, omboguapymihápe ha'e ombyapu'áva investigación jehecharamo kuéra rupive. 

Avei umi ohaíva kuatia  hesegua omboguapy voi hóga barrio Ybaroty-peguápe jeko oguãhẽmiva umi tapicha táva mbya kuérapegua  

Oñeha'ãmbaitégui cultura indígena-re ojapomante va'erã tembiapo ohupytyka asýva chupe viru hembikotevẽkuéra ojogua haguã. Upéicha ohómi ombo'e ñe'ẽ ambue inglés, avei oiko kuri chugui karai mburuvicha Policía de Investigaciones táva Guairápegua.

Ojapo tembiapo porãte omorambívo imba'ekuaa tapichakuérape, upéva katu ombojoaju chupe heta tapicha arandúre ha ko'ãva apytépe oĩ general Juan Belaieff ha karai pohanohára Andrés Barbero. Nohóiramo jepe mbo'ehaoguasúpe, oñembokatupyry rupi ijeheguireínte ha ijesarekokuaa heta mba'ére ohupytyka chupe oikuua haguã heta mba'e ha omorambi umi oikuaamíva tapicha kuéra ñande ypykue rehegua.

Ko tembiapo porãite ha'e omotenondéva rupi ojesareko hese heta tapicha arandu aty ambue tetãnguéra pegua, ha'éva: Miguel Angel Portilla México-gua, Paulo de Carvalho Neto ha Egon Schaden  Brasil-gua, Adolfo Berro García Uruguay-gua ha Alfred Metraux ha Claude Levy-Strauss  Francia-gua.

Uperire ojokuaa Pa'i Bartomeu Melia-ndi, ha'eichagua karai aranduete avei. Meliá ha'ehína pe ombojuapy va'ekue ko karai rembiapokuérakue.

Cadogan avei oñeha'ãmbaite kuri ojehayhuka haguã umi kasíkepe ikatu haguãicha ko'ãva ohechauka ha oikuaauka chupe imba'ekuaakuéra paje umíva rehegua ha'ekuérante oikuaáva. Upévare umi tapicha ñande ypykuéra oguereko chupe ijapytepekukéra ha'ekuérarõ guáicha ha ombohéra chupe Tupa Cuchuvi veve

Facultad de Filosofía, Ciencias y Letras de la Universidad de São Paulo, Brasil boletín omboguapy kuatiápe peteĩ  ensayo hérava Ayvu rapyta, haipyre míticos  Mbyá Guaraní Guairá-gua rehegua.

Tekove oñamindu'úva  ha atykuéra pa tetã megua omboguapy kuri kuatiahai revista ha boletín umíape hetá kuatiañe'ẽ ohai va'ekue ko karai  arandu paraguái ra'y momoramby ohayhúva ñande ypykuérape.

León Cadogan ñande reja  30 de mayo  1973-pe parundy omba'apo jetu'u rire pehẽngue  guaranikuéra ndive, odenunciahápe  persecución, jerereko'asy, jerereko vaípe ojerereko haguére ko'ã tapichápe. 

Ordenanza municipal 9513/76 rupide peteĩ tape barrio La Residenta o karai arandu réra. Kóa ha'ehína mbohapyha paralelo norte gotyo  tape calle Teniente 1º Cáceres Sanabria gui, oñepyrũ tape guasu Transchaco-pe ha  este-oeste gotyo oho.




#Article 203: Adriano Irala (578 words)


Adriano Irala ha’e kuri peteĩ karai arandu, catedrático ha periodista paraguayo.

Onase va’ekue táva San José de los Arroyos-pe,  21 de julio 1894-pe.

Omenda kuñakarai Zoraida Burgos rehe, ha oguereko mokõ ta’ýra, ha’éva Adriano ha Gerónimo Irala Burgos, mokõvévagui oiko karai aranduete ohai va’ekue heta mba’e kuaaukapyrã.

Imitãmi guive ojehechaukáma voy ha’eha periodista ha mbo’ehára katupyryha. He’i hese karai escritor Carlos Zubizarreta ha’e hague raka’e peteĩ kuimba’e oñemo arandu mbaretéva política ha iprofesion-pe ha avei igusto refinado raka’e. 

He’i avei hese ha’e hague peteĩ karai nda’ijespíritu ky’áiva a kuimba’e hendápeguaha upé árarupi.

Ombo’e raka’e lógica ha sicología Colegio Nacional de la Capital ha Escuela Normal de Profesores-pe.

Oiko avei mbo’ehára universitario titular ramo cátedra Derecho Internacional Público-pe
Omyakã avei periódico “La Nación”.

Motenondehára  ha caudillo mbarete raka’e mba’e porã rehegua, ha omoheñói ambuekuéra político-ndi Liga Nacional Independiente, pe partido oposición-gua oñemboguata va’ekue 1928-pe.

Ha’e avei peteĩva umi oho va’ekué Paraguáigui etã Perú-pe ofesteja haguã 100 ary ogueroguãhẽ haguérre ñorarõ guasu Ayacucho-pe, oñemoñe’ẽhaguépe he’i haguã iaguije ha iñepytyvõ Perú-guakuérape ñorairõ guasu 65-pe guare, kóva rupive ohechauka ha’eha peteĩ karai oipuru porãitemívva ñe’ẽ kuaakuéra

Ha’e rupi karai jeroviapy a avei ha avei arandu ndoguevíriva avavépe umi ha’e oikuaa porãvagui, ha ndojojáiva Gobierno política-re, oñemosẽ kuri hetã teégui, ha ikatu haguépe ou jey karai doctor Eusebio Ayala ojupi rire mante tendota guasúramo ñane retãme

Ne’ĩramíte voi oñekuãma voi omba’apo haguã hetãre oĩva ñorarõ guasúpe. Oñemoingu Ejército-pe mburuvicah Mayor ramo omba’apohaguã auditor de Guerra ramo Comando de Operaciones-pe. 

Pe Ñorairõ guasu aja ou ojagarra chupe peteĩ mba’asy vai. Ojegueru rire Paraguaýpe, ojuka kuri chupe upe mba’asy vaiete, agosto 18 1933-pe, parundy ombývo.

Adriano Irala ha’e kuri pe generación romántica ha liberal, he’i haguéicha Natalicio González, kóva oike va’ekue ñane retã Paraguáipe guerra rire “peteĩ tragedia intelectual” ramo. 

Natalicio González ohecha Irala-re oĩha peteĩ  jovake iliberalismo chentese rehegua ha pe mborayhu oñandúva hetãre, ha he’i: “Nacido de un pueblo cordillerano, le animaba el apego a su pueblo y la solidaridad con su tierra”. 

Ojuhu hese ipy’a mokõha kuri ha he’i upéva oikoha hese kóicha rupi: “A la confrontación de su cultura de raigambre romántica con las tendencias raciales de su impulso creador, de esencia clásica, que trasciende a la poesía, e invade el fenómeno político”.

Ha ombojoapyve voi he’ívo pe literatura romántica, jeko, oñemopyhendasévo tapicha añórente, oñembopiru ha okañy yvyporakuéra ñamindu’úgui omongarúva hetavéva ojejapoha ñe’ẽyvotykuéra, ha omondoho chugui ijesareko ñe’ẽyvotykuéra teete porã ikatuva kuri osẽ iñe’ãkuágui.

Ko’ãva ha’e iporavopyre ñe’ẽyvotykuéra España ñe’ẽme Adriano ojapo va’ekue imitãrusúramo guare henyhẽva vy’aỹ ha jehecharamógui:

Con el alma aromada de tristeza y de amor

Una lejana estrella me guiará en el camino

Y verterá en mis noches su pálido fulgor.

Pasearé mis ensueños como alta quimera

A través de la vida, a través del dolor

Impulsará mis naves un viento de quimera

De alguna isla de encanto seré el conquistador.

Y, viviré “mi vida, recorreré “mi senda”

Y cuando fatigado, a su vera me tienda, 

Para dormir el sueño que nada ha de turbar.

Florecerá en mis labios una tierna sonrisa

Y sentiré en la frente el beso de una brisa

De la cumbre lejana que no pude alcanzar.

   
Justo Pastor Benítez he’ivoi pe historia Paraguái rehegua ndaikatumo’ãiha voi omboyke ko’ã omosarambi va’ekuépe doctrina, oguerosapukái va’ekue ideales, odefende va’ekue ñande libertad, omba’apo mbarete va’ekue ohupi yvate haguã ñande mba’ekuaakuéra ha umi omba’apóva mba’e arandúre.

Ñamoingove jevy ñane mba’e ñeñandu, ñambyatyrõ jey haguã umi mba’e porã jarekóva, oĩ va’era ohaíva ñe’ẽyvotykuéra, tapicha ikatupyryva heta mba’épe ha iñe’ẽkuáva oñeha’ãva. 




#Article 204: Eligio Ayala (911 words)


José Eligio Ayala heñói Mbuyapeýpe, tetãvore Paraguarí irundy jasypakõi ary 1879, peteĩ español hérava Mariano Sisa ha ambue paraguaya Manuela de Jesús Ayala. Ijoyke’y ikõingue hérava Emilio de Jesús Ayala ha Eliseo ru joyke’y, Juan Pablo, Juan Bautista ha Manuel Sisa. Abelardo ru, ña Rosaura González memby ha Anastasia, Candelaria Duplán memby.

Eligio Ayala oguereko yvy mymba renda, vaka kamby me’ẽha ndive, kavaju, ryguasu ha kure, avei kokuenoñeñotyhame ka’avokuéra.

Oñemoarandu ñepyrũ itávape ha upéi oho Paraguarípe. Ary 1897 oike Colegio Nacional de la Encarnación, oĩháme itúva joyke¡y José del Rosario Ayala, omotenondéva upe mbo’ehao, kóva ome’ẽ chupe pa’u omomgakuaa hagua imba’ekuaa, ome’ẽ chupe viru mbo’ehaópe guara, itúva ndaikatúi rupi.omohu’ãvo pe tercer curso, ova Paraguaýpe oike hagua Colegio Nacional de la Capital-pe, omohu’ã haguépe ñemoarandu mitãrusu mbo’ehaópe, oñeme’ẽ haguépe chupe peteĩ beca del gobierno. 

Omohu’ã rire mbo’ehaópe oho omba’apo clasificador de documentos oficiales en el Archivo Nacional ha oike avei Facultad de Derecho y Ciencias Sociales-pe, upépe ha’e omotenonde pe Centro de Estudiantes mbo’ehao pave megua ary 1903 jave.Oiko chugui upépe doctor en Derecho ha Ciencias Sociales mokõipa mokõi jasypakõi ary 1905 jave. Oñembokatupyryve aja avei oñepyrũma opombo’ema, matemáticas ha historia mitãrusu mbo’ehaópe. 

Ary 1911 jave oho Buenos Aires guive (oikoha oñemosẽ rire hetãgui) Europa-pe oñemoaranduvévo, oike oikumby porã hagua filosofía, economía, estética ha filosofía del Derecho, Universidad de Heidelberg, Alemania-pe, avei Zurich, Suiza-pe. Oĩnguévo Berlín-pe ohai aranduka hérava “Evolución agraria en Inglaterra” ha “El Paraguay visto desde Europa”. Opávo jasyapy ary 1920, oho rire España, Portugal ha oukuévo jeýma oikoími Argentina-pe, oguahẽvo Paraguáipe ha’emava’ekue mitãrusu mbarete ha ikatupyryetereíva.

Tendota Eusebio Ayala osẽvo, ivaitereirõ guare ary 1920 ha 1925 rupi, Eligio Ayala Congreso Nacional rupive ojupi tendotáramojasyrundy jave ary 1923-pe, péicha oñepyrũ oĩporãjey heta mba’e ñorairõ'i rire 1921 ha 1922 peve ha oñepyrũ ohoporã jey virukuéra rehegua tetã megua (finanzas públicas). Jasykõime ary 1924, aty guasu chovykuéra apytépegua (Convención Liberal) omõi chupe candidato presidencia tetã Paraguáipe guara ha ijykére ojepytasótava Manuel Burgos, ko’ã mokõi karai katupyry oho jehesaporavo haguame (elecciones nacionales) upe ary jave oikotávape.

Pe ára papokõi jasyapy ary 1924 jave, Ayala osẽ pe tendotáramo he’ívo: “Aguije heta peme’ẽ haguére chéve pa’u amotenonde hagua ñane retãme. Heta añeha’a ha amba’apo ani hagua pomotĩ hasyetereirõ jepe ko tembiapo. Congreso Nacional upe rire ogueraha karai katupyry Dr. Luis. A. Riart-pe tendotáramo.

Karai Eligio Ayala katu oho pe jeporavo apytépe (elecciones presidenciales), ápe ndaipóri ombohovakéva chupe ha péicha ojupijey tendotáramo tetã Paraguáipe oguahẽvo pe ára papo jasypoapy jave ary 1924.

Ko mokõiháme ojupi rire tendotáramo Paraguái tuichaiterei oñakãrapu’ã, oĩ rupi heta mba’po, pytaguakuérape oho mba’repy opaichagua ha pirapire rehegua oho porãiterei tetã ryepýpe. Umi tapicha oipurukava’kue viru tetãme ary 1871 ha 1872 rupi ndivekuéra oiko peteĩ ñomongeta guasu ikatu haguáicha oguahẽ peteĩ ñe’ẽme araka’e térã mba’éicha oñeme’ẽta chupekuéra iviru; Universidad Nacional-pe oñeme’ẽ omba’apo hagua oikuaaháicha ha oĩporã haguaícha; Facultad de Ciencias Físicas ha Matemáticas oñepyrũma avei omba’apo; oñemboguapy kuatiápe umi ojeheróva tratados Díaz León-Gutiérrez, Bolivia ndive ha Ibarra-Mangabeira Brasil ndive, ombojuajúva pe tratado 1872-pe guare. Arzobispado de la Asunción avei oñepyrũ omba’po. Oĩ Sajonia pe Arsenales de Guerra y Marina; oñemopu’ã pe Escuela de Aspirantes a Oficiales de Reserva; Escuela de Agricultura avei; ha pe ñorairõ oikopotaite jave Chaco ryepýpe ojejogua umi hérava cañoneros “Humaitá” ha “Paraguái” ha heta mba’e ikatútava ojepuru ñorairõhápe. José P. Guggiari ojupírõ guare tendotárõ ary 1928 jave Eligio Ayala ohojey Ministerio de Hacienda-pe. Ha’e avei ojapo parundy aranduka opa mba’e rehegua.

Oiko pe Ley de Creación, Fomento y Conservación de la pequeña propiedad agropecuaria.
Avei pe Ley de Accidentes de Trabajo, además de otras relacionadas con Pensiones y Jubilaciones.
Ary 1924 ha 1926 jave ojegueru hetaiterei mba’e ojepurúva kokuépe (arádo, tractor, cultivadoras, sembradoras, ha oĩvéva.
Karaikuéra Londres-gua omboguapy kuatiápeumi oipurukávava’ekue viru tetã Paraguáipe ary 1871 guive.

Oñepyrũ omba’apo juez en lo Civil-ramo. Ñepyrĩrã oĩ avei fiscal del Crimen ary 1907 rupi. Oiko chugui ñepyrũrã diputado tetã Paraguáipe Partido Liberal rupi ary 1908 jave. Ko’ápe omotenondeva’ekue Cámara de Diputados pe mokõipa mokõi jasyrundy ary 1910 jave. Ha katu oikova’ekue heta mba’e ha umíva omondo chupe ohosete rupi tetã Argentina-pe.

Eligio Ayala omano peteĩ apañuái guasu oikova’ekue oĩháme peteĩ mitãkuña hérava Hilda Diez (omba’apóva hendive ha avei imborayhu jára) ha avei karai Tomás Bareiro. Heta oĩ he’íva mba’épa térã mba’éichapa oiko hákatu mavave ndoikuaa porãi oikova’ekue. Juzgado del Crimen omoñepyrũ jeporeka hesegua, kuñataĩ Hilda ha’ñomi ohecha oikova’ekue, kóva omombe’ukuévo nomyesakãi jevy mba’eve, he’i péva ha amóva ha ho’a heta ñe’ẽreíme.

Kóicha oiko omombe’u haguéicha mokõipa aravo ha mbohapypa aravo’i, arapo mokõipa mbohapy jasypa ary 1930 jave.

Karai ministro Eligio Ayala oho Hilda Diez rógape, oikóva peteĩ óga michimívape ome’ẽva’ekue chupe kóva tape Manuel Domínguez ha Samuhú Pere ári (ko’ãga Juan de Salazar ha Boquerón). Ayala ombota okẽ, Hilda ndoipe’a pya’éi okẽ mba’echa rupi ndohe’éiri, ombota jevývo pe okẽ ijuruvy’imi, upépe oike óga ryepýpe ha ohecha karai Tomás Bareiro-pe okañynguévo peteĩ ao ñongatuha kupépe. Bareiro oñepyrũ ombokapu imboka Smith Wesson, 38, ojapívo Ayala-pe ijyvápe,inambípe ha ambue oike hyére. Ayala, ho’ávo yvýpe huguepáma oguenohẽ avei imboka, Colt, 38, ha ombokapu irundy jave, ojapi avei Bareiro-pe. Kóva, hete ruguypámavo oñanise óga kupe gotyo, hákatu ndaikatuvéima, omanógui upépe. Ayala avei oñorairõ ponóike omano opu’ã ha oho mbykymi Belvedere gotyo, ojupi peteĩ mba`yru guatápe (taxi) ojerurévo mba`yrumboguahárape oguerahami hagua chupe tasyo Masi Escobar-pe.

Omanorai heta aravo tasyópe. Hendápe oĩvakue tendota Guggiari, iñirũ umi aravo vaiete ohasava’ekuépe. Eligio Ayala omano parundy aravo ha papo aravo’i jave mokõipa irundy jasypa ary 1930-pe.
Péicha, peteĩ ñorairõ mborayhugua mitãkuña ome’ẽva Bareiro-pe, karai omba’apo’ýva ha Eligio Ayala, omohu’ãva’ekue karai ministro rekove.




#Article 205: Reserva Limoy (708 words)


Ko Limoy reserva biológia opytahína tetãvore’i Hernandarias,  Alto Paraná tetãvore guasu, Paraguay-pe, ysyry guasu Paraná akatúa gotyo. 

Ha’e peteĩva umi pohapy tenda ojehejáva reserva ecológica ramo Itaipú rehegua, ha’éva tuichavéva ojejapo va’ekue ko yvy ape’ári, apytáva ñane retãnguéra Paraguái ha Brasil-pe. 

Kóva opytahìna 160 km norte gotyo tetãvore Hernandarias-gui, tetãvore’i San Alberto. Oñemoañete va’ekue 1984-pe ha ipykue 14.828 ha.

Ikorapy ogãhẽhína norte gotyo ysyry  Itambey peve, sur gotyo ysyry Limoy peve, este gotyo yno’õ  ysyry guasu Paraná rehegua peve ha oeste gotyo katu pe tape oguãhẽ hápeve umi colonia ha asentamiento ojypýrui oĩva (Itaipú Porã). Ysyrykuéra Azul, Abanico ha Santa Teresa ko reserva ryepýpe ojapo tupao añete umi mymbakuéra oióva ko tendárupipe.

Héra ou ysyry guasu Limoygui oĩva ko reserva korapy ohupytyhávepe.  Jajuhuhina ko Alto Paraná ecorregión-pe. Ijyvy karape ha ijyvate mimínte, oguãhẽva 3 guive  6% peve pe joja’ỹ. H ajyvy katu oiko ita hũnguéragui.

Yvykuéra ko reserva biológica Limoy pegua, osẽ itakuéra basáltica-gui, ha ikatu jaclasifika lateríticos ha latozoles-pe, ha isa’y pytãhũngy, ijavovekue katu ñai’ũ jehe’a memete ipypuku porãva.

Clima ko’ápe ha’e subtropical, oguerúva ama porã porã oguãhẽ ha isarambi porãva opárupi, ha ohupyty voi 1.500 ha 1.700 mm peve arykue jave.  

Arahakue katu ohupyty  21 ºC guive 22 ºC peve. Pyharekue katu ho’ysãiteve katuete arakuégui, upéva oikohína Araro’y oguãhe vove. 

He’õngue katu ohupyty 70 ha 80% rupi, ha yvytu katu oipejuve noreste ha suresteguio, upévare ipiro’y porã ko tendárupi.

Ko reserva biológica Limoy oikohína ñana ha yvyrakuéra ñembyaty guasúgui ha ko’ãva  oĩ ko’ápe ka’aguy yvate, ka’aguy karape ha está compuesta por asociaciones vegetales como bosques altos, bosques bajos ha kokuere guasu. 

Pe ka’aguy yvate apytéte ikatu jajuhu jey po yvyra rehegua. Ko’ãva apytépe ikatu ñamoĩ: tajy, yvyra pytã, cedro ha hetave yvyrakuéra.

Yvy karapevehárupi katu jajuhu umi  mirtáceas-kuéra rehegua, ko’ãva apytepe ikatu ja’e ñangapiry, yvapurũty, ha mba’e.

Ñanakukéra rehegua katu henyhẽte voi opáichagua; jajuhu  bromeliáceas-kuéra rehegua, pipiráceas, asteráceas, poáceas, malváceas, ha avei hetaiterei helechos-kuéra rehegua yvyra rehegua.

Ko reserva-pe ojeclasifika 41 especie mymbakuéra, 234 guyrakuéra ha 20 mboikuéra rehegua.

Mymbakuéra: ojehechá ápe ha pépe heteitereíre ta’ytetu (Tayassu tajacu) , guasu (Mazama americana), aguara'i (Cerdocyon thous), mborevi, (Tapirus terrestris), kuati (Nasua nasua). Avei ikatu jajuhu jaguarete (Felis), león americano (Felis concolor) ha hetave mymbakuéra ojeikuaáva oĩha ko’árupi.

Guyrakuéra: guyrakuéra rehegua katu hetaiterei voi jajuhu ko’ápe, umía apytépe ikatu ja’e Cóndo Real (Sarcoramphus sp), yryvu ruvicha (Sarcoramphus papa), taguato jetapa (Elanoides forticatus), tingasu (Playa cayana), jeruti (Leptotila verreauxi), suruku’a (Trogon rufus), guyra kampána (Procnias nudicollis), mbigua mbói (Anhinga), guyra tóro (Pyroderus scutatus), japu rai (Cacicus haemorrhous), hoko'i (Butorides striatus), ha hetave ja’eỹva ko’ápe.

Reptil-kuéra: ko’ãva apytégui hetavéva ikatu jajuhu jarara (Bothrops), mbói chini (Crotalus), coral (Micrurus), jakarekuéra (Caiman latirostris) ha avei teju guasu (Tupinambis teguixin).

Ko  Reserva oguereko mirador panorámico, ikatuhárupi jahecha ka’aguykuéra oĩhárupi, avei yno’õguasu pe embalse rupive oiko va’ekue. Jehe’a guasu oikóva ko’árupi ka’aguy, yno’õ guasu ha ko yvy porã jajuhúva katu  ombotuicha tuichave ko’ẽ ko’ẽre ko tenda iporãitéva.

Ko refugio  ombojere yno’õ guasu avakuéra rembiapokue oñemongu’évo Itaipú usina guasu. Kóva oikóre 1982-pe, heta mba’e porã  economía-pe guãrã oñepyrũma oipuru ko’ã 77 tetãvore’i ko jerere oikova guive. 

Pe yno’õ guasu ojejapova’ekue ha’e peteĩva umi tuichavéva ko yvy ape ári, oguerekógui 29 millones de m³ ha 200 km ipukukue, jaikuaárõ oĩha umi bahía-kuéra  ha yvy karugua kuéra katu ohupyty voi 1.400 km.

Ko yno’õ guasu katu nomo’abuéi ko jeréregua yvy jahechaáicha añónte, avei mba’apo ñemitynguéra rehegua oñemombyta avei tapykuépe ha ohasa hi’ári tembiapokuéra turístico kuéra rehegua. 

Umi yrembe’ykuéra porã porã oñemyatyrõ kuri avei yguasu rembe’ýpe oñeñembosaraihagã opáichagua deporte ýpe oñeha’ãva.

Oĩrupi tapichakuéra oñembokatupyryva arandu ko’ãga rupi área protegida rehegua, ko refugio oñemboja’o kuri heta hendáicha ikatu hagãicha oñeñangareko porãve hese. Ko’ãva apytepe jajuhu:

Zonas de uso especial: oĩ ko’ápe korapy michĩ mimíva, ojepuru porãva administración-rã umíva, avei kotykuéra mbohupa rendaguã, jekarurendaguã, oguejy haguã avión ha mba’e.

Zona de uso extensivo: Tenda ikatuhárupi umi visitante kuéra oguahẽ mbo’epyrã ha jevy’amihaguã (jajuhu ko’ápe tapepo’i jehechakapyrãkuéraha oñangarekótava nde rehe, tapepo’i  cross country, umíva).
		
Zonas de uso intensivo: ko’ãva ha’e paisaje neporãvambajepéva ojeipuruva actividades recreativas hypy’uporãva ojejapohaguã (oĩ área camping rehegua, centros de visita ha oñemaña haguã opárupi gotyo).

Zonas de Recuperación ha amortiguación: tenda ñanderekoha oñembyaipaitéma haguérupi oĩhárupi heta tavakuéra ijerekuévo oikóva.

Zonas de Núcleo: tendakuéra avakuéra  omo’ambue mimíma haguérupi  (ko’ãva apytépe oĩ mbohapy núcleo ndaikatúmo’ãiva jajavy ha ha’eva ko’árupiguánte).




#Article 206: Rigoberto Fontao Meza (731 words)


Rigoberto Fontao Meza  ha'e ñe'ẽpapára ojepytasóva ha omotenondéva cancionero nativo tetã paraguáipe; iñe¨ẽpotys orekomombe'u hesakã porãva ha ñe'ẽpu hekoitépe ha ombohetáva tembiasa tetã paraguái hjehaípe ha péva guaraní ñe'ẽme, castellano ha joparaicha.

Heñói distrito Tape ka'aty  tenda oiméva Mokõiha Departamento San Pedro, Paraguáipe, péva 29 jasypakõi jave ary 1900,  itúva, karai Benjamín Fontao  ha isy Marciana Meza.

Rigoberto Fontao Meza, omano Paraguaýpe 29 jasypakõi 1936 jave, upe àra ombotyva'erãhápe 36 ary, he'iháicha Diccionario de la Música en el Paraguay  ohaíva'ekue mbo'ehára Luis Szarán. 

Ikatupyry ha omoheñóiva ikuaandy ha iñipytũ roky ohaívo umi ñe'ẽpoty guarania omoñepyrũva ha oimèva jehai pyahu ha revolucionario ritmo paraguayo,  José Asunción Flores, oguahẽva ombojoajùva kakuaa ha tekoayhu puku angirũ rehe, pero, ohapejoko joavy orekòva mbo'ehàra José Asunción Flores ndive, ha ojoajúva Guaranía INDIA ndive, peteïha ñe'ẽpoty imba'eva, osẽva ijehegui.

Omoheñói obra tuichaitereíva ha oñemoherakuãitéva EL ARRIERO, ARRIBEÑO RESAY, KA'ATY ha heta tembiapóve.

Ha'e ñe'ẽpapàra guaraní  ha upéva rupive oikuaa heta compositor umi àrape guarévape, ijapytépe José Asunción Flores, omoheñóiva guarania, pe ojekuaavéva, ha ohaíva ñe'ẽpoty upévape ARRIBEÑO RESAY, KA'ATY jha peteïha India versión oñehendúva.

Ohai  EL ARRIERO –pe guarã ñe'ẽpoty  Don Félix Pérez Cardozo omoĩ chupe purory; ko purory oñemohendáva ojekuaa ko'ã àra peve heta ñe'ẽ'asãi rupive ha'èva ko'àgã peteĩ versión oñemoambuéva opáichagua interprete ombopúva tetãme.

Peteĩ àra José Asunción Flores, ogueraha serenata ñe'ẽpapàra oipyhýva umi ñe'ẽpoty oguahẽva mayma tekove ñe'ãme, Manuel Ortiz Guerrero, ohenduva'ekue peteĩ àrape guarania INDIA,  omohendáva maestro, ijehaípe  Rigoberto Fontao Meza, omoañetéva.
 
Ñe'ẽpoty  Manuel Ortiz Guerrero, he'i chupe oguerohorýha hembiapo, ojapóva jehaípe peteĩ cuestionamiento, péicha ha'e, ndorekói ñemoherakuã orekova'erãva ha ohupytýva composición orekóva, upéva rehe oñemoñe'ë iñangirüme ohaívo ñe'ẽpoty iporãitereíva purahéipe.
 
José Asunción Flores,  ha iñangirũ Rigoberto Fontao Meza, omomba'e guasu hembiapo ha umi mba'e he`íva:  KA'ATY,  ARRIBEÑO RESAY, oñepyrũva pe ñañomongetàva rehe Manuel Ortiz Guerrero ha he'i ohejàva posibilidad orekòva poeta guaireño ohai haguã ñe'ẽpoty pyahu.

Fontao Mezaomonéi umi pedido, he'ìvo iñangirũ Flores-pe nome'ẽséi tape omoambue haguã,  ombotove hikuái ha Manuel Ortiz Guerrero omohenda ijehai India-pe guarã, ñande jaikuaáva ko'ã àrape, upérõ ary 1944 ojedeklara, pet¨^i léi ohaíva poder Ejecutivo, ha'eháicha Música Oficial Paraguaya, avei purahéi Campamento Cerro León ha Cerro Corá.

Rigoberto Fontao Meza imbo'ehára José Asunción Flores, irundy ary imitãve chugui, tekoayhu mbarete ha teko johéipe oiméva ha orek´´ova joyke'ỹicha chupekuèra, umi tembiapo ára ha ára omboguatáva purory ñemoherakuãvo; ko'ãva mbytépe oñemomba'eguasu umi jehai guarania omoñepyrüva ko maestro, ijapytépe India. 

Tekoayhu ojeipyso heta ary, omoheñóivo Guarania, José Asunción Flores, oikuaa ambue poeta nacional, ha'èva Manuel Ortiz Guerrero, ojeruréva oñepyrüvo joaju tekoayhu angirü ramo oñemopyendáva oguerohory ha oguerochichïva  vate guaireño-pe, omomba'éva hembiapo, upévare nomoambuéi tembiapo omoheñóiva ko maestro,  guarania, ha'èva peteĩ movimiento pyahu omboguatáva Flores oipytyvõva tembiasa purahéi tetã mba'éva ha héra ogueraháva ñe'ẽpapára ha iñangirũ, pèva versión orekóva aranduka Juan Max Boettner Música ha Músicos del Paraguay.

Oñembyasýva tembiasa, he'i mbo'ehára José Asunción Flores he'íva omoambuéha India jehai, ndoikuaaukái ichupe ni noñomongetái ojapotáva rehe Rigoberto ndive.  Péva noñyrõi ojejapóva, ha ipochyeterei ha ára ha ára okakuaáve ohóvo upe guarania oipyhýva  ha omoherakuãva ha oguereko repercusión internacional.

Hetaiterei tembiapo ojapo ko ñe'ẽpapára sampedrano oamerita ichupe omoheñóihague ha péva ndovaléi ichupe, aporte omoheñóiva repertorio  folklórico nacional, ko'ã purahéi ha'éva:

Tembiapo ñoha'angápe ha aranduka ñe'ëpotýpe, opytáva ko'ãite peve mayma tekove apytu'ũme ha umi oguerohorýva umi tembiapo ha'e ohaiva'ekue.
Péicha romoguahẽ  peẽme jehai ñepyrü  India ohaiva'ekue Fontao Meza. 

Un rey fabuloso, poeta y pintor,
que huyó cansado del trono real 
llevó por el mundo su hondo dolor
en  vano buscando un ideal 

Indiscreta morena  
que una noche  naciera  
de tristeza y penar.  
Y una noche quisiera 
de la selva olorosa su 
perfume  arrojar 
Tupàsy Ka´aguy  
nde rete mbokaja,
nde juru yvoty, 
nde resa angaipa

Tras un largo de deambular por la sombra 
sin ningun compañero de sueño cruel 
forjo de su sueños toda la armonia 
su cuerpo divino indiscreta, fiel.
Tupãsy ka´aguy
Nde juru eirete, 
Nde resa pyhare,
Ne ma´ẽ ñasaindy.
Letra:  Rigoberto Fontao Meza
Música: José Asunción Flores
 
Ambue purahéi ohaíva ha'e:

Amo mombyry cerro-mi kupépe 
Ka'aguy  mbytépe  che valle okañy
Sapy'amirãicha  ka'aty pe aju  
apyta ko'ãicha ku techaga'u

Tras de aquellos montes, arroyos y cerros
Yo imito vente al urutau 
y mi lindo pueblo de largo destierro 
lleva la nostalgia del mbarakapu

Aniveangána che compañero  
Ore  korasõ reikytĩ asy 
ore  aveiko orekuéra entero 
ore symimi ha ore valle hovy

Aniveangána che compañero 
ore korasõ reikytĩ asy 
anive angána che compañero 
ore korasõ  reikytĩ asy

LETRA: Rigoberto Fontao Meza.
Música: José Asunción Flores




#Article 207: Luis Alberto Riart (564 words)


Luis Alberto Riart tendota Paraguái pegua, omyakãva'ekue 17  jasyapy ary 1924 ha 15 jasypoapy ary 1924 peve.

Ndojekuaaporãi moópa térã araka'épa heñoiva'ekue karai Luis Alberto Riart. Karai Osvaldo Kallsen he'i heñói hague Villa Floridape pe  21 jasypokõi ary 1880 jave. Ituvakuéra ha'e karai Jerónimo Riart  (catalán) ha kuñakarai Jerónima Vera y Aragón, paraguaigua (avei Eduardo Shaerer sy rérajoapy rehegua). 

Ha'e mitã'imirõ guare ituvakuéra ojogapova'ekue pe távape oĩva sysry guasu Tebicuary ykére. Upe tendápe ohasa imitãme ha avei oñeorandu ypy mbo'ehaópe. Tuichave rire oho Paraguaýpe ombojuapy hagua iñemoarandu, mitãrusu mbo'ehaópe ha avei mbo'ehao pavéme, ohupyty haguépe  doctorado  Derecho ha Ciencias Sociales-pe. Omenda  Adela Bello rehe. Omano Paraguaýpe pe 1 jasypa ary 1953-pe.

Osẽvo Eligio Ayala ojupi ha'e tendotáramo pe 17 jasyapy ary 1924-pe, oĩháme pe  15 jasypoapy peve, oĩ  irundy jasy ha mokõipa porundy ára. Kóva ojapo oho hagua jeporavohápe (elecciones).

Ypytyvõharakuéra ha'eva'ekue: Belisario Rivarola, ministro del Interior-ramo; Rogelio Ibarra,  Relaciones Exteriores-pe; Lisandro Díaz de León, Justicia, Culto e Instrucción Pública-pe; Eliseo Da Rosa, Hacienda-pe ha coronel Manlio Schenoni Lugo, Guerra ha Marina-me.
Educación katu omyanyhẽ umi cátedras noĩmbáiva oipytyvõháme chupe mbo'ehára Encarnación-gua Clementina Irrazábal ha avei teniente primero Juan Manuel Garay. 

Jastpo ary 1924  jave tetã Paraguái omomba'e umi mbo'ehára osẽva'ekue  Escuela Normal de Barrero Grande-gui ha péichaojupi mbo'ehárarõ Kordilleragua don Pedro Aguilera. Oike Escuela de Comercio-pe, consular, traductor público ha perito calígrafo-ramo. 

Umi 1906 ha 1916 ryepýpe oĩkuri motenondeháraramo Instituto Paraguayo-pe. Ary 1913 jave  omba'po Unión Patriótica oñepyrũrõ guare, kóva omotenonde ñepyrũva'ekue ha'e ha omoirũ chupe mba'apópe Emilio Aceval. Avei omotenondeva'ekue pe Instituto de Alta Cultura Paraguayo- Argentino.

Ha'ekuri ministro  Hacienda-pe, mokõi jave ministro del Interior, avei ministro de Guerra y Marina ha Canciller. Ojupi tendotáramo tetã Paraguáipe pe 17 jasyapy jave 15 jasypoapy ary  1924 peve. Canciller-ramo guare omboguapy héra ary 1935-pe pe hérava protocolo de paz Riart – Elio, opahápe apañuái Bolivia ndive. Ary 1913-pe oĩkuri Comisión de Códigos-pe; ary 1916-pe ministro del Interior Manuel Franco ha José P. Montero oĩramo guare, upéi oikovai Montero ndive ha osẽ pe 25 jasypoapy ary 1919 jave. 12 jasyrundy ary 1923 jave oho ministro de Hacienda-ramo Eligio Ayala ndive. Ary 1924-pe ha'e minintro Guerra y Marina-pe. Ary 1931 jave oĩjey  minintro Guerra y Marina-pe González Navero ndive, jasyteĩ ary 1932-pe. José P. Guggiari ogueraha chupe director de Economía-ramo.

Umi ary 1935 ha 1936 pa'úme ha'ekuri ministro de Relaciones Exteriores de Eusebio Ayala, kóva mboyve pe 12 jasypoteĩ ary 1935 jave, omboguapy héra pe tratado (Riart- Elío) jeikoporãrã Bolivia ndive. Pe 21 jasypokõi ary  1938 jave omboguapyjey héra pe tratado de paz, amistad y límites. Ary 1939-pe ojupi tendotáramo tetã Paraguáipe pe 15 jasypoapy jave, general José Félix Estigarribia oĩ ypyrõ guare. 

Riart tetã Paraguái ñemotenondépe ndaha'éi ikatupyrypava'ekue ha osẽporãmabava'ekue, ojupirõ guare ndaha'éi ohose porãgui, oñeikotevẽ rupi hesénte. Oñepyrũramo guare política-pe ndaha'éivakue osẽ porãmbáva chupe hembiapo.

Pe  8 jasypoapy ary 1904 jave ohova'ekue tetã Argentina-pe oñepyrũ rire mba'evai oĩva motenodeháragua ndive opava'ekue ñorairõme. Oĩva'ekue pe pacto de unión ej'évape umi cívico y radical ndive oikova'ekue, upe mboyve oikekuri pe comisión central-pe. Ary 1928-pe oho jeporavo apytépe  convención ipartidope ha opyta tapykuépe michimirõ jepe.

Oĩkuri mariscal José Félix Estigarribia ndive pe ojeheróva “yo napoleónico” pe  11 jasykõi ary 1940 peve, upe rire oñemomombyry pe golpe de Estado oikóva pe 18 jasykõi ary 1940 jave. Karai Dr. Luis Alberto Riart  nomoneíri mba'eveichavérõ pudo pe oikova'ekue. Umi catalán-gua, ha'e mboyve guare, ohejava'ekue chupe mba'eichaitépa ohayhuva'erã pe ojeheróva democracia.




#Article 208: Refugio Karapa (459 words)


Refugio biológico de Karapã oĩ  tetãvore Kanindejúme, Paraguái, margen derecha ysyry guasu Paraná-gui, ha’ehína umi poapy ojeporavóva reserva ecológica-rã Itaipú ohejáva, kóva ha’e represa tuichavéva arapýpe, Paraguái ha Brasil pa’ũme oĩva. Ko tenda opyta 260 km táva Ciudad del Estegui. Oiko ary 1984-pe ha oguereko  3.250 ha.

Ijerére oĩ heta yvyty ha yvy ipyko’ẽvaipáva ojupi térã oguejýva, yvy rehegua ha’ehína pe ojeheróva latosol pytã oho ñai’ũ gotyo. 

Árapytu katu haku, he’õ ha hakuvo oguerúva pe ojeheróva subtrópico mesotermal húmedo. Okykue ary pukukue ha’e 1.300 mm. Pe cuenca hidrográfica ysyry guasu Karapã oiko heta ysyry michĩveva tetãvore Kanindeju (Paraguái) rupi oĩva.

Ka’aguyita ko refugio Karapã megua oiko ojuajuhápe heta ka’aguy’ive, avei umi ñanandy yvate, umi ka’aguy ñepyrũ pe tendápe oĩvavoi ha ysyry ykeregua. Yvyrakuéra hetave oĩva ha’e: Tabebuia, Peltophorum dubium ha Cedrela fissilis. 

Mymbakuéra pa’u megua heta oĩ umi ikatuvahína opa ha ko’ãva ha’e: Lobo de agua (Lutra longicaudis), kure ka'aguy (Tayassu tajacu), so’o’uha pa’úme Felis, ãva ha’e mymba ou ha ohóva, ndaha’éiva uperupiguaite. Upéicharamo jepe pe tenda hérava área de embalse de Itaipu, 61,4% oĩ ko ysyry guasu Karapã ha ijerére.

Ko refugio oguereko ogaita ikatuhápe oiko umi tapichakuéra omba’apóva ha avei umi técnico oipytyvõva pe tendápe.

Objetivos generales del refugio:

Ko reservare ojere  pe ypa ojapova’ekue omba’apo ñepyrũramo guare pe usina de Itaipu. Oikóramo ary 1982-pe, hetaiterei mba’e ojapova’ekue umi pokõi pa  pokõi municipalidad oĩva ijerére. Ko ypa japopyréva ha’ehína oĩva umi tuichavéva apytépe arapýpe, oguereko 29 millones m³ ha 200 km ipukukue. Ojeipapátarõ umi bahías, ensenadas ipukukue oguahẽta 1.400 km.

Ko ypa oiko rire ndaha’éi iñambuéva pe tenda yvýpe añonte, avei iñambue heta mba’épe. Kokue pegua,ha’eva’ekue omongarúva chupekuéra oñepyrũ ome’ẽ pa’ũ pe ojeheróva actividad turística. Hetaiterei hendápe oñepyrũ ojejapo jejahu renda (playas artificiales) ha oĩháme avei opaichagua ñembosarái ýpegua.

Ojeikuaa porã rupi aporeko ko’ãga ojeipurúva ko tenda oñemboja’o heta hendápe ikatuhaguáicha oñemba’po hese iporã ha ko’ẽ ko’ẽre oĩporave hagua.
		
Zonas de uso especial: tenda michĩva hákatu oguereko tuicha mba’éva ha ikatuýva ojei, ko’ãva ha’e umi oficina, hospedaje, restaurante, pista de aviación umía.

Zona de uso extensivo: ko’ápe ikatu oguahẽ mayma tapicha ohóva oñembokatupyry ha ohecharamo (senderos interpretativos y autoguiados, senderos cross country, ha ambue mba’e.
		
Zonas de uso intensivo: kóva hae umi paisajes sobresalientes ha ikatúva jaipuru ñembosarairã, oĩ  (áreas de camping, centros de visitas ha miradores panorámicos).

Zonas de Recuperación y Amortiguación: ãva omba’apo omoĩpora hagua umi mbae’e iñambue’imíva térã umi mba’e oñembyaíva, ko’ã mba’e oikove umi tenda oĩhápe oikóva ava ijykére.

Zona de Núcleo: kóva katu ha’e tenda ojepoko’ýha téra umi sa’i oñembyaiva’ekue (comprende tres núcleos bien diferenciados y característicos del lugar).

Ko  reserva ecológica oguereko oñema’ẽha, ikatuhápe ojehecha tuichakue ka’aguy , avei y guasu oikova’ekue pe embalse ejapo rire. Ojehe’apávo ko’ã mba’eporãita (recursos de vegetación, agua ha topografía) ome’ẽ ko tendápe heta mba’e iporãitereíva.




#Article 209: Refugio Tati Yupi (608 words)


Ko Refugio Biológico de TATĨ JUPI hérava oĩ táva Hernandarias, tetãvore Alto Paraná,  Paraguái, ysyry guasu Paraná rembe’y akatua gotyo, ha’ehína umi poapy ojeporavóva reserva ecológica-rã Itaipú ohejáva, kóva ha’e represa tuichavéva arapýpe, Paraguái ha Brasil pa’ũme oĩva. Ko tenda oguereko 2.245 ha .

Ko’ápe oĩ yvyjoja opa rupi, sa’i ipyko’ẽha, heta hendápe avei ojehecha ita hérava basáltica. Oguereko heta ysyry porã, ãva ha’e ysyry’ikuéra Tatĩ Jupi ha Pira Pytã, avei oĩ heta ysyry’ive oĩva yvate, yvyty árigui ho’áva ome’ẽva pe tendápe heta jehechapyrã iporãmbajepéva.

 
Ararova ha’e subtropical, oky heta ko tendápe, péicha oguahẽ 1.500 ha 1.700 mm ary pukukue.  Arapytu mbyte ary pegua ha’e 21 ha 22 ºC. Tuicha arapytu iñambue ára ha pyhare pegua araro’y jave, he’õngue 70 ha 80%, yvytukuéra katu pe oĩvéva ha’e pe noreste y sudeste-gui oúva.
 

Ko refugio biológico Tatĩ Jupi oguereko hetavéva ha’e ka’aguy yvate, ñanandy karape, javorái, yerbales oñeñotymbyre ha pinoty sa’ive. Ka’aguy yvate hetaitereive oguereko umi yvyra ijyvatetereíva ohupytýva 30 m, ko’ãva apytépe oĩ cedro, lapacho, ybyrá pytá, guatambú, umía.

Ka’aguy karape oĩháme katu pe hetave jahecháva pa’úme ikatu ja’e umi mirtáceas, ñangapiry, yva poroity y guavirá, avei kanelon, ka’a vera, ka’a viju.

Oguereko avei yvyra ijyvate mbytéva 3 ha 7 m . Ñanandy javoráipe katu oĩ hetaichagua yvyra michĩvéva, koãva ha’e: yvyra hovy, molle’i, kokũ, sapirangy, chirca.

Ñanandýtpe avei oĩ hetaichagua ka’avo, koã pa’ũme ikatu ñambohéra epífitas ha helechos arborescentes, palmito ha heta umi bromeliáceas, orquídeas , piperáceas anguja ruguái, jatevu ka´a, agrial, ha ambue.

Umi yvypépe katu oĩ ñuati ysyry, jagua rata’i, ka’a chiri, yvahaimi, kupa’y, kurupika’y, ka’a ovetĩ, yvyra kamby, yvyra typycha, mborevi ka’a.

Ñemoarandu oikóva ko’ãga meve he’i oĩha ko’ápe peteĩ tenda mymbakuéra opaichagua rendagua. Péicha ojejuhu 39 mymbakuéra okambúva rehegua, techapyrãramo: aguara’i, kuatĩ, carpincho, paca, akuti sa’yju, eira, lobo pe, taitetu, guasú pytã, venado, tatu (armadillo); 247 guyrakuéra rehegua, oĩháme: piririta, pyku’i pytã, ano, aguape raso, tetéũ, tingasu, chakurru, tuguái jetapa, mbigua; ha 21 tejukuéra rehegua, ha’e: jarara, mboi chini (cascabel), mbói chumbe (coral), jacare, teju.

Ko reservare ojere  pe ypa ojapova’ekue omba’apo ñepyrũramo guare pe usina de Itaipu. Oikóramo ary 1982-pe, hetaiterei mba’e ojapova’ekue umi pokõi pa  pokõi municipalidad oĩva ijerére. Ko ypa japopyréva ha’ehína oĩva umi tuichavéva apytépe arapýpe, oguereko 29 millones m³ ha 200 km ipukukue. Ojeipapátarõ umi bahías, ensenadas ipukukue oguahẽta 1.400 km.

Ko yguasu oiko rire ndaha’éi iñambuéva pe tenda yvýpe añonte, avei iñambue heta mba’épe. Kokue pegua,ha’eva’ekue omongarúva chupekuéra oñepyrũ ome’ẽ pa’ũ pe ojeheróva actividad turística. Hetaiterei hendápe oñepyrũ ojejapo jejahu renda (playas artificiales) ha oĩháme avei opaichagua ñembosarái ýpegua.

Ko refugio biológico Tatĩ Jupi, pe oĩporãvéva opavavégui ha’e rupi hi’ag̃uivéva tavakuéragui,  Hernandarias, Ciudad del Este, Ciudad Presidente Franco, péicha rupi ko tenda ha’e pe ojehoveha.  Ko’ápe oĩ avei ñemoarandu rehegua, imbaretevéva ha’e pe jeikoha rehe (medio ambiente) oñeme’ẽva opaichaguá tapicha ohóvape. Avei oĩ mbohapy  mba’e hérava senderos interpretativos:  Kañimby, Ka’i jupiha ha Palmital, oporombo’éva mba’ekuaa yvyra térã mymba rehagua oĩva upépe.

Ko’ápe ojehechakuaa heta mba’e, péicha avei ojekuaa porã mba’apo Itaipu rehegua avavenunga ndoikuaáiva, ojehechahápe y yvatéguio ome'ẽva jehechapyrã iporãva.

Ambue mba’e tuichapajepéva ha’e umi ka’aguykuera ñangareko, ojapóva peteĩ aty pegua mba’apohára, oñeñotyháme hetaiterei yvyra ha oñemongakuaa hagua ka’aguy.
 
Tapiaite ojejapo mba’po hérava investigación científica, ko’ápe oñemba’po mymbakuéra rehe ha avei yvyra ha’éva pe tendaite pegua (flora autóctona) ha umi oĩva ijykerekuéra ojeheróva  bióticos ha abióticos upepegua.

Opa tapicha ohóvape g̃uarã oñeme’ẽ: jegueraha (guía), ñomongeta educación ambiental rehe, safari fotográfico, avei ñembosarairã renda ha oñeime porã hag̃uã tendápe oĩháme opáichagua tembipuru rehepyme’ẽ’ỹre mba’eve.

Oñeguahẽ ko’ápe pe hérava Supercarretera ombojuajúva Ciudad del Este ha Saltos del Guairá. Ojehasa táva Hernandarias rupi, 5 km yvate gotyo, upépe oĩ peteĩ jehaipy ohechaukáva akatua gotyo, upégui opyta refugio  3 km rupi.




#Article 210: Jardín Botánico y Zoológico de Asunción (419 words)


Jardín Botánico y Zoológico de Asunción ha’e peteĩ  jardín botánico ha are guivéma avei  parque zoológico oĩva táva Paraguaýpe táva guasu tetã Paraguái pegua.

Ko Jardín Botánico ha Zoológico ha’e tuichaiterei mba’éva táva Paraguaýpe guara. Ko zoológico ryepýpe oĩ pokõipa mymba aty (especies) saite rehegua, guyra, mymba okambúva térã otyryrýva. Ko’ã mymbakuéra hetave Sudamérica pegua. Ko jardín botánico oguereko mymbakuéra tendaguáva, ha iporãvéva oĩva ha’e yvyraporãita ty oĩva. 

Ojeikeha tuichavévaha oĩ: tape Artigas ha Primer Presidente, Paraguaýpe, Paraguái.
 

Ko yvy tuicháva ha’eva’ekue Carlos Antonio López róga okaraygua, tendota Paraguáipe ary 1842 ha 1862 peve. 

Ary 1896 jave, López ra’ykuéra ome’ẽ ko tenda Jardín Botánico Banco Agrícola-pe.

Ko jardín botánico ojoguakuri ary  1947 jave  Municipalidad táva  Paraguay pegua.  

Pe 4 jasypo ary 2006 jave osẽ ñepyrũ hérava Primera Exposición Etnobotánica 2006 “Nuestras Plantas, Nuestra Gente”, pe Proyecto Etnobotánica Paraguaya (EPY) (oĩmavahína pa ary pukukue), omombaretéva Conservatorio y Jardín Botánico de Ginebra ha avei  Tesãi  Reka Paraguay (TRP).

Ary 1896 jave ko yvy oike tetã Paraguái poguýpe, ary 1936-pe ombohasa Municipalidad táva Paraguaýpe, ko’ãga meve.

Ko yvy tuicháva oĩ ko’ãga pe [Municipalidad de Asunción poguýpe. Ko’ápe ikatu ojehecha:

Pe vivero oĩ Óga Yvate kupépe ha oguereko hetaiterei chagua kóga aty. Avei oreko heta pohã ñana rehegua, aretereíma oñepyrũ omba’apo hákatu ndahetái tapichakuéra oikuaáva hesegua.

Umi omba’apóva upépe omombe’u oĩha hetave 500 ka’avo aty ha oĩ upépe ikatu haguáicha ohoséva guive oñemboja, ñoñehepyme’ẽi mba’eve. 

Ko vivero oguereko pytyvõ Conservatorio de Jardín Botánico de la Villa de Génova de Ginebra, Suiza-gui .

Mba’apo oikóva ko tendápe ha’e mba’eichaitépa ikatúta araka’eve noíri tesaráipe mba’ekuaaita ojeguerekóva pohã ñanáre tetã Paraguáipe. “Paraguái ra’ykuéra oipuru ha oikuaa michĩháme  50 chagua pohã, upévare, oñehekombo'e ko’ápe mba’éichapa ikatu oñeñoty, upéi oñemono’õ, araka’épa ipoty ha mba’éichapa oñemuña oikuaauka hagua tetãguakuérape ãva rehegua”.

Proyecto Etnobotánica Paraguaya ha avei Conservatorio y Jardín Botánico de Ginebra en Suiza pytyvõ rupive ikatúkuri oho tenonde gotyo  jardín botánico, avei pe jejapo ñepyrũ  tuicháva ojeheróva herbario pohã ñana Paraguái pegua ha oñepyrũ avei iñapysẽ Centro de Conservación y Educación Ambiental (CCEAM), oĩva Jardín botánico ryepýpe,ojapóva avei ñembokatupyry heta mab’épe.

Ko'ã mba'e atýpe ikatu ñamomba'eguasu:

Pe Zoológico rehegua oĩ pe yvy voi,  tenda, avei mymbakuéra opaichagua tetã Paraguái pegua, péicha oĩ mymba okambúva mamíferos, otyryrýva reptiles ha yso rehegua insectos.

Yma ko Jardín Botánico oguerekova`kue 300 ha, péicha ijyvy ipukuvoira’e 1 km ysyry guasu  Paraguái mboipýre. Ko’águi  50 ary ohasava’ekuépe, heta mba’e oiko omomichĩvéva ijyvy, péicha oĩ y rehegua hérava ESSAP, cuartel Viñas Cue pegua, Copaco (tendota Stroessner  oĩramo guare, Asunción Golf Club ha hetave ñemboja’o oikova’ekue.




#Article 211: Fernando de la Mora (tekove) (784 words)


Hekasérõ táva rehegua, emoĩ: Fernando de la Mora (Paraguái)

Fernando de la Mora, ha’e va’ekua preteĩ prócer Paraguái sãsorã España-gui. Opartisipa va’ekue Virreinato del Río de la Plata odefende haguã  umi Invasiones Inglesas-gui 1806 ha 1807-pe.

Paraguái isãsparire katu oñembyaty kuri peteĩ Junta de Gobierno omyakã va’ekue  prócer Fulgencio Yegros, Fernando de la Mora gui oiko vocal secretario.

Kuimba’e ñembo’epy oguerekóva personalidad ojehecharamóva oreko rupi oñemboja umi familia viru heta ha arandu oikóva Buenos Aires-pe. Ha’e avei kuri peteĩva umi oformava upe élite  rural michĩmi Paraguaýgua.

Onase táva Tapua,  Limpio-pe , 1775-ramo, (upévare 1811-pe oguereko kuri 36 ary). Túva ha isy ha’e kuri capitán Artillería-pegua Fernando de la Mora ha kuñakarai Ana del Cazal.  Mokõve ha’e kuri familias de linaje, Domingo Martínez de Irala ñemoñarekuéra. 

Fernando-pe tuvakuéra omo’e porã va’ekue. Oje’e oike hague Colegio San Carlos de la Asunción-pe ojehekombo’e haguã. Buenos Aires mb’ehápe ha avei Universidad de Córdoba oñemoarandu Derecho-pe, upévare ha’e kuri peteĩva umi arapegua iñaranduvéva.

Fernando de la Mora oguereko va’ekue po tyvyrakuéra ha’éva (Mora Del Casal). Umívagui ipahague héra Rosa Isabel de la Mora omenda va’ekue Mariano Antonio Martínez Viana rehe, ko karai kóva congresista  va’ekué 1811-pe. 

Chuguikuéra heñói Francisca Carlota “Pancha” Viana de la Mora. Iñemoñarekuéra apytépe oĩ Juana Pabla Carrillo Viana, karaiguasu  Carlos Antonio López rembireko ha  mariscal Francisco Solano López sy. 

Fernando omenda va’ekué Josefa Antonia Coene-re, ha oreko po ta’ýra.

Oike ñemuhaguasú rehegua ogueraháva mba’e joguapy tetã ambuekuérape, ha upe ambiéntepe ko mitãrusu de la Mora ohupyty ha omombarete heta angirũ hapichakuéra ha’éicha omba’apóvandi. Omanórõ guare túva 1801-pe, Fernando omyakã kuri hogayguakuérape ha avei imba’ekuéra.

 
Omba’apo va’ekue heta hendáicha pe teko colonial Paraguáipe opa potávo ohóvo. Ha’e oguãhẽ va’ekue aférez peve ointegrahápe umi fuerza Paraguái provincia pegua karai Bernardo de Velazco omoĩ va’ekue omosẽ haguã umi inglés-pe Montevideo-gui, oocupa va’ekue 1807-pe. 

Fernando de la Mora ha’e va’ekue partidario decidido odefendéva ñane retã sãso. Ha’e ymaite guivéma voi oñeha’ãva raka’e ñane sãso haguã España-gui. Oikóvo pe golpe mayo 1811-pe, ojeikuaáre karai mba’eporãha, avei iñaranduha avei, ojeguereko ichupe peteĩva umi oorganiza va’ekue tetã sãmbyhyhára isãso rire ñane retã.

Jasypoteĩ 17 1811-rõ oñembyaty Primer Congreso del Paraguay sãsombyre.  Mariano Antonio Molas ojerure rupi pe Congreso oipe’apaite pu’akakuéra Bernardo de Velazco y Huidobro-gui, ha oñemoĩ Junta Superior Gubernativa,ha iñãme coronel Fulgencio Yegros, ha’éva ko provínciape mburuvicha ikatupyryvéva Tendotáramo. 

Vocal-kuéra ramo katu oĩ va’ekue doctor Gaspar Rodríguez de Francia, ha’éva karai aranduete;  mitãrusu capitán Pedro Juan Caballero ha’éva representante pe tropa-kuéra  invasión porteña ojoko va’ékue; peteĩ pa’í, ha’éva presbítero  Francisco Xavier Bogarin  ha karai Fernando de la Mora, peteĩ tapicha heko porãva, tapichakuéra Paraguaigua ndive ojokupytyporãva.

Oñemohenda riremi hembiapo pyahurãme, Fernando de la Mora-pe oñemondo omyakã haguã peteĩ expedición ocastiga haguã umi ñande’ypykue mbajakuérape Norte gotyo. Jasyporundy 1812-pe oguapy kuri Villa Real de la Concepción-pe oñenda haguépe ichupe oñemomba’e jey haguã Fuerte de Borgón, umi portugués-kuéra oñemomba’ehague pe tyai oiko va’ekue ñorarõ mo’ãrõ guare sãso aja.

Ojehechakuaávo ohopámaha umi fuerza ha’éva táva Coimbra-pegua pu’akakuéra, de la Mora oñepyrũ omoañete pe Cabildo Concepción-pe oñemoĩ va’ekue Decreto de la Junta el 12 de noviembre 1912-peguare.

Fernando de la Mora pore’ỹme, umi Junta atyguasu jave, 1812 arykue jave doctor Francia opyta iñakãporãva ramo pe Junta-pe. Oikuaágui Fernando de la Mora ndojokupytyiha hendive oñeha’ãmbaite voi oikovai haguã hendive ha ohechauka chupe tova vai memete. Omboja memete ese ivaimíva oikóva guive. 

He’íma katu hese ombojoajuseha Paraguái,  Buenos Aires-ndive ha avei kuatia documento-kuéra ñemi Estado mba’éva kañymbyre. Kóvape je oñemboguapy raka’e pe tratado 12 de octubre oñefirma va’ekue Paraguaýpe parlamentario Manuel Belgrano-ndi, Triunvirato Buenos Aires-pegua oipuruhague o-grava haguã hendape’ỹ petỹ Paraguáipegua.

Ojeheramboguapy vove upe  Tratado 12 Jasypape guare oñepyrũma jeikovaiguasu Buenos Aires-ndive.

Gaspar Rodríguez de Francia, ombyatypaiteségui pu’akakuéra Tetã Paraguáipegua ijehe, ha oĩre pe Junta-pe Fernando de la Mora, ha’éva peteĩ tapicha oñemomba’eguasúva opárupi iñarandu ha ha’evére omoñepyrũ tembiapo ombo’yke haguãicha iñirũnguéra omba’apo jejopy va’ekue hendive, ha oñepyrũma voi katu De la Mora-gui, kóva ha’égui tuicha ojokóva ichupe, ese mante ojejeko haguãicha, ha’e rupínte upe rire doctor en Derecho.

Upeichaite katu, ombotapykuete ichupe oĩ’ỹre ha’e,  Resolución osẽ va’ekue 21 de agosto de 1813-pe.

Ojeapresa va’ekuée 1820-pe, porundy ohupyty rire ikerayvoty ha’éva tetã sãso.

Ndojekuaa porãi mba’éichapa ha’e omano. Oĩ he’íva ikatu hague omano pe cárcelpe ary 1835-pe, ỹrõ katu ojepoi rire mba’éne ra’e ichugui.

Ambue he’íva omano hague jepokua ha jepykuhápe.

Ordenanza rupide osẽ va’ekue 6 octubre 1923-ramo Municipalidad de Paraguaýgui orresolve ojapóvo peteĩ homenaje ko prócer-pe, ombohéra rupive pe tape puku oñepyrũva tape General Santos guive Avenida Defensores del Chaco peve.

Fernando de la Mora oheja va’eku’e mokõi kuatia haipyre arandu:  “Bando del 6 de enero de 1812” ha “Instrucción para el Maestro de Escuela”.

Febrero 28-pe, ary 1939-ramo ojejapo kuri ko tetãvore’i Fernando de la Mora (ikorapy ojáva Paraguaýre), ojei va’ekue ko tetãvorei San Lorenzo-gui.




#Article 212: Eloy Fariña Núñez (309 words)


Eloy Fariña Núñez heñói Humaitápe, táva guasu oiméva Departamento Ñe'ẽmbukúpe, tetã República del Paraguáipe, ára 25 jasypoteĩme ary 1885, itúva Félix Fariña ha isy Buenaventura Núñez. 
 

Poapy ary orekóvo, oho provincia Corrientes, Argentina-pe upépe oñemoarandu ñepyrũ mbo'ehao primaria-pe. Ohasa upéi Paranáme,  ko tavaguasúpe oike seminario-pe, oipyhývo hi'arandu ñepyrũ cultura clásica, purahéi ha ñe'ẽ latín, griego, portugués, francés ha italiano.
 
Omohu'ã'ỹre pa'irã ñemoarandúpe oho Buenos Aires, Argentina gotyo, ko'ápe oñemoandu carrera de leyes-pe, omboykéva upéi ndohupytýigui pirapire oñemoarandu haguã.

Omba'apo función pública-pe. Upérõ omotenonde peteĩ anécdota herakuãitéva oikéva ha'e ipype; péva hi'arandúgui ha ikatupyrýgui mba'apópe, oikuave'ẽ administración general impuesto-pe orekóva peteĩ condición oipyhýva nacionalidad argentina; ha'e ombohováiva péicha: Mburuvicha... che aguereko mokõi sy: peteĩva, imboriahu pero teko potĩ oreko, hese ae che reñói, ha'éva Paraguái,  ha ambue, irrika ha ipojera, Argentina, ko'ápe che añemoarandu ha amopyenda che ñemoarandu ñepyrũ ha amopyenda che rogaygua. Che ñyrõmína ko'ã mokõi ndive. 

Iñepyrũmby teko johéi pyre péva omboguata, upéi oñeikuave'ẽ ichupe sãmbyhy, nopenái tenda heñóiha.

Ko'ápe Ñe'ẽpoty omohenda ha ambuépe ohai, Editorial El Lector he'i Fariña Núñez ... ha'e, añetehápe, pe intelectual creativo ikatupyryvéva kuaandýpe generación oimévape. 

Hembiapo oipytyvõ modernismo Paraguáipe, avei omohenda testimonio valioso omopu'ã tekove porãme. Jepénte péva ndoikói tetãme ohasa okápe hekove puklukue,... arakaeve nomboykéi realidad ha umi mba'e ohasa asýva comunidad nacional-pe. Ojepy'amongeta ha tesape'ápe oiko umi mba'e ohasáva rehe itiempo-pe,... oñeha'ã oñandu mbarete ha teko porãme ikuaandýpe. Péicha Iñepyrũmby aranduka, omomba'e guasúva ñe'ẽpapàra arandu Francisco Pérez-Maricevich he'ìva: ... ha'éva peteĩ poeta  universal ñane retã ñe'ẽporãhaipyrépe... imba'éva ...tekove Paraguái ikyre'ỹvéva, oporopy'amongetáva omopu'ãva tekove.
 
Oñemomba'e guasu hembiapo, hesakã porãgui techapyrãme, hemiadu potĩ ha imarangatu hesakã porã ijehai. Ha'e, añetehápe, Paraguái ñe'ẽpapára ojegueromandu'avéva antología pytaguávape.

Hembireko  Laura Fernández de la Puente (argentina), imitãiterei gueteri ha omano Buenos Aires-pe 3 jasyteĩ 1929.
 

Mundo de los fantoches, 
 

Diccionario Biográfico FORJADORES DEL PARAGUAY, Primera Edición Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.
 




#Article 213: Casa de la Independencia (969 words)


Museo Casa de la Independencia oñeinaugura 14 jasypo ary 1965 jave, ára oñemomba'eguasúva tetã rembiasápe. 
 
Ary 1811 jave,  14 jasypo pyharépe, peteï aty oimehàpe paraguayo katupyry osẽ upe ògaguasùgui ojepytaso haguã ohekàvo  independencia del Paraguái.
 
Oime calle Presidente Franco ha 14 de Mayo àri, kóva ohechuaka estilo colonial, oñemomba'eguasúva  tetã rembiasápe.
 
Monumento nacional orekóva temiandu kakuaa tetã ohasávape. Ko'àpe oñemoheñòi kiririẽtehápe, emancipación ombopahàva dominación española
 

 
Ko òga ha'e ko'ágã Museo, oñemopu'ãva'ekue 1772 arýpe ha péva peteĩ ciudadano español Antonio Martínez Sáenz róga, ha'e omendava'ekue Petrona Caballero de Bazán, ndive.
 
Ogyke ojejapo adobe-gui; ogahoja teja-gui; oñemopyenda pindo ha takuara armazón rupive.
 
Pe matrimonio Martínez Sáenz- Caballero de Bazán-gui heñói mokõi mitãkuimba'e: Pedro Pablo ha Sebastián Antonio.
 
Ko'ãva oereda ko óga, ha oiporúva en condominio hembireko ndive: Carmen Speratti ha Nicolasa Marín.
 
`´eicha avei mokõi matrimonio pyahu, oikóva ipype: Facunda Speratti ha Virginia Marín, ojoyke'y Carmen ha Nicolasa, oñondive. Ha'ekuèra oñepyrù ombojoaju tetã rembiasa.

 

 
Ko yvy ha'èva, peteĩ propiedad oĩva en condominio umi jo'yke'y Martínez Sáenz, opytáva upe ògape capitán Pedro Juan Caballero, ou jave itavaguasúgui, Tovatĩ, Paraguaýpe.
 
Upe òga rovài oikòva Martínez ha'e oiko ña Juana Martínez de Lara rógape, prócer Vicente Ignacio Iturbe tía, opy`´ava katuete opytu'u haguã itía rógape. 
 
Capitán Juan Bautista Rivarola, oi`´ova Barrero Grande-pe, ohóvo itava guaúpe, opytáva avei isuegra rógape, propiedad oimehápe antiguo Callejón. 
 
Pe Martínez rógape ohóva avei prócer Fulgencio Yegros ha teniente Mariano Recalde, oguahẽva Facunda Speratti ha ambue Virginia Marín, kichiha ramo hikuái. 
 
Péicha , upe Martínez róga ha'e tenda ikatu haguã odisimula hikuái um,i ñomongeta ojapóva hikuái kañyhápe ha upépe okonspira dominio español rehe. 
 
Pèicha 14 jasypo jave, peteĩ aty oimehápe hikuái ko'ã kuimba'e, omotenondéva Pedro Juan Caballero, osẽ callejón o{iva upe óga kupépe ha oho Gobernador español róga gotyo, namombyrýi oimehágui hikuái. 
 
Oike rire hikuái upe kuártelpe, ha umi patriota ndoguevivéima hembipotágui, ko'ẽmbotávo 15 jasypópe, gobernador Bernardo de Velazco ha Huidobro, ome'ẽ mando. 
 
Paraguái oguahẽ isãsõme, ojetyvyro español poguýgui.
 
Péicha upe òga yma guare kakuaa opyta gente particular pópe ha ary 1943-pe ojogua Gobierno. 
 
Oguahẽvo ary 1961 ojedeklara Monumento Histórico Nacional. Upe decreto omotenonde Comisión Nacional de la Casa de la Independencia, ome'{eva poder omoheñói haguã upe ógape peteĩ Museo, oñeinauguráva'ekue 14 jasypo 1965 jave.

 
Ko'àpe oñeñongatu umi documento ymaite guaréva,  ofirmava'ekue umi prócer independencia paraguaya-pe oimeva'ekue. Ojehecha peteĩ cómoda-escritorio ha'eva'ekue Fernando de la Mora mba'e ha poha cuadro, ipype ojehechakuaa ojapohague Jaime Bestard, ha'éva oñemotenonde jave upe: intimación gobernador Velazco-pe, kóva oñemomba'eguasu ombohapègui tetã sãsõ.
 

 
Mueble ha umi tembiporu ojeporúva'ekue ára ha ára`´oga ryepýpe péva época colonial. Peteï vitrina ohechauka peteï espada Fulgencio Yegros oiporuva'ekue. Kóva oñemomba'eguasu upe koty guahẽhãme orekóva doctor  Gaspar Rodríguez de Francia ra'anga. 
 
KOTYGUAHẼHA
 
Ojehecha imponente araña de cristal ha peteĩ brasero ojejapova'ekue yvyra ha bronce-gui, ojehecha peteĩ juego de muebles franceses 1830 arýgui oúva. Péichakotyguah{eháme oime mokõi  retratos de cuerpo entero ha'éva Pedro Juan Caballero ha Fulgencio Yegros mba'éva.Oĩ avei umi talla religiosa ojejapova'ekue umi taller jesuítico ha franciscano-kuéra omotenondeva'ekue. 
 

 

Ojejuhu peteĩ tupa ha'eva'ekue Fernando de la Mora mba'e,ikatúva ojehecha ha'anga upe koty akatua rogykèpe, upéva guype, peteĩ kamisa bordada, prócer mba'ekue.
 
Omohu'ã ko dormitorio ambientación, peteĩ arcón,  Juan Bautista Rivarola mba'éva, apyka ojeporúva tasyópe, apykatymói reclinatorio ha peteĩ nicho poilicromado. 
 

 
Ko tendápe ojehecha umi talla jesuítica ha franciscana, avei hetaiterei tembiporu religioso opa tendágui oúva. Ojehecha avei presbítero Francisco Javier Bogarín ra'anga. 
 
ÒGAJERE
 
Ko óga jere ojehechakuaa oĩha mokõi tablero kakuaa yvyrágui ojejapóva, oúva umi tupão misiones rok{egui. Iguýre oime, mokõi òga alero daiporivéimava ha péva ohechauka ñandèvéve ikatu haguã jahechakuaa dimensión orekóva ha umi  material ojeporúva época colonial, jave.
 

 
Ojehecha kuaa peteĩ mural ojapóva'ekue José Laterza Parodi, ha oñemoñe'ẽ peteĩ nota 20 jasypokõi 1811 ramo, oñemondóva Junta Buenos Aires-pe, independencia del Paraguáigui oñe'ẽva. 
 
Upe nota guyre ojehecha peteĩ escudo de la nación, oipyhýva doctor Gaspar Rodríguez de Francia gobierno. Ipygu`yre, reloj de sol péva misión jesuítica Santa Rosagui oúva.
 
Ojehecha avei korapy eskína-pe peteĩ túmulo omo'ãva ilustre prócer Juan Bautista Rivarola retekue, ojeguerúva cementerio Barrero Grande-gui, ko'ágã táva'i Eusebio Ayala. 
 
SALÓN CAPITULAR
 
Ojehasávo korapy ojeike upe recinto ha'éva Salón Capitular koty ha'éva antiguo Cabildo de Asunción, peteĩha Río de la Plata-pe, omopyendáva 16 jasyporundy 1541 jave. 
 
Mbytépe oĩ peteĩ salón, escudo de armas España-gui oúva ary 1800-pe. Ogyképe, ojehecha peteĩ emperador Carlos V ta'anga;  avei, ambue cuadro ohechauka upe intento revolucionario, oñemotenondeva'ekue independencia mboyve.
 

 
Pe Salón Capitular rokẽ gotyo ojehecha ikatúha ojeike, kóva rincón de la Asunción yma guare ndaijojahàiva : Callejón Histórico. Kóva ha'e petĩ tenda oñemomba'e guasuvéva pe  Casa dela Independencia-gui, upégui osẽ hikuài umi kuimba'e arandu prócer-kuèra paraguayo ohekàvo tetã Paraguái sãsõ.
 
Ha'e avei tape oguatahague Ña Juana María de Lara oho jave Catedral de Asunción-pe, ojerure´vo Pa'i Molas ome'ẽ haguã upe señal del  santo y seña: ha'èva kampana de bronce repikeque, ha upèva ohenóivo oho umi paraguayo-kuèra 15 jasypo ko'ẽme, kòva peteĩ momento histórico omoheñòiva'ekue república del Paraguài] pyahu].
 

 
Ojeguereko testimonio ko òga omopyenda hague tetã emancipación, kòva oisãmbyhývo Carlos Antonio López, pèva decreto osẽva jasyrundy 1849 jave, pèva omoñepyrũ calle de Asunción, ojehovasàva tape ohasàva hovài Callejón Histórico, ko'àgã hèra 14 de Mayo.  
 
Ojeikèvo  Museo-pe, ikatu ojehecha peteï mural ceramista José Laterza Parodi ojapòva, ha'e ohechauka umi edificio ha umi tenda Asunción colonial, reheguáva. 
 
Ary 2003 jave,  38 ary rire oñeinaugura Museo Histórico, ko òga oho ohecha Licenciado Nicolás Darío Latourrete Bo, ohechakuaávo oñembyaiha ohóvo acervo museográfico, ojeofrese omyatyrõ haguã ha péicha orrecupera Museo dignidad jey. 
 
Jasykõi 2003 jave, oñepyrũ umi tembiapo restauración ha conservación ha'éva reliquia kakuaa oatesoráva upe tenda. Péicha,  Ministerio de Educación y Cultura omoañete karai Latourrette Bo ha'èha Protector de la Casa de la Independencia. Ary 2005 jave, ojedeklara ichupe Protector Vitalicio,  ko'ã mba'e ndorekóiva precedente Paraguáipe. 
 

 
Museo Casa de la Independencia ikatu ojevisista: 
Arakõi guive arapoteĩ meve: Pyhareve 07.00 aravo guvie 18.30 peve, ha 
Arapokõime,: 08.00 aravo guive  12:00 aravo peve.
 

 
Oliveira y Silva de Acuña,Yani. Casa de la Independencia. Asunción. Paraguay
 

 

 




#Article 214: Julián Alarcón (182 words)


Julián Alarcón compositor katupyry ha violín mbopuhára Paraguaýpe, taaguasu Paraguáipe, ary 28 jasyteĩ ary 1888. 

Oñemoaradnu mbarakàpe ha upe ary 1909 guive, violín Gimnasio Paraguayo-pe.

Ary 1913 oho Montevideo, Uruguáipe, upèpe oñemoarandu instrumento hasyetéva ñembopúpe. Ary 1919 oedita peteĩ album musical orekòva umi purahéi folklore paraguayo reheguáva.

Ombopu 20 ary pukukue Argentina-pe ha Brasil gotyo,  Terceto guaraní ndive oimèva upèpe Carlos S. Caballero ha Manuel Moreno.

Ary 1942 ohupyty jopói ojeheróva Premio de Composición ome'ẽva Ateneo Paraguayo ipurahèi Abandonada ary 1950 oreko peteĩ Concurso del Ministerio de Educación y Culto hembiapo Ka'avovei.

Omano Paraguaýpe pe 19 jasypoapy ary 1957 jave.

Os{eva iñapytu'ũ rokýgui, hetaiterei mba'e, omohenda 300 tembiapo, ijapy`´epe heta ojeipyso ha oguerohory tavayguakuéra. Umíva ha'e Serenata clásica, Nanawa ( polka tetã rayhu reheguàva ha hekoitépe he`´iva umi mba'e he'iséva), 3 de mayo (omomba'èva tavarandu Paraguáipe, ombopúva conjunto oĩ mimíva,  banda popular ha orquesta), Nde resa kuarahy'ãme (polca canción amatoria ñe'ẽpoty orekóva Teodoro S. Mongelós oiméva antología temiandu mborayhu tetã Paraguái rehe), Recuerdos del Paraguay, Sábado ka'aru, Alegre amanecer, Ha Paraguay, Zorzal del Paraguay, Tesa yvoty, Serenata, Marave ndoikói ha Loma Clavel.




#Article 215: Viriato Díaz Pérez (448 words)


Viriato Díaz Pérez ha’e peteĩva umi karai mbo’ehára aranduete oikove va’eku ñane retã Paraguáipe popa ary javeve.

Díaz Pérez eñói va’ekue Madrid 1875-pe. Ou va’ekue peteĩ ogayguára porã arandúgui. Túva karai Nicolás Díaz Pérez, haihára jekuaapýva, cronista oficial va’ekué Extremadura-pe ha avei ojapo va’ekue Diccionario Biográfico y Bibliográfico de Extremeños Ilustres; isy katu kuñakarai Emilia Martín de la Herrería, avei haihára.

Ohupyty va’ekue grado académico Doctor Filosofía ha Letras-pe pe Universidad Central de Madrid ary 1900-pe. Karai kuéra Menéndez y Pelayo, Giner de los Ríos, Moraita y Cordera ha’e va’ekué imbo’ehára katupyrykuéra.

Viriato Díaz Pérez ojeja va’ekué hetã’i heta mba’e porã ojaporire upérupi, científicas ha literarias umía rehegua. Teósofo, republicano ha orientalista ohechauka va’ekue 1895 guive oguãhe meve Paraguáipe, peteĩ tuichapajepe ha ipypukúva kuatiahaikuéra umi ha’e oñombokatupyryhague reheguápe. Ãva apytépe ikatu ja’e:

Imitãrusu guive ha’e omba’apo va’ekue kuatiahaikuérape umi haiharakuéra katupyry ndive generación 98-guakuérandive.

Ou va’ekué Paraguaípe 1906-pe, he’ihaguéicha haihára Carlos R. Centurión, ohecharamoitégui karai político ha avei haihára paraguaigua Hérib Campos Cervera-pe, kóva oho va’ekue ohechami ichupe España-pe.

Oñemyenuhẽ va’ekue ko tetãrayhúgui ha’e oguahẽ guive oñemomba’ehague, ha ko’ápe opyta. Omenda Leticia Godoi Rivarola-re, político ha tapicha marangatu Juan Silvano Godoi rajy; chuguikuéra heñói ta’yrakuéra Fernánd ha Rodrigo, kóva katu avei papára mbarete va’ekue avei.

Museo ha Biblioteca oguerekóva karai marangatu Juan Silvano Godoi réragui ojapo hóga mokõha ohómi haguépe oñemoarandu haguã Viriato. Upe kotyguive omosarambi kane’õ’ỹre tembiapópe mbaretépe embiapo ha iñarandukue.

Hekovépe ha’e va’ekue mbo’ehára ha tetã mba’ekuaakuéra rehegua karai arandu. Ha’e Mbo’ehára va’ekue hetaiterei paraguaigua oguereko va’ekue ichuipe techaukahára ramo iñarandukuégui.

Oñenombradojefe Archivo Nacional-pe;

Director guasu Biblioteca ha Museo de Bellas Artes-pegua;

Ha’e miembro Paleógrafo Comisión de Límites ojejapo haguã Bolivia-ndi.

Oguahẽ guive Paraguáipe, ko  Viriato réra ojejuhu mamo tembiapo cultura tetã mba’ekuaakuéra rehegua ojejapohápe guive Paraguaýpe.

Hembiapo rupive ha’e ojejuhu va’ekue avei heta acto cultural tetã ambuekuéra rupi ojejapóvape, Argentina, Brasil, Uruguay, Estados Unidos, España, Italia ha Alemania rupi.

Ko ary guive mokõiva pa ary mbyte rupive, umi ha’e ohai va’ekue ojeheharamoite. Hetaiterei folleto ha conferencia ha’e ome’ẽ va’ekue oparupiete kuatiakuéra arandukuéra omohenda va’ekué ichupe umi iñarandúva ijyvatevéva ramo

Heta kuatiahaikuéra tetã ambue rupi ojejapóva omboguapy hembiapokue mbo’ehára ramo. Ãva apyte oĩ: El teósofo, ocultista, políglota, herakuãma va’ekue voi tekove randu rembiapokuha.

Ha’e omyakã va’ekue jehape upe kuatia aranduete Revista del Instituto Paraguayo.

Omoañete upe Segundo Congreso Internacional de Historia y Geografía de América, ojejapo va’ekué Paraguaýpe, 12 jasypa 1926-ramo.

Díaz Pérez ha’e momoramby umi tapichakuéra arandu noveciento-rupi oiko va’ekue Paraguáipe.

Heta hendárupi ome’ẽ va’ekue mbohapy sa conferencia rupi.

Ombo’e va’ekue mbo’epy irundypa ary javeve umi mbo’eróga herakuã porãvéra rupi. Iñarandu pypuku rupi ha kane’õ’ỹme heta mba’e haikue ha tembiapo porã porã oheja rupive, ojeguereko va’ekue chupe karai guasúramo.
Omano va’ekue Paraguaýpe jasypoapýpe 25 1958-pe.




#Article 216: Coronel Luís Irrazábal (854 words)


Coronel Luís Irrazábal Barboza heñói tavaguasu Encarnación-me,kóva oime VII Departamento Itapúape, Paraguái,  8 jasypoapy 1891, omano 1958 jave.

Oñemoarandu itáva reñóime, Encarnación,  ha omohu'ã secundaria, tavaguasu Paraguaýpe, Capital Paraguái-pe.

Peteĩ 1 jasyrundýpe 1913 jave, orekóvo 22 ary, oike Ejército nacional-pe ha upe àra guive ojepytaso hembiapópe, oñepi'ã gobierno defensa-pe omotenondéva 1915 guive, oñeha'ã oity mburuvicha upèrõ tetãme Eduardo Schaerer. 

Capitán Luís Irrazábal  oñemohatã gobierno Eusebio Ayala jeroviahárõ. 
 
Heta mba'e asy ohasa, revolución 1922 ha'e ichupe guarã entrenamiento nomyengoviáiva cuadro militar-pe, ha'eháicha Irrazábal, upèi ojepytaso Chaco Paraguayo-pe invasión Boliviana rehe.

Ary  1922, okapúvo revolución chirifista  batallón omotenonde odefendévo gobierno legalmente omopyendáva.

Tetã ipy'aguapývo, Revolución rire, oñemondo ikatu haguã oñemoarandu Chile gotyo, ou jey tetãme, ogueru peteĩ medalla de oro ipyti'ápe, péva medalla peteĩha oñeme'év peteĩ oficial extranjero-pe.

Upéva rire, oñemondo guarnición militar Paraguarípe, upépe omoheñói Regimiento 1 Caballería Valois Rivarola,  10 jasykõi 1926 jave, oñenombra okomanda haguã ha'e. 

Omoheñói  Equitación mbo'ehao ha ojepy'apy umi isubordinado formación intelectual ha técnica rehe. 

Pèicha avei,  oñembokatupyry kavaju àri ha pèva ombohasa porã opytu'u jave: omoheñói avei club de polo tavaguasu Paraguarípe ha oñemomba'eguasúva umi fiesta patronal tavavy ijerére oiméva, ohechaukahàpe Caballeríaomyakãva Irrazábal ikatupyrýha.
 

Comandante del III Cuerpo de Ejército,  Coronel Luís Irrazábal ha'e,  oñanduháicha Coronel Alfredo Ramos, isubalterno Guerra del Chaco jave, umi tapicha heñòiva omanda haguã.

Odomina hapichakuèrape, ivoluntad tèrã ambue tendáicha, techapyrãme omýi, nomotenondéi violencia, ikatúva contraproducente ichupe guarã, péva omombaýgui andu pe hapicha omba'apòva ijykére, teko porã ha ohechauka ha'eha mburuvicha opa àra, o{i umi oguerohorýva'ekue ichupe ko'ã mba'ére. 

Heta oĩ oñe'ẽva Coronel Luís Irrazábal rehe. Ojekuaàva severidad ha rigidez omoañetèvo umi mba'e ojapova'er ãva acto de servicio-pe, pero pèicha avei, ojekuaa condición angir{u ramo orekóva avei umi tendota camarada-ha. Ichupe guarã tuicha mba'e pe jesareko hembiguài kuèra rehe, taha'e oficial tèrã miembro de tropa, ombovevúi haguã condición de lucha orekóva omotenondévo batalla. 

Ko'ã condición orekóva ipersonalidad-pe, tuicha oñemomba'eguasu ha oĩ poyhu hese oúva subalterno-kuèragui.

Ary 1928 jave pe unidad odestináva omo'ã haguã área Bahía Negra upèrõ naiporãiete oñemohape apañuãi péva oamenasáva omotenondétaha hikuái ñorãirõ ñane continente gotyo.

Coronel Irrazábal oñemondo Europeo retã gotyo ha'èva Bélgica misión de estudios-pe ikatu haguã Estado Mayor-pe oñembokatupyry, ipy'aguapývo upèpe, oipytyvõgui umi gestión diplomática-pe,  31 jasypoteĩ 1932, àra umi boliviano oipyhýha Fortín Boquerón, kóva odesenkadena contienda chaqueño yvy gotyo.

Jasyporundy 1932 ary jave, oúvo tetãme, oñenombra comandante umi fuerza omba'apòva sectorl Fortín Nanawa-pe ha, mokõi jasy rire, jasypateïme 1932, oñenombra comandante DI 5, unidad ombosako'ìva Comando boliviano oñepyrũva oataka mbaretépe ko sector.

Ára 20 jasyteï 1933 jave oñepyrũ peteĩha batalla Nanawa, kòva oñepyrũvo batalla boliviano-kuéra ohasa asýva dos mil baja rupi, tapicha paraguayo doscientos cuarenta y ocho rupi, umi boliviano ombokapu ha upe tenda guarini paraguàigua odefende ijyvy.

Umi tape ojeikèha Nanawa-pe henyh{ete te'onguégui ha upèpe Kundt osapukài ha ojerùre oataka haguã ha hetavénte omano ohóvo.     

Omongoràma umi  enemigo, ndaipóri posibilidad pytyvõrã,  Coronel Luís Irrazábal Barboza odispone oñemopu'ã pista de aviación, ombohapéva umi piloto compatriota omba'apo haguã avei, nopenài mbokapúre,oguejy ha ohupi, hi'upyrã ha municòn oimehàpe sitiado hikuài, upèrõ, odispone cinco cartucho por persona. Orden ome'ẽva Irrazábal ndikatúi iñambue: Oñemohu'ã rire proyectil mombo, ohasa ha oñombohovái cuerpo a cuerpo, ndojepy'amongetài hikuái ha ojerreretira Fortín Nanawa-gui. 

Ko acción ohupi yvate ha oñeme'ẽ ichupe peteï Cháko kurusu.

Comandante  fuerzas bolivianas-gua alemán, Habas Kundt, oñevengàse osẽ vaígui jasyteĩ 1933 jave ha ombosako'i ambue atàke, upérõ 4 jasypo jave, upe àrape oñemotenonde atáke tuichave omotenondéva chàko ñorãirõme. Umi boliviano oguah{e ha ojo'o yvykua pypuku ha upèvape omoĩ mina kakuaa, upéva ha'e foco central orresisti haguã paraguayo-kuèra, upe mina okapu aravo oje'èvape (9:00 aravo)ome'ẽvo  señal oatakáva en masa: siete mil boliviano, oipytyvõva fuerza  Aérea ha treinta cañón rupi, avei compañía tanque ha cuerpo de lanza llamas avei. Pero naiñarandúi Kundt omombóka iguarini kuérape tata ombotývape defensa ramo ha umi omanóva ojo'ári ojeguereko tenondépe.  

Pe tuguy sarambípe osyrýva, ndaipóri ñemoirü ni ñomongeta pèva omokyre'ỹ umi boliviano omohu'ã haguã umi victima ojeréva hesekuéra, asaje jave artillería opyta ha ambue tánke isarambíva ha ombyaíva paraguayo-kuèra.   

Pèicha  Comandante Irra,oñehenòiva comandante III Cuerpo de Ejército, ombohovái peteĩ ejército numérica ha técnicamente superior, mbohapy àra oaguanta hikuài ñorãirõ. Umi jornada ivaivéntema. Upe III Cuerpo de Ejército ombohovái ofensiva boliviano-kuèrape, ojopývo ichupekuèra omoañete haguã, arapokõindy upèi, célebre capitulación Campo Vía. 

Emiliano R. Fernández opurahéi el Tirteo guaraní pèva omombe'u mba'èichapa ojepytaso hikuài ñorãirõ aja he'ìvo pèicha iñe'ẽpoty purahéipe, Comandante Irra ha hendive Brizuela, mokõivevoi aña Mbaraka... omomba'e guasúgui tembiapo omotenondèva ko'ã mokõi tendota omotenonde jave batalla odefendévo fortín Nanawa, pèva atàke mbarete ha Ipoh`yiva tuguy pochýpe,  combate ij`yva ha ome'ẽva sãsõ Chàkope ha omotenondéva tropa paraguaya iñeme'ẽ total, peteĩha batalla 20 jasyteĩ ha mokõiha 4 jasyporundy 1933 jave, oñemomba'eguasuvéva ko'ã oikova'ekue mbytépe.

Ko'ã triunfo omotenondéva Ejército paraguayo ovale ichupe ascenso pyahu comandante en jefe del Ejército omoirũva Campaña, Estigarribia-pe.  Irrazábal ojekuaa teko porã omotenondéha, ome'ẽ vy'apavẽ Estigarribia-pe he'ìvo ichupe: Siga Usted, ascendiendo, general, ore roñangarekóta ore  puesto de combate ikatu haguã nde eguerúve umi mbyja nde ati'y ári. Pèvanoñeperdonái ha péva omongúi chupe.

Posguerra jave, oñenombra agregado militar tetã Buenos Aires-pe, upéi Santiago de Chile gotyo, tetã orekóva gobierno omotenondéva ministro plenipotenciario. Péicha, upéi, ojepytaso gobierno peruano renondépe.

Ko soldado ñarõ,  Nanawa tendota, omano Paraguaýpe medio siglorupi, 16 jasyap`ype 1958 jave.




#Article 217: Reserva Itabo (517 words)


Ko  Reserva Biológica Itavo opyta tetãvore’i Hernandarias-pe, tetãvore Alto Paraná, Paraguáipe, ysyryguasu Paraná akatúa gotyo ha ha’e peteĩva umi poapy tenda ojehecha va’ekue reserva ecológica ramo Itaipú rupive. 

Kóva ko represa ha’e tuichavéva yvy ape ári oĩva ñane retãnguéra Paraguái ha Brasil mba’éva. Opyta 80 km norte gotyotáva Hernandarias-gui. Tapekuéra ojeikeha ha’ehina umi taperakamby  1 ha 2. Ipykué katu 15.208 hectárea.

Ko reserva yvy ikarape ha ijyvate’imimi. Pe ysyry Itabó ohasa upérupi kuarahy resẽguio kuarahy reike gotyo umi mokõivéva hakambykue, ha’éva Itabó Sur ha Itabó Norte, ha avei ko’ãvagui osẽva ysyrykuéra.

Ikorapyhína ohupyty:  norte gotyo, Colonia Gral. Díaz, sur goytyo, vakarekoha Loma Porã, kuarahy resẽ gotyo, Colonia  Pikyry ha kuarahy reike gotyo Coloniakuéra Gleba 2 ha Gleba 3.  

Yvy ko reserva rupi biológica Itabó rupi, ha’e oiko va’ekue ita hũnguéra gui. Ikatu jaclasifica lateríticos ha latozoles-pe, ha isa’y pytãhũngy, ijavovekue katu ñai’ũ jehe’a memete ipypuku porãva.

Ko reserva Itabó oguereko clima subtropical, oguerúva ama porã porã oguãhẽ ha isarambi porãva opárupi, ha ohupyty voi 1.500 ha 1.700 mm peve arykue jave.  

Arahakue katu ohupyty  21 ºC guive 22 ºC peve. Pyharekue katu ho’ysãiteve katuete arakuégui, upéva oikohína Araro’y oguãhe vove. 

He’õngue katu ohupyty 70 ha 80% rupi, ha yvytu katu oipejuve noreste ha suresteguio, upévare ipiro’y porã ko tendárupi.

Ka’aguy yvate hetave ko tendárupi, oĩnte avei ka’aguy karape mimi, kokuereguasu ha avei kapi’i ñeñotỹmbyre. Jajuhu heta yvyrakuéra reheguáramo ko’ãva yvyrakuéra: lapacho,  ybyrá pytá, cedro, cancharana,  peterevy , guatambu, peroba, incienso,  kurupa’y ha yvyraro, hamba’e.  Ka’aguy karapehárupi katu jajuhu mirtácea-kuéra rehegua ha’éva  ñangapiry, guavira, yvaporoity ,hamba’e.

Ñananguéra reheguáramo katu hetaitereive mba’e jajuhu; oĩ bromeliácea rehegua, avei helecho arborescente umía rehegua.

Ojejuhu parundy mymbakuéra rehegua, 250 guyrakuéra rehegua ha 20 mboikuéra rehegua.

Mymbakuéra rehegua jajuhu hetáva ko Reserva Itabópe oĩ: el ta'ytetu (Tayassu tajacu), mborevi (Tapirus terrestris), guasu (Mazama americana), aguara'i (Cerdocyon thous), akuti sa'yju (Dasypus azarae) y kuati umi mymbakuéra rehegua ojeikuaáva.

Guyrakuéra apytepe katu ikatu ja’e: garza boyera (Bubulcus ibis), hoko guasu (Ardea cocoi), mbigua (Phalacrocoras), ype guasu (Cairina moschata), taguato pira'uha (Pandion haliaetus), yryvu ruvicha (Sarcoramphus papa) ha tingasu (Playa cayana).

Mbikuéra reheguáramo oĩ jarara (Bothrops sp.), coral (Micrurus altirostris), jakare (Caiman latirostris).

Oĩrupi tapichakuéra oñembokatupyryva arandu ko’ãga rupi área protegida rehegua, ko refugio oñemboja’o kuri heta hendáicha ikatu hagãicha oñeñangareko porãve hese. Ko’ãva apytepe jajuhu:

Zonas de uso especial: oĩ ko’ápe korapy michĩ mimíva, ojepuru porãva administración-rã umíva, avei kotykuéra mbohupa rendaguã, jekarurendaguã, oguejy haguã avión ha mba’e.

Zona de uso extensivo: Tenda ikatuhárupi umi visitante kuéra oguahẽ mbo’epyrã ha jevy’amihaguã (jajuhu ko’ápe tapepo’i jehechakapyrãkuéraha oñangarekótava nde rehe, tapepo’i  cross country, umíva).
		
Zonas de uso intensivo: ko’ãva ha’e paisaje neporãvambajepéva ojeipuruva actividades recreativas hypy’uporãva ojejapohaguã (oĩ área camping rehegua, centros de visita ha oñemaña haguã opárupi gotyo).

Zonas de Recuperación ha amortiguación: tenda ñanderekoha oñembyaipaitéma haguérupi oĩhárupi heta tavakuéra ijerekuévo oikóva.

Zonas de Núcleo: tendakuéra avakuéra  omo’ambue mimíma haguérupi  (ko’ãva apytépe oĩ mbohapy núcleo ndaikatúmo’ãiva jajavy ha ha’eva ko’árupiguánte).

Ko Reserva oguereko mirador panorámico, ikatuhárupi jahecha ka’aguykuéra oĩhárupi, avei yno’õguasu pe embalse rupive oiko va’ekue. Jehe’a guasu oikóva ko’árupi ka’aguy, yno’õ guasu ha ko yvy porã jajuhúva katu  ombotuicha tuichave ko’ẽ ko’ẽre ko tenda iporãitéva.




#Article 218: Laguna Blanca (735 words)


Laguna Blanca ha’e tenda ecológico ha turístico  Paraguái pegua, oĩháme peteĩ establecimiento agrícola-ganadero ha turístico, oguereko  peteĩ ypa hecharamombýva oĩ rupi ybyku’i calcárea ári, péicha rupi ojehejapa hugua peve, opa tapicha oikéva pype, oguerekóva ijehe temipuru yguýpe guara, ikatu ohecha porãiterei umi pira ha ka’avo oĩva ipypukuvehápe, 7 metros ypyvehá peve.

Oĩ mokõiha tatãvore hérava San Pedro del Ykuamandyju tetã Paraguái pegua, distrito Santa Rosa del Aguaraýpe, ko távagui kuarahy resẽ gotyo, 28 Km. rupi.

Laguna Blanca ha’e y guasu oguerekóva 147 ha rupi. Iñaranduvakuéra he’i hese ha’eha ko tetã megua ypa heñoiva’ekue ha’eño, oguereko haguére ojeheróva estratificación térmica, ipypukekue 7 metros rupi ha oguereko avei yvutee. Hi’y katu hesakã asy ha jejahuhápe katu oĩ yvyku’i morotĩva. 

Oĩ upépe irundy yvy ijarateéva ha peteĩ tetã poguýpe oĩva ojáva ypa rehe. Ko’ã yvy ijarateévape oñemba’po kokuépe. Reserva tetã mba’éva, iñepyrũrã ha’éva 70 hectáreas rupi, oike pype okaraygua, upéi oñeme’ẽ chupekuéra peteĩ hendápe oiko haguére aréma ipype, avei tendaguápe ikatúva ohepyme’ẽ. Péicha rupi ko reserva opyta michĩmi ijáva ypa rehe.

Kóva ojehecha peteĩ tenda ijojaha’ýva pe ojeheróva conservación en el Plan Estratégico del Sistema Nacional de Áreas Silvestres Protegidas (SINASIP) (Ley 352/94) rehegua. Ko’ãga oñemba’apo oñemoinge hagua Patrimonio Natural del Paraguay-ramo, omongu’éva IDEA (Instituto de Desarrollo y Economía Ambiental). Ha¡éta upéicharõ mokõiha hérava recurso natural oguerekótava ko jehero; peteĩháme oĩ ysyry guasu jejuí.

Oñema’ẽvo umi guyrakuéra tendaguaitéva rehe ha’e pe hetaveha oĩ tapicha oñemoarandúva upépe pe hérava  ornitología moderna tetã megua. Ko’ãga meve ojejuhúma 283 guyra aty Laguna Blanca-pe, péicha rupi kóva ha’e tenda oĩha ojeheróva ecosistema Cerrado en el Paraguay. Ikatu oñembojoja Parque Nacional San Luis ha Reserva Natural del Bosque Mbaracayú rehe añoite, guyrakuéra aty oĩva ko ecosistema ryepýpe. El Cerrado Laguna Blanca-pe tuicha porã, ka’aguy hembýva oĩporãiterei,avei heta oĩ upépe y ñepyrũ (nacientes de agua).

Pirakuéra rehegua katu oĩ opaichagua, michĩva, piraña, tare’ýi, ha umi michĩvéva, piky, ikatúva ojehecha oñema’ẽvo hesénte.

Ministerio de Minas y Energía de Paraguay ha avei oficina de recursos hídricos de la Secretaría del Ambiente he’i pe tenda yvyku’iguigua ha’eha hérava área de recarga del Acuífero Guaraní, pe yvy ikatúva ombohasa ha omondo y acuífero ryepýpe oky jave.

Ojejapo peteĩ ojeheróva Evaluación Ecológica Rápida, oñeñe’ẽháme mboy ary térã mba’eichagua yvy oĩha upe rupi, avei mymba ha ka’avo aty rehegua, pe  mboi yaguá (eunectes murinus) ha drosera (planta carnívora). Ko ñemoarandu rehegua omoñepyrũ  pe héravs Natural Land Trust, omba’apóva ohejauka ha omboherauka hagua reserva privada-ramo.

Pe Rancho Laguna Blanca hérava, pehenguekuéra Duarte mba’éva omba’apo ary 1997 guive ko mb’eporãite hérava turismo rural-pe. Rancho Laguna Blanca ha’e avei oĩva APATUR ryepýpe (Asociación Paraguaya de Turismo Rural) oñepyrũ guive oguereko heta mba’e porã tapicha ohóvape guara. Ko’ãga rupi oĩma pe proceso de declaración de Reserva Natural Privada-rã, oipytyvõva chupe ojeheróva organizaciones no gubernamentales (ONGs),  Red Paraguaya de Conservación en Tierras Privadas, imbaretevéva ha’e IDEA, Natural Land Trust ha avei Guyrá Paraguay. 

Herakuã mombyry heta mba’e ojejuhuva’ekue ko tendáre ome’ẽva peteĩ pyrenda tuicháva pytagua pa’ũme oguerúva heta tekove arandu, científicos ha ecoturistas ambue tetãgua ary ohasaramova pukukue. Mombyry guive jehejaramo ome’ẽ ko tenda oñembohéra haguére “Área de Importancia para la Conservación de las Aves”, IBA inglés-pe (Important Birds Areas), umi ikatupyrýva pytagua pe ornitología-pe, oñeme’ẽhápe pe código PY030 Laguna Blanca hérava. Ko IBA ha’e Birdlife Internacional omoñepyrũva’ekue, arapýpe tuichavéva omba’apóva mba’ekuaa ha mba’eichaitépa oikove aréta guyrakuéra rehegua, tetã Paraguáipe Guyra Paraguay ha’e omba’apóva hendive.

Tapichakuéra ohóvape guara campings térã umi opytávape ógape oĩ heta mba’e, jeguata, vóley y mangapykuaa y rembe’ýpegua, kavaju ári jeiko, karrétape, kanoa ha kayaks, ñeñapymi rehegua, michĩmi térã ypyhápe, je’yta, pirakutu, mymbasaite jehecha, safari fotográfico, ñembosarái y pegua, jeguata dunas rupi.

Ko’ápe ikatu ojejapo umi mba’e noñorairõiva ko tenda porãtépe oĩva ndive.

Umi mba’e okotevẽva tapicha omyakãva ojejerureva’erã ojeho mboyve.

Oguereko tenda camping-pe guarã, ykatuhápe oike irundypa pehenguekuéra rupi, avei oĩ ojepyte hagua ógape, upépe oñeme’ẽ rambosa, karu, karujopy ha pyharegua, ãva hetave jave oñeme’ẽ Paraguái rembi’u te’ete. 

Pe estancia Laguna Blanca oĩ noreste tetãvore San Pedro gotyo. Oñeguahẽ Paraguaýgui , tape Acceso Norte, Arroyos y Esteros, upéi ojuaju Ruta 3 (Acceso Norte) rehe ha ohóva Santa Rosa peve ( 270 km. Paraguaýgui) upépe oĩ peteĩ tape yvyreíva 27 km. Este gotyo. Ára porã jave, pe tape rupi ikatu oho mba’yruguata michĩveva; ýrõ mba’yru tuicháva térã ijyvatevévape añoitépe.

Oĩ avei mba’yruguata ava guerahaha osẽva Paraguaýgui ohóva San Pedro ýrõ Pedro Juan Caballero gotyo. Ojegueyjyva’erã táva Santa Rosa-pe ha rejupi mba’yruguata ohóva Santa Bárbara peve, sa’ínte  oĩ (nderjapoiva’erã reikuaa mboyve tenda).




#Article 219: Párke Nacional Ñakunday (558 words)


Ha’e peteĩ parque nacional oĩva tava’i Ñakundaýme, tetãvore Alto Paraná, tetã  Paraguáipe, 26º 03’ latitud; 54º 42´ longitud, oguereko 2.000 ha.

Hembiaporã tuichavéva ha’e oñangareko hagua mymba ha ka’avokuéra rehe, umi hérava reservorios genéticos autóctonos, avei pe conservación de las regiones biogeográficas ha iporãva Salto Ñacunday rehegua.

Ararova oguerekóva ha’e subtropical, oky tapia ha isarambi porã opárupi, 1.500 ha 1.700 mm ary pukukue, arahaku mbytépegua ha’e 21,5 ºC, yvytu hetave jave ou Norte-gui, oúva pe hérava biogeográfica de Bosque Lluvioso Brasileño, Ecorregión: Alto Paraná.

Ka’aguygua hetavéva ko Párke Nacional Ñacundaýpe ha’e umi Bosque Intermedio ojeheróva, oguerekóva yvyrekuéra  yjyvatéva 15 ha 20 metros rupi, heta oĩ Meliaceae ýrõ Cedro (Cedrela fissilis), Katigua Pytã (Trichilia catigua), Palmae, oĩva  Palmito (Euterpe edulis) ha  Myrtaceae, Ñangapiry (Eugenia uniflora), Yvaporaity (Myrciaria rivularis),avei k’aguy yvyte, koã pa’ũme jahecha latifoliadas. Ko’ápe ojehecha umi yvyra yvate oguerekóva 35 metros de altura peve, hetahápe oĩ Leguminosae como el Yvyrapytã (peltophorum dubium),Yvyraro(Pterogyne nitens); Boraginaceae, Petereby umíva. (Cordia dichotoma), oĩháme avei Moraceae, pe Tatajyva hérava (Chlorophora tinctoria) ha Amba’y ( Cecropia pachystachya  trécul). Avei ko´^a ka’aguy rire oguereko ko tenda peteĩ ka’ague iporãva pe ysyry rembe’ýpe, yvyrakuéra ndaha’éiva ijyvatereíva, pépe hetave oĩva ha’e Euphorbiaceae, ko nanandýpe avei oĩ hetaichagua helechos, tuichakue avei iñambue, ko’ãva rupi avei oikove umi hérava orquídeas.

Mymba rehegua ko Parque Nacional Ñacunday ryepýpe oĩ opaichagua okambúva, guyra, ojo’óva ha otyryrýva; ko tenda oñangareko peteĩ hendápe pe ysyry Ñacunday rehe, kóva ha’e rupi ysyry guasu ipukúva ha ypýva oguereko ipype opaichagua pirakuéra ha mayma y rehe oikóva, pe hetaveha oĩ ãmaba’e ha’e pe ojuajuhápe ko ysyry ambue ysyry guasu hérava Paraná ndive.

Ko Parque Nacional Ñacunday oñangareko pe y ñepyrũháre, ysyry ha avei peteĩ hendápe ysyry guasu Ñacunday rehe, ãva ha’éva ho’áva ysyry guasu Paraná-me, ha pe tuichaite mba’éva hérava Salto Ñacunday, oguerekóva ijyvatekue 40 metros rupi. Koágui ogueraha y oipuruva’erã umi Mbya Guaraníkuéra. Ojepuru avei ysyry Ñacunday ndahetái jave ñembosarairã.

Ko tenda itenonde iporãiterei rupi, oñangareko hese Salto Ñacunday, ko’ága tuichave mba’e opytáva opa rire umi  Saltos del Guairá, ko tenda oĩ 40 metros ijyvatekue rupi ha ipekue katu 70 metros rupi, opytáva 1.000 metros rupi oguahẽvo ysyry guasu Paranáme, ysyry ho’áva ivatégui guýpe oĩ peteĩ isla oikova’ekue yvyrarakã ho’ava’ekue yvatégui, ndoguerekóiramo jepe peteĩ programa de turismo, tapichakuéra heta oho upépe, ava Paraguáigua térã pytagua hetave ára ha ára, arahaku jave pe tendápe ikatu rupi ojehecha heta mba’e porã..

Ko Parque Nacional Ñacunday, pĩva pe 26º 03’ latitud sur; 54º 42´ longitud oeste, tuichakue 2.000 hectáreas, oñepyrũva’ekue Bosque Protector-ramo por Decreto Nº 17.071pe 20 jasypoapy ary 1975-pe tuichakue 1.000 hectáreas, oikéma pype pe Salto Ñacunday ha upéi oñemongakuaa Decreto Nº 16.146, 18 jasyteĩ ary 1993 jave, omyendagueva’ekue oĩ ypýva, omoambueva’ekue chupe. Ko’áva ha’e pe Parque Nacional Ñacunday, 2.000 hectáreas reheve, omyengovia pe Bosque Protector Ñacunday ha Bosque Protector Yacuýpe.

Jepuru ko’ágagua ikatu ja’e oĩha ipype ha avei ijerére umi Mbya Guaraní (oĩ oikóva ko tendápe), oipuru hikuái jepe’a, eíra káva , yva saite, pohã ñana ha ombojegua hagua hóga, avei hikuái ojapóvo hekohápe imba’ekuéra tee (ceremonial), avei umi tenda gua oipuru opirakutu haguã ha mymbajuka karurã. Ko’ápe hetave oñemba’póva kokuépe, péicha avei oĩmimi omba’apóva mymba ñemongakuaápe.

Reike haguã rehova’erã tape ohóva Ciudad del Estegui  Los Cedrales peve peteĩ tape hũ ko táva peveha upéi tape yvyreívape. Opyta 90 Km. Rupi  Ciudad del Estegui.
Ikatu avei reho Ruta VI rupi ombojuajúva Ciudad del Este ha Encarnación.




#Article 220: Párke Ñu Guasu (974 words)


Párke Ñu Guasu ko párke oime tavaguasu Lúke-pe, oiméva Tetãvore Central kóva Paraguáipe, oñeguahẽ nungávo Aeropuerto Internacional Silvio Pettirossi-pe.

Pa'ũ rovy'ũ orekóva 25 ha haimete, ko'ã árape ojeporu yvypóra oguata haguã, omomýi haguã hete ha opytu'u haguã, yvyramáta ombojegua ko tenda.

Oñangareko párke Ñu Guasu rehe MOPC (Ministerio de Obras Públicas y Comunicaciones) Paraguáipe, péva Dirección de Obras Públicas, oiméva Viceministerio de Obras Públicas y Comunicaciones, po guýpe.
 
Párke Ñu Guasu ojeike haguã  ndojehepyme'ẽi mba’eve, oreko peteĩ tenda 5.000 metro orekóva ha péva ojeporu kõiriri raperõ, pe korapy guasúpe 1.200 metro orekóva avei. Ko pa’ũ rovy’ũ porã oreko káncha vakapipopo ñeha'ãrã, vólei, básquet ha tenis. Péicha umi pa'ũ rovy'ũ mitãnguérape guarã ha gimnasia renda oreko avei.

Tembipota orekóva ko párke omombaretése komunidad, ojuhúvo umi omyakãva ko tenda, péva ojehasa porã ha omombaretévo py'aporã ha py'aguapy pytu'úpe.

Ko párke oreko 25 ha pa'ũ rovy'ũ, tape hũ jeguatáha, káncha oñeha’ã haguã partido ha voléi, avei deporte opaichaguáva,  mitãnguérape guarã oĩ tenda ikatu haguã ovy’a ha opytu’u haguã avei, oñeikuave’ẽ hi'upyrã ha maymáva  oñamindu’usémíva omba’ejogua haguã, oĩ mesa,  apyka ha apyka puku ojepytu'u haguã.

Hetaiterei tembiapo  ha opáichagua tekove oho upèpe ipytuho haguã,  ára ha àra oñemyatyrõ ohòvo ikatu haguã hekoitépe oiporu yvypóra. Ikatu haguã oñemantene oipytyvõ térã osubvenciona  empresa privada-kuéra ojepytasóva ikatu haguã pe párke infraestructura iporãve aguã, oje’e niko ko korapy guasu rovy’ũ ha’e pe ombopytúva tavaguasu Lúkepe ha Paraguaýpe avei.

Umi proyecto oñemotenondéva àra ha àra ha oñemba’apóva hese ojehechakuaa oñemyatyrõvo oñemba’apo tape’i rekapado rehe ha upe korapy pukukue ojeipysòva ha pèicha umi proyecto oñemotenondéva ha’e yvyramáta ñemitỹ ha ágã péva okakuaàvo ojepytu’u iguýpe kuarahy ojope akuete jave oñemo’ã haguã yvyrarakã guype ha péicha avei ikatúta pytuho porã oguahë maymàva àgã peve ome’ẽvo tesãi ha kyre’ỹ. Pèicha avei oĩ tenda tapichakuèra ojapóha gimnasia oiporúvo umi aparato oipytyvõva  hete porãve haguã ha omombarete haguã ipyti’a ha ojehetepyso porã haguã katupyrýpe, péicha ikyre’ỹvéta ha hesãivéta.

Ñu guasu oreko avei umi ofisína ikatu haguã omomarandu ha oikuaauka umi mba’e  ndojekuaáiva ha mayma mbohupápe omomarandu haguã pe mba’e oikuaasévape, upe koty marandúha oĩ oikuaauka haguã umi mba’e ojekuaaséva ko pa’ũ rovy’ũgui, koty ojehechaukáha umi tavaygua rembiapo, koty oñeñongatúha umi tembiporu ha avei servicio ñemopotĩha.

Ojeguereko avei, peteĩ pa’ũ,  mba’yrumýi ojehejáha ojeikévo korapy guasúpe, peteĩ ambulancia ha carro de bombero avei oñeikotevẽ mba’èrõ; korapy oñemoĩva hi’upyrãrã, ko yvy tuichakue 1445 m².

Párke, oĩ pa’ũ ojeheróva “Pàrke Taiwán”. Ko pa’ũ, estilo Oriental oñemohenda ha oñembojegua, heñói ikatu haguã oñembojoja  ha ojegueromandu’ávo  iconografía taiwanesa-icha ha ohechauka ojeguerekóka katuete pe joyke’ỹicha ñepytyvõ, ha joaju teko porã rekávo, ko’ã mokõi tetã paraguài ha taiwanés.

Ñu guasu, oinaugura Mburuvicha Guasu China Taiwán-gua, karai Chen Shui-bian ha Mburuvicha Guasu Paraguáipe  Nicanor Duarte Frutos.

Ko tendàpe avei oñemotenonde peteĩ Proyecto del Jardín Chino, oiméva pe yno’õ guasu peteĩháme, oikéva jeguata yno’o rembe’ýre ojekuaáva Paseo de los Lagos. Ojehecha orekóha ko’ã mba’e: puente ojeikèha 10 metro ipukukue, yvotyty, apyka puku ha tape po’i jeguatáha, tesapèha jajái ha peteĩ glorieta ojoguaitereíva arquitectura oriental.

Ko ciclovía oime Párke Ñu Guasu oka gotyo, Avda. Autopista ári, korapy rokái ombohováiva tenonde gotyo, proyecto omohu’ãtáva àgã opa rire korapy rokài hendaitépe, ojeipyso Párke Ñu Guasu guive Aeropuerto Silvio Pettirossi peve oguahẽva’erã, estación aérea tetãme oimèva oguejy ha ojupìha mbayruveve. 

Upe tramo peteĩha ojeipyso Jeikéha 1 guive oho Pàrke jeikéha 2 peve ha ojoajúva circuito oĩva hyepy peve oimèva voìma. Ipe 3 metro rupi ha ipukukue 2.200 metro.

Ko pa’ũ ikapi’i ha yvyramáta rovy’ũva oiméva mokõi tavaguasu mbytépeve, omopyenda tekoha iporãvéva oñembosako’i haguã tavaygua aty guasu tembiapo guasúpe.
Organización DEQUENÍ, ojapòva aty guasu ary pukukue peteĩ árape ha péva ojehero “Caminata de la solidaridad” heta arýma oñemotenonde oikóvo Ñu Guasúpe ha hembipotápe oreko pe kyre’ỹ tesãirã ha mitãnguéra mimi ñangareko ha tekombo’épe taikatupyry Tetã Paraguáipe, toñemoarandu ha ha toñeñangareko mayma mitã ha’éva Paraguái memby, kóva ha’e pe omopyendáva mitãnguéra derecho tetãme.
Ambue tembiapo katuete omotenondéva  cada año mandu’a “Mitãnguéra ára” oheka mitã’i ha mitãkuña’i tovy’a hi’arape, tetãme ojeguereromandu’a 16jasypoapy, ojegueromandu’ávo umi mitã ha mitãrusu ome’ẽva tetã rehe hekove, péva ojekuaa “Batalla de Acosta Ñu” ramo, oñemotenondeva’ekue Ñorãirõ Guasuete jave ha’éva contra la Triple Alianza. Ko ñorãirõme, hetaiterei mitãmimi omano ha ome’ẽ hekove tetã Paraguái ohayhúgui, ohekávo sãsõ Paraguay-pe.
 Péicha avei ojehasa porã  ha vy’a ha torýpe umi ogaygua ha ipeh{engue ndive ha omomba’e guasu mit0Ònguéra mimi hi’arape ha omomba’e guasúvo mayma mitã tetãguáva ; ko aty guasu oñemomba’e guasu ha mayma tavaygua oguerohory,  MOPC ojepytaso ha umi oiporúva ko tenda omboheko mbo’e  ha toikuaa mba’èichapa omomba’eguasu va’erã  pe oguerekóva, ha’éva  Párke Ñu Guasu ha toñepyrũ kuaandy ha responsabilida oime jave korapy guasu rovy’üme ha pèva tuicha mba’e tavayguakuéra omomba’e haguã tekohàpe ojeguerekóha sãsõ ha vy’a. 
Péicha aeromodelismo avei oguereko ipa’ũ pàkepe. Umi ohayhùva ko deporte ikatu omotenonde orekògui pa’ũ kakuaa ha oñemohendáva ichupekuéra guarã avei ha péicha oñembokatupyry  aeromodelismo-pe py’ỹive.
Péicha avei oñeha’ã ha oñembokatupyry opo haguã paracaidismo-pe. O{i ára oñemotenondéha,  festival de paracaidismo,  péicha ojeju tetã ambuégui ha avei ko’ápe oĩva ndive ha hetaiterei gente ombyaty ha maymáva oguerohory ko ohóva ohecha ha opo os{e rire imba’apohágui, ha mit0Ònguéra ohechàva oguerohryeterei ko’ãichagua deporte, ndaijojahàiva. 
Ko’ãichagua aty ojejapòva paracaidismo rehe, ogueru heta gente ha umi paracaidista opotàva ou Brasil, Argentina, Chile, Uruguay, Inglaterra, Estados Unidos, Francia, España, Suiza ha Bolivia-gui, ome’{eva sa’y, kyre’ỹ, ha ohupíva amo yvate tetãme, pèva oje’ehàicha ome’ẽ calificación de alto nivel.

Añetehápe, Párke Ñu Guasu omopyenda pa’ü rovy’ũ piro’y ha oñemomba’eguasúva ha mayma tavaygua oikóva Lúkeha Paraguaýpe ohayhu. Àra ha ára hetaiterei gente oho oguata,  ojapo deporte tèrã oñembopiro’y haguãnte ha ohetũvo ka’avo ryakuã ha’èva tekoha añetéva pytuho,  ikatu avei opytu’úmi haguã ha hesarái umi mba’e ojopýva ichupégui, omohu’ã rie  hembiapo imba’apohápe.
Namombyrýi, aguĩeterei Paraguaýgui, oimène 20 aravo’i rupi, ko pa’ũ omokyre’ỹ hesãi haguã,  responsabilidad ojeguerekòva ikatu haguã oï ñangareko ha mborayhui tekoháre ha oĩ haguã akãngeta, ikatu haguã oñeñangare porã hese ha péva ome’ẽ py’aguapy ha mbojoja yvypóra pe tekoha ñangareko ha ojehekávo tesãi ha jeiko porãve Paraguápe.




#Article 221: Karapegua (525 words)


Karapegua ha’e peteĩ táva oĩva tetãvore Paraguari, Paraguái retãme.
Opyta 84km urpi táva guasu Paraguaýgui.

Oĩ ysyry Kaañave rembe’ýpe ha avei Ruta I Mariscal Francisco Solano López ykére, avei namombyryiete opyta ypa Ypoágui. 

Ojekuaa avei chupe La perla del Caañabé-ramo, ko táva heñói ary 1725 jave España-gua Martín de Barúa mburuvicháramo guare.

Karapegua oguereko 435 km² yvy tuichakue, ary 2008 oiko pype 32.939 ava rupi, densidad poblacional ha’e 75,72 ava/km² , hetaiteve tendagua oiko okaraháre.

Karapegua ojekuaa capital del poyviramo (ha’éva hilo guaraníme), ojejapo rupi ko’pe mba’apo popegua hilo-gui, frazada, poncho, arambohahoja, tupahoja, kyha ha ambuéva. Kóva ojejapo aporeko ojehero poyvi, ojepuruhápe gueteri yma guare tembipuru. 

Hetave tendagua omba’apo kokuépe ha avei oĩ omongakuaáva mymba ogaygua, kokue pegua oĩ takuare’ẽ, oĩháme peteĩ ingenio azucarero omba’apóva pe tendápe. 

Mymbakuéra rehegua, oĩ vaka, ovecha ha kavaju rehegua.

Mba’apo kokue pegua hetavéva oĩ ha’e hi’upyrã rehegua. Avei oñeñoty takuare’ẽ, avati opaichagua, mandyju, mandi’o ha ambue.

Karapeguápe oĩ peteĩ ingenio azucarero, avei heta fábrica omba’apóva embutido opaichaguáre ha avei vakapi rehegua (curtiembre). Ko’ága katu oĩ heta hérava microempresas familiares, pe mba’apo prendas típicas originales rehegua heta tendaguápe omomba’apo.

Ko távape heta mbo’ehao, mitã ha mitãrusu mbo’ehao. Ko sistema educativo regional omotenonde táva guasu, ha pévagui osẽ mbohapy supervisiones administrativas oĩva: Paraguarí, Karapegua ha Quiindýpe.

Intendente ko’ágagua táva Karapeguápe ha’e karai Ismael Damián Cáceres Santacruz, péva ha’e kolo’o ANR, ary 2006 guive 2010 peve. 
 

Táva Karapeguápe tape tuichamba’evéva ohasáva táva mbytépe ha’e ruta I Mariscal Francisco Solano López, ombojuajúva táva guasu Paraguaýre ha ambue tendáre tetãvore pegua. Tapekuéra katu heta yvyreíva (terraplenados y enripiados) ombojuajúva tava’ivéva oñondive ha táva guasu tetãvore pegua. 

Karapeguá oguereko pumbyry Copaco ha pumbyry popegua, avei pojoekuéra (medios de comunicación) ha opa hendápe oguahẽ kuatiahaipyre Paraguay pegua.

Ruta I Mariscal Francisco Solano López rupi,osẽva Paraguaýgui. Tapekuéra (terraplenados ha enripiados) ombojuaju Karapegua umi tenda uperupigua oñondive ha táva guasu tetãvore pegua ndive. Terminal de Ómnibus Paraguaýgui osẽ heta mba’yru guata ava guerahaha oguahẽve opa henda rupi tetãvore tuichakue.

Karapegua ha’e pe hetave tapicha oĩha tetãvore Paraguarí ryepýpe.
Hetave tapicha oĩ oikóva okaraháre ha sa’imi hetave oĩ kuimba’e, omba’apóva kokue térã mymbkuéra rehe.
Tapichakuéra oikóva kuimba’e térã kuña oĩ kóicha.

Karapegua opyta kuarahy reike gotyo tetãvore Paraguarígui, ko’ã rupi ojeike pe tenda tuicháva hérava región del lago Ypoa, iporãitereíva henyhẽva mombe’upyrãgui.

 
Ko tenda Karapegua jerére oĩ ha omboykue chupe ysyrykuéra Kaañavé ha Aguai-hy-mi. Kuarahy reike gotyo oĩ pe estero Ypoá.

Karapegua oguereko 32.939 ava.

Jaikuaaporãvo ko tenda ikatu ja’e ha jahecha 82,09% tendagua oikoha okára gotyo. 

Ogakuéra avei oĩ 82,78% okára gotyo. 

Principales indicadores socio - demográficos:
 

Índice de Desarrollo Humano ojekuaa tetãvore Paraguarí oguereko ko’ã kuaapyrã:

Ko tendápe ojehokuaa Casa de la Cultura ha Museo Histórico Artesanal del Centro Cultural Oñondivepápe, ohechaukáva heta tembiasakue, arte, ha mba’ekuaaty táva ha ambue mba’e rehegua.

Avei oĩ Catedral ha obispado ikatuete oguereko techapyrã.

Ojoguasévape guarã ko’ã artesanía de poyví: colchas, kyha, frazada, faja, tapices, jergas, ponchos, cubrecamas ha mantel, encaje ju ha aopo’i, ã mba’e ojejapo ko tendápe,oĩ heta hendápe rehepyme’ẽ hagua.

Compañía Ka’apukumi rupi ikatu reguahẽ Mosito Isla peve, cachivéope (canoas de tronco de timbó labrado), ko tenda ha’e peteĩ mba’e imomoramby, oguereko 35 ha, pe estero Ypoá mbytépe.




#Article 222: Ka'apuku (658 words)


Ka’apuku ha’e peteĩ táva oĩva tetãvore Paraguarípe. Opyta 141 km Paraguaýgui, táva guasu tetã Paraguái pegua.

Ko táva oĩ tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López mboipýre.

Heñóiva’ekue ary 1787 jave karai Pedro de Melo de Portugal rupi ha ymave ojekuaa héraramo Capilla Tuja. 

Ka’apuku ha’e tenda ijyvy tuichavéva tetãvore pegua, opytáva yvy gotyo, ojei pe poapyha tetãvore Misiones ysyry Tevicuary rupi. 

Ko tenda ojeikuaa avei mabue hérape ciudad del altiplano Paraguái pegua.

Oguereko ogakuéra ymaguare naiñambueihápe umi mba’ekuaa ha tembiasakue tendagua ha avei Parahuái retã megua. 

Heta óga oĩ gueteri estilo colonial, ko'ã óga ojejapova’ekue Paraguái isasõramo guare, ãva ha’e casa Stevant, ojoguáva castillo-pe, oiko chugui museo, ohechaukáve umi mba’e yma guare. 

Ka’apuku oguereko 2.294 km² tuichakue ijyvy, avei oĩ 7.822 ava ha densidad poblacional 3,41 ava/km², hetave tapicha oiko okaraháre.

Ka'apuku ha’e tenda ojeréva ysyry Tevicuary rehe, ijyvy ikatu ojapyhy y, heta tenda porã oĩ pirakuturã. 

Avei ha’e mymbakuéra rehegua ñangarekohára, péicha ojeguereko upépe vaka, ovecha, kure ha kavaju. 

Kokue pegua katu hetaiteve oĩ oñotýva tembi’urã távape ojeipurúva, ãva ha’e takuare'ẽ, avei oñeñoty uvas, mandyju ha mandi’o.

Avei peteĩ mba’e imbaretéva ko tenda rupi ha’e pe sapatu jejapo, comercio ohepyme’ẽva opaichagua tekotevẽmby ha artesanía, tallado en madera, aorã jejapo “ao po’i”, “encaje jú” ha mba’apo vakapi rehegua. 

Pe tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López ha’e tape hũ ohasáva ko tenda rupi ha avei ombojoajúva táva Paraguaýre, ha ambue táva tetãvore ryepype oĩva.

Tapekuéra heta oĩ yvyreíva (terraplenados ha enripiados) ombojuajúva tavakuéra oñondive. 

Pumbyry rehegua oĩ Copaco ha avei pumbyry po pegua, oĩ avei pujoekuéra, opa henda rupi oguahẽ kuatiahaipyre Paraguay pegua.

Resẽvo Paraguaýgui, tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López rupi, táva Paraguarí peve, opytáva 66 km, ojehasa avei tavakuéra Carapeguá, San Roque González de Santacruz, Quiindy, oĩ meve táva Ka’apuku.

Ka'apuku omoheñói karai Pedro de Melo de Portugal, ára 15 jasypoapy ary 1787 jave, yvytemie gotyo ko’ãga oĩhágui . 

Jererova oikova’ekue ary 1816 rupi, oĩramo guare mburuvicháramo Dr. José Gaspar Rodríguez de Francia, ndaipóri guasúi rupi y pe tenda oĩ ypy haguépe. 

Intendente ko’ãgagua ko távape ha’e kuñakarai Lourdes Sabina Brítez Ugarte, chovugua (PLRA), ary 2006 guive ary 2010 peve.

Ko táva oguereko avei pokõi tasyo, irundy ñembosaráirã (clubes deportivos), irundy y rehegua (juntas de saneamiento) ha mymba jejukaha (matadero municipal).

Dirección General de Encuestas Estadísticas y Censos rupive ojeguereko ko’ã kuaapyrã:

Tapicha tendagua hetave oĩ oikóva okaraháre, oĩ hetave kuimba’e, omba’apóva kokue térã mymba ñangarekoháramo, avei 30% rupi oiko távape ha 70% rupi katu oiko umi porundy compañías okaháre guápe.

Tenonderã gotyo avakuéra kuimba’e térã kuña ary jave oĩ ko’ã kuaapyrã:

Ary 2008 jave, oĩ 7.822 ava, péicha jahecha 4.020 kuimba’e ha 3.802 kuña.

Ko distrito Ka'apuku oĩ kuarahy reike gotyo tetãvore Paraguarípe. 

Yvy rehegua ko tenda oguereko heta yvyty, colinas, ysyry, ñu ha karugua.

Ka'apukúpe omohe’õ ysyry gusukuéra Tebicuary, Negro ha hetaiterei ysyry, ko’ãva ha’e:

Ko tendápe avei oĩ Laguna Vera.

Censo Nacional de Población y Vivienda rupive ojeikuaa 67,19% ogakuéra oĩha okára gotyo. 

Indicadores socio - demográficos. 
 

Índice de Desarrollo Humano rehegua porundy tetãvore Paraguarí pegua oĩ ko’ã kuaapyrã:

Oguereko heta mba’e techapyrã, ãva ha’e Playa Municipal “Punta Arenas”, oĩva ysyry guasu Tebicuary rembe’ýpe; Estancia de Turismo “Santa Clara”, opytáva 8 km távagui; avei ysyry porã, paradores, plazas ha museos históricos. 

Ka'apuku guive ikatu reho heta hendápe ñembosaráirã, iporãitereíva, péicha oĩ Laguna Vera, ojeheróva avei ypa Ypoa Guasu, ikatuhápe reipirakutu térã kanoape reiko.

Oguereko avei peteĩ jejahuha iporãva ysyry Paso Ybyku’ípe, oĩháme camping rendaguã ha ñembosarairã.

Yvyty Charora, Virgen, Jaguaretekua, Tarumá, Mariño, Villalba, Arayhu ha Mbokaja, koã hendágui ikatu rehecha tenda tuichakue javeve ojekuaahápe umi ypa renda.

Imbaretevéva techapyrã Ka’apukúpe ha’e umi jahuha yvyku’i morotĩ oĩva ysyry guasu Tebicuary rembe’ýpe, oĩva Villa Floridape. Pe jejahuha municipalidad mba’éva, oñeñatende porã jave hese, ha’e tenda iporãvéva tetã Paraguáipe.

Táva ára guasu oñemomorã jasypoapy jave, jeroky guasúpe, desfiles estudiantiles ha competencias deportivas. 

Pe festival folklórico “Che Rendáa Alasan”, oiko ary ha ary jave jasykõi jave ha jeroky hérava “Fiesta Nacional del Arriero”, jasypa jave.




#Article 223: Loma Plata (406 words)


Loma Plata tenda oĩva tetãvore Boquerón, Paraguái retãme, 407 km Paraguaýgui, oñeguahẽ upépe peteĩ tape opiáva Ruta 9  Carlos A. López-gui. Ha’e oĩ pe colonias menonitas pa’ũme, Chaco paraguayo gotyo.

Ararova arahakúpe ohupity 44° C ha araro’ýpe 0°C. Ararova Mbyte katu 26°C.

Avakuéra Loma Plata-gua omba’apo kokuépe, mymba ñangareko ha industria-pe. Heta tapicha oĩ aty guasu hérava Sociedad Cooperativa Colonizadora-pe.

Oĩ heta kambýre omba’apóva (industrias lácteas), ko tendápe oiko 5.000 ava rupi.

Oñepyrũramo guare colonia Loma Plata, tendaguakuéra oguerekova’ekue heta apañuái hekovépe, techapyrã, mymba saite rehegua ha avei ndaipórigui pohanohára mba’evéichagua, tasyo umíva. Oĩ 101 aldeas rupi ko’ã colonia-pe.

Ha’e colonia omoñepyrũva’ekue tetã ambuégui oúva (canadienses) amo ary 1927, rupi, peteĩ imbaretéva centro urbano y administrativo Cooperativas Menno pegua.

Ha’e avei ñemuha guasu ha mba’apo renda, oguereko tembipuru ojeruva’erã opaichagua mayma tapicha ohosẽvape guara: hoteles, restaurantes ha reike hagua heta tenda iporãva ikatúva rehecha, techapyrã: Campo María, Laguna Capitán, Chaco Logde ha mabue mba’e.

Pe museo histórico Colonia Menno pegua ombyaty tembiasakue oiko ñepyrũva’ekue tendáre, oĩva pe Cooperativa rógape, reikekuévo noñehepyme’ẽi.

Artesanía rehegua, ojejapo bolsos ha kyha karaguatágui, ava aty Enlhet rembiapokue, Pozo Amarillo pegua, oĩva 70 km ñemby kuarahy resẽ gotyo Loma Plata-gui. Avei jahecha mba’apopy yvyra palosanto-gui ojejapopyre.

Pe kamby rehe omba’apova oĩva upépe hérava Trébol oguereko visitas guiadas opavave tapicha ohosévape guara, oikuaaséva mba’eichaitépa omba’apo hikuái pe tendápe.

Pe club de rodeo Isla Po’i, ha’éva Asociación de Ganaderos de Colonia Menno mba’e, ary 1984 guive oheka omyatyrõ,  omoambue mymba ñangareko upépegua. Ary ha ary jave ára 12 jasypoteĩ jave oiko peteĩ feria de exposición ojehechaukahápe mba’épa mba’épa ojejapo pe tenda tuichakue jave. Avei heta oĩ omba’apóva omoporã téra omopotĩ hagua umi heta y renda (lagunas) ojapóvo ysyry rendagua oky guasu jave ha péicha omopotĩ yvy juky tenda pegua.

Pe aranduka raity oĩva Colonia Menno-pe oguereko opaichagua tarjetas postales ha avei arandukakuñera ohaiv’akue ñe’ẽpapára oikóva upe rupi.

Pe Chacra Experimental Isla Po’i pegua omba’apo ha omongakuaa mba’ekuaa ha ojeporeka mba’epyahu kokuépe  guarã: mandyju, manduvi, sésamo, tomate, locote, mamone rehegua, avei omyesakã pe siembra directa, rotación de cultivos ha ambue mba’ére. Mymbakuéra rembi’urã, kapi’ipe opaichagua, pe yvýpe mba’eichaguápa ikatu oñeñoty,  (forrajes), ararava ha ambue mba’e oĩva mba’eichaitépe ikatu oséporãve iñotymby mymbakuéra rembi’urã. Avei oñemba’apo ka’avo jeguakarã, yva ha yvyrakuera uperupiguite rehe ikatu haguáicha araka’eve ndoapái ko’ã mba’e.

Ko’ãga peteĩ umi yrundy tasyo tetãvore Boquerón pegua oĩ Loma Plata-pe, ikatuhápe oho magma tapicha oikóva ko tendápe.

Oñeguahẽkuaa Loma Plata-pe peteĩ tape hũ opiáva 22 km Transchaco-gui.




#Article 224: Benjamín Aceval (485 words)


Benjamín Aceval ha’e peteĩ táva oõva tetãvore Presidente Hayes-pe.

Ogueraha ko téra pe diplomático Paraguáigua, Benjamín Aceval, omoguahẽva’ekue kuatia mburuvicha Rutherford B. Hayespe, omboguapyva’ekue héra tetã Paraguái gotyo pe ñorairõ guasu Guerra de la Triple Alianza aja.

Ararova arahakúpe ohupity 44°C ha araro’ýpe 0°C. Ararova mbyte katu 26°C.

Benjamín Aceval oguereko 16.248 aval, ãvagui 8.076 ha’e kuimba’e ha 8.171 kuña, Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos rupi jaikuaáva.

Ko tenda ha’e pe hetave oñemba’apoha kokue térã mymba ñangarekópe tetãvore Presidente Hayes ryepýpe, oguereko tuicha takuare’ẽndy, avei oĩ peteĩmi ingenio de azúcar Chaco ryepy pegua, ojapóva azúcar orgánica. Avei ojejapo eíra takuare’ẽgui.

Avei oĩ mba’apohára guera ha kamby rehegua. Ko kamby rehe omba’apóva ojapo kamby jypyre, yogur, mba’ehe’ẽ, kesu ha ambue mba’e osẽva ko mba’égui. Ryguasukuéra oñemongakuaáva ha’e ojepuruva’erã táva Paraguaýpe año.

Peteĩ yvyra mbo’iha oĩva ko’ápe ogueraha hembiapokue Europa gotyo.

Umi colinas ojeréva hese ha’e mba’e iporãva mayma tapicha ohóvape guarã.

Ogakuéra ymaguare táva pegua, municipalidad, obispado ha pe fábrica de azúcar, Censi ha Pirotta avei.

Santo ára ha’e 30 jasypoapy jave, Santa Rosa de Lima ára, Benjamín Aceval ñatendehára. Ára 8 jasypakõi jave compañía Cerrítope oñemomba’e guasu Inmaculada Concepción-pe.

Pe plaza Mcal. Estigarribiape oĩ peteĩ tajy oñotyva’ekue ha’etevoi ary 30 jasypoapy ary 1940 jave, peteĩ arapokõindy omano mboyve.

Yma guréma avei ha’e pe fábrica de azúcar, ary 1800 rupi oñepyrũva, ikatu ohóvape guarã techapyrã.

Umi Toba Qomgua, oĩva Cerrítope, omba’apo artesanía fibras vegetalesgui, ojapo bolsos, mochilas, cintos ha ambue mba’e. Avei oĩ hikuái pe artesanía tujuguápe. Exposición artesanía rehegua oiko 2km táva mbyte Benjamín Acevalgui.

Ko táva heñoiva’ekue ára 30 jasyrundy ary 1859 jave. Avakuéra oikova’ekue ñepyrũrã ha’eva’ekue pytagua memete oúva Villa Hayesgui. Ñepyrũra ojeheróva’kue Monte Sociedad, ary 1940 jave oiko chugui distrito Ley 436 ára 6 jasypa jave. Pe laudo Hayes hérava rupive tendota Estados Unidos-gua, Rutherford B. Hayes, oipytyvõ Paraguáipe ñorairõ guasu Triple Alianza oikórõ guare. Ko tembiapópe oñemomba’e guasu Benjamín Aceval-pe, oguerahava’ekue kuatiakuéra mburuvicha Hayespe.

Benjamín Aceval oguereko mokõi compañías: Cerrito ha Costa.

Pe Escuela Agrícola San Francisco oĩva Cerrítope ha’e ikatuhápe oñembokatupyry opavave tendagua, omyakãva peteĩ ONG, Fundación Paraguaya hérava, ikatuhápe oiko 150 ava oĩ jave talleres o jornadas completas pe granja escuela-pe. 

Escuela Pa’i Puku, omba’apóva ary 1995 guive ha’e omoñepyrũva’ekue peteĩ aty mymba ñangarekohára tendagua oma’ẽvo hikuái tenonde gotyo pe Centro Educativo María Medianera (Pa'i Puku) rehe. Ko mbo’ehao omba’apo ha omoarandu mitã ha mitãrusúpe, oguereko mitã ha mitãrusu mbo’ehao. Ko’ápe oike 500 temimbo’e rupi. Oguereko  talleres ombo’éva heta mba’e: yvyra kytiha, ao jejapo ha ñekytĩ, virupuru óga pegua, ka’avo hi’upýva pohã’ýregua, salud rural, apĩ rehegua, computación, dactilografía, electricidad, káva rehegua ha ambue mba’e.

Jasyporundy jave oiko pépe pe festival folclórico hérava, ojehechaukahápe mba’ekuaa purahéi rehegua térã jeroky opaichagua ãva omoakã temimbo’e mboehaópegua. Oĩ opaichagua tembi’u tendagua ha oiko avei fiestas campestres. Temimbo’ekuéra ohechauka bailes latinoamericanos umi tapicha ambue hendágui ohóvape guarã.

Opyta 42km Paraguaýgui, oñeguahẽ ko távape ruta IX Carlos Antonio López yrõ ruta Transchaco rupive.




#Article 225: Chore (557 words)


Choré ha’e peteĩ distrito ha avei táva Paraguái retãme, tetãvore San Pedro-pe oĩva, opyta 330km táva guasu Paraguaýgui.

Ko distrito ha’e tenda tapichakuéra omba’apoha hetave kokuépe, péicha oñeñoty pety, soja, mandyjuha ambue mba’e.

Ijyvy iporãiterei kokuépe guarã ha avei oĩ heta tenda mymbakuéra ñangarekorã ganadería.

Pirapire rehegua tendagua sa’i ohupity, hákatu ary ohasaramovévape ojehechákuri okakuaaha ohóvo mbeguekatu, péicha rupi tendaguakuéra oikoporãvéta ary pyahúpe.

Ko distrito oguereko mba’yru guata ava guerahaha ohóva opavave tendápe uperupigua ha avei ohóva Paraguaýpe, Ciudad del Este, ha Pedro Juan Caballero gotyo,  tetã ambuére katu oho Vrasil, Argentina ha Chile-pe.

Telecomunicaciones rehegua, ko distrito, péicha avei hetave tenda tetãvore ryepy pegua, oguereko servicio de telediscado, Paraguái ha pytagua pegua, sistema satelital hérava.

Yvate gotyo oja Lima ha distrito General Isidoro Resquín rehe, ko’ã mokõive tendágui ojei ysyry Jejui Guazú rupi.

Ñemby gotyo opyta distrito General Elizardo Aquino ha distrito San Estanislao.

Kuarahy resẽ gotyo oĩ distrito Guayaibí.

Ha kuarahy reike gotyo distrito San Pablo.

Ysyry guasu:

Ikatuhápe ojeho yga’ípe.

Oguereko jejahuha yvyku’i morotĩgui oikóva.

Ko distrito hérava Choré, péicha avei opárupi tetãvore San Pedro oguereko ararova oje’éva hese okyveha (lluvioso), ary pukukue.

Yvy he’õngue 70 ha 80%. Arapytu Mbyte ha’e 23ºC, hakuveha arahaku jave 35ºC ha michĩvéva araro’y jave 10ºC rupi.

Terminal de Ómnibus Paraguaýgui osẽ ára ára jave heta mba’yruguata ohóva tetãvore San Pedro gotyo. Ojeike ko tendápe ruta III General Elizardo Aquino rupive.

Tapekuéra tetãvore ryepy pegua hetaiteve oĩ yvyreíva.

Ko’ápe hetave oñeñe’ẽ ñe’ẽ guaraníme, 80% tendagua oñe’ẽ ha jopara (castellano-guaraní) oipuru 20% rupi.

Ko distrito Choré oguereko 41.424 ava.

Tapichakuéra oikóva okaraháre oĩ 93,97%.

Ogakuéra tenda pegua oĩ 6.616, ãvagui tava pegua ha’e 454 ha okaraháregua katu 6.162, péicha upi 93,13% ogakuéra ko distrito pegua oĩ okaraháre.

Ko’ágagua mba’ekuaa avakuéra ko distrito pegua, kuimba’e térã kuña ary pyahu rehegua ojeguereko ãva: 

Indicadores socio-demográficos:

Ko distrito oguereko Facultad de Ciencias de la Educación, Facultad de Derecho ha Ciencias Contables, ko’ã mbo’ehao guasu noĩri tetã poguýpe (es del sector privado).

Ko’ápe ou tapichakuéra oparupigua, tenda tuichakue jave.

INDERT, ha’evakue ymave Instituto de Bienestar Rural, ome’ẽ peteĩ ñu guasu opavave mba’erã, oguerekoóva 263 ha; Resolución Nº 487/ 88 rupive.
 
Oguereko ko’ã colonias:

Ko distrito Choréme oĩ peteĩ ypykue renda:

Hetaiterei ava ko’ápegua omba’apo pety ñotýme. Péicha ndareígui ojekuaa ko tendápe heta ary ohasava’ekuépe Capital del Burley, ha’éva tety rehegua, oikó chugui cigarrillo iporãva. Ko’ága rupi ndaha’evéima yma guarécha oñeñotýva.

Ha’e avei tenda oĩháme mymbakuérare ñemba’apo, ãva ha’e vaka, kavaju, ovcha ha kure rehegua.

Oĩ yvy ijyvateha ka’aguy ha avei ka’a renda.

Kokue pegua ko distrito tuichakue jave oĩ ñemitymby, mandyju, pety, takuare’ẽ, mandi’o, sésamo, cedrón paraguái, soja, papa, alfalfa, yva, manduvi ha trigo, avei girasol. Yvakuéra pa’ũme oĩ naranha he’ẽva ha háiva.

Avei oñemba’apo ka’avo hi’upývape horticultura.

Heta tapicha avei omba’apo pirakutu ohepyme’ẽva’erã.

Industria ryepýpe ikatu jahecha, yvyra rytĩha, petit grain ha ñandyry mbokajagui apoha.

Umi hérava servicios básicos, noiporãiete:

Energía eléctrica oguahẽ 18.1% ógape, y rehegua katu 14%.

Ndoguerekói desagüe cloacal ha ógakuéra oguerekóva pozo ciego 6% añónte.

Iñarandukue hetave ava omba’apóva, 60%, karapeterei, noguahẽi poteĩ ary mbo’ehaópe.

Ikatu ja’e avakuéra tetãvore pegua ndoguerekóiha arandu yvate, péicha rupi ndaikatúi oñakãrapu’ã pya’e ko tenda.

 
Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos rupive jaikuaa ko distrito Choré oguerekoha pirapire rehegua oikéva peteĩ ógape ha’eha 482.045 guarani, péva ha’e peteĩ avápe guarã 86.738 guarani, ohechaukáva oĩha 65,1% mboriahu, kóva ha’e mba’ekuaa tetãvore San Pedro rehegua.




#Article 226: Guido Rodríguez Alcalá (1086 words)


Guido Rodriguez Alcalá heñói Paraguaýpe, Paraguái retãme, ary 1946 jave, ha’e ñe’ẽpapára, narrador, historiador, ensayista, periodista ha crítico literario. Oĩpytyvõva’ekue kuatiahaipyre tetãgua ha pytagua pegua.

Ko aranduka oguereko ipype heta haipyre Artigas ha umi Junta de Gobierno Paraguái pegua, omyesakãva heta mba’e oikovakue pytũmbýpe tembiasakue tetã Paraguái rehegua. Ko karai ombyatyva’ekue omyesakã avei ijehegui. 

Omombe’úva tapicha oĩva ñorairõ guasu aja (Guerra de la Triple Alianza 1965 guive 1970 peve) ombyatýva karai Guido Rodríguez Alcalá. Residentas ha’eva’ekue umi oikovai’ýva Mariscal López ndive, mburuvichárõ guare. Destinadas (o traidoras) ha’e umi kuña ojeguerahava’ekue ka’irãime umi hérava campos de concentración, ha’e rupi pahengue López ija’e’ýha. 

Nde reikuaa tetã Paraguái ndopytaseiha Chaco rehe’ỹ, ha Brasil avei ndoipotái upe yvy guasu opyta Argentina-pe, upérõ Argentina oguahẽ Mato Grosso peve, ha péva, ikatu ndouporãi chupekuéra. Upéramo guare oguahẽ Paraguái ha Brasil peteĩ ñe’ẽme; mokõivéva noĩveimaha Argentina ndive. ¡Máva he’íta heta ñorairõ rire! ¡Máva he’íta chéve cheporavo hague, che ajukapava’ekue heta regimiento, heta jave! Páva ha’e ventaja aguenohva’ekue aha rupi Río de Janeiro-pe: Mburuvicha oĩva’ekue ojerure Brasil-pe jegueraha hagua ka’irãime ñorairõ rire, Paraguáipe ikatuha ajapo guyryry, mba’evai, he’i hikuái, hákatu ouporã cheve jeho upépe ajapo rupi heta angirũ,  upe rire aguenohẽ ha aikuaa chugui heta mba’e...» 

Ary 2002 jave, Guido Rodríguez Alcalá ogueraha yvyateve tembiasakue Paraguái pegua omoĩvo mba’eichaitépa oikova’ekue, pe Paraguái isãso mboyvemi, ohaíva Velasco rehegua, ápe oñepy’amongeta mba’épa ha mba’éicha rupi oiko ko mba’e, avei documento rupive ohechauka mba’ete oikova’ekue ha oikohaguéicha. 

Péicha, Rodríguez Alcalá oheja pe ojeheróva temática histórica habitual, omombaretéva umi tapicha (figuras de la historia paraguaya mitificadas por la dictadura), omongakuaáva imba’ekuaa ha ombojuajúva ambue mba’e oikóva pytagua gotyo oikova’ekue tetã Paraguái isãsoramo guarére. 

Avei omombe’ujey oikova’ekue gobernador Velasco mba’echaitépa oiko tetã Paraguáipe ha umi tapicha opu’ãva’ekue hese ndive, ko’ápe, ñaguahévo tape potĩme ika tu ja’e política paraguaya rehe, ndoje’éiramo jepe tetãme, oñeñapytĩ hague oikóva guive tetãme umi mba’e oikova’ekue tetã ambuéreha, upéicha rupi oikova’ekue pytagua gotyo ikatu ja’e oguereko hague pokatu, imbareteve hague oje’evakuégui ko’ápe. 

Ãva ipahápe ombojovake interpretación aislacionista de la historiografía oficial. Heta mba’e ko’ága peve ndojekuaa porãi mba’épa térã mbaeichaitépa oikovakue Paraguái isãsoramo guare.

(tomado de Mar Langa Pizarro, Historia e intrahistoria colonial en la narrativa paraguaya de los albores del siglo XXI, América sin nombre, Nº. 5-6, 2004, págs. 115-122)

Guido Rodríguez Alcalá, pe novela paha, Velasco, oma’ẽjey peteĩ karaíre oĩ mbaretéva tetã Paraguái rembiasakue rehe. Coronel Bernardo de Velasco (ha’eva’ekue ñepyrũrã gobernador Provincia de Misiones-pe ha ary 1806 guive, avei Paraguáipe), ha’eva’ekue ipaháva mburuvicha España omoĩva: peteĩ hesakã’ỹva koága jave, Velasco ojep’a ára 14 ha 15 jasypo ary 1811 jave; upe rire oĩjey pe gobierno provisional-pe (supuestamente independentista) oikóva’ekue pe ára 16 upe jasy jave.

Peteĩ iporavopyréva documentación (origen de su ensayo inédito Rasgos americanos de la independencia paraguaya), Guido Rodríguez Alcalá ojajey umi novela oikova’ekue ipahakuévoma Colonia, ha umi mba’e oikoramóva Paraguái isãso rire. Pevarã, ojapo haguéicha umi mokõiveva ohaiva’ekuepe, ombojapu peteĩ personaje histórico, ha omoñe’ẽ, ojapóvo chugui peteĩ ommbe’úva, ha’etevoi ojapo hague ha avei ohechava’ekue.

Velasco ohecha ñorairõ Triple Alianza-pe guare ha oikova’ekue upe rire, mba’e tuichavéva Caballero ha Caballero rey-pe, ha’ehácha avei umi heta mombe’upyre Guido Rodríguez Alcalá ohaiva’ekue. Upeicharamo jepe, heta mba’e oikpurúva ko ñe’ẽpapára, omoingéve heta ñe’ẽ omombe’úva, ha avei umi mba’e oikóva ha japúva. Ha péicha oho hese umi argumento ha’e oipurúva ikatu haguáicha hesakã porã maymava omoñe’ẽva guive hihaipyre. 

Umi oikova’ekue mokõive jehaipyrépe noguahẽporãmbái, kóvape katu pe oñe’ẽva oguahẽ tapicha omoñe’ẽvape. Ndaha’éi nañaiméi rupi peteĩ tekove ñaña Caballero chagua, Velasco ohechauka rupi ha’ha gueroviapy; ha avei ñe’ẽ oipurúva pe ñe’ẽpapára nemoagui pe omombe’úvagui. Péicha, omombe’úvo mba’e oikova’ekue araka’eve hesakãporã’ỹva, ha’ete Rodríguez Alcalá ohejaha ohóvo ñorairõ’i mimi ymave guare. Ko democrática oike rire, ko’ã novela histórica iñambue’imi dictadura oĩramo guarégui: upérõ, eréramo umi mba’e estronismo omonei’ỹva nde ha’éma rei’ỹva hendive; ko’ág, ã mombe’upy oguerekojey ñembosarairã, ndahesaráirõ jepe mba’etepa oikova’ekue.

Ko’ã añetegua ikatu rehechauka pe historiografía oficial he’íva: péicha, Velasco he’i pe ára 16 jasypo ary 1811 jave ndojejapói hague mba’eveichagua “bandera tricolor oje’e haguéicha. Ha’e bandera española” (pág. 58); ha, avei,  imandu’a: “juramos fidelidad a don Fernando VII” (pág. 58). Pe Revolución de los Comuneros, heta oĩ he’íva ko’ápe oñepyrũ hague Paraguái isãso, Velasco he’i: “ndaha’éi ñepu’ã rey-re ndaijahéigui, ha’e hague jesuitas-kuérare ija’e’ỹva ” (pág. 66).

Oiko haguéicha umi hembiapokue tapykuépe guare, Guido Rodríguez Alcalá oñembosarái ñe’ẽ oipurúva omombe’úva umi personajes oikuaauka hagua heta mba’e oikóva ko’ãga peve: techapyrã, Velasco nda’ija’éi umi hérava “vicio local de destruir documentos” (pág. 49); he’i avei ñe’ẽ guarani ha’eha “el idioma de la mayoría pobre y de los ricos ignorantes, que entre nuestros ricos no son pocos” (pág. 100); y denuncia: “libros sobre el Paraguay, por desgracia, no se escriben o no se publican” (pág. 105).

Peteĩ sistema ndohupitýiramo rembopyahu hagua haipyre, pe haihára ojapo umi personajes-gui ohecha mombyryvéva (“esos porteños [...] dentro de cien años seguirán atribuyéndonos sus propias faltas”, pág. 176), avei oho pe anacronismo gotyo (Saturnino Rodríguez de la Peña aparece como “el Poltergeist de la jabonería”, pág. 159). Pe recurso oguenohẽ hague tuichave mba’e ha’e ñembohory: “ningún filósofo francés se ha ocupado del asunto, con que no tenemos una fabulación como la urdida sobre el sistema jesuítico” (pág. 84). Pe ñembohory oipurúva ñañáme peteĩha dictador Paraguáigua. 

Ko’ã oje’eva’ekue yképe, jah’eva’erã avei, hembiapokue ymave guare, ko texto Velasco-pe oĩ “citas de documentos reales”: fragmentos de cartas del propio Velasco (pág. 49), notas enviadas a las autoridades (pág. 55), actas del Cabildo (pág. 62), citas del informe que redactó el gobernador Pinedo ary 1775 jave (págs. 108-109), reglamentos de gobierno (pág. 188)....
 
Jahecha haguépe, Donde ladrón no llega, Vagos sin tierra ha Velasco ha’éva oñemboja haguépe Historia ha intrahistoria del Paraguay colonial rehe. Mbohapyvéva ha’e ohechauk’ava pe vigencia de la narrativa histórica Paraguáipe sa ary iñambuévo; oĩháme ñe’ẽpapára ikatupyrýva ha oguerekóva ñe’ẽporãhaipyre tee (voz literaria propia).

Guido Rodríguez Alcalá ojapo ha ohechauka jehaipyre opaichagua.

Ko’áva ha’e, oĩve: 

Narrativa: Caballero (novela, 1986) ojapóca peteĩ personaje histórico-gui, omomichĩva umi mba’e he’ivakuegui, Caballero Rey (novela, 1988), Cuentos decentes (1987), Curuzú cadete (cuentos, 1990; Premio Radio Curupayty), El rector (novela, 1991), oñeme’ẽ Premio El Lector (en narrativa) upe arýpe, ha Cuentos (1993). 
Poemarios: Apacible fuego (1966), Ciudad sonámbula (1967), Viento oscuro (1969), Labor cotidiana (1979) y Leviatán etcétera (1980). 

Avei ohai ensayos: Literatura del Paraguay (1980) e Ideología autoritaria (1987) y realizado investigaciones históricas:
 
Paraguay y Brasil, documentos sobre las relaciones binacionales, 1844 - 1864 (2007) sobre los 20 años anteriores a la Guerra de la Triple Alianza. 
 
Justicia Penal de Gaspar_Rodríguez_de_Francia (1997), ha ambue. 

Hembiapópe hetave jave hasy iñemboja’o narrativa ha historia, oĩ rupi pype exhaustiva investigacion ha heta citas y referencias.




#Article 227: Emiliano González Navero (816 words)


Emiliano González Navero (16 jasypoteĩ 1861, Y'aguy, Karaguatay, tavaguasu Cordillera- 18 jasypa ary 1934) ha'e Mburuvicha Guasu Paraguái-pe. Itúva Nicanor Navero ha kuñakarai Dolores González. Ko kuimba'e ndaijejapói ha imarangatu, pya'guapýpe oikóva, poder orekóva ndikatúi ombopy'aguapy upéi oĩvo yvate. Por el meritorio respeto que inspiraba su persona, el Doctor. Carlos R. Centurión, definió su trayectoria con esta acertada frase: La honradez fue su escudo; la pobreza, su bastón, y la dignidad cívica, su arma de combate. 
 

Kuimba'e katupyry oúva Tetã ñorãirõ guasúgui péva pe ojeheróva Guerra contra la Triple Alianza. Oñemoarandu ñepyrũ itàva guasu ohayhuetéva heñói haguépe ha ou Paraguaýpe omohu'ã iñemoarandu mokõiha atýha Mbo'ehao Guasu o{iva ko'ágãite peve Colegio Nacional de la Capital. 
 
Ha'e omohu'ã hi'aranduo, Facultad de Derecho Universidad Nacional de la Capital-pe. Omba'apo abogacía-pe ary 1887 guive ha upéi oike magistratura-pe juez ramo ko mburuvicha guasu pèva oisãmbyhývo tetã don Juan Antonio Escurra. Omenda kuñakarai Adela Lima ndive, omanóva 7 jasyporundy 1928 jave, ñembyasýpe oiko umi àra ohasávape. Emiliano, osẽ actividad pública-gui ha upéicha omano tetã Paraguáigui ha'e ohayhuetèva, ha'e niko orekóva peteĩ óga, Estados Unidos gotyo ha upépe, 18 jasypa 1934 ára jave.

Ha'e mbohapy jey Mburuvicha Tetãme. Ojeiporavo rire vicepresidente de la República, omoirũ, mokõiha tembiapópe, mburuvichakuèra Benigno Ferreira ha José P. Guggiari. Okúi rire tetã ñesãmbyhýgui Ferreira upe golpe de estado oikova'ekue 2 jasypokõi ary 1908 jave, González Navero ojupi 8 jasypokõi upe arýpe voi mburuvicha provisional ramo. Omoañetévo periodo constitucional, ome'ẽ don Manuel Gondra-pe upe 25 jasyporundy 1910 jave. 

Ohejávo kóva tetã sãmbyhy ohejàva ijapyka guasu, mokõi jasýnte, apañuãime ojeiko tetãme ha ojepytaso anarquía ogueraháva pya'eterei jey presidencia provisional de la República-pe, kóva oiko 22 jasyapy 1912 jave. Jasy ohasa riremínte, 15 jasypoapy 1912 jave, ome'ẽ upe mando karai presidente constitucional Eduardo Schaerer, péicha oñepyrũvo periodo presidencial-kuéra ñemboguata. Mbohapýha ha ipahàpe oike jey presidencia de la República ramo, oimévo presidente José P. Guggiari orrenunsia ho'áva hese tukumbo hetiaterei mitãrusu omanógui péva hín ape ojekuaàva ha oñembyasýva oikova'ekue hese juicio político káso 23 jasypápe oikova'ekue ary 1931, ojukauka va'ekue umi temimbo'épe. Omotenondévo mokõiha jey tetã sãmbyhy oguahẽ ichupe py'aguapy tetãme, upéva mokõi ary pukukue ojeipyso guerra civil, ojeheróva.
 
Gabinete omyakãva ha'eva'ekue: Relaciones Exteriores, Doctor Félix Paiva; Interior-pe, don Eduardo Shaerer; Hacienda, Doctor Jerónimo Zubizarreta (ichugui osẽ canciller ha defensor soberanía nacional); Justicia, Culto e Instrucción Pública-pe, Doctor. Manuel Franco ha Guerra y Marina, don Manuel Gondra.
 

Umi tembiapo ojapóva gobierno jave omopyenda Escuela Naval de Mecánicos, amnistía delitos políticokuèra rehe, Código Rural promulgación, he'i ñemoarandu ndojehepyme'ẽ va'erã avavépe ha upéicha oñemohenda mbo'ehao àra rupi, enseñanza primaria gratuita y obligatoria, omomba'apo ferrocarril tàva guasu Concepción gotyo ha omoheñói municipalidad tavusu jerère tetãme; upéicha, heta represión política oñembotývo umi periódico ojeguerekóva umi àrape. Tetã pyahu oime va'ekue Congreso Internacional de Enseñanza Artística, oñemotenondéva Desde Alemania-pe, oñeasigna $ 2800 oro sellado, delegación oipytyvõtáva Congreso de Estudiantes Americanos-pe, Lima (Perú)-pe ha oñenombra mbo'ehára J. Inocencio Lezcano ha José del Rosario Ayala péva Consejo Nacional de Educación. Oñemosarambi Cuerpo de Bomberos ha Guardia de Seguridad péicha oñemopyendaa Escuela Naval de Mecánicos. 

Oguahẽvo 1 jasypo 1912, odispone reorganización fuerzas armadas, oikéva, en calidad de subteniente umi tavaygua: Emilio Pastore, Alfredo Mena, Carlos J. Fernández, Blas Miloslavich ha Nicolás Delgado. Ko'ã árape, ojerresolve oike haguã Rolando Ibarra grado de capitán-pe, ha 11 jasypoteĩme upe arýpe ojeporavo edecán primer magistrado-pe. Omoheñói Banco Hipotecario; opavimenta tape, avei, heta calleoĩva tavaguasúpe ha ojapo peteĩ prueba adokinádo yvyrágui calle Palma, Alberdi ha 14 de Mayo ári. Onombra ñepyrũ.Umi Intendente Municipalkuérape umi táva ha'eháicha Villarrica, Pilar, Encarnación ha Concepción; omopu'ã peteĩ mercado de abasto pyahu, péva calle Palma ári ha oinaugura Museo de Bellas Artes de Juan Silvano Godoy. 

Las letras y las arte tuvieron un importante apoyo por parte del gobierno, se creó el Museo de Bellas Artes; se realizó un aporte para la instalación de una Academia de Bellas Artes. También se otorgó una beca a Andrés Campos Cervera (Julián de la Herrería) para que realice sus estudios en Canadá, a Eusebio A. Lugo, Guillermo Molinas Rolón y Eduardo Galindo de Arrascaeta. Hubo puestos auxiliares para los músicos Agustín Barrios y Ampelio Villalba.
Periodismo, omoheñói El Nacional, 1 jasykõi 1910 jave ha péva oñemoherakuã poteĩha revista ha poapy kuatiahaipyrépe.
 

 
Don Emiliano omýi katuete políticamente ko sector radical liberalismo-pe. Omotenonde magistratura judicial ha péicha osẽ kuri chugui Mburuvicha guasu del Superior Tribunal de Justicia ára 28 jasypateĩ 1890 jave ois0Òmyhývo tetã gobierno González. Jasykõime 1895 oike asamblea unificada-pe omyakãva Benigno Ferreira. Oimeva'ekue Partido Liberal ndive, oreko peteĩ banca Parlamento-pe ha 19 jasypakõime 1904 jave omopyenda gabinete Juan B. Gaona, hendive ministro de Hacienda ramo omoañete upe función oisãmbyhývo tetã Dr. Báez, orrenunsiáva 28 jasyrundy 1906 omoirũvo Ferreira ikandidatura. Upéingo derrocamiento-gui ohasa omotenodne Ejecutivo, 4 jasypokõi 1908 jave, jepénte 31 jasypakõime omonéĩ formalmente Don Benigno rrenunsia. Oje'eva'erã don Emiliano firma ojeguereko peteĩ acta fundacional del Centro Democrático-pe ha ndaipóri manifiesto 4 jasypokõi 1908-pe, oñepyrũva don Albino Jara ha omboty don Adolfo Riquelme. 




#Article 228: General Isidoro Resquín (500 words)


Ko distrito General Isidoro Resquín, oĩva tetãvore San Pedro, Paraguái retãme heñoiva’ekue ary 1981 jave Alfredo Stroessner rupive.

Oguereko 22.350 ava omba’apóva kokuépe ha avei mba’ekuave’ẽme táva San Pedro del Ykuamandyjúpe).
 
Ojei tetãvore Kanindejúgui, (ymave hérava Kanendiju) ysyry guasu Jejui Guasu rupi.

Ysyry guasu Paraguái rire, heta ysry oĩ tetãvorépe, opavave oho ho’a kóvape: 

Oĩ avei ysyrykuéra Tahekil ha Cartei Cué, ha’éva ho’áva ysyry Aguara Guasúpe.

Ko distrito oguereko heta puertos: Puerto San Vicente ha Puerto San José, mokõivéva ysyry guasu Jejuí Guasu ári.

Ha’e he’õ ha okymeme, he’õngue 70 ha 80%. Arapytu mbytegua 23ºC, arahakúpe oguahẽ (jasyteĩme) ha’e 35ºC  ha michĩvéva araro’y jave ha’e 10ºC.

Ojei ko distrito-pe Ruta III General Elizardo Aquino rupi. 

Hapekuéra hetave oĩ yvyreíva, ndoguerekói mba’eveichagua tape hũ itáguigua.

Ko distrito oguereko mba’yruguata ava guerahaha opaichagua ohóva opárupi ko’ápe térã tetãvore ryepýpe, ha avei ohóva távaguasu Paraguaýpe, Ciudad del Este, Pedro Juan Caballero, ha tetã ambuére Argentina, Brasil ha Chile gotyo.

Pumbyry rehegua, oguereko hetave handápe hérava telediscados ha avei ko’ága rupi umi sistemas satelitales.

Oja yvate gotyo distrito Santa Rosa del Aguaray rehe, ojei ojuehegui ysyry guasu Aguaray Guasu rupive.

Ñemby gotyo oĩ ko’ã distrito: Guayaibi ha Chore; mokõivévagui ojei ysyry guasu Jejui Guasu pupi.

Kuarahy reike gotyo distrito Lima (San Pedro).

Kuarahy resẽ gotyo oja tetãvore Kanindeju ha tetãvore Amambai rehe.

Ko distrito ryepýpegua ikatu ja’e oĩha ãva:

Ijyvy ha’e iporãitereíva kokuépe guarã agricultura ha avei oĩ mymbakuéra rendagua ganadería. Ko distrito ha’e mymakuéra rehegua imbaretéva oguereko rupi heta vaka, kavaju, ovecha ha kure.

Kokue pegua, oĩ ñemitỹ ka’a, mandyju, petỹ, takuare’ẽ, mandi’o, sésamo, cedrón paraguay, soja, papa, alfalfa, yva, manduvi, naranha (hái ha he’ẽva), girasol ha ambue mba’e.

Tetãvore ha’éramo jepe tenda oguerekóva yvy porã kokuépe guarã térã mymbakuéra rehe guarã, ko’ápe oñeikotevẽ heta tembipuru avakuéra oikoporãve haguã (infraestructura y desarrollo humano).

Hetave umi ava ko distrito pegua, 69,4% rupi, imboriahu, ha umi avakuéra hembýva ndaha’éirõ jepe oikotevẽtereíva heta mba’e guereteri noĩri pe tendápe; pirapire rehegua oikéva ogaháre ndahatái, 409.151 guarani, ha’éva oguahẽva ava peteĩteĩme jasy pukukue 78.764 guarani.

Avei heta ko distrito Isidoro Resquín-gua oĩ omba’apóva piarakutúpe, pesca ysyry guasúre.

Mbo’ehaópe ohóva hetave tendagua omba’apóva, (60% rupi), ikarape, iñarandukue ndohupitýi poteĩ ary mbo’ehaópe. Avakuéra omba’apóva tetãvore pegua ndoguerekói katupyry arandúpe, péicha rupi ndakatúi añakãrapu’ã py’e ko tenda.

Tavy rehegua analfabetismo, imboriahu rupi avei (extrema pobreza) ndaikatúi mitãnguéra oho are mbo’ehaópe, ko mba’e hetave apañuái ome’ẽ kuñanguérape.

Tapicha ypykuéra (parcialidades indígenas) avei ikatu oike mbo’ehaópe ñepyrũguápe (primaria), sa’ínte oĩ ohóva oñemoarandu haguã.

Ko tendápe oĩ heta mbo’ehao menonitas, jesuitas ha dominicas.

Ñemoarandu yvatevegua (nivel terciario o universitario) oĩ pe mbo’ehao (escuela especializada), hérava “Escuela Agrícola San Vicente”.

Ápe hetaiteve oĩ oñe’ẽva guarani, 80% rupi avakuéra oñe’ẽva, ha jopara (español-guaraní) oñeñe’ẽ 20% rupi tetãvore ryepýpe.

Ko distrito General Resquín oguereko 24.543 ava, távape oikóva sa’ive, okaháregua hetaitereive oĩ.

Avakuéra okaraháre oikóva oĩ 91,33% rupi.

Ogakuéra rehegua ko distritope oĩ 4.046, pévegui táva pegua 407, ha okáregua oĩ 3.639, péicha ikatu ja’e 89,94% ogakuéra oĩ okaháre.

Indicadores socio-demográficos, distrito General Resquín-pe, ojeguereko ã mba’e:




#Article 229: Nicolás Leoz Almirón (748 words)


Nicolás Leoz Almirón ha’e motenondehára mangapykuaa rehegua (dirigente de futbol) heñoiva’ekue Paraguái retãme ára 10 jasyporund ary 1928 jave, ko’ãgaite ha’ehína tendota Confederación Sudamericana de Fútbol pegua.

Itúva héra Gregorio Leoz Latorre (heñói táva Navarra, tetã España)-pe ha isy héra Patrona Almirón Bogarín (heñói táva Luque, Paraguáipe) ha’eva’ekue upérõ juez de Paz táva Luque-pe. 

Ijoyke’y kuéra ha’e Guillermo, Pomposa, Sara, Eusebio, César, Modesto ha María Teresa. Oguereco mokõi joyke’y itúva ra’ýva, Isidoro ha Cesáreo, ãva ha’e osẽva’ekue juaju itúva ha kuñakarai Eudosia Carmen Zorrilla oikoramo guare hikuái tetã Argentina-pe.

Itaitachukuéra itúvagui (bisabuelos) ha’e Manuel Leoz Ramón ha Manuela Guinda Baztam.

Itaitakuéra itúvagui (abuelos) ha’e Cesáreo Leoz Guinda ha Miguela Latorre.

Imitãme oiko Pirizal gotyo, 78 Km ka’ague mbyte Carlos Casado mba’évape, ysyry guasu Paraguái mboipýri Puerto Casado-pe, ko’ága hérava Puerto La Victoria. Hóga ñepyrũrã ha’e yvyrágui; okeha itúvakuéra ha avei mitãnguéra oguereko pyrũha (piso) yvyreígui.
 
Iñangirũnguéra, ñemuha megua karai Vicente, ypykuéra (indígenas) “Cebolla”,” Maestro” ha Pavón, Sanapaná pegua ha kasike Remigio. Avei oĩ ypykue mitã’íva González-i ha Piro’y ojapyva’erã hikuái jakare pe riacho Mosquito ryepýpe ha oñembosarái hikuái ysyry Mieres Kuépe, itúva ogueru peteĩ mba’apohára yvyra rehegua (carpintero), hérava karai Vera, ojapo haguã jehasaha ysyry ári (puente) quebracho-gui, kóva avei oikpuru uperire umi menonita-kuéra. 

Oikuaava’ekue Emiliano R. Fernández-pe, omba’aporõ guare ka’aguýpe tenda hérava Pirizal-pe, uperire oikova’ekue chugui ñe’ẽpapára ikatupyrýva ha ijojaha’ỹva.

Tuichave rire oho Puerto-pe tren-pe a upéi ohasa Paraguaýpe mokói ygápe hérava peteĩ “Toro” ha ambue “Anita Barthe”.

Ha’e ha ijoyke’y Eusebio oñemoarandu ñepyrũrã Puerto Casado-pe, ijoyke’y Guillermo oike mbo’ehao San José Paraguaýpe, upéi oike haguépe avei Eusebio. 

Pomposa ha Sara (ijoyke’ykuéra kuñáva) katu oike mbo’ehao La Providencia-pe.

Ary 1938 jave Ipehenguekuéra tuichaháicha ova Paraguaýpe tape Río de la Plata ha Juan Díaz de Solís ári oĩva’ekue hóga.

Isy oñangarekova’ekue mba’eichaitépa oho iñemoarandúpe imemby, ndoguerekoiramo jepe kyta yvate examen jave, araka’eve nomoguahẽi isýpe mba’eveichagua ivaíva ojapokuaáva mbo’ehaópe. Peteĩ jave oguenohẽramo guare keta heta (calificación 10) oñaniháme oho omombe’u mb’apópe isýse; kóva he’i chupe, “añete che memby ha’e pa (10) hákatu… gimnasia-pe”. Upépe guive oikuaa, imitã’ípe, ha’taha pe hérava deporte-pe guarãha, arateĩ jave ijoyke’ykuéra César ha Modesto ndive ohova’erã hikuái club Atlántida-pe ohecha haguã mangapykuaa. 

Peteĩ jave ndoguerekói hikuái pirapire oike haguã mangapykuaa jehechahápe, ha ohechaseterei rupi oimeháicha, upépe ohecha peteĩ karaípe ogueraha jave voko (bolsa) tuicháva, oñemboja hikuái ha oporandu chupe ha’épa oguerháva tembipuru club Libertad mba’e ha ojávo hese oguahẽ cheikeha peve ha he’i umi tapichápe oñangarekóva jeikeha rehe “orehína club Libertad pegua ha rogueru equipo del club”, ha péicha oike hikuái ohecha pe partido. Pe karai ha’e José Dimas Larrosa, árbitro mangapykuaa Paraguaigua rehegua.

Oñepyrũ omba’apo 14 ary oreko jave Bernardo Ismajovich ndive, peteĩ valija reheve, oĩháme peinetas, peines, talcos, pañoletas ha ao kuña mba’erã.

Itajjyrakuéra peteĩha omendáramo guare ha’e: Nora Cecilia ha Celeste; ãva memby ha’e Thalía, Sofía ha Mauricio. 

Mokõiha omenda María Clemencia Pérez ndive, tetã Colombia-gua, oguereko hendive mokõi mitã, ãva ha’e Josué Nicolás ha Mateo Nicolás, ohecharamoiterei kóvape ha’e rupi irũ ijojaha’ỹva, ohayhu añetérõ chepe hetã avei ohayhu imba’erõguáicha tetã Paraguái ohechaukáva mborayhu iméname ha imembykuérape, omoneíme iména mba’apo heta ára ohasáva tetã ambuére.

Peteĩha ñemboja mangapykuaa rehegua ha’ekuri imitã’ipe club Atlántida-pe. 

Ary 1940 guive 1950 peve

Omba’apo periodista deportivo-ramo pujoépe (radio) ha avei kuatiahaipyrépe (diarios) ko’ã karai katupyry ndive, Gerardo Halley Mora, Pedro García, Néstor Romero Valdovinos, Milciades Aguayo, Sindulfo Martínez ha ambue. 

Ary 1957-pe

Oike Facultad de Derecho y Ciencias Sociales U.N.A. (Universidad Nacional de Asunción)-pe oñemoarandu haguã Derecho-pe ha oñembokatupyry aja oikéma Poder Judicial-pe escribiente interrogatorio jave oikóva ramo; omohu’ã ára 24 jasypakõi ary 1957 jave orekórõ guare 29 ary.

Ary 1950 guive 1962 peve

Ha’ékuri mbo’ehára Historia pegua mbo’ehao Nacional de la Capital-pe, avei Nacional de Niñas ha Comercio-pe.

Avei ha’e motenondahára empresa de aluminio, inmobiliaria ha agríco-ganadera-pe.

Ary 1972 ha 1974 avei 1980 ha 1986 peve

Ha’e vicepresidente Confederación Sudamericana de Fútbol-pe.

Presidente Confederación Sudamericana de Fútbol-pe, ojupi ápe ára 1 jasypo ary 1986 jave; 20 arýma ojapo oĩ hague pépe, ojeiporavo chupe po javéma umi aty guasu oikova’ekue tavakuérape, Bogotá, Paraguay ha mbohapy jave Mar del Plata-pe.

Ary 1998 guive 2002 peve

Oĩ Miembro Ejecutivo FIFA-pe, Sudamérica-gui ohóva.

Ary 2002 guive 2004 peve

Oĩ miembro umi comisión Seguridad ha Fair Play, Emergencia, estudios Estratégicos, ombosako’íva Copa Mundial 2002, ombosako’íva Copa FIFA, Confederaciones ha avei Task Force 2004. 

Ary 1971 - 1973 ha 1979 – 1985 peve

Presidente Liga Paraguaya de Fútbol-pe. 

Ary 1968 guive 1977 peve

Presidente Club Libertad-pe.

Ary 1957 guive 1977 peve

Presidente Tribunal de Justicia Confederación Paraguaya de Básquetbol pegua. 

Avei ha'e:




#Article 230: Delfín Chamorro (683 words)


Delfín Chamorro mbo’ehára añetete va’ekue. Ha’e omoñepyrũ va’ekue mba’éichapa oñembo’e porãvéta España ñe’ẽ rehegua arandu.

Karai Chamorro heñóĩ táva Caaguazú-pe 24 jasypakõime  1863 ramo, tuvakuéra, gua’i mokõivéva, karai José de la Cruz Chamorro, oñorairõ va’ekue Chákope ha kuñakarai Juana Inés Martínez, oñemombytárõ guare ko távape, oñepyrũ mboyvemi upe ñorairõ guasu Setenta ramo guare.

Oñehekombo’e’ypy va’ekue Villarrica-pe. Ko táva opytavaietéva ñorairõ guasu rire, opavave tatãpyre guáicha avei, oñepyrũ oñeha’ã imba’embyasykuéra apytépe oñakãrapu’ã jevy haguãicha mba’apo mbarete ha ijetu’úvape umi nomanói va’ekue ñorarõhápe. 

Omohu’ãvo mbo’ehaóñepyrũgua, oike Colegio Nacional de la Capital Paraguaýpe oĩvape oñemoaranduhaguã mbo’eha mokõhápe, ndaikatúi va’ekue omohu’ã hogayguakuéra imboriahuetégui ha avei he’iháicha umi ohai va’ekue hekovekue, omotavýgui ichupe mborayhúpe peteĩ mitãkuña ha’e ohayhuva’ekue, umívare ohejarei pe mbo’ehao 4° curso bachillerarto-pe.

Upéramo ojehecha omba’apo mante va’erãha ikatu haguã omoguãhẽ viru hógape karurã umíva repyrã. Upéicha ramo jepe ha’e peteĩ omoñe’ẽséva kuatiahai pyre arandukuéra, upéicha ha’eñoreínte heta arandu porã ohupyty. Avei ohaisemíva ñe’ẽpotykuéra mitãrusukuéra rehegua, ha hembiapokue ombyaty va’ekue umi paparakuéra paraguái reheguakuéra, ha’éramo jepe kuri karai ombohováiva.

Chamorro ha’e peteĩ clásico pe jahaikuéra rehegua. Iñe’ẽyvotykuéra oguereko acento virgiliano mbeguekatumi. Omondo iñangirũ Daniel Codas-pe kuatiañe’ẽ porã ha’e ohayhuetéva hetã’i Villarica, ohechaukáva chupe oje’éva ha’eha peteĩ  joya literaria. 

Imbo’ehárakuéra oguerekóva avei inspiración clásica ha’e Fray Luis de León ha Andrés Bello. Ha’e avei kuri omoñe’ẽsetéva umi kuatiahaikuéra arandu ohai va’ekue Tolstoi, Kropotkin ha oĩve avei.

Pe tembiapo ha’e ohayhuvéva ha’e pe docencia. Oñepyrũ oporombo’e mbo’ehao pública San Juan Bautista de las Misiones-pe;  1887-pe, itavayguakuéra gua’ikuéra ojerure rupi ichupe oho jey táva Villarrica-pe ombo’ejey haguã peteĩ “escuela de la patria-pe”, téra oñemoĩva umi mbo’ehao mbo’eha ñepyrũ omoĩva el Estado.

Hi’ãga mbaretére ha avei oguerekóre arandu pypuku –oikotevẽ’ỹre mba’evéichagua kuatia vera– ha’e kuri ipo’aiteheta oykekóre ichupe karai mbohehára guasu Ramón Indalecio Cardozo, ohecha va’ekue ichupe orekoha orekoha arandu añete ikatu haguãicha omba’apo umi mbo’ehaórupi. 

Upeicha rupi 1892-pe, Chamorro-pe oñeme’ẽ umi cátedras de Castellano ha Retórica Poética rehegua Colegio Nacional Villarica-pe oĩva.

Irundy pa ary hekovekue oipuru oñemboarandu ha oporombo’épe gramática España ñe’ẽ rehegua. Ojeikuaa ichupe peteĩha gramático Paraguáiguáramo. Oheja ojapopa’ỹre “Gramática Castellana”, pe peteĩha kuatiahai oñemosarambi va’ekue ha’e omano riréma.

Andrés Bello remimbo’ekue, omoporãve kuri heta hendáicha umi lección ojapo va’ekue le Venezuela-gua arandu. 

Umi mbo’eharakuéra arandu apytépe gramática-pe oñembokatupyry va’ekue, ikatu avei ñamoĩ Inocencio Lezcano, ombojoapy va’ekue embiapo porãita.

Mbo’ehára Chamorro oguereko kuri  po’a oikove haguére ha’e jave umi tapicha aranduete haikuéra rehegua gua’íva avei ha’éicha. Ko’ãva apytépe oĩ iñangirũnguéra Ramón Indalecio Cardozo, Simeón Carísimo, Atanasio Riera, Nicolás E. Sardi, Carlos Ventura De Permi ha Virgilio Barrios ojapytepekuéra, tapichakuéra oheja va’ekue herakuéra heta mba’e porã techapyrã ko táva aranduetépe.

Cardozo katu ohavi voi: Chamorro ha’e mbo’ehára, omo’ambue va’ekue heta mba’e. Oporombo’e hemiechaukarã rupive ha imbo’epýpe omo’ambue upe  upe gramática lógica oñembo’eháichami itujámava ipyahuvévare hérava racional ha lógico. Oñemohatã kuri pe ha’e ohechahaguéichad, ha’ete voi ojapo va’ekue, oñembohérava “Método Chamorro”.

Delfín Chamorro ete voi omombe’u: “Ko gramática ñamindu’u ha’ehína mba’éichapa jahesa’ỹijo pe ñe’ẽ rehegua ha ñaipehe’ã umi razonamiento oñembohérava oraciones, ha ko’ãva katu umi imiembrokuéra constitutivo, oguãhẽmeve hasyete’ỹvape. Ijetu’uete rupi jepy’amongetakuéra, jaipyhy va’erã iñepyrurãme umi techaukarã ndahasyetéiva raẽ ha ñamombe’u umi oĩva ha maerãpa oñemoĩ upépe”.

Oipy’araãite avei ichupe tembiapo periodismo rehegua. 1902-pe, mbo’ehára Ramón I. Cardozo ndive omoañete táva Villarrica-pe pe kuatiahai “El Libre”, omombe’uhápe leccionkuéra gramática rehegua. 1903-pe, omoañete ambue periódico hérava “El Guairá” sa’imínte osẽ va’ekue.

Karai Tendota Manuel Gondra, oikuaa pype karai mbo’ehára gua’ípa mba’eichaguápa, herakuãporãva oparupiete omoĩ chupe mbo’ehára  Colegio Nacional Paraguaypeguápe. Oñemoĩ avei uperire Mbo’ehára honorífico ramo ha oñeme’ẽ ichupe peteĩ jubilación ha’e omeresetéva. 

Natalicio González he’i 1905-pe, coronel Escurra tetãsãmbyhy ho’aramo guare, Chamorro oike Partido Colorado-pe. Ombojeguaru va’ekue ichupe chentese tenyhẽte va’ekue umi coloradokuéra sãmbyhyharakuérape, upévare oñeme’ẽvo chupe oikohaguã ichugui senador ramo, ojei upégui ha avei umi ñemohenda porã ome’ẽse va’ekue ichupe iñirũnguéra.

Omyakã va’ékue Paraguáiguakuéra ojejokuái va’ekue upe Segundo Congreso de la Internacional del Magisterio Americano, oiko va’ekue Montevideo-pe, 1930 ramo.

Pe ha’e imboriahuhagueichaiténte hekovépe ha’e omano va’ekueParaguaýpe 15 japypoapy 1931-pe.

Carlos Zubizarreta omboguapy upévare: “Yma guare imbo’eharakue José Patricio Guggiari, Tendota guasu upérõ guare ohepyme’ẽmba hetekue ñeñotũkuére. Delfín Chamorro jehaikuéra mbo’epyrãva araka’eve noñemosarambíriva kuatiahai arandúpe Umi haiha anambusu ha’e ohaihaguépe hekombo’erã, heta tapicha ohupytymi va’ekue, oñehundipaite va’ekue ha’e omanómarõ”.




#Article 231: Eco Reserva Mbatovi (968 words)


Ko Eco-reserva Mbatovi ha’e peteĩ korapyguasu ijárava ohejáva oñeñanderekohaguã ñanderekohakuérarehe oĩhápe heta mba’e porã oikovéva ñana ha mymbakuéra. Ha’e Primera Servidumbre Ambiental Paraguaigua, oñemboguapy kuatiáre Dirección General de los Registros Públicos-pe.

Opytahína  tetãvoreParaguarí, Paraguáipe, yvyty jehe’a Cordillera de los Altos-pe, ruta hũ ári ombojoajúva umi táva Paraguarí ha Piribebuy, ha oforma avei eco-región hérava Litoral Central.  

Ary 1999-pe, karai Jacinto Santa María ha hembireko Marta González Ayala  –mokõve ñanderekoha rahyhúva– oñepyrũ oheka mba’éichapa tenda pe yvytýrupi ikatuhápe opytu’u haguã arandy ru’ãme. Upeichahápe oguãhẽta pe tenda oĩ va Cordillera de los Altos-pe opytáva táva Paraguarí-pe, ikahágui jajesareko umi mba’eporã ojekuaáva yvytykuéra opytáva Pirayú gotyo.  

Uperiremínte opytama itavyraívaicha pe mba’e porã oĩva ha avei umi mymbakuéra ha yvyrakuéra uperupigua. Karai Jacinto he’i umi ohecharamóvare ha’eha “mborayhu peteĩ jesarekópe”. 

Omongu’égui chupekuéra pe naturaleza-re ñemba’apo ha mborayhu, ojogua hikuá pe korapyguasu ha he’i pe tendare ojeheja va’erãha oñeñangarekohaguã ikatu haguãocha opavave ohecharamo ha oguerovy’a. Upécha oñepyrũ upe ikerayvotykuéra ko’ágã oñemoañetémava, ha héraa Eco-reserva Mbatovi.

Omoñepyrũma ñemoarandu, avei tembiapokuéra pe tendáre ikatu haguãcha oñeme’ẽ ichupekuéra ha omoĩ heta mbsa’e  upépe ikatu haguãicha oñemoañete pe eco reserva. 

Ary 2003-pema voi omohu’ãva va’ekue umi tembiapo omoañete haguã pe áre protegida ha avei kuatiápe ñemboguapy pe Mbatovi  Dirección General de Registros Públicos, Primera Servidumbre Ambiental  Paraguaigua ramo.

Upéva aja katu tembiapokuéra pe reserva-pe ohorei hese ko’ã tapicha mba’e porã kyre’ỹete rupive. Heta ára jevy pe naturaleza ñe’ẽte voi oipytyvõ va’ekue ichupekuéra ikatu haguãicha umi ka’aguy mbytérupi ojuhu haguã umi yvu porã porã ysakã morotĩ asy ha umi y je’a porãite oĩva upérupi ikatu haguãicha ojehecha

Jacinto ha Marta ogueroguata heta tetã ambuekuéra oĩva América Latina-pe (Costa Rica, México, Colombia, Perú y Brasil), ojesarekóvo umi upérupi tenda porã oĩvare ikatu haguãicha oguenohẽ katupyry naturaleza-re ñeñangareko.

Umi tembiapo ha aravo oipuruva’ekue ohupytyka opavavépe heta vy’a ko Ecor Reserva mbatovípe, oipe’a va’ekue hokẽ tekovekuérape jasyteĩ ary 2006-pe

Ko reserva tuicha mba’e oguerekógui ipype heta mba’e porã jahecha va’erã iporãmbajepéva, avei ko’ape ndahasyiete ñaguãhe haguã. Omeẽ maymavépe tembiapo porã tekombo’epy ambiente rehegua, oĩgui ipyte opaichagua yvyrakuéra ha mymbakuéra korapy ndatuichaitévape ome’ẽva jehechapyrãnguéra Cerro Santo Tomás,  Cerro Hũ ha Cerro Perõ guive, kuarahy reike gotyo ñu guasu Pirayú rehegua ha avei Cerro Mbatovi, ko’ápe oĩ jehechapyrã ha’eñomi oguerekóva. 

Ñananguéra oñuãva ko tenda ha’e umi osẽva itatýre otyryrýva oguãhẽva ysyrykuéra rupive omyenyhetéva ñananguéragui.   

Ysyry oguerekóva y morotĩ asy iky’a’ỹva gueteri oñemoñepyrũva ko’aruieténte, oiko chuguikuéra heta cascada iporãmbajepéva hembe’ýrupi jajuhukuaava heta ñananguéra Chachi (Cyathea atrovirens) rehegua, upe opapotámava ohóvo, ha avei hembe’yete henuhẽ helecho, culantrillo ha líquenes umíagui. Oĩ avei yvykua oikoreínte va’ekue ikatuhápe jahupyty jepytu’u hupyty’ỹva jepy’amongeta reheve. 

Ko’ãva ysyry rembe’ýre jajuhu ka’aguy yvate yvyra guasu gusúreheve, havei jatopáne sa rehegua yvyra ñaneretã mba’éva ha’éva cedro, yvyra ro, urunde'y, yvyra pytã, tajy (lapacho), kurupa'y, peterevy, incienso, guajayvi, amba'y, pakuri, mbavy, timbo, yvyraju, haharati'a, umía. 

Avei ojejuhu kuri upérupi heta guyrakuéra ojeikuaáva, umíva hína pe ka’aguy guasu Atlántico Interior pegua; avei heta mboikuéra rehegua ndojeikuaaporãiva rehegua, mymbakuéra, ko’ãva apytépe oĩ agouti paca, akuti sa’yju, aguara’i, tapiti ha heta tatukuéra, ha hetave mymbakuéra. 

Ko ecoreserva Mbatovípe ikatu jajuhu cactus ha orquídea kuéra ka’aguy, avei hetaiterei helecho-kuera; ñamaña peteĩbalcón natural guive umi yvyra ru’ã ha opavavete mba’e upe jereregua; avei ñahendu y ha itakuéra ryapu, jajupi ita rembe’ýpe ñanaita ygáu, helecho, ha culantrillo kuéra ombojeréva; upérupi ikatu jajuhu mymbakuéra pypore pyahuete ha jaguatami tapepo’ikuéra rupi, upérupi jajuhu sapy’áta heta yjepo porã porã ha hetave mba’e piro’y porã.

Ikatu haguã kuri ojeipuru tapichakuéra ohommi haguã oguata ha avei omba’erechahaguã, Mbatovípe kuri oñemohenda heta mba’ekuéra pytyvõrãnguéra naturaleza respétope, ha avei ikatuhaguãicha maymavéva oúva guive ko’ápe ovy’ahaguãnte mba’eve ivaíva ojehu’ỹre ichupekuéra, ojapóva chugui tenda  eco-aventura-rã ojedeclara va’ekue “De Interés Turístico Nacional” SENATUR (Secretaría Nacional de Turismo de Paraguay) rupive.

Ko ecoreserva-e ikatu avei ñañembovy’a heta mba’e jajapóva jaipuruhápe equipo-kuéra ojegueru va’ekue tetã ambuégui imbarete porãva, ha avei tapicha pytyvõha oĩ memete ñanembo katupyrýva oúva mombyrýgui..

Mbatoví ome’ẽ avei tembiaporã umi tekove omba’apo guasúvape guarã, oñemoĩ va’ekue ohesape’a va’erã opavavépe mba’eichaitépa ñanderekove va’erã, jehechauka rupive jeikohakuérarã. Upe kóva rupive ojehupytyséva ha’ehína mba’eichaitépa avakuéra hembiapo porãvéta, ojejapóva akã porã jeipurúpe, ñemba’apo oñondivekuerapa ha avei ñemboguatakuaa tapichakukérape.

Ko’ape jajuhu vy’a renda tuichavéva ome’ẽva ko Reserva. Ha’ehína heta tembiapo ikatuva jajapo yvyrakuéra ru’ãme ha oĩ katu yvatevevoi jahasaha. 

Ñahendu rire peteĩ ñemoñe’ẽ oñeme’ẽ haguã ñandéve mba’éichapa jaiko ha jaguata va’erã, ñamoñepyrũma jeguata tapepo’ikuéra Yvaropy rupi, orekóva 1.700 m ipukukue, oiva tape tuja ñande ypykuéra oguatahaguérupi, oikuaaukáva ñandéve heta mba’e porã oiko va’ekue opa árape, oñeñangarekóva ha iporãitemíva oje’éva oikohaguérupi póra (Ybaropy). 

Opakuévo ko peteĩha tembiapo jahasa peteĩ puente oñesaingóva yvate jahechahaguãme mba’eporãnguéra, mbohupakuérape omombytu’úva hi’ágã, ha hetave mba’e ikatúva jajapo yvate ñesaingohápe. 

Jaguatavévo jahávo jeguata  henyhẽtéva opa mba’e jahechava’erãgui, oĩhápe yvu porã porã ha avei iporãmbajepéva y jepo umíva, jahecharamomi avei guyrakuéra aty guasu ha panambi vera porã omyenyhẽtéva ko ka’aguy ha ñu- Japytu’umi porã rire Salto Piro’y  ha pe tape ñandegueraháva pe tuichaitéva ñemañaha naturaleza ome’ẽva ñandéve hérava Itá Chororí. 

Tape Saingo vy’arã ne’ĩrã jahechapa. Peteĩ tape yvate jehasaha ñandegueraháva plataforma Canopy peve ikatuhágui umi oúva ikatu oñemombo ha “oveve” 4ª metro ijyvatekue peteĩ ka’aguy ijapysẽva upérupi, tenuyẽva yvyraty ypytũgui, ñesãihápe ysypo acero orekóva 105 metro ipukukue, ha jahechami opa mba’e porã ha ñañandu heta vy’a guasu.

Umi ikane’õ’ỹva gueteri ikatu oñemby’a avei oguejývo rapel-pe peteĩ ita’óga oñembo’yetéva rupi, ijyvatéva 25 metro. Ha umi ovy’apámava katu ko’ã tembapo rupive, ko reserva ome’ẽhína tenga iporãitemíva ñande rete ñemombytu’u ha jepy’amongetarã.

Japytu’urire jerekue Las Cuevas-rupi,  ñamoñepyrũ jejujevy, jajupívo tapepo’íre 700 ipukúva. Ñamohu’ã mboyve pe tape, japyta mañaha mokõme, ikatuhápe ñamañami mba’e iporãmbajepéva pe Yvyty Mbatovi guive ha pe ñu guasu Pirayú.

Ko Reserva-pe ikatu ñaguaãhẽ km 72 rupi tape hóva Paraguarí-gui Piribebuy-peve, yvytykuéra ru’ãme,  10 km rupi távaParaguarí mbytégui. 

Ko Reserva-pe ikatu jaike sábados, domingos ha feriado jave. Opavave tembiapo jajapótava ñamombe’uraẽ mante va’era.  Ikatu avei jajapo upéva ko’ã mbyryñe’ẽpe: 595 21 44 48 44; 0971 299 250 ha avei 0981 437 526.




#Article 232: Ernesto Pérez Acosta (653 words)


Ernesto Pérez Acosta Ha’e va’eke Pa’i salesiano-gua. Oiko Capellán ramo upe ñorairã guasu Chaco-pe ha avei mitãrusukuéra mbo’ehára.

Pa’i Ernesto Pérez Acosta, oparupiee oikuaáva “Paí Pérez” pe, heñói táva Itaguápe upe 17 jasyteĩ ramo ary1889-pe. Coronel José del Carmen Pérez ra’y, Ha’e va’ekue convencional Asamblea Constituyente oiko va’ekue 1870-pe; sy katu kuñakarai Juana Rosa Acosta.

Oike mbo’ehao tupao La Encarnación oĩva Paraguaýpe. Upe ary 1901 ojojuhu umi pa’i salesiano-kuérandi ohóvo ohóvo omoĩ temimbo’e artesano ramo upe Colegio Monseñor Lasagna-pe omyakã pa’i Turriccia.

Ary 1903-pe, mitãrusumírõ guare, oje’ói Uruguay-pe omoñepyruhaguã iñarandurã upe Seminario del Manga-pe,  táva Montevideo ypýpe. Ojejapóvo chugui pa’i upe ary1916-pe, oñembo’e va’ekue peteĩha imisa Paraguaype  upe tupao pyahu oĩva ha’e okehaguép mbo’eho tujápe, opytahá mbo’ehára ramo, tembiapo ojapo va’ekue pateĩ ary javeve.

Upe peteĩha ary pa’íramo guare oiko tembiapo tuichapajepéva, oñemoañete upe Batallón de Exploradores ombohéra va’ekue Don Bosco. Ko aty ndive, ha’e ombykã va’ekue, ohasa heta tendárupi ñane retãme. Upéicha omoñepyrũ hembiapo tekombo’e rehegua avei ñembokatupyry mitãrusu ha mitãnguéra Paraguaiguápe, tembiapo ojapo va’ekue irundy ary javeve.

Ko pa’i Pérez oñemomba’eguasu pya’e va’ekue; tekove hory, arandu ha heko porã rupi ojehecharamo va’ekue opárupi.

Hekove pa’i ramo omba’apo jetu’uva’ekue. Upe ary1927 ramo o nombramyakãhara ramo Colegio Salesiano del Sagrado Corazón (Salesianitope), upe ary rire, oñemoĩ va’ekue ichupe concejal Municipalidad Paraguaype.

Ary 1930 ramo ha’e va’ekue director  Instituto San José de Concepción-pe. Oñepyrũvo upe guerra del Chaco ary 1932-pe ha ohechávo umi hapichakuéra ha hemimbo’ekuéra oipykúi  Chaco rape ñorairõrã ha’e ndaikatúi ohecha rei umi mba’e ha avei ha’e oñemoĩ tapére hendivekuéra. Oñe nombravo capellán, oñemoherakuã mbarete va’eku odefendéve upe fortín Nanawa, oñetĩ joso haguépe umí imbaretetéva ejército Bolivia-gua. 

Misa ha ñemombe’u apytepe, hasyve jave upe ñanderetã ñangareko,  Pa’i Pérez, ha’ete voi he’iháicha, oipyhy va’ekue avei mbokaguasu ha avei oñemoĩ oñorairõ odefende haguã ñane retã ohechauka haguã mba’éichapa ha’eve Paraguái ra’ykuéra.

Ko coronel Irrazabal katupyry ha’e ohecharamoite va´ekue, upéicha avei ko coronel omomba’eguasuete avei va’ekue ko pa’i guasúpe ikatupyry ha imarangatuetégui.

Capellán va’ekue, uperiremínte upe III Cuerpo de Ejército-pe. Ara 11 jasypakõme ary 1934 ramo, upe fortín Las Moras-pe, upérõ ohupyty va’ekue upe condecoración Cruz del Chaco, ñorairõ oiko va’ekue upe Campo Vía ára guahẽre, ha’e va’ekue upe tuichavéva tembiapo katupyry oiko va’ekue upe ñorairẽ aja.

Upe hekovekue ári upéramo guare pa’i Pérez ohai mokõ kuatia arandu hérava: “En la contienda del Chaco: lo que vio, oyó y supo un capellán”.

Oñemohu’ãvo upe ñorairõ guasu, pa’i Pérez, ohupývo upe grado coronel ramo ñane retãme, oñemomba’e jey hembiapo tujáre. Ary 1936 ramo ha’e va’ekue director kuatiahaipyre hérava Rumbos, ha’éva Iglesia Católica jekuaaukapyrã ha uperire oelegi va’ekue vicepresidente  Federación Paraguaya de Scoutismo ramo. 

Upe 20 jasykõi ramo omoañete upe herakatúva Batallón Rojas Silva, oñemandu’a puku va’ekue, téra omoĩ va’ekue omomba’eguasu haguã upe teniente Paraguaigua ho’a va’ekue upe fortín Sorpresa-pe guerra ñepyrũ rupi. Upépe oike va’ekue hetaiterei mitãrusukuéra, upépe ohupyty mbo’ekapy porã marangatu mba’éichapa ogueroguata va’erã hekove yvy ape ári, tetã ha Tupã rayhu javeve. Kóva ha’e osẽ hague heta tapicha katupyryete, música, vakapipopo ha hetave tapicha ikatupyrýva heta mba’épe ha i Tupã rayhúva.

Ko aty guasu Exploradores oho oiko va’ekue oguata heta tavakuéra ñane retã ruguáre omoirũva heta mitãrusu katupyry artista popular a avei upe banda de músicos, mba’epurorykuéra omombáy upe jeke pukúgui tapicha kokueyguára kuérape. Umi velada teatral-kuera ha’e va’ekue heta ojehecharamóva umi tapicha oikovéva upérupi ha pyahete voi tapichakuéra omba’apóva hendivekuéra ojehecharamóite.

Umi ary guasu arte rehegua batallón omoañete va’ekue pa’i Pérez ha’e va’ekue umi ombohekovéva hetaiterei tapicha katupyry música ha avei escena-pe. Ernesto Báez, Juan Bernabé ha’e osẽ va’ekue ko’ã tembiapógui.

Ary 1952 ramo, opyta va’ekue upe Colegio Don Bosco de Villarica akãme ha ary 1958-pe, upeEscuela Agrícola Ganadera Carlos Pfannl Coronel Oviedo-pegua.

Ojeguerohory ramo guare pokõi pa ary oguahẽ hague umi pa’ikuéra Salesiano, Ernesto Pérez o guenohẽ va’ekue upe“Memoria Histórica de la Obra de los Salesianos en el Paraguay”.

Omano oguereko ramo 88 ary upe 28 jasyrundy ramo 1977 arýpe. 

Ary 1960 guive, peteĩ tape Paraguaýpe, tava’i Pettirossi-pe oñemoĩ ko pa’i réra.




#Article 233: Juan Crisóstomo Centurión (505 words)


Juan Crisóstomo Centurión ha’e kuimba’e paraguái iñarandu porã va’ekue, periodista, educador, traductor, diplomático ha político va’ekue.

Heñói 27 jasyteĩme ary 1840ramo táva Itauguá-pe; karai Francisco Antonio Pérez de Centurión kuñakarai Rosalía Martínez y Rodas ra’y. Oñehekombo’e omoñe’ẽ ha ohai haguã kuatia oñemoarandu va’eku upe mbo’ehao opytáva Cañadita-pe. Mbo’ehára Quintana Paraguaýpe remimbo’epyre va’ekue ha heta ary rire Escuela de Matemáticas Pedro Dupuy mba’épe.

Uperire ohekombo’e ichupe mbo’ehára Ildefonso Bermejo, Paraguái Retã sãmbyhyhára ogueru va’ekué ha’egui mbo’ehára ha periodista.

Juan Crisóstomo ojeporavo va’ekue oñehekombo’e haguã upe mbo’eha koty Filosofía-pe, mbo’ehao omyakãva karai Tenondetaite Carlos Antonio López, oha’ãva ha’ete voi umi temimbo’ekuéra katupyry.

Ary 1858-pe, López, ojerure rupi, ha’e kuri avei umi oñembondova’ekue becado Europa-pe. 

TetãInglaterra-pe oñembokatupyry literatura Francia ha Inglaterra-guape avei ñe’ẽ Alemania-gua.
Hetá ára avei oñeha’ã avei oñembokatupyry haguã Derecho Internacional Público y Privado-pe upe King’s College oĩva Universidad Londres-pe.

Centurión ohupyty va’ekue tuicha ñemoarandu. Umi ha’e iñarandu pypuku rupi ikatu kuri jaikuaa porã mba’etépa umi Paraguái rembihasakue.

Ko ñorairõ guasu omondoho va’ekue ko karai Centurión ñemoarandu. Ary 1863ramo oñehenói va’ekue ou jey haguã hetã Paraguáipe oñemoĩhaguã Tendota Francisco Solano López jejokuaipyrã.

Secretario va’ekue Cancillería-pe y avei pe ombojevýva ñe’ẽkuéra,tembiapo ojapo va’ekue upe ñorairõ aja pukukue. Ndahasyiete jaikuaaporã haguã mba’etépa hi’ise ko Tetã sãmbyhykuérape guarã ko tapicha arandu rembiapokue.

Oñeme’ẽ va’ekue ichupe upe condecoración de la Estrella de Caballero de la Orden Nacional al Mérito upe ary1866 ramo. Umi tembiapokuéra oñeme’ẽ va’ekue chupe ári oñemanda avei ichupe omohenda haguã mbo’ehao ombo’ehaguãme geografía, España ñe’ẽ ha ambue ñe’ẽnguéra. Ha avei oipytyvõ ohaívo upe kuatiahai ojejapo va’ekue ñorairõ guasu aja hérava “Cabichu’i”. 

Opapotávo upe ñorairõ guasu, ary (1969)-pe Juan Crisóstomo ha’ema va’ekue coronel Ejército Paraguayo. Ojuavy va’ekue heseguakuérandive, upéva rupi haimete oñemondo ichupe Consejo de Guerra-pe. Ha karai Tendota López oguereko uvei ichupe ijykére.

Upe ñemanomba guasu Cerro Corá-pe, upe 1 jasyapy jave ary 1870-pe opa va’ekue upe mba’evaiguasu. Omanóvo López, ha ojeapresapávo umi jefekuéra nomanói va’ekue, Centurión-pe ohupytývo peteĩ vála upe hovápe omoirũ upe tropa-pe ou jevy peve puerto Villa Concepción peve. Upepe ojehupipa va’ekue umi jefekuérandi ha ojegueraha Rio de Janeiro-pe ñorairõ guasu prisionero ramo.

Tetã Brasil guive ikatu kuri ohoFrancia-pe. Táva París-pe omenda kuñataĩ Concepción de Zayas y Echavarría-re, heñói va’ekue tetã Cuba-pe. Centurión omombe’u ikuatia haípe oñembohóga hague Estados Unidos-pe; Cuba-pe ha Jamaicaisla-pe ou peve hetãme ary 1878 ramo.

Oguahẽmivovénte omoingéma hekove peridista ramo ha ohai umi periódico “La Reforma” ha “La Democracia-pe” omba’apóvo upe tetã ñembyatyrõ guasúpe.

Omba’apo avei  abogado ramo a avei peteĩva umi Superior Tribunal de Justicia y Fiscal general del Estado ramo. Omba’apo jetu’u va’ekue avei política-pe ha ha’e peteĩva umi ohai va’ekue upe acta de fundación de la Asociación Nacional Republicana.

Karai Tendota Patricio Escobar ohenói ichupe ministro de Relaciones Exteriores ramo ha upe tembiapópe ohupyty ichupe omba’apóvo umi ñemongeta guasu ñeko’õi Chaco rehegua.

Ary 1890-pe oñemondo va’ekue oiko haguã hetã rérape Inglaterra, Francia ha España-pe.

Ohai hesegua “Memoria. Reminiscencias históricas sobre la Guerra del Paraguay”, oñemombe’uporaiterei hápe umi oikóva guive upe la Ñorairõ guasu Triple Alianza-di.

Ofundador va’ekue upe Instituto Paraguayo.

Omano Paraguaype upe 12 jasyasy ary 1909-pe.




#Article 234: Pedro Bruno Guggiari (489 words)


Pedro Bruno Guggiari ha’e va’ekue peteĩ  político guasu Paraguaigua upe ára ojeheróva hegemonía liberal ramo.

Heñói va’ekue tavaguasu Paraguay-pe, Paraguái  1885ramo. Itúva Suiza-gua ya isy katu Paraguaigua va’ekue. Tuvakuéra omanómaramo umi hogayguakuéra oñembohóga hikuái táva Villarricape, upépe pe mitã ohómi va’ekué escuela primaria-pe ha uperire katu oñefunda rire upe Colegio Nacional oñemo arandu haguépe mbo’ehpy secundaria rehegua.

Ary 1902-pe omohu’ãvo mbo’epy bachillerato rehegua upe Colegio Nacional Paraguaýpe, oike Facultad de Farmacia, omohu’ã va’ekue 1905 ramo. Inota porãiterei rupi, avei oñeinteresaite rupi umi mba’e arandúre, Tetã sãmbyhyhakuéra ome’ẽ va’ekue ichupe peteĩ beca oho haguã ombojoapyve iñaranduka Escuela Real de Charlottemburg, Alemania-pe. Ary 1910-pe omohu’ã upe logró culminar su preparación universitaria con el título de Químico Industrial.

Tetã ambue rupi avei oho va’ekue oñembo katupyryvévo pe ha’e tembiapo ohayhuetévape ou jevy peve hetã Paraguáipe upe ary 1914ramo, oñepyrũta katuetémagui upe ñorãirõ guasu ohundipa mo’ va’ekué Europa-pe.

Karai intendente va’ekue táva Paraguaype (1928-1932)peve, Tendota guasu ramo hyke’y José Patricio.

Bruno Guggiari rupi ojejapo va’ekue upe Barrio Obrero, korapy opyta mombyrýva upe táva Paraguay oñemba’apohakuéragui. Upe ñembotáva oñepýrũLa  3ª Proyectada gui Sur gotyo, oñemyatyrõ haguã upe tava’i la Chacarita, henyhẽhápema tapichakuéra oikove asyetéva mba’eky’a apyteme y rembe’yrupi. 

Ndohupytýi ramo jepe ha’e oipotahaguéicha, ko tava’i pyahu pya’ete henyhẽ tapichakuéragui ha oñemoĩ óga porã porã. Oñemoĩ avei Parroquia,  Escuela Parroquial Redentorista, ha avei umi club kuéra róga oñeñembosarai haguã ñemoĩ rupi tapichakuéra heta oúva ojogapo ko jerére ha oiko ichupgui peteĩ tenda henyhẽte hápe tapichakuéra.

Karai intendente Guggiari ha’e va’ekue karai arandu tavakuéra aporã rehegua. Omo’ambue umi táva tuja oĩhágui ha ome’ẽ chupe tape pyahu ticha ha iporãva ijyvyramáta porã porãva.

Pe Jardín Botánico ha Parque Caballero ñemoporã avei oko kuri hembiapokue rupive ha avei umi ha’e ogueruka va’ekue tapichakuéra katupyry ha’éva Emilio Hassler ha Carlos Fiebrig, omongu’e va’ekue omoañete va’ekue upépe heta yvovyty porã ha’eva’ekue techaukarã porã Paraguaype. 

Omotenonde va’ekue avei pe cementerio la Recoleta, ikatu haguãicha ojeguerova umi tetekue upe cementerio tuja oĩva  Mangrullo-pe henuhẽma va’ekue umi árape, ikatu haguãicha upe tendágui ojejapo tapichakuéra oguatami haguã. Koãgã oikóva ichugui parque Carlos Antonio López.

Ha’e omanda aja ojejapo memete va’ekue  upe Revista Municipal, umi contribuyente kuéra oñe informaha ha avei oñehenduka haguã.

Tape costanera jejapo,  Mercado de Abasto ha Matadero Municipal. Ojapopase mo’ã avei tupao  Virgen de la Paraguaype ha omoporã plaza Uruguaya. Umi tapekuéra katu Paraguaýpe oguereko hetá hovy’asýva naranja máta kuhéra hyakuã asýva oguahẽ vove ipotyha ára.

Oĩ avei hembiapokuéra noñemohu’ãi va’ekue oñepyrũma rupi upe ñorairõ guasu Chacopýre Bolivia-di.

Ha’e avei socio ofundada va’ekue heta tapicha aty científico-kuera rehegua ha avei Ateneo Paraguayo-pe. Orepresenta hetãme etaiterei  congreso ha’e ikatupýva reheguápe.

Opublica va’ekue popa artículo científico rupi revistas ha diario-kuéra rupi.

Ko profesional katupyry omano va’ekue 1 jasyporundy ary1933 ramo. Ta’ýra kuéra apytéte jajuhu hína karai escultor katupyryete Herman Guggiari.

Peteĩ tape iporã ha tuicháva Paraguaýpe oñembohéra ha’ícha. Ko tape ha’e pe ohóva umi tren rapérupi osẽva Villa Morra ha Fernando de la Mora gui, ombojoajúva San Lorenzo del Campo Grande, Paraguay rehe.




#Article 235: Ramón Indalecio Cardozo (608 words)


Ramón Indalecio Cardozo ha’e va’ekue mbo’ehára katupyry paraguaigua, omongu’e va’ekue upe ñembo’e rehegua Escuela Nueva, heta tembiapo ojapo va’ekue avei omañáva mba’éichapa ikatu iporãve pe ñembo’ekuéra hetãme.

Heñói va’ekue 16 jasypo pe ary1876rako, táva Villarrica-pe. Isy héra kuñakarai Josefa Cardozo, ña Máxima Vayo memby. Oguereko va’ekue poteĩ ryke’ykuéra. Imbo’epýre katu omba’apo va’ekue isy ha itia hérava Balbina.
Ary1885ramo oike Escuela Municipal Villarrica-pe. Ha ary1892-pe omohu’ã tercer curso ha oñembosako’i oje’ói haguã Paraguaýpe  omohu’ãmba haguã imbo’epy. Upérõ Gobierno ome’ẽ va’ekue chupe beca.
Jepytu’uha ‘ara oguahẽ vove 1892-pe oñepyrũ ojuhu omba’apo haguã Bibliotecario ramo upe Sociedad “El Porvenir Guaireño” pe. 
Ary1893-pe oike Colegio Nacional de la Capital-pe, 1895 hembikotevẽkuéra rupi omba’apo mante va’erã ha upéicha omoñepyrũ oporombo’eramo mbo’ehao grado-pe upe Colegio Modelo Dr. Clementino Billordo (Correntino) mba’évape.

Ary 1898-pe ohoVillarrica-pe omyakã haguã upe Escuela Graduada de Varones. 1898 guive ombo’e Historia del Paraguay ha Contabilidad. Oipytyvõ oñemohenda haguã upe Club “El Porvenir Guaireño” ha ha’e kuri  secretario upépe heta ary javeve. 1903-pe omenda kuñataĩ Juana Sosa Ortigoza-re, mbo’ehára avei.

Upe proyecto oñemoañete ha heta tapichakuépe oĩ porãiterei upe mba’e. Upémaramo osẽma téra mbo’ehaokuérapé “República Argentina”, “República del Brasil”, “República Oriental del Uruguay”, “República  de Chile”, ha avei “República de Bolivia”.

Ary 1924-pe omanda ramo guare Dr. Eligio Ayala o Reforma Escolar ha’e ojapo va’ekue oñemoañete va’ekue ha ojejapóta peteĩha ley educación primaria rehegua. Upe 18 jasypakõ ramo ary 1924-pe Decreto Ley Nº 689 rupi upéva ojeaprova.

Jasykõi ary 1925-pe omoĩ Consejo pópe peteĩ Proyecto oñemoambue haguã upe plan de estudios de las Escuelas Normales ha programa pyahu umívape guãrã, oñeñamindu’uhagua avei ojeaprova rire oñemondo Poder Ejecutivo odecreta va’ekue upe 21 jasykõ me ojeipuru haguã.

Ko mb’ehára karai Cardozo ipy’a angataite va’ekue mitãnguéra oñembokatupyrýre kuatiahaikuéra  Argentinagua kuéra rembiapokuépe ha oñembo’éva mbo’ehára argentinokuéra, oñepyrũ ohai avei kuatia arandu “El paraguayo I  ha upe 1927-pe omosarambíka katu “El paraguayo II y III”.
 
Upe arýpe ombokuatia upe haipyre Pedagogía, ohai va’ekue he’iháicha upe peteĩha ary mbo’ehakuéra rehegua mitãnguéra normalista-pe guarã. 14 jasypo jave ary 1927ramo oñeinaugura upe óga guasu pyahu mbo’ehao guasu ha’éva Escuela Normal de Profesores.

Oguerohory ko mbo’ehára Ramón Indalecio Cardozo rembiapokue he’ívo: “Ha’e peteĩ tekove aranduete ha imba’erechakuaáva, noñe’etereívi ha katu heta kuatia arandu omoñe’e. Omaña porã ha katu upe imbaretekue ikatu ombongu’e yvyty jepeve, ha’éva umi tapichakuéra oimo’ã reipávape”.

Ko mbo’ehára Férrière he’i: añetehápe ajuhu ko’ápe okaháre ko’ã mbo’ehaokuéra oiporãvéva opa henda aha haguérupi ahechávo, oñemotenonde umi jardinería sistemática, ha avei práctica umi tembiapo ñande pópe jajapóva. 

Ko Paraguái ñakãrapu’ã tete ikatu ñamoĩ ary1925 guive, oñemoañete hague guive upe programa pyahu, ha katu oñepyrũ va’ekue upe 14 jasypokõ 1930 ramo oñeñepyrũ ramo guare ojeipuru añetehápe mbo’ehakuéra pyahu reforma  ha’éva upe Plan Dalton rehegua. 

Ary 1931 pe oñemohu’ãvo tembiapo mbo’ehakuéra rehegua Dirección General de Escuelas rehegua oiko va’ekue Paraguaýpe Congreso Pedagógico rehegua, mbohapy jehupytysépe:

Upe mba’e tuicha mba’e va’ekue umi árape mbo’ehakukéra rehegua ñane retã Paraguáipe. Ko mbo’ehára ohupytyse va’ekue ha’e noĩripa ára ñane retã oñemomba’epaitévo ko’ã mba’ére, jepevérõ umi ñande pehenguekuéra Argentinagua kuéra ome’ẽre avei ykeko mbarete tapicha ha institución kuéra rupive. Oguahẽntema va’ekué upérõ ñane sãso ha ára ñañemomba’évo ha’eva guive ñane mba’eteére. Mbo’eharakuéra pópe opyta ohekombo’évo ñandeháicha ha ñande ñañanduhaichaite tapichakuéra Paraguaiguápe.

Colegio Internacional ha Escuela Alemana-pa ha’e ombo’énte gueteri. Ary 1934 pahápe, mba’asy vaiete rupi ojegueraha peteĩ pohanorógape Buenos Aires-pe ha uperire oñepyrũvo ary 1935, ou jevy oñemomba’e umi cátedra upe Colegio Internacional y Alemán-pe.

Jasypa 1937 javérõ, nahesãivéi rupi oho jevy Buenos Aires-pe opytahaguépe ára 12 jasykõ 1938peve, oipykúi ha ára haguépe barco rupi hetãme. Upe ary paha peve omba’apo va’ekue Colegio Internacional-pe. 

Ko reforma oñemoañetévo mbo’ehapykuéra primaria rehegua, ko ñane retã Paraguái opyta tenonderã ko’ãve con continente-pe omoañetéva temimbo’e pyahu  ha’éva pedagógicas itenondevéva umíva árape.




#Article 236: Rosa Brítez (528 words)


Rosa Brítez ha’e peteĩ mba’e porã apoha katupyry paraguaiguaetéva, heñói va’ekue Itápe, ko táva tetãvore Central Paraguáipe, 9 de jasyrundýpe1941 ramo.

Ha’e oikuaahaichaite oñeha’ã ombojehe’a haomyapesã pe ñai’ũ ha ojapo chugui ta’ãngakuéra jeguakarã ha avei hetãme guarã. Ko’ã mba’e porã ojehecharamo ha ojehepyme’ẽ ñane retã ha tetã ambuépe avei

Kuñakarai Ramona Brítez membykuña.
Imitãmi poteĩ ary oguerekórupi opyta sy’ỹre, ha oñangareko hese itia Simeona Cáceres karai Farías rembirekore; ko kuñakarai ombo’e va’ekue ichupe mba’eichaitépa omota’ãnga va’erã ohóvo pe ñai’ũ.

Oho va’ekue tercer grado Educación Escolar Básica peve, ko jave itiokuéra he’íma ichupe ojapokuaa va’erãha tembiapokuéra ha’e ojapose ha ojapokuaáva. Upeicha rupi omboty vove porundy aravo oñeha’ãma oñembokatupyrývo pe ha’e ojaposetéva, ha’eva ñai’ũregua tembiapokuéra.

Umi tembiapo porã ha’e ojapo ñepyrũ va’ekue ha’e umi kambuchi ha kambuchi’ikuéra rehegua, ña’ẽmbe ha umi mba’e ndahasyetéiva ijapo. Mbeguekatúpe katu ohechakuaave ohóvo mba’e mba’épa ikatu ojapo iporãva pe ñai’ũgui hasymiéva jepeve ijapo.

Mokõpa ombotývo rupi, pe tembiapo ojapóva ndaha’evéima ñembosarairãnte, tekokuaa’apo katu. Ohechaukáma umi ña’ẽmbe jeguaka ógarere guarã ojeguáva jasy ha kuarahýpe, ojapova’ekue ha’énte ojapokuaaháicha. Umi árape guare avei osẽ avei umi ha’e ojapo va’ekue mymba joguahakuéra paraguaigua ha’éva tatu volíta, carretakuéra mba’yru yuha oguerekóva parral ha hetave mba’e porã ojehecharamoitéva isa’ykuéra ha ha ha’ãnga porãre.

Uperire katu ko kuñakarai katupyryete ohechauka hembiapokue kuña ha kuimba’e ojohahuhápe ha opívo oñondive, ojeheróva Kamasutra, kóva rupive ohupyte heta ohahyhúva ko tembiapokue Paraguái ha tetã ambuépe avei. Ha’ete voi he’iháicha oĩ jave Expo Sevilla-pe ary 1982 ramo, upe karai Rey de España-pegua Juan Carlos I, ojogua paité ichugui umi tembiapokuéra porã ojapo va’ekue upevarã.

Hógape, opytava táva Itápe, kuñakarai Rosa omoañete peteĩ techaukarã renda. Upéve heta tapicha oguãhe meme hendápe, ãvape ha’e oikuave’ẽ hembiapo porãnguérandi techaramoite maymáva oúva ohechami ichupe. 

Rosa Brítez omoañete heta tembiapo techaukarã ñane retã ha tetã ambuérupi avei. Oje’ói opárupi oikuaauka haguã hembiapokué ha avei hetã Paraguái tetã ambuérupi.

Hembiapokuéra oguereko oñemopyenda umi mba’e omboha’evéva umi mba’eporã apoha ñai’ũ reheguakuérape, ha’éva mbarete ha avei kyre’ỹ ome’ẽ haguã tembiapo porã hetã rayhupápe. Hembiapo tapiaguápe ojehechakuaa tembiapo jetu’u katupyry, ome’ẽ ty’ai rype repy.

Ojejokóvo peteĩ takuára mátare, peteĩ kuimbe, peteĩ ñana rakã’i ha naranja rogue ipópe, ña Rosa omota’ãngáma heta hendáicha pe ñai’ũ;ãva apytépe oĩ pora kuéra rehegua Paraguáipe, ña’ẽmbe omoha’ãngáva kuarahy terã jasy, mitã ra’y reñoiha, mymbakuéra ha tapichakuéra ñane retã Paraguái mba’e teéva rehegua. Mba’epu porã Paraguái mba’eva aveio ipu py’ỹiete pe koty ha’e ojapohápe hembiapo porãnguéra; ha’e katu, okañyrõ guaicha ko árare, aravokue reheve oñeha’ã omoañete tembiapokuéra moha’ãngápe. 

Rosa Brítez he’i avei: “Che ha’e pe ha’éva, ajapohaguére ñai’ũgui ajaposetéva. Ko mba’ekuaa ha’e tembiapo, ndaha’éi ñamindu’ureínte. Pejehai jepeve oguereko mba’e porã rehegua. Pe mba’e porã jejepopyre ikatu jahecha, japoko, ñahendu, ñaikũmby hamba’e. Upévare oĩ pe mba’e porã jehayhu, umi tavaygua oñanduháicha. Tetãrayhu rehegua Paraguáipe ha’evoi ñande jeikove ñande háicha, ha’e ñande reko”.

Kuñakarai Rosa ombokatu heta mbape porã jejapo omañahápe ta’ãnga ha ta’ãnga yvy umíva ha ombojojáma tapichakuéra rováre. Upéicha avei ojapo jey’uha guasukuéra, karumbe, pira, tova ra’ãngakuéra ha 100 rehegua ta’ãngakuera.

Omenda karai Emiliano Quintana-re, imemby poapy mitã, ko’ãvagui pa mitãkuimba’e ha mbohapy mitãkuña. Ko’ãva ome’ẽ ichupe mokõpa poteĩ temiarirõ ha avei heta mokõha temiarirõ. Rosa ojeguereko hetãme kuñakarai paraguaigua ombo’apo jetu’úva ramo, hembiapo katupyrykuérape ombo’ukapáva imembykuéra, heta jehasa’asýpe, hỹrõ katu jehecharamombýpe.




#Article 237: Oscar Cardozo Ocampo (882 words)


Oscar Cardozo Ocampo  ha’e pianista, compositor,  omyakãva orquesta ha avei myatyrõha heñóĩ va’ekue tetã Argentina-pe. Ha’e va’kue ogagua heñóihaguépe musiko-kuéra guasu omyakãva voi túva, upe compositor paraguayo Mauricio Cardozo Ocampo.
Oñepyrũ va’ekue omba’apo upe música-re  cine-pe guarã, televisión ha avei teatro;  omyatyrõ va’ekue heta tapicha opurahéi porãva Argentina ha Paraguaigua.  Pe imba’e jepovyvykuaáre oguerha ichupe omoĩvo tapichakuéra renondéve umi mba’epu pyahu folklore Sudamerica-gua mba’évape.  

Mba’epu porã Oscar Cardozo Ocampo mba’éva heñói va’ekue hogapýpe voi, upéicha, túva compositor paraguayo Mauricio Cardozo Ocampo ra’y ypykue, oñemosẽ va’ekue avei hetãgui ha oho oiko  Buenos Aires-pe, heta tapicha músico ñane retãyguáichaicha avei ha’e upépe omba’apo ha omopyenda hekove ha avei ikatupyrykue puraheikuéra rehegua. 
 
Tuvaite voi omokyre’ỹ va’ekue Oscar Cardozo-pe ojeporekávo amogotyove umi oikuaávagui música rehegua ijeheguireínte, ha’éva mbaraka ñembopy ha purahéi tyvyrakuérandi, imitãmírõ gueteri. Upéicha oñemombarete pe tekokatupyry oguereko’imíma va’ekue voi hekove tapiápe oñemoarandu pypukukvévo umi teoría ha piano ñembopúpe. 

Upevarã oñemoarandu upe mbo’ehára Argentina-gua María de Satcht ha uperire, ojehekombo’e composición rehegua upe mbo’ehára Pedro Sáenz ndive.

Herakuã guasukué, Oscar Cardozo Ocampo-re ikatu ñamoñe’e ha jajuhu ñamañárõ umi tapicha katupyru ha’éva músicos, cine apoha, ohaíva ñe’ẽyvotykuéra, coreógrafo, ha avei umi institución-kuéra oñeha’ãva omba’apo hendive.

Omyatyrõ, omyakã ha avei sapy’ánte ha’ete voi ombohekove umi disco-kuéra opurahei porãva ha compositor-kuérape Argentina-gua, ãva apytépe oĩ María Elena Walsh, Eladia Blázquez, Eduardo Falú, Mercedes Sosa, Jairo, Ariel Ramírez, Teresa Parodi, Eduardo Lagos, Horacio Molina, Marilina Ross, Sandra Mihanovich, Celeste Carballo, Lolita Torres ha avei atykuéra ha’éva cuarteto Zupai ha upe Camerata Bariloche.

Paraguápe omoañete tembiapokuéra disgráfico ko’ãvandi: Ricardo Flecha, upe Terceto Ñamandú ha avei karaiAgustín Barboza, ha’éva compositor ha opurahéiva paraguayo, túva Oscar árarõ oikove va’ekuke.
 
Upe Unicef omoĩ va’ekué ichupe orquestador ha motenondehára ramo upe ojegrava haguã upe  tema-kuéra César Isella ha Tejada Gómez  mba’éva “Canción con todos”.  Upéicha avei,  ha’e va’ekué avei upe arreglista –Lalo Schifrinndive– upe purahéi Juegos Panamericanos ary1995 Mar del Plata-pe ojejapo va’ekué,  Eladia Blázquez rembiapokue.  Cardozo omytatytõ ha omyakã va’ekue avei upe Misa por la paz y la justicia, Ariel Ramírez mba’éva.
 
Hembapiapo jetu’úpe, Oscar Cardozo Ocampo omba’apo va’ekue avei omo-musica haguã umi tembiapo teatrorã  “La raíz y la tierra”, “Gasalla 81/82”, “Pan y circo”, “La reina del Plata”, “El último virrey”, “El patio de la morocha” , “Buenos Aires me mata” , “Borges Buenos Aires”, “Georgina está re-vista” ha avei “Viva la revista”, ha ikatu jajuhuve.
 
Ko músico avei ombopurahéi umi tembiapo jechaukarã gua’u TV-pe hérava “Fortín quieto”, “Hombres en pugna”, “Compromiso”,  “De carne somos” ha avei   “A conciencia”.

Bandas sonoras filme-kuérape guarã ha’éva “La Patagonia Rebelde”,  “Pasajeros de una pesadilla”,  “No habrá más penas ni olvido”, “Desde el abismo”  y  “La nona” ha’e avei kuri ha’ete voi ojapo va’ekue. 

Oscar Cardozo Ocampo he’i voi: Ajapóva voínte tembiapokuéra cine,  teatro,  disco umívape guarã. Arekóva voínte umíva marã´s. Ha chéve ramo guarã, ndarekóirõ kuri oguahẽne chéve peteĩ ñemondýi guasu .

Ojapo ha omoañeteaja, avei omyatyrõ ajya umi tembipo artísticokuéra  ambuekuérape guarã, Oscar Cardozo Ocampo omoañete va’ekue jepytu’u’ỹ tembiapokue imba’eteéva.
 
Ko’ãva apyte jajuhu tembiapokue:

 
Oscar Cardozo Ocampo avei ha’e upe ikane’õ’ỹre omoñepyrũva umi atykuéra.  Ombokatu upe  proyecto “Pájaros en el aire” ombyaty va’ekue umi purahehára Galo García, Laura Albarracín ha Paco Hasse-pe purahéi porã yma guare Argentina mba’éva; omoañete va’ekue peteĩ disco a avei atyguasu jevy’arã.

Ko aty musico-kuéra rehegua Oscar Cardozo Ocampo ombokatu haguépe ipuraheikuéra hombohéra “Sin Límites”. Ko aty kóva rupive oguahẽ va’ekue opa tetã oĩva Latinoamérica pýre ha ojupy apyka puraheiha kuéra Carnegie Hall-pe ary 1988 ramo omoirũvo upe Sociedad Coral Nueva York-guápe. 

Heñói Argentina-pe, Oscar Cardozo Ocampo ojeguereko paraguái ramo tetã Paraguáipe. Ha katu hekove opa pota rupi ha’e oñeha’ãmbaite va’ekue va’ekue omoañete ko tekojuapy.
 
Upe omoañete va’ekue ko mokõve tetã rayhu rehegua ha’e va’ekue upe “Encuentros del Alma”, tembiapokuéra ha’e ojapo va’ekue umi espectáculoha’e omoĩ va’ekue Paraguaype. Ko’ápe oñembyaty va’ekue umi mba’epu oipurúva ha avei umi opurahéiva Paraguái ha tetã Argentina rupi, mba’epu ha purahéi porã ko’ã teytã mba’éva. 

Oscar Cardozo Ocampo oĩ memente upe piano ári, ombovy’a umi aty guasu ha omombe’u káso umíva ha’e imarangatuhácha omombe’uva.

Tapichakuéra músico rembiapokue ha’e peteĩ ñorairõme ogueraha va’ekue hekove pukukue javeve ko tekove Oscar Cardozo Ocampo. 
Heta ary jevyy omyakã va’ekue hetaiterei atykuéra ha’eva Sociedad Argentina de Autores ha Compositores de Música SADAIC. 

Peteĩ ñemongeta periodístandi he’i: Ñanemba’e peteĩ mba’epu porã rehegua iporaitereíva. Ñane retã oguereko música hepy ha heta iporavopyre ojejapo
Umi músico, ha avei creador-pe –he’i voi– ojehepyme’ẽ va’erã ha’ekuéra oñeha’ãmbaite haguére avei ojehayhu ha oñemomba’e haguã tetã rekove ha tetã arandukuéra rehe. 

Umi tembiapo pahakkuéra apytépe ojapo va’ekue Oscar Cardozo Ocampo jajuhu hembiapokuke “El diario del regreso”, omombe’úva upe tapicha Che Guevara rekovekue, he’iva imano guive ojegueraha peve hetekue Cuba peve. Ko purory ogueropurahéiva Jairo ñe’eyvotykuéra ojapova’ekue Hamlet Lima Quintana, Oscar Cardozo Ocampo ohasapaite umi purorykuéra Sudaméca pegua rupi; Bolivia guive, ojejuhuhaguépe ko revolucionario oñeñotỹ hague, Cuba peve, tetã ha’e omoñepyrũhaguépe irevolución. Ko tembiapo ojehechauka ñepyrũ va’ekue upe Memorial-pe opytu’uhápe upe Che retekue, opytáva Cuba-pe, ary 2000 ramo.
 
Ko  compositor oñepyrũtavo ohechauká Sudamérica-pe hembiapokuerakué, omano vaiete accidente mba’yruguata rehegua Resistencia, Argentina-pe, oukuévo Paraguaýpe; oguahẽhaguépe ombopyhagua ipuraheikuéra upe  21 jasypokõme ary 2001 ramo. Hetekue opytu’u ñande yvy Paraguáipe.
 
Paraguái, ha’éva Oscar Cardozo Ocampo mokõha retã, oñongatu peteĩva umi hembiapokue momba’eguasurã mba’epu porã Paraguái mba’éva puraheikuéra  piano-pe ñembopupyre; pe idisco paha ha’e: “Piano Paraguayo. Kóvape opyta haipyre, ha’e ohechaháicha hi’ara rupigua upe mba’epu porã ymave guare Paraguái mba’etéva mba’epu porã.




#Article 238: Kuruguaty (296 words)


Kuruguaty (héra ypy ha’eva’ekue San Isidro Labrador de Curuguaty) h’ae téva oĩva tetãvore Kanindeju, Paraguái retãme, ha’eva’ekue avei irundyha capital Paraguái pegua, ñorairõ guasu Triple Alianza oikóramo guare.

Ko ñe’ẽ “kuruguaty” he’ise España ñe’ẽme “lugar del Curuguá”, (kurugua ha’e peteĩ ka’avo réra oĩ hetava’ekue pe tendáre).

Ko tetãvore Kanindeju oguereko ka’avo rehegua iporãmbajepéva ha ijerére oĩ yvytyeta hérava Mbarakaju, ijyvatekue mbyte ha’éva 400 m. Ko’águi ikatu rehecha pe hérava biodiversidad del Bosque Atlántico.

Arapytu hakuve jave ohupity 39ºC. Michĩve jave araro’ýpe 0ºC. Arapytu mbyte ha’e tetãvorépe ha’e 21ºC. Okykue katu hetaiterei ary pukukue jave.

Oguereko 65.310 ava, ãvagui 34.137 ha’e kuimba’e ha 31.172 kuña, jaikuaáva Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos rupive.

Kuruguaty heñói ára 15 jasypo ary 1712 jave Juan Gregorio de Bazán y Pedraza rupi, upérõ héra “Villa de San Isidro Labrador de los Reyes Católicos de Curuguaty”, ysyry guasu Kuruguaty ykére.

Ko távape oiko tendotárõ guare Dr.Francia, Gervasio Artigas, 30 ary pukukue rupi. Ñorãirõ guasu Triple Alianza aja, Mariscal López omoĩva’ekue Kuruguaty irundyha capital Paraguái retãme ha upépe oho vicepresidente Sánchez. López opyta namombyrýi Kuruguatýgui, pe ysyry Tandey ypýpe, ohokuévoma Kordillera del Amambay,  gotyo, ha’eva ipaha oikohague pe ñorairõ guasu aja.

Táva Kuruguaty oĩ pe tape oipuruva’ekue Mcal. Francisco Solano López ohokuévo Cerro Corá ngotyo.

Karai prócer Paraguái isasõramo guare Mauricio José Troche ha’e Kuruguatygua.

Avakuéra Kuruguatygua omba’apo yvyráre madera ha  ka’áre yerba mate, avei opaichagua kuave’ẽ ñehepyme’ẽ rehegua (comercio en general).

Opyta 240 km Paraguaýgui, oñeguahẽ ko távape tapekuéra ruta III “Gral. Elizardo Aquino” ha ruta X “Las Residentas” rupive, ombojuajúva táva guasu tetãvore pegua Paraguaýreha avei pe supercarretera de Itaipú ombojuaju Alto Paraná ha Presidente Franco rehe.

Peteĩ jepia asu gotyo, tape ijyvyreíva, oguahẽ Villa Ygatimí, Ype Hũ ha Itanará peve, ha avei pe Reserva Natural del Bosque de Mbarakajupe.




#Article 239: Itakurubi de la Cordillera (323 words)


Itacurubí de la Cordillera ha’e peteĩ táva oĩva Paraguái retã megua, tetãvore Kordillérape, 92 km Paraguaýgui.

Ko héra Itacurubí he’ise  guaraníme “itakuruvi”, España ñe’ẽme katu piedra triturada.

Ararova tetãvore Kordillérape ha’e mbytépe (ndaro’ýi ha ndahakúi) ha nahe’õi. Arapytu mbyte ha’e 22ºC, hakuve jave, arahakúpe ohupity 39ºC ha ho’ysãvévo, araro’ýpe, 3ºC.

Itacurubí de la Cordillera oguereko 10.744 ava, ãvagui 5.369 ha’e kuimba’e ha 5.375 kuña, Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos rupive jaikuaáva.

Avei hetaiterei oĩ ko tendagua oikóva ambue távare tetã Paraguái tuichakue jave, ko’ã tapichakuérareve hetaitereive oĩ Itacurubí Cordillera-guáva.

Ko táva heñói ára 18 jasyporundy ary 1871 jave, tendagua rupive, herajoapýva “Aguilera”, ojeikuaa avei chupe “Jardín de la República” ojeheróramo.

Ha’e peteĩ tenda iporãva oguereko rupi ysyry Yhaguy, ha’éva ikatuhápe mayma tapicha oho arahaku jave ohasávo aravo térã ára ipehenguekuéra ndive.

Santo ára ha’e 08 jasypa jave, Virgen del Rosario-pe ojeguerohorývo, patrona táva pegua. Ko’ága rupi oĩ ñemongu’e tavaygua omoĩségui hikuái ára 07 jasypa ary 1871 heñói hague táva, ndaipóri térã ndojeikuaái rupi peteĩ ára araka’etépa heñóiraka’e.

Avakuéra Itacurubí de la Cordillera-gua omba’apo kokuépe ha mymba ñangarekópe, oĩ avei ojejapoha eíra takuare’ẽgui.

Avei, artesanía ryepýpe ikatu jajuhu ta’anga tujúgui (alfarería), crochet, ojapóva aramboha pire ha poyvi.

Ko táva Itacurubí de la Cordillera-pe ikatu reguahẽ ruta II “Mcal. José Félix Estigarribia” rupive, 92 km rehupytývo.

Oĩ 1.000 m rupi távagui pe hérava gruta Ita Koty, España ñe’ẽme heiséva sala de piedra, mba’e iporãmbajepéva, pe ysyry Yhaguy mboipýri.

Ko tenda rupi oĩ heta jejahuha (balnearios).

Itacurubí de la Cordillera ha’e peteĩ tenda ohohápe opárupigua tetãgua ha avei mabue tetãgui oúva oguereko rupi jejahuha ysyry Yhaguy, España ñe’ẽme he’iséva agua bajo sombra. Péicha, ysyry  Yhaguy, 85% ysyry pukukue oĩ umi yvyra guasuguýpe.

Avei ysyry guasu Yhaguy osyry hi’y satĩ yvyku’i morotĩ ha ipotĩ asýva ári 1.000 m távagui, ojapóva chugui peteĩ tenda ikatuhápe rehasa porãiterei. Tavayguakuéra, Itacurubí-gua, hetaiterei rupi tapicha ambue henda pegua, oñeha’ã hory ha ohechauka tetia’e mayma tapicha ohóva ohasaporã haguã itávape.




#Article 240: Museo Memoria de la Ciudad. Manzana de la Rivera (1100 words)


Museo Memoria de la Ciudad oñemohenda Casa Viola-pe, oime umi porundy òga apytépe oikéva complejo arquitectónico Manzana de la Rivera-pe, opytával Palacio de Gobierno  rovái, tavaguasu Asunción, capital de la República Paraguáipe. Arquitecto Carlos Colombino, omoheñói iñakãme ha omoañete ko Museo, oguahẽvo 14 jasypoapy 1996. Ojeguatávo umi koty ha pa’ũ rehe oporomomandu’a oñemotenondèha Asunción rembiasàkue, opàichavévo okakuaa ohóvo oñemotenondévo. Umi tembiporu oĩva ojejuhúgui tetãme,  oñembyaty ha oñemoĩ upe tendápe; péicha avei ojegueru tavaguasúgui ha’éva Nueva York, Madrid, París, Montevideo ha Buenos Aires.

Ko óga Viola ha’e típica construcción colonial oúva ary 1750-1758-gui, oimehína tape oiporuva’ekue umi tavaygua omboty mboyve doctor Gaspar Rodríguez de Francia, oje’eháicha  cuadricular tavaguasu. Ko óga itecho tejas a dos aguas. Henondèpe, peteĩ galería; upéva rire, oreko herrería, oñemopu’ãva  viga ha columna de madera-gui. Ymaite, ko óga oreko mbohapy koty guasu, opytáva ko’ágã peteĩnte, péva Palacio de Gobierno rovái. Upèva rire oreko peteĩ galería corredor, ojoguaite kulata jovài, tipología òga ymaguaréva. Oñemohenda techo kapi’i ha takuarilla-gui;  teja oñemonta argamasa tujúgui, oñembojehe’áva vaka ruguýre.

Gobierno 1989-pe ho’ávo, heñói mayma remiandu ha oreskata haguã umi  tenda oĩva Paraguaýpe yma guaréva. Upéicha, temimbo’e aty peteĩha Arquitectura-gua omoñepyrũ tembiapo “Salvemos la Manzana frente al Palacio”, oñemyaipáguima ohóvo edificación oikèva ipype, ha ombotovévo peteĩ proyecto oitypaséva ko óga, hendaguépe oñeopu’ã haguã peteĩ plàsa.

Ojegueromandu’àvo 500 años del descubrimiento de América, opaite Iberoamérica-pe oñembyaty umi comisión-kuéra ombosako’íva acción opáichaguáva ko’ãichaguáva.

Comisión V Centenario Paraguay,  omotenondéva arquitecto Juan Cristaldo, oikéva ipype proyecto Casa Viola, umi proyectos principal oñemonéiva ojeipykùi haguã, opresenta haihára Augusto Roa Bastos péva Agencia Española de Cooperación Internacional -pe.

Omyakã upérõ Tavaguasu róga intendente José Luis Alder,  Municipalidad de Asunción ojogua ko propiedad Manzana  oĩha. Ko’ã tembiapo restauración reheguàva oñepyrũ 1991 jave, ary oipe’áva hokẽ umi edificaciónosẽva chugui Centro Cultural de la Ciudad. 

Omotenonde ñepyrũ sambyhyhàra ramo arquitecto Carlos Colombino. Oñeguahẽvo Museo –pe ohechauka mokõi mba’e: peteĩha umi mba’e oikova’ekue oñemopyendávo Paraguay tavaguasu,  ha ambue katu,  mba’èichapa raka’e  iprotagonista. Museo-pe ikatu jahecha ha ñamomorã umi elemento ritual cultura guarani mba’éva, peteĩ funeraria prehispánica. Moõguipa ou umi kuimba’e ha kuña tetã omotenondéva ( árbol genealógico), umi tembiapo artista paraguayo mba’éva, ohechaukáva mba’èichapa ojeiko yma tavaguasúpe,  mapa geográfico, estadístico, histórico,  umi planoParagua`ygua ha tetã ñande ykèregua ha mombyryvévagui,  siglo XVII ha XVIIIguáre, umi  mueble ha tembiporu época colonial-gua, escudo, candelabro, partitura, revista, diario, libro-kuéra,avei umi ojejuhúva guive.

Oguahẽvo ary 2005, oipytyvõ Embajada de los Estados Unidos de América, omoñepyrũ proyecto de conservación ha restauración  ijaheguíva.

Te’ỹi guarani hembiapo agroalfarera mbarete porã.Pèicha ojapo umi tembiporu cerámica ombojeguáva ikuãme, omoĩvo tinte natural. Museo-pe ojehecha urna funeraria, oiporuva’ekue oñotỹ haguã umi omanóvape.

Ko leõ ra’anga, mymba ojeguerohorýva,  heráldica europea omomba’eguasuetereíva ojeguereko elemento decorativo  arquitectura asuncena-pe. Ojehecha museo-pe peteĩ leõ ra’anga ojejapóva cemento-gui.

Peteĩ okẽ yvyràgui, tallada ha ensamblada ha’eva Club Nacional ,ba’e, omopyendáva’ekue  Carlos Antonio López ra’y ha ijernokuéra. Ko edificio odiseñava’ekue arquitecto Alejandro Ravizza, oñemohu’ãva 1860 arýpe, oiméva calle Palma,  25 de Diciembre (Chile ko’ágã) ha Atajo (Alberdi ko’ágã).

Elemento constructivo ornamental  cultura paraguaya exponente.

José Gaspar Rodríguez de Francia ary 1820 jave omoheñói pe escudo de la República del Paraguái. Escudo de la República ojekuaáva Hacienda-gua, omoheñói cónsul Mariano R. Alonso ha Carlos A. López peteĩ Congreso Extraordinario  25 de noviembre 1842, jave.

Ko’ã elemento constructivo arquitectura paraguaya mba’éva,  osẽ ha oreko opàicha influencia arquitectónica: formal, funcional, estilística ha constructiva.

Umi documento inotable-véva oguerekóva Museo umi yvyra’anga (mapa) ojehecháve. Ko’ãva ou opàite época-gui ha ohechauka mba’èichapa tembiasa yma guaréva ko’ã yvýre. Peteĩ mapaoñembosa’ýva ha ojejapóva Ámsterdam  1694 jave: Paraguay térã Provincia de Río La Plata ombohovakéva ha ikatúva ojehecha región Tucumán ha Santa Cruz de la Sierra.

Upe Mapa de la República del Paraguay-pe, ojejapóva siglo XX lñepyrũme, ikatu ojehecha cháko yvy, oñehundíva Guerra del Chaco, jave.

Ojehecha mapa Paraguáipe, vulgo Paraguái, adyacencia ndive, ojejapova’ekue plano siglo XVII-pe, ojehechakuaa plano rupive mba’èichapa oñemohenda ciudad de Asunción.

Tembiporu ojehechaukáva ha’e reproducción original oúva testamento Doña Isabel Venegas-gui, kuña mestisaoñemomba’eguasúva,  Ciudad de Asunción, ykèregua ary 1578. Original oime Archivo Nacional de Asunción, Sección Judicial ha Criminal, vol. 1537.

Museo ohechauka heta partitura oñemomba’eguasúva ha orekóva historia musical tetãme peteĩ valor kakuaa: Añoranza triste, Canción guaraní, Gratitud de Carlos Federico Reyes, músiko, humorista, escritor ha pintor, heñóiva’ekue Paraguaýpe 15 jasypa 1909 jave. Omano 1999 jave. Ojehecha avei partitura original oúva polka Recuerdos de Caacupé-gui.

Rectificación calles Asunción por José G. Rodríguez de Francia
Representación  panel acrílico-pe: umi franja sa’yju: cuadrícula rape (modelo medieval europeo oñemoĩva Ordenanza Población oguerúva América-pe umi español-kuéra. Asunción operde péicha característica paraguaya prototípica). Oiméva sa’y hũme: plano omopu’ãva Azara.

Proyecto Franja Costera de Asunción ha Plan de Desarrollo Urbano Ambiental
Proyecto Franja Costera omotenondéva ohekávo solución opáicha problemática social, ambiental, urbanística ha técnica, oúva río Paraguái okakuaa jave;  ha omoambuesévo tàva guasu ròva ko’ã tendáre.

La mestiza, Indígenas chaqueños: Roberto Holden

El mercado Guasú, Calle Palma: Ignacio Núñez Soler

La Chacarita: Alicia Bravard

Personajes del Mercado de Asunción: Estatuallidas realizadas por Serafín Marsal(1861 – 1951). 

Nació en España y llegó a Paraguay en 1907, donde se afincó definitivamente.

Ojeguereko representación tridemensional tavaguasúpe, ko’ápe sa’y terracota ojehecha edificio histórico-pe. Hembýva edificación oñeuniforma sa’y neutro-pe.

Ilustraciones oĩva Aranduka La República del Paraguay-pe:

Ilustraciones: Cacique payaguá, Palacio de Gobierno, Mercado de Asunción, Iglesia Catedral, Iglesia de la Encarnación, Brigadier Gral. Francisco Solano López, Plaza del gobierno, Arsenal y puerto de Asunción, Trazado de la 1a. sección del Ferrocarril (Asunción-Villarrica).

Grabados oñembosa’ýva: Arnoldus Montanus. Oñemoherakuãva Ámsterdam ary 1671.

Plano tavaguasu Paraguay mba’èva Paraguàipe: Félix de Azara (1746 – 1821).
Naturalista ha marino español, oñemboúva América-pe oipyhy haguã cuestión de límite umi posesión España ha Portugal. Oestudia fauna ha geografía del Paraguay avei Río de la Plata.

Primer atril  Orquesta Sinfónica de la Ciudad de Asunción

Silla Mecedora: Madera y tejido. Siglo XIX. Época de Don Carlos Antonio López

Kotykehápe ojehecha, ambue tembiporu, tupa matrimonial, kyha kuñakarai ha tuja oiporúva avei mitãmi, nicho santo oñemoĩha, kambuchi, velador, tenda oñeñembo’èha  rosario, umi túva ha sy oiporúva oñembo’e haguã, mitãmi, oguapýva apyka michĩmíme, oitykuàvo ka’a’y chupekuéra.

Bandoneón, caja de cuero repujado hũ ,hi’ yvoty detalle ipype ha ojeforra pana pytãme.

Ritual guaraní oiporúva, avakuéra guaraní ha’éva instrumento musical ha umi kambuchi oguerahàva ipype y.

Nicho, arte colonial, oúva Tavapýgui,  ojeguerovia oúha siglo XVIII mbytégui, oñepinta ha ojeeskulpi yvyra policromada-gui,  Virgen del Rosario mba’erã. Péva familia Isasi-de la Peña mba’ekue. Rubén Talavera Goiburu ha hembireko ome’ẽva jopói ramo ko museo-pe.

Baúl de madera, michĩmíva oiméva ipype peteĩ caja orekóva tapa curva mokõi bisagra, irundy tornillo, lustrada ha forrada  mbytépe kuatiápe.

Dos mazos petỹ, ha’éva símbolo crecimiento económico Época Lopista-pe

Ka’a frasco Empresa Asunción mba’éva, representación comercial ka’a, sociedad oiporuvéva.

Medalla del cincuentenario de la Guarania, oñeme’ẽva José Asunción Flores-pe.

Aravo rehegua 




#Article 241: Luz María Bobadilla (655 words)


Luz María Bobadilla heñói Asunción-pe 1 jasypoapy 1963 hogaygua  músico-kuéra, itúva Andrés Roberto Bobadilla, compositor ha intérprete  violín, piano, mbaraka, acordeón ha bandoneón, Marina Lelis Medina. Pmenda Gustavo Ríos Tonina, imemby mitã'i Gustavo Adolfo.

Itúva ombo'e ichupe mbaraka nota ñepyrũ mitãkuña'i ramo, oestudia avei piano mbo'ehára Ana María Barrios ndive, poapy ary orekóvo ombo'e ichupe mbaraka mbopu jazz-pe imbo'ehára Kuky Rey, upéi oestudia mbaraka popular mbopu Rudy Heyn ndive ha upéicha oñepyrũ oñemoarandu avei Felipe Sosa, ndive guitarra clásica.

Uperõ oreko 15 ary omoñepyrũ peteĩha concierto solista ramo ointerpreta 20 obra auditorio  Colegio Teresiano-pe, institución oñemoaranduhágue  primaria ha secundaria. Péicha ary 1977 guive omoñepyrũ clase de piano, teoría ha solfeoha flauta traversa Escuela Municipal de Arte-pe. Ary 1980 jave omohu'ã iñemoarandu  máxima calificaciòn Guitarra Clásica ñemoarandúpe ombo'e ha oisãmbyhýva Felipe Sosa, ohupytývo título de profesora Superior.

Oñemoarandu irundýha ary oñeperfeccionávo Cayo Sila Godoy ndive, ha'e temimbo'e oadmitíva gran guitarrista, ha'e omokyre'ỹ ichupe omba'apo agua ko mbaraka mbopúpe ohechau`´avo ichupe tape ikatupyrýha ko tembiapópe. Péicha avei oestudia armonía mbo'ehára José Luis Miranda ndive.

Ary 1982 jave oike Universidad Católica de Asunción-pe, omohu'ã imbo'epy Licenciatura en Ciencias Contables, 1987 arýpe. Upe ary guive oñpyrũ ko arýpe oñepyrũ carrera internacional ndaijojaháiva gha omoĩva tenda yvatéte concertista mbarakápe oiméva Paraguay-pe.

Omotenonde ha omohendáva arte oñemoarandu umi mbo'ehára ha'éva Abel Carlevaro  Uruguay-gua, José Martínez Zárate  Argentina-gua, Luis López  Chile-gua (gendive música renacentista  laúd-pe guarã), Alirio Díaz  Venezuela-gua, Narciso Yepes  España-gua ha Leo Brower  Cuba-gua, ha ambue hi'arandúva.

Andu hekoitépe ha ikuaandy Agustín Pío Barrios rembiapóre,  compositor paraguayo arandu guitarra clásica-pe ha umi oñemomba'eguasúva mundo-pe, ogueraháva ome'ẽ haguã Clase Maestra umi mbo'ehao ha universidad de música-pe, umíva apytépe Universidad de Música  Costa Rica-pe, Escuela de Música  Brasilia-pe,  Conservatorio Souza Lima  Sao Paulo-pe (ko'ãva, centro Brasil-pe)  Aula Magna Universidad Santiago, Chile-pe.
 

Oipepirũ programa radial ha televisivo oñemomba'eguasúva cadena ha emisora nivel mundial ha'eháicha Deutsche Welle, Radio Suiza Internacional, Radio Baviera Internacional, Radio Francia, Rede o Globo, Rede Manchete.

Oimeva'ekue solista orquesta sinfónica ha cámara del Paraguay-pe (Orquesta Sinfónica de la Ciudad de Asunción, Orquesta de solistas instrumentales Arcos, Orquesta de Cámara Villarrica-pe) ha  tetã pytaguávape (Fundación Orquesta Sinfónica de la Ciudad de Brasilia, Orquesta de Cámara de la ciudad de la Serena, Chile, y el Quinteto de Cuerdas y Flauta de la Orquesta Sinfónica  Quito, Ecuador-pe), oestrenáva obra umi compositor paraguayo ha'eháicha Luis Szarán ha Florentín Jiménez.

Ojeporeka ha ohechakuaa mbovy posibilidad guitarra clásica-pe, oheja upéicha testimonio opáichagua grabación:  cassette Concierto en Re Mayor, colección Florentín Jiménez (1990),  disco de larga duración Guitarra Clásica en concierto (1991),  casete Lo mejor de Agustín Barrios (1992),  disco compacto Homenaje a Mangoré (1994) ha disco compacto Luz e en la guitarra (1998).

Ohupyty, mérito a la excelencia ikarrera ha hembiapópe, opáichagua distinción ha reconocimiento Paraguay-pe ha tetã ambuére:

Imandu'ávo hese prensa internacional ha'eha intérprete oñandúva hembiapo ha dominio técnico ojejuhu hese ombopúvo, omotenonde hetaiterei concierto umi tenda kakuaa ha teatro América ha Europa rupi, oime Festival Internacional mundo jerére..

Ogueraha interpretación escenario ha'eháicha Londres, Paris, Ámsterdam, Berlín, Roma, Bruselas, Estocolmo, Madrid, Ginebra, Lisboa, Washington, México D.F., La Habana, Caracas, Bogotá, São Paulo y Buenos Aires. Ipópe guitarra clásica paraguaya ojajái umi tavaguasu mombyryete  ha'eháicha Moscú, El Cairo ha Tel Aviv.

Oguerohory  ichupe revista especializada Classical Guitar de Londres ha'éha extraordinaria e impetuosa interpretación mba'ejára (Edición Junio/2000). Ejecución opytáva plasmada álbum: Homenaje Agustín Barrios, Luz en la Guitarra, Paraguay con Cuore d' Italia ojegraváva maestro del arpa Nicolás Caballero ndive, ha Retratos de América, oikéva ipype primicia internacional ramo Suite Mangoré, guitarra y Orquesta de Cámara, Florentín Giménez omotenondéva.

Luz María Bobadilla ha'e guitarrista paraguaya ojeguerohorýva internacionalmente:

Oipyso hembiapo mbo'ehára ramo ha omoherakuã purahéi ha mbaraka purory, ombo'évo Conservatorio Nacional de Música, oisãmbyhy  mbaraka área  conservatorio Agustín Barrios kóva Instituto Municipal de Arte.
Oisãmbyhy Escuela de Guitarra Luz María Bobadilla ha omyakã programa Guitarra y Luz oemoherakuãva 107.7 FM Concert de Asunción ary 1998 guive; avei, presidenta Asociación de Guitarristas Paraguayos ha vice presidenta  Juventudes Musicales-pe.




#Article 242: Lima (Paraguái) (561 words)


Lima ha’e peteĩ disrito oĩva tetãvore San Pedro, Paraguái retãme. Itavaguasu héra San Pedro del Ykuamandyju.

Oĩ tetãvore mokõiháme, 330 km táva Paraguaýgui, ha’éva tavaguasu Paraguái retã megua.

Heñói ary 1792 jave, oje’e Fray Pedro Bartolomé rupive, ohórõ guare umi ypykue Guana rendápe,  ysyry guasu Aguaray rembe’ýpe.

Límagui oiko distrito ary 1901 jave, tetãvore mokõiháme.

Ijyvy tuichakue ha’e 992 km² rupi, oguereko 11.125 ava rupi.

Ko táva oĩ ysyry  Aguaray Guasu rembe’ýpe, tendagua mba’apo imbaretevéva ha’e mymba ñangareko (ganadería), ka’a rehegua (yerba mate) ha ñemity kokue pegua avei.

Oiko ko tendápe 10.367 ava rupi, densidad ha’e 13 ava./km².

Oguereko avei peteĩ mba’yruveve guejyha ndaha’éiva tuichávape guarã.

Reguahẽ haguã ko distrito-pe rehova’erã Ruta 3 General Elizardo Aquino rupi, ha upéi Ruta 11 Juana de Lara.

Tapekuéra upépe yvyreí. Ndoguerekói mba’eveichagua, tape hũ térã itágui oikóva. 

Ko’ágã rupi ko distrito oguerekóma mba’yruguata ohóva opárupi, avei ohóva tavaguasu Paraguaýpe, Ciudad del Este ha Pedro Juan Caballero, tetã ambuépe Brasil, Argentina ha Chile.

Ysyry Aguaray Guasu, oguereko jejahuha iporãva, yvvku’i morotĩgui ogueraháva heta tendaguápe arahaku jave.
 
Ysyry Jejui Guasu, ha’e ysyry guasu ipotĩvéva tetãme.

Ararova rehegua, he’õ ha oky tapia, he’õngue oguahẽ 70 ha 80%. Arapytu mbyte ha’e 23 ºC, hakuve jave arahakúpe ohupity 35 ºC ha michĩve jave araro’ýpe 10 ºC.

Hetave oĩ oñe’ẽva guarani, 80% rupi tendagua ha jopara (español-guaraní) oñe’ẽ 20% hembyre.

Ko distrito Lima, Censo Nacional de la Vivienda he’i oguerekohaa 11.125 ava, távape oikóva 2.431 ava, ha okára gotyo 8.684 ava.

Okarahare oikóva oĩ 79,44% rupi.

Ogakuéra rehegua ko tendápe oĩ 2.064, távape 506, okára gotyo 1.558, ohupitýva 75,48%, ohechaukáva hetaiteve oĩha ogakuéra okaraháre.

Tenonde gotyo guarã avakuéra rehe ko distrito-pe, kuimba’e ha kuña rehegua, ary oútavape ojeguereko ko’ã kuaapyrã: 

Principales indicadores socio-demográficos, Lima oguereko ã kuaapyrã:

Ha’e peteĩ ava aty oñepyrũva’ekue opakuévo siglo XVIII, nomoambuéiva umi franciscano rembiapo, Choré ha Guayaybi katu osẽ tenonde gotyo hembiapo kokue rehegua. Ko’ãga meve oĩ tupãa ojejapova’ekue adobe-gui, colonia-rõ guare .

a) Campos Comunales:

Ary 1984 jave, Resolución Nº 1.753 rupi,  yvy 146 ha oreko. Colonia Sargento Montanía, ha’eva origen fiscal.

Ary 1998 jave, Resolución Nº 1.165 rupi, yvy 179 ha. Colonia San José del Norte.

Avei oĩ umi colonia: Loma Clavel, yvy 180 ha reheve. Mayor Hermosa-Costa Puku, yvy 1.167 ha. Ha pe Mayor Hermosa-Sgto. Montanía avei.

b) Reservas Ecológicas:
 
Distrito Lima, ápe oĩ pe Reserva Ecológica de Capiitindy, oguereko 102 ha, oñepyrüyva’ekue ary 1995 jave, Resolución Nº 1251 rupive.

c) Colonias Indígenas:

Ápe oĩ pe comunidad  Avariju, ijyvy oguereko 237 ha, arykuéra 1980 ha 1991, Resolución Nº. 789,799 ha 1623 rupi.

Ko táva ha’e tenda oñemba’apohápe mymba  ñangareko rehe, ãva apytépe ikatu jahecha: vaka, kavaju, ovecha ha kure.

Kokue pegua (agricultura), ko distrito oguereko ñemitykuéra ãva rehegua: Ka'a, mandyju, pety, takuare’ẽ, Mandi'o, sésamo, cedrón paraguay, soja, papa, alfalfa, yva, manduvi, ha trigo. Naranha; he’ẽva ha háiva, girasol ha ambue.

Pe mba’e tuichavéva ha’e ka’a (yerba mate) mba’apo rehegua.

Pe ysyry  Aguaray Guasu oguereko yvyku’i morotĩva ha hi’y satĩ asýva, pévare heta yvypóra tendagua ha hendágui oho upépe, avie oguereko jejahuha, mymba renda (estancia) ha peteĩ plaza, ãva ha’e techapyrã oĩva ko tendápe.

Jejahuha Raúl Valiente oguereko playa ysyry Aguaray remkbe’ýpe, avei oĩ quincho, ñemboasarairã renda (campos de deporte), vestuario, ñemuha,ha ambue mba’e. Oñangareko hese Asociación de Taxistas.

Techapyrã avei ha’e pe tupão adobegui japopyre, colonia-rõ guare, ojejapova’ekue 

San Francisco rayhupápe ha avei Virgen del Rosario-pe, ko’ãga oĩmarõ jape peteĩ tupão iporãveva.




#Article 243: Neuland (693 words)


Neuland  ýrö ( Colonia Neuland)  ha’e táva ha avei distrito tetävore Boquerón, Paraguay  retäme.

Ko colonia ha’e peteï asentamiento  oïva 3.000 oikóva (2006).

Héra he’ise España ñe’ëme “Tierra Nueva”ha guarníme “Ñande Yvy”, omoñepyrüva’ekue umi colono Alemania-gua, ha’e pe tenda imitävéva pe colonia menonita pa’üme.

Ararova ha’e tropical, hakuve jave ohupity 45 grados centígrados arahakúpe, ha michïvéva 9 grados centígrados araro’ýpe. Arapytu mbyte 25 grados. Hetave jave ndokýi ha okývo katu tuichaitereíma oiko.

Ko tenda ndaijyvatéi (Llanura) ndohupitýi 300  m. yguasu arigua (sobre el nivel del mar). Ypyko’ëmimi ijyvy ha iporäietrei kokuépe (agricultura) ha mymba ñangarekorä (ganadería).

Oï namombyrýi táva Filadelfia-gui, kóva tavaguasu tetävore Boquerón pegua, ha avei namombyrýi tetävore Presidente Hayes-gui. Neuland oï pe ojeheróva Gran Chaco ryepýpe.

Oguereko peteï Museo de la Historia de la Colonización, ha avei Monumento Recordatorio de la Guerra del Chaco (1932-1935).

Pe jasy jave Neuland – Informiert und Diskutiert ha’e peteïva kuatiahaipyre Alemania ñe’ëmegua tetä Paraguáipe.

Jasypo jave oiko pe Rodeo de Neuland.

Pe Escuela Profesional de Neuland oguereko ñepytyvö Ministerio de Agricultura de Baviera, Alemania-gui ha ko’ápe oñembokatupyry tendagua ha upéi imba’ekuaa oipuru mba’apohápe.

Ko distrito ryepýpe oï pe Fortín Boquerón, oikohaguépe peteïha ñorairö guasu Guerra del Chaco-ramo guare, ára 29 jasyporundy ary 1932 jave. Peteï avara’anga (estatua), Hermann Guggiari rembiapokue oï upépe. Ojehechakuaa avei mba’éichapa oñepyrüva’ekue pe colonia ha mba’éichatépa umi oiko ñepyrüva’akue Neuland-pe omba’apo.

Pe Relaciones Públicas hérava, cooperativa Neuland pegua, ombosako’i peteï programa de turismo educativo, ohechauka haguä juaju opaichagua tapicha oikóva pe tendáre (interacción étnica), umi tenda oiko haguépe ñorairö Guerra del Chaco-ramo guare, reservas naturales, mymba ha ka’avo tenada rehegua, mymba ñangarekoha, ha ambue mba’e ikatúva ohecha maymáva ohóva guive. Ohóva guive ikatu ohecha mba’echaitépa heta gueteri oï pe tendáre mymba opaichagua térä ka’avokuéra rehegua.

Umi ecosistema Chaco pegua ha’eva’rä ñangarekopy, péicha rupi ndaikatúi oiko chugui peteï tenda ikatuhápe ojehoiterei, pe iporäva oikótarö ha’eva’erä turismo ecológico con carácter educativo.

Pe parque Amistad oï gueteri ko’ágämeve Chaco 60 ary ohasava’ekue oï haguéicha. 

Cooperativa Neuland, ohechávo mba’éichapa iporä ha ojehecharamo ko tenda, oheka mba’épa ikatu ojapo omoporäve haguä mbeguekatúpe tenda.

Oñeguahë Lagerenza-pe peteï jepia Ruta 9, Transchaco pegua, Cruce los Pioneros peve, km 413 ha pépe peteï tape porä nemoguahëta.

Neuland-pe ha’e mba’e tuicháva mba’ekuaa (cultura) ha ñemoarandu, purahéi rehegua avei oguereko tenda yvate, pe Orquesta Sinfónica Juvenil oguereko umi omoaranduva’ekue chupekuéra tekove katupyry ambue tetägua. Ary 1993 jave oñepyrü pe Centro de Educación Musical, omoñepyrüva’ekue omoarandu ko’ä mba’embopuha ha puraheihárakuérape: música clásica ha popular oparupigua.

Pe Coro Alegría oguereko ipype avakuéra hasykatúva térä noiporämbáiva, avei tekove oguerekómava heta ary; ha’eva ñepohano téra ñembosarairä ävape guarä. Tasyópe, umi hasývape guarä kóva ha’e peteï mba’e oipytyvöva chupekuéra imba’asýpe, äva oñepyrü umi pohanohára tasyo Neuland pegua rupi.

Avei ambue mba’e imbaretéva Neuland-pe guarä ha’e ñembokatupyry ha ñemoarandu rehegua. Umi tekove oiko ñepyrüva’ekue tendápe ojapo’ýre hógarä omotenonda ñemoarandu rehegua, péicha  hetave hendápe oñemoarandu yvyra guýpe; tendaguápe guarä ñemoarandu ha’e pe mba’e iporäveva nde rekovépe guarä.

Infraestructura rehegua, mitä ha mitärusu mbo’ehao oguereko modernas aulas, laboratorios ha talleres ikatuhápe omba’apo. Ñemoarandu noveno grado peve ojejapomanteva’erä. Temimb’ekuéra mitä ha mitärusu mbo’ehao oïva opárupi ko tendápe oguereko mba’yruguata temimbo’e guerahaha oñangarekóva hese pe Cooperativa.

Ñemoarandu yvatevegua (universitaria), pe Cooperativa ome’ë pa’ü (becas) oho haguä Paraguaýpe térä pytegua gotyo umi tapicha omohu’äva iñemoarandu pépegua, hákatu omohu’ävo oujeyva’erä itávape omba’po ha ohechauka imba’ekuaa maym’ava tendagua oiko poräve haguä ára ha ára.

Pe ñembokatupyry avei tuicha mba’e Neuland-pe guarä, pévarä oï instituciones de capacitación profesional, ikatuhápe oñembokatupyry ganaderos, tamberos, agricultores, carpinteros, mecánicos, secretarias, contadores ha ambue; mbo’ehárarä avei, ikatúmava upéi ombo’e mitä mbo’ehaópe oparupiguápe.

Heta apañuái oguereko rire Neuland-gui oiko peteï tenda oñakärapu’äva ha iporäva.

Ha’e peteï tenda oñemba’apoha kokuépe, oñeñoty manduvi, mandyju, sorgo ha sésamo. Avei mymba ñangareko rehegua imbarete, so’o ha kamby rehegua.

Pe tasyo Concordia Neuland pegua oguereko tembipuru iporäva (modernos equipamientos, salas de operaciones, farmacia y ambulancia; pohanohakuérape guarä.

Umi cooperativa pegua ikatu oike peteï hérava caja hospitalaria, ha’eröguáicha seguro médico. Pe tasyo oguereko pohanohára ára ha pyharekuépe mayma hasývape guarä .

Ojeapo avei ñembokatupyry tesäirä, pehnguekuérape, avei umi noïporämbáive térä hasývape, umi omanóva isy ha itúvape guarä.

Ko colonia menonita opu’ä rupi, hetaiteri ypykuéra oho ko’ápe, oñeme’ëhápe chupekuéra ñemoarandu,  hasýramo oho tasyópe ha avei pirapire jepuru rehegua.




#Article 244: Felipe Sosa (468 words)


Felipe Sosa, guitarrista clásico, compositor ha maestro paraguñai mbarakápe. Heñói táva Ka’asapápe, Departamento oraba pe téra jey, República del Paraguay, 1945.

Imitãrõ ha imitãrusurõ okakuaa itava guasúpe. Oñemoarandu ñepyrũ itavaguasu Ka’akupépe, ko’ápe mbo’ehára itávagui oikuaa tai ñepyrũ. Ou Paraguay rupi, capital  Paraguáipe, omohu’ã agua iñemoarandu secundario ha upéi oñepyrũ estudio musical Escuela Normal de Música-pe. Ko mbo’ehaópe ojegradua ha ohupyty diploma mbo’ehára superior mbarakápe oipyhýva hese medalla de oro, orekóva dedicación ha esmero oipyhývo arandu musical.

Oñepyrũvo 1967, orekóvo 22 ary, omotenonde opáicha ñemoarandu tetã ambuére. Oho Brasíl gotyo heta jey, upépe omba’apo ha oestudia mbo’ehára Isaías Sabio, ndive. Ary 1967 jave oho España gotyo oñemoarandúvo música-pe mbo’ehára Regino Sáenz de la Maza ndive, 1969 peve. Ary 1971 jave, oho Uruguáipe iñemoaradnu mbo’ehára Abel Carlevaro ndive. Ary 1974  Sociedad Internacional de Guitarra okontrata ichupe peteĩ gira de concierto, Centro América ha Estados Unidos gotyo. Ary 1976 jave oime II Seminario Internacional de Guitarra tavaguasu Montevideo, Uruguay-pe, ojeguerohory peteĩ medalla de honor-pe. Ary 1976 jave, ojeguerohory Joven Sobresaliente Cámara Junior de Asunción-pe. Péicha 1982, poho continente Europeo gotyo, oime peteĩ curso Estética del sonido  Schola Cantorum París-pe mbo’ehára Alexandre Nagoya ndive. Ary 1988 gobierno Brasíl ome’é ichupe medalla Heitor Villalobos omomba’évo hembiapo omoherakuãgui umi obra compositor brasilero, mba’éva.

Mbo’ehára  mbarakápe Cayo Sila Godoy ha Felipe Sosa, omoirũva Berta Rojas ha Luz María Bobadilla omotenonde mbohapy generaciòn guitarrista paraguayo. Ko’ã àrape Felipe Sosa omyatyrõ ha omba’apóva cultura rehe. Ohechaukáva,  Proyecto Promoción de la Guitarra Clásica Paraguaya a Nivel Local e Internacional ñemboguata. Hembipotápe omyatyrõ tembiapo clásica paraguaya oémoherakuãva, omotenondévo evento omoheñóiva contacto ha ombojoajúva umi músico ha público en general-pe. Mbo’ehára Felipe Sosa oikuaauka imaterial discográfico La guitarra Universal de Felipe Sosa ombopúva Agustín Pío Barrios ha purory repertorio universal mbarakápe ipype. Ko proyecto omotenonde avei concurso Internacional de Guitarra Agustín Pio Barrios Mangoré, tembipota orekóva guitarra culta, kuaauka.

 
Felipe Sosa ou tembiapo omotenondéva mbo’ehára omoarandúva mbaraka arandu mbopúpe Paraguáipe. Ojepytasovéva  instrumentista ohasáva imboekoty rupi umi guitarrista de trayectoria internacional Berta Rojas ha Luz María Bobadilla, hemimbo’ékue.

Felipe Sosa omba’apo omoherakuãvo mbaraka arandu mbopu.

Tavaguasu Buenos Aires, Argentina-pe oikuaauka aranduka La guitarra universal de Felipe Sosa.

Material fonográfico número 17 Sosa mba’éva, ojapóva  primera grabación 19 ary orekóvo RCA Víctor Buenos Aires-pe. Avei oeditàva’ekue umi disco Uruguay, España, ha Paraguáipe. Ograva ‘La suite Mangoré’ mokõi mbaraka ha orquesta  maestro Florentín Giménez omyakãva. Ko suite omotenonde poha obra Agustín Pío Barrios mba’éva. Sosa ograva ‘El concertino mexicano’ Ramón Noble mba’éva Orquesta Sinfónica de México oisãmbyhýva ijapoháre.

Felipe Sosa omotenonde peteĩ programa radial omoherakuã agua umi mba’e heñóiva mbaraka mbopúpe,  intérprete ha exponente pyahu ko instrumento-pe. Sosa oheka Paraguái ha’e haguã centro obligado referencia mbaraka mbopúpe ko programa orekóva, oha’ãrõva, pa’ũ mitãrusukuéra ombopúva en vivo.

 
Oguereko tembiapo omopu’ãva yvate Felipe Sosa ha’éva:

Sosa otranskrivi hetaiterei piesa folklore paraguayo térã partitura guitarra clásica-pe.

 




#Article 245: Gladys Carmagnola (388 words)


Gladys Carmagnola ha'e ñe'ẽpoty ha mbo'ehára Paraguái pegua. Ha'e peteĩ haihára escritoras tetãme ojeguerohorýva, hembiapo público hetaiterei, mitã ha kakuaávape guarã.

Heñói Guarambarépe, tavaguasu Departamento Central  Paraguáipe,  2 jasyteĩ ary 1939 jave, isy Ramona Herrera Udrizar ha itúva Carlos Carmagnola, descendiente  italiano.

Gladys okakuaa ikyvy Carlos, ha ikypy'y, Haydée ha Selva .
Imitãkuñáme ohechaukáma omba'apóha ñe'ẽpotýre.
Imitãkuñáme omba'apo mbo'ehára ramo, omoirũva hembiapo ñe’ẽpotýre.

Omopyenda ha oime Sociedad de Escritores del Paraguay-pe. Avei heñóivo agrupación de Escritoras Paraguayas Asociadas, Pen Club del Paraguái.

Ombohape 1960 iñangirũnguéra ndive, ha oikuaauka producción literaria, oikévo literatura paraguaya pa’ũme.
Oñepyrũ oguapy ñe’ëpoty apópe, mitãmimíme guarã. Ko’ã àrape ohai chupekuéra guarã. Hembiapo ñepyrũ: “Ojitos negros”, jasyapy 1965 jave.

Péicha avei aranduka omoherakuãva, iñe’ëpoty orekóva antología ha publicación literaria, tetã Paraguáipe ha ambue tetã pytaguáva rehe.

Gladys angirũnguéra haihára voi ha péva omboguata ichupe ñe'ẽporãhaipyre jehai Paraguái rembiapo gotyo. Umíva ha'e: Eloy Fariña Núñez, Hérib Campos Cervera, Josefina Plá, Óscar Ferreiro, Elvio Romero, José Luis Appleyard, Ramiro Domínguez, José María Gómez Sanjurjo, Rubén Bareiro Saguier, Carlos Villagra Marsal, Jacobo Rauskin, Miguel Ángel Fernández, Roque Vallejos, Emilio Pérez Chaves, Susy Delgado y Mario Casartelli, ha ambue ñe'ẽpapára.

Hembiapo ñepyrũ ary 1965 jave, upe guiveí, omba'apo mbarete ñe'ẽpoty jeháipe , ohupytýva 20 título imba'e teéva.

Jopói ha Guerohory [editar]
Hembiapo pukukue ojeguerohorýva jeta jopói ha ojeguerohory tetã ha tetã pytaguáva rehe.

Oguerohorývo ñe'ẽpoty infantil, oháiva hehe'ìvo: “…ahai mitãme ha péva  compromiso arekóva ha péva orgullo chéverõ guarã, avei”.

Ary 1979 jave, Doña Josefina Plá he'iva'ekue obra infantil Gladys Carmagnola mba'évare: “Oĩ aranduka ikunu’ũva, mborayhu me’ẽ, hetaitereìva ndajaikuaái mba'érõ Gladis-pe ha ndajaikuaài mba'érõ ha'e kunu'ũ ha mborayhùgui henyhẽva; ha’e iñe’ẽ reẽ ha ta’anga sacarina de recetario ha’e vatu eirete añeteguáva korasõ oipy'ahávo”.

Ñe'ẽpoty infantil he’ẽmby ha isaraki oipepirũva oñemoñe’ẽvo mitã ñe’ã ogueraháva yvypòra hekovèpe. Ko’ã mba’e ombohasa porã ñemoñe’ẽme ha ñandegueraha ymaite umi tiempo helado hetereìva ojeisyrykùva asaje ha umi ñembosarái ñane angirũnguéra ñande barrio rupi jaguerekóva.

Péicha avei ipu hembiapo “Piolín”,  autora argentina María Elena Walsh, he'íva ha'éha peteĩ “ Piolín hesakãva”, iporãitereígui ha hesakãgui ijehaipyre.

Ary 1980 guive, heñói ha okakuaa arandupýpe haihára, omongakuaa iproducción omboguatáva estilo vanguardista. Heñói etapa pyahu, ñe'ẽpoty ohechaukáva peteĩ época pmbopy'amongetáva poetiza ha heta ñe'ẽpoty carácter amatorio orekóva.
Ohaívo kakuaávape oplantea iñe'ẽ hesakãva ha ndaiky'áiva, oikuaauka hemiandu potĩ ombopiro'ýva moñe'ẽhárape.

Omenda Julio Medina, abogado de profesión. Imembykuña ha'e: Cecilia Medina Carmagnola.




#Article 246: Museo Militar (Paraguay) (685 words)


Instituto de Historia y Museo Militar ha’e peteĩ pa’ũ cultural omomýiva, omomba’e ha omokyre’ỹva investigación tembiasa militar Paraguáipe péva ohechaukávo umi tembiporu ha documento testimonial ymaite ñorãirõ ha py’aguapy milicia paraguaya. Oipe’áva hokẽ público-pe oikéva gratís ha oñeikuave’ẽ  visitas guiada umi centro educativo ha  grupo nacional térã extranjero-pe oiméva interesado. Py’ỹinte oipe’a hokẽ ohechauka ha oñe’ẽvo tema militar rehguáva.

 
Sede Ministerio de Defensa Nacional, oĩva avenida Mariscal López ha 22 de setiembre, Paraguay - Paraguáipe.

Ñemopyenda reñói Instituto de Historia y Museo Militar, ojejuhu decreto 17.730 ha’éva 16 jasypa 1939,  oiméva Ministerio de Guerra y Marina del Paraguay-pe. Upéi Decreto Ley Nº 14.504  Organización General de las Fuerzas Armadas ary 1942 omoheñóiva Museo Histórico Militar (Ministerio de Guerra y Marina ojeheróva,  ary 1943 guive, Ministerio de Defensa Nacional) ohasàva, ary 1958, Dirección  Ministerio de Defensa Nacional. Péicha 17 jasypo 1960-pe, péva Resolución Ministerial Nro. 318 omoambuéva denominación  Museo Militar péva Instituto de Historia y Museo Militar, oipysóva función campo de la investigación histórica-pe.

Museo Militar, oñemopyendáva Ministerio de Defensa Nacional-pe, ombyaty heta armamento, poyvi, uniforme, proyectil, tembiporu bélico ha umi documento oúva 2 ñorãirõ internacional ohasáva Paraguái:  Guerra de la Triple Alianza ha Guerra del Chaco.
Museo ojuhu armamento, trofeo, uniforme, poyvi, proyectil, documento ha  cuenta patrimonio ryepýpe oñemomba’éva colección  ha’éva reliquia histórica ombosako’íva exposición ha upéicha ojejuhu ko’ã pa’ü: La Sala de las Banderas;  Sala del Mariscal Francisco Solano López ha Sala Mariscal Estigarribia.

Ojejuhu galería mburuvichakuéra República del Paraguay-gua oiporúva’ekue ha umi Ministro de Defensa. Ikatu ojehecha imagen ha foto tavayguakuèra peteĩyrĩ ciudadano paraguayo oisãmbyhyva’ekue cargo Presidente de la República del Paraguay ha iministro de defensa-gua.

Heta poyvi, ijapytépeokáiva’ekue térã oñembyaíva parcialmente, orekóva pa’ũ especial  museo militar-pe. Ikatu ojehecha Ñorãirõ testimonio ramo ojeguerekóva ha’éva Guerra contra la Triple Alianza (1864 - 1870) . Hendive ojehecha famoso cuadro mural kakuaa proporción Holden Jara, tape ojeiporúva oñeguah{e haguã Cerro Corá-pe;  mesa orekóva umi  periódico ojeeditáva’ekue contienda jave ha umi tembiporu General José Eduvigis Díaz mba’éva, umi mba’e apytépe.

Umi tembiporu oguerúva mandu’a Guerra del Chaco (1932- 1935) reheguáva ojejuhu Pabellón Guerra de los Regimientos-pe, omantenéva primera línea  tata rendy ñor0Òir0§ jave ha umi batallas upe arýpe oñemotenondéva’ekue, péicha avei módulo temático  aviación reheguáva.

Ko sala-pe avei ojehecha Banda Presidencial omoñepyrüva’ekue Benjamín Aceval.

Koty orekóva umi ao ha tembiporu oiporuva’ekue Mariscal Francisco Solano López ha iñirũ Elisa Alicia Lynch.
Pjehecha avei Mariscal kamisa ao po’i, uniforme ha ipokokã de mando. Umi a tembiporu porcelana ha peteĩ cajita musical oiporuva’ekue Elisa Lynch.

José Félix Estigarribia ojeporavo Jefe del Estado Mayor del Ejército ary 1930 jave, peteĩ ary rire, 1931 jave, oñenombra comandante  Primera División de Infantería ramo. Péicha comandante en jefe del ejército ha ombohape operación, orekóva Guerra del Chaco (1932-1935) hembipotápe.

Estrategia ha táctica ombohapéva ogueru jesareko academia castrense yvóra jerépe, ko’ág0Ò peve oñehesa’ỹijóva. Ohsprjo umi boliviano ani ohasa río Paraguái gotyo ha ombyai potente división enemiga oiporúvajegueru ha jeguerahápe combate de posición ha técnica guerra de guerrirrilla ramo.

Ko’ápe ojejuhu Estigarribia rembiporu umi diploma,  mueble, ijao civil, uniforme, condecoración ha biblioteca. Avei ojeguereko aviõ rembyre omotenondeva’ekue upe accidente aéreo vaiete  pya’eterei ogueraháva ichupe, upérõ ha’e Presidente de la República Paraguáipe.

Museo Militar-pe ojehecha avei peteĩ sala ojehechàva arma ha munición reglamentaria Fuerzas Armadas orekóva mokõi guerra kakuaa. Ko pa’ũ oreko techapyrã ramo peteĩ ejemplar único cohetera “Congreve”, pjeporuva’ekue mboka hendýva Ñorãirõ Guasu jave. Péicha avei, ojehecha peteĩ fusil, sistema Comblain 1868 ary guáre, peteĩ fusil rústico yvyràgui oiporúvapor umi ojeheróva Niños Mártires de Acosta Ñu ha umi fusil “Mauser” , calibre 7,65 modelo paraguayo, ijapytépe umi ojeheróva  “mataparaguayo”.

Avei ojehecha uniforme tropa paraguaya oiporuva’ekue umi kuatiahaipyre periodo yma guaréva Republica-pe ha instrumento musical ha’eva’ekue Pa’i Ernesto Pérez Acosta banda, ojekuaáva Pa’i Pérez, ramo.

Museo oreko peteĩ Biblioteca orekóva 2.000 volúmen aranduka, ko’ã edición ndojehecháiva ha 7.000 fotografía, péicha documento original oñe’ẽva historia militar paraguaya-gui, ijapytépe colección “Juan Bautista Gill Aguinaga”.

Kóva Salón Auditorio orekóva mokõi mural kakuaa (7 x 5 metros). Peteĩva ohechauka entrevista Yataity Corá oiméva Mcal. López ha Gral. Mitre, ambue ,  ohechaukáva ojejuhúvo hikuái Guerra del Chaco opávo umi general Peñaranda ha Estigarribia. Ko espacio oreko capacidad ha comodidad 300 tapichápe guarã..

 




#Article 247: Rally del Chaco (705 words)


Rally del Cháko ha’e ñembosarái mba'yruguata rehegua. Peteĩ ñembosarái hosãvévape guarã. Oiko hetave jave araraova opaichaguápe, haku, oky térã ambue mba’e jave. Tetã Paraguáipe rally ha’e mokõiha ñemboasarái rehegua tuichavéva, mangapykuaa rire fútbol, hetave tapicha omongu’éva, ha rally rehegua mba’e tuichavéva ha’e Trans-Chaco Rally, oikóva ary 1971 guive.

Oñepyrũvo ko Trans-Chaco Rally, tetãmegua ñembosarái mba’yruguata rehegua tuichavéva, ojetjuhu peteĩ tendápe ha’éva ha’etéva mombe’upy. Oikomeme haguã ko mba’e heta mba’e ojejapo.

Phillip Bell, ha’éva peteĩ Estados Unidos-gua,omba’apova’ekue ambue omba’apóva Corposana ndive (Corporación de Obras Sanitarias del Paraguay), oguereko ma’e mombyry ha ogueru pe hérava rally-raid Chaco-pe. Bell oikuaava’ekue rally ymave guare pe mba’e tuichavéva hérava Safari Rally Africano.

Phillip Bell ovy’aiterei ohechávo yvy Chaco pegua ha umi jehechapyrã oĩva, mymba térã ka’avokuéra rehegua, ha he’i ikatuha oiko pépe ñembosarái mba’yruguata rehegua. Ha ndaikatúi rupi ojapo ha’eño, omoguahẽ hemiandu Touring y Automóvil Club Paraguayo-pe ary 1970 opávo. Ko temiandu Bell oguerekóva oguehẽ rire upépe, karaikuéra omyakãva Touring omboaje pe mba’e, upéi oñepyrũ jeho Chaco gotyo ojehecha haguã tapekuéra jasypoteĩ ary 1971 jave, upépe oikuaa ñepyrũ ikatuha ojejapo ko mba’e tendáre.

Jasypokõi mbyte rupi pe arýpe oiko peteĩ aty ohova’erã Chaco gotyo. Oho mbohapy mba’yruguata ha pokõi tapicha omyakãva’ekue ingeniero Víctor Rubén Dumot; oho hendive Francisco Escanciano (Dunhill International pegua, oipytyvõva ko mba’épe), Darío González Palacios (camarógrafo). Ko’ã mbohapy oho peteĩ mbayruguatápe (pick-up Willys); Germán Russo (piloto y mecánico)  ha Jorge Himmelreich (piloto, mecánico y traductor de alemán) peteĩ kombi VW-pe.

Pe tape ojepurútava ñepyrũrã ha’e Transchaco (yvyreíva ipukukue) fortín hérava Nueva Asunción peve. Mokõihámegua tape katu oñepyrũ Nueva Asunción guive ha oho Mister Long ha Gabino Mendoza peve, hákatu upéi ko’ã tap’e ojepe’a jevy ivaieterei rupi, oguereko rupi yvyku’ivai hetáva tendáre. Upeicha rupi ojepuru peteĩ tape pyahu, ko’ãgameve, Pozo Olga guive Misión Santa Rosa peve ha upéi Mariscal Estigarribia. Mbohapyha tape puku ha’e jejevy Mariscal Estigarribia guive Paraguay peve Transchaco rupi.

Ojehecha porã rire tapekuéra ha ikatuha ojejapo pépe, oñemoĩmakatu mba’e árapa oikóta ñepyrũrã Rally Chaco pegua rehegua: jasyporundy ary 1971 jave.

Upéi oñepyrũ pe mba’e hasyvéva ha’éva pirapire rehegua, ha ko’ápe osẽ Francisco Escanciano, Dunhill International pegua (petỹ rehegua omba’apóva Inglaterra-gua) ko karai oipytyvõ mbareteva’ekue ko mba’épe, ha avei ome’ẽ jopói (estatuilla) umi osẽtava tenonde gotyo mbohapy tape oñuakãre térã po tape pa’ũmeguáva. Pe ta’aga’i ojejapo itatĩgui ha oguereko itaju, ko’ãgameve oĩ gueteri Touring-pe, ha ha’e mba’e ojehecharamovéva äga.

Jasyporundy paha oguahëva oiko ñepyrüva’ekue Rally del Chaco, ára 29 oguahëva, ha’éva avei Boquerón japyhy ára. Osëva tenonde gotyo ojekuaa haguä oiko moköi mba’yruguata aty, äva imbaretekuépe: Clase “A”, 1300cc peve Clase “B”, 1300cc ohasávape guarä. Peteïha Trans-Chaco Rally omyakä moköi: Marcos Peña Mc Coy ha Pedro Federer, peteï Toyota 1000, Clase “A” pegua, ha Roberto “Pavo” Bittar, Fernando “Melón” Dupot ha Elpidio “Pilo” Caballero, peteï Mercedes-Benz 2205, Clase “B” pegua.

Ary 1972 jave oikéma ko’ä karai ha’éva tuichavéva ñembosarái tetämegua, äva upéi ojekuaa “pioneros”-ramo: Gerardo “Karajá” Planás ha Héctor Omar “Negro” Risso , peteï omno’ỹva VW Escarabajo  1300, clase “A” pegua ha clase “B” pegua, Humberto Domíngues Dibb, Roberto Sánchez ha Narciso Ramírez Patiño.

Ko mokõi omyakäva rehegua ojeguereha ary 1976 peve, uperire katu oïma omyakäva ha’eño. Kóvape osẽ tenode gotyo pe oñondivegua Juan Carlos Calvo ha Juan Bautista “Juanbi” Gill, peteï  Toyota Celica-pe. Kóva ohasa tembiasaréramo, peteï tendápe ohasa rupi mbokapu yvate kua rupi, mbokápe, pe tuju vai Campo Aroma pegua ohasávo. Ta’anga kóva rehegua oguenohëva’ekue peteï mba’apohára kuatiahaipyre  “El Gráfico” pegua ohóva’ekue arapy tuichakue ohechauka haguä mba’épa oikova’ekue.

Uperire ko Rally ndoikovéi mburuvicha ndohechaporäi rupi, oñakärapu’ä pya’eterei rupi, ñembosaráipe ha avakuéra pa’üme avei, ko mba’e tuicháva noïriva tendota poguýpe. Ary 1987 guive oikojey, ha ko’ápe osë tenonde Bubby Luthold ha José Manuel Abreu, peteï Peugeot 505-pe.

Ary 2005 pegua, omotenonde Alejandro “Ale” Galanti ha Marcelo Toyotoshi, peteï Toyota Corolla WRC-pe ha ary 2006 jave, Francisco “Pancho” Gorostiaga omotenonde pe mbohapypa mbohapy  (trigésima tercera) jave oikóva pe arýpe.  

Ary  2007 jave, “Pancho” Gorostiaga omotenondejey, oikóhape mbohapyha jave osëva tenonda gotyo ko rally-pe.
 
Ary ha ary ohasávo Chaco ha’e tenda ojejuhuhápe hetaiterei tapicha Paraguaigua ha pytagua, ombojuajúva chupekuéra  jeiko atä, mba’e ryapu ha ambue akäraku äva rehegua. Rally Chaco pegua oikéva oho vy’apópe pe yvy ymave ha’éva ituvakuéra oñorairö hague hetä rayhupápe, ko’äga rupi pe yvy chaqueño ogueraha “héroes” pyahu, rally pegua.

Clasificación en dos categorías




#Article 248: Club Guaraní (740 words)


 Club Guaraní
Guaraní ha’e klu mangapykuaa fútbol Paraguái pegua, oï tekoha Dos Bocas Paraguaýpe. Oñepyrü ary 1903 jave ha oï yvateguápe (Primera división paraguaya).

Rogelio S. Livieres ha’e estadio ojepurúva heta mba’erã, Paraguaýpe, Paraguái. Ojepuru hetave jave oiko haguã pype mangapykuaa rehegua. Oike pype 8000 ava.

Héra “guarani” ou pe rasa guaranígui, ñe’ẽ tendagua ha umi ypykuéra oikova’ekue Paraguái yvýpe.  Oñepyrũ  ára paköi jasypa 12 de octubre ary 1903 jave. Ãva ha’e omoñepyrũva’ekue réra, Manuel Bella, Ramón Caballero ha Salvador Melian. Ojeikuaa avei chupe ambue hérape, “El Aborigen (ypykue rehegua), El Cacique, El Legendario (ituja rupi) ha Dos Bocas”(tenda oĩha rupi). Oje’ehápe ko’ã téra ojeikuaáma mávare oñeñe’ẽ, klu Guarani rehe. Ary 1906 jave oike Liga Paraguaya de Fútbol-pe, ypéramo guare héra péicha (ko’ága héra Asociación Paraguaya de Fútbol). Péicha Olimpia, Nacional, Libertad ha Gral. Díaz ndive omoñepyrü hikuái Liga Paraguaya. Motenondahára ägagua (ary 2008) ha’e karai Federico Acosta, jasypoteï ary 2001 guive.

Isa’y rehegua oiporavo mitärusu opyta’ỹva upéramo guare, omoï hikuái sa’yju ha hü, umi sa’y ogueraháva pe insignia oipurúva Francis Drake (1560-1596), peteï corsario Inglaterra-gua oje’éva hese héroe heta ary jave. Peteï mba’e ja’ekuaáva ha’e klu Guarani oguerekoha gueteri isa’y ypy ha hae avei osëva peteïhame campeö Paraguáipe, avei omoinge gol ñepyrü tetämegua. 

Mburuvicha guasu Bernardino Caballero, karai mangapykuaa rayhuha, ome’ë ijyvy oiko haguä pype kancharä (actual Parque Caballero) mangapykuaa rehegua. Ko klu heñói karai Juan Patri Bello rógape, oïva ko’ága hérava Alberdi ári, El Paraguayo Independiente ha Benjamín Constant pa’üme (äga Correo Nacional). Juan Patri Bello ha’e omoakä ñepyrüva’ekue ha omoingeva’ekue gol peteïha Olimpia rehe ha tetä Paraguáipe avei. 

Jasypa ary 1921 jave, oikóramo guare jekái guasu klu El Mbiguápe, oñehundi heta kuatia tembiasakue klu Guarani rehegua, ko’ä kuatia oïkuri El Mbiguá rógape.

Guaraní oguereko porundy (9) títulos Asociación Paraguaya de Fútbol-pe. Ko’áva ha’e 1906, 1907, 1921, 1923, 1949, 1964, 1967, 1969 ha 1984-pe. Ary 1996 jave osë tenondépe Apertura jave Liga-pe upéramo oikékurio Copa Libertadores de América-pe. Títulos pytaguápe: Copa COTIF, oikóva Valencia-España-pe, jasypoapy ary 2006 jave, Sub 20 pegua, avei PUNTACUP 07, oikova’ekue jasyapy ary 2007 jave táva Punta del Este, Uruguay-pe.

Ko klugui osë heta tapicha ikatupyrýva mangapykuaa ra’ämel, äva ha’e Felipe Santiago Ocampos,  Luis Ivaldi, Juan Graciano González, Arsenio Valdez,  Genaro “el búfalo” Garcia ha Raimundo Aguilera, ojeheróva “El arquero de América”, ohova’ekue  Palmeiras, Brasil gotyo. Ko ára rupi oguereko oha’äva mangapykuaa tetägua ha avei pytagua.

Ary 1960 rupi ha’eva’ekue omotenonde tapiáva Paraguáipe ha péicha rupi avei ohomeme Copa Libertadores-pe, ary 1970 jave osë terda mbohapyhápe.

Ary  2002 jave osëkuri tenda moköiháme ha ohókuri Copa Libertadores de América-pe, irundy ary rire, avei oï ipaha peve torneo clausura 2001-pe, ndaikatuihápe ohasa  Cerro Porteño-pe, upéi ary  2003 jave osëjey tenda moköihápe. Pe arýpe oike Copa Nissan Sudamericana-pe, ndaikatúiramo jepe ohasa ambue hendápe ojuhu rupi klu Libertad-pe. 

Guarani ha’e klu oñemba’pohápe mitä’i guive mangapykuaara’äháre ome’ëva Paraguáipe heta ikatupyrýva ko mba’épe, Osvaldo Díaz, Pablo Giménez, Julio Manzur ha Aureliano Torres, äva osëva’ekue moköiha tendápe Juegos Olímpicos de Atenas 2004-pe; ha avei oï Sub 20, Sub, 17 ha Sub 15 Paraguái peguápe.

Ko’ãga oguereko mbohapa (30) mangapykuaara’ãha oĩ hetaveha orekóva 18 ha 22 ary, oúva hetave  mitã ha mitãrusu ñandarekohágui (divisiones inferiores). Ary 1968 jave, ha’evaekue klu peteĩha ohóva Europa-pe, España ha Alemania rupi. Ha’e avei mboahpyha klu imbaretevéva Paraguáipe, oguereko 12.000 socios rupi, tetã ryepy tuichakue jave oĩ tapicha ohayhúva chupe.

Pe estadio klu Guarani mba’e oĩ táva Paraguaýpe tape Eusebio Ayala ha 1811 ykére, tuichakue 105× 68 m ha oguereko oike haguã 8.000 ava. Héra Rogelio Sebastían Livieres, ha’eva’ekue karai ojapova’ekue carbón umi yvyraita ojeityva’ekue oñemopotĩrõ guare Dos Bocas, tenda oĩha klu Guarani ary 1936 guive. Upeiecha rupi ojeherova’ekue upérõ “Carbonero”. Ko estadio ojekuaa avei héraramo Dos Bocas.

Oñepyrũ ára 18 jasyteĩ ary 1999 jave. Omoñepyrũ peteĩ aty iñakãrakúva Guaraníre ikatu haguáicha ohapykuerereka mba’eichaitépa omyakãrapu’ãta iklúpe. 

Omoñepyrũva’ekue apytépe oĩ Álvaro Benítez, Carlos Gómez, Robinson “Robin” Fernández, Félix “Ceci” Fleitas ha Luis Sartorio, ha ambue. Oñembohéra hikuái “la raza aurinegra”, omoma’évo raza paraguaya, osẽva ojuajúvo ypykuéra ha España-gua. Hembiaporãkuéra ha’e omba’po térã oipytyvõ haguã iklúpe iporã térã ivai, haku térã oky jave, ohechauka hagua mba’eichaitépa ohayhu hikuái ko sa’y Guarani rehegua. 

Guarani ohohápe ha’ekuéra oho avei. Oguereko iperahéi tee ohendukáva ombovevévo poivi opaichagua, michĩva térã tuicháva, ojapáva ha’ekuéravo, oĩháme ñe’ẽ téra ñe’ẽ aty guaraníme. Oñemonde hikuái kamosa’i ha akão sa’yju ha hũme (sa’y Guarani mba’éva), avei oĩ ombosa’ýva ipirevoi péicha, ohayhueterei rupi ko’ã sa’ykuéra.

Campeonato paraguayo: ary 1984, 1969, 1967, 1964, 1949, 1923, 1921, 1907 ha 1906 jave.




#Article 249: Ñorãirõ Estero Bellaco (833 words)


Batalla Estero Bellaco ha’eva’ekue ñorãirõ ñembyasyháva Guerra del Paraguay-pe oñemotenondéva Triple Alianza jave.

Ko batalla oikova’ekue 2 jasypo 1866 jave, ejército paraguayo oipyhy 2000 retekue. Ko’ápe, 300 omanóva prisionero tropa oimehápe Triple Alianza-gua: Argentina, Brasil ha Uruguay.

Estero kóva oiméva Departamento Ñe'ẽmbukúpe, Paraguái,  Rio ogueraháva voi héra. Oiméva República Argentina guýre.

Ñorãirõ Paraguáie (1865 y 1870) ha’èva tendavaiete ha oguerúva ñembyasy vaiete ha tombohasáva América Meridional-pe. Oñehenóiva Paraguái Guerra de la Triple Alianza jave, ombohováiva ñenfrentamiento bélico República Argentina, Su Majestad  Emperador  Brasil-gua ha República Oriental del Uruguay, ojoajúva alianza ofensiva ha defensiva  guerra omokyre’ỹva gobierno paraguayo Presidente Francisco Solano López.

Ára 16 jasyrundy 1866 ohasa río gotyo umi tropa brasileña omyakãva Mariscal Osorio ha omotenondéva Itapirúpe. Upe árape, ohasa general Flores omotenondévo primer cuerpo del ejército Argentina mba’éva ha peteĩ división de infantería uruguaya. Omotenondévo ambue àrape tropa Paunero.

General Flores, oñemohenondéva Estero Bellaco-pe, oipyhy 2 jasypo àra omombaretévo fuerza paraguaya 6.000 kuimba’e irundýha kotýpe artillería. Ko’ã paraguayo ho’a Flores pya’eterei ha ñemondýipe oñemotenonde tropa argentina rehe, ohechauaávo ndoikuaáiha moõ gotyo ohóta pakõi batallon reserva.

Ára 2 jasypópede 1866 arýpe, Mariscal López ojerúre oñemomba’e haguã Estero Bellaco tvy gotyo, ojepytasóvo tenda oiméha hikuái oponente.

Umi fuerza aliada campo paraguayo gotyo, ohecha  ỹre peligro ha andu naiporãiva pe oha’ãrõva chupekuéra. Ejército adversario oñemotapykue ojerresisti  ỹre. Ko’ã mba’e ohechauka osẽ porãtaha. Ohóvo López tropa pyporère oguerahá 
Humaitá peve, okañy’ỹre, oguahẽ Estero Bellaco del Sur-pe, upépe oime hikuái vanguardia, oimehápe irundýha batallon uruguayo, irundýha batallon brasileño, irundy pieza artillería, ko’ãva regimiento  caballería riograndesa ha dosciento jinete escolta general Flores mba’éva. Ohupyty, siete mil kuimba’e umi mbohapýha arma-gui.

Oñemohenda Flores guarini mbarete, upe jave:

Irundýha batallon brasileño o´ñemombe’úva oime cuchilla vevúipe. Pe batallón 7º, ikatupyryvéva, oñangareko irundýha pieza regimiento 1º de artillería-gua. Amo ochociento metro retaguardia-gui oiméva 21 ha 38 cuerpo “Voluntarios da Patria”. Ko’ã batalón uruguayo Veinticuatro de Abril,  Florida, Independencia y Libertad oñemoĩva tropa imperial asúpe.

Asaje mbytépe, umi aliado oñeme’ëva omokõva rancho, oike umi paraguayo mbohapyha pasos Estero-gui, omboguatávo umi puesto vanguardia omongakuaáva. Omyaña caballería paraguaya oñemitỹva ha ndoikuaáiva mba’épa ojapóta fuerza brasileña ha oriental, péicha, umi batallón ha regimiento oñemohenda jey ha oñeha’ã ojepytaso jey, ombotovéva oñondive cuerpo de infantería oĩva comprometido operación ñemotenondépe.

Péicha, vanguardia del ejército aliado oñembotapykuéte, Coronel José Díaz, comandante  tropa paraguaya oisãmbyhýva, ohóse mombyrýve. Oñembotapykue ramo’ã ha oñemopyenda ha oguata jey, hembipotápe omoañete operación, oñeha’ã ha oiko osegi hekopeỹme, ndojepy’amongetái ha osẽ base oïhágui, oike ejército aliado rehe. Ha sarambi oiko chuguikuéra, ikane’õ, ipytúpa,  presión ojopýva oponente oikéva ko movimiento-pe.

Estero gotyo, Díaz oharu movimiento ombojeréva tropa brasileña, oñeha’ã ohasa Paso Sidra gotyo ombotovévo mokõi jey bayoneta, ojopývo ha ombodispara.

Opáichagua testimonio ha evaluación Batalla Estero Bellaco omoné{iva ohesa’ỹijóvo opáichagua perpectiva oñeha’ã ohekávo acontecimiento oñembohapéva:

Mitre omomarandu Pyaguapy oguahẽtaha (Paz): Umi paraguayo “ojeobliga ohejávo umi ka’aguy okañýha hikuái, ha ohechaukávo orekóha poder ohupyty 1.200 omanóva, 3 piesa  artillería, 2 poyvi, ha’eháicha 800 fusil,  omokyre’ỹva ha orekóva prisionero, ha’ekuéra hetáve opytáva erído, ko’ágã ndikatúi ojekuaa porã (…)  perdida  omotenondéva umi ejército aliado ohupíva 656 kuimba’e ñorãirõgui osẽva, hetáve herído opyta” (Mitre a Paz. Cuartel General oĩva Estero Bellaco-pe, 3 jasypo 1866. Parte Oficiales.p.31 y 32)

Mitre Literatura ome’ẽva victoria, oñemoañetéva peteĩha derrota. umi paraguayo oipyhýva “irundýha cañon  rayado, umi carro munición, ha péva fusil pabellón” (Resquín. Partes históricos. p.43) ha según Natalicio Talavera, adscripto cuartel general López, ohejáva saldo 200 a 300 muerto ha péva 1.000 erído fila paraguaya oiméva fila aliada omohapéva 5 ha 6 mil baja, omanóva ha oĩva erìdo. (Natalito Talavera. Crónica de guerra. 

Campamento de Rojas, mayo de 1866. El semanario N° 628). Thompson, oguejýva 2.300 peteĩteĩ parte-kuéra.
Mitre ojederrota ha Flores avei. Péicha O´Leary : ohechakuaa “Flores,  gaucho orgulloso, oitýva tukumbo hetãre, omotenondéva kyhyje hetãyguáva, noñembotapykuéi omboykévo upe tropa, ohóvo ikavaju àri desensillado ohekàvo ipo” (O´Leary. Ojeheróva centauro de yvyku’i.p.113)

Upéicha Flores, “ohóvo lana rehe osẽ trasquilado”, péicha predicción he’ìva:

Péicha  general Garmendia omoañete derrota,odisimula gua’u oporoja’óvo enemigo-pe:

Upéva rire, oñeha’ãvo ohechauka Teniente Coronel Díaz, Mariscal Francisco Solano López ohupíva grado inmediato Coronel. Umi acciòn oñemotenonde:

López ojavy guerra jave ha ojeipyso mbaretépe tropa ohóva  Paso Pacúpe ojearriesgávo  batalla pukukue (ha’éva Tuyutĩ, péicha he’i plan orekóva).Peteĩ batalla ikatúva ogana térã ohundi tendota pópe kóva oreko calidad tropa-kuérape, ha’eháicha Tuyutĩ. López oipota condición militar orekóva Mitre-pe guarã, upéicha prestigio omoherakuãva La Nación Argentina-pe. Oguahẽma upéi Kurupayty, ombohapéva estratega ojejapova’erã, ka’arúma ogana haguã guerra guasu. Upépe umi brasileño oiméva umi punto oñembo’ýva General en Jefe; mbovýve ojeruréva oike agua hekovia duque de Caixas ko ñorãirõ oñemohu’ã haguã.

Paraguái oreko ijerére 1.300.000 yvypóra omohu’ãva guerra opytáva 300 mil, umíva apytégui 10 por ciento kuimba’e –ko’ãva uni tapuja mimi ha opyta vaíva (inválidos)- avei oiméva kuña ha mitãnguéra. Tetãme osalva territorio mbyte porã –omombytéva vencedor-kuèra – ha péva ombohape heta ary oguahẽvo retirada completa brasileño-kuèra, ohupytýva osubsisti ha’évo peteĩ tetã independiente. Péicha avei, araka’eve nopu’ãi umi àra oúva guerra rire; ivaivéva upe tragedia ohasáva tet0Ò Paraguái rembiasápe, ni upe erída nombotýi del todo. Aliado-kuéra avei osẽ gratis aventura bélica-pe. Argentina, ha ambue tetãnguéra ojealíava, upéva, hetaiteréipe ojuka.

 




#Article 250: Felipe Molas López (374 words)


Felipe Molas López, Tendota Guasu Paraguáipe pokõi jasy jave, ojegueromandu’a kuimba’e hi’arandúva rehe ha oñe’ẽkuaaitereígui público renondépe.

 
Heñói 1901 jave. Omohu’ãvo iñemoarandu oike Aranduo guasúpe Odontología París-pe. Oñemoarandu Burdeo-pe ha up´pe oñembokatupyry Implantología-pe, péva tuicha novedad ciencia médica-pe, siglo XX ñepyrũme.

Ojazo iservicio oñeñorãirõvo Bolivia ndive, ko’ápe oguahẽ grado capitán  Sanidad-gua. Posguerra omba’apo kyre’ỹ oháivo peteĩ plan omopyenda haguã Facultad de Odontología Universidad Nacional ´ñepyrüva omba’apo residencia ex-presidente José P. Guggiari. Omotenonde carrera profesional, pero ojegueraha magnetismo política, orekóva afección paraguayo péva escala jave.

Ára 21 jasykõi 1936 ojupi sapy’ami Intendencia Municipal de Asunción-pe. Hi’arandueterei ha upéva rupi ojehéro científico ramo, kuimba’e público ojepytaso escenario político nacional ramo, complejo ha anárquico. Ary 1948 oike cartera de Educación pya’eterei presidente Juan Manuel Frutos ha Juan Natalicio González. Ojupívo presidencia-pe general Raimundo Rolón, Molas López omantene iministerio 30 jasyteĩ 1949 jave. Tetã ojuhu régimen partido único, 15 jasykõi upe arýpe, decisión Junta  Partido Colorado orekóva, oñembyatýva Convención rupive ha omotenonde upe Estatuto Partido-gua ha oiporavo doctor Felipe Molas López-pe, ikatu agua oñemotenonde presidente de la República ramo. Ko medida ohupyty acuerdo oipyhývo facción chapista ha democrático. Convención odispone mbaite ha omoirũ jeroviapýpe candidatura correligionario Dr. Felipe Molas López, omotenondéva comicio ohenóiva 17 jasyrundýpe.

Péicha 27 jasyrundy 1949 jave ojupi presidencia provisional ramo péva 14 Jasypópe – omotenondéva elecciones generales – oñepyrũvo oisãmbyhy tetã. Ko acuerdo político nde’iséi garantía kauaa gobernante-pe, pya’e oñemyendgovia, poteĩ jasy rire,  11 jasyporundy-pe. Upéva riremínte Junta oikuaauka mba’ère oñemotenonde upe tendota guasu derrocamiento. Ojeakusa omoañetègui meta oguahẽsévape partido ñemoirũ peteĩme, restauración progresiva institución republicana, péicha avei moral pública. Ojehechaháicha presidente ohasa heta apañuãi político-militar, avei ojejopy presión àra ha àra umi tendota ipartido-gui, upéva he’i haihára Raúl Amaral “ Junta de Gobierno orekova’ekue control Estado ha umi  encargado omboguata añeteva’erã”.

Renuncia rupive Paraguáipe operde peteĩ gobernante humilde ha teko joheipyrréva maymávape.

Umi resolución mbytépe ojegueromandu’a:

Mentada unificación partido kolo’o noñemohu’ã porãiete. Pya’eterei os{e ambue mba’e ombopypukúva ñrko’õ ha oporomombyrýva parte oiméva ipype ha omantenéva krisis política paraguaya-pe.

 
Karai Dr. Mólas López omano Paraguaýpe 1954 jave.
Péicha 19 jasypoteĩ jave 1956-pe peteĩ decreto municipal péicha ojeguereko peteĩ avenida Paraguaýpe ogueraháva héra. Ha’ehína pe ojeherova’ekue Ex – Cañada  Yvyra’y ombojoajúva avenida Aviadores del Chaco sureste gotyo pe avenida José Gervasio Artigas oĩva noroeste gotyo.

 




#Article 251: Turismo rural Paraguáipe (572 words)


Paraguái ha'e tetã mediterráneo oiméva América del Sur ñe'ãitépe. Ha'e tetã tembiapo agrícola ganadero-pe, ko'ã mba'e omopyenda pilar economía mbaretépe.

Turismo rural ha'e riqueza kakuaa Paraguáipe.

Umi tembiapo oikuave'ẽva turismo rural paraguayo oisãmbyhýva umi tapicha oikuave'ẽva ha omotenondéva jeguata ndaijojaháiva, tradicional ha cultural añetetéva orekóva estilo  rural en particular.

Ko'ãichagua turismo oñemomba'eguasu ha ojeguerohory umi oiméva área urbana orekóva característica tradicional ha oporombopy'aguapýva, omýiva tekove okaháre oikovaicha. Pe diversidad biológica ombojepokuaáva Paraguái ha'eñoite ha ñanemokyre'ỹva.

Ko'ã tembiapo oñemotenondéva umi establecimiento rupi, ha'eháicha estancia, oikuave'ẽ mba'e ndikatúiva oñembojoja costumbre ha tradición Paraguái mba'éva. Ko'ã establecimiento rural, oipe'a hokẽ turismo rural-pe, oipepirũvo umi ohasa porãséva ha oiméva tavaygua jepokuaápe, deporte ha umi opytu'uséva yvagáicha ojejuhúvo tekohápe.

 
Umi tembi'u tetã reheguáva ojekuaaháicha sopa paraguaya, so'o mbichy asador-pe, umi ryguasus  ógaguáva tatakuápe ojýva, mba'e he'ẽ ga mermelada ojeguerohorýva katuete..

Upe área ha establecimiento rural ikatúva ojeguerohory ñemitỹme takuare'ẽ, avati, mandi'o, petỹ, kafe, manduvi, arro, sorgo, tung ha mbaysývo, péicha avei ambue yva hetereíva, ome'ẽ jopói ramo Paraguái yvy, umíva apytépe ojejuhu aguakate, mango, mamón ha piña.

Ko'ã verduras ha hortaliza ojejuhúva umi táva okaháre,l oguerekóva producción agro ecológica, péicha umi mbohupa ho’u umi tembi’u natural ha omohesãiva’erã ichupe.

Ko’ãichagua turismo oikuave’ẽ ha ohechauka  tekoha porã ha ijojaha’^yva mbohupa kuérape. Péicha infraestructura omomaitei ohechaukñavo naturaleza iporha.

Ysyry guasu osyry pya’e ha ipypukúva, iporãva pekáfape ojeho haguã, paseo ha jeho táva mombyrýpe. Ko’ã ka’aguy tekohá porãitéva ohechauka establecimiento rural. Ko’ã tembiapo omotenonde: oñeñami vaka, oñemongaru ha oñeipoháno, mymbakuéra ko’ã tembiapo ha ‘e pe oguerohorýva umi  visitante, área agrícola-pe oñeguahẽva.

Umi tembiapo ha jeguata ndive oĩ deporte avei, ojeguata sulky,  ojejupi kavaju ári, excursón guiada, ha ambue mba’e ojehechava’erã. Avei ikatu oñemotenonde investigación científicas tekombo’e rekávo mayma reserva rupi, ojehecha fauna ha flora, oikéva pa’ũ  ojekuaáva táva okaháre.

Escenario natural Paraguáipe oreko yvyty, kaskáda, ysyry ha yno’õ táva okaháregua, ha’éva peteĩ jopói, omoĩrũva, ombyatýva gente sencilla, karismática ha hospitalaria, ojapóva tekoha iporãvèva ojeporavo ramo py’aguapy,  armonía ha tory.

Reskate cultura nativa, umi pueblo oùva amazónico-gui orekòva yvy isýicha  ome’ẽva hi’upyrã ha sustento,  particularidad ikatùva omomba’e turismo rural  Paraguay-pe.

 
Ko establecimiento rural oñemba’apóva agricultura ha ganadería, oipe’àva hokẽ turismo rural-pe, oipepirũva umi tembiapo campo-pe ojejapóva,  opraktika deporte térã  ojepytu’u haguãnte, oñandu  naturalesa-pe. Tenda ijojaha’ỹva, ysyry guasu rembe’ýre Río Jejuí ári pira kutu ha jeguata. Ome’ẽ pytu’u ha infraestructuraheñóiva ohóvo oñeikotevẽ jave sasõ ha ka’aguy pytu..

Estancia aguĩ oĩ tenda oporomomandu’áva tetã rembiasa opytahágue Mariscal Francisco Solano López kóva Guerra de la Triple Alianza jave

 

 

Oime tavaguasu Cnel. Oviedo-pe oĩ estancia Don Emilio, 1.000 has ka’aguy natural umi táva rehe, ombojoajúvayvyramàta yma guaréva  ha mymba ka’aguy. 

Oime confluencia departamento Ka’asapa,  Ka’aguasu ha Alto Parana,  Río Monday rembe’ýre.
Ko’ãva mbytépe ikatu ojeju umi tembiapo agrícola ha ganaderas en general. La Estancia Golondrina omantene Reserva Natural Ypety, opáichagua yvoty ojeguereko, péicha mymba okañýva ohóvo mbeguekatúpe. Oreko tenda oguahẽva mbohupa, tape’i oñemboguatáva ka’aguy orekóva circuito oikéva río Monday.

Oñeikundahávo área reserva ha área agropecuaria oñemotenondéva, omoirũva peteĩ guarda recurso ombokatupyrýva ha orekóva suficiente kuaandy arandu oikuaauka agua umi visitante-pe, opàichagua posibilidad oikuave’ẽ Estancia Golondrina.

Mbohupa oiméva ko’ã tendáre ikatu oikundáha Museo del Campamento, ojahúvo ysyry sakã potĩme Mandana, ojupíva picada agreste gotyo, orekóva tembi’u típico ha oikuauka  faena ohechaukàva jepokuaapy táva okaháregua..

Peteĩ trayecto 57 km kóva Asunción-gui ojehasávo Ypakarai ha Pirajúgui omboguatáva estancia La Lilia.

Umi tenda oikuave’ẽva establecimiento turismo rural,ikatu avei oipyhy tembiapo ñemoirũ atýpe ha familiar péva oimévo tekoha ndive, omomba’évo biodiversidad ha oipyhývo peteĩ compromiso orekóvo recurso del ambiente rupive.




#Article 252: Cháko Paraguái (657 words)


Chaco Paraguayo ha’e peteĩ tenda ojeheróva región Occidental ramo Paraguáipe región, ijyvy semi-árida ha población densidad imbovy.

Chako tenda ijojaha’ỹva, ha’e tenda ndahetái yvypóra oiméva ipype, ipokã hikuái, cultura indígena  pueblo nativo oiméva ha omotenondévape yvy  ñemohenda iñambuéva ambue tendágui. Oike ipype ko’ã tavusu ha’éva Boquerón, Alto Paraguay ha Presidente Hayes, Paraguáipe.

Chaco yvy ha’eva’ekue upe tenda oñemotenonde hague ñorãirõ ipaháva omotenondéva Sudamérica (1932 -1935), omoapañuãíva upe conflicto bélico Paraguái ha Bolivia ogueroguatava’ekue, ha umi ára guive ojeguereko gueteri umi tenda oñemomba’eguasúva tetã rembiasápe ha’éva: Boquerón, Campo Grande, Campo Via, Nanawa, Cañada Strongest, El Carmen, Kilómetro 7, Pikuiva, Villamontes, ha ambuéve tenda.

 
Chaco oñemohenda río Paraguái ha Pilcomayo rupi, salino ijyvy ha péva ohechauka opáichagua mba’e oñemomba’éva yvyramáta, ka’avo ha mymba.

Tetã rembe’ýre oime:

Maymávape ombojurujái Chaco, ijyvy ojeipysóva kakuaa ha hypy’ũva,  indígena oikóva ipype ha’e umi pueblo nativo ymaguaréva naiñambuéiva ha upéicha oñemotenonde ha ojepytaso upe tendáre.

Caimán en Alto Paraguay.
Aves en Alto Paraguay.

Péicha fauna oikóva ipype guasu, ka’i ha umi  mbói opaichaguáva,  tuicha ha michĩva ha’eháicha jakare térã caimán, kuriju térão anakonda ha kapi’ýva o carpincho, ho’o ojeguerehorýva ha ipire.

Ko’ã tendáre oime heta hikuái javirúes, garsa, mbigua térã cormoranes, ype ka’aguy, gua’a hovy, tukã ha tuĩ opaichaguáva,  suruvi, paku,  dorado ojejuhúva ysyry guasúpe ko’ã tendáre.

Chaco  gotyo ojejuhu 53  mamífero especie, ko’ágã ipokãma ohóvo, heta tapicha ohóva oha’ã ha ojapi ha upévagui heta omanóma, péva peteĩ cháke ha oĩva’erã tesape’a, ko’ãva ndorekói pe ojeheróva conciencia ecológica, situación ombochákeva mymbaka’aguy, péva ojehógui katuete upévarã ko’ã tendáre.

Ka’aguy ha’éva peteĩ mba’e iñongatupýva oñemomba’eguasu ha’éva tuicha riqueza ecológica, oñeguenohẽva chugui yvyra hatãva ha ijýva, ikatúva oñehenói palo santo,  quebracho,  trébol ha guatambu.

Característica principal ha’éva, iporãitereíva umi tendápe guarã ha’éva umi establecimiento ha estancia,orekóva yvy oñemohendáva voi imba’etépe.

Ojeheróva ecoturismo, ha’e peteĩ potencial, orekóvo ñembosarái,okakuaa mbovýgui ñana, omotenondéva ha oikuaáva biodiversidad, ome’ẽvo tembiasa oúva Amazonas-gui, orekóva diversidad climática, geográfica ha étnica ñemombaretéva, ijerére.

Ko’ágã ha’e peteĩ tenda oñemomba’eguasúva turismo rupive, mymba ka’agui api ha peteĩ ary jave katuete oñemotenonde Trans Chaco Rally, evento automovilístico kakuaa ha ojeguerohorýva, péva ojegueroviáva continente hasýha jeiko, hape ikãva, yvytĩmbo ha arahakuetereígui avei arahakueterei rasáva omoapañuãiva jegueroguata.

Ko tenda orekóva diversidad cultural, religiosa ha económica, ojapóva peteĩ yvága Chaco-gui. Ohasa porã ha omotenondeséva pe oje’eháicha peteĩ aventura turismo rupive, kóva ha’e tenda.

Chaco ha’e peteĩ maravilla maymáva ojesarekóvo pyharépe yvága rehe, mymbakuéra oñeñangareko ijehe nosẽi árakue ha osẽ pyhare, upévagui oñemomba’e ko tavaguasu orekógui variedad patrimonio faunístico Chaco-pe.

Tavayguua indígena oiko gueteri ipype ha omotenonde ijeroviapy ha nomoambuéi teko ijypykuéra ohejava’ekue chupekuéra, pevahína hekovekue norte chaqueño gotyo, ko’ápe ikatu ojekuaa ikuaandy añeteguáva (su cultura) ha ikatu ojejogua artesanía ha’ekuéra ojapóva voi. Ko’ãva  reserva foresta oiméva umi Lengua, Sanapana ha Nivakle.

Pe karanda'y, ha’e peteĩ material ojeporúva ohai haguã vosa, voko, florero, porta terere, porta mate ha ajaka opaichaguáva. Iporã oñemombe’u umi nativo oikuaa porã mba’éichapa medicina natural, oikuaa opáichagua mba’asy orekóva pohã oipohanóva ohupytýva umi mba’e iporãiteréiva yvypóra hesãi haguã. Péicha ojejuhu ñuãtĩ omyengoviáva yvyramáta hogue itujáva térã hoguepamava’ekue.

Chaco oikuave’ẽ turismo rural oguerohorývape.Techapyrã ikatu ha’e: Estancia La Patria, opytáva Km. 652 – Ruta Trans-Chaco – Dpto. Boquerón;  Colonia la Patria, omoheñóiva Gobierno Nacional hembipotápe omokyre’ỹvo ko tetã, oiméva 110 kilómetro Infante Rivarola, puesto militar oiméva tenda ojoajuhápe Bolivia ndive.

Péicha Chaco yvy ojeguerohoryeterei hau péva rehe umi tekove kuimba’e ohóva mymbajukáha ombotovéva umi mymba opámava ohóvo jejuka péva oĩva’erã ñangareko hesekuéra.

Kóva peteĩ planicie aluvial orekóva peteĩ pendiente vevúi kuarahy resẽ gotyo (este). Kóva ha’e peteĩ tenda okýha 400 mm/año orekóva peteĩ base arenosa ha’éva franco arenosa.

Ko’ã yvy ndojeporúi eskála mbovy, péva mombyrýma mercado de consumo ymaguarévagui, péva nomoambuéi tekoha ecológica.

Umi tenda oĩ tiempo oñapymíha, ha upéicha oñemoña umi mymba ha oĩve umi oikóva ipype ha ojepokuaáma. Ijyvy salino, oreko limitación ijeporúpe, he’õgui.

Cháko oñehe’ẽ ysyry Paraguái ha Pilcomayo, opáichagua afluente ha ipapapy peteĩva, ha’éva paraíso ecológico Estero Patiño drenaje Pilcomayo medio.

Ko’ã árape oñemomba’eguasu economía ko’ã tendáre,  industria láctea hembiapo hetavéva.

Cháko ñe'ẽnguéra aty ha iñemohenda




#Article 253: José Pedro Montero (720 words)


José Pedro Montero De Candia ha’eva’ekue tendota guasu Paraguáipe oisãmbyhýva ary 1919 ha 1920.

Heñói tavaguasu Paraguaýpe, barrio ojekuaáva Villa Aureliaramo, Recoleta sureste gotyo, péva 1 jasypoapy 1.878 jave. Hembireko Andrea Campos Cervera. Oñemoarandu ñepyrũ Colegio Nacional de la Capital-pe, iñangirũ Pastor Ibáñez ndive.

Omohu’ã ibachiller ary 1.896 jave tavaguasúpe ha ohasa Buenos Aires gotyo, upépe oiko chugui médico pediatra omohu’ãva Facultad de Ciencias Médicas upe Universidad-pe. Ojegradua ary 1.904 jave ha upe arýpe oikuaauka itesis péva “La prueba de los cloruros” ha péicha oñepyrũ labor profesional. Ha’e orador ikatupyrýva ha ojeguerohory haiharõ avei.

Hetãmes, oiko chugui director Hospital de Clínicas ha Maternidad omotenondéva mbo’ehára suplente área Pediatría-pe. Ary 1.901 oñenombra delegado Paraguáipe upéva Congreso Panamericano ojeguerohorýva Buenos Aires. Ary 1.906 oime delegado oficial Paraguáipe 4º Congreso Médico de Montevideo. Oisãmbyhy Hospital de Clínicas. Ary 1905 guive 1.908 peve oñeme’ẽ ichupe peteĩ becado Facultad de Medicina-pe ha upépe ombo’e avei, ha péicha política activa omotenonde, umi suceso político ha’éva 2 jasypoteĩme. Péva avei, miembro Consejo Superior de Educación ha director asistente público, ha omopyendáva servicio de maternidad, farmacia, laboratorio químico bacteriológico ha umi servicio de urgencia-va. Ary 1.910 jave omoñepyrũ política péva oime jave banca diputado-pe, okúi jave Gondra omondo ichupe tetã ambuére.

Ary 1.911 jave, orrenunsia rire Presidente Manuel Gondra, oho República Argentina gotyo ha upépe omba’apo movimiento ombosako’íva Partido Liberal Radical ary 1.912 jave. Upéicha, ko arýpe, oike Comité Revolucionario Pilar-pe. Omano 7 jasypoteĩ 1.927 jave ha oĩgui peteĩ disposición municipal Nº 1766, upe 23 jasypoteĩme upe arýpe, ojehéro Avenida orekóva Hospital ogueraháva héra.

Ojupi peteĩha magistratura, vicepresidente ramo, péva presidente Manuel Franco omanóva, 6 jasypoteĩ 1919 jave péva15 jasypoapy 1920. Omohu’ãvo Guerra Mundial, gobierno Montero ombyaíva crisis económica ojeipysóva upe tendáre. Krisis, katuetéva, ho’a vai clase media ha imboriahúvape. Oguahẽ omotyre’ỹvo sueldo estatal ojeipysóva mbohapy jasy jave.

Gabinete omyakáva oimeva’ekue Relaciones Exteriores-pe, doctor Eusebio Ayala; Interior, doctor Luis Alberto Riart; Hacienda-pe, Manuel Peña; Justicia-pe, Culto e Instrucción Pública-pe, Félix Paiva; Guerra ha Marina-pe, comandante Adolfo Chirife.

Oisambyhy jave gobierno oñemopyenda fortín Chaco-pe, ojejogua Quinta Caballero, oñemohenda upe léi orgánica municipal, omopyendáva colonia Nueva Colombia, omonéĩva proyecto de convención péva encomienda postal Estados Unidos de América, Paraguái oipepirũva oime Congreso Rural Internacional de Peoria (Illinois, ha’éva 50 estado Estados Unidos-pe, oiméva región Medio Oeste) oipytyvõva gobierno americano. Péicha Departamento de Fomento oñepyrũ perseverancia fomento-pe ha’éva propiedad territorio de la república pukúkue.

Oñemotenonde avei subdivisión de lotes ha colonización yvy fiscal oiméva destinada upe mba’épe, oñetramita cinco mil expediente oñe’ẽva lote agrícola joguáre ha ome’ẽ 154 título definitivo de propiedad, umi disposición mbytépe. Ary 1.919 odestina, péicha 100.000 peso mbo’ehao oñemopu’ã haguã tetã okaháre, oñemohenda Ley Orgánica Municipal, ombojáva convenio arbitraje Uruguái oiporavóva doctor Eladio Velázquez como miembro Superior Tribunal de Justicia-pe.

Jasyrundy 1.920 omopyenda Centro Feminista del Paraguay. Omoheñóiva, avei, umi establecimiento escolar ha omopyenda Chaco el Fortín Dorado. Péicha 15 jasypoapy ko arýpe, Montero ome’ẽ mando presidencial Manuel Gondra-pe. Ko arýpe omonéĩ tratado comercial Japón ndive; Léi de enjuiciamiento ha remoción magistrado-kuéra; omohendáva zona sanitaria Asunción, Villarrica ha Ka’akupe ha omotenondéva reglamento orgánico del Ejército.

Ojapo nombramiento ámbito intelectual ha artístico. Ko’ãva oime kuri: Narciso R. Colmán, Juan F. Bazán, Arturo Alsina, Juan Sorazábal, Rufo Galeano, José Concepción Ortiz y Eudoro Acosta Flores. A esto se sumó la contratación del sabio brasileño doctor Edgar Roquette Pinto ha jubilación orekóva don Juan E. O`Leary Colegio Nacional ha Escuela Normal-pe.

Peteĩ mba’e oipy’apýva doctor Montero ha’e pe yvy. Ary 1.919 omopyenda Nueva Colombia, Altos-pe, orekóva 6.122 hectárea ha Santiago, péva General Delgado, 1.909. Ary 1.920, omopyenda Kurupa’yty, Barrero Grande-pe, orekóva 1.111 hectárea.

Tekombo’e ohasa opáichagua inconveniente ha 25 jasypokõi 1919 jave omotenonde reforma plan de estudios Escuelas Normales de la Capital ha Villarrica ombohasáva irundy ary. Péicha 22 jasyporundy upe arýpe oñemotenonde enseñanza secundaria. Péicha omopehẽ mokõi ciclo: peteĩva irundýha curso ha ambue mokõivéva. Ary 1920 jave, doctor Cecilio Báez oiporavo mbo’ehára interino Sociología péva Facultad de Derecho de la Universidad Nacional, ha’éva decreto 17 jasyrundy upe arýpe.

OImeva’ekue diputado capital-pe ha oisãmbyhy mandato ary 1901jave. Péicha 7 jasypoapy 1908 jave ofirma peteĩ manifiesto-invitación péva asamblea 15 árape, ko’ápe oñehenói “radicales” odefinitáva situación partidaria. Oikova’ekue chugui ministro del Interior oimérõ mburuvicha ramo gobierno Eduardo Schaerer. Ko función omotenonde upe oñeproklama ára peve fórmula pyahu período 1916 guive 1920 peve, ko lista omotenonde Manuel Franco heraitépe voi José P. Montero.




#Article 254: Justo Pastor Benítez (527 words)


Justo Pastor Benítez ha’e peteĩ haihára ikatupyry añetéva, periodista ha político.

Doctor Justo Pastor Benítez heñói táva Paraguaýpe ára 28 jasypo ary 1895 jave, itúva héra  Pedro Benítez ha isy Ramona Coronel.

Ary 1913 jave omohu’ã iñemoarandu bachiller rehegua Colegio Nacional de la Capital-pe ha pe  iñemoarandu pavẽ Derecho rehegua ary 1919 jave.

Ha’éramo jepe ideología liberal pegua, imitã guive ogueraha tenonde gotyo umi ideas reivindicatorias Francisco Solano López rehgua omoñepyrũva Juan E. O’Leary. Araka’eve ndojeíri kóvagui, ko mba’e ome’ẽ chupe heta akãrasy umi hapicha chovyguaguivoi ha avei umi López-re ija’e’ỹva (antilopistas).

Oguerekóvo 25 ary oñepyrũ política Parlamento-pe ha avei prensa-pe, pya’eterei ojeikuaahápe chupe ha’e rupi opoikuaáva apañuái rehegua.

Ary 1920 ohokuri Italia-pe. Heta oñeñe’ẽvai hese omonei haguére Mussolini rembiapo umi ary na’iporãmbáiva ohasava’ekue pe tetã pe régimen fascista oĩrõ guare.

Oujeývo  Paraguáipe oikejey Parlamento-pe oikó chugui diputado ha ary 1930 jave mburuvicha doctor José P. Guggiari ogueraha chupe Ministro de Justicia, Culto e Instrucción Pública-ramo.

Ary 1931 jave oĩ Ministerio del Interior-pe, oikoramo guare mba’evaiete ára 23 jasypa jave, heta umi ija’e’ỹva he’iva’ekue hese ikatuha ha’e oĩ pe oikóva rapykuéri.

Oñepyrũvo ñorairõ Bolivia ndive, tendota Eusebio Ayala omoĩ chupe Ministerio de Relaciones Exteriores renondépe: ary 1934 jave, oikovai’imi rire Eusebio Ayala ndive, kóva omondo chupe ministro Paraguaigua Río de Janeiro-pe, táva ojuhu haguépe tenda oiko haguä oha rure chovykuéra ary 1936 jave. Jasypoapy ary 1937 jave, ojupijevývo chovykuéra, Benítez oikejeýma representante diplomático gobierno de Brasil renondépe.

Oïramo guare tendota Félix Paiva oho Bolivia-pe representante diplomático Paraguaigua, omba’apo haguépe omyatyrö haguä jeikoporä ñorairö rire pe tratado de paz, amistad ha límites ára 21 jasypoköi ary 1938 pegua oiko rire.

Jasyköi ary 1940 jave ojupi tendotáramo general José Félix Estigarribia ha Benítez oho Ministerio de Hacienda-pe. 

Uperiremi ha’e oiko chugui artífice de la Carta Fundamental –Constitución del 40– omoingeva’ekue tetäme peteï régimen político ojehechahápe umi movimientos totalitarios upe ary rupigua, oñemboty Parlamento, umi sindicato ndaikatuvéima omba’apo ha avei partido político. Ko mba’e ogueraha Dr. Benítez iñakähári, iñangirükuéra oñemomombyrypa chugui omanoite peve.

He’i Alfredo Seiferheld opyta hague peteï estigma-ramo ko karai katupyry rapykuerépe.

Omanóvo  José Félix Estigarribia, peteï mba’yruveve ho’áramo guare, Benítez oho ka’iräime Peña Hermosa-pe ha upéi oho Brasil gotyo. Ha’eva’ekue peteï político ipo’a’ỹva’ekue.

Hembiapokue ñe’ëporä rehegua heta ha iporä:

Hetaiterei mba’e ohaiva’ekue ohechauka ikatupyryeterei hague ha avei pe carácter polémico ha perspicaz oguerekova’ekue.

Imitã guive omba’apo kuatiahaiháraramo. Oñepyrũ kuatiahaipyre El Diario-pe uperire oĩ avei El Radical-pe.

Ary 1962 jave, Benítez oĩkuri Paraguaýpe. Upéramo guare ha’eva’ekue karai mba’ekuaápe ijojaha’ỹva tetãmegua. Héra osẽ bibliografía pytagua peguápe avei oipytyvõ enciclopedias ha ñembyaty (compilaciones) heta hendápe. 

Oipytyvõ kuatiahaipyre pytagua pegua: O Jornal, O Jornal do Comercio Río de Janeiro pegua; La Prensa ha La Nación Buenos Aires peguápe.

Ha’e motenondahára mokõiha Instituto de Investigaciones Históricas del Paraguay-pe; miembro de la Academia Paraguaya de la Historia; miembro de la Academia Paraguaya de la Lengua,  Academia de Derecho Internacional Americano ha avei heta academia tembiasakue rehegua América pegua.

Oñemboherava’ekue Ciudadano Honorario Río de Janeiro-pe.

Ijeikopotĩ rupi ikatúkuri omõi hova umi nda’ija’éiva hese  renondépe (detractores políticos), hekove potĩ omoguahẽ omanoite peve, araka’eve hembiapokue omongy’ái hekove.

Omano táva Paraguaýpe ára 6 jasykõi ary 1963 jave, 67 ary oguereko jave, 25 ary pukukue oikova’ekue tetã ambuére.




#Article 255: Teatro Municipal Ignacio A. Pane (799 words)


Teatro Municipal Ignacio A. Pane Moõ opyta: tape Presidente Franco aimete Alberdi, táva Paraguay, Paraguáipe.

Ary 1843 jave, consulado de don Carlos Antonio López ha Mariano Roque Alonso oĩramo guare,  ojejapova’ekue óga pe teatro rendagua, ojehechávo mba’éichape opu’ä ohóvo pe actividad cultural tetãme.

Ary 1844 jave oikopa pe ogaguy oiko haguã aty ha oñepyrũ omba’apo, ha avei ojepurúkuri Congreso rendagua.

Oikuaaporãvo oĩha tekotevẽ pa’ũ arandukuaa rehegua, Carlos Antonio López ojapo pe tendágui teatro, oikova’ekue ary 1855 jave, ha pe Congreso ova Cabildo pyahúpe.      

Pe arýpe, tendota Carlos Antonio López ojerure pe periodista ha dramaturgo español, Ildefonso Antonio Bermejo, oñepyrũ haguã omba’apo teatro Paraguaýpe, pe Primer Congreso Nacional-pe, oñepyrũva’ekue ára 4 jasypateĩ ary 1855 jave.

Uperire Ildefonso A. Bermejo oñepyrũ ojapo pe plano ha avei óga guasu, oikopa rire ha’éva Teatro róga.

Ary 1886 jave: peteĩ empresario catalán hérava Baudillo Alió oguereko pe óga tuja (viejo coliseo) ha yvy plasa Libertad pegua omopu’ã haguã upépe ambue Teatro Nacional ha oñepyrũ tembiapo ko óga guasu rehegua, oguahẽva hu’ãme ary 1889 jave.

Ko Teatro Nacional  oñepyrũ omba’apo ára 21 jasypoköi ary 1889 jave oï haguépe umi Compañía de Orquesta, la Estudiantina Española Fígaro, Verdi, Schubert, Flotow ha ambue mba’éva.
 
Ary 1894 jave: Alió rembiapokue, teatro de Bermejo pukukue, opytáma tendaguápe guarä, oñemoinge palcos ha oñemoporë pe  patio oñeñoty haguépe yvotykuéra, umi cartelera iñambue mante ha ko coliseo de Asunción rekove ojehecharamo ko’ápe ha ambue hendápe.

Pe tenda ha’e oike hague umi compañía tuichavéva tetä ha ambue tetämegua. 

Ary 1939 jave ohasa Municipalidad de Asunción poguýpe, oikohápe chugui Teatro Municipal ãgameve. 

Ko “Primer Coliseo” táva Paraguay pegua rupi ohasa umi compañía pytagua ha avei tetägua, ópera, opereta, zarzuela ha teatro rehegua.

Teatro Municipal, ha’éva tuicháva pa’ũ, oñembotyva’ekue ary 1995 jave oñembyai rupi heta hendápe ha avei ikatúma ho’a. 

Jasypoteï ary 1997 jave Agencia de Cooperación Española ha Escuela Taller de Asunción pytyvõ rupive oñepyrũ ñemyatyrõ rehegua mba’apo.

Pe ñemyatyrö Teatro Municipal rehegua, omotenondéva Municipalidad de Asunción, ojejapo pe proyecto oiko haguéicha, oĩ rire heta jeporeka (investigaciones y posteriores hallazgos arqueológicos).

Pe óga guasu hembiasakuéva ha pe proyecto gouereko mbohapy rete: peteïva ha’e jeikeha, ambue pe tambor octogonal, oïháme plateas ha ipahápe pe escenariorehegua, ijyvatéva aimete ógaicha. Pe idea pyahu omingejey moköi mba’e: peteïva ha’e pe bloque lateral de servicios y conexiones ha ambue ogahoja patio norte gotyo.

Pe funcional rehegua oiko jeikehakuéra tape Alberdi rupi, oñemboty haguépe mba’yruguatápe guarã, oĩháme peteĩ plasa ojáva Teatro ha Correo rehe. Ko mba’e nombotýi jeikeha tuja, ome’ẽ uvei jeike ha ñesẽ pya’eve tendágui. 

Jaikuaáma umi mbohapy tenda ja’eva’ekue, pe edificio de acceso ombojeroviajey pe planta original, oipe’ávo umi mba’e oikóva uperire, omoĩ peteĩ circunvalación pyahu ha servicios, ha avei ombokakuaave pe jeike ypy rehegua (acceso original).

Pe tambor ohechaukajey oĩhagueichaite, peteĩ  hérava rectificación de niveles palco pegua ha avei jeguejy tenonde gotyo ojehechaporãve haguã. Pe escenario rete oñemoambue ojokupyty haguã umi  normativa pytagua mba’e rehegua, boca de escenario, profundidad ha acústica.

Pe patio norte, ha’éva ipyahúva tendápe, ojepurútava tenda opa mba’erã, oike pe idea kuápe haéva  recuperación de los fragmentos Congreso róga tuja rehegua. Noñemoambuéi pe textura oguerekóva ha vei umi volumen pe óga guasu rehegua. 

Heta ára ohasa rire oñepyrũ hague omba’po guive, pe jasypoteĩ ary 1997 jave Agencia de Cooperación Española ha Escuela-Taller Asunción pytyvõ rupive, oñepyrũ pe proyecto peteĩ concurso de diseño rupi.

Ãva ha’e umi proyectista ñemyatyrõrã rehegua: Carpelletti, Corvalán ha Espínola Asoc.

Umi osẽva tenonde gotyo pe concurso del anteproyecto ary 1995-pe guare, Corvalán ha Capelletti he’i pe valor arquitectónico Teatro Municipal oguerekóva ndatuichái, ndaikatúi ojejapóvo ñemyatyrõ año, oikotevẽ ñemombue óga guasu. Pe idea osẽva ko’ã karaígui ha’e mbojuaju umi mba’e iporãva yma guaréva umi mba’e pyahu ko’ãgagua ndive, ha’e rupi óga guasu renda pe hérava corazón del centro histórico Paraguay pegua. 

Mba’apo oñepyrũ: ára 28 jasuporundy ary 2004 jave.

Opa hague mba’apo: jasyporundy ary 2005.

Mboy ava oike: 700 rendaguã, oñembojao mokõi hendápe.

a) Platea: 490 rendaguã.

b) Palcos: 3 niveles, 70 rendaguã peteĩme.

Ogahoja: yma guaréicha, hákatu iñambue mba’eguipa oiko, ymagua ha’e yvyragui ha ko’ãga metal-gui.

Kóicha oĩ: 

Ko Teatro Nacional opyta Municipalidad de asunción poguýpe sa ary ohasava’ekue opávo (Siglo XIX) ha ary 1949 guive iñambue héra tuja ipyhávare, Teatro Municipal “Ignacio A. Pane”.

Ikatu ja’e, oĩha centro histórico-cívico táva Paraguaýpe, ápe hetave oĩ umi edificios públicos rehegua.

Pe Sala ojohuanunga pe herradura-pe; oguereko peteĩ jeguapyha (platea) ha ijerére oĩ mbohapy  palco, ome’ẽva chupe 700 rendaguã.

Heta mba’e oĩ iñambue’ỹva umi yma guare, pe baranda palco pegua, columnas de hierro ha ambue mba’e.

Pe jasyporundy ary 2001 jave iñapysẽ peteĩ bloque, oñemoĩháme  “El Café del Teatro”, karapehápe ha avei ogaguy’i oĩháme teatro rehegua, oñembohérava Baudilio Alió, karai oipytyvõ añeteva’ekue rérape, Presidente Franco ha Alberdi ojuajuhápe. 

Ára 28 jasyrundy ary 2003 jave iñapysẽ sala Jacinto Herrera, clases ha ensayos rendaguã, yvatehápe, ha umi oficina karapehápe Presidente Franco ha Chile-pe oĩva.




#Article 256: Santa Rosa (Paraguái) (171 words)


Santa Rosa, tava Misiones-gua, Paraguái ha’e tava oñemomba’eguasúva jesuita-kuéra ohejáva oikohágue upe tendáre.

Oime 257 kilómetro Paraguay yvy gotyo Asunción, oñeguahẽ Santa Rosa-pe , péva Ruta I “Mcal. Francisco Solano López” rupive. Oñemohenda yvyty ári ha ombojeguáva yvyramáta ha ka’avo rovy’ũ porã.

Arahaku jave, yvy ára pytúho oguahẽ 39 grados-pe, mbovyvéva araro’y jave, jepiguáicha ha’éva 0 grado. Pe media anual oguahẽva  21 grado-pe.

Santa Rosa  población  20.306 yvypóra ipype,  umívagui 10.582 kuimba’e ha 9.723 kuña, péicha oñemotendonde proyección Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Tavaguasu  jesuita oñemopyenda 1698 jave péva pa’i Ranzonier, upépe oikova’ekue umi familia oúva tavaguasu Santa María de Fé-gui. Ko Reducciones Jesuíticas, ojeguerohory ha oñemomba’eguasu ha’égui pypore ohejáva ‘ekue techapyrã ramo.

Tupão ypykue okáipava’ekue 1883 jave upéva oñemopu’ã ambue tupão, ojehupyty ha ojeguerekol  itapu (campanario) ñangarekópe, ko’ã ára peve ojeporúva.

Santa Rosa ha’e zona agropecuaria renda, umi establecimiento ganadero kakuaa oime upépe.

Lugares turísticos e históricos Santa Rosa-gua:

Táva  Santa Rosa rire, oime peteĩ desvío akatúa gotyo, peteĩ tape oñe pavimenta ỹva gueteri oguahẽva Santa María peve.




#Article 257: María Luisa Artecona de Thompson (291 words)


María Luisa Artecona de Thompson heñó Guarambarépe, tavaguasu tetãvore Central Paraguáipe ary 1919.

Oñemoarandu ñepyrũ itavaguasu reñói ha’éva, Guarambarépe. Imitãmíme oguahẽ Paraguaýpeha oñemopyenda hikuái itúva ha oisy ndive tavapy Santisima Trinidad-pe, ko tenda ijojaha’ỹ ha oñeimo’ãývape omoheñóiva iñapytut’ũme umi mba’e oháiva ha’éva iñapytu’ũ roky.

Oike oñemoarandu  Universidad Nacional de Asunción, Facultad de Filosofía-pe,  upépe oipyhy título de Licenciada en Letras ome’ẽva ichupe Facultad de Filosofía y Letras Aranduo guasu ha’éva  Universidad Nacional de Asunción. 

Temimbo’e ramo oike peteĩ aty Facultad de Filosofía-pe ha ojeporavo mbo’ehára universitaria ramo ombo’e haguã Castellano.

Péicha avei ojepytaso ombo’ẽvo Literatura ha Castellano mbo’ehao rupi ha´evahína pe ojeheróva escuela-colegio público ha privado-kuéra rupi.

Facultad de Filosofía ha Letras Universidad Nacional de Asunción-me,  oimehína tavapy Itapytapúnta-pe, oñemomba’eguasu ko mbo’ehára mit0Ònguérape guarãva, chupekuéra guarã ohai ñe’ẽpoty ha momba’eu mbykymi ombohetia’e haguã ichupekuéra moñe’ẽr0Ò rupive. Omotenonde iñangirũnguéra ndive peteĩ aty, hendivekuéra omotenonde promoción del 50 herakuãitéva,  ohechauka ko atýpe mba’éichapa ikatupyry ñe’ẽporã jehai mitãme guarãvape.

Ojekuaa ichupe ipy’aguapy ha oñeha’ãgui hembiapópe ha oñangareko ijehe ohaívo  hemiandu hembiapópe ha upéicha oiporavo ichupe Departamento de Extensión Cultural  Ministerio de Educación y Cultura correctora ramo, ko’ápe omba’apo heta ary ojehuvila peve, araka’eve naikane’õiva ombo’e ha ohai haguã.

Ojepytaso ñe’ẽpapára, haihára, dramaturga ha mombe’uhára ramo. 

Mitãnguéra ovy’a omoñe’ẽvo hembiapo, ome’ẽgui chupekuéra mba’e porã omokyre’ỹva. Mbo’ehára kuéra avei oguerohory omoñe’ẽvo hemimbo’ekuérape, oimévo hikuái mbo’ehakotýpe ñemoarandúpe. Mitãnguéra ohendúvo umi mba’e ndojegueroviapáiva ombohape iñakãme ko’ã mitãme sa’y, marangatu ha jejapo’ỹ, ombohetia’e ha ombojojáva ambue mitã ndive.

Umi hembiapo oñemoherakuãva kuatiahaipyre, aranduka mitãnguérape guarã ha kutiahaipyre Paraguái ha avei  prensa pytaguávape.

Omendava’ekue háihára Thompson,  ndive omoheñói mitãkuña ha mitãkuimba’e ha’éva ipehẽngue, mborayhu rupive.

Heta hasy  ha péva ogueraha ichupe imanóme.  Omano ra’ẽ iména ha upe riremínte omano ha’e Paraguaýpe 10 jasypakõi ary 2003-pe. Ogaygua oikovéva  imembykuña ipehẽnguekuéra ndive.




#Article 258: Facundo Machaín (551 words)


Facundo Machaín (1845-1877) ha’eva’ekue peteĩ Tetã Mburuvicha Guasu oisambyhyva’ekue Paraguáipe. Sapy’amínte omyakã tetã, upérõ ambiente político oñemomba’eguasu.

Facundo Machaín Recalde ha’e abogado ha político paraguayo. Heñói tavaguasu Asunción ha’éva 26 jasypateĩ 1845 jave. 
Oñemoarandu Chile-pe, Universidad Central-pe omohu’ã derechoe. Oiko chugui mbo’ehára, pe cantor argentino Andrés Bello imbo’ehárakue.  Ojeiporavo ichupe oisãmbyhy haguã tet0Ò orekorõ 25 ary Tetã Paraguái oisãmbyhy haguã. Itúva karai José Serapio Machaín y Zavala ha isy kuñakarai Clara Recalde y Machaín. Omendava’ekue Clara Recalde ndive, ndaipehẽnguéi hikuái.  

Ijoyke’ykuéra Esteban, León, Raymundo (omendáva Clara Recalde ndive, iryke’y  Facundo viuda),  Josefa, omenda Federico Zorraquín; Francisca, omenda Alberto Robinson; Emilia ha Serapio Machaín rehe. Facundo Machaín ha’e paraguayo omoñepyrũva oñe’ẽ plaza pública-pe ha ombojurujái tavayguakuérape personalidad ohechaukáva pe he’ívape, mitãpyahu arandu ha kuaandy renyhẽ oipysóva. 
Oñanduháicha José Segundo Decoud, ikatupyryeterei ha oreko don de orador, pero ndaha’éi osyryrýva jeháipe.

Ojuka hikuái ichupe oimévo ka’irãme ha’e voi umi tekove oñangarekóva upépe voi omotenonde ko ma’e vaiete, heta mandu’a oĩ k káso rehe ojeheróva célebre masacre cárcel pública, 29 jasypa ary 1877jave, rekóvo 32 ary. Imano ogueru ñembyasy ojeipysóva sociedad pukukue. Oje’éva niko pe jehai paraguái ohóha peteĩ mbo’ehára arandu ha ikatupyrýva.

Paraguaýpe oime peteĩ tape ogueraháva héra. Oiméva barrio Mariscal Estigarribia-pe Asunción.

Gobierno Triunvirato mbykymi oisãmbyhy tetã. Jasypo 1870 orenunsia peteĩ triunviro, José Díaz de Bedoya, ha 31 jasypoapy 1870 ojapóva upéva Carlos Loizaga. Upéva rehe, Antonio Rivarola opyta cesado  Asamblea Nacional Constituyente. O deklarávo caduco gobierno provisorio ha omoheñóivo presidencia provisional de la República  Asamblea Nacional Constituyente-pe,  Machaín ojeiporavo,  37 vóto 5 ombotovéva,  omyakã haguã upe cargo. Paraguáipe ka’aruete iporãvape,  31 jasypoapy 1870 jave, ojupíva vóto rupive: “Ohúra Ñandejára ha Tetãme, omoañetétaha jerovia rupive Mburuvicha rembiapo ha omoañetévo opáichagua disposición osẽva Soberana Convención Constituyente-gui”. Ha’e omotenonde peteĩha línea tembiapo reorganización República-pe. Péva 12 aravo rire peteĩ complot omopu’ãva Cirilo Antonio Rivarola, oipytyvõva ichupe fuerza aliada-va, oity poder-gui oisãmbyhy mboyve, ko’ẽmbotávo 1 jasyporundýpe1870 jave. Upe pyharépe, Rivarola ojúpi hekovia,  peteĩ acto olegitimáva Asamblea Nacional. Omoirũ ichupe vicepresidente ramo Cayo Miltos, omanó ha hendaguépe oikeSalvador Jovellanos. Péicha oñemotenonde peteĩha  golpe de Estado tetã Paraguáipe  posguerra mboyve.

Oñepyrũ oñemoarandu Paraguaýpe,upéi ohasa Chile gotyo, ko’ápe oñemoarandu derecho-pe. Ou jey tetãme Guerra de la Triple Alianza oñemohu’ã potaitévo.

Ojeporavo miembro  Superior Tribunal de Justicia ramo ary 1872 jave ha, oisãmbyhývo tetã Juan Bautista Gill, oike cancillería nacional, ko’ápe ojepytaso hembiapópe, ha’éva defensa de los derechos paraguayos Chaco rehe. Ha’eva’ekue Cerro presidente  “Gran Club del Pueblo” ha oime avei Asamblea Nacional-pe, péva convencional ramo parroquia de La Encarnación-me. Péicha  27 de agosto, Convención oiporavo ichupe comisión redactora del proyecto de Constitución miembro ramo, ointerveni porãiterei,  Asamblea-pe oiko orador chugui.

Ary 1876, Guerra de la Triple Alianza rire,  oimeva’ekue,  canciller argentino Hipólito Yrigoyen ndive, upe Tratado de Límites ohenóiva Machaín–Yrigoyen. 

Omotenondel periodismo ha’e avei mbo’ehára ha oiko chugui sambyhyhára omoñepyrũva Colegio Nacional de Asunción ñemboguata, de segunda enseñanza, ko’ágã ndaiporivéima. Omopu’ã institución jey ohechaukáva episodio vaiete ojekukáha presidente Juan Bautista Gill-pe. Oñehendúvo mbokapu ñepyrũ, péva peteĩ balcón ome’ẽva calle Libertad gotyo (ko’ágã Eligio Ayala) he’íva: “Ojuka hikuái presidente-pe”.  

Ary 1877 jave oike banca-pe péva defensa jurídica umi oje’éva ojukáha Gill-pe. Pasiones políticas, péva gestión profesional ko’ã mba’épe, omoĩva víctima ramo. Oĩva ka’irãime. Hendive koty’ípe oime umi ha’e odefendéva, ko’ãva mbytépe comandante José Dolores Molas, karai tetã epopeya-gua. Ccomandante Molas ha’e pe omondýiva ygápe, pyhare 1º jasyapy 1868 jave.




#Article 259: Raimundo Rolón (499 words)


General Raimundo Rolón, omotenonde tetã sãmbyhy veintiocho día-nte, heñói Paraguarípe 14 jasyapy ary 1903 jave. Itúva don Manuel Rolón ha isy doña Elisa Villasanti.

Hekove ome’ẽ tembiapo militar ha tekombo’épe, ombo’e umi ejército-guápe. Oguerovia raka’e, iñemoarandu profesional ojapoháicha ambue militar ikakuaapýguáva, umi obligación Fuerzas Armadas-pe oĩva’erã soberanía ha orden público mantenimiento-pe.

Ndohasái iñakãme posibilidad orekóva omotenondétahaára oñemotenondévape, tembiapo ikatúva omboyke uniforme militar. 

Osẽ Escuela Militar-gui mejor alumno, institución ha’e heta ary oñemoĩ ombo’e  umi oikévape.
Ome’ẽse ichupe despacho Teniente 2º de artillería 1923-pe. Ary 1926 ojupi teniente 1º ramo.

Oñemoarandúve mebuekatúpe ohóvo: capitán 1929-peomýi  Grupo de Artillería Nº 2 “Capitán Roa”; mayor ary 1933, oiko jave guerra del Chaco mbytépe ha upéi teniente coronel.  Jasykõime oñjepytaso jefe de operaciones Estado Mayor General del Comanchaco-pe.

Peteĩ orden general ejército en campaña, ogueraháva papapy  456, ojefecháva 12 jasypo ary 1935he’i teniente coronel don Raimundo Rolón, “en su carácter de Jefe del departamento de Operaciones del estado mayor del Comando en jefe, omomba’eguasúvo ha’e omotenonde tembiapo porã organización extraordinaria-pe. Oguerohory mba’apo omyakãva,  arandu mbarete ha hesakãva. Voluntad disciplinada orekóva. Consagración total ha abnegada a sus obligaciones”. Ko orden ofirma Estigarribia, general ha comandante en jefe.

Opa rire guerra, ary 1939 jave ojupi coronel ramo ha general de brigada ary 1947 jave, péva guerra civi oiko jave.

Ojupi ha oipyhy comandancia en Jefe de Fuerzas Armadas, ojeguerohorývo oñeme’ẽ  Condecoración Cruz del Chaco, ichupe.

Jepénte omotenonde umi principio de lealtad profesional péva militar institucionalista ramo, general Rolón ojeréva hese takate’ỹ política ha intriga cuartel, oguévo ikerayvoty profesionalización Fuerzas Armadas ha confinamiento  mombyry ka’irãime Peña Hermosa jasypokõi 1936.

Ary 1941 ombojoaju línea antipartidista ohenóiva Movimiento Nacionalista Revolucionario omoheñóiva Higinio Morínigo, omboguyryrýva Palacio de López kóva ha’e hína accidente vaiete ogueraháva General Estigarribia ha hembireko rekove.

Hekovépe  ha’e Policía tavaguasúpe, embajador  Brasil-pe ha oiko interventor Aduana ha Puerto-pe.

Ary 1948] jave], Rolón omotenonde ministerio de Defensa péva mandato orekóva presidente Frutos ha demitido éste, omoañetéva upe cartera omyengoviáva Juan Natalicio González okúi peve 30 jasyteĩ  ary 1949 jave.

Apyka Guasu presidencial inandi ha oike upépe general Raimundo Rolón,  ombotovéva hikuái oisãmbyhy haguã primera magistratura. 

Sarambi omboguata ko supremo cargo, hetaiterei apañuãi ombohape  militar ha político-kuéra omohendáva política del coloradismo. Péicha  golpe oikova’ekue 26 jasykõime omohu’ã gobierno mbykymi Rolón. Oike ka’irãime ipueblo natal-pe ha okúi upépe.

General Raimundo Rolón oheja jopói ramo peteĩ legado testimonial  omoherakuãva ha’e ojapova’ekue, péva especialidad ha’e omotenondéva, ha’eháicha:

Ary 1961 jave omoheraku primer tomo del minucioso estudio de 415 página ohenóiva  “La Guerra del Chaco. Campaña de 1934. Upéi Campo Vía hasta Parapití”.Hembiapo omyenyhẽva kuatiañe’ẽ,  diagrama, he’íva peteĩ umi “Mensaje de los ex-combatientes ante el llamado de la Patria” ogueromandu’ávo hembireko doña Guillermina Rolón Texeira de Rolón ha ita’ýra Edmundo ha itajýra María Victoria-pe.

Omano Paraguaýpe 17 jasypateĩ 1981 jave.

Ordenanza 26/95 oiporavo general Raimundo Rolón réra péva calle barrio Pinozá-me  oñepyrũva 1811 guive noroeste ha oipyso avenida general Máximo Santos sureste gotyo ohasávo avenida Eusebio Ayala al sur,  dos cuadras de extensión. Oempalma  avenida general Santos calle 11 de diciembre, guive.




#Article 260: Juan Manuel Frutos (789 words)


Juan Manuel Frutos ha’eva’ekue Mburuvicha guasu Paraguáipe oisãmbyhyva’ekue 1948 arýpe. Heñói tavaguasu Paraguay 12 jasypoteĩ 1879 jave. Ituva don José Dolores Frutos ha hembireko Juliana Escurra, coronel don Juan Antonio Escurra reindy, ex-presidente de la República. 

Omba’apo imitãrusu ramo política-pe, heta política guyryrýpe oikeva’ekue. Péicha omotenonde carrera judicial katupyrýpe, omotenondéva Poder respectivo. Péicha ary 1895 jave oike Colegio Nacional de la Capital-pe. Upe mbo’ehaope imbo’ehára Cleto Romero, oimeva’ekue upe jave sambyhyhára ramo. Mbo’ehára instrucción cívica ha filosofía ha’eva’ekue  Emeterio González;  Manuel Domínguez, Manuel Fernández Sánchez (mbo’ehára krausista español) Jorge López Moreira, don Blas Garay, Manuel Franco ha maestro de retórica ha literatura general karai Manuel Gondra.

Diploma de bachiller en ciencias y letras  oipyhy 1 jasyapy 1901 jave.  Estudio terciario ombohape Universidad Nacional de Asunción-pe.  Ary 1903 jave oñepyrũ clase de derecho ha ciencias sociales. Ojapo doctorado ary 1912 jave ha itesis upérõ “Del interdicto de retener la posesión”.  Upéicha avei oiko chugui secretario contador de la Comisión de Obras Públicas, celador de disciplina Colegio Nacional-pe, oiko  defensor de reos pobres, agente fiscal en lo civil ha juez de primera instancia ko rango-pe. Ko arýpe ojegradua ha ombosako’i  7º batallón de la guardia nacional,  comandante osẽ upéi chugui. 

Péicha oñepyrũ etapa juvenil  hekovépe, omokyre’ỹva  pytyvõ ha teko por0Ò henyhẽ hese ha ndaipóri omongy’áva ichupe ha upe guive oĩ jesarekópe ha pe oha’õva ichupe ñemomba’eguasu hembiapópe.

Hetaiterei periódico ombohape ha kuatiahaipyre índole política rehe omba’apo. Peteĩ árape oguahẽ chupe destierro ha oho oiko  Corrientes- Argenina , ohaíva togue  ombohérava “¡Luchad!”. Omba’apo periodista ramo “General Caballero”, “El Sufragio”, “El Colegiado”-pe, ko’ã´va rupi ohupyty opáichagua jeiko asy ha persecución ha ogueraháva ichupe ka’irãime heta jey. Omano Paraguaýpe, 15 jasyrundy 1960 jave.  

Asamblea legislativa oñembyaty ha ohenói  sucesor  presidente Higinio Morínigo-pe, ohupyty derrocamiento ojegeurekógui sospecha ndojedeklaráiva oipysótaha imandato oipytyvõva ichupe arma-guakuéra. Oipyhy presidencia 3 jasypoteĩ  ko’ẽmbotávo ha 15 jasypoapy 1948 peveko’ápe ome’ẽ  poder  Natalicio González-pe oikéva hekovia. Tetã sãmbyhy oñemotenonde 2 meses -12 día peve. 

Omyakãvo tetã ojedekara 16 jasypoapýpe “Día del Niño Paraguayo”,  ohecháva voi mbeguekatúpe mbo’ehára ha historiador don Andrés Aguirre,upe jave oiméva director de Informaciones Presidencia-pe. Oguahẽvo 13 jasypoapy 1948 jave heñói Ministerio de Justicia y Trabajo. Ko’ã obra ojoaju “Régimen legal de la Propiedad Intelectual” ndive,  kóva omotenonde   léi 94 ojeguerekóva ko’ã ára peve,  upe modificación “Ley Orgánica Municipal Nº 915” ha Pe ohenóiva “Creación del Instituto de Cultura Nacional”. Oime avei ambue decreto ha’éva oñemotenondéva, umíva apytépe  oñemoĩ  “onacionaliza servicio de electricidad ha tranvía-kuéra” ha umi ome’ẽva condecoración  “Orden Nacional del Mérito”  célebre filósofo ha’éva mbo’ehára chileno don Enrique Molina.

He’íva don Juan Manuel Frutos oisãmbyhýva “karai a lo ymaícha” (caballero a lo antiguo), peteĩ mburuvicha guasu teko porãva ha’eicha, araka’eve ndojehechái ñane retãme. Oje’e avei, hese ojeheróva “Guió imperioso y dulce”. Ha añete umi mba’e oje’eva mburuvicha guasu rehe.

Kuimba’e  ikyre’ỹva  política-pe imitãrusu guive, heta revuelta política umi ary ohóvape oime raka’e. Partido Nacional Republicano (Partido Colorado)-pe oike ha oisãmbyhyva’ekue avei Suprema Corte de Justicia. Péicha 30 jasyrundy 1906 osuscrivi acta de fundación Liga de la Juventud Independiente, kóva ha’e peteĩ organización oipyhýva ipoyvi omoañetévo Carta Magna del año 70, upépe ojekuaa miembro  “constitucionales”.  Oike avei rebelión de los Laureles ary 1909 jave,  coronel Escurra-pe oipytyvõ. Sapy’ami omanda Doctor Pedro P. Peña ha ojeporavo ichupe delegado civil ha militar campaña jave. Ojepytaso  delegado partidario táva okaháre ha 1923 jave colegiado ANR hendive O`Leary ha Dr. Ramírez. Ary 1947 ramo oiko miembro ramo upe comité de redefensa civilha upéi titular comisión de unificación-pe. Péicha 19 jasypópe 1954 jave omboguata  “Manifiesto al pueblo de la República” ha péva 27 jasypa 1955 jave oime pe ojeheróva “reencuentro”. Oiko jey presidente  comisión especial ombyatýva omoherakuã haguã “doctrina de la buena fe”.

Péicha 28 jasyrundy 1917 jave opresenta peteĩ proyecto ojeruréva Poder Ejecutivo ojapóva copia opáichagua antecedente orekóva hábeas corpus-pe, opresetnáva,  insubordinación a las disposiciones del Superior Tribunal upe sentido-pe. Péicha  19 jasypoteĩ 1930 jave ombohape abolición  artículo Código Civiloismbyhýva “pacto de retroventa”,  “grave daño” propiedad privada ko’ã clase ojegueroviáva ipereĩha económicamente. Péicha ojerúre oñemoambue haguã umi Tetã Léi guasu artículo ha omokyre’ỹva iñepyrũmby ambuépe. Péicha 12 jasypoteĩ 1947 jave oñembohasa presidencia de la Corte Suprema de Justicia-pe, upéva omano rire Dr. Juan León Mallorquín heta mba’épe ojoajúva hemiandu ha hembiapo. Péicha 2 jasypo 1949 jave omokyre’ỹ convocatoria Primer Congreso Judicial. Péicha 26 jasypateĩ  1949 jave osẽ upégui oipota’ỹme, ou jey  20 jasypateĩ 1956 ha péva ary omokyre’ỹva ojapóva Segundo congreso. 

Oguahẽvo 26 jasypateĩ 1949 ojekuaa Doctor Frutos oheja titularidad de la Corte, peteĩ comisión representativa Partido Colorado ha oimehápe ministros Poder Ejevutivo-gua ha mbohapy miembros upe atýpe, ojerúre renuncia ichupe hogaitépe, ha’e ombotove teko porãme jepénte ilegalidad oñemboguata ko pedido. Upévagui oñemyengovia de oficio, pero no me’ẽi chupekuéra el gusto odispone’ỹre ojapo peteĩ levantamiento de acta notarial.Mburuvicha Juan Manuel Frutos rembipota.




#Article 261: Chicharõ (236 words)


Chicharõ (oúva ñe’ẽ castellano chicharrón-gui) Paraguái tembi’uhe apopy rehegua; ha jajuhu heta rehegua ko tembi’u. “Chicharõ trenzado” katu ha’ehína upe so’o ñembopukupyre kure ro’ógui apopyre.

Opavave tembi’ukuéra ojejepóva Paraguáipe guáicha ko “chicharõ trenzado” ha’e vavei tembi’u mbarete oguerekóva heta caloría. Ko mba’e ymate guivéma ojeikuaa upeichaha.

Ko kure ro’o oñembopuku ha ojeipoka oñembojy mboyve upévare oñembohéra “chicharõ trenzado” ko tembi’u kóicha ijapopyre. 

Ko “chicharõ trenzado” ojejapo haguã oñembopuku kure rye pire ro’o hérava España ñe’ẽme “matambre”, ojeipuru avei vacío, ha’éva upe so’o opytáva kure ha vaka pire ha icostilla apytépe, avei ikyrakué pella, juky ha naranjahái rykue.

Ko tembi’u paraguái ojejapo kóicha: ojeipoka pe so’o pukupyre (ikatu ojejapo mbohapy, irundy terã po so’o puku) ha oñembojy japepópe opa peve ichuchu ikyrakue.

Ojeipe’a ichugui pe ikyrakue ha pe iso’okue hembývape oñemoĩ upe naranjahái rykue ha avei juky. Kóva oñembojy jevy oreko sa’y pytãngy. 

Ko “chicharõ trenzado” ja’uheve mandi'o ndive (“manihot esculenta=manihot utilísima”, ka’avo euforbiácea-kuéra rehegua hapokue ja’uva ha ime’ẽva heta aramirõ ha’éva tembi’urã oguerekóva heta proteína”).

Ko tembi’u ikatu ñañaongatu heta ára jave, upevarã katu jajaty va’erã avatiku’i ñembojy pyrépe. 

He’iháicha umi oñemoarandúva umi Paraguái tembiasakue reheguáre opavave umi tembi’u paraguái ogahárupi ojejapóva upe Guerra del Paraguay Triple Alianza (Argentina, Brasil y Uruguay, rehegua okó va’ekue umi ary 1864 ha1870) jave, heta he’e tembi’u imbate porãva, kóicha oiko upe ñorairõguasu rire ndahetavéi rupi ojehupyty tembi’ukuéra, ha umi ojejapóva guive katu ha’e ikatu haguãicha ko’a tembi’u ohupyty pukuve.




#Article 262: Loma Grande (491 words)


 Loma Grande ha’e umi peteĩva umi 20 tetãvore’i opytáva tetãvore Cordillera, Paraguái-pe. Opyta 70 km rupi táva Paraguaygui, ha’éva ñane Retã Paraguay akã. 

Ñaguãhe kuaa ko tetãvore’ípe peteĩ tape hũ rupi oñepyrũva tetãvore’i Altos-pe, ha ñandegueraháva ko táva porãte Loma Grande-pe, ikatuhápe jajesareko ka'aguy ha yvyty rovyũ asýre. 

Loma Grande ha’e tetãvore’i kokuépe oñemba’apoha. Oñemosãso kuri ambue tetãvore’i ymaveguaréma Altos-gui umi ary 1970-pe. Oñemopy’ã tetãvore’íramo upe 23 jasypa ary 1973-pe. 

Táva Loma Grande-pe opyta upe monumento ñanemomandu’áva upe ja’yvere aviónpe ojehu va’ekue upe aryque 1940-pe omanohaguépe Mariscal José Félix Estigarribia ha hembireko Julia Miranda Cueto. Ko tenda ko’ágã ha’e parque nacional. 

Ko tetãvore’i korapy oguereko 84 km2. 

Loma Grande ha’e kuri ymave táva Altos rehegua, ha’éva oñemoĩ va’ekue tenononderã upe colonia ramo guare, oñemohenda haguépe umi colono Alemania-gua.
Koágã rupi ko tetãvore’i Loma Grande-pegua intendente ha’e karai Víctor Hugo Jiménez Ayala, político Asociación Nacional Republicana (ANR) pegua, omandavahínaary 2006 guive 2010 peve. 

Ko tetãvore’i Loma Grande-pe, oñemba'apoveha ha'e pe kokuépe ñemitỹ, ha umi kogakuéra oñeñotỹvéva ha viñedo, ojejapoha vino iporãitemíva. Upéicha avei, tekovecuéra ko'árupigua oñotỹ avati, mandyju, mandi'o, takuare'ẽ,petỹ,kumanda, ka'a,café ha yva naranjakuere rehegua.

He'iháicha Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos, Loma Grande oguereko 6.403 tekove, ha ko’ãvagui 85,52% oiko okahára. Oĩ 5,13 tapicha 1 km2-pe. 

Tekovekuéra Loma Grande-pe hetave ko’ẽ koẽre, upéicha avei hetave ojeiko okaháre, upéicha avei hetamive oĩ kuimba’e.

Ko tetãvore'i Loma Grande opyta noroeste gotyo ko tetãvore Cordillera-pe. Ojehecharamo hetaitereíre techapyrã henyhẽtéva ko’árupi ka'aguykuéra ha ñu hovyporã, ijyvy katu iporã porã oñeñemitỹhaguã.

Ko tetãvore'i oguahẽ Loma Grande:

Ñaguahẽ ko tetãvore'í Loma Grande-pe tape rakãmby Ruta Nº 3 General Elizardo Aquino rehegua, upéicha avei Ruta Nº 2 Mariscal José Félix Estigarribia rupi, osẽva upe tetãvore'i Altos guive.

Tape rakambykuéra rupive oñembojoaju umi tetãvore’ikuéra Nueva Colombia Altos ha Atyrá ndive.

Ko tetãvore'ipe oguãhẽ tape hũ ohóva tavakukéra San Bernardino, Altos ha Loma Grande peve, upéicha avei oguereko heta tape porã oñembo'ita ha ijytara'ỹva ombojoajúva heta tava'ikuéra, avei oguereko tape yvyreínteva.

Ko tetãvore’i ohypýi heta ysyry porã, upéicha jajuhu río Piribebuy, umi ysyry michĩvéva, upéicharamo jepe iporã porãva, avei jajuhu ko’árupi heta yvy karugua.

Ko tetãvore Cordillera rupi climakukéra ha’e subtropical, subhúmeda, ya okyrupi peteĩ arykue javeve 1.540 milímetro rupi, arahakue 22º C rupi, oguejýva 3º C ha hakukue 40ª C peve. Jasypoteĩ ha jasypoapy jave ha’e umi oky’iveha. Hetave javeve ndahakuetei ha ndaro’yetéi, heta rupi ko’árupi yvyty ha ka'aguy porã oguerúva yvytu piro’y. Ko’a mba’ére ko’árupi jajuhu tapia ára porã, upévare ko tenda rupi ojeju ojevy’a haguã turistakuéra rehegua
 

Ñamañamíramo tapichakuéra oikovéva árupi rehe, jajuhu 85,52% umi tapichakuéra oikovéva okaháre. 

Umi ogakuéra oĩva ko’árupigui 86,76% ha’e okaraygua. 

Omombe’úva ñandéve mba’éichapa ojeikove:

Ñemombe’upyrã he’íva Índice de Desarrollo Humano, jaguereko:

Ko tetãvore Cordillera-pe:

Ñasẽvo Paraguaýgui, ha’éva táva akã Tetã Paraguáipe, jaha Ruta Nº 2 Mariscal José Félix Estigarribia rupi. Jahave tapére ñaguãmeve upe táva omyakãva tetãvore Cordillera, Caacupé-pe ha ko’águi jahave táva Atyrá-peve, jahasa jahávo Altos rupi ha upégui peteĩ tape hũ rupi 10 km rupi ñaguãhẽmeve táva Loma Grande-pe.




#Article 263: Chipa asador (299 words)


Chipa asador ha’e peteã mbujape avatiku’i ha aramirõgui ijapopyre tembi’u  Paraguáiete, oñembojehe’áva kesu pyahu ha ñandygui, oñembopukúva po’íva ikuáva mytérupi oñembojy rupi yvyra rakãngué oñembosako’iva upevarã imbaretemíva oñemboingétare tapápe jepe’a terã tatapỹgui ijapopyre hakuetemíva nahendýirõ jepe.

Ko’ã chipa “chipa”ojeipuru “týraramo”, he’iséva guaraníme ndoje’uiha ha’eño, oñemoirũha ambuekuéra tembi’u ikatúva ha’e “mate cocido”, kamby ha avei café, ha ojapo avei oñeimo’ãha ojeguerekoha ambuekuéra tembi’u.

Maymave tembi’u Paraguáicha, “chipa piri” oguereko heta proteína ha avei ome’ẽ mbarete he’iháicha umi tapicha oñemoarandúva ñane retã rembiasakuére.

Ko “chipa asador” réra ou ñe’ẽ “chipa” ha España ñeẽ “asador”, he’iséva yvyrarakãngue ojeipurúva oñembojyhaguã tataypýpe ko tembi’u ñahenóva ñane retã Paraguái ha tetã ambue Argentina-pe ko téra “chipa” rupive.  

Jajapo haguã ko tembi’u  “chipa asador-rã” ñane mba’eteéva jaipuru vaka ñandy (ikyrakué) ha avei kure kyra, ryguasurupi’a, kesu Paraguái, kamby, juky, anís ha aramirõ.

Ñamoñepyrũ haguã ko chipa’apo  ñambojehe’a ñandy imbaretemi meve. Ñamoi ipyte ryguasurupi’a peteĩ teĩ, kesu ñembyesa’ipyre, juky ha anís hykupyre kambýpe, ñambojehe’a porãmeve oñondivekuéra. 

Ñamongu’i porã ko aramirõ ha ñamoĩ pe mba’e apopyrépe heta porã imbaretemí meve. Upéi ñambojehe’a upe masa hu’ũ porã meve.

Upémarõ ñamoĩ upe “asador” rehe, ja’éma haguéicha ha’éva yvyra rakã jajapo va’ekue upevarã ha ijapýra hakua porãva ikatu haguãicha oike hese ha nda ipoguasuetéiva oguerekóva 1 cm rupi ijapu’akue. Ko masa ñamoinge upe asador rehe 25 cm rupi ha ñambojy ñembojerépe upe tatapỹi ári (tatapỹi terã jepe’águio ijapopyre), jamaña meme va’erã hese ani okái mba’e. Ko “chipa asador” oĩmbáma oguereko vove sa’y pytãgy asy.

He’iháicha umi oñemoarandúva umi Paraguái tembiasakue reheguáre opavave umi tembi’u paraguái ogahárupi ojejapóva upe  Guerra del Paraguay  Triple Alianza (Argentina, Brasil y Uruguay, rehegua okó va’ekue umi ary 1864 ha1870) jave, heta he’e tembi’u imbate porãva, kóicha oiko upe ñorairõguasu rire ndahetavéi rupi ojehupyty tembi’ukuéra, ha umi ojejapóva guive katu ha’e ikatu haguãicha ko’a tembi’u ohupyty pukuve.




#Article 264: Chipa piru (285 words)


Ko “chipa piru”  katu ha’e  tembiurã oñemboapu’a pukúva ha oñemboapakua 2 centímetros de diámetro rupi, opururũ porãva (upéva rupi péicha ojeikuaa), ojeipurúva oñemoirũ hagua rambosa ha avei ka’aru pytũ oje’u hagua. Oje’evavoi ko tembi’u ñañepyrũ vove ja’u ndaikatuveimaha japoi ichugui.

Ko’ã chipa “chipa”ojeipuru “týraramo”, he’iséva guaraníme ndoje’uiha ha’eño, oñemoirũha ambuekuéra tembi’u ikatúva ha’e “mate cocido”, kamby ha avei café, ha ojapo avei oñeimo’ãha ojeguerekoha ambuekuéra tembi’u.
Maymave tembi’u Paraguáicha, “chipa piri” oguereko heta proteína ha avei ome’ẽ mbarete he’iháicha umi tapicha oñemoarandúva ñane retã rembiasakuére.

Ko téra “chipa piru” mokõ ñe’ẽ guaranígui: “chipa”, ja’ema va’ekue, ha “piru”, he’iséva España ñe’ẽme “flaco, fino, delgado avei enjuto” ha upévare ko mba’e oñembohéra “piru”. Upévare “chipa piru”  chipa po’i piru pururũ, omboha’énteva ha ndojoguáiva umi ambue chipakuérape. 

Upe “chipa piru” jajapo haguã, jaipuru  vaka ñandy,  ryguasurupi’a, kesu Paraguái, aramirõ, anís, juky ha kambyrypy’a.

Ko tembiapo oñepyrũ pe ñandy mbojehe’a ñande pópe ha mba’yru yvyrápe oñepyrũ meve ombaretemi ovu ha  imorotĩ. Ñamoĩ pype ryguasu rupi’a jeipyvu pyre ha avei kesu ku’y, kóva ojeipyvu ojehe’a porã meve. Upéramarõ oñemoĩ ipype aramirõ, anís, ha juky oñembohykúva kamby rypy’ápe ha oñembojehe’apaite oñondivekuéra iporãmeve.

Ko jehe’águi ojejapo umi mba’e apu’a ha oñemoingue tatakua hakúva 200 grado 15 ha 20 minuto rupi, oñeñangarekónve va’era hese ani haguã okái. Ñaguenohẽ tatakuágui ha ñaikarãi iguy kysépe, ñañmbojoapa ipotĩmarõ ha ñamongue jevy tatakua vevúipe 120 grado rupi 20 minuto javeve.

He’iháicha umi oñemoarandúva umi Paraguái tembiasakue reheguáre opavave umi tembi’u paraguái ogahárupi ojejapóva upe  Guerra del Paraguay  Triple Alianza (Argentina, Brasil y Uruguay, rehegua okó va’ekue umi ary 1864 ha1870) jave, heta he’e tembi’u imbate porãva, kóicha oiko upe ñorairõguasu rire ndahetavéi rupi ojehupyty tembi’ukuéra, ha umi ojejapóva guive katu ha’e ikatu haguãicha ko’a tembi’u ohupyty pukuve.




#Article 265: Félix Toranzos (517 words)


Félix Toranzos ( 30 jasypa  ary 1962, Paraguay, Paraguái) ha’e peteĩ tapicha katupyry  plástico, arquitecto ha diseñador gráfico paraguái. Ojeguereko ichupe peteĩva umi ikatupyryvéva orrepresentáva tapichakuéra opu’ã pyahúva plástico kuéra rehegua ñane retãme. 

Ha’e karai Luis Toranzos ra’y, ha’éva artista plástico paraguái katupyry; sy katu kuñakarai Angelina Miers, Argentina-gua.  

Ojehekombo’e ñepyrũ va’ekue mbo’ehao táva vore heñói haguépe ha’éva Graduada General Eduvigis Díaz. Upe tava vorére ohasa va’ekue hetave ára imitãkue javeve, túva omano meve.

Hekoko’ekuéra Secundario pegua ojapo upe Colegio Nacional de la Capital Paraguaýpe oĩvape.

Michimiguive oñemoĩma voi va’ekue umi arte ha ha tembiapoporãnguera ndive, tuvaite voi omba’apo haguére ko’ã mba’épe.

Upéicha ko karai Luis Toranzos hete voi, ha’e oimo’ã’ỹre jepe, omboyke va’ekue  ko ta’ýra Félix-pe ko tembiapo porãnguéra arte plástiga gotyo. 

He’i háicha Félix: “Che rúpe hi’ãte va’ekue ahupyty upe tembiapo che ajaposetéva ha’eva Arquitectura, ỹrõ tapére amo ambue che rembiapo upe arte plática gotyo tembiapo ome’ẽ va’ekue chéve cheru, ha’égui oguereko va’ekue iprofesión ramo moldista, ombosa’y porãiterei ndojehekombo’eukáirõ jepe kuri ko tembiapópe, chéve avei ojehuháicha …”

Umi ary 1973 ha1974 ramo, Oñembo’euka va’ekue Escuela de Bellas Artes Paraguaype oĩva. Upéicha avei, upe ary 1980 ramo omohu’ã upe carrera arquitectura, oñembo’uka va’ekue Universidad Nacional de Asunción-pe.

Opavave ãva ary ha’e oñemoarandu javeve iñehagui ohupyty haguã mba’e pyahu tembiapoporãnguérape upe arte plástica, oiko ichugui tekove katupyry ijeheguireínte ojojaha’ỹva.

Oporombo’e kuri dibujo ha pintura umi taller ojejapo va’ekue Centro de Artes Visuales-pe, ha upéicha oikó ichugui peteĩva umi tembiapo katupyry paraguái kuéra ha tetã ambuegua oñeha’ã mbaretéva omoĩvo hekove mitãrusukuérape ombokatupyrývo ko’ã tembiapópe.

Ijechauka ñepyrũ oiko kuri upe ary 1979 ramo.Uperire ko tekove katupyry omboheta hetave ára ha ára hembiapo porãnguéra, oiko peve ichugui tapicha ojehecharamovéva ha’e oikove ha’árape. 

Omoĩ avei heta jehechaukarã porã ha’eño ha iñirũnguérandi omohenda va’ekue heta galería ha centro de arte Asunción, Buenos Aires, Perú, España, Brasil, Japón y Estados Unidos de América rupi.

Hembiapokuéra ojechauka Museo Paraguayo de Arte Contemporáneo Centro de Artes Visuales-pe. Avei oñemoĩ upeMuseo del Barro Paraguaýpe.

Umi ha’e tembiapo ombosa’y va’ekue avei opyta Colección del Museo de Arte de las Américas de la Organización de Estados Americanos táva Washington D.C. (OEA Art Museum of the Americas) rupi.

Heta ñeñongatupyre Paraguay ha Estados Unidos rupi oguereko avei ko Félix Toranzos rembiapokue.

Umi ha’e ohechaukava’ekué apytépe jajuhu ko’ãva:   

Upéicha avei ha’e oparticipa kuri avei heta jehechaukarã, bienal ha’eño ha avei atype Paraguay ha hetave tavakuéra tetã ambuekuéra rupi.

Ko’ã mbohapypa javeve ha’e omba’apo hague ñembosa’ykuérape ohasa kuri ñembosa’y, grabado ha instalación kuéra rupi, ha oikuru heta tembipu omoañetehaguã ãva tembiapo ha’éva lienzo ha avei umi tuicháva bastidor-kuéra yesogui, omarcava ñembojehe’a sa’ykuéra grabado ndi.

Umi ensamblajes hga’e tembiapo porãoguerekóva pieza-kuéra tridimensionales oñeñapytĩ ha ojeipyaháva umi mba’e ári. 

Hembiapokuéra ha’e umi mba’e porãita  ojapóva ñembojehe’ápe sa’ykuéra textura ndive. 

Avei ojesarekó va’ekue umi tembiapo porãnguéra Renacentista rehe,  ha omoĩ tembiapokuéra ome’ẽséva umi mbo’eharakuéra Miguel Ángel, Leonardo Da Vinci ha Rafael-pe.

Félix ru ha’éva karai Luis Toranzos, opyta rire hembireko’ỹre mokõi tajýrajdi, hérava Cándida María  ha Angelina Rosalía,  omenda jey upe Argentinagua hérava Angelina Miers rehe. 

Kóvagui heñói Haydée Rafaela, Darío Luis, Augusto Bardel y Félix, ha’éva ta’ýra tuichavéva.

Tuvakuéra ha tyvyrakuéra oikové Paraguaýpe.




#Article 266: Ky'ỹindy (665 words)


Ky'ỹindy ha’e peteĩva umi tetãvore’i opytáva poruha tetãvore Paraguari, Paraguai-pe. Paraguay, ha’éva táva akã ñane retã Paraguáipegui opyta 109 km rupi.

Ñaguãhẽ ko távape Ruta I Mariscal Francisco Solano López rupi. Ko távare ojere ysyry potĩ porã porã, ha ko’ãva apytépe umi tuichavéva ha’e Tobatinguá ha avei Yacarey. 

Aguĩete ko távagui jajuhu upe herakuã mombyrýva lago Ypoá, peteĩ reserva natural hetaiterei jajuhuhápe yvyra ha mymbakuéra, ha’éva voi tuichavéva ko ñane retãme. 

Ko tetãvore’i Ky'ỹindy, oñefunda va’ekue upe ary 1733-pe, upévare ha’e peteĩva umi táva ymave guarémava. 

Tuichakué ko tetãsvore’i oguereko 885 km2, ha ary 2008 ramo guarã jajuh 19.643 tapicha oikovéva, 22,20 tapicha jajuhu 1 km2 pe.

Tapichakuéra ko tetãvore’i Ky'ỹindykua omba’apo vaka ñemoña ha avei kokue ñemitỹ ja’uvaerãme; ko’ã kóga apytépe jajuhu takuare’ẽ omoherakuãva ko távape ikañakuéra rupi; oguereko avei kogatykuéra uva, mandyju, mandi'o. Avei oñeñeñoma vaka, ovecha, kure ha kavaju.

Táva Ky'ỹindy herakuã mombyry oguereko haguére pelotakuéra apoha guasu. Heta tapichakuéra omba’apóva ko vakapi apu’a popóre; ko tembiapo ha’e voi peteĩva umi viru omoingevéva ko távarupi.

Ko Ruta Nº1 Mariscal Francisco Solano López tape hũ ojeipuruvéva ha ohasáva ipukukukue javeve ko tetãvore Paraguarí rupi, kóva avei ha’e tape omojoajúva ko táva Paraguayndive, ha avei ambue tavakukéra ko tetãvorepegua.

Ambue tapekuéra yvyguiguánte ombojoajúva umi tetãvore’ikuéra oñondive ha avei upe táva myakãhándive ko tetãvorépe. 

Ko’ápe jajuhu tembipurukuéra ramo teléfono omoĩva Copaco ha umi telefonokuéra ikatúva jagueraha ñanendive ha avei oguereko ambuekuéra reheguáva, upéicha avei ko’ápe oguahẽ umi diariokuéra Paraguaýpe ijapopyre. 

                           
Ñasẽvo táva Paraguaygui, jaha Ruta Nº 1 Mariscal Francisco Solano López-re, ñaguãmeve upe táva omyakãva upe porundyha tetãvore Paraguarípe, opytáva 66, jahave upe tapéve jahasávo jahávo tetãvore’ikuéra Carapeguá, San Roque González de Santacruz ha jajuhpytypeve Ky'ỹindy.

Karai intendente kotetãvore’í Ky'ỹindype, ha’e Juan Bautista Bogado Vera, ANR Partido Colorado-gua, arykuéra 2006/2010 peve.

He’iháicha upe Dirección General de Encuesta, Estadísticas y Censo, jajuhu ary 2008-pe oguerekoha 19.643 tapichakuéra oikovéva ko tetãvore’ípe.

Okarayguakuéra hetamive ha upéicha avei kuimba’ekuéra, omba’apóva kokuérupi.

Kotetãvore’i Ky'ỹindy, ko porundha tetãvore Paraguarípe. 

Ko tetãvore’ípe jajuhu:

Ko tetãvore’i Ky'ỹindy korapy oguahẽ:

Ko tetãvore’i Ky'ỹindype ombohykue heta ysyry, ha ko’ãva apytepe jajuhu Ñandypay, Zanja Jhu, Tobatinguá, Yacarey, Tacuary, Itary, Mbusyi ha avei Mboi Cuatiá.

Upe lago Ypoá zona-pe ha avei lago Paranamí rehegua, jajuhu heta yvykaruguakuéra ha ko’ãva apytépe oĩ upe Estero Ypoá. 

Ky'ỹindy, ha’e peteĩ tetãvore’i Noveno Departamento de Paraguarí rehegua, he’iháicha upe Censo Nacional de Población y Vivienda orekoha 19.643 tekove.

Okaraháre jajuhú 74,66% tekove. 

Ogakuéra ojeikoha apytépe, jajuhu okaraharegua 51,46% óga. 

Tapichakuéra kuña ha kuimba’e oikovéva ko tetãvore’ípe rehegua:

Ohechaukáva ñandéve tapichakuéra rekovekuéra:
 

Turismo aventura ha ecológico-rã ramo ikatu ja’e: Lago Ypoa ha avei Parque Nacional, tendakuéra rupi ikatuhápe ojejapo safari, jeguata ha avei oguereko yrembe’y porã porã.

Upe Lago Paranami oguerekóva y morotĩ’asy, ha yrembe’e ome’ẽporãva vy’ápe japytu’uhaguã.

Tupao tuja oñemopuã va’ekue Reduccion-kuéra Franciscana oñemohendárõ guare, upe siglo XVI ramo guare Ky'ỹindype, tapiaguáichante iporã tembiapo porãme ojejapohaguére.

Oñemohenda Decreto del Poder Ejecutivo rupi N° 13.681 ára:29 jasypo ary 1992-pe osẽva’ekue, opytahína upe tetãvore Paraguarí-pe, Central ha Ñeembucú apytépe, ha ohupyty umi tetãvore’i Caapucú, Villa Oliva, San Roque González de Santa Cruz, Ky'ỹindy rupi.

Ijuvy tuichakue 100.000 hectáreas.

Opyta mombyrykue táva Paraguaygui 150 km.

Upe ojehupytyséva apytepe ha’e ñeñangareko umi yrendakuérarehe Ñeembucúpe jajuhúva ha avei mymbakuéra ha ka’aguykukéra ko’árupigua. Upeicha avei oñangareko umi mba’e porã hechapyrã natuaraleza ome’ẽva ñandéve.

Ojeikohague ko’árupi ymaite guaréma, upéicha ikatu ja’e jajuhu haguérupi ko’árupi jajytakuéra pireku tapichakuéra ymaguare oipuru va’ekue heta oĩhápe umi Ampullaria ha avei Diplodón, tatapague umi yma ñande ypykuéra oiko va’ekue ko’árupi ohecha va’ekue.
Ko’ãvape oñembohéra Sambaquies. Ikatu avei jajuhu kanbuekue mymbakuéra ymaite guare.

Yvyrakuéra rehegua rehegua jajuhu umi ecorregión Ñeembucúgua rehegua, orekóva yvyrakuéra espinillo, palo negro, inga, tajy, el yvyra hovy hamba’e. Yvyrakuéra ikarapevéva apytépe katu jajuhu pakuri ha avei juasy’y.

Ñanakuéra yrembe’ýrupigua ha avei yno’õkuéra rupigua (lacustre) jajuhu camalotes, caña brava, piri.

Mymbakuéra rehegua heta jajuhu ko’arupi, ko’ãva apytépe ikatu ja’e: tukã, ñandu, suruku’a, ynambu, mbigua, chahã, taguato, kavure’i, kapi'yva, tapiti, karaja, guasutĩ, guasu puku ( Ciervo de los Pantanos), aguara, jakare, teju, mbói chumbe (Coral), mbói chini ( Cascabel), ha hetave mymbakuéra.




#Article 267: Isla Puku (350 words)


Isla Puku ha’e peteĩ táva Paraguáigua, oĩva upe tetãvore Cordillerape, opytáva 84 km táva Paraguaýgui.

Ymave ko tetãvore’i hérava’ekue “Ka’aguy Jury”, he’iséva España ñe’ẽme “Boca del bosque”, kóva ha’e oikóre upe ka’aguykukuéra jeitypa (deforestación), ha oiko ichugui peteĩ ka’aguy jere’i, ha kóvagui osẽ héra pyahurã.

Isla Puku oĩ ñane ñe’ẽtéve voi ha he’ise España ñe’ẽpe Isla Larga.

Ára ko tetãvore Cordillera ndahakuetei ha katu ndahe’õi avei. Arahakukué 22ºC rupi, árahakúpe ohupyty 39°C ha araro’ýpe oguejy 3ºC peve.

Isla Pucúpe oiko 10.000 tapichakuéra, he’iháicha upe Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos ohupytytaha ko ary 2008-pe.

Upe 17 jasypo ary 1951-pe ojedeclara va’ekue tetã’iramo (distrito). Ha’e va’ekue peteĩ tenda heta haguépe ka’agukuéra ojeitypa va’ekue, upévare upe héta “ka’aguy juru” oñemo ambue va’ekue Isla Pukúpe, oiko haguére ichugui ka’aguy jere’ínte. Mcal. López itropakuéra reheve ohasa va’ekue ko’árupi upe 17 jasypópe ary 1865 ramo upéramo omyakã va’ekue comandante Victoriano Bernal, umi soldadokuéra rembyremi ojapo va’ekue ñorairõ va’ekue upe Acosta Ñúme.

Santo ára jeguerohory ko’ápe ha’e upe peteĩha ára domingo jasypápe, Tupãsy Virgen del Rosario rérape. Oñepyrũ ko Tupãsy Virgen del Rosario ra’ãnga jegueroguatápe táva rapére peteĩ mba’epu rorypeteĩ bandita ojapoháicha ha avei oñembokatu bombakuéra. Avei ojejapo peteĩ vy’aguasu fiesta social ojehechauka ramohápe hetã mitãkuña porã ha opakukévo katu jahecha kavaju árigua katupyry hechapyrã, banditapu apytépe ojehechaukáva mitãkuña ha mitãrusu katupyry

Tapichakuéra Isla Pukúgua omba’apo kokuépe kóga ñeñotỹme ha avei vakakuéra ñemuñáme, upe óga oñeñotỹvéva ha’e petỹ, mandi’o, pakova, narãkuéra rehegua, mandyju, manduvi, avati, kumandakuéra rehegua ha opaichagua ka’avokuéra oñeñotỹva kokue’ípe je’urã ohahárupi. Avei oguereko ñemuha ndatuichaitéiva ha avei empresa-kuéra omba’apóva óga apokuéra reheguápe omba’apohápe peteĩ ogayguakuéra.

Ikatú ñaguahẽ ko távape fruta II “Mcal. José Félix Estigarribia” rupi. Ko tapérupi oguata mokõi empresa mba’yruguata rehegua ha’éva Primero de Marzo ha avei Caraguatay, oñemongu’eha tapichakuéra árupigua.

Pukúpe ojejapo turismo ecológico, avei umi turista-kuéra ikatu ou ko’ápe tembiapokuéragui jepytu’urã, ko táva oguereko upevarã ombohupa haguã tapicha oúvape ko’ápe, oĩ hotel-kuéra, hostales ha avei albergue-kuéra, umi oñeñangareko porãitemiha ha’éva po estrella, avei umi ndahepyietéva.

Tapichakuéra ko’arupigua ikatu avei ojapo tembiapokukéra vy’arã rehegua umi club-kuéra oĩva ko távape, ha’éva peteĩ Club 19 Mcal. López.

Municipalidad en Isla Pucú




#Article 268: José Falcón (279 words)


José Falcón ha’e peteĩ táva opytáva tetãvore Presidente Hayes, Paraguáipe, opytáva 48 km Paraguaýgui.

Opyta región Occidental gotyo Paraguáipe, ha’éva Chaco paraguayo. Ijyvykuéra ha’e ko Chacopýreguáinte: yvy joja karape hetahápe karanda’ykuéra

Ha’e peteĩ táva opytávako’ã río Pilcomayo ha Paraguai rembe’ýpe.

Ko tetãvore’i opyta peteĩ yvykarape iñai’ũvape. Ndaipóri ko’árupi yvyte guasueterei.
Ko tetãvore ko’árupi oguereko karuguakuéra, karanda’y ha ñana yrupigua. Ha’e avei yvy oky guasuha árarupi henyhẽteha ýgui.

José Falcón ha’e:

Ko tetãvore’i opyta peteĩ zona mbyry’aivehápe arahaku jave. José Falcón-pe hakukue ohupyty 44°C.  Araro’ýpe katu oguahẽ 0°C pe. Arykue jave katu 26°C rupinte.

José Falcón oguereko 3.808 tapichakuéra, ko’ãvagui 2.014 kuimba’e ha 1.794 kuña, he’iháicha Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos.

Ko municipio pyahu oguereko 1.919 km², ijyvy ha ipype oikove 9.000 tapichakuéra rupi.

Ko táva ha’ehína ñemuha renda ojapóva Paraguái ha Argentina oñondive, avei oku’e turistakuéra rehegua. Ko’ã mba’e oiko ha’e rupi opytahaguére frontera ypýpe.
La localidad de Puerto Falcón se une a la ciudad de Clorinda por el puente San Ignacio de Loyola, sobre el Río Pilcomayo. Es un lugar estratégico de comercio fronterizo, en el Departamento de Presidente Hayes.

Ley ary 1997- rupi oñemoañete va’ekue ko munisipio hérava José Falcón, oñeipehe’ãva pe táva Villa Hayes-gui. Peteĩ tapichakuéra oñembyaty va’ekue  Coordinadora Promunicipio oñeha’ã va’ekue oiko haguã ko távagui munisipio.

Ko táva oguereko ñemuhaguasukuéra, avei opyta porãitereí rupi oiko ichugui peteĩ tenda ikatuhápe oĩ ñeakãrapu’ã tuicháva tapichakuérape guãrã.

Ko táva oguereko ko Chaco rehegua jehecharam, upévare ojejuse ojeguata ko’ápe, avei; oreko avei ogakuéra ñemuguasuha tetãnguéra Paraguay ha Argentina oñondive, ha kóva ha’e pe omoingéva viru ko távape ikatu haguãicha oñemongu’e. 

Ñaguãhẽ ko távape tape opíava Ruta XII “Vicepresidente Sánchez”-gui ha kóva ha’e peteĩ tãva Villa Hayes pehe’ã.




#Article 269: San Carlos (Paraguái) (401 words)


San Carlos del Apa ha’e peteĩ tenda turístico opytáva Río Apa ha Arroyo Blandengue, mbytépe táva Paraguái,tetãvore Concepción-gua.

Río Apa
San Carlos opyta táva Paraguaygui 589 km, 90 km puerto brasilero hérava avei “San Carlos do Apa-gui ha 200 km táva Concepcióngui. Oja tetã Brasil rehe.

Arahakukue ohupyty 40 °C, arahakúpe, ha o’ysãve katu –2 °C araro’ýpe. Arykuke jave katu 24 °C rupi.

Okyveha ha’e jasypateĩ guive jasyteĩ meve, ha umi ndokyiveha katu jasypoteĩ guive jasyporundy peve. Yvytu imbaretevéva ha’e Norte, Este ha Sureste.

San Carlos-pe oikove 690 tapichakukéra, ko’ãva apytépe 438 kuimba’e ha 252 kuña.Tava’ípe ojeikove 444 ha okaraháre 246 tapicha.

Tapichakuéra San Carlos-gua omba’apove vaka ñemuñame, avei tembiapo kokue ñemitỹ . Upe távape katu oĩ peteĩ reserva yvyra trébol oñeñotỹha.

San Carlos oguereko tenda ikatuhápe oguejy umi avión ndatuichaitéiva.

Ñaguahẽ kuaa ko távape oeste guio jahasapárõ umi estancia-kuéra, este gotyo kokue guasukuéra, ha’éva peteĩva Colonia José Félix López, Puentesiño oje’eha avei ha avei Parque Nacional Paso Bravo. Oguereko oguejy haguã avion-kuéra.

Ko táva opyta 680 km norte gotyo Paraguaygui.

Upe Fuerte de San Carlos oñemopuã kuri ary 1796-pe karai Gobernador del Paraguay, Joaquín de Alos y Bru omandáre, upe táva Villa Real de la Concepción oñefunda riréma, peteĩ yvyty’ípe namombyryiete upe Río Apa-gui, ojejoko haguã ko tenda umi bandeirante-kuéra jeikégui ha avei umi ñande ypykuéra mbaya oñemoirũ va’ekue umi oñemomanda va’ekue Brasil rehe,upépe heta oñeñorarõ va’ekue. 
Karai Gobernador omanda upe comandante Villa Real de Concepción pegua, karai Luis Bernardo Ramírez, ofunda-haguã upe fuerte Río Apa rembe’ýpe. Avei oguereko avei peteĩ cuartel, ogakuéra, tupao, je’upyrã oñeñongatuha, koty tembiukuéra ojejapoha umi tahachi kuéra oñangarekóva ko’árupi.

Ohechauka ñandéve ko’árupi oikohague umi España-gua ary 1700 rupi; ha upe karai tendotaguasu Gaspar Rodríguez de Francia avei. Ñorairõguasu Guerra de la Triple Alianza jave ko’árupi heta oñeñorairõ va’ekue; upe ary 1867 Cnel. Urbieta tuicha ñorairõme umi Brasil-guakukérandi oipe’a jevy ichuguikuéra ko tenda.

San Carlos ha’e táva ñanemomandu’áva tembiasakuérehe, avei ha’e ikatuhápe jaha jaguata, oĩ jahechava’erã umi Ruinas Fuerte San Carlos del Apa rehegua oikohaguérupi heta ñorairõ guasu. Upe Fuerte hetá muralla yvate guasu ombojeréva ko táva ha avei ohoha heta tapicha hecharã.

Jehechapyrã avei San Carlos-pe umi ka’aguy rovyũ porã. Umi yvyty Caxoeira, Brasil-pe, yvyty Paiva Paraguái-pe, ombojeguapa Río Apa. Ko río iporã iporã barco raperã avei heta pira ikatu ñaguenohẽ ichugui.

Rápidos sobre el Río Apa

Ko Fuerte de San Carlos ha’e ñanembaa’etee omombe’úva tetã Paraguái rembiasakuére rehegua, avei Brasil rehegua.Opyta namombyryiete Mato Grosso-gui.




#Article 270: Lilí del Mónico (480 words)


Lilí del Mónico ha’e peteĩ artista plástica ojeguerekóva tekove katupyry ombopyahu vaékue upe arte jehechapyrã kuéra rehegua ñane retã Paraguáipe, ko tetãme rupi omoañete hetave umi hembiapokuéra upe década ary popápe. Heñói kuri (Suiza-pe ary 1910 ramo; ha omano Paraguaype upe7 jasykõi jave ary 2002-pe) 

Lilí del Mónico  oñepyrũ 1948 tembiapokuéra sa’y reheguaoñemoarandúvo pintura al óleo rehegua upe táva Lausana (Suiza)-pegua mbo’ehára David Burnan ndive, ha Paraguaýpe mbo’ehára Jaime Bestard ndive.

Upe pa arandy 1950 jave omoĩ va’ekue hembiapokue jehechaukapyrãme ha’eñónte upe Centro Cultural Paraguayo Americano (CCPA)-pe ha ary 1952-pe opartisipa upe Salón Femenino de las Artes Plásticas Unión Club-pe, mokõve Paraguaýpe opyta.

Upe ary 1954 ramo omoñepyrũ va’ekue hembiapokuéra artes visuales paraguái rehegua. Lilí del Mónico ndive Grupo Arte Nuevo upe Primera Exposición de Arte Moderno Paraguaype, umi ñemuhakuéra jehechaukarã oguerekova calle Palma ári, ha’eva tape ojeguataveha ko ñane retã táva akãme. 

Upe arýpe voi, omoañete upe aty oĩhaguépe Josefina Plá, José Laterza Parodi ha Olga Blinder ohechauka Buenos Aires Sociedad de Artistas Plásticos Argentinos héravape. 

Ko kuñakarai katupyry omoñepyrũ kuri hembiapokue heta ñeha’ãreheve umi tembiapokuéra tetãkuaakuéra rehegua ñemonguépe. 1960 ramo ha’e kuri oparticipa heta tembiapo jehechaukápe Paraguaype. En 1967 ojapo upe mokõha jehechauka ha’eño Galería Kennedy-pe. 1968 oñeme’ẽ ichupe upe Medalla de Oro exposición ojapo va’ekue upe Sociedad de Horticultura y Jardinería Paraguaypegua.
Upéicha avei umi ary 1972, 1974, 1980 omoañete umi exposición ha’eñónte upe Centro Cultural Paraguayo Americano-pe. 1975 ramo opartisipa upe jehechaukarã hetándive La mujer en la plástica paraguaya rehegua. Ary 1976-pe ohechauka upe Galería de la Librería Colonial táva Punta del Este, Uruguay-pe. 1980-ohechauka hembiapokue umi óleo rehegua upe táva yguasu rembe’ypegua Uruguay-pe opytáva. 1988 Lilí del Mónico omoĩ hembiapokue upe Galería Fábrica-pe ha hembiapokué pinturakuéra ohechauka Galería Arte-Sanos-pe Paraguaýpe. Avei ha’e ohechauka kuri hembiapokuéra jeguakarã tetã heñoihaguépe. Upépeve ogueraha umi cuadro-kuéra oguerekóva umi kuña retekuéra rehegua

Oñeme’ẽhagua ko tembiapokue Arte-Sanos” atyguasúpegua Arte Nuevopegua iñiru Olga Blinder ohai: Lilí oheka va’ekue haperã ha hembijuhukuéra ndaha’éi sapy’areigua. Ojykeko ichupe ipy’ambaretekue, ha katu ndaha’éiramo jepe hembiapoku hetaitereíva ha ndohóiramo jepe peteĩ mba’érente, hembiapokue sa’ykuéra rehegua osẽ upe ha’ehaichaiténte, upévare omba’apo umi hembiapoporãngue´ra ha’eháicha ha oñe’ẽhaichaite tapiaité ha’e oikoháicha. Lilí upéicha, ñamoneĩ ha nañamoneĩrirõ jepe, upéicha osẽ umi hembiapokuéra opavavéva.

Omombe’úvo hembiapokue ha avei tape oipykúi va’ekue ko aty Arte Nuevo, Lilí del Mónico ohai upe kuatia Entre pinceles y cañaverales. Ko kuatiahaipyre oñemosarambi va’ekue Paraguaýpe ary 1990 ramo ha oñembojere ñe’ẽ italiano-pe uperire.

Lilí del Mónico rembiapokue avei kuri ha’e industrial, naherakuãguasúiramo jekpe ko tembiapópe.Omyakã va’ekue upe fábrica ojejapohápe asuka hérava “Censi y Pirota S.A.”, táva Benjamín Aceval Chaco Paraguayo-pe. Ha’e pe kuñaháicha omopepyrũ va’ekue tembiapo industrial ñande retã Paraguáipe. 

Ko kuñakarai katupyry omano táva Benjamín Aceval-pe upe 7 jasykõi ary 2002-pe, oguerekó ramo  92 ary.

Lilí del Mónico jajuhu Museo Paraguayo de Arte Contemporáneo de Asunción ñembyatýpe ha avei heta tapichakuéra ombyatýva ãichagua tembiapoporãnguéra Paraguái, Argentina, Uruguay, Estados Unidos de Norteamérica, Venezuela, España ha Suiza rupi.




#Article 271: San Joaquín (467 words)


San Joaquín ha’e peteĩ táva opytáva tetãvore Ka'aguasu, Paraguáipe. Ofunda kuri ary 1747-pe pa’ikuéra jesuita oñemoẽmba mboyve upe ary 1767 ramo. Ohupyty umi yvyty aty  San Joaquín rehegua Río Tapirakuai peve. Ko tetãvore’í peve oguãhẽ tape rakamby Ruta 7 Doctor Gaspar Rodríguez de Francia rehegua.

Oĩ he’íva San Joaquín ofunda hagua upe pa’i franciscano fray Luis de Bolaños omandáramo guare Tendota karai Juan Gregorio de Bazán.  Ko táva oñemopyenda ary  1746ramo, ha’e haguére peteĩva umi mbohapy tapykuerépe ojapova’ekue umi  reducción-kuéra jesuita-kuéra omohenda va’ekué oñemosẽ mboyve ko  Provincia del Paraguáigui ary 1767 ramo.

San Joaquín opyta 242 km táva Paraguaygui, Rio Tapiracuái rembe’ýpe, hi’y ombo’avevóva yvy ko’árupi.  Ñaguahẽ ko távape peteĩ   la Ruta 7 “Dr. Gaspar Rodríguez de Francia” rakamby. Ko tetãvore’i korapy oguereko  226 km2.

Arahakukue 22 ºC rupi; ho'ysãngu oguejy 0 ºC ha hakue 32 ºC peve. Ndahakuetéi ha ndaro'yetéi, ha oky porã porã. Ka'aguykuéra ojeitypa rupi katu ko’ágãvérupi mbyry’ái ijyvateve ko tetãvore Caaguazú-pe.

San Joaquín-pe oikove 17.746 tapicha, ko'ãvagui 9.468 kuimba'e ha 8.278 kuña, he’iháicha Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos. Ko tavavore’ípe heta ava rehegua jajuhu: oĩ paraguaietéva, tapichakuéra ou va’ekue tetã Brasil-gui ha avei ñande ypykuéra. Hetave tapichakuéra ohopáva táva guasukuéra rupi, ko’ãva apéte oĩ umi ñande ypykuéra ha avei umi ikokue’íva.

Ko tendárupi oñemba'apoveha ha'e pe vakakuér ñomoña, ñemitỹ ha ka'a apo. Oñeñetỹ avei mandyju, mandi'o ha avati. 

Umi tapicha ñande ypykuéra omba'e ñemu hembiapoporãnguéra rehe tava'ihárupi ha avei umi tenda ha’ekuéra omoĩva tavaguasuháre.

San Joaquín opyta 242 km táva Paraguaýgui ha ikatuu ñaguahẽ henda hendáicha: mba'yruguata osẽva Paraguaýgui, osẽva, Ciudad del Este, Coronel Oviedo ha  avei Caaguazú-gui. 

Ko táva oguereko hyepýpe mokõ mba'yruguata rehegua ohasáva ko'ã tendárupi:
San Joaquín guive Coronel Oviedo peve oho ha oukuévo.
San Joaquín guive Caaguazú peve oho ha oukuévo.

Ko'ã mbayruguatakuéra héra:

San Joaquín iporã jajapo haguã turismo histórico ha ecológico. Mbohupakuera ikatu ojesareko umi yvykuéra  San Joaquín rehe, hu’ãme oguerekóva peteĩ kurusu ymaguare yvyrágui ojapo va’ekue umi jesuitakuéra.

Ko táva guive ikatu avei jajesareko upe mba’e iporãitéva cerro Morotí rehe, oñembohérava kóicha upe isa'yhaguére kóicha ha iñambuéva umi yvytykuéra ko’arupiguágui.
Ko tetãvore'ípe avei jajuhu upe tupao jesuitakúera ojapo va’ekue hérava San Joaquín, oñemopy’ã va’ekue ary 1746-pe. Ko tupaope jajuhu umi ta'ãnga yvykuéra ko'agãite peve oguerekóva sa’y oñemoĩhaguichaite yma. 
Heta ñemombe'upyre oje’e ko tupao kóvare. Oĩ he’íva hyepýpe ojejapo hague yvykua ohóva cerro Morotí ha avei ysyry Tejas Cue peve. Oje’e avei ko'árupi oñeñongatu hague plata yvygui Guerra de la Triple Alianza ramo guare.

San Joaquín-pe ikatu avei jaju turismo-rã estancia hárupi. Hetá jajuhu ko’árupi ko távarupi mbohupa rendaguã jajuséramo jahechami.

Ko tavavore’írupi jajuhu avei umi ñande ypykuéra tavakuéra.

Ko távape ikatu ñaguãhẽ jahasávo jajúvo táva Dr. Cecilio Baez rupi upe tape rakamby Ruta 7 “Dr. Gaspar Rodríguez de Francia” rehegua. Ko táva San Joaquín-pe katu jajuhu katuete py’ỹinte umi mokõ mba’yruguata ñandeguerahátava opa tava’ikuérape.




#Article 272: Sapukai (519 words)


Sapucai, ha’e peteĩ tetãvore’i opytáva tetvore Paraguarí, Paraguáipe. Opyta 92 km rupi Paraguaygui, ha’éva táva omyakãva Tetã Paraguái.

Ñaguahẽ ko távape peteĩ tape yvyreínteva oguerekóva 24 km osẽva táva Paraguarí-gui, upe tetãvore myakãha.

Avei upe tren tuya oho jepi avei excursion-rã ko távapeve, peteĩ jeguata ijojoha’ỹva ko tendárupi ñañemomandu’ávo ymave guarére. 

Ko táva Sapucai oñefunda kuri  karai Emiliano González Navero tendotáramo upe ary 1910-pe, ha’e táva ferrocarrilera, oñemohenda porãva’ekue.

Ojehecharamovéva ko Sapucai rupi ha’e paisaje. Opytáva peteĩ ñu hovy porãme oñembojere hese yvyty porã porã opa ijykekuéra rupi. Oga yma guare, óga guasu oguerekóva korapy ikuarahy’ã porãva yvotytypoãreheve ome’ẽva tembiecharã mayma oikovévape ko’árupi. 

Upe tupao, opytáva yvyty rembe’ýpe guive ikatu ikatu ñamaña ha jahecha mba’e porã mombyryguive. Peteĩva umi yvyty ru’ãgui osẽ peteĩ tape itágui ijapopyre, he’iháicha umi tapichakuéra ko’árupigua, ha’e raka’e umi boli ojegueruva’ekue ñorairõ  Guerra del Chaco ramo guare ojapo va’ekue umi ary1932 guive 1935 peve ojegueru va’ekue ko táva Sapucaipe. 

Ojeikuaa haguã ipyporekuéra oheja raka’e haipyre umi tape rembe’ýre. Ko’ágã rupi katu upe tapére tenda herava Cerro Ru’ãgui, sábado jave ko’ẽmbotávo ohóvo oguejy oúvo heta kuña burromi ári tenyhẽte kogakuéragui ohóva ñemuhaguasu peve. Ko’ãva ha’e umi burrerita oje’eha ymaite guaréicha ñanemomandu’áva mba’éichapa ojeiko raka’e.

Ko táva Sapucaipe, jaju jahechami ko estación tren opytahaguépe avei ha’e mba’e neporãva. 

Ko’ápe, peteĩ korapy tuichávape, oñemohenda umi tren-kuéra  Ferrocarril Carlos Antonio López rehegua, opytahápe omano umi mba’yruguatakéra comotora-kuéra ha mba’yruguasu, ogueroguata hague 100 ary pukukukue javeve ñane retã ryepy.  

Ko tenda ojeikuaáva trenkuéra cementerio-pe ha’ete peteĩ ojejapohague película ciencia ficción rehegua posnuclear. Tenyhẽte hierro guasukuéra oñeñapytĩmbáva ojuhe a avei umi vagon-kuéra tenyhẽva porakúera ha mandu’águi, karai haihára Augusto Roa Bastos osesarekohague ohai haguã peteĩ vore’i upe kuatiahai Hijo de Hombre hérava. 

Ko museo vai vai oikóva koty oñeñongatuhápe ferrocarril-kuéra rehegua ojogua umi tembiasakué ha avei momembe’ugua’u ojapo va’ekue karai haihára katupyry Augusto Roa Bastos, ha ha’e avei tembiecharã porã ojejukukaáva ojehecha ko táva Sapucaipe.

Ko tavavore’i korapy oguereko 326 km², ha tapichakuéra oikoveva ipype ary 2008 ramo oĩ 6.546;20,08 oĩ 1km²-pe.

Karai intendente ko’agãgua Sapucaipe Cirilo Antonio Cuevas Ruiz Díaz, ha’éva ANR-gua, omandátava arykuéra 2006/2010.

Hetave tapichakuéra oĩ omba’apóva kokue ñemitỹme, ha ko’ápe oñeñemitỹ parral, mandyju,mandi’o, takuare’ẽ ha oĩve. 
Kokue ñemitỹ ha’e tembiapo oñemba’apoha ko tendárupi. Oñemba’apo avei ko’ã mymbakuéra ñemoñáme: vaka, kavaju ha ovecha.

Tapekuéra rehegua ojeipuruvéva ha’e pe tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López, ha kóva rupi ñaguãhẽ táva Sapucaipe jahávo peteĩ tape yvyreínteva rupi, oĩ avei ambue tape yvyreíva ha avei oñembo’ita ra’ỹva ombojoajúva umi tavakuéra ha avei ko táva akã ko tetãvorépe oĩva.

Ñasẽvo táva Paraguaygui tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano Lópezrupi, jahupyty peve upe táva akã ko tetãvore Paraguarípe, opytáva 66 km, upégui jaha tape rakãmby yvyreínteva rehe 24 m rupi ñaguahẽ hagua ko táva  Sapucaipe.

Ikatu avei ñasẽ jaguata upe ferrocarril tren tujape oúva ko’ápeve jevy’arã, jeguata. 
 

He’iháicha upe Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos, ko tetãvore’ípe oĩ 6.546 tapicha, ko’ãva apytégui 3.446 kuimba’e ha 3.100 kuña.
Okaháre jajuhu oikove 71,16% tapichakuéra. 

Ko tetãvore’i Sapucai jaguereko ãva mba’e imombe’upyrã:  

Tapichakuéra oguerekóga Necesidades Básicas Insatisfechas (NBI)

Ko tetãvore’i Sapucai rupi ohasa ha ombohykua umi ysyrykuéra Caañabé,  Paso Itá,  Naranjay,  Mbopicuá,  Toro,  Yhacá. 




#Article 273: Valenzuela (Paraguái) (286 words)


Valenzuela ha’e peteĩ táva opytáva tetãvore Cordillera, Paraguáipe, ojeikuaáva Capital de la Piña ramo.

Oñemoĩ ko téra Valenzuela,upe kara i fonnda va’ekue ko táva upe 18 jasyrundu 1813-pe. Ymave oñembohéra va’ekue “Ybyraty”, he’iséva guaraníme “yvyra atýra” avei “yvyra rakã atýra”.

Entrada a Valenzuela

Ko tetãvore Cordillera-pe ndahaku ha ndaro’yetéi, hakatu nahe’õi avei. Arahakue 22 °C rupi, arahakurõ ohupyty 39 °C ha ro’yvérõ katu oguejy 3 °C peve.

Valenzuela-pe oikove 6.813 tapicha, ko’ãva apytépe 3.572 kuimba’e ha 3.240 kuña he’iháicha Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos.

 Valenzuela escudo
Ko Valenzuela ha’e táva oñemba’apohápe yva piña rehe. 10 jasyteĩ jave ojejapo pe festival hérape. Tekovekuéra koárupigua avei omba’apo takuare’ẽ ñeñotỹme.

Upe hetave oñemba’apoha katu ha’ehína upe vaka ñemoña rehegua ko tenda rupi.

Tupao guasu ko távapegua San José rérape ojejao va’ekue oguereko estilo barroco-colonial, kóva omopu’ã va’ekue karai fundador Antonio Fernández de Valenzuela ha oñemongarai va’ekue upe12 jasypo 1783 ramo. Kóva oguereko va’ekue mokõi altar mokõve ijyképe, peteĩ Tupãsy Virgen del Rosario-pe guarã ha ambue katu San Antonio-pe guarã, avei peteĩ púlpito ha mokõ oñeñemombe’u haguã. Umi ta’ãngakuéra ha’e ojejapo va’ekue ary 1600 rupi.

Upe santo jeguerohory katu 3 jasykõme San Blas ára, ojejapohápe toro ñemoñarõ, kavaju ári ñembokatupyry misa, ñembo’e novenario, tembi’u ñane mba’éva jekaruguasu hamba’e.

Ojehoitemi umi yrembe’ykuéra rupi ko távape herava “Domiciana” ha avei “San Agustín”, mokõive Arroyo Y´akãme opytáva. Avei umi ojeguataha ha’e Salto Yporã ha ysyry héravaPasito.

Turismo ecológico ha avei ojepytu’uhaguã tembiapokuéragui iporã avei ko tenda umi ouséva guivépa ko távape.

Upe tuapo tuja ykére opyta óga ha’e va’ekue oikohague upe francés karai Juan Nerhot, ha’e va’ekue upe omoñepyrũ va’ekue upepetit grain ko táva Valenzuela-pe.

Ikatu ñaguãhe ko távape Ruta II “Mcal. José Félix Estigarribia” rupi, upe tape opíava ko távape.




#Article 274: Santiago (Paraguái) (393 words)


Santiago, tavaguasu oiméva Paraguáipe,  oiméva tava okaháre ha’éva tavaguasúpe Misiones. Tenda oñemomba’eguasúva reducciones jesuíticas rehe ñanemomandu’áva.

Santiago, oñemohenda peteĩ colina ári, omopyenda “San Ignacio de Caaguazú”, péva márgenl Rio Apa gotyo, oñrmopyenda departamento Misiones, Paraguáipe, ary 1669, héra “Santiago Apóstol”.

Kóva reducción jesuita ymaguaréva ha oime gueteri ko’ág0Ò peve ha orekóva  característica colonial oñeñangarekóva plaza central kakuaa, umi óga mimi ha  museo oĩméha ñeñangarekópe ko’ã objeto ha pieza oporomomandu’áva heñóiha colonia jave.

Yma colonia jave, “Santiago” oñemomba’eguasu oimégui umi  tavaygua oikóva ipype, haimete 3000 tapicha rupi.

Orekova’ekue peteĩ hotelería ko’ápe opyta opytu’u ha oñamindu’u haguã umi comerciante oúva.
Iporã niko ojekuaa  oñembyatýha fiesta patronal jave heta yvypóra ha oñemotenonde avei opera de Santiago.

Oime 278 km  Paraguaýpe, távaguasúgui. Oñemohenda peteĩ colina ári, péva Ayolas ha San Patricio.

Arahaku jave,  oñeñandu  39 grados arapytu, ha araro’ýpe katu oñeguahẽ 0 grado rupi.  Ary media 21 grados.

Santiago oreko peteĩ población 7.702 yvypóra, umíva apytépe 4.017 kuimba’e ha 3.685 kuña, péicha oestima Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos.

Umi santiagueño omba’apóva katuete ganadería.Péicha,  ñemitỹme omoheñói avati, takuare’ẽ, mandyju ha soha.

Oñemopyenda jey 1669  arýpe tenda oiméva Santiago Apóstol rérape.
Ko’ágã  intendente ha’e karai  Américo Romero Sanabria PLRA-gua.

Iporã ha oñemomba’e Museo de Arte Sacro ha upe Museo Jesuítico de Santiago” de las misiones jesuíticas.

Tupão, orekóva gueteri umi ta’anga umi teỹinguéra  yvyra ombojeguáva (tallada de madera). Tapy’ỹimimi (Casa de Indios) avei ojeguerekóva museo-pe ikatúva upe tendápe ojehecha umi santokuéra ra’anga. Péicha tupão oreko retablo peteĩ hi’añoitéva Reducciones-pe, avei ojeguereko pintura umi recreación bíblica reheguáva.

Oime avei monasterio benedictino, Tupãsy María ha’éva peteĩ tenda oñeñembo’éha avei py’amongetarãva ojehekávo py’aguapy,  oñemopyendáva’ekue  1984-pe.

Umi yvypóra oikóva upépe omotenonde jepokuaa ha umi mba’e yma guaréva ohsáva upe guive ko’ágã peve oúva ñandéve ñande ypykuéragui; péicha ojegueromandu’a Jasyteĩme  Fiesta de la Tradición Misionera, ko’ápe umi artista ha domador-kuéra Paraguái, Argentina, Brasil ha Uruguái, ohechaukáva ikatupyrýha,  doma ha pe jaikuaáva carrera de caballo ramo avei sortiha. Ko’ã aty guasúpe oiméva katuete hi’upyrã hetereíva umíva Paraguái tembiú porã ha’eháicha mbeju ha chipa.Ko’ã tembiapo ogueru katuete hetaiterei turista hapykuéri, taha’e paraguayo tér0Ò tetã mbombyryguáva.

Péicha oime Estancia Takuatĩ ha’éva tenda oñemotenondéha Festival de Doma y Folklore, kóva 270 km Paraguaýgui (de Asunción),  sur gotyo, ojehóvo Ayolas gotyo.

Tambo Kurupa’y, ha’e tenda ojepytu’úha, ñembosarái ha tetia’e deporte-pe ha ojeguata haguã sãsõ ha py’aguapýpe.

Oñeguahẽ Santiago-pe desvío Ayolas péva Ruta I “Mcal. Francisco Solano López”.




#Article 275: Ybytymi (418 words)


Ybytymí ha’e peteĩ tetãvore’i tetãvore Paraguarí pegua Paraguáipe. Ko tava’i opyta 110 km Paraguaygui, ha’éva táva omyakãva ñane retã. Ñaguahẽha ko’ápe ojeipuruvéva ha'e upe tape guasu 1 “Mcal. Francisco Solano Lopez” rakamby ko’apeve oúva.

Yvytumi, ha'e ñe'ẽ yvy atyra'i yvyku'ígui gua. Kóva oĩgui upépe yvyty'imi ko táva ypýpe oĩva. Ko táva rupi jahecha upe ñu hovy'asy ñanemomandu'áva heta mba'e porãre opa tavakuéraicha avei ñane retã Paraguái ryepýpe oĩvaicha. Ko'ápe jajuhu heta óga porã porã ymaitéma ojejapo va'ekue. 

Ybytimí opyta peteĩ ñu opytáva upe yvyty’y kére. Ojerérõ jepe hese tuicháva ñu, ikatu ko’aguive jahecha umi Paraguari rehegua yvytykuéra.

Arahakukue 21º C rupi, Arahakúpe ohupyty 39º C Araro’ýpe katu oguahẽ 2º C peve. Ko’árupi  umi ka’aguy guasu oĩva gueteri rupi umi ara hakuete oikóva ambuekuéra rendárupi ndaiporiveimaha ka’aguy ñane retãme nañañanduetéi. Upéicha avei umi yvu porã porã heta rupi ombopiro’y porã avei.

Ybytimípe oikove 7.333 tapichakuéra, ko’ãvagui, 3.929 kuimba’e ha 3.404 kuña, he’iháicha upe Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos. Upéicha avei 24,20 tapicha jajuhu 1 kilómetros cuadrado-pe. Py’ỹietemínte ojeva Paraguaype ha Buenos Aires-pe avei, ko’ãva oiko tapichakuéra ikatúva omba’apondi. 

Ko’arupi tapichakuéra omba’apoveha ikatu ja’e vaka, ovechakuéra ha kurekuéra ñemuña. Avei oñemba’apo ryguasukuéra reheguáre ojekaru ha oñeñemuhaguã ha avei ryguasurupi’a ojeipuru haguã. 

Ko távape opyta 110 kilómetro táva Paraguaýgui, tape rakamby tape guasu 1 Mcal. Francisco Solano López rehegua.

Upe tape ojeipuruvéva ha'e pe tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López. Ñasẽ rire Paraguaýgui ñajepoka va'erã Paraguari gotyo upe tape rakãmby ohasáva tavakuéra  Sapucai ha uperire Caballero rupi. Kóvagui jahasave 11 km jaguãmeve táva Ybytumíme. Ñasẽrõ Paraguaýgu ha jahasẽrõ Mba’yruguata guasúpe, upe Terminal de Omnibus-gui ndahetái osãva mba’yrukuéra oúva ko'ápe. Upéicha avei ikatu jaju Paraguarí-peve ha upégui jajupi mba’yruguata ko tetãvorepegua ha upégui jaju ko Ytytymíme.

Ybytumí ha’e peteĩva umi tavakuéra karai gobernador España-gua Pedro Melo de Portugal, ofundava'ekue, upévakuri oiko upe ára 3 jasypa  ary 1783 ramo upe Cerro Ybytimí ypýpe. Ko tendárupi oĩma rupi tapicha oikóva oñembohérama va’ekueYby Atýra. Ko’ápe jajuhu ogakuéra he’íva ñandéve umi ymave rekovekue mba’éichapa raka’e upe colonial o post-colonial voigua oñembohóga. Upéicha avei ndaipórigui ko’ã mba’ére ojepy’apýva  ko’ã ogakuéra oñembyaima ohóvo.

Ko tetãvore'i oguereko heta mba'e porã jehechapyrã, ko'árupi ndaipóri gueteri avei tyapu guasu umi tavaguasu hárupi guáicha, avei ko'árui jajuhu gueteri yvytu piro'y ryakuã potĩ porã ohechaukáva mba'éichapa tetãvore Paraguari. Yvytumime ikatu avei jajahu ha jajesareko umi ysyry potĩ asy hetáva ko'árupi ha'éva umi ysyrykuéra Pachongo  ha Aguada, ikatu avei jaju jaguatami umi lagunakuéra opytáva yvyty San Antonio jerére.

Ko távarupi heñói va'ekue mbohapy tapichakuéra herakuã guasúva  Paraguái rembiasakuére ñanemandu'avo.
Ko'ãva ha'e:




#Article 276: Ecoturismo y áreas silvestres del Paraguay (455 words)


Paraguái oguereko peteĩ característica ha’eñóva, ohóva pe tembiasakue, cultura ha ecología rehe.  

Tetãgua hory ha imarangatúva ha oguerekóva tekoha iporãva ome’ẽ maymáva ouha ohasaporãséva  pe turismo rupí ohóva tekoha gotyo, ohasatahápe py’aguapy ha mabue mba’e iporäva.

Ko tetã oguereko hetamba’e iporãva pe ecoturismo rehegua, hetaiterei oĩgui techapyrã opaichagua, ka’avo térã mymba rehegua.

Ko patrimonio natural ha’e pe tuichavéva tetãmegua, oĩ diversidad biológica opaichagua. 

Paraguái ha’e tetã iporãmbajepéva, ikatúva ja’e paraíso yvy’ape árigua, diversidad cultural, ecosistema rehegua, oguerekóva tetã ambue ndive.

Ko’ãga rupi ha’e tenda ecoturismo rehegua hetave tapicha oguerúva arapy pegua.

Oguereko pa’ũ ikatuhápe ojehecha heta vida silvestre rehegua tenda público ha privado-pe.

Ka’aguy térã yvyra rehegua (especies vegetales) oĩ 13.000 chagua rupi tendagua, oikehápe yvyra árboles, ñana arbustos, kapi’i hierbas ha orquídeas rehegua.

Oĩ 20.000 especies rupi, ãva pa’ũme oĩ umi tendagua (nativas) ha umi exóticas, oĩ 280 especies tendaguáva ikatúva opa.

Yvyrakuéra tuichamba’evéva ka’aguy tendagua rehegua ha’e: tajy, peroba, yvyrapytã, laurel, cedro, incienso ha ambue.

Pe yvyra ohechaukáva tetã Paraguáipe ha’e pe hérava tajy (lapacho). Oĩ avei heta áreas protegidas  Paraguáipe, opa henda rupi, ko’ã recursos naturales oguerekóva heta especie rehegua araka’eve ndopamo’ãi. 

Umi ka’aguykuéra ha’e tuichavéva riquezas naturales oguerekóva. Ha ko’ã yvyra ñekytĩ rehegua, iporäva’erã ojejapóramo ñatende hesegua ýrõ ikatu oiko pe hérava deforestación, ikatuhápe opa heta yvyry tetäme año oïva; pévarä oĩ heta parques nacionales, äva ha’e: Parque nacional Ybycuí opyta 160 km Paraguaýgui, oguereko 5.000 ha bosque subtropical.

Parque nacional Defensores del Chaco, oguerekóva 740.000 ha. 

Avei oĩ umi ipyahuvéva: Paso Bravo ha Río negro.

Mymbakúera pa’ũme ko’ãvaoguereko tuicha mba’éva pe hérava equilibrio de ecosistema-pe; oĩ  13.000 especie rupi: ikanguéva vertebrados ãva ha’e pira (peces), ypegua (anfibios), otyryrýva(reptiles), guyra (aves) ha okambúva (mamíferos) ha ikangue’ỹva (invertebrados), jatyta (moluscos), crustáceos ýrõ ysokuéra (insectos).

Mymbakuéra  saite ikatúva opa pa’ũme oĩ: el jaguarete (jaguar), mborevi (tapir), guyra campana pájaro campana, gua’a pytã papagayo rojo, taguato águila arpía, jurumi oso hormiguero, tatu karréta armadillo gigante, jakare yacaré ha ambue mymba.

Tetã Paraguái oguereko tekoha iporãva, umi ysyry gusu ríos ome’ë pe surubí, dorado ha  pacú, äva ha’e pirakuéra apytépe oje’usevéva.

Oĩ avei entidades binacionales ombosako’íva energía eléctrica oipytyvöva oï haguã ñangareko tekoháre, ã tendakuéra oipe’a hokẽ opavave tapicha ohosévape guarä ohasa aravo térã ára py’aguapy, vy’a ha mba’eporã apytépe.

Tati Yupi, Itabó, Refugio Carapá ha Refugio Mbaracayú,  ãva ha’e reservas omoñepyrũva Itaipú. Avei oĩ omoñepyrũva Yacyretá, Antiguy ha Yabebyry.

Paraguái oguereko 42  tenda oñangarekoha (áreas silvestres protegidas), ko’ãva ha’e:

Avei iporã ñanemandu’a tetã Paraguái oguerahaha tenonde gotyo estrategia oñangareko haguã tekoha rehe ha umi ñemombarete especie oipytyvõva pe hérava procesos ecológicos, oma’ẽvo henonde gotyo umi tapicha oútava rayhupápe.  

Secretaría del Ambiente (SEAM) Paraguái retãmegua ha pe Programa de las Naciones Unidas para el Desarrollo (PNUD), pirapire ome’ẽva Global rupi omoñepyrũ pe Proyecto Paraguay Silvestre.




#Article 277: Neneco Norton (791 words)


Elio Ramón González, músico, director orquestal ha compositor Paraguaigua, ojekuaave chupe ambue hérape Neneco Norton. Heñói ary 1923 jave en Paraguaýpe, tavaguasu Paraguái retãmegua, ára 8 de diciembre, Virgen de Caacupé ára jave, ha’eva ñemomorã rehegua tuichavéva ko tetãme. 

Ituvakuéra ha’evakue Apolonio Benítez ha Hermelinda González.

Ko’ãga rupi, 84 ary oguereko jave, omba’apo gueteri pe mba’e tuichavéva chupe guarãpe: ha’éva purahéi rehegua.

Neneco oñepyrũ oike ko mba’épe pe banda Batallón Rojas Silva Salesianito-pe, ombopuhápe trompeta. Iñemoarandu teoría ha solfeo elemental ojapo karai katupyry pa’i Ernesto Pérez Acosta ndive, (pa’i Pérez). Upéi oñemoarandúma teoría ha solfeo superior-pe karai José de Jesús Villalba ndive, omhu’ã rire kóva oikéma cursos de armonía-pe mbo’ehára Otakar Platill ndive.

Oĩnguévo pe Batallón Rojas Silva-pe omoñepyrũ pe mba’epu aty umi scouts hérava ndive, ko’ãva ha’e oĩva’ekue pype réra; Luis Osmer Meza, puraheihára, ko karai upéi hérava’kue Luis Alberto del Paraná; Rubito Medina mbarakápe ha clarinetista Benjamín Cabañas.

Ko karagui oiko mbo’ehára guasu teoría ha solfeo rehegua pe conservatorio Jorge Báez héravape, upe rire omoñepyrũma pe mba’epu aty (orquesta) imba’eteéva “Los Caballeros del Ritmo”, oĩháme Rudy Heyn, Chono Duarte, Paco Gómez, Victorio Ortíz ha Nelson Mendoza. Ko mba’epu aty ndive ohopa opárupi tetã Paraguái tuichakue jave, avei heta tavakuéra tetã ambue rehegua, Argentina, Brasil ha Uruguay.

Neneco Norton ojapo hetaiterei purahéirã tetãmegua ãgameve oñehendúva, peteĩva ha’e “Paloma blanca”. Peteĩ hendápe ko jehaipyrépe he’i kóicha: “Amanóta de quebranto guyrami jaula peguáicha, porque ndarekói consuelo mi linda paloma blanca”.

Ko jehaipyre opurahéi hetaiterei puraheihára tetãgua ha avei pytagua, peteĩ ojekuaavéva réra ha’e  Julio Iglesias. Ãva he’ise Neneco Norton, ojekuaaveha héra, oñemombarete hague haiháramo. Ha nadha’éi ko haipyre año pe ojekuaáva hembiapokue, oĩ hetaiterei, heta ary pukukue imba’apo pa’ũme, ojeikuaa ha oñehendueterei haipyre imba’éva.

Neneco Norton oguereko peteĩ karrera ipukúva haihára, dirección orquestal ha avei myaterõháraramo (arreglador).

Pe guaranía “Aquel ayer”, ojekuaáva hembiapokue, ha’éva omoñepyrũva’ekue chupe haiháraramo, ko haipyre opurahéi ñepyrũ Luis Alberto  del Paraná, omoĩva’ekue chupe héra yvyatete. Ndaha’éi ohaíva pruraheirã año, Neneco ojapo avei puraheirã ojepurúva teatro-pe, hérava Zarzuelas Paraguayas.

Ko mba’apópe oĩ pe dramaturgo ha periodista Paraguaigua Alcibiades González Delvalle ndive, osẽ haguépe ã haipyre: Resedá, Naranjera, Ribereña , El arribeño, La Morena, Del Trigal, El Delegado ha Cañaveral. Neneco avei omba’apo pe dramaturgo Paraguaigua Mario Halley Mora ndive oguenohẽvo hikuái Promesera de Caacupé ha Mustafá. Crispulo Melgarejo ndive oguereko Marido de Contrabando, El Gringo de la Loma ha Escuela Pyhare. Rogelio Silvero ndive La Calandria de mi barrio ha ambue tembiapo. 

Ko’ã grabaciones discográficas, purahéi ava atýpe, ta’angamýime, pujoe térã teatro-pe guarã, puraheiharakuéra Luis Alberto del Paraná, Agustín Barboza, Pura Agüero Vera, Ñeca González, Oscar Barreto Aguayo a ambue, ojerureva’ekue chupe omotenonde térã omyatyrõ mba’epuaty tẽra haipyre rehegua (dirección y arreglos orquestales) ikarrerakuéra pukukue. 

Pe jehaipyre “Yo ví un Amanecer”, momaranduhára Humberto Rubin rembiapokue ha Niño Pereira purahéipe, ha’e avei imba’e, oho Paraguái rérape pe Tercer Festival Mundial de la Canción oikóva  Río de Janeiro-pe.

Municipalidad de Asunción ome’ẽ Neneco Norton-pe pe ojeheróva Hijo Dilecto de la Ciudad de Asunción, tavaguasu rehegua oĩ rupi hetaiterei hembiapokue ryepýpe. Ko’ãga Neneco Norton ha’e mbo’ehára música popular folclórica paraguaya,  Conservatorio Nacional de Música-pe ha avei centro educativo Villa Elisa hérava María Auxiliadora. Autores Paraguayos Asociados  (APA), ha’ehápe avei miembro titular comisión directiva-pe, ombo’e escritura y estructura de la música paraguaya.

Ohai hetaiterei, ojekuaa poapypa rupi (80 composiciones), peteĩva ha’e “Paloma Blanca”, kóva ha’e ohupitýva jekuaave Paraguáipe ha pytagua retãme, koã derecho rehegua ome’ẽva’e ambuépe. Avei oĩ “Buscándote”, oguehẽva yvyte ñehedúpe, “Aquel ayer ha Tus ojos”, ha ambue. Puraheihára: Luis Alberto del Paraná, Samuel Aguayo, Aníbal Lovera, Ramona Galarza, Julio Iglesias, ha ambue; mba’epu aty Los indios, Trío los Paraná, Los Gómez, Los Tres sudamericanos, Herminio Giménez, Florentín Giménez, mba’embopuha Luis Bordón ha Bernardo Avalos, oipuruva’ekue Neneco Norton rembiapokue. 

Música: Neneco Norton

Letra: Neneco Norton

Buscando tu amor que ayer se perdió
Sumiéndome en llanto
Mi ilusión se aleja en la bruma gris
De su soledad
Ansiando encontrarte añorando vivo
Aquellos instantes
De amor tan feliz que no olvidaré 
Ya nunca tal vez

En tu corazón llevaste al partir
Todo aquel ensueño
Que naciera en mi alma
Con la ternura de tu besar
Todo en ti se fue, mis ansias mi fe
Toda mi esperanza
Solo queda en mi recuerdo feliz
De aquella ilusión

Si pudiera un día
Volver a encontrarte
Muchachita mía
De dulce mirar
Volvería el encanto
De aquellos instantes
A secar mí llanto

Que hoy brota por ti
           

Música: Neneco Norton

Letra: Neneco Norton

Amanóta de quebranto
Guyrami jaula pe guáicha
Porque ndarekói consuelo
Mi linda paloma blanca

Ajumírõ ndorotopái
Aperdetéma la esperanza
Ambyasyvoi rohayhu hague
Ingrata paloma blanca

Mi amor tan decidido
Hoy agoniza sin esperanza
Ojukáta tu inconstancia
Mi linda paloma blanca

Na hi’ãi chéve asufrive
Tanto tiempo esta tristeza
Ahechaséma la nde promesa
Chendive paloma blanca




#Article 278: Lorenzo Álvarez Florentín (684 words)


Karai Lorenzo Álvarez Florentín, ojeheróva el violín romántico de Asunción, heñói San Lorenzo ára jave, 10 jasypoapy ary 1926-pe, táva San Cosme y Damián-pe, ha’éva peteĩ tenda oguerekóva tembiasakue reducciones jesuíticas rupive, tetãvoreItapúa ryepýpe, namombyrýi tavaguasu tetãvore pegua, Encarnación, Paraguáigui.

Ituvakuéra ha’e karai Turiano Álvarez ha kuñakarai Ramona Florentín.

Ituvakuéra ohecha mba’éichapa oho música gotyo Lorenzo, imitã guive, ha’eño oñembokatupyry, poapy ary oguerekóvo violín ombopukuaáma, kóva ha’evoi ojapopyre peteĩ ojapokua añetéva  (lutier) chagua. Ko violín oiko hendive upe guive, ko’ãgameve, ombopukuaa hague ohupitýtama 70 ary rupi.

Omoambueva’ekue umi tenda jerokyha ary 1960 rupi guive omoñepyrũvo pe hérava Lorenzo Alvarez y su “Orquesta de Ritmos Internacionales”, ombopyahúvo ipuhymáva ha omyngovia umi polka iporavopyrépe ha avei pytagua purahéipe, ome’ẽva peteĩ akãrapu’ã tuicháva jerokyrã reheguápe tetã tuichakue jave pa ary pukukue rupi.

Peteĩ árape he’i oikotaha chugui músico, ha’e rupi oguahẽ añetéva iñe’ãme, ha oikuaávo ikatupyry añeteha violín ñembopúpe, ha’éva peteĩ instrumento has`yva imbopu, hákatu ha’e ombopukuaava’ekue imitãmi guive.

Oho pateĩ ary oguereko jave tavaguasu tetãvore peguápe, Encarnación, oñepyrũ haguã iñemoarandu añete música rehegua, peteĩ tendápe oĩháme mba’ekuaa ha mboehárakuéra ikatupyrýva ikatútava oguenohã chupe tape potĩ rehe imba’ekuaápe.

Joykeykuéra Molinas ha’ekuri umi omoinge ñepyrũva chupe ko ñemoarandúpe, ha hendivekuéra, oguerekóva peteĩ mba’epuaty imba’ekuérava, oñepyrũ oiko chugui músico, ha péicha oñepyrũ hape ko tembiapópe.

Hetave pa arýgui oikókuri tenda heñói haguépe.

Ary 1950 jave ova táva Paraguaýpe oñepyrũháme ohechaukase ikatupyry violín mbopúpe, oĩramo mba’epu aty oikotevẽvape guarã, oñemoaranduvévo ohóvo ijyvatevehápe  ha mbo’eharakuéra herakuãguasuvéva poguýpe. 

Ary 1952 oguahẽvo, ojeikuaa ha herakuãporãma violín mbopuháramo ha oikéma umi tenda oĩháme hapichakuéra músico ikatupyryvéva ha péicha Leonardo Alarcón, “Akói Rohayhu” aojpova’ekue, peteĩ ikatupyry añetéva avei músico ha compositor, ha’éva trompetista pe Banda de Músicos Policía de la Capital pehua, Salvador Déntice remimbo’ekue, ha arýpe omoñepyrũva pe Orquesta Típica, héra ogueraháva, opeipirũ chupe oho haguã hendivekuéra ha pépe Lorenzo Alvarez oguereko ñepyrũ pa’ũ oĩvo umi hapichakuéra músico ikatupyry añetéva ndive.

Omba’apo rire violín mbopúpe hetaiterei ary jave, oĩháme umi mba’epu aty herakuãguasuvévape ha upéi omotenonde umi mba’epu aty imba’évape, oheja ko tembiapo ary 1970 jave, oñepyrũ hague omohypyhũ añete iñeorandu pavẽ violín ha avei imba’ekuaa armonía ha composición rehegua, opyta Orquesta Sinfónica de la Ciudad de Asunción (OSCA)-pe, oñepyrũypy guive, ary 1957 jave, ohecha peve ko tembiapo, ary 1992 jave.

Ha’e pe omomba’eguasuvéva apytépe oĩ pe mba’éichapa ikatupyryvéta ohóvo violín mbopúpe ha avei iñemoarandu teoría ha solfeo-pe, ha Alfredo Kamprad ha’e pe oguerekova’ekue chupe temimbo’eramo Escuela Normal de Música-pe, ha’ehápe ary 1955 jave mbo’eháraguasu violín rehegua, oguerekohápe mención especial, ohechauka haguépe kuaara’ã pahápe peteĩ concierto, oikova’ekue Teatro Municipal-pe.

Upépe ombopu Rapsodia Húngara, Gubert rembiapokue.

Rodolfo Bagnati ndive oñeorandu teoría ha solfeo; armonía katu Juan Carlos Moreno González ndive, ha ypéi ary ohasavévo omohuã imba’ekuaa oñembokatupyrývo composición mbo’eháraguasu Florentín Giménez ndive. 
Oĩ rire peteĩ ary pukukue pe mba’epu aty omoñepyrũ ha omotenondéva mbo’ehára Leonardo Alarcón ndive, opo yvyate ikarrérape, ohenoirõ guare chupe karai mbo’eharaguasu Florentín Giménez oiko haguã chugui peteĩha violín imba’epu atýpe, upéramo guare, ary 1955 rupi, ha’eva’ekue tuichavéva ha herakuãporãvéva tetãme, omoñepyrũvo ha omotenondévo mba’epu aty “Florentín Giménez y su Típica y Moderna”, oguerekóva parundy tapicha, opavave ha’éva músico katupyry, ãva: Oscar Escobar, Carlos Centurión, Juan Carlos Miranda, Jorge Alonso, ba ambue, oiporavóva tenda iporãvéva tetã Paraguái tuichakue ombopu haguã hikuái.

Hembiapokuépe jahechakuaa: “Alma y Violín”, peteĩ kyre’y oikotevẽva tapicha ikatupyry añetéva violín mbopúpe; “Silbido nocturno”, “Dulce melodía”, Cirilo R. Zayas, oguenohãva’ekue Primer Premio pe Concurso de Composición omotenondéva Municipalidad de Asunción ary 1959 jave. Avei ojapo: “Madrecita mía”, “Che haitéma lo mitã”, “purahéi”, Las creaciones, “Gustaví”, “Mirtha Elizabeth”, “Luisito”, “María Victoria” ha “Gladys Sunilda”, ãva Rudi Torga ndive, ita’yrakuéra rérape, avei poemas sinfónicos: “Jasy Retã”, “Marinero en Alta Mar”, “Malecón del Puerto”, “Viaje al Horizonte”, ha ambue.

Oguerekóvo 78 ary omba’apo gueteri ohóvo pe mba’e ohayhúvape (la música); upéramo omotenondékuri orquesta folklórica José Asunción Flores, Conservatorio Nacional de Música mba’éva, ohohápe  tetã ambuére, táva Buenos Aires-pe. Ko tendápe ha’e oĩ mbo’eháramo violín pegua, avei ojapo presentaciones especiales, ita’ýra Luis ndive, ha Juan Cancio Barreto ýrõ Berta Rojas ndive, ha avei grabaciones umi hembiapokuégui opytátava testimonio-ramo ko karai katupyry ha’éva, mba’embopukuaaha, mba’e’apohára ha motenondehára, hembiapokue rupi omongakuaáva música popular Paraguái mba’éva rehegua.




#Article 279: Juan Max Boettner (532 words)


Juan Max Boettner ha’eva’ekue peteĩ herakuãguasúva pohanohára ha compositor musical Paraguaigua.

Heñói táva Paraguaýpe ára 26 jasypo ary 1899 jave. Itúva ha’e Karai Alemania-gua Alfred Boettner ha kuñakarai Francia-gua María Victoria Gautier isy. Imitã’íme omondo chupe hikuái Alemania-pe oñemoarandu haguã, mitã ha mitãrusu mbo’ehaópe. Omohu’ãvo ãva oike oñemoarandu haguã Medicina umi Universidad Jena, Hamburgo ha upéi táva Buenos Aires-pe omohu’ã haguépe iñearandu kóva rehegua ary 1926 jave.

Ha’eva’ekue karai ikatupyry añetéva ha imba’eporãva, ko’ã mba’e oipytyvõva’ekue chupe osẽ haguã tenonde gotyo hembiapópe. Oñepyrũ omba’apo imb’ekuaa reheguápe mbo’ehararamo Enfermedades Infecciosas pegua Facultad de Medicina ha avei Hospital Muñiz táva Buenos Aires peguápe.

Ary 1929 jave ou oikóvo Paraguaýpe, omba’aposehápe imba’ekuaápe, ha’éva pe hérava tisiólogo, upéramo guare ko mba’asy hérava tisis ombyapuravaipaiteva’ekue tetãguame oĩ rupi heta  contaminación, ha ndaipóri pohã chupe guarã ha sa’iterei oĩ rupi pe mba’e pyahu hérava Rayos X.

Pe mba’apo mba’asypo’i rehegua hatã oñemoherakuã ha’e rupi. Ñepyrũrã ha’e motenondehára  Dispensario de Tuberculosis pegua. Upéi ha’ékuri motenondehára Lucha Antituberculosa rehegua, ha’éva uperire departamento Ministerio de Salud Pública pegua.

Ha’e mbo’eháratee Facultad de Medicina Paraguay pegua cátedra Tisiología-pe ary 1941 peve.

Oguahẽ ypývvo tetã Paraguáipe, pohanohára Juan Max Boettner oguenohẽ heta hembaipokue Medicina rehegua. Ary 1930 jave oikuaauka pe tratado “Evolución de la Tuberculosis” rehegua; “Estudio de la Columna Vertebral”; “Malformaciones congénitas bronco-pulmonares”; ”Patología respiratoria”; “Manual de Tisiología” ary 1939 jave; “La Silicosis en Paraguay”; “Etimología griega y latina para el uso médico” ary 1945 jave.

Ary 1945 jave oñepyrũ  pe tasyo Bella Vista, oñemopu’ãva’ekue mboehára Boettner pytyvõ rupive, hápe oho uperire umi hasýva iñe’ãme rehegua (pulmonares). Ko tendápe oñembokatupyryva’ekue hetaiterei pohanohára omba’apóvava’ekue clínica ha cirugía de tórax-pe. Ko’ãga pe tasyo oĩva tape Venezuela ári táva Paraguaýpe héra “Juan Max Boettner”, oñemoĩva ko karai katupyry rérape.

Ha’e omoñepyrũ ha omotenonde ñepyrũva pe Círculo Paraguayo de Médicos.

Oñepyrũvo ñorairõ Chaco pegua oho ome’ẽ imba’apo ha imba’ekuaa hetãme guarã. Oike pe Sanidad Militar teniente 2º ramo, omba’apo pe Sección Rayos X reheguápe pe Hospital Militar Paraguay peguápe. Oho rire ñorairõhápe oĩkuri Isla Po’ípe, upépe ojupíma  teniente 1º-pe. Upéi oike omba’apo 2º Cuerpo de Ejército fortín Camacho pegua, ko’ãga táva Mariscal Estigarribia. Ary 1935 jave ha’éma capitán de Sanidad Comanchaco-pe.

Justo Pastor Benítez he’i ary 1947 jave, ko’ã pohanohára Juan Max ha Ricardo Boettner réra oĩ yvatete umi científico ipyahúva pa’ũme herakuãguasúva imba’apo rupi ha avei oporombo’ekuévo.

Héra oho yvyate gotyo osẽvo hembiapokue, ñymyatyrõ puraheirã rehegua. Ha’e pianista katupyry ha avei compositor ijojaha’ýva, oheja techapyrã mba’e mbopuporã umi hérava música nacional folklórica ha clásica rehegua.
 
Oĩ hetaiterei hembiapokue, oguerekóva pype motivación. Ko’ã tembiapokue apytépe oĩ: ary 1957 jave, “Himno Nacional”; “Danzas Tradicionales del Paraguay” ha “Música y músicos del Paraguay” ha avei peteĩ ha’eva tekombo’e rehegua “Cómo reconocer el estilo y el autor de una obra musical”; “Villancicos para Navidad”; “Suite guaraní”; “Kyjo”; “Canciones infantiles”; “Fantasía esclava”; “Sinfonía en Mi menor”; “El alma del inca”; “Yrendagüe”; “Sinfonía paraguaya”; “Canciones folklóricas paraguayas”.

Omenda kuñakarai Gilda Vierci rehe. Itúva héra Alfred Boettner, ndoguerekói joyke’y.

Omano táva Paraguaýpe ára 3 jasypokõi  ary 1958 jave.

Ordenanza 6117/67 rupive, peteĩ tape tekoha Manorá pegua ogueraha héra. Péva oho tapeguasu Aviadores del Chaco ohoha, yvyate gotyo; oñepyrũ tapeguasu Felipe Molas López guive ha ipuku ñemby gotyo tape Papa Juan XXIII peve.




#Article 280: Ysyryguasukuéra Paraguaigua (619 words)


Ysyryguasukuéra ha’e, ndaipóri rupi tape porã ipurupy, pe mba’e ikatúva nemoguahẽ mombyryve tetã Paraguái tuichakue jave. Heta oĩ ysyry michĩvéva, ho’áva ysyryguasu Paraguái ha Paranáme,  ikatuha oho umi ygakuéra ndatuicháiva, sa’ivéva ojepuru ndokyvéi puku rire oguejy rupi hi’y.

Umi ho’áva ysyryguasu Paraguáipe asu gotyogua ha’e ãva:

Ysyryguasu Jejuí oguereko ipukukue 350 km rupi. Ome’ẽ chupe y ysyrykuéra Jejuimi ha Jejuí Guasu, avei Aguaray. Namombyrýi oñepyrũhágui ojojuhu umi ysyrykuéra Kuruguaty ha Itanara.

Hyma guive oguereko mba’e tuicháva kóva umi portugués oikese rupi pype ko’árupi oguahẽ haguã ysyryguasu Paraguáipe, tape ohóva pe minas ituju rehegua Kuyaba pegua. 

Ko tenda ysyry ykére oĩva oñemoĩva’ekue oipytyvõ pe yvy  tetã Paraguái mba’éva ani haguã ho’a tetã Portugal poguýpe oipotava’ekue hikuái, ha’éva pe tenda ka’a renda Igatimi pegua.

Pe Villa de Curuguaty-pe ikatu ojeike ysyry Jejuí rupi, y oĩporã jave, namichĩri jave. Jeho yvy rupi Paraguaýgui ogueraha hetave aravo, ýrõ áravoi, mombyry rupi ha avei heta apañuái oĩgui, tapevai, ka’guy ha ysyry jehasa. 

Ko villa, ha avei heta tenda tetãme, ha’e tenda avave ndohoiha. Upévare ko’ápe mburuvicha José Gaspar Rodríguez de Francia omondo ka’irãime pe caudillo Uruguay-gua general José Gervasio Artigas ojerurérã guare asilo tetã Paraguáipe.

Ko ysyry guasu oguerekova’ekue hetave y okyve rupi ymave ha te’õ ome’ẽva umi ka’aguy guasu ijykéregua. Ary 1950 rupi peve ojehecha gueteri pype ohóva umi jangada ogueraháva yvyra ha ka’a. 

Pe explotación yerbatera hetaverõ guare oĩ avei ñemongu’e piarapire rehegua opaichagua, ygakuéra michĩvéva oguahẽ umi puerto Itaberá ha Ysaúpe. Peteĩha ha’e tenda omba’apovéva ka’a jeguerahauka rehe Ka'a, ha’éva pe empresa tuicháva hérava La Industrial Paraguaya mab’e, oñepyrũva’ekue omba’apo pe Guerra de la Triple Alianza opami rire.

Pe ysyry juru, hi’aguĩva 24º de Latitud Sur, ha’e peteĩ tenda ojojuhuhápe umi comerciante omba’apóva mba’erepy jeguerúpe omba’apóva ygakuérape ha avei opavave tendaguápe guarã. Upépe ho’upaite pirapiremi oguerekóva imba’apokue repyumi mba’epohára ka’aguy pegua, oĩháme kikuái heta jasy jave. Pe yvy’a ysyryguasu rembére oĩ heta jepe’a –ojepurúva omba’apo haguã umi calderas, fábrika ha vaporpe– ha avei heta uyvyra atã rehegua oha’arõva ojegueraha haguã  umi puerto oĩva yvy gotyope.
 
Pe ka’aguy ijykéregua opavévo hi’y avei opave. Upéi, ojejapo rire tape iporãva ojeipurúva opa ára, sa’ietevéntema ojepuru kóva ojeho haguã.

Ysyryguasu Manduvira oguereko 212 km rupi ipukukue. Oñepyrũ Cordillera de Altos-pe ha oho kuarahy resẽgui kuarahy reike gotyo. Heta ary jave ha’eva’ekue peteĩ alternativa reho haguã umi tenda ha’eñóva, nadguerekóiva tape, peteĩva ãva ha’e Arroyos y Esteros.
 
Pe puerto oĩva ko tendápe oguahẽ umi lancha michĩva omba’apóva mba’ejehepyme’ẽ opaichaguápe ha avei ogueraha opavave tapicha ohosévape. Ko ysyry Manduvirá ho’a ysyryguasu  Paraguáipe namombyrýi tçava Paraguaýgui, Ohohápe umi pasajero ha yvyrupigua ohóva imba’erepy ndive, yva, pety ha káña guerahaha.

Ysyry Tebikuary oguereko 235 km ipukukue, ho’a hi’y a los 23º 30¨ de Latitud Sur; yma guive ojeipuru mbojuajúpe tetãvore Ñeembucú ha umi ha yvy okaháregua, pe misiones jesuíticas oĩha rupi. Upérupi oike umi yga michĩvéva vapor peguáva ogueraháva mba’erepy ojeguerúva tetã Argentina-gui, hetavéva táva Corrientes-gui. Oguahẽ pe paso de Santa María peve, koãga hérava Villa Florida, oĩháme firmas comerciales tuicháva omosarambíva imba’erepyopa tenda jerereguápe. Oukuévo ko’ã yga ogueru mandyju ha jepe’a táva Pilar peve. 

Peteĩha ñemoarandu pe yvy geografía rehegua ojapo pe naturalista España-gua Félix de Azara, ohaiva’ekue peteĩ opúsculo umi mba’e ojapóva térã ohecháva ha’e ha umi hapicha omba’apáva hendive rehegua.

Pe y rapére oiko umi mba’e ja’emava’ekue chagua, ndojepuruporãi rupi ka’aguy, tenda he’õha térã tujuguasu oĩva pe jerére rehegua.

Umi ysyry ho’áva río Parana-me, pe ikatúva ñambohéra ha’e ysyry Monday, oguerekóva 170 km ipukukue. 

Kóva oñepyrũ umi ka’aguy guasu Caaguazú peguágui ha ogueraha hi’y akatua gotyo ysyry Paranáme, namombyrýi ho’agápe ysyry Yguazú-gui.

Oje’e, naymaguasúi gueteri, chata ha umi myañaha ogueraha ka'a ha yvyra umi tenda oñemba’apoha selva de Caaguazú guive, pe Saltos del Monday ykére, ho’aha peve ysyry Paranáme, ko’ápe ohupi hikuái yga tuichavéva ha imbaretevévape.




#Article 281: Luis Bordón (695 words)


Luis Bordón ha’e músico ha compositor Paraguaigua. Arpa paraguaya mbopuha.

Luis Bordón heñói táva Guarambaré, tetãvore Central, Paraguái retãme ára 19 de agosto ary 1926 jave ha imitã guive oike chupe pe mba’ekuaase música ha mba’embopu rehegua, itúva voi he’íva ha omoakãrakúva avei. 

Oñepyrũ iñemoarandu arpa paraguaya rehegua ha pya’eterei ohechauka ikatupyryetereiha ko mba’épe, omoingévo peteĩ estilo hasýva ha ojekuaa’ýva ndaikatúiva avave ombopu, he’i mayma tapicha ohenhúva ombopu jave.

Ary 1950 guive ha heta ary oĩkuri pe mba’epu aty Julián Rejala mba’évape, ha’éva peteĩ conjunto folclórico, oho haguépe hikuái tetã Paraguái tuichakue ha upéi osẽma tetã ambuére, péicha oguahẽ  Brasil-pe, ohechauka haguépe ikatupyryetereiha, ha’e rupi ohohápe ojejepopete hetavéva chupe iñirũnguéra apytépe.

Ombopu arpa paraguaya Félix Pérez Cardozo, Digno García, Albino Quiñónez, Cristino Báez Monges ha ambue ndive, oho oiko heta ary imba’ekuaa reheve tetã Brasil gotyo, oipyso haguépe heta ára hembiapo, oje’évo hese ary 1770 ha 1980 rupi ha’e hague artista pa’ũme pe ojehayhuve térã ojehecharamovéva ombopuhápe avei umi disco oguenohẽva jehepyme’ẽme Brasil tuichakue. Upépe oguenohẽ 34 discos, oñeme’ẽ chupe 8 discos de oro, omosarambi umi haipyre arpa paraguaya-pe guarã ha omoherakuã mbarete ko instrumento rehegua opavave música ryepýpe.

Ihaipyre pya’e ojeikuaa ha ojehayhu ha ipu opa ára, opa henda rupi avei. Arpa India ha’e pe oje’eva’ekue ko mba’épe (arpa) ombopúva umi tapicha katupyry tetãgua, hákatu oguahẽvo Luis Bordón, oguenohẽva’ekue chugui aporeko pu juavy rehegua, oñehenói ko’ãgameve “Arpa paraguaya”.

Luis Bordón ha’e peteĩ estilista ijojaha’ỹva arpa paraguaya rehegua, ha upévare, oĩ umi mba’e mbopuha hi’añóva pa’ũme yvyatete, umi ohendu tapiáva tembiasakue ko instrumento rehegua he’ívava’ekue. 

Hetajey ojei mba’epu atýgui oñembokatupyryve haguã aporeko ha’eñoguávape guarã.

Oike ñepyrũ pe grabaciones discográficas ary 1959 jave, oguenohẽramo guare imba’apokue peteĩha hérava “Arpa paraguaya en Hi Fi” (“Arpa paraguaya en alta fidelidad”), ko tembiapo pya’eterei oiko chugui mba’e herakuã mombyrýva, ohupity ko instrumento, osẽ ypy guive pe disco, iñambue haguã ijeherópe, héra ypýgui arpa india hératee ko’ãgameve arpa paraguaya. Ojehayhueterei rupi pe hembiapokuri oguenohẽma epéi oñoakãre, ojuapykuéri, péicha rupi ohupity 32 volúmenes, noĩrihãme umi oikova’ekue umi 8 ha 45 rotaciones pegua.

Omba’po pukukue tetã Brasil gotyo oguenohẽ 34 discos areguáva, ãva oñehendu arapýre ha umi tapicha ohayhu añetéva arpa paraguaya oguerekóma pe hérava colecciones particulares peteĩ mba’e tuichávaramo.

Imba’apo compositor ha intérprete arpa paraguaya rehegua ogueraha hi’ára paha gotyo peve ha péicha rupi oguenohẽve 14 discos rupi, CD-pe, ã tembiapokue guasu ha’e oguerekóva tembiasakue  música paraguaya rehegua, ha umi ojejapova’ekue  arpa mbopúpe guarã, oĩva mayma Paraguaigua ñe’ãme.

Herakuãporã ha mombyry rupi ko’ã hembiapokue heta hendápe oñeme’ẽ chupe mbojopói (premios), ãva ha’e umi poapy discos de oro ombojeguáva ko tapicha katupyry Paraguaigua róga, pe imba’e mbopukue rupi, ikarréra pukukue, oho arapy tuichakue, oguerahávo pe mensaje iporãva ha ijojaha’ỹva, mensaje Paraguái reko rehegua.

Koã condecoración ohechauka apykuere:
 

Oñeme’ẽ chupe 18 trofeos artísticos Brasil ha Estados Unidos-pe, avei oñemomora pe grado de Comendador-ramo Gobernación del Estado de São Paulo rupi, ojapo haguére heta tembiapo mba’ekuaa rehegua.

Ary 2001 jave UNESCO ome’ẽ chupe pe medalla Orbis Guaraniticus, ojejapóva pe casa Monage París peguápe, oikóva oñeme’ẽ haguã tapichakuéra ikatupyrýra arte térã cultura reheguápe, avei heta ambue jopoive. 

Umi disco oguenohẽ jave oiko mba’e tuicháva Brasil, Estados Unidos, Francia, España, Portugal, Holanda, Japón, Venezuela, Argentina, México, Colombia ha ambue tetãme.

Oiko avei mbohapy ary rupi Estados Unidos-pe, peteĩ visa especial ome’ẽva’ekue chupe pe gobierno upe tetãmegua, ohechauka haguépe ikatupyryetereiha hembiapópe; omopeipirũ avei chupe peteĩ compañía aérea japonesa oho haguã ombopu hetãme, ojeheróva tierra del sol naciente, ha Holanda-pe avei ombopu haguã arpa paraguaya peteĩ canal de televisión oñepyrũvo omba’apo.

Oujey ijyvyteépe ha omba’apo pe mba’e ojapokuaavévape: ohai ha ombopu (composición e interpretación) arpa paraguaya rehegua. Omoñepyrũ peteĩ mba’epu aty mokõigua oĩháme ita’ýra ndive, Luis Bordón Junior, ombopúva hendive mbaraka guitarra, jha’éva pe irũ ipuporãvéva arpa ndive, ombopu oñondive música tetãmegua ha avei pytagua mba’éva. 

Luis Bordón ohupity tenda ijyvatéva música paraguaya rembiasakuépe, hembiapokue jehai peguáva ha yvyporahaicha ha’e ijoheipyréva, ha arpa paraguaya mbopúpe ihupity’ỹva rupi.

Ko’ãva ha’e umi ojeikuaavéva:

Ãva ha’e umi LPs ome’ẽva Luis Bordón-pe poapy (ocho) discos de oro:

Jasy jakõi jave oñeme’ẽ chupe homenaje, upérõ he’i oguerekoha gueteri iñakãme ojaposehápe peteĩ concierto de arpa tuicháva. Kóva ndaikatujepéi ojapo, hákatu pe arpa pu porã iputagueteri arapy tuichakue.

Omano ary 2006 jave 80 ary oguerekóvo. 




#Article 282: Eusebio Ayala (Paraguái) (519 words)


Eusebio Ayala ha’e peteĩ tetãvore’i opytáva tetãvore Cordillera, Paraguái-pe. Opytã 72 km rupi Paraguaygui, Ha’éva Tetã Paraguái myakãha. 

Ko táva opyta arroyo Piribebuy re’ýpe ijakatúa gotyo, ha ko’águi osẽ tapekuéra ohóva ko tetãvore ryepy ha okagotyo. Herakuãitéva ojejapohaguére upeoje’usetéva chipa Barrero ha avei opytahaguére ko’árupi upe ñu hérava Acosta Ñú, ojejukapahaguére mitãnguéra ñorairõguasu Guerra contra la Triple Alianza (1865/1870) ramo guare.

Ko tetãvore’i korapy oguereko 338 km², ha oikove ipype 20.843 tapichakuéra rupi, ha ko’ãva apytégui 40% rupi oikove távakuéra rupi. Jajuhu 67,22 tapichakuéra km 2-pe. 

Táva Eusebio Ayala ofunda va’ekue karai Gobernador Carlos Morphi ary 1770 ramo ha ombohéra va’ekue upéramo Barrero Grande. Ymave oñembohéra va’ekué San Roque y Barrero Grande. Ko’ãgãgua intendente ha’e karai Néstor Fabián Delgadillo Díaz, ANR gua, omandátava ary 2006 guive 2010 peve. 

Ñorairõ guasu batalla de Acosta Ñu, oiko va’ekue 16 jasypoapy ary 1869 ramo. Paraguái ejército va’ekue uperamo 3.500 mitãmimi oñorairõ va’ekue 20.000 kuimba’ekuéra umi ejército ou va’ekue ñande ári. Umi jajukapaguasu oiko va’ekue umi árape rupi, ojeguerekóva katupyry ijojaha’ỹva ramo, upe ára ojegueromandu’a mitãkuéra ára ramo Paraguáipe. 

Eusebio Ayala, ha’e tetãvore’i oñemba’apohápe kokuépe ha avei ojejapo upe chipa, oje’usetéva ñane retãme. Avei oñemba’apo mymbakuéra ñemoñáme, ha oguereko vaka, kure, kavaju ha avei ovecha.

Kokuépe katu oñeñotỹ avati, mandyju, mandi'o, takuare'ẽ, petỹ, kumanda, ka'a, café, yvakuéra, ha avei oñeñotỹ parral. 
 
Ko táva Eusebio Ayala-pe ojejapo upe tembi’u oje’usetéva chipa, oje’úva cocido hakuporã ndive. Avei ko’árupi jajuhu ojejapoha hi’upyrã manduvígui, ikatuhápe jajuhu heta hi’upyrã ojejapóva ko kógagui ha’éva mbujape, mba’e he’ẽ ro’ysã umía.

 

Ramón Ayala, ha’e tekove ymavéva ou va’ekue oiko ko táva Eusebio Ayala-pe, ha ha’e pe omoñepyrũ va’ekue ko tembiapo omoherakuãva ko mba’e ñane retã ha avei tetã ambuekuéra rupi. Oñemomba’éjeývo iñemoñarekuéra rembiapóre chipa apo rehegua, tembi’u ojejapóva avati ha aramirõ mandi’ogui, karai Ramón Ayala oñepyrũ omba’e ñemu ko tembiapóre ary 1970 guive, omoñepyrũ ko tembiapo peteĩ mba’ruguata’ípente oguerekóva ñe’ẽ hatãha, upéicha oje’ói oikuave’ẽvo ko hi’upyrã Paraguay peve. 

Heta tapichakuéra jajuhu ko’arupi omba’apóva ko tembi’u apópe, oñemoĩva ko Ruta II Mariscal José Félix Estigarribia pukukue javeve.

Umi heñói ha omanúva apytépe na iñambueguasúi ko’árupi ko’ã ára rupi.

Ko’ãrupi jajuhu 20.843 oikovéva; ko’ãva apytépe hetave ojeiko okahára ha avei hetamive kuimba’ekuéra. 

He’íva mboýtapa tapichakuéra jajuhu: 

Ko tetãvore’i Eusebio Ayala, opyta Sur gotyo tetãvore’i Cordillera-pe. 

Eusebio Ayala korapy ohupyty:

Ko tetãvore’i Eusebio Ayala-pe ikatu ñaguahẽ Ruta II Mariscal José Félix Estigarribia rupi ha’éva tape ojeipuruvéva, ikatu avei jaipuru I tetãvore Paraguari rupi. 

Tapekuéra ko’arupigua ikatu jaipuru opa árape. Tapekuéra koárupi gua ha’epáma asfaltado, ijita térã ijitara’ỹiva. Tapekuéra ohasáva tava’ikuéra rupi katu oñeñangareko meme ikatu haguãicha ojeipuru ojeguata haguã mba’yruguatakuérape. 

Oguereko telefonía digital, radiokuéra ha avei repetidora umi canalkuéra TV rehegua. 

 

Koárupi ohasa ko’ã arroyo-kuéra:

Ko’árrupi ndahakuetéi ha nahe’õi, mbyry’aikue 22 °C rupi, ro’yvérõ oguejy 3 °C, ha hakuvérõ 40 °C ohupyty. Ama ko’árupi ohupyty 1.536 mm, ome’ẽva 153 mm peteĩ jasy javeve. Jasykuéra oky’iveha ha’e jasyteĩ ha avei jasyapy.

Jajesarekórõ tapichakukéra oikovéva ko tetãvore’ípe jajuhu 56,05% ojeikove okaháre. 

Principales indicadores socio – demográficos:

Ñasẽrõ Paraguaýgui, jaju Ruta II Mariscal José Félix Estigarribia rupi, ñaguahẽ meve táva Ka'akupé-pe ha jajuve jajúvo ko tapére ñaguahẽ meve táva Eusebio Ayala peve opytáva 72 km táva Paraguaýgui. 

 




#Article 283: Ka'i Ladrillo (174 words)


Ka'i ladrillo ha'e peteĩ tembi'u paraguái he'ẽva ojejapóva manduvi ha eíra hũ takuare'ẽ rykuégui. 

Maymave tembi'u Paraguáicha, “ka'i ladrillo”, oguereko heta proteína ha avei ome'ẽ mbarete he'iháicha umi tapicha oñemoarandúva ñane retã rembiasakuére

 

Ko “ka'i ladrillo” réra ou mokõi ñe'ẽgui, peteĩ guaraní ha ambue castellano. Ko'ã ñe'ẽ guarani “ka'i” ha kastellano “ladrillo” oñembojehe'ávo ojuehe oñemombe'u ñandéve mba'éguipa ha avei mba'épa he'ise. 

Upéicha “ka'i ladrillo” ka'i rembiu, ojejapógui ipukumi ha oñembope upe mba'e ladrilloicha, umi ka'i Paraguái ka'aguýre hetaitéva (upe ka'i mirikina, michĩmínteva), ha ho'usetéva opavave mymbakuéragui mba'e he'ẽ ha ko tembi'u he'ẽ porãve opa mba'égui.  

Oje'e avei chupe “asukápe manduvi”, oúva ñe'ẽ español “azúcar” (asuka), guaranípe ha'e “manduvi” (España ñe'ẽme maní ha avei cacahuete).

Oĩ omoĩva avei pype michĩmi pomelo ha avei naranja hái rykue, ani haguã he'ẽterei ha avei ha katu he'ẽhái haguã

Ñambopupu eíra hũ jaipyvúvo ojekuaa peve pe olla rugua. Upémaramo jaity pype pe manduvi ku'i (ikatu avei iku'i'ỹre) ha ñambojy miẽ ndahetavéima. 

Uperiré ñañuhĩ keséra hykue porãvape ani oja ha jaheja ho'ysã. Ho'ysã porã vove ikatúma jaipe'e umi ka'i ladrillo.  




#Article 284: Kykyo (509 words)


Kykyo, ha'e peteĩ tetãvore'i oĩva tetãvore Paraguarí, Paraguáipe. Opyta 169 km rupi Paraguaygui, ha'éva táva omyakãva ñane Retã Paraguái. 

Ikatu ñaguãhe ko távape peteĩ tape rakamby tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López rehegua, osẽva táva Caapucú-gui, tetãvore Paraguarí rehegua. 

Kykyo, oñefunda va'ekue ary 1776 ramo, ha’e voi umi tavakuéra apytéte ymavéma oñemohenda va'ekue ñane retã Paraguáipe. 

Kari Agustín Fernando de Pinedo ramo, omanda va’ekue 1772 guive 1778 peve, oguata va’ekue ko provincia tuichakue javeve, ha ofunda Villa Real de la Concepción ha omosẽ umi portugués-kuérape Villa Ygatimígui. 

Umía ára rupi upe ñemomba’e ko río Paraguay rehe ha’e kuri tekotevẽtéva ikatu haguãicha ojejoko umi portugués-kuéra japyhara ko’ápe. Upevarã tekotevẽ kuri ojejoko raẽ umi ñande’ypykuérape ikatu haguãicha ojeipuru umi ysyrykuéra ojeho haguã. 

Ohupytyhaguã ko mba’e, karai gobernador Agustín Fernando de Pinedo ofunda heta tavakuéra; ko’ãva apytépe jajuhu: Villa Franca sur gotyo, ha mbytérupi Hyaty ha avei Kykyo, ary 1776-pe. 

Ko tetãvore’i oguereko 624 km², ha ary 2008 ramo tapichakuéra oikovéva ko’árupi 7.514, ha 12,04 tapichakuéra rupi oikove 1 km² rupi. 

Tetãvore’i Kykyópe, tapichakuéra omba’apo kokuépe, ha oñeñotỹvéva ha’e parral, mandyju, mandi’o, takuare’ẽ ha kumanda. Avei oñemoña ko’ã mymbakuéra: vaka, ovecha, kure ha avei kavaju. 

Oĩ yvy ko táva Kykyo rupi karuguaha. 
 

Intendente ko'gagua ha'e karai Lucio Martín Martínez Moreno, ha'éva Asociación Nacional Repúblicana (ANR)gua, omandáva arykuéra 2006/2010 peve. 
 

Ko porundyha tetãvore Paraguarí rypi ohasa tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López, ha’éva tape hũ ojeipuruvéva, kóva oguãhẽ ñane retã Paraguái peve ha avei ambuekúera táva peve. Oĩ ambue tapekuéra ijytara’ỹva ha avei yvyreínteva ombojoajúva tetãvore’ikuéra oñondive ha avei upe táva ombyakãva ko tetãvore. 

Oguereko tembipurukuéra ñe’ẽmbyry Copaco rehegua ha avei umi ñe’ẽmbyrykuéra ikatúva jagueraha ñanendive, avei oguereko ambue momongetarãkuéra, upéicha avei opaite tavakuéra árupiguápe oguãhẽ diariokuéra Paraguaypegua.

Ñasẽva táva Paraguaygui, jaju tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López-re rupi, ñaguahẽ meve táva Paraguarí-pe, ko’águi jahave Sur gotyo ñaguahẽ meve tavavore’i Caacupú-pe, opytáva 140 km sur gotyo táva ñane retã myakãha Paraguay, tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López ári, ko’águi jaha peteĩ tape yvy reínteva rehe oguerekóva 29 km rupi, h ñaguãhẽtama táva Kykyópe. 
 

He'iháicha Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos, ko’ápe oikove 7.514 tapicha. 

Oñemohenda guive ko táva tapichakuéra heñóiva ko’ápe imbovyve ohóvo.

Okaháre hetave oikovéva ko tetãvore’e Kykyópe, upéicha avei hetamive kuimba’ekuéra omba’apóva kokuépe. 

Ko tetãvore’i Kykyo opyta ko tetãvore porundyha Paraguarí rembe’ýpe Sur gotyo. 

Norte gotyo opyta táva Distrito de Ybycuí. 

Sur gotyo opyta upe poapy tetãvore Misiones, omboja’óva ichupekkuéra upe Río Tebikuary. 

Este gotyo opyta upe tetãvore’i Mbuyapey, kóvagui oñemboja’o upe ysyry hérava kóicha avei. 

Oeste gotyo opyta upe tetãvore’i Ka'apuku. 

Ohypýi Kykyópe umi Río Tebikuary, ysyry Mbuyapey, ysyry Yaguary, ysyry Pindo, ysyry Kuruka'u ha avei ysyry Itape. 

Ko tetãvore’ípe opyta karuguakuéra Estero Kapi'ibary rehegua. 

Jajesarekõ tapichakuéra oikovéva ko tetãvore’ípe, jajuhúta 85,67% oikovéva umi okarahárupi. Upérupi avei oñemombovyré tapichakuéra ohóvo ambuekuéra rendárupi oikoháicha avei ko tetãvore’írupi, upéicha jajuhu imbovyveha ohóvo oikovéva ko’árupi. 

Ogakuéra ko tetãvore’ípe jajuhu 85,69% opyta okaraháre. 

Jeikuaapyrã omombe’úva mba’éichapa ojeikove ko’árupi:

He’iháicha upe Índice de Desarrollo Humano por Departamentos, ko tetãvore Paraguarí oguereko:

Turismo aventura ha ecológico-rã jajuhu: 

Turismo tembiasakue omombe’uva jajuhu: 




#Article 285: Pantanal (686 words)


Ko Pantanal ha'e upe ñu y japyhýva tuichavéva opa Yvýgui, oñemuasãiva Pindoráma, Paraguái ha Vorívia retãme. Ára okyitéva aja, jasypakõi ha jasypo jave, y ohupi amo 3 métro ha Pantanal oñeñuvãmba ýpe amo 80% opa ijyvy apekuégui, upéicha ojehecha ka'avo ha poty opaichagua ýpente oiko, upéi oguejyjeývo oheja peteĩ tenda iporãmbajepéva, oĩháme guyra opaichagua, pira, ypegua, mymba otyryrýva ha okambúva opaichagua. Pindoráma pantanal pehẽngue oĩ UNESCO tembiejakue Yvypóra reko pegua.

Pantanal ijyvy apekue ohupyty amo 250.000 Km². 

Pe turismo fluvial ojeheróva ha'e peteĩ mba'e osẽva tenonde gotyo tetã Paraguáipe. Oĩma umi crucero iporãmbajepéva ha ygakuéra ohóva río Paraguay rehe, y yvate gotyo pantanal peve, oĩháme hechapyrã tekove rehegua ijojaha'ỹva.

Tetã Paraguái guive, okẽ jeikeha pantanal peve ha'e táva Fuerte Olimpo, opytáva asu gotyo ysyry Paraguay rembe'ýgui, ojahápe tetã Brasil rehe. Oñeguahẽ yvy rupi, tape Transchaco (tape hũ) ha avei ijyvyreiha; y rupi katu lancha, yga térã crucero rupive, ha avei ikatu reguahẽ yvate rupi, mba'yruvevépe, Fuerte Olimpo oguereko rupi mba'yruveve guejyha.

Fuerte Olimpo ha'e peteĩ táva hembiasakue iporãva ojeikuaa ha avei techapyrã tekoha rehegua (recursos naturales particulares). Opa ára ha opa jave pe paisaje ome'ẽ mba'e jehechapyrã ijojaha'ỹva, oĩ mbohapy yvyty ojoykére hérava “Tres Hermanos”, opu'ãva Fuerte Olimpo mbytetépe, ijerére katu oĩ ava rekoha, ãva ha'e horýva ha imba'eporãva.

Pe “yvyty mbyte pegua” oguereko peteĩ jupiha oĩháme 535 pyrũha ha 10 estaciones de interpretación ambiental. Hi'áriete oĩ ma'ẽha ojekuaahápe pe pantanal Nabileque ha pe Sierra de Bodoquena.

Peteĩ colina yvate ári ojejapo pe fuerte Borbón, ary 1792 jave umi España-gua rupi, oñemombarete haguã hikuái umi Bandeirantes portugueses oike jave ko tenda rupi. Pe fortificación ojejapo itágui ha oĩ pe tenda ijyvstevehápe, ha'etéva peteĩ óga juru ysyry ha pe bahía ári.

Ambue colina yvate ári, oĩ pe catedral de María Auxiliadora, ojejapóva ita tendaguágui, ohevháva pe ysyryguasu ha y kue, lancha ha ygakuéra ohasáva.
 
Umi campana oguerekóva ojejapo tetã Italia-pe ha aravopapaha (reloj) ojegueru Alemania-gui. Pe aravo papaha ohechauka upépe aravokuéra térã ára mbegueveha ohasa pe tendápe.

Ikatu avei ojeho pe táva ypykue Ishir mba'évape hérava “Virgen Santísima”, upépe ikatu gueteri rehecha pe Shaman hérava, opurahéi jave. Ko'ã ypykue ojapo, ombo'e haguéicha chupekuéra hapicha ymave guare, artesanía yvyrágui, tague ha yvyra pire rehegua, iporãitereíva.

Ýre jeho lancha téra ygápe ha'e peteĩ mba'e ijojaha'ỹva ikatuhápe rehechapaite opaichagua hechapyrã oĩva pe tendáre, yvyra térã mymbakuéra rehegua; umi palma ha yvyty tenda pegua.
 
Ko pantanal ha'e yvy iporãva pe ojeheróva safari fotográfico rehe guarã, hetaiterei oĩ rupi techapyrã, oĩ avei mymba saite opaichagua, ãva apytépe ikatu jahecha: jakare, kapi'yva, kuriju, kyja ha po ka'i juehegua. Avei oĩ mymba upépe año rejuhútava, teju, ardillas ha arira'i nutria gigante. 

Guyrakuéra rehegua avei oĩ opaichagua. Ko ysyry Paraguay imarangatu umi pirakutuha ndive oguereko rupi heta ha opaichagua pira ipype, oje'e oĩha 120 especie rupi. Ikatu reipuru hepýre lancha pirakuturã térã reho haguã ýre rehechaségui mba'eporãita tenda rehegua.

Peteĩ tenda iporãva ikatuhápe ojeho ha'e isla Margarita, opytáva ysyry Paraguay mbytépe, pe colonia Carmelo Peralta (Paraguái) ha Porto Murtinho (Brasil) pa'ũme. 

Ambue tenda pantanal pegua ha'e Bahía Negra, pe puerto oĩva yvateteve tetã Paraguáipe, ikatuhápe rejuhu pe refugio biológico “Tres Gigante”, fundación Guyra Paraguay mba'éva. Ysyry yvate gotyo ikatu rehecha pe Hito Tripartito, ojeihápe ojuehegui mbohapy tetã: Paraguái Brasil ha Bolivia.

Ko pantanal paraguayo ha'e oguerekóva tuicha mba'e oñangarekóvo umi guyrakuéra rekoháre. Tuyuyu, garza , pato, cigüeña, mbigua, martín pescador ha ambue. Ojeikua oĩha 354 especies ko tendápe. 

Avei 50% guyrakuéra rehegua tetã Paraguái pegua oĩ ko tendápe, hérava pantanal, ko'ã 354 guyra juehegua apytépe, 71 ha'e oguerekóva iñakãhári ikatúva opa arapýgui rehegua, ha ko'ápe ikatu gueteri ojehecha hekohateépe.

Tape Transchaco rupi (tape hũ) cruce pioneros (409 km yvyrei) peve, pépe oĩ peteĩ tape ivyreíva Fuerte Olimpo peve, (361 km) 770 km ipukukue.

Ambue henda rupi Paraguay-Loma Plata (444 km tape hũ) ha upéi Loma Plata-Fuerte Olimpo (333 km yvyrei) 777 km ipukukue.

Táva Concepción guive, araapy oguahẽvo, 11 aravo jave, osẽ pe lancha Aquidaban hérava. Hápe oñepyrũ táva Concepción guive Bahía Negra peve, ojevyjey arapoteĩ jave, 20 aravo rupi.

Pe crucero Paraguay oguereko jeho pantanal paraguayo-pe (Concepción-Fuerte Olimpo –Concepción).

Oguereko peteĩ mba'yruveve guejyha (pista de aterrizaje) ha'éva umi mba'yruveve'ivépe guarã ikatúva ojeipuru hepýre tetãme.




#Article 286: Saro Vera (1090 words)


Monseñor Saro Wilfrido Vera Troche ha’e religioso Paraguaigua.

Heñói ára 6 de octubre ary 1922 jave compañía Rosario Tatuy tetãvore Caazapá, Paraguáipe, peteĩ pehengue okaháregua ohayhúva religión rehegua.

Omano ary 2000 jave, hembiapokue rupi, ohechauka ha’e hague peteĩ karai iñarandu añeteva’ekue, ohejáva techapyrã opavavépe guarã.

Iñemoarandu ñepyrũ ojapo Caazapá gotyo, ohejava’ekue mokõi ary jave Guerra del Chaco oikoóramo guare ary 1932 guive 1935 peve.

Omoñepyrũ mitarusu mbo’ehaópe (bachillerato clásico) Seminario Metropolitano Paraguay peguápe. Imitã’íme, oguerekóvo paape ary, oike Seminario Metropolitano táva Buenos Aires peguápe, oñemoarandu haguépe Filosofía ha Teología-pe. Ko’ápe omohu’ã oikóvo chugui mbo’ekuaahára.

Oiko chugui pa’i ára 28 jasypateĩ ary 1948 jave. Oujey tetã Paraguáipe ary 1950 jave omohu’ãvo peteĩ ary Teología rehegua.

Omba’apóvoma gerarquía de la Iglesia Católica ryepýpe, ndoikoséi pa’i táva Villarrica-pe, ha oho omba’apo umi tapicha mboriahu oĩva parroquia de Buena Vista-pe, ápe opyta heta ary.

Arzobispo Paraguay pegua, Felipe Santiago Benítez, ojapovakue pe ñepyrũrã megua aranduka “La evangelización del paraguayo”, he’i ha’ehague peteĩ pensador eclesiástico paraguayo, chéve guarã pe ikatupyryvéva ko’ãga . Ha he’ive: “ndahetái heiva’ekue ikatu jadiskuti ýrõ, nañamoneíri, hákatu oguereko mboaje ha jehecharamo .

Saro Vera ohai hetaiterei, péicha avei ndaha’éi osẽmbaitéva ñamoñe’ẽ haguáicha opavave. 

Pe arandukápe “La evangelización del paraguayo”, Saro Vera he’i ojejapo haguã peteĩ ñemoarandu añete pe católico Paraguagua rekove.

Ambue iñarandukápe “Seis relatos de un campesino”, ohaiñepyrũva Helio Vera, he’íva pe oĩva pype ha’eha peteĩ jehe’a japu ha oikóva rehegua nohundíriva oikóva, omombe’u rupi umi mba’e ojehuva’ekue ñorairõ aja ary 1960 rupigua, ã mba’e oikókuri tenda Saro Vera omba’apo haguépe guare.
 
Helio Vera he’ive ã mba’e ha’eha peteĩ py’amongeta ha ñemoarandurã: “he’i ñandéve umi tape vai oguerekova’ekue tetãgua, oiko rupi hetaiterei mba’e ñorairõ rehegua”.

Ambue aranduka Saro Vera mba’éva héra “Relatos costumbristas del Paraguay”.  

Katu pe aranduka “El paraguayo, un hombre fuera de su mundo”, ha’e pe omyesakã haguépe ko’ã mbohapy mba’e: mbarete, ñembotavy ha pe vaivai, ãva ndaha’éi mombe’ugua’u, ha’e tetãgua rekotee. 

Ko tembiapo ohechauka ha omyesakã mba’eichaitépa ha’e tapichakuéra Paraguaigua rekotee. Ko’ápe jahecháta michími pe tembiapo rehegua. 

Tetã Paraguáipe kuimba’e michĩmi guive nahasẽiva’erã. Pe tasẽ’ỹ oguereko he’iséva tuichavéva ndaha’éi rehechuka haguã kuimba’eha año.
 
Ko mba’e oĩ kuimba’e rekóre. Ndohechaukaiva’erã hemiandu, pya’evétema ivai mba’erõ; oñembesu’uva’erã mba’asy téra ojehúramo chupe ivaíva. Paraguáigua, ndoikóiramo jepe hógape, ha’eva’erã pe ñasaingoha karurã ha ñangareko rehegua. Pe kuimba’e noikotevẽi temiandu rehe. Pe oikotevẽva ha’e mbarete, katupyry, ha’eve ha omba’aposeva’erã. 

Pe kuimba’e heko kangýva ndaha’emo’ãi ñangarekohára ipehengue térã avavépe guarã. ¿Mba’e reha’arõta peteĩ kuimba’e hasẽmbareíva vyrorei rehe? Kuimba’e hekópe oñongatuva’erã hemiandu opa ára ha pya’evétema kóva ha’éramo ivaíva.

Ko kuimba’e, oñongatúva hemiandu, ndoikói peichareínte, oĩva’erã ombokatupyrýva chupe ãvape. Upévare kuimba’e imitã guive nahasẽi, ha nahasẽiva’erã. Hasẽ jave oñembyepotiva’erã okirirĩ haguã, péichamante ikatúta oñongatu pe hasýva ha tasẽ oguerekóva. Ko’ã mba’e ndaha’éi oiko haguã kuimba’e reko, ha’e pe oguereko haguã mbarete oguerahátava tuichavévo kuimba’e reko. Ñamombareteva’era pe mitãme asýva rovái.

Avei pe mitãkuña ohechaukaitereiva’era hasýva chupe. Ha’e avei oguerekova’erã autodominio ikatu haguáicha oikove arapýpe oĩháme heta mba’e vai. Pévare oñembokatupyryva’erã osẽ haguã tenonde gotyo.

Ko fragmento ha’e ambue mba’e oĩ arandukápe  El paraguayo, un hombre fuera de su mundo de Saro Vera:

Paraguaáigua imba’ekuaa rupi ndoikéi pe hérava macrocomunidad ryepýpe. Tetãme ohasarasa pe posibilidad psíquica oike haguã. Pe tenda psicológico ha’e pe minicomunidad ipehenguekuéra pa’ũme. Ha’e oikuaasénte ipehenguekuéra oikoporãha.

Jeikoporãmba opavave rehegua ha’eva’erã mburuvicha ohecháva. Paraguaigua he’i ivýro térã itavyha pe tapicha oikóva chugui mburuvicha ha osẽjeýva ipo iñakã ári, kóva he’ise imboriahuha. Pe angaipa repy monda rehegua mburuvivhaháicha oĩ umi iñarandúva pa’ũme, ha imbarete’ỹva.

Tapichakuérape, ñande ñahenóiva monda rehegua (deshonestidad), h’eivoi oikotaha katuete. Pe ojapova’erã ohechuauka haguã hembiapo ha’e obras, oje’e haguã hese ndoguerahaipaha imba’erã añónte. “To’úna pero tojapo”. Oĩvo péicha, ohoporãitereíta. Ambue mba’e ikatúva oñuã hembiapovaikue ha’e omingévo ambue hapichápe pe mba’épe. “To’úna, anínte ho’upaitereí  ha’eño; toporokonvidamimi”, (que lo aproveche, pero haga participar a otros).

Ko análisis oĩve El paraguayo, un hombre fuera de su mundo de Saro Vera:

Paraguaigua oguereko gueteri pe sasõ ypykue rehegua. Isasõ guive hyepýpe oĩporãma.

Heta ikatu oĩ he’íva térã oñe’ẽva sasõ Paraguaigua orekóva rehe. Ha’e, ipahápe, oñe’ẽvai umi sasõ oguerekóva ava oñembohorýva hese, japu, falsa promesa ha avei medios de comunicación rupi, ohóva ovota pe osẽtava tenonde gotyo rehe.

Paraguaigua oguerekohápe sasõtee ha’e pe aravo jepurúpe. Kóva he’ise chupe sasõtee, tuichavéva. Omba’aposẽramo, omba’apo ýro nomba’apói. Arakuéra, aravo ha arapokõindy imba’etee, oĩ’ỹre iñakã ári pe espada de Damocles. Ponóike oñesu oguahẽ haguére po aravo’i asaje.

Ko religioso avei oñe’ẽ poder rehe El paraguayo, un hombre fuera de su mundo:

Poder ha’e tentación tuicháva Paraguaiguápe guarã. Ko poder rupive peteĩ oĩ tenda iporãvape (privilegiado) tekoha apytépe. Ojekuaaiterei iñambueha oguerekóva poder. Pya’eterei oikóma chugui perdona–vidas ha protector. 

Oikosemínte ha oipota oje’e hese protector. Oñeha’ãmbaite ani haguã osẽvai pe protector renondépe, péva ha’e rupi michĩvéva chugui. Oguereko preeminencia, consideraciones especiales ha honores.

Oĩva’era tenondépe opa mba’e oikohápe, ndojapóiramo jepe mba’eve. Oĩtaramo mokõiháme avave naimandu’áiva’erã hese. Kóva oikóramo katu oñeha’ãmbaiteva’erã osẽvai haguã pe tembiapo ohechauka haguã ha’e nomyakãirõ araka’eve nosẽporãmo’ãiha oikóva guive. Nañañe’ẽi peteĩ  motenondehára partido pegua rehe. Kóva katu ojapyhypaite oikóva guive peteĩ tekohápe. Ha’eva’erã alcalde, juez ha ikatúramo avei ha’éta pa’i. Apañuái Paraguaigua poder ndive ha’e pe ndoikuaí moõitétpa henda. Ha’e peteĩ kachike tavaygua. Paraguái ha’e peteĩ tetã oiháme compadres. Kóva oiko pe tapicha oikotevẽ rupi pytyvõ ha ndaipóri rupi pe hérava derecho mba’eveichagua. 

Oguereko obligación año ha oĩ umi tapicha oĩva poder poguýpe.

Ambue mba’e omongu’éva hendágui Paraguaiguápe ha’e pirapire oguereko hetáramo. Ohupitýva peteĩ tenda yvate pirapire jeguerekópe iñambuéma, asýma reikuaa haguaã chupe uperire. Tuichaiterei iñambue oguahẽvo pirapire heta ipópe. Pe “riko pyahu”. Ha’e peteĩ Paraguaigua ojeikuaa’ỹva.

Paraguaigua nomba’apói omba’apo haguáicha. Ohundi aravo ho’uhápe terere. Araka’eve nomba’apói ikane’õha peve. Oñeme’ẽramo chupe pirapire, kóva oipuru umi mba’e ndaha’éiva oikotevẽtereívape ha ndaha’éi umi ojapoporãvétava hesépe. 

Paraguaigua ha’e peteĩ mba’apohára ojehejaramóva tetã ambuére, heta javy itamíramo jepe oiko chugui mba’apohára ikatupyrýva.

Pe mba’e oikpotáva Paraguaigua ha’e pirapire omba’apo’ỹre térã sa’ive omba’apohápe. Upéva rupi hetave jave ojapo imba’apo “vaivai suerte ráicha”.

Upeicharamo jepe, mba’po iñangirũme guarã, pirapire’ỹre, ojapo hekopete; araka’eve ndojapói vaivai.

Menarã ojehayhuvéva ha’e pe tapicha omba’poséva, péicharamo ikatúta oguereko porã ipehenguekuérape. Chupe guarã tuichavéva ha’e pe ita’yrakuéra oiko porã ha hembireko oñemonde porã. Ojehecharamo hembireko potĩ rupi.

Ko mba’épe pe juayhu ha’ete oikónteva. Haimete ndaipóri tenda oñomokunu’ũ térã ojuayhu haguã. Koã mba’e opytávaicha oikóramo guare kichiháramo. Pe kuimba’e Paraguaigua oporohayhukuaa ha ojehayhukakuaa. Hetave javénte ã mba’e ndoguerahái tenonde gotyo oĩ rupi mba’po opaichagua ijapopyrã.

Pe kuña ojaitereíramo, pe kuimba’épe ndouporãi. Peteĩ henda peve ha upéi ipojýma. Avei ndaha’éi pe ohechaukasetereíva atýpe hemiandu. Mborayhu ha’e ha’eñohápe guarã. Paraguaigua ndohechaukaséi oñandúva, hasýva térã vy’a pegua, juayhu térã ñaña, okirirĩ chupe ha opa.

Paraguaigua ha’e ava imba’eporãva. Péva ohechauka ndoguerekói rupi pe hérava venganza.




#Article 287: Parque Nacional Cerro Kora (313 words)


Ko Parque Nacional Cerro Corá ha’e pe tuichavéva oĩva tetã Paraguáipe, oĩ tetãvore Amambay ryepýpe, namombyrýi tetã Brasil-gui, oñepyrũ ára 11 jasykõi ary 1976 jave. 

Ha’e peteĩ reserva natural, avei ha’e tenda cultural ha histórico, ha’e rupi oiko haguépe ñorairõ paha pe Guerra de la Triple Alianza peguare, ára 1 jasyapy ary 1870 jave.

Ko tendápe oĩ heta mba’e oporomomandu’áva ñorairõhápe guarére, avei jahuha ha ñembosarairã ysyry  Aquidabán rembe’ýpe. 

Ko tenda ogueraha heta tapicha, avei pe yvykua oĩháme pinturas rupestres precolombinas, oje’éva ikatuha ha’e ojapova’ekue umi celtas. 

Ñorairõ guasu Triple Alianza (Ary 1864 guive – 1870 peve) oguahẽ hu’ãme pe ysyry Aquidabán Nigui rembe’ýpe, omano haguépe mariscal Francisco Solano López, he’íramo guare muero con mi patria. 

Po’á rupi, ko tetã nomanói he’i haguéicha mariscal López, katu opytavaipaite pe ñorairõguasu puku rire, ohejava’ekue tetã Paraguáipe yvyetére ha ijyvyv haimete ava’ỹre.

Ko tenda oguereko ka’aguy tuicha ha iporãva oñeñepyrũmava’ekue oñekytĩ, upévare ojejapo chugui área protegida hérava, ha peteĩ decreto presidencial rupi oiko ñepyrũ ko Parque Nacional Cerro Corá.

Ko parque jerére oĩ yvyty ndaha’éiva ijyvatepáva rehegua, ápe oĩ pe Cordillera del Amambay hérava.

Yvytykuéra Ponta Porá, Guasu, Takuru Pytã, Alambíke, Cerro Corá, Miron, Tanqueria ha Tangaro, ha ambue hetave ome’ẽ peteĩ paisaje iporãnguépe ijojaha’ỹva.

Ko parque opyta 454 km tavaguasu Paraguaýgui ha 45 km ñemby gotyo táva Pedro Juan Caballero-gui.

Tavaguasu tetã Paraguái pegua guive ikatu reho Acceso Norte rupi, upéi Ruta 3, reguahẽmeve Ruta 5 peve. Ko’ápe oĩ jepia táva Yby Yaú-pe.

Ko parque oñemboja’o heta hendápe, oĩhame guive techapyrã rehegua ha ikatuhápe guive ojeho. Oguereko tapicha oporogueraháva ha avei tapicha omba’apóva upépe (guardaparques).

Umi yvykuápe ikatu ojehecha jehaipyre (inscripciones), he’íva umi iñarandúva ha’eha Celta rembiapokue, pe he’iséva ha pe ojapohaguéicha rupi. Ko’ã jehaipyre oje’e ha’eha ary 1300 aC ha 800 aC rupi guareha.

Umi jehaipyre prehispánicas rire avei oĩ mba’ekuaa ypykuéra Pãi Tavyterã mba’éva.

Oĩ peteĩ centro de visitantes, auditorio ha ñembosaráirã renda.




#Article 288: Parques nacionales del Chaco paraguayo (707 words)


Ko tenda gran chaco americano ha’e peteĩ yvy pe oguerekóva 1.000.000 km² rupi. Oĩ Volivia, Paraguái, Vrasil ha Argentina yvýpe. 

Ha’e yvy guasu oguerekóva imba’eteéva, ãva umi yvyra térã mymbakuéra rehegua.
 
Ko Gran Chaco sudamericano ha’e ñu guasu ha oiko hague, hetaiterei ary ymaite guare, oĩ pe mba’eichaitépa oiko ypyva’ekue pe Cordillera de los Andes ha umi mba’e oikoveva’ekue uperire. Ñepyrũrãme ko Chaco ha’eva’ekue peteĩ  yvykua guasu, heta ary pukukue, henyhẽ peguekatúva ohóvo umi sedimento hérava eólico (yvytu rupive) ha avei y rehegua (ysyryguasukuéra ogueraháva opámba’e Chaco ryepýpe).

Kóva ha’e área protegida tuichavéva tetã Paraguáipe oĩva. Oguereko 720.000 ha. Oiko pe Decreto Nº 16.806 rupi ára 6 jasypoapy ary 1975 jave.

Ko tenda oguereko peteĩ yvype tuicháva oĩháme ka’aguy ha yvyrakuéra: kebracho morotĩ, palo santo, samu’ũ, ñanandy karape, ñana hatĩmbáva ha opaichagua tunakuéra. Ko tendápe avei oĩ opaichagua mymba saite: jaguarete (yaguareté), puma, tirika ha jaguarundi, heta especie tatu ha ka’i (ka’i mirikina ha ka’i pyhare), tagua ha mborevi (tapir).

Peteĩ mba’e iporãva avei ha’e pe yvyty Cerro León. Oguereko 40 km ipukukue ha ijykére oĩ heta yvyty michĩvéva.

Ko tendápe ikatu oñeguahẽ peteĩ tape orekóva 177 km Mcal. Estigarribia guive Gral. Patricio Colmán peve, upégui peteĩ tape ohóva Lagerenza peve (yvate gotyo), Cerro León ha Madrejón peve (kuarahy resẽ gotyo).

Ojejapova’ekue ary 1998 jave, oguereko 125.823 ha. Pe ysyryguasu Timané oĩ pe tendápe ha oje’e hese ha’eha peteĩ ysyry endorreico (ho’a’ỹva ambue ysyry térã ypápe). Ko yvyty  Cabrera oĩ tetã Bolivia ypýpe. Yvyrakuéra rehegua: oĩ yvype guasu ha ka’aguy para. Oĩ heta kebracho morotĩ, samu’ũ ha palo santo. Mymba: felinos saite, tatu, ñurumi ha mborevi. 

Oiko ary 1998 jave, oreko 30.000 ha ñepyrũrã, ary 2004 jave oñembotuichave 123.786 ha. Oñangareko pe ecosistemas típicos del Pantanal ha avei pe Chaco Húmedo rehe. Ko’ápe oĩ yvy y renda ha avei Karanda’yty. Oje’e hese Sitio Ramsar ary 1995 guive pe Convención sobre Humedales de Importancia Internacional rupive, ha’e haguéra guerakuéra ováva róga (aves migratorias), ha avei ambue mymbakuéra ha yvyra he’õhamegua rehe. Mymbakuéra oĩva: jaguarete, gua’a, ciervo de los pantanos, lovope ha jakare. Ndoguerekói gueteri peteĩ plan ha avei tembipuru ikatu haguáicha ojeho upépe (turismo). Ikatu oñeguahẽ ko tendápe tape Lagerenza – Bahía Negra rupi, pe Parque Nacional Defensores del Chaco rupi.

Ojejapo ary 1998 jave, ijyvy oreko 100.953 ha. Ika’ague iñambue heta tenda Chaco peguágui, ha ikatu ha’e péichagua ndaiporiha tetã Paraguáipe.  

Ijyvy ha’e yvyku’i pytã, ha’ete oĩ Región Oriental gotyo, ndaipypukúi. Iporãnguépe ndaijojahái, pe ka’aguy karape ha pe ka’aguy yvate oĩháme yvyra ikatúva opa rehegua: ha’éva trébol (Amburana cearensis).  Mymba oĩ hetavéva: jurumi, kaguare, ha felino rehegua, tatukuéra.

Ojejapo ary 1980 jave, ijyvy oguereko 40.000 ha. Tuichakue ha ijyvy oĩporã rupi, ikatu oñangareko pe hérava diversidad biológica oĩva rehe. Oguereko techapyrã oĩvavoi pe Chaco Seco-pe. Ndahi’yguasúi rupi, oguereko ñanandy vai, ka’aguy ipa’ũ’ỹva, iñuatĩ hetáva ha ikautu’ỹháme ojeike. Yvyra tendagua:  kebracho morotĩ, palo santo ha samu’ũ. 

Mymbakuéra: heta oĩ okambúva saite rehegua: jaguareté ha ambuéva, pe tagua ha’e especie símbolo ko tendápe. Tte. Enciso, avei, oguereko trincheras ha taoe po’i Guerra del Chaco-rõ guare, ikatúva ojehecha umi tapicha omba’apóva (guardaparques) upépegua ndive oñangarekóvo mayma ohóvare.

Oguereko 514.233 ha. Oĩ pe Proyecto Paraguay Silvestre de la SEAM ryepýpe, oreko ñepytyvõ pe GEF ha PNUD-gui. Ikatúva ñamomba’eguasu ko parque nacional rehe ha’e umi yvyku’i aty oku’éva (médanos) ijyvyrakuéra tendagua ha umi guanaco. Umi tapicha omba’apóva (guardaparques) oguereko henda pe sede administrativa Parque Nacional Tte. Enciso peguápe.  
 

Oñepyrũ ary 1996 jave parque nacional-ramo, ijkyvy ha’e 280.000 ha. Ko’ãga rupi oñembohéra ambuese pe tenda réra, péicha “reserva de recursos manejados”, pe ijyvy tuichakue ha’e rupi avakuéra mba’éva ha pe categoría “parque nacional” ha’e pe áreas silvestres protegidas tetã oñangarekóva. Ko Tinfunqué oñembohéra Sitio Ramsar ha, upévare, oĩ pe lista guasu humedales de importancia internacional reheguápe. Oguereko tenda hi’ypáva ojupi jave ysyryguasu Pilcomayo ha oreko avei tenda tuicháva kapi’ipe oĩha.

Oĩ ápe heta ñanandy vai oikovekuaáva y tuicha ha oikepa jave yvyháre ha mymbakuéra, ãva ha’e: ñandu, ype saite, cigüeña, chahã, aguara guasu, jurumi, carpincho ha jakare. Ponóike iñambue ko tenda naiñambueiva’erã avei mymbakuéra saite reko ha rekoha. Ikatu ojehecha py’ỹi umi ñandu ha carpincho oĩmbáramo oñondive y rembe’ýpe vakakuéra ndive. 

Ikatu oñeguahẽ ko tendápe pe ruta Transchaco, 180 km peve, upéi Pozo Colorado, oĩ tape ohóva kuarahy reike gotyo General Díaz peve.




#Article 289: Villa Elisa (856 words)


Villa Elisa ha’e táva oĩva tetãvore Centralme, ha’ékuri pe colonia oike haguépe umi sueco tetã Paraguáipe ha ko’ãga rupi oiko chugui tenda iporãva ha imbaretéva táva oĩva pe Área Metropolitana ryepýpe.

Villa Elisa ha’e táva ojáva Paraguaýre, ojei tape Defensores del Chaco rupi. Opyta 16 km Paraguaýgui. Heñói ára 22 jasyapy ary 1938 jave.

Ñorairõ guasu Guerra contra la Triple Alianza rire, tetã Paraguái avakuéra omanombarai ha imboriahueterei rupi, omoguahẽva’ekue umi pytaguápe, ãva pa’ũme oĩ Europa-gua, oñeme’ẽ haguépe chupekuéra yvy omba’po haguáicha kokue ha avei mymba ñangarekópe.
 
Ary 1890 rupi, pytagua oúva tetã Bélgica-gui omoñepyrũ hikuái pe colonia hérava Mbocayaty, oĩháme avei Francia ha Italia-gua, ary 1880 ha 1890 rupi.

Ary ohasávo tendaguakuéra oñepyrũ omba’apo kokuépe (agricultura), hetavéva pe fruto-agrícola reheguápe. Uperire umi belgakuéra ohopákuri tavaguasu tetãmeguápe, ha umi Italia-gua opyta.

Uperire Gobierno tetãmegua ohepyme’ẽ pe tenda peteĩ Ndinamáka-gua hérava Emilio Johannsen-pe, ary ohasave rire, ary 1896 rupi, ko táva oñembohéra Colonia Elisa, pe hembireko rérape, kuñakarai Elisa Von Poleski, ha’éva Alemania-gua (ary ohasavévo peteĩ tape oñembohéra péicha).

Peteĩha Junta Administrativa Villa Elisa pegua oñepyrũ ára 21 jasypoteĩ ary 1899 jave, omotenondeva’ekue karai Emilio Johansen. Pe Colonia Elisa-pe oguahẽ hetave pytagua: escandinavos, suecos, finlandeses ha alemanes. Oguahẽvévo heta pytagua, umi ary 1900 ha 1940 pa’ũme tuichaiterei opu’ã avakuéra tendagua, ha péicha oñepyrũ umi hérava instituciones sociopolíticas pe colonia pegua rehe. Kóva oiko haguã oñeha’arõ heta ára, tetã Paraguái upéramo guare ohasa ñorairõ opaichagua ha avei pe ñorairõ Bolivia ndive, hérava Guerra del Chaco (ary 1932 guive 1935 peve).

Ko tendápe oĩ pe refinería petróleo rehegua (PETROPAR), kóva ha’e peteĩ mba’apoha tetã Paraguái mba’éva oikova’ekue pe Ley Nº 1182 rupi, osẽva’ekue ára 23 jasypakõi ary 1985 jave. Ko refineríagui oiko peteĩ empresa autárquica, oñepyrũvo omba’apo ára 9 jasyteĩ ary 1986 jave.

Opyta 16 km tavaguasu tetã Paraguái pegua Paraguaýgui ha reguahẽ hagua rehova’erã tape hérava  Acceso Sur rupi. Oĩ heta mba’yruguata oporogueraháva táva Paraguay guive táva Villa Elisa peve.

Ko táva oja ko’ã tendáre: Yvate gotyo: oĩ táva Paraguay ha táva Fernando de la Mora; Kuarahy resẽ gotyo: táva San Lorenzo ja Ñemby; Kuarahy reike gotyo: táva Lambaré ha ñemby gotyo: San Antonio ha ysyryguasu Paraguái.

Oguereko pe tasa de crecimiento demográfico hérava ijyvatéva: 9,52% ary jave. Ãva jaikuaa Dirección General de Estadísticas y Censos, avakuéra oikóva oĩ 53.166 ko ary 2008 peve.
Ko’ãga rupi avakuéra tendagua oikopaitéma távape.

Oguereko 16 tekoha (barrios) tenda tuichakue jave, umi tuichavéva ha’e: San Juan, Villa Bonita, Mbocayaty, Picada, Sol de América, Ypatĩ, San Miguel, Rosedal, 29 de Septiembre, Von Poleski ha 3 Bocas.

Municipalidad oĩ pe primera categoría ryepýpe (Decreto Nº 12.192/ 01 rupi) ha oguereko pakõi concejales, ha’éva tapicha ojapóva tekovoña tendaguápe guarã, ápe oĩ Asociación Nacional Republicana, Partido Colorado (6), Partido Liberal Radical Auténtico (5) ha Partido Patria Querida (1). Intendente ãgagua ha’e karai Miguel Fretes, PLRA pegua.

Pe fiesta patronal rehegua oñemomorã ára 24 jasypoteĩ jave San Juan rérape, santo patrono ko táva pegua. Ko’ápe oiko misa, ojejapo tembi’u tetã Paraguái mba’éva, avei ñembosarairã opaichagua oikóva tetã tuichakue jave ko ára oguahẽvo, ãva ha’e: pelota tata (pelota de fuego), toro kandil, tatapỹi ári jehasa, yvyra sỹi (palo enjabonado), ha ambue mab’e.

Ko’ã mba’e avei ojejapo ko távape: temimbo’e jehasa (desfiles estudiantiles), religión rehegua ha umi árakuéra ha’éva: mitã ára Día del Niño, ñorairõhára Guerra del Chaco-pe guare ára, mitãrusu ára (Día de la Juventud) ha ambue mba’e oikóva ikatuhápe mayma pehenguekuéra ohasaporã.

Oñembohéra subsede pe Festival del lago de Ypacaraí rehegua. Ojekuaa avei chupe heraha Capital folclórica del sur-pe.

Pe ojekuaavéva umi personajes ilustres apytépe Villa Elisa pegua oĩ pe haihára Cristian González Safstrand, heñoiva’ekue ko távape ary 1947 jave. Kóva ha’eva’ekue oñemoarandúva ha’eño, imitã guive oho pe ñe’ẽporãhaipyre gotyo literatura, omoñe’ẽ rire umi clásicos de la narrativa occidental, ãva paytépe mokõi karai ikatupyry añetéva tetã España-gua -Miguel de Cervantes Saavedra ha Pedro Antonio de Alarcón- ha avei francia-gua Alejandro Dumas. Oñepyrũ mombe’uháramo (narrador) ary 1984 jave oguenohẽvo mokõi tembiasagua’u mbykýva (novelas cortas): “Andanzas de un comisario de campaña” ha “Sueños y conflictos”. Peteĩ ary ohasávo oguenohẽ ambue: “La vida y sus secuencias” ary 1985 jave, ha ary 1989 jave “La pesadilla”, ha’éva irundyha.

Villa Elisa ndojekuaái ha’eha peteĩ táva turística-ramo, péicharamo jepe, oguereko tenda ikatúva ojehechase, ãva ha’e pe tupão Virgen del Carmen, ysyryguasu rembe’y, oĩháme mba’e iporãva techapyrã ha pe refinería petróleo rehegua hérava Petropar (Petróleos Paraguayos), oguerekóva 64 ha ijyvy, ysyryguasu Paraguái rembe’y asu gotyo. 

Villa Elisa, ha’eháicha heta táva tetã Paraguái pegua, tembi’u rehegua oguereko avei: mbeju, chipa asador, pastel mandi’o, ryguasu ka’ẽ, lampreado, butifarra, chicharõ trenzado, chipa so’o, ha ambue heta mba’e hi’upyrã hetereíva.

Yvy rehegua  tetãvore Centralme ojuavymimi 58 guive 250 m peve nivel del mar ári. Villa Elisa oguereko ijyvýpe yvyra opaichagua, avei oĩ yvy ikarapeha ha ijyvyku’íva. Avei yvy oĩháme yvyra ha ñanady año. Ha’e yvype guasu iporãitereíva avakuéra oiko haguã.

Ararova ha’e hetavéva tropical. Arapytu ijyvatevéva ha’e arahaku jave ha oguahẽ 39 ºC; michĩvéva araro'y jave 1ºC. Arapytu mbyte ary pukukuegua ha’e 22 ºC rupi. Okyve jasykuéra jasyrundy guive jasypoapy peve.

Oguereko heta tenda oporomamba’apóva rehegua (establecimientos industriales), ñemuha ha mba’eapohára. Kokue pegua ha’e ñemba’apo yva ñotỹmegua. Hetave tapicha tendagua oĩ omba’apóva tavaguasu tetã Paraguái pegua ha'éva Paraguay.
		




#Article 290: Juan de Mena (338 words)


Juan de Mena ha’e peteĩ distrito oĩva tetãvore Kordilléra, Paraguái retãme. 

Ha’e tenda oguerekóva recursos naturales het ha iporãva. Avei tenda kokue renda ha yvy he’õha (humedales) oĩháme opaichagua guyra saite.

Avei iporãmbajepéva pe hérava turismo de pesca ha aventura-rã. Arroyos y Esteros ha Juan de Mena ikatu ojehecha karanda’y tuicháva). 

Ko distrito oguerko ijyvy 965 km², ha 6.403 ava oikóva pype rupi, ãvagui 90% oiko távape. Pe densidad poblacional orekóva ha’e 6,6 ava km². 

Intendente ko distrito Juan de Mena pegua héra karai Julio César Antúnez Acosta, PLRA, 2006 guive, 2010 peve.
 
Ko distrito pyahu omba’apóva kokuépe, ha’e umi po distritos ojeiva’ekue umi tenda itujavévagui ary 1990 rupi.

Juan de Mena oguereko viru rehegua hetave kokuépe. Avakuéra tendagua oñotyvéva ha’e avati, mandyju, Mandi'o, takuare’ẽ, petỹ, kumanda, Ka'a, café ha yva. Avei oĩ parralty. Pirajekutúpe oĩ avei tapicha tendagua omba’apóva.

Kuaapyrã ome’ẽva Dirección General de Encuestas Estadísticas y Censo rupi jaikuaa Juan de Mena oguerekoha 6.403 ava oikóva pype, hetavehápe oĩ kuimba’e. Hetave avakuéra tendagua oĩ oikóva okaháre.

Ko distrito Juan de Mena oĩ yvate gotyo tetãvore Kordillérape. Ijyvy ikarape ha hi’yrenda. Oĩ pype ysyryguasukuéra Yhaguy ha Manduvira ha koã tenda jerere oĩ heta karugua, ñu ha yvype guasu, ikatuhápe oñemba’apo kokuépe.

Ko distrito oja ko’ã tendáre:

Pe Ruta 3 ohasa tetãvore rupi, tavakuéra Emboscada ha Arroyos y Esteros, ha distrito Juan de Mena ykére. Tendakuéra tetãvore Kordilléra peguágui, Juan de Mena año ha’e pe oguereko’ỹva tape hũ, péve rupi ndaiporiguasúi mba’yruguata ava guerahaha. Oĩ mba’yruveve guejyha, ndaha’éiva umi tuichávape guarã. 

Ko tendápe omohe’õ ko’ã ysyry:

Ha ãva ysyryguasukuéra:

Karugua (esteros) oĩva:

Ararova ha’e he’õ’ỹva seco ha ndahakúiva, arapytu mbyte 22 °C, michĩve jave 3 °C ha hakuvévo ohupity 40 °C. Okykue aryýpe oguahẽ 1.536 mm, ikatúva ja’e peteĩ jasýpe okyha 153 mm. Jasykuéra sa’iveha oky ha’e jasypoteĩ guive jasypoapy peve. 
 

Avakuéra tendagua hetaitereive oĩ oikóva okaraháre, 90% rupi. 

Ogakuéra ojeikoha, 86,04% oĩ okaraháre. 

Indicadores socio demográficos: 

Tendagua omba’apo ãicha: 

Instituto Nacional de Desarrollo Rural y de la Tierra “INDERT”, ymave Instituto de Bienestar Rural, omoñepyerũ ã colonia:




#Article 291: Elvio Romero (719 words)


Elvio Romero, heñói Yegros, Paraguái-pe, 1926-me, ha oĩ aty ojeheróva  generación  (’40-gua) ha (l ’50-gua) mbytépe, Paraguái ñe’ẽpotykuéa apytépe ko sa’arýpe. 

Imitãre oike Hérib Campos Cervera, Josefina Plá, Augusto Roa Bastos umíva atýpe, ombopyahujeyva’ekue paraguái ñe’ẽporãhaipyre. 
 
Ha’eva’ekue Paraguái ñe’ẽpapára ojekuaave, olucha ha ikatupyry añetevéva Siglo XX-pe. Ñe’ẽporãhaipyre hesa’ỹijoha ha tapicha arandu Brasil-gua Walter Wey ohaiva’ekue 1951-pema: “Pe mitãrusu ñe’ẽpapára ningo ikuimba’erekoko, imbarete, oporojopi.  Estilo oiporúva, jepémo jeyvéramo havaramimi, hatã ha nahãimbepái, eterei oipytyvõ chupe péicha ku ohaíramo ojehúva naiporãmbáiva, ñemano vai ha vare’a henonderã naiporãmbáiva.... Rorovia añetehápe marandu 
opoíva, iñakãguapyve vove, ikatu oikuave’ẽ ñandéve heta mba’e gueteri”.

  
Ha’eva’ekue Partido Comunista Paraguayo militante, opa rire guerra civil  1947-me guare, ha oreko ramo guare 21 ary, oñemosẽ hetãgui heta tapicha oñemosẽ haguéicha. Upe guive ha omano meve máramo ndouvéi Paraguáipe opytaite hag̃uáicha. Kane’õ’ỹre oikundaha yvy ape tuichakue javeve. Máramo ndahesaráiri hetã ha hetãyguakuéragui, ha ipurahéi, iñe’ẽpotykuéra rupi, akóinte omyasãi Paraguái reko mamo ohohápe. 

Heta tembiapo omboguata editorial-kuéra rupi ha avei heta hendápe omyasãi ñe’ẽpoty ha ojapo conferencia centro cultural-hápe América ha Europa rupi.

Mombe’upyrusu haihára Guatemala-ygua Miguel Ángel Asturias, premio Nobel de literatura 1967 peguare, ojekuaaukáramo guare Elvio Romero aranduka “El sol bajo las raíces” (1956), omyasãi peteĩ marandu neporã ñe’ẽpapára rembiapo rehe: “Omopeteĩva Elvio Romero rembiapokuépe ha’e yvy,  yvyra,  y,  ha kuarahy ryakuã osẽva chugui, ñeñangarekópe omboguata hembiapokuéra, ndohejái michĩmínte jepe ñe’ẽpoty jahéi hasy’ỹme, ha avei ohechaukase hetã jehasa’asy, mba’eporãite orekóva heta ha mba’embyasy ohasáva, ohasaháicha avei heta tetã ko jeregua. Sa’i oĩ ñe’ẽ péicha oipyguara pypukúva opa mba’e ha oguatáva yvypóra rape ha iñapañuãi rehe, ha upévare opokopaite yvyporakuéra rekove rehe. Ñe’ẽpoty invadida, che ahenói peichagua ñe’ẽpotýpe. Ñe’ẽpoty henyhẽva tekove, ñembosarái, tekove ratágui. Katu ndaha’éi tekove ohechaháicha umi Europa-gua, mbykýva ñande arapy neporãha ha ipajéva renondépe. Elvio Romero, opavave ñe’ẽpapára teete América-yguáicha, ndoguataiva’erã peteĩ arapy inandíve imaginación-gui rehe. Péva pe arapy ningo ndaiporivéima. 

Péva ñeikũmby ha jejapyhy hembiaporã. América-pe ningo umi mba’e oikóva ha’e ñe’ẽpoty, ha ndaha’éi umi imaginado térã ficticio-va. Upévare hetaite yvy jepyso ijyvotypáva, ijitáva, orekóva mymba hamba’e jajuhu ñamoñe’ẽramo ko ñe’ẽpapára añete Paraguaigua. Ipurahéi omyasãiva rupi hyapu mba’asy oikytĩ’asýva tetãmanuérape, pyahẽ ha sapukái, katu upéichante avei jerovia. Ko’ã teminadu ha apytu’ũroky heñóiva tekohágui hesakã ohóvo ha jeyvéramo oporojopýva, omopẽ ha ombyai pe ñe’ẽpapára “ohenóiva” chupekuéra. Omopẽ pe akãtarova “ohenóivo chupekuéra” ha’ehína Elvio Romero rembiapo, angapyhy oúva tekoha ryakuãgui, ojapyharáva iñe’ẽpotýpe ohupyty potávo akãvai, ñe’ẽpoty rehegua. Naturaleza ári oho iñe’ẽpoty, oguerotyryrýva tuguy opupúva, akãnga’u, ñembohovake ha ñemoambue. Tetepy noñemomba’éi, noñemomba’éi ñe’ẽpapára orekóva mbarete oporoguerotyryrýa, ha ipype oje’éva iñasãi, ha iñasãiva yvúicha opupu arapy pyahu, hokypu ha iñañetéva”. 

Ha Rafael Alberti, ñe’ẽpapára hyakuãmombyrýva generación poética del 27 España ñe’ẽpotýpe, opurahéi chupe iñe’ẽpoty ipajéva rupi: “Elvio Romero, Paraguái ñe’ẽpapára”: “Pepokuéra, héẽ, umi pepo,/tekove py’aguapy kóntrape./Topurahéi, tahasẽ pe ñe’ẽpapára /ovevévo mboka ra’ỹi apytépe./ Ára resa renondépe,/avei nde rehechaukáva:/clavel oñemondoróva/ha kysepuku omanóva ohóvo./ Haimete henói ramóva,/ltatapỹi hendy mimbíva,/reikuavéva ñemano rehegua /oimeve voi tekovégui./ Ha nde réra herakuãvúva/herakuã romero-icha,/hyakuãva pólvora ha sykuéicha /tete huguypáva./ tetã ojepykuáva ha ojepokuáva/ha ñekytĩngue ojejokóva/kera’ỹ  ha ndejokóva/pe ánga okañýva./ Ha ojepy’apy aja/pytũmbýpe oho pe enemigo,/tekosã’ỹ nendive/opuraheijeýta oúvo”.

Gabriela Mistral,  premio Nobel Chile-ygua, ohai avei kóicha: “Sa’i jey añandu yvy osyryrýramo peteĩ aranduka rogue rehe”.

Hetãgui ñemosẽ, tyre’ỹ, mborayhu, opavave ohechaukáva tekovete voi, oĩ hetaite Elvio Romero rembiapokuépe. Ko ñe’ẽpaparaite voi he’i ñandéve: “Hetaite ára aime aja mombyry che retãgui, che retãyguakuéra, che angirũ ha avei tapicha che aikuaa’ỹva oja che rógape, oguerúvo mba’eryakuã’asy mombyry, omombaretéva che rekove mombyry che retãgui. 
 
Hesakã chéve che pueblo lúcha sãso rekávo, añandu akói ára ñepi’ã ojapóva hetaite che retãygua oñorairõva, akãguapy ha pu’akápe, oiguyruha ohóvo tetã porãve rape, ha che purahéi oñemboheko ohóvo péicha, vy’a’ỹ pa’ũme, tesape ha tekoypytũ, osẽ ha okañýva apytépe, omopirĩva ñane ánga. Ndaikuaái voípa térãpa amo gotyovémapa ahechakuaa ambyatyva’erãha che ñe’ẽpotýpe opa ko’ã angapyhy opupúva ñembyasy ha pu’aka pa’ũme. Upémaro ombojuruvy che rovetã ikatu hag̃uáicha oike opaichagua yvytu oúva arapýgui, ha péicha ikatúkuri ambyaty pya’akangy maymáva kyhyje’ỹ ha ñorairõsépe. Opa Mba’e añandúva, opavaite, ojehe’a, tembiapo jeguaka ojehechaukahápe ramoguáicha, ha pégui osẽ vevépe peteĩ pykasu itaju omyasãivo che remiandu.

Ensayo apoháramo ohai “Miguel Hernández, destino y poesía” ha avei “El poeta y sus encrucijadas” (1991), kóva ko tembiapo rupi ohupyty jopói “Premio Nacional de Literatura” peteĩha ojejapóramo guare. 

Oipytyvõva’ekue kuatiahaipyre Ultima Hora, Paraguayguápe, ha avei heta kuatia oñemyasãiva arandukuaa rehegua Argentina-pe. 

Oikoramo guare Buenos Aires, Argentina-pe,  omba’apohápe tetã rembijokuáiramo Agregado Cultural Paraguái Embajada Buenos Aires-peguápe, omano jasypo  2004-pe.




#Article 292: Kamby arro (237 words)


Kamby arro añetehápe kóva  mba’ehe’ẽ tembi'u riregua ojekuaave ha oje’uvéva ha orekóva heta caloría ha proteína tembi’u paraguái apytépe. 

Kóva peteĩ mba’e he’ẽ hypy’ũ ha hetereíva osẽva oñembojývo arro vaka kambýpe, ojejapóva hekópe porã.

 

Héra castellano-pe ou mba’ehe’ẽ ojejapóva oñembojývo oñondive mokõi mba’e oraháva: arro ha vaka kamby. 

Héra Guarani, kamby arro osẽ castellano-pe guáicha avei, péva he’ise, oñembojoajúramo mokõi ñe’ẽ oheróva umi mba’e ojeporúva oñembosako’i hag̃ua: kamby ha arro

Heta hendáicha ojejapokuaa kamby arro, ha péva oĩ mba’emba’épa ojeporu oñembosako’i hag̃ua.

Ymave ojejapo haguéicha ojeporu vaka kamby, y, arro, asuka, limo pire ha canela.

Ojejohéi arro ha oñemoĩ peteĩ cacerola-pe kamby ndive, asuka, y ha limõ pire. 

Ojeheja opupu mbeguekatu oñondive umi mba’e oñembohysyiva’ekue hypy’ũ meve, ha ojepyvu py’ỹi ani hag̃ua ojapa ojuehe arro.

Hypy’ũ porã vove, oñembojehe’a arro ha kamby, oñemoĩ mba’yry’ípe. Upe rire oñemoĩ pype canela ku’i michĩmi.
Kamby arro oje’u ho’ysã. 

Oĩ avei ambue hendáicha kamby arro ñembosako’i, upevarã umi mba’e oñembohysyiva’ekuépe oñemoĩ avei vainilla, péva ombogusto ambue chupe. 

Okahápe ojeguerovia kamby arro tembi’u porãha ha iporãha ja’u ñane akãme g̃uarã, oraha rupi canela (Cinnamomum zeylanicum térã Cinnamomum verum, yvyra ndahogue manóiva, ipukúva 10 ha 15 metro rupi, oúva Sri Lanka ha ha ojeporúva especia-ramo ho’okue, oñenohẽva oñekarãivo hakã. Ojeporukuaa tembi’úpe hakã térã oñemongu’ipyre).

Ary  1864 guive 1870 peve) rire, hetaite caloría oguerekoha. Pe ñorairõ rire sa’ieterei opyta tembi’urã, upévare tembi’u ojejapóva oguereko heta proteína oporomombaretéva, ipokã rupi tembi’u ára ha ára g̃uarã. 




#Article 293: Orkéta (221 words)


Horqueta, Paraguái táva, Concepción tetã pehẽmegua, oĩva ichugui 50 km ha 428 km Paraguaýgui. Ko táva henahína yvy kandúpe. 

Ko táva réra ou tape juasa oĩva’ekue upépegui hérava tape Horqueta-gui, upépe opytámi opytu’u karréta oho mombyrýva. 

Táva oñemohenda yvy kandu, tape juasa riremi.

Arahaku jave ohupyty 40 °C peve ha araro’y javékatu og̃uahẽ minus;2 °C. Omombytéva 20 °C.

Ára okyveha jasypateĩ ha jasyteĩ meve. Ndoky guasúi jasypoteĩ ha jasyporundy peve. Yvytu katu oúva yvate guivo, kuarahy esẽ ha ñemby guivo.

Horqueta-pe oiko 52.573 tapicha; umíva apytégui 27.093 kuimba’e ha 25.480 katu kuña, he’iháicha Censo  2002-me guare. Tavaitépe oiko 9.946 tapicha ha okaháre katu 42.627.

Ñepyrũrãite ko táva ha’eva’ekue peteĩ tupão’i, sa’ary XVIII-pe; oñefundaite 1793. Ha’eva’ekue táva tenondete orekova’ekue tape ojeguata hag̃ua ko Paraguáipe.

Tuichakuépe oĩ mokõihápe ko Departamento Concepción.

Pépe tuicha oñemba’apo kokuépe; oñeñotỹ mandyju, mba’ysyvo, kumanda, mandi’o, avati ha yvakuéra. Upépe ojajo ka’a, oñemba’apo yvyráre, ojejajo ñandyry taruma’águi, ha oñeha’ỹi’o mandyju.

Ojejapyhy chupe “Ka´a He´ẽ táva ramo”.  

Ambue tembiapo ojejapomeméva ha’ehína tembiapo jegua vakapiguigua ha avei mymba ñemongakuaa.

Opyta 428 km tavusu Paraguaýgui, ikatu oñeg̃uahẽ Ruta III “Gral. Elizardo Aquino” ha ruta II Mcal. Estigarribia ha Coronel Oviedo guive ojeho ruta V “Gral. Bernardino Caballero” rupi.

Horqueta guive, peteĩ tape osẽva upe guive rupi, ikatu oñeg̃uahẽ Takuatĩ, San Pedro yvýpe.

Puente Paso Horqueta-pegua ojejapo yvyrágui ha tuicha ha ichúko avei.




#Article 294: Ñumi (518 words)


Ñumi peteĩva distrito irundyha tetãvore Guaira, Paraguái retãme. 

Opyta ñemby gotyo tetãvore tavaguasu Villarríkagui, ha kuarahy resẽ gotyo distrito San Salvador-gui, ojuaju ãva rehe tape iporãva ha tuivháva rupi, ojáva poteĩha tetãvore Ka'asapa rehe. 

Opyta 198 km rupi Paraguái retã tavaguasu Paraguaýgui. Ojeike ko distrítope, pe Ruta 8 Dr. Blas Garay rupive. 

Avakuéra tendagua hetave oĩ omba’apóva kokuépe, avei oĩ omba’apóva yvyra ñekytĩ ha opamba’e oikóva chuguípe, kóva ko’ãga rupi sa’ivéma.

Ñumi ojupiva’ekue categoría de Municipio ary 1955 jave.

Intendenta héra Carmen Aurora Martin de Cabrera, PLRA pegua, 2006 guive 2010 peve.

Ko irundyha tetãvore Guaira, oguereko mbohapy tenda ojuehegua’ỹva, peteĩva, ñemby gotyo opytáva, oĩháme distrito Ñumi, oguereko yvype karape, iporãva mymba rendaguã.

  

Ko distrito Ñumi oguereko ijyvy 324 km² tuichakue, avakuéra oikóva pype oĩ 3.637.

Pe densidad poblacional ha’e 11 ava/km². 

Koã tendáre oja: 

Ko distrito Ñumi oguereko ko’ã ysyrykuéra:

Indicadores socio - demográficos, distrito Ñumi pegua:
 

Necesidades Básicas Insatisfechas (NBI)

Ko tendápe avakuéra oñoty trigo, takuare’ẽ, petỹ, mandyju ha avei parral.

Ko tetãvore Guaira oguereko ndahetái tape hũ rehegua mba’yruguatakuéra oiko haguã. Ko Ruta 2 Mariscal José Félix  Estigarribia-gui osẽ peteĩ tapehérava Ruta Nº 8 Dr. Blas Garay, táva Coronel Oviedo-pe, oguahẽ tavaguasu tetãvore peguápe ohasa rire distrito Mbokajaty rupi. 

Peteĩ tape mbojuajuha táva Yataity peve, peteĩva, ha upéi táva Villarríka rupi, oguahẽma ambue tendápe, Ñumi, tetãvore Caazapá peve. 

Yvyrupigua tuichavéva ha’e Ruta 8 Dr. Blas Garay, ombojuajúva táva Villarríka rehe, tetãvore tavaguasu, ha avei Paraguaýpe, ha’éva tavaguasu tetã Paraguái pegua, ha ambue tetãvore ha tavakuéra tetãmegua.

Ambue tapekuéra ha’e yvyreíva omoguahẽva oparupiete tetãvore ryepýpe. 

Pumbyry rehegua oĩ Copaco ha avei pumbyry po pegua, heta puhoe ha ta’angambyry rehegua, avei opa henda rupi oguahẽ kuatiahaipyre tavaguasu tetãmeguágui.

Oguereko mba’uruguata tuicháva ha iporãva ohóva tavaguasu tetãmeguápe ha ambue tetãvorépe; tetãvore ryepýpe guarã oĩ mba’uruguata michĩvéva ha sa’ive ava ogueraháva. 

Dirección General de Encuestas Estadísticas y Censo jaikuaa ko’ã mba’e:

Avakuéra rehegua ikatu jahecha:

Oĩ 74,21% rupi avakuéra tendagua oiko okahára ha sa’ive távape. 

Avakuéra rehegua ary oútavape guarã kuimba’e térã kuña rehegua arýpe, oĩ ko’ã mba’e kuaapyrã:

Ko tenda iporãiterei, péicha rupi oikoite pe turismo rural ha safari silvestre ojejapo haguã. Avei hetamba’e techapyrã ijojaha’ỹva. 

Ko distrito Ñumi ryepýpe oĩ pe yvyty Cerro Corá, 435 m yguasu ári ha pe kordiléra de Ybytyrusu, ojeíva kordilléra de Caaguasúgui, kóva ha’e pe tuichavéva pa’ũme oĩva tetã Paraguáipe, upévare iporãva’erã jaikuaa, ikére oĩ rupi ka’aguy tuicháva oguerekóva hetaiterei techapyrã.

Paraguaýgui Ruta 2 Mariscal José Félix  Estigarribia rupi, táva Coronel Oviedo peve, oñepyrũháme ambue tape, Ruta 8 Dr. Blas Garay, kóva ohasa distrito Yataity ha táva Mbokajaty rupi, rehovévo oĩma táva Villarríka, ha’éva tetãvore tavaguasu, upéi rehovévo ñemby gotyo 22 km reguahẽma tenda hérava Ñumi.

Ára 10 jasypoteĩ jave oñemomora pe fiesta patronal, santo patrono Sagrado Corazón de Jesús réra pegua, ha’anga oĩva pe tupão héravavoi péicha ryepýpe.

Iñemomorã oñepyrũ  pe ñembo’e oikóva porundy ára jave oikóva ka’aru (novenario) ha pe ára 9 oiko pe jerokyguasu tinglado municipal-pe. 

Ára 10, poapy aravo jave, oiko pe misa central pa’i tava pegua ojapóva, upéi santo mboguata purahéipe tape táva reheguápe ha asaje, so’o mbijy kavaju ári jeiko, ha ka’aru katu tóro ñemoñarõ (torín). 
 




#Article 295: Jose A. Fassardi (617 words)


Jose Fassardi ha’e peteĩva distrito irundyha tetãvore Guaira pegua, Paraguái retãme. 

Opyta ñemby gotyo pe kordilléra Ybytyrusúgui ha namombyrýi pe ysyry Pirapógui ha sierra Monto Rosario-gui, oguereko iporãmbajepéva mba’e techapyrã. 

Ojeike ko distrítope pe ruta VIII Dr. Blás Garay rupive. 

Avakuéra pypegua omba’apo yvyra reheguápe, ãga rupi opavéma ohóvo mba’apo kóva rehegua yvyrakuéra ojeityeterei rupi.

Mba’apo kokue térã mymba ñangareko rehegua ha’e tembi’urãiténte.

Ko distrito oñepyrũ jasy jasypo ary 1961 jave.

Intendente réra ha’e karai Víctor Eduardo Torres Ríos, PLRA pegua ary 2006 guive ary 2010 peve.

Oguereiko ka’aguy yvyate ha ojuapykuéripáva oikohápe opaichagua ka’avo ha mymba rehegua tetãmegua, péicha mba’apo akaháregua omambue tuicha tekoha, oguereko yvy ijyvateha ha ka’guy, avei yvy itindy tuicháva.

Arapytu mbyte ary javegua ha’e 22 °C; hakuve jave ohupity arahakúpe 38 ýrõ 39 °C ha araro’ýpe 0 °C. Ararova, hetavéva, ha’e iporãva ha ome’ẽva tesãi.

Okyeterei jasykuéra jasypa ha jasypateĩ jave. Jasypokõi ha jasypoapy jave ha’e umi sa’iveha oky ko tendápe; umi ambue jasykuéra katu oguereko mbyte 138 mm okykue, ary pukukue ohupity 1.600 mm rupi.

Oĩ kuaapyrã opaichagua umi oikova’ekue ko tetãvore Guaira rehegua. Oĩva’ekue mba’apo mbarete yvyra ñekytĩ rehegua ko tendápe, ha ãva pa’ũme oĩ peteĩ empresa omyakãva pe Italia-gua Jose Fassardi; avei mymba ñangareko ha mba’apo kokue rehegua, kóvape pe oñeñotyvéva ha’e takuare’ẽ.

Ikatúva oñemonba’e sa ary ymaveguarépegua oĩhague peteĩ mba’apoha hérava Otto Memler, omoñepyrũva’ekue karai Alemania-gua péicha hérava, oguerekohápe maquinarias modernas ojapo hag̃ua galletita opaichagua 4.000 kg jasy jave.

Ko mba’e japopyre oje’u ta´va Villarrikape, ha hembyre oñehrpyme’ẽ Paraguaýpe, ha’éva tavaguasu tetã Paraguái pegua.

Kóva rire karai Otto Memler avei oguerekókuri peteĩ moderna planta de hojalatería.

Ko’ã mokõi mba’e omoñepyrũ haguã ary 1904 jave, ko karai Alemania-gua oipuru 200.000 pesos; viru hetáva upéramo guare.

Ko tenda José Fassardi oguereko ko’ã distrito ojaha: 

Jose Fassardi oguereko ko’ã ysyry:

Indicadores socio - demográficos José Fassardi rehegua. 

 
Avakuéra oikotevẽva ha ndoguerekóiva (necesidades Básicas Insatisfechas)
 

 

Ko distrito José Fassardi-pe, tendagua omba’apo kokue ha mymba ñangareko reheguápe tembi’u repyránte.

Mba’apo yvyra ñekytĩ ha ka’a rehegua árupigua, oikóva avei tetãvore Ka'aguasúpe, ãva rupi ohasa ko’arupi pe vía del tren ohasa haguã kuarahy reike guive kuarehy resẽ gotyo peve tetãvore Guaira ryepýpe.
 
Yvyra ñekytĩ rehegua ouvaipaite ko tendápe guarã, hetavéva oiko ãva pe noreste ha sureste gotyo, oĩ haguépe ymave umi yvyrakytĩha tuichaitereíva (aserraderos), omba’apo haguépe umi ka’aguy guasu upéramo guarépe, ko’ãga distrito José Fassardi oĩháme.

Ko’ã vías de comunicación yvyháregua tuichave mba’éva ha ojepuruvéva ha’e Ruta VIII Dr. Blás Garay, ombojuajúva Villarríka rehe, tavaguasu tetãvore pegua, avei táva Paraguay ha ambue tenda tetãvore ha tetãmegua rehe.

Ambue tapekuéra uperupigua ndaha’éi tape hũ, ko’áva ombojuajupaite opa hendápe.
 
Mba’yruveve rehegua avei oĩ tendápe, oĩháme mba’yruveve guejyha ava mba’éva. 
 
Oguereko pumbyry rehegua Copaco ha avei pumbyry po pegua opaichagua, avei medios de comunicación, opárupi oguahẽ kuatiahaipyre távaguasu pegua.

Vía de transporte rehegua ha’e Ruta VIII Dr. Blás Garay, oĩ heta tapekuéra itágui japopyréva ha yvyreíva, ãva rupi oñeguahẽ tape hũ oĩháme ikatu haguáicha oho avakuéra térã mba’erepy. 

Oguereko mba’yruguata tuicháva ha iporãva ohóva tavaguasúpe opa ára ha ambue tetãvorépe; tendáre guarã oĩ mba’yruguata michĩvéva, avei mba’yruveve guejyha umi ndaha’éiva tuichávape guarã.

Avakuéra oikóva tendápe oĩ 7.553, ãvagui kuimba’e ha’e 4.030 ha kuña 3.523.

Sa vore ava rehegua ikatu jaikuaa ko’ã mba’e:

Hetave avakuéra oiko okaháre, 5.622 rupi, péicha oñemboja’o: 

Ko’ã mba’e jaikuaa rire ikatu ja’e ko tendápe 92,98% oikoha okaháre. 

Iporãmbajepéva tekoha oĩ tetãvore Guairápe, pe Kordilléra Yvytyrusu jerére, tenda oikoitéva umi safari silvestre ha jeguatarã rehegua.

Reguahẽ haguã ko distrito Jose Fassardi-pe, táva Paraguaýgui, tavaguasu Paraguái pegua guive, oĩ Ruta 2 [Mariscal Estigarribia], upéi Ruta 8 Dr. Blas Garay, táva Villarríka peve, ha’éva tavaguasu tetãvore pegua, rehovévo Ruta 8 rupi Ñumi peve, upéi Eugenio A. Garay, ha ipahápe Jose Fassardi, oĩva 48 km rupi táva Villarríkagui.




#Article 296: San Salvador (Paraguái) (585 words)


San Salvador ha’e peteĩ distrito tetãvore Guaira, Paraguái retãme. 

Oĩ 18 km suroeste gotyo Villarríkagui, tavaguasu tetãvore peguágui, pe vía ferroviaria tuja ykére, ojeikuaa avei chupe ambue hérape estación Borja.

Opyta 200 km Paraguaýgui, ha’éva tavaguasu tetã Paraguái retãme. Ojeikekuaa ko tendápe peteĩ tape ijyvyreíva osẽva pe Ruta 8 Dr. Blas Garay-gui.  

Avakuéra tendagua omba’apo kokue ha mymba ñangarekóme. 

San Salvador ojupi municipioramo ary 1960 jave. 

Intendente ha’e karai Darío Ramón Ruiz Herrera, PLRA pegua ary 2006 guive ary 2010 peve.

Ára 6 jasyteĩ jave tapekuéra ojeguapa ha avakuéra oñembosako’íma oho haguã misa central hápe omykãva obispo Diócesis Villarríka pegua. Ary ha ary jave oñemomorã pe ára isanto patrono Niño Salvador del Mundo rérape, ha’anga oĩva pe tupão hérava péicha avei ryepýpe. 

Ára 28 jasypakõi jave oñepyrũ ñembo’e ojejapóva porundy ára pukukue tupãópe, peteĩ tekoha oguerekohápe ipoguýpe pe celebración de misa peteĩ ára jave. 

Pe porundy ára pukukue oiko tóro ñemuña (torín), ha jeroky guasu santo patrono rérape ojejapóva. 

Opávo ñembo’e tupão pegua, pe santo patrono ra’anga ojegueraha tapekuéra rupi táva ryepýpe oĩva.

Ko distrito San Salvador oĩ pe extremo sur gotyo irundyha tetãvore Guaira ryepýpe, Paraguái retãme.

San Salvador yvy oguereko 140 km², ha 3.483 ava oiko pype.

Densidad ha’e 24,88 avakm². 

Ko distrito San Salvador oja ãvare: 

Distrito San Salvador oguereko ko’ã ysyry:

Indicadores socio – demográficos ko tenda pegua:

 
Avakuéra oikotevẽva ha ndoguerekóiva (necesidades Básicas Insatisfechas)
 

 

Tendagua San Salvador pegua omba’apo kokuépe, oñeotyvéva ha’e: trigo, takuare’ẽ, petỹ, mandyju ha parral uvas, mymba ñangareko rehegua, oĩ mybakuéra opaichagua: vaka, kavaju, kure ha kavara.

Distrito San Salvador-pe umi vías de comunicación yvyháregua tuichave mba’éva ha ojepuruvéva ha’e Ruta 8 Dr. Blas Garay, ombojuajúva Villarríka rehe, tavaguasu tetãvore pegua, avei táva Paraguay ha ambue tenda tetãvore ha tetãmegua rehe.

Ambue tapekuéra uperupigua ndaha’éi tape hũ, ko’áva ombojuajupaite opahendápe.
 
Mba’yruveve rehegua avei oĩ tendápe, oĩháme mba’yruveve guejyha ava mba’éva. 
 
Oguereko pumbyry rehegua Copaco ha avei pumbyry po pegua opaichagua, avei medios de comunicación, opárupi oguahẽ kuatiahaipyre tavaguasu pegua. 

Tapekuéra oĩva ko tendápe ha’e tape hũ, itaguigua ha avei ijyvyreíva ikatúva oprogueraha opa henda rupi. Heta tenda monbyryvegua ha oguerekó tape ijyvyreíva oky guasu jave oĩ apañuái, ymave sa’ive apañuái oĩva’ekue omba’apóramo guare pe vía ferrocarril rehegua, ko’ãga nomba’apovéimava.

Ko’ã tendagua, oguereko oho haguã, upérupi, namobyrýi ha Paraguaýpe mba’yruguata iporãva ha tuicháva. Upérupi guarã oĩ mba’yruguata michĩvéva. 

Reguahẽ haguã ko distrito San Salvador -pe, táva Paraguýgui, tavaguasu Paraguái pegua guive, oĩ Ruta 2 Mariscal Estigarribia, táva Coronel Oviedo peve, upéi Ruta 8 Dr. Blas Garay, distrito Mbokajaty del Guaira, táva Villarrica peve, ha’éva tavaguasu tetãvore pegua.

Rehovévo pe tapére 12 Km rupi ñemby gotyo, pégui peteĩ tape ijyvyreíva rupi 16 Km 
Suroeste gotyo, reguahẽma distrito San Salvador-pe, oĩva 28 km táva Villarríka-gui

Dirección General de Encuestas Estadísticas y Censo rupi jaikuaa San Salvador oguerekoha ã mba’e:

Avakuéra oikóva tendápe oĩ 7.553, ãvagui kuimba’e ha’e 4.030 ha kuña 3.523.

Sa vore ava rehegua ikatu jaikuaa ko’ã mba’e:

Avakuéra oikóva okaháre, 2.411, péicha oñemboja’o: 

Ko’ã mba’e jaikuaa rire ikatu ja’e ko tendápe 92,98% oikoha okaháre. 
 
Avakuéra oikóva tavaháre, 179, péicha oñemboja’o: 

Péicha ikatu jahecha 75,44%  avakuéra oikoha okaháre. 

San Salvador oguereko ko’ã colonia omoñepyrũva’ekue INDERT (Instituto Nacional de Desarrollo Rural y de la Tierra)

Mba’e iporãva tekoha rehegua oĩ ko tetãvore Guairápe, ha péicha rupi avei ko distrito de San Salvador oĩporã oiko haguã pype pe Turismo rural ha safari silvestre rehegua.

Ko távape heñói karai ha’eva’ekue mburuvicha tetã Paraguáipe guare, Andrés Rodríguez Pedotti, ary 1989 jave oiktyva’ekue Alfredo Stroessner-pe, 35 ary pukukue omyakãva’ekue mbarete ha pokarẽme tetã Paraguái.




#Article 297: Atyra (472 words)


Atyrá heñói ypy Domingo Martínez de Irala oisãmbyhy jave, ary 1539-pe.

Ojekuaa avei “Ciudad ecológica” ramo. Ko táva oñemohenda yvyturusu Altos-pe. Ha’e táva ipotĩvéva tetã ryepýpe, América ryepýpe oĩ tenda pokõihape ha yvóra tuichakue javeve oĩ tenda poapyhápe.

Tavayguakuéra omba’apo mbarete opa ñanemba’eteete apópe. Omba’apo vakapi rehe; kuñanguéra ojapo ajaka ñande ypykuéra ojapohaguéicha.

Tenda ojehecharamovéva ha’e: táva ryepy; ojehechauhápe mba’e teéva, ogakuéra ymaguare; ysyrykuéra ojejahuhápe ha yvytykuéra.

Ko táva héra ypyva’ekue “Atyha”, ñe’ẽ oúva guaranígui.

 
Táva oĩva ijerére ha’e: Arroyos y Esteros, Loma Grande, Tobatí, Altos, San Bernardino ha Ypakarai 

Ára hakúpe oguahẽ 22 °C, ikatu jave ohupyty 39 °C ha ro’ýpe 3 °C.

Atyrá oguereko 15.278 ava, 8.004 kuimba’e ha 7.274 kuña.

 
Omoheñóiva’ekue Domingo Martínez de Irala ary 1539-pe. Heñóiva’ekue pokõi Yvapovó, kuarahy’ã guýpe, ko tenda oipuruva’ekue te’yikuéra ojapo hag̃ua aty upévare héra ypyva’ekue “Atyha” ha upéi oñembohéra “Atyrá”. Ary 1580-pe, misioneros franciscanos, Alonso de San Buenaventura ha Fray Luis de Bolaños, ojapo hikuái fundación religiosa táva Altos, Atyrá, Tobatí ha Yaguarón-pe.

Los trabajos en Madera son muy populares y extendidos desde la época de los Franciscanos y los Jesuíticas.  Se pueden encontrar todo tipo de figuras: animales, tallas religiosas, guampas para el tereré e instrumentos musicales (arpas y guitarras).  Los centros de producción son muy variables dependiendo de los objetos producidos.
También resaltan las obras de los santeros (escultores de íconos en maderas que se nutren en la rica tradición jesuítica) y los instrumentos musicales (guitarras y arpas) elaborados con maderas nativas y son muy apreciados en todo el mundo.
En la Orfebrería, se destaca la FILIGRANA. Con hilos de oro o plata unidos u soldados con mucha perfección y delicadeza se producen joyas muy originales.

Atyrápe avakuéra oñemitỹ ha omongakuaa mymba. Ojapo avei aceite ha omba’apo yvyra ñekytĩháme avei Heta ava ojapo avei tembiapo talabartería rehegua.

Ko távape oñemba’apo vakapi ha poyvi policromados-rehe. Umi avakuéra ojapo avei tembiapo yvyrágui. Opavave tembiapo oñemoĩ ojehecha meme hagua.

Irundy jasyrundy jave ojaguerohory San Francisco de Asís ára, Patrono de la Ecología pegua.

Te’yi José rembiasakue omombe’u mba’éichapa Tupãsy Inmaculada Concepción de la Virgen María oipytyvõ José-pe ani hag̃ua ogueraha chupe y guasu; ha’e oñembo’e rupi, Tupãsy ohechauka chupe peteĩ yvyra yvyty zanja hũgui, upépe ojupi ha nomanói. Upévare José ojapo yvyrágui Tupãsy ra’anga he’i haguéicha. Ko Tupãsy ra’anga oĩ ko’ág̃aite meve Tupão Ka’akupépe. Ko mombe’u ha’e ñane tavarandu tuichavéva heñóiva’ekue Atyrápe

 
Mbohupa ohóva Atyrápe ikatu opytu’u oĩgui rupi peteĩ tenda hérava Complejo Ecológico y Bio Spa “Casa del Monte”. Avei ko távaguasu oguereko peteĩ tenda hérava “Casa de la cultura” ikatuhápe jahecha tembiapojegua ojapóva avakuéra ko táva pegua. Atyrá oguereko opaichagua ysyry ipotĩ sakãva ikatuhápe ojejahu ha oñembosarái vakapipopóre oguereko avei Chorro Carumbey he’iséva “Arroyo de Tortuga”.

Tape hũ Mcal. José Félix Estigarribia rupi ha yvyty Ka’akupe rupi avei. Oĩ ambue tape ñanemoguahẽva umíva ha’e táva Arroyos y Esteros ha Emboscada rupi.




#Article 298: Andrés Cuenca Saldívar (684 words)


Andrés Cuenca Saldívar ha’eva’ekue compositor ha músico Paraguaigua.

Ohecha arapy Alfonso Trankera, Karaguatay, tetãvore Kordilléra, Paraguái retãme, pe ára 29 jasypateĩ ary 1925 jave. Ituvakuéra ha’eva’ekue karai Bonifacio Cuenca ha kuñakarai Faustina Saldívar.

Omano pe ára 28 jasypakõi ary 1986 jave, mbohapy ary omano rire hendive opuraheiva’ekue arete, Ramón Vargas Colmán.

Imitãme Andrés Cuenca Saldívar ohasa vy’a ha py’aguapýpe tenda heñói haguépe, oike haguépe avei puraheirã gotyo imitarusu’i jave.

Hekove pukukue ko tembiapópe ogueraha katupyrýpe, péicha rupi ojehecharamoitereiva’ekue hembiapokue, osẽ tenonde gotyo ha jepopete heta oñeme’ẽ chupe.

Cuenca Saldívar oñimoirũ puraheihára Ramón Vargas Colmán ndive, heñoiva’ekue Ybytymi, tetãvore (Paraguari), kóva oikuaávo opurahéiporãha, omopeipirũ chupe oiko haguã chuguikuéra peteĩ mba’epu aty mokõiguáva purahéi ha mbaraka peguáva. Ha’e ikerayvoty ha’eva’ekue osẽvo tenonde gotyo ko tembiapópe.

Andrés Cuenca Saldivar omonei peipirũ hapicha puraheihára ome’ẽva chupe ha upéi oñepyrũma oheka hikuái mba’éichapa hérata pe mba’epu aty pyahu oikótava. Ha oiporavo hikuái herajuapykuéra, ojepuruetéva umi árape, oĩháicha ambue mba’epu atykuéra: “Melgarejo – Chase”, oĩháme Diosnel Chase ha Basilio Melgarejo, ýrõ “Los hermanos Cáceres” ha ambuéva.

Iñangirũkuéra rupi oñembohéra hikuái dúo “Vargas – Saldívar”, omboykévo Cuenca pe herajuapy ñepyrũ nda’ipuporãi rupi mokõihapeguáicha , péicha opyta tapykuépe pe téra oĩmo’ãva’ekue dúo Vargas-Cuenca.

Oikuaava’ekue Andrés Cuenca Saldívar-pe imandu’a hese ha’eha peteĩ tapicha hory, ovy’a ha oñe’ẽva hapichakuéra ndive oimehápe; ikatúva ja’e hese ha’e hague peteĩ kuimba’e añete folklóre paraguayo ryepýpe.Oñemonde porã tapiáva ha karia’y porã, ohohápe opurahéi imba’epu aty ndive, oĩháme avei Ramón Vargas Colmán, ojehejaramomba chupe.

Péicha oñepyrũ hikuái oguata tape asýva osẽ haguã tenonde gotyo, hákatu pya’e ojuhúma pa’ũ ohechaukávo ikatupyryha hikuái. Heta opurahéi rire okaháre, ary 1952 jave, ko dúo Vargas-Saldívar oñepyrũma herakuã mombyryve ohóvo, opurahéi py’ỹivéma jerokyhápe Paraguaýpe ha opa hendápe. Avei oñepyrũma osẽ ipuraheikuéra puhoépe, umi oguenohẽva folklóre rehegua: puhoekuéra Nacional del Paraguay ha radio Teleco, opámava ko’ãga. Upe rire oñepyrũma oguereko hikuái peteĩ disco grabado, peteĩ empresa discográfica Buenos Aires pegua ogueraha chupekuéra ograva haguã “Musikeada campesina”, ha kóicha héra peteĩha tembiapo ipukúva rehegua. Ko’ápe, ohechauka ikatupyry pe arpa mbopuha ijojaha’ỹva Albino Quiñónez, ha’éva pe Trío Olímpico pegua mba’e mbopuhára, Emigdio Ayala Báez ha Eladio Martínez ndive.

Ára ohasavévo oguenohẽjey ambue tembiapo hérava “Vibra el Paraguay”, arpa mbopuha Edmundo Medina pytyvõme; avei “Mi amada flor”, arpa mbopuha Marcelino Benítez Casco ndive, (tataĩ) ko dúo omboguapy héra peteĩ contrato rupi pe sello discográfico Argentina-gua ndive hérava “Emi-Odion”.  Kóva ndive ojapo hikuái peteĩ gira tavakuéra Argentina pegua rehe. Ko tembiapo ogueraha chupekuéra heta hendápe: Puerto Libertad, táva Misiones, Andrés Cuenca Saldívar oikuaa haguépe hembirekorãme, ha omenda hikuái ára 25 jasyrundy ary 1957 jave, ko kuñataĩ héra Nilda Yumis, ha’éva ñembosaraihára pe tenda pegua, uperire ou iména ndive oiko táva Paraguaýpe.

Upéi oike ko’ã mokõi ndive ambue tapicha ikatupyry añetéva avei Arpa Paraguaya mbopúpe hérava Lorenzo Leguizamón, ha ápe oñepyrũ pe Trío de Oro, osẽ haguépe tenonde gotyo ha herakuã mombyry hague hikuái, uperire oho radio “El Mundo”, táva Buenos Aires pegua, oñemopeipirũ rire chupekuéra opurahéi haguã upépe.

Hembiapo porã rupi Andrés Cuenca Saldivar ogueraha chupe ambue tetã rehe: Estados Unidos, Brasil, Perú, Chile, Bolivia ha hetave tenda rehe.

Ary 1979 jave, ã mokõi puraheihárape ojegueraha tetã Estados Unidos de Amérikape ombopu haguã umi tetã Paraguaigua oikóva táva Nueva York-pe guarã. Avei opurahéi hikuái hotel Hilton-pe, omopeipirũvo chupekuéra Los Paraná, ha’éva mba’epu aty Paraguaigua, oikómava upe gotyo. Avei uperire opurahéi hikuái táva Washington, Filadelfia, Miami ha ambue hendápe pe tetã ryepýpe.

Ary 1980 oikévo omopeipirũ chupekuéra, herakuãporã ha mombyrýma rupi, ojapo haguã grabaciones umi mba’epu aty imitãvéva oĩva, pe hérava “Nuevo Cancionero” rehegua. Ãva ha’e pe Terceto Ñamandu ha Dúo Vocal Dos, Oscar Cardozo Ocampo pytyvõ rupi. Péicha oñepyrũ ome’ẽ ambue mba’e  música paraguaya-pe, oguerahávo avakuérape ñe’ẽ oguahẽ añetéva ñe’ãme ipurahéi rupive, péicha oñorairõva’ekue hikuái pe dictador Alfredo Stroessner omyakãramo guare mbaretépe tetã Paraguái.

Andrés Cuenca Saldívar ohai popa rupi puraheirã tetã mba’e teéva rehegua. Ãva apytépe oĩ:

Emiliano R. Fernández ha Ramón Vargas Colmán ndive ojapo “Ko’ápe che avy’ave”.

José D. Portillo ndive “Flor del Paraná”.

Carlos Sosa ndive ojapo “Che Mbaraka reha’e”, “Ha’ujey”. “Rohejáta che morena”.

Quemil Yambay ndive “Mandu’a che rapekuére”, “Che reja reho”, “Dama de Noche”, “Busco tu amor”, “Clavel para mí”, Rohejáta che morena.




#Article 299: Paso de Patria (893 words)


Paso de Patria ha’e peteĩ tetãvore’i opytáva tetãvore Ñe'embuku, Paraguáipegua. Ñaguahẽhaguã ko tendárupi jaguereko la Ruta 4, ipukukue javeve asfaltado-va San Ignacio Departamento de Misiones) con Pilar (XII Departamento de Ñeembucú). 

Ikatu jahecha ko tendárupi mba’éichapa iñambue hechapyrã kapi’igui karanda’ykuéra ñurupigua. Ko mba’e jahecha jahávo Este guio (San Ignacio) Oeste gotyo (Pilar). Táva Pilar guive heta tape ñandegueraha tenda porã por ikatuhárupi jahami jaguata. 

Hetavéva ko tenda rupi ha’e umi ñu karugua (Oeste gotyo) ha avei kapi’ity (Este gotyo), upéicha rupi ko’árupi jajuhu mokõ tenda iñambuéva oñondive. 

Rio-kuéra Parana ha Paraguay (Este ha sur gotyo) okakuaa ha osẽmba jave hapekuéragui henyhẽmba ýgui ñu ha ka’aguykuéra. Umi ñu karugua guasu lago Ypoa – Ñeembucú reheguáicha avei, jajuhu avei ñu guasukuéra hi’ypáva ko’ãva apytépe oĩ umi laguna-kuéra Ypoa ha Cabral Vera. 

Mba’e porã porã jahecha ko tendárupi hetáre ñana ha mymbakuéra oikóva ýrupi, ko’ãva apytépe jajuhu kapi'yva, aguara guasu, guasu puku, jakare ha avei guyrakuéra hague vera asýva. 

Jajuhu tenda ojoguaitemíva yvy he’õ Chaco rupigua heta haguére karanda’y ha ysyrykukéra ka’aguy hysýiva ijypýrupi. Upéicha avei heta hechapyrã jajuhúta río Paraná ypýrupi, avei ka’aguy rovyu asy Río Tebicuary pukukue javeve.

Ko’ã tape ratatĩ kirirĩhápe oikóva Paso de Patria-pe ha’ete arakuéra ko’árupi ndohasaiva voi. Tyapu ndaiaporiete haguére ko’árupi ikatu ñanemoñamindu’u upe Guerra de la triple Alianza (1865-1870) rehe ko tenda. Umi mba’e jahechakuaa porã haguã iporã ñamañami ko Museo Histórico ombyatýva hechapyrã upe ñorairõ ramo guare. 

Ko tava’imi Paso de Patria opyta sur gotyo tetãvore Ñe'embukúpe, umi rio-kuéra Paraná ha Paraguay osẽhápe ojupe. Opyta 60 kilómetro táva Pilar-gui, jahárõ tape yvýrupi. Umi 1.867 tapicha oikovéva ko’ápe omba’apo kokue ha vakakuéra ñemoñáme, tembiapokuéra ome’ẽva tembikotevẽkuéra jejoguarã ko tendárupi. 

Paso de Patria oñemohenda va’ekue upe cuartel oñemopy’ã va’ekue López ára ramo jerére, ko cuartel oñemoĩ kuri oñedefende haguã frontera. Ha upe Guerra de la Triple Alianza (1865-1870) ramo oiko kuri ko’árupi heta ñorairõ. 

Heta mbokakuéra rehegua opyta ko’árupi, ha ãva ohechauka ñandéve mba’eichapa ikatupyry Paraguái ra’ykuéra oñorairõ va’ekue Argentina, Brasil ha Uruguay ndive.

Ko kuimba’e ombyaty ha oñangareko umi mba’e yma guare ojejuhúva ko’áru ha ojeipuru va’ekue ñorairõhápe. Oñemoirũvo hembireko ha ta’yrakuérandive oñemoĩ oguata ohekávo umi mba’e porã opytáva ñeñotỹhápe ñorarõ rire. 

Vicente oguereko guive 12 ary ha’e oñemosaráivo ojo’o ombyaty haguã umi mba’e ñorarõhárupi guare. Umi ára ramo guare ha’e ko’ã mba’e ha’e oguerekóva ñangarekópe ha’éva ñorarõhárupi guare ha ha’éva hechapyrã ko museo Paso Patria-pe. 

 

Karai García, oikuaa porãva ko’ã mba’e rehegua, he’i hasymaha jajuhu ko’árupi tembipurukuéra ñorarõhápe guare, hetaitereímagui tapichakuéra ojehekáva ko’ã mba’ére. 

Upe mba’e ojehecharamovéva ñorarõ ramoguare ojeguerekóva ko’ápe ha’e upe Mariscal Francisco Solano López comandancia kue, oñemboy va’ekue upe ary 1983 peve. Upe árape upe y sarambiguasu oiko va’ekue Ñeembucú tuichakue javeve ohupyty avei ko ógape ha umi adobekuéra he’õmba ha upéva ombyaipa ichupe. 

Ko óga oguerekókuri mbohapy kotyguasu tuicháva; hokẽkuéra yvyra mbarete porã oñembojeguapávagui ijapopyre, ha oguereko óga jeve henonde ha hapykue gotyo.

Ha katu tapichakuéra Paso de Patria-gua ndohejái kurioñehundipánte ko’ã mba’e, upévare omopu’ã jevy ijoguahaite hekoviarã hendaguetépe. Upéicha oĩ yvyrakuéra heseguare ojeipuru jevy va’ekue oñemopu’ã haguã ko óga pyahu, hokẽ ojepe’a va’ekue upe ára 1 jasyapy ary 2004 ramo, ko’ágãramo oikóva ichugui Museo Histórico. 

Peteĩha kotýpe, tapichakuéra oúva ko’ápe ikatu ohecha umi ña’ẽmbe, kyse, kuimbe ha avei ña’ẽmbe rembyre, áila japepo tuja, estribo, kavaju pyrehegua ha mba’yrukue ha avei sardina rembyre ho’uva’ekue umi tahachikuéra tetã ambuekuéra gua ouva oñorairõvo Paraguáipe. 

Koty mbytepeguápe jajuhúta umi monedakuéra heta hendaichagua (bronce, cobre, plata-gui ijapopyre), botella vidrio-gui ijapopyre vino ha champagne ryru, botella yvy cerveza ryru, mba’yru mba’eryakuã porã ryru oguerekóva haipyre París, Nueva York, Londres, Buenos Aires, Río de Janeiro ha Montevideo umía. 

Avei botón-kuéra, hebilla cinto rehegua, mbokapegua, espada yvakuéra, planchas hierroguigua ao ñamosỹiha ha avei bala cañon-kuéra rehegua.

Mbohapyha kotýpe jahecha estribo espuelín-kuéra pata morotĩgui ijapopyre oficial Ejército Argentino mba’ekue. 

Tápiare katu hysýi tembipurukuéra ojeipuru va’ekue upe ñorairõ guasu Guerra del 70 ramo guare, omombe’úva ñandéve mba’eichaitépa oñeñorairõ vai raka’e ha ou ñande ári umi tetã ambuegua, ko tenda ko’agã ha’éva techapyrã iporãitéva. 

Ko’ãva apytépe oĩ umi tetã Brasil embajada-agua oúva ha che katuete aha hendivekuéra umi ñorairõguasu oikohaguéryupi. Oĩ katu yvy jepeve ogueraháva Tuyutíme guare; chupekuéra guarã tuicha mba’e ko yvy, koárupi ou haguére peteĩ ary pukukue oñorairõ ijypykuéra”. 

Ko Museo Histórico Patria-pe ojeipe’a opavave árape. 

Ko’ágã rupi oñangareko hese Municipalidad; ha karai intendente ha’e oipytyvõva ikatu haguãicha oñeñangareko hese. 

Paso de Patria ojehecha porã: tape potĩ, ojevyhahakuéra renda oñeñangareko porã, tapichakuéra katu ko’ápe torýpe oñangareko mbohupakuérare.

Umi mba’ére iporã jaju jaguatami ko tenda heta tahachi Paraguái ome’ẽ haguérupi hugui hetã rayhupápe. Ko’ágãrupi katu ndaiporivéima ñorairã ko’árupi, oñongatúnte ipype heta mba’e hechapyrã. Avei ome’ẽ jopói ramo karanda’yty ha guyrakuéra ovevepáva ñúre garza morotĩ umíva, ñande resa mbovy’arã

Mariscal Francisco Solano López ramo guare Paso de Patria-pe: 

 

Upe 25 jasypateĩ ary 1865 ramo, Mcal. Franciso Solano López, ova Humaita gui Paso de Patria-pe ha ha’ete voi omyakã upe ejército. Omanda oñembokorapy mbarete haguã Paso de Patria ha Itapirú, umi umi oúva mbokápe ñande árigui. 

Upevarã avei omandáma kuri ojokoka haguã umi tekove jeju ýrui oñemoĩ haguã ka’aguy opytáva río Paraguay rembe’ýpe 2 km rupi río Paraná ndive ojotopahápe poteĩ mbokaguasu, avei poteĩ Itapirúgui ojeguerúva ha 60 ojeguerúva Corriente-gui Paso de Patria-pe, idefensarã oguerekómava voi 100 mboka guasu. 

Humaitá-pe opytánte artillero-kuéra ha fronterape mbovymi escuadrón kavaju’ári rehegua. 

Jasypakõi oñepyrũvo ojeikuaaukáma mba’épa ohasáta upe Gral. Robles, oñeha’arõitéma va’ekue, ha’éva ojejukataha mbokápe, mayor Martínez ykére. 

Kóicha ojehepyme’ẽ ichupekuéra upe Corriente peguare ñorairõ omyakã va’ekue hikuái katupyry’ỹme.




#Article 300: Kesu Paraguái (242 words)


Kesu Paraguái kóva ha’e pe mba’e ojeipuruvéva hetave tembi’u paraguáietépe oñembo haguã. 

Ha’e peteĩ kesu nda’ijojaháiva ojejapóva “kuaháda” (ñaguenohẽva kamby ha kuájo, vaka ryepýpe guare, oñembojehe’ávo ojuehe), ndoguerekóiva juky ha avei ojejapohaguére vaka kamby porãgui (ojepe’a’ỹre ichugui hova kyrakué) ijavevo ha imbarete porã. Ko mba’e hu’ũvy ha he’ẽmby juky imatúva jaipuru 45 ára rupi. 

Ko “kesu paraguái” ojejapóva Paraguáipe okaháre ou héra ñamoguaranívo ñe’ẽ castellano “queso” (tembi’urã ñaguenohẽva kambýgui ha ojejapóva opa hendáicha) ha “Paraguái”gui, ha’éva téra oguerekóva ñane retã ojejapohápe ko mba’e hi’upyrã. 

Jaipuru kóicha ko ñe’ẽ “paraguái”, “i” latina “y” griega rendaguépe, ñe’ẽ guaranime “y” he’isehaguére pe mba’e jay’u térã jajahuha”. 

Ikporã jajapo porã upe kuájo, upevarã jajapo kóicha: jaipe’a pe mba’e, jajohéi porã ha upéi ñamoĩ mba’yrúpe naranja hái ýrõ limón rykukue reheve. Jaheja upéicha mbohapy térã irundy aravo ha upéi ñaguenohẽ ikãhaguã kuarahýpe, jaipyso porã oipejutahápe ivytu. Ikã porã vove ko cuajo ikatúma jaipuru ñambohypy’a haguã pe kamby. 

Kuajadarã katu, peteĩ mba’yrúpe ñamoĩ kamby pýra ha jaity ipype pe kuajo, jaipyvu mimi peteĩ avaro javeve rupi. Uperire pe kamby ñañohẽ’imi ñande pópe ha kóva ypy’amímarõ, ñaguenohẽ pe kuajo ha ñaha’arõ’imi. Uperire ikatúma ñaguenohẽ ha jajapo kesu.
 
Ko’ágã jajoka upe kuaháda, opytu’úma va’ekue peteĩ aravo rupi. Jajokávo ko kuaháda ñande pópe upe suero jaheja toñehẽmba. Kova rire ñañepyrũ jajopy pe kesu ojeipaite peve ichugui suéro oguerekóva. Opyta vove pe suero’ỹre pe kuaháda, ñamyenyhẽ pe keséra ojejapo va’ekue kovarã. Ko’érõ ára guarã pe “kesu paraguái” ikatúma ja’u térã jaipuru tembi’úpe. 

 




#Article 301: Turismo aventura Paraguáipe (742 words)


América del Sur mbytetépe opyta Paraguái, tetã jajuhutahápe heta mba’eporã hechapyrã ijatúva ojeju ojehecha y, yvy ha yvatérupi.

Opaite hendárupi ko tetã ryepýre jajuhúta hechapyrã jahecharamo va’erã. 
 

Heta tenda porã porã jajuhúta ko’árupi jajapo haguã turismo aventura ko tetã Paraguáipe. Heta ko’ãva rehegua rupi jajuhúta tembipuru jajapo haguã deportes extremo kuéra: Tirolesa, Rapel, jeguata ka’aguy ojeike’ỹhárupi, jajupi ha jaguejy yvyty ha ysyrykuéra rupi iporãva rete mombytu’urã.

Ko Parque Nacional Ybykui opyta 151 kilómetro Paraguaýgui, ha’éva táva omyakãva ko tetã Paraguay. Oñemoañete kuri ary 1973-pe ha oguereko 5.000 hectárea ikorapy henyhẽtéva yvytykuéragui ijyvatekue ohupytýva 400 metro rupi, avei ykua yvu yjepo ha ka’aguykukéra. Ko tenda ha’e avei omombe’uva Paraguái rembiasakue, ko’arupi avei oĩ pe fundición de hierro, umi siglo XIX rupi.

Ko’ápe oĩ yvy camping-rã, koty ao ñemonderã, ojejahuhaguã hamba’e. Ko tendápe avei jajuy ko’ã ysyrykuéra: Corrientes,  Mina, Salto Guaraní, Salto Mina ha Salto Mbocaruzú, ha hetave jehechapyrã ome’ẽva ñandéve naturaleza.

Parque Manantial opyta táva Hohenau, departamento de Itapúa-pe, Ruta Nº 6 ári jahupytývo kilómetro 35.

Ko tenda iporã jaguatahagua mba’yru jeep-pe, bicicleta osaingóva upe ysyry Capiibary ári, ikatu avei jaha upérupi kavaju ha ave camión-pe.

Salto Monday opyta 10 km Ciudad del Este-gui, ha’éva táva omyakãva  ko tetãvore Alto Paraná. Monday ha’e peteĩ yjepo oguerekóva 45 metro. Ha’e yjepo ijyvatevéva ko ñane retã Paraguáipe. Ymave raka’e ko tenda ha’e opytu’uha umi ñande ypykukéra Guarani tape puku oipykúivo. Ko mba’e neporã hechapyrãva ikatu jahecha oñemoĩ rupi ko’ápe tape jehasaha yvate ha avei tenda oñembosako’íva ñeñañarã.

Umi ita koty katu iporãitemi umi ko’árupi oúva oguata oha’ã haguã umi deporte ha’éva rappel ha avei alpinismo. Ojere hese ka’aguykuéra mavave tapicha opoko’ỹha gueteri. 

Ko tendárupi avei ikatu jajesarekomi mymbakuéra porãita oĩva ko’árupi ha avei guyrakuéra oveve joáva. Ko jerére avei jajuhu irundy avakuéra táva, oguerekóva irundypa tapichakuéra ha’ẽva  tetã guarani rehegua.

Ko’ã Sierras de las quince puntas opyta San Lorenzo, tetãvore Concepción-pe. Ko’arupi oñemi yvyty oguerekóva 500 metro, ysyrykuéra ha avei ka’aguy ojeike’ỹha.

Jajuhu tape vai ombojeréva yvyty’ikuéra, umi oha’ãva ciclismo ha avei mba’yrukuéra 4x4 ohayhuetéva. 
  

Ko reserva opyta 22 kilómetro táva  Villa Ygatimí-gui. Oguereko 64.405 ha ha ikatu jaguata kanoape río Jejuimi rupi, ikatu avei jaha jahecha Salto Karapã, jaguejy rappel rupi 50 metro.

Ko reserva-re oñangareko upe Fundación Moisés Bertoni. 
 

Ko yvyty opyta 7 kilómetro táva Garay-gui, opytáva 52 kilómetro táva Villarrica-gui ha ikatu ñaguahẽ ruta táva San Juan Nepomuceno rupi. Tres Kandú jajuhu upe yvyty ijyvatevéva  tetã Paraguáipe, oguerekóva 842 metro. 
 

Ko Parque Nacional Cerro Corá opyta 494 kilómetro táva Paraguaýgui. Jajuhúta 50 kilómetro táva Pedro Juan Caballero-gui. Ikatu ñaguahẽ jahárõ Ruta 5 rupi.

Ko parque ha’e avei okohague upe Guerra de la Triple Alianza , upe 1 jasyapy ary 1870 ramo guare, ha avei ojejukahaguépe Mariscal Francisco Solano López, ysyry Aquidabán Nigui rembe’ýpe.

Oguereko ñemañaha jahechahaguã upe “Cerro Muralla”, ikatuhágui umi oúva ko’ápe oehca umi yvytykuéra omongoráva ko tenda, upéva rupi oñembohéra “Cerro Corá”. 
 

Paraguái oguereko avei koã iporãitéva ysyryguasu ha’éra rio Paraguay ha Paraná, ome’ẽva ko’arupigua ha umi oúvape oguata heta hechapyrã ha avei ikatu oho oguatá pe ýre mba’yrukuérape.

Umivarã jajuhúta heta mba’yrukuéra tuicha ha iporãva. Ko’ãva apytépe oĩ: 

 

Opyta 90 kilómetro táva Concepción-gui. Ikatu ñaguahẽ ko’apeve  Ruta ohóva táva Vallemime.

Tagatiyá ysyry oguerekóva ysakã asy ohasáva ita’ári ha ojere hese ka’aguy rovyũ, ikatuhápe jahecha hetaiterei yvyra máta yvate, takuára ha ave helechokuéra.

Ikatu avei jaha’ã Snorkeling, jahechahápe heta mba’eporã ha avei heta pirakuéra opáichagua umi ýre.

Avei ikatu jaguejy jaipuruhápe gomones, jeguata kavaju’ári, tirolesa ha senderismo. 
 

Ko yno’õ opyta táva Cerrito, tetãvore  Ñeembucú-pe 350 kilómetro táva Paraguaýgui. Ikatu ñaguahẽ mokõ tape rupi: Paraguay guive Pilar rupi ha Paraguay guive San Ignacio, departamento de Misiones rupi, jahasávo jahávo tavavore’i Laureles rupi.

Ko yno’õ oguereko y potĩ porã ha avei jajuhúta yrembe’y potĩ oguerekóva yvyku’i morotĩ porã.

Umi oúva oguatá ko’árupi ikatu oñeha’ã oguahẽ umi umi isla hi’aguĩvape, upevarã ikatu oipuru umi umi barco-kuéra ojejapóva ko’ã mba’erãvoi.

Umi oguenohẽséva pira katu, río Paraná-me heta ojuhúta pirakuéra dorado, paku, Suruvi, corvina ha hetave pirakuéra.

Yvykuk’ikuéra yrembe’ýru´piguápe katu ojejuhúta tembipurukuéra ñai’ũgui ijapopyre, ta’ãnga aita ha avei kambuchi tapichakuéra retekue oñeñotỹhague ñande ypykuéra ymave ko’árupi oikovéva oipuru va’eku.

Katuete ko’ã mba’e ombouséta umi tapicha ohechaséva koã mba’e arqueología rehegua.

Ko’ápe jajuhúta yrembe’y oñembojahápe barco-kuéra hetahápe tembiapokuéra ha ojehasahaguã táva Jahapé gotyo, Corrientes provincia, tetã Argentina rehegua. Oĩ katu barco-kuéra ohóva isla Martín García-pe, ha’éva yvyku’i atýra neporãva, jajuhutahápe ka’aguy ojeike’ỹha ha avei heta mymba ha yvyrakuéra porã porã.

Y kirirĩ asy ko Laguna Sirena-pegua avei ikatu jaipuru ñembosaraikuéra yrupigua ha’éva ski ha avei surf.

 




#Article 302: Altos (743 words)


Altos ha’e distrito oĩva tetãvove Kordilléra, Paraguái retãme.

Ojehero avei “Altos Yvypytare”, ymave katu oje’e péicha “San Lorenzo de la Cordillera de los Altos”, kóva oĩ tavakuéra itujavéva tetã Paraguáipe. Avei ojekuaa “Terraza del País” ramo, tenda yvatépe oĩ rupi.

Ararova tetãvore Kordilléra pegua ha’e templado ha seco. Arapytu mbyte ha’e 22ºC, hakuve jave arahakúpe ohupity 39ºC ha michĩvévo araro’ýpe, 3ºC.

Altos oguereko 13.114 ava oikóva pype, ãvagui 6.862 ha’e kuimba’e ha 6.252 ha'e kuña, jaikuaa Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos rupive.

Oñehendu mokõiháicha mba’éichapa heñoiva’ekue. Peteĩva, he’i omoñepyrũ hague Domingo Martínez de Irala, ára 10 jasyporundy ary 1538 jave ha mokõiha, Fray Luis de Bolaños ary 1580 jave, ha’erõguare peteĩha reducción guaranítica Río de la Plata ha Paraguáipe. Ary 1879 ha 1980 oguahẽ ñepyrũva’ekue umi colonos alemanes Altos-pe. 

Ary 1882 rupi, oñepyrũ oñembo’e Alemania ñe’ẽ peteĩ ógape. 

Ára 9 jasyporundy ary 1893 jave oñemoñepyrũ pe club Alemán Patria (Deutscher Schiess- und Sport- Verein), pe hóga oĩ Plaza de los Héroes ypýpe. 
Ary 1896 oguahẽvo oñepyrũ omba’apo pe Escuela Alemana Patria (Deutsche Schule) hogateépe, kóva oĩ pe tupão kupe gotyo. Ary 1926 jave ojuaju pe Escuela Alemana Patria ha Cementerio Alemán, motenondehára Alemán Patria poguýpe. 

Ary 1945 jave, Estado Paraguáigua oipe’apaite opa mba’e oguerekóva ko’ã Alemania-gua ha avei mba’apo mbo’ehápegua. Ary 1952 jave mburuvicha karai Dr. Federico Chávez oho Altos-pe, ko jeho ouporã karaikuéra Otto Spindler, Federico Zichner, Hans Mehrwaldt ha Bernhard Grimm, ojerure haguã oñeme’ẽmbajey haguã chupekuéra opamba’e ojeipe’ava’ekue tendaguágui, ha tendota ome’ẽukapa chupekuára hembijerure. 

Jasykõi ary 1953 jave, ko sociedad alemana oñepyrũjey omba’apo. 

Motenondehárakuéra ko club Alemán Patria hetave ára omba’apóva réra ha’e: 

Namombyrýi táva Altos-gui, ysyry Aguaí rembe’ýpe, oiko peteĩ mba’e ivaíva ha’éva mba’yruveve ho’a hague, omanohápe Mariscal José Félix Estigarribia.

Ko’ápe okañyva’ekue Joseph Mengele, ha’éva peteĩ científico médico nazi, ojapova’ekue experimento umi campos de concentración nazis-pe mitã, kuña ha ambuére. Mengele ha hembireko Martha ouva’ekue táva Altos-pe ary 1959 jave, pe gobierno Alemania Occidental pegua oikuaa rire moõitépa oĩ hóga táva Buenos Aires, Argentina pegua ha oguahãvo chupe peteĩ kuatia he'ihápe ohotaha ka’irãime. Hembireko ndovy’ái heta rire oheja chupe. 

Ary 1960 jave, okyhyjeterei oikuaa rire pe cazador de nazis ohapykuererekaha chupe ha avei ho’a rire  Adolf Eichmann, Mengele oheja táva Altos ha oho Hohenau-pe, ñemby gotyo tetã Paraguáipe.

Avakuéra Altos pegua omba’epoveha ha’e pe pohã ñana reheguápe ha café. Avei, oĩ artesanía yvyravevyiguigua, oñeñoty sandia, ka’avo hi’upýva, mymba ñangareko vaka rehegua, embutidokuéra ha ambue mba’épe.

Pe tupão ha’e reducciones jesuíticas-rõ guare San Lorenzo Mártir rérape ojejapova’ekue.

Plaza de los Héroes oĩ táva mbytetépe.

Oikéva ko távape ombovy’a, pe kordilléra jejupi ha ojekuaahápe Yno'õ Ypakarai ha ka’aguy guasu ijerére oĩva. Jeguatarã “La Ruta Tukangua” Municipalidad omoĩva, héra péicha hetaiterei oĩ rupi tukã ko tendápe. Ko jeguataha iporãiteri pe recursos naturales oguerekóva rupi.

Artesanía rehegua imbaretevéva ha’e pe talla yvyra hérava timbógui ojejapóva, mymbakuéra ra’anga, umi mombe’ugua’u pegua ha tova rehegua (máscaras), oguerekóva sa’y opaichagua. Ko’ã máscara herakuã mombyry pe “kamba ra’anga” rupi, mulato joguaha, San Pedro ha San Pablo ára jave, ára 28 ha 29 jasypokõi jave, ko fiesta ojejapo tekoha Itaguasúpe, opytáva 2 km táva Altos-gui. Ha’e peteĩ fiesta coloniarõ guare, ojehechaukahápe mba’éichapa oñorairõva’ekue umi kamba ha guaikurukuéra. Oĩ ñembosarái opaichagua ha avei tembi’u Paraguái rehegua.

Pe ysyry Saldívar, oĩva pe reserva natural ryepýpe oguereko 4 ha rupi, ha oĩ 800 m távagui.

Pe finca El Gaucho oguereko 4 ha yvyryty guasu oĩháme, ha tembipuru opaichagua ha iporãva coloniarõ guare. Avei oĩ kavaju ári jeiko, jeguata ñu rehe ha kyhakuéra oĩva pe jahuha (piscina) rembe’ýre.

Pe hotel campestre La Grappa oguereko pe tekoha iporãva yvyty rehegua, pyharekue katu oĩ peñas de folklóre peguáva, Paraguaigua ha pytagua mba’éva.

Pe Bar de Terere ha’e peteĩ tenda omopeipirũva maymávape oguahẽ ha oikuaa haguã ko mba’e herakuã guasúva rehegua Paraguái mba’etéva, ha’éva “terere”. 

Ko’ápe, umi tapicha oikuaáva ko mba’e rehegua ohechaukáta ndéve mba’eichagua ka’ápa reipuruva’erã, pohã ñana, tembipuru, tenda oĩháme artesanía ha opaichagua jepurupyrã. Opyta pe tape ombojoajúva San Bernardino ha Altos ykére.

Altos ha’e Luis Alberto del Paraná heñói hague, ha’éva karai ojeikuaa mombyrýva, hógakue oĩ gueteri ko távape. Ohova’ekua música paraguaya ndive Europa tuichakue jave, oñeme’ẽ hasguépe chupe techaramo ha momba’eguasu hembiapokue rehe.

Oñeguahẽ heta tape rupi, pe ojepuruvéva ha’e (Paraguay guive) ruta II; km 39 peve, pépe oĩ jepia ohóva táva San Bernardino-pe, ko távagui osẽ ambue tape ohóva táva Altos peve.

Kuarahy resẽ Altos-gui oĩ táva Atyra ha yvate gotyo táva Loma Grande. Ko’ã distrito ojáva táva Altos rehe: Atyra, Loma Grande, Nueva Colombia ha San Bernardino.




#Article 303: César Alonso de las Heras (535 words)


César Alonso de las Heras ohecha arapy Villaralbo, Zamora, tetã España, ára 24 jasypakõi ary 1913 jave. 

Ha’eva’ekue pa’i Congregación Sagrado Corazón de Jesús de Betharram pegua, tetã Paraguáipe ojekuaáva heraha “Bayoneses”, omoñepyrũva pe Colegio de San José, ha’éva mbo’ehao pa’ũme ymave guaréva tetãmegua, omoaranduva’ekue hetaiterei tapicha ikatupyry añetéva ha avei motenondahára opaichagua.

Ojapo iñemoarandu mitãrusu mbo’ehao pegua tetã Francia-pe ha pépe oikuaaporã ñe’ẽ pe tetãme ojeipurúva ha’éva francés, ko ñe’ẽme imitãmi guive oñepyrũva’ekue ohai ñe’ẽpoty; heta ãva pegua oguereko kuatiañe’ẽ Paul Claudel ndive.

Oguahẽ tetã Paraguáipe ára 10 jasykõi ary 1940 jave ha oike mbo’eháraramo Colegio de San José-pe, ko’á pe oĩ motenondaháramo ary 1953 guive ary 1959 peve.

Hembiapo pa’i rehegua ndive ogueraha avei mba’apo ipukúva mbo’eháramo, hetavéva ombo’e ha’e pe lengua ha literatura castellana.

Omoñepyrũjey pe Academia Literaria Colegio de San José pegua ha, ápe, oñepyrũ avei pe upeire oikóva Academia Universitaria –hérañepyrũva Círculo Literario, ary 1946 jave- ko’ápe heñói umi tapicha katupyry ohechaukava’ekue imba’ekuaa, ãva ha’e Ricardo Mazó, José Luis Appleyard, Carlos Villagra Marsal, José María Gómez Sanjurjo, Ramiro Domínguez, Gustavo Gatti ha Julio César Troche.

Pa’i Alonso avei ojapo heta mba’e mba’ekuaa rehegua ha’eño, obras de teatro -oikuaauka Lope de Rueda rapekue ha ombohasa Molière rembiapokue España ñe’ẽme-, ojapo ha’evoi, oipytyvõ avei mba’apo mba’ekuaa rehegua, ome’ẽvo conferencia ha oikuaaukávo ko’ã haihára rembiapokue Claudel, García Lorca, André Gide, Jean Paul Sartre, Gabriel Miró, Juan Ramón Jiménez, Samuel Beckett, ha ambue tapicha katupyryete rembiapokue.

Oñeme’ẽ chupe condecoraciones ha jehecharamo oĩháme pe “Cruz de Caballero de Isabel la Católica”, ome’ẽva gobierno español, ha “Palmes Academiques” gobierno francés-gui. Ary 1994 jave, gobierno paraguayo-gui “Cruz de Comendador del Mérito Nacional” ha upe arýpe Doctor Honoris Causa Universidad Nacional de Asunción guive. Ary 1997 jave oñembojopói chupe pe “Llama del Arte que nunca se apaga” hérava, kóva ome’ẽ “Amigos del Arte” del Paraguay ha upe arýpe avei omomorã pe ára 31 jasypa jave, pe bodas de diamante pa’i reheguáva omoguahẽva 60 ary mba’apo tapão pegua.

Oĩva’ekue PEN Club Internacional-pe, mba’ekuaa rehegua “Amigos del Arte”, ha Instituto de Cultura Hispánica; avei miembro Academia Paraguaya de la Historia y de la Lengua-pe.

Ojapo jeporeka mba’ekuaarã Yno'õ Ypakarai, imombe’upy ha hembiasakue rehegua; avei Domingo Martínez de Irala ha umi mba’e sa’i ojeikuaáva ko’ã Misiones Jesuíticas del Paraguay rehe.

Hembiapokue oĩ ñe’ẽpoty ryru “María de Nazaret”, “Que cercano tu recuerdo”, “Silencio”, “Rosario y Vía Crucis”, “Antología”, “Navidad-Variaciones” y “Más que tú lo he deseado”; el misterio dramático “San Blas” y la obra teatral “Jalones de Gloria”, kóva popa ary Colegio de San José rembiasakue rehegua. Ojapo avei pe hérava “Historia del Colegio de San José”, mokõi aranduka guasúpe oikéva, peteĩva osẽ ary 1997 jave. Ohai, Dr. Juan Manuel Marcos Álvarez nadive, “Curso de Literaturas Hispánicas”, oguerekóva mbohapy aranduka.

Ome’ẽvéma pa’ũ hi’ánga rehegua, hákatu oiko gueteri opa aty mba’ekuaa rehegua omanoite peve, ome’ẽvo avei hetaiterei imitãvévape ha ikatupyrývape pytyvõ mbarete mba’ekuaa rehegua (talentos literarios) tetã Paraguái peguápe; omano Paraguay, tavaguasu Paraguái retãmeguápe jasyporundy ary 2004 jave, ndahetái jasy ohupity rire ikerayvoty: ha’eva pe ñemomorã sa ary oñepyrũ hague omba’apo pe Colegio de San José.

Municipalidad de Asunción ome’ẽ chupe, ko mba’eguasu chupe guarã rupi 3 jasypokõi ary 2004 jave, pe hérava “Ciudadano Ilustre de la ciudad”, oguerekóva tenda yvate tavayguápe guarã.




#Article 304: Emilio Bigi (291 words)


Emilio Bigi ohecha arapy táva Paraguay, Paraguái retãme, ára 1 jasypokõi ary 1910 jave, ha’e Elisa Bigi memby, kuñakarai Italia-gua oikóva tetãme.

Imitã’i guive oike pe hérava “Batallón de Exploradores”, omyakã peteĩ pa’i salesiano Ernesto Pérez Acosta (“Paí” Pérez), oñemoarandu ñepyrũvo pe Banda de Músicos upépe guápe. Ary ohasavévo oikéma Banda de Músicos Policía de la Capital mba’évape, ombopuhápe mbaraka guasu (bajo).

Oñembokatupyry avei acordeón, teoría ha solfeo Ateneo Paraguayo-pe ha upéi bandoneón mbopúpe, kóva rupi oike pe orquesta típica Gerardo Fernández Moreno mba’évape ha upéi heta mba’epu atýpe música popular reheguápe oĩva, omoñepyrũvo, ipahápe, imba’éva orquesta típica. Ary 1940 jave, oho pe tendota Higinio Morínigo atýpe peteĩ visita oficial jave tetã Argentina-pe.

 
Opyta oiko táva Buenos Aires-pe, oñemoaranduve haguépe teoría ha solfeo, armonía contrapunto ha piano-pe, Academia Rubbione héravape. Upépe, omohu’ãvo iñemoarandu, ojapo tesis “Variaciones sobre un tema guaraní” rehegua. Oike, nda’aréirõ jepe, pe “Trío guaireño” ndive, omyakãva Gumersindo Ayala Aquino, upéi omoñepyrũ mba’epu aty imba’éva, ombopu haguépe ambue puraheihára ndive pe Agrupación Folklórica Guaraní ojeheróva ndive, kóva ndive heta ára omba’apo ko tenda rupi.

Ary 1952 jave oho imba’epu aty música popular rehegua ndive, oĩháme Ayala Aquino, Carlos Federico Reyes (“Mitã’i Churi”) ha Paty de Ayala, ha opyta táva San Cristóbal, Departamento de Táchira, tetã Venezuela-pe. Ko tetãme omba’po heta ára músico ha avei mbo’eháramo, omotenonde pe Orfeón del Instituto Alberto Adriani, mbo’eháramo Escuela de Música Miguel Ángel Espinel ha mba’embopuhararamo Banda del Estado de Táchira ha pe Orquesta Típica del Estado peguápe, oheja’ỹre tembiapo puraheirã apo  rehegua, popular, sinfónica ha cámara peguáva.

Omenda kuñataĩ Venezuela-gua rehe hérava Carmen Osorio, oguerekohápe hikuái mokõi mitãkuña.

Omano táva San Cristóbal, Venezuela-pe, ára 28 jasypo ary 1969 jave. Hetekue opyta pe távape.

Hembiapokue música aranduguáva apytépe ikatu jahecha:

Música popular ryepýpe oĩ:




#Article 305: José María Rivarola Matto (1015 words)


José María Rivarola Matto, ohecha arapy Paraguay, tavaguasu Paraguái retãmeguáme, ára 18 jasypakõi ary 1917 jave, ituvakuéra ha’e Octaviano Rivarola Bogarín ha Victoriana Matto. 

Omano Paraguaýpe, tavaguasu tetã Paraguái peguápe, ára 13 jasyporundy ary 1998 jave.

Dramaturgo, narrador, ensayista ha periodista, oipytyvõva’ekue heta mba’e oñeguenohẽva ha kuatiahaipyre prensa tetãmeguápe.

Imitãme ohasa mb’ehao San José Paraguay peguávape, oñemoarandu aja, opytu’u jave oho pe estancia ha obraje ituvakuéra mba’évape, oĩva táva Rosario, tetãvore mokõiha San Pedro, Paraguáipe.

Óga pehengue Rivarola Matto mba’éva opyta tape Wilson (ko’ãga Eligio Ayala) haimete Antequera, pe plaza tupão San Roque (Paraguay) renondépe. Pépe oho okañy jave cuartel-gui oke porã rekávo ha, ohojey haguã, ko’ẽmbota jave. Ko hembiapokue rupi oñemondo chupe Chaco gotyo oikóramo guare ñorairõ tetã Bolivia ndive. Upéramo oguereko 16 ary ramo ha oho oñorairõ haguã soldado raso-ramo.

Opakuévoma ñorairõ ojapyhy chupe peteĩ trinchera Villa Montes peguápe. Oikove ohasa rire peteĩ ary pukukue mba’asykuéra disentería ha paludismo reheve. Okuera oisu’uhápe “coca” rogue, ka’avo ogueruva’ekue umi ho’áva’ekue ka’irãime tetã Bolivia-gua. Hekove puku ñorairõháme ndaha’éi ikatupyry rupi ñorairõme, imbarete térã ipo’a, umi ambue hapicháicha, katu ohaiporãiterei rupi.

Umi omotenondéva ha’e oĩha omoĩ chupe tapykuepeve ha’e ohai rupi chupekuéra kuatiañe’ẽ ikichĩháme guarã, techaga’u ha pya’e oĩtahajey oñondive rehegua.

Opávo ñorairõ, José María Rivarola Matto omba’apo Banco Agrícola-pe.

Oñemoarandu Derecho ha omohu’ãvo oiko chugui abogado, araka’eve nomba’apóirõ jepe pype.

Oĩva’ekue pe Movimiento Franquista ýrõ Febrerista-pe. 

Oike kavaju ári ka’aguy guasu Alto Paraná peguápe ary 1945 rupi. 

Oho tetã Argentina gotyo oikóramo guare ñorairõ tetãguáva ary 1946 ha 1947 peve. Posadas-pe ojogua peteĩ yga oguereha haguépe encomienda ysyryguasu yvate gotyo ko’ãga opámava Saltos del Guairá peve, ha oguejykuévo ogueru jangada táva Rosario, Argentina peve. Posadas-pe, ary 1950 jave, ohai Follaje en los ojos, haipyre omombe’úva mba’éichapa oiko umi tapicha mba’apoha ka’aguy pegua Alto Paranáme, ko haipyre osẽ ary 1952 jave táva Buenos Aires-pe.

Oujey Paraguaýpe ary 1950 jave, dictadura oĩramo guare, ha ho’a ka’irãime heta jave he’i aguére hemiandu umi kuatiahaipyre oñanimáva guivépe oguenohẽ ihaipyre.

Ha’eva’ekue omosarambíva Clarín Paraguaýpe, kuatiahaipyre tetã Argentina pegua, ikatuhápe ojeikua mba’e oikóva ha oikoháichaite tetã Paraguaípe mombyry guive.

Ha’evaekue peteĩ karai katupyry literatura paraguaya rehegua ha avei filosofía ryepýpe imbarete. Ko karai ha’e dramaturgo, narrador, ensayista ha periodista, oipytyvõva’ekue heta haipyre oñeguenohẽvape ha kuatiahaipyre prensa tetãmeguápe.

Oñepyrũ omba’apo jehai teatro-pe guarã ary 1952 jave El Sectario rupive, oñe’ẽva pe mba’eguerovia (fe) vai rehegua.

Ou upe rire mbohapy tembiapo ojuapykuéri: “El fin de Chipi Gonzalez”, “La Cabra y la Flor” ha “Encrucijada del Espíritu Santo”. Peteĩhame oñe’ẽ apañuái sãso (libertad) rehegua, mokõiha katu mba’eporã ha tekojoja rehe ha ipaha pegua katu jesuita rehegua.

Ary 1930 jave osẽ peteĩ ñembyaty (compilación) umi ohaiva’ekue prensa-pe guarã hérava La Belle Epoque ha heta tembiapove pukarã rehegua.

Ohai avei heta mombe’ugua’u mbykýva ary 1958 rupi, Degradación oñembojopoiva’ekuepe V Concurso de Cuentos de La Tribuna rupi, ndaha’éiramo jepe ko’ápe guarãichagua ojehaíva. Mombe’urã ipukúma ha mombe’ugu’au pukurã mbykýma, ha’e umi mba’e ha’éva apañuái upéramo guare.

Pe “Historia de la Literatura Paraguaya” hérava ohaíva Hugo Rodríguez Alcalá pe haipyrére he’i: “Rivarola Matto ojapokuaa caracteres ha peteĩ tenda –tenda okaháregua...- ha ombojuaju pukarã ha tovasy rehegua (cómico y serio). Ha’e, piko, peteĩmíva haihárakuéra apytépe ikatúva oguereko pe ikatúva ja’e fino sentido del humor. Ko’ã haipyrépe jahechakuaa oĩva pe tembiapópe iñepyrũ ha mbyte peguápe mba’eporã, ndaha’éi opakuévo añónte”.

Pe narrativa apytépe oĩ ko haipyre hérava, “Follaje en los ojos”, ary 1952 jave osẽva’ekue, oñe’ẽ umi tapicha ha oiko asýva rekove obraje yerbatero Alto Parana peguáva, ha peteĩ mobe’ugua’u mbykýva (cuento) ryru, “Mi pariente el cocotero”, ary 1974 jave.

Teatro pegua hembiapokue: “El fin de Chipí González”, comedia ojejapo ñepyrũva táva Paraguaýpe ary 1956 jave ha osẽva arandukápe ary 1965-pe ha oñemoambuéva radioteatro-pe guarã táva Montevideo Uruguay ha osẽva disco-pe América tuichakue jave; “La cabra y la flor”, Ijopíva ary 1965 jave pe concurso teatro rehegua Radio Cáritas mba’éva; “La encrucijada del Espíritu Santo”, ary 1972, avei ijopóiva pe arýpe puhoe ja’émava rupi. Oguenohẽ, avei, ary 1983 jave, peteĩ antología teatral oguerekóva mbohapy pa’ũ: “El fin de Chipí González”, “La cabra y la flor” ha “Su Señoría tiene miedo”, he’i Rivarola Mernes, oñe’ẽvai Poder Judicial rehe, ha ikatúri osẽ oha rire dictadura del gobierno del Gral. Alfredo Stroessner hae.

Avei oguenohẽ ensayos: “Hipótesis física del tiempo” (1987), “Reflexión sobre la violencia” (1993), “La no existencia física del tiempo” (1994) ha heta reflexiones osẽva pe aranduka “La belle epoque y otras hodas”-pe.

Teatro rehegua hembiapokue, oĩ peteĩ precedente imbaretéva teatro histórico paraguayo contemporáneo apytépe: Encrucijada del Espíritu Santo de José María Rivarola Matto, tembiapo osẽva’ekue ary 1972 jave. Kóva ha’e peteĩha ombojáva pe misiones jesuíticas rekoháre. Pe protagonista héra José, ha’e peteĩ pa’i imitãva ha ha’eta itujáva opakuévo ko mba’e, ome’ẽva ko tembiapópe idea ojuapykuéri ha ipukúva elipsis del argumento. 

Ko karai he’i, oñe’ẽvo hembiapokue rehe, ha’eha peteĩ ñembyapu’a oikova’ekue umi siglos XVII ha XVIII ryepýpe, misiones jesuíticas-pe, “nome’ẽihápe araka’etépa oiko umi mba’e omonbe’úva”. Omombe’u oñepyrũha guive omba’apo umi jesuita pe evangelización ypykuépe guive oñemosẽ peve hikuái ary 1767 jave, ha pe apañuái oikova’ekue upe rire: ohojeýva oiko ka’aguýpe ohose rupi, avei umi mamelucos paulistas ýrõ bandeirantes omondapa rupi chupekuéra ha gobierno colonial español katu noma’ẽi hesekuéra, kriollokuéra ojopýgui avei, ãva ohechavaivoi jesuitakuérape, pe encomienda-ra ndaiporivéi rupi ypykuéra.

Encrucijada del Espíritu Santo, oguerekomimirõjepe oguejyha iñemombe’úpe, oĩháme disquisición ha ñe’ẽ ipukúva tembiasakue rehegua, ome’ẽ peteĩ techapyrã ha apañuái ko’ã misiones jesuíticas rehegua ha oñemosẽramo guare hikuái. 

Ko tembiapo ha’e peteĩ flash-back oje'éva. Ojeívo pe telón osẽma peteĩ oñe’ẽva mykymi tembiasakue rehe. Oñe’ẽmbávo he’i ko’ápe oĩ ñembohovái, ko “drama” rupive, ohechauka ko representación ha’eha ombohovaiséva umi porandu oĩva tapicha ha oikuaaséva tembiasakue rehegua. Ndojaposẽi tembiasakue, haihára ome’ẽ peteĩ carácter aleccionador ko hembiapokuépe.

Ambue mba’e ome’ẽva ha’e pa’ikuéra ha’eha ava añónte, kóva ohechauka José ohayhúvo peteĩ mitãkuña ypykue hérava María, ha ombohovake pe poder espiritual ha poder político, kóva ojehaiguy pe kuadro mbohapyha mokõiha acto jave, oñe’ẽvo oñondive pe gobernador ha pa’ikuéra jesuita, ndaikatuihápe oipytyvõ chupekuéra ko’ã autoridades coloniales, pe tenda rupi oikohápe jesuitakuéra ndaipórigui itaju rehegua.

Ko’ãva, ñamoĩvévo hendive ivirupotaha umi mamelucos portugueses, ohechauka avei ipirapire potaha (concepción materialista) tetã Paraguái rembiasakue omombe’uháicha Rivarola Matto.

Omenda María Emilia Mernes Recalde rehe, oguereko hikuái poteĩ mitã.




#Article 306: Alberdi (253 words)


Alberdi táva Ñe'ẽmbuku-gua, opytáva 134 km Paraguaýgui, ha’éva táva omyakãva tetã Paraguái ysyry Paraguay rembe’ýpe, táva Formosa, Argentina-gua renondépe. 

Kóicha oñembohéra oñemomba’eguasúvo upe karai haihára argentino Juan Bautista Alberdi, oñe’ẽporã va’ekue tetã Paraguái rérape upe ñorairõ Guerra contra la Triple Alianza-ramo. 

Heta haguére ko’árupi estero, ha ysyrykuéra arapytu ko’árupi ho’ysã ha he’õ porã. 

Hakukue ko’árupi 22 °C rupi; hakuve jave ohupyty 37 °C ha 40 °C jasykuéra arahakupegua. Ro’yvérõ katu oguejy 5 °C ha 2 °C. 

Jasykuéra okyveha katu ha’e jasyteĩ, jasyapy, jasyrundy ha avei jasypa; umi sa’ive okyha katu ha’e jasypo ha avei jasypoapy. 

Táva Alberdi-pe oikove 7.588 tapicha, ko’ãvagui 3.920 ha'e kuimba’e ha 3.698 ha'e kuña, he’iháicha Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos. 

Yvy ko’árupi ikarape ha ojojaguasu, ha opytahaguére ysyrykuéra rembe’ýpe heta jajuhu esterokuéra tuicháva. Jajuhu yvyty ijyvatéva. 

Tapichakuéra ko’árupigua hetave jevy ohupytypa ichupekuéra y upe ysyry Paraguay osẽmba jave apégui oky heta rire, upévare oje’e ichupe “Heroica Venecia Paraguaya”, kóva rupi avei heta tapichakuéra ohopa ko tendágui. 

Héra ymave guare ha’e Villa Franca Nueva, oñemo ambue va’ekue tendota ramo karai Emiliano González Navero, upe haihára katupyry Juan B. Alberdi rérape. 

Umi estero Ypoa rehegua, oguereko heta hechapyrã porã. Ka’aguykuéra henyhẽ yvyra ha mymbakuéra porã. Karuguaha rupi heta guyrakuéra oñembovy’a.

Ko táva iporã ojeju haguã pira ñeguenohẽ ha avei oje’yta haguã mba’yrukuérape. Avei jajuhúta tendakuéra oñembosako’íva turismo rural-rã.

Opytahaguére ko táva opytáva upe provincia de Formosa rovái, avei ikatu jaju ñemuharã ko tendárupi.

Tapichakuéra omba’apoveha ha’e vakakuéra ñemuñáme; avei, ñemitỹ ha ñemuhakuéra jajuhu avei sa’iveramo jepe, yvy nome’ẽtereírigui umivarã.
 




#Article 307: Nueva Colombia (296 words)


Nueva Colombia ha’e pete’ĩ tetãvore’i opytáva tetãvore Kordilléra, Paraguáipe. Ñaguahẽkuaa ko távape tetãvore’i Emboscada Ruta 3 General Elizardo Aquino rupi. 

Ha’e peteĩ tetãvore’i pytu’urenda, táva opytáva ñuhovy yvyporã apytépe.

Nueva Colombia herakuãguasu avei kambuchikuéra apópe, ko’águi oñeguenohẽ upe itape iporãitemíva óga aporã.
 
Nueva Colombia guive jajuhu peteĩ tape oñembo’itáva ñanemoguahẽva táva Loma Grande, ñasẽvo Altos, táva San Bernardino peve. 
 

Ko tetãvore’i korapy oguereko 81 kilómetro cuadrado, tapichakuéra oikovéva ipype 26,73 hab por . Jajuhu ko tetãvore’i tuichakue javeve 4.277 tapicha. 

Nueva Colombia ha’e tenda oñemba’apoitemiha kokuépe, oñeñotỹ ko’árupi ka’avokuéra hi’upyrã ojegueraháva ñemuhaguasu Paraguaýpe. Avei oñemba’apo kokuépe, ha oñeñotỹ parral, avati, mandyju, mandi’o, takuare’ẽ, petỹ, kumanda, Ka'a, café, ha avei naranjakuéra rehegua.
 

Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos ojuhu ko’ápe 4.277 tapichakuéra, ko’ãva apytégui hetamive kuimba’ekuéra. Hetave avei jajuhu omba’apóva kukuérupi ha oikovéva okaháre. 

Tapichakuéra heñóiva ko’árupi na’iñambueguasúi yma guivéma, ko’ãva ñamombe’u iguýpe: 

Ko tetãvore’i Nueva Colombia, tetãvore Kordilléra rembe’ýpe Este gotyo. 

Ko tetãvore’i korapy Nueva Colombia ohupyty: 

Ko tetãvore’i Nueva Colombia-pe, tapekuéra ijitáva rupi, osãva tetãvore’i

Emboscadagui. Ñomongeta mombyryrã katu, ko tetãvore’i oguereko ñe’embyryku´éra rehegua COPACO omoĩva.

Ko tetãvore ombohykue porã upe ysysy ohasáva ko’árupi ha’éva Piribebuy, avei heta ysyry’ikuéra jajuhu ohasáva ko’árupi.
 

Ko tetãvore Kordilléra rupi climakuéra ha’e subtropical, subhúmeda, ya okykue peteĩ arykue javeve 1.540 milímetro rupi, arahakue 22º C rupi, oguejýva 3º C ha hakukue 40ª C peve. Jasypoteĩ ha jasypoapy jave ha’e umi oky’iveha. Hetave javeve ndahakuetei ha ndaro’yetéi, heta rupi ko’árupi yvyty ha ka’aguy porã oguerúva yvytu piro’y. Ko’a mba’ére ko’árupi jajuhu tapia ára porã, upévare ko tenda rupi ojeju ojevy’a haguã turistakuéra rehegua.

Nueva Colombia oguereko 4.277 tapichakukéra oikovéva ipype. Ha ñamañá ramo hesekuéra, jajuhu 83,57% oikovéva okaháre.
  
Omombe’úva mba’eichaitépa ojeikove: 

Tapichakuéra oguerekóva Necesidades Básicas Insatisfechas (NBI):
 

 
Jeikuaapyrã Índice de Desarrollo Humano 2000/2001-pe tetãvorekuéra rehegua: 

Ko tetãvore Kordilléra oguereko: 

 




#Article 308: Santa Rita (371 words)


Santa Rita ha’e umi táva Alto Parana, Paraguái apytépe peteĩva umioñakãrapu’ãvéva. Ofunda kuri umi ouva tetã ambue Brasilgui, avei ha’e tenda oñeñotỹ hetavehápe tetã Paraguáipe soja; opyta Mercosur mbytépe, 340 km este gotyo Paraguaýgui, 70 km Tres Fronteras (Argentina, Brasil ha Paraguái)-gui.

Arapytu mbyte ko’ápe 21 °C rupi; hakuvérõ ohupyty 38 °C ha ro’yvérõ oguejy 0 °C peve. Oky hetaveh Paraguáipe ha’e ko Alto Parana rupi. 

Umi 19.511 tapichakuéra oikovéva apyte 9.984 kuimba’e ha 9.527 kuña, he’i Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos. 

Ofunda ary 1973-pe karai Osvino Schneider. Oiko ichugui tetãvore’i upe 4 jasypakõ ary 1989-pe Ley 58/90 rupi omohenda ojapóva Congreso ha omohenda Poder Ejecutivo upe 16 jasyapy 1990 arýpe.

 

Santa Rita oñemohenda upe mokõiha jehechaukarã tetã Paraguáipe, hérava “Expo Santa Rita”, ohohápe cien mil tapichakuéra. 

Kokue ha vaka ñemoña ha’e tembiapokuéra oñemba’apoveha ko tendárupi. Vakakuéra rehegua jajuhu mymbakuéra iporãmbajepéva. 

Ko táva ojeikuaa avei Capital del Progreso en Paraguay ramo. Kogakuéra hetavéva ha’e soja, avati, canola, girasol ha ambuekuéra. Avei heta jajuhu fabricakuéra ha avei ñemuha rendakuéra.
 
Ko tendárupi avei heta oñemba’apo kure ha ryguasukuéra rehe, upévare ojehepyme’ẽ porã kure ro’o, ryguasukuéra ha avei umi kogakuéra ha’ỹiva.
 
Santa Rita tuicha oñakãrapu’ã ko’agãvérupi, upévare oñemohenda ko távape heta ha tuicha tuicháva banco ha financiera-kuéra ha opaichagua oñemúva virúre; avei hotel-kuéra, tasy’oróga, mbo’ehao, ñemuhakuéra ha avei fabrica-kuéra. 

 
Expo Santa Rita, mokõha tuichavéva ojejapóva tetã Paraguáipe. Hetaitetrei tapichakuéra oúva ohecha ko techapyrã. Upépe ikatu jahecha ijapopyre ko’árupi ha’éva kogakuéra, mymbakuéra rehegua ha avei fabrica-kuéra rembiapokue.

Ko mba’e jehechaukarã ohupytyséva avei ha’e umi Paraguaikuéra mba’ekuáa rehegua jehechauka ha avei ojekuaa ha oñemomba’eguasuhaguã. 

Ikatu avei jahecha heta mba’e ikatúva jajapo turismo naturaleza rehegua ko’árupi. Jajuhúta upe río Monday rembe’ýpe jajapo haguã camping ha ja’ytahaguã, avei jajuhúta ko’ápe heta hotekuéra oñangareko porãva mbohupakuéra rehe. Avei ko’árupi ikatu jajapo turismo rural.
 
Santa Rita oñakãrapu’ã kuri mbovymi arýpe, tapichakuéra ko’árupigua oiko porã ha ha’e voi táva hekove pyahuporãva. 
 

Paraguay guive ikatu jaju táva Santa Rita-pe Ruta II “Mcal. José Félix Estigarribia” rupi jaha upe rire Ruta VII “Dr. José Gaspar Rodríguez de Francia” ha Ruta VI “Dr. Juan León Mallorquín” rupi, 40 km sur gotyo.
  
Ciudad del Este guive, ñaguahẽ Ruta VII rupi, km 30 peve, ha uperire jaju Ruta VI, Encarnación rape rupi, 40 kilómetro. 




#Article 309: Tevikuarymi (349 words)


Tevikuarymi tetvore’i opytáva tetãvore Paraguari, Paraguáipe. Opyta 149 kilómetro rupi táva Paraguaygui. 

Ñaguahe ko távape tape rakãmby tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López rehegua rupi.
 
Ko tetãvore’i Tevikuarymi opyta ysyry rembe’ýpe kóicha avei herava. Opyta tetãvore rembe’ýpe Este gotyo. 

Ha’e tetãvore’i mbovyveha tapichakuéra oikovéva ipype ko tetãvorépe. 

Ko tendárupi oñemba’apove kokuépe ha oñeñotỹ hi’upyrãkuéra. Tapichakuéra omba’apo mymbakuéra ñeñomáme ha avei kokuépe oñeñotỹhápe hi’upyrãkuéra. Oñeñotỹ parral, mandyju ha mandi'o. Upéicha avei oñeñangareko ãva mymbakuéra rehe: vaka, ovecha, kure ha kavaju. 

Upe tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López ha’e tapehũ ojeipuruvéva. Ohasa ko tetãvore Paraguari mbyte rupi ha ko tetãvore’i Tevikuarymi rupi ohasa tape yvyreínteva oguahẽva Paraguay peve ha avei ambue tavakuéra ko tetãvoreguápe. 

Tapekuéra oĩ yvýgui ijapopyre ha avei ijita ra’ỹiva ombojoajúva tavakuéra oñondive ha avei tava akã ko tetãvorépegua avei. 
 
Oparupiete ko tetãvorépe jajuhu ñe’ẽmbyry Copaco omoĩva ha avei ñe’ẽmbyrykuéra jaguerahakuaáva, jajuhu avei ambuekuéra rehegua. Kuatiahaikuéra Paraguaýpegua oguahẽ avei ko’árupi.

Ñasẽ Paraguaygui tape guasu 1 Mariscal Francisco Solano López rupi ñaguahẽ meve távaParaguarí-pe. Ko táva oapyta 66 kilómetro Paraguaýgui, upégui jahave upe tapére jahasa jahávo tavakuéra Karapegua, Acahay ha La Colmena rupi. Ko’águi jaha peteĩ tape yvyreínteva rupi 18 kilómetro, ñaguahẽ meveTebicuarymíme. 
 

Intendente Tevikuarymíme ha’e karai Justo Pablo Prieto Rivas, ANR Partido Colorado-gua, omandáva arykukéra 2006/2010-pe. 
 

Dirección General de Estadística, Encuestas y Censos he’i ko tetãvore’i mbovyveha tapichakuéra oikoha ko tetãvore Paraguarí-pe, ha jajuhu ipype 4.145 oikovéva. 
 
Hetave ojeiko okaháre ha hetamive jajuhu kuimba’ekuéra omba’apóva kokue ha ñúme.

Ko tetãvore’i Tebicuary-mi tetãvore Paraguarí rembe’ýpe Este gotyo. 

Tetãvore’i Tebicuary-mi korapy ha’e ko’ãva: 

Ohypýi ko tetãvore’i Tebicuary-mi upe ysyry héra kóicha avei. Avei heta ysyry’ikuéra ohasa ko’árupi. 

Tevikuarymípe jajuhu 4.145 tapicha oikovéva ha 14,9 tevove rupi jajuhu 1 km2-pe. Kuimba’ekuéra 2.253 ha kuña 1.893. Jajesarekóvo ko’ã tapichakuéra rehe ko tetãvore’ípe jajuhu 90,24% oikovéva okaháre. 90,12% umi ogakuéra apytégui jajuhu okaháre.

Jekuaapyrã Índice de Desarrollo Humano tetãvorekuéra rehegua, Tebicuary-mi oguereko ko’ã mba’e:

Arapytu rehegua iporã jaikuaami ko’árupi ohupytyha 22 °C rupi, hakuvérõ ohupyty 28 °C ha ro’ykue 18 °C rupi. 

Amakuéra rehegua katu ohupyty 1.400 ha 1.600 milímetro rupi ary jave. Jasy okyveha ha’e jasypateĩ, ha sa’iveha oky ha’e jasypokõi.
 




#Article 310: Lampreado (278 words)


Lampreado, Lambreado avei “Pajagua Mascada” 

Ha’e peteĩ tembi’u Paraguái mba'éva ambuekuéra tembi’u ko’arupiguáicha avei ha’e tembi’u ñanemombarete porãva, upeichaha ojeikuaa porã oñemoñe’ẽvo kuatiahaikuéra Paraguái rekovekueregua. 

Ha’e petgeã mujapeichagua chyryry ojejapóva ko mba’e ojeipuruetéva tembi’u’aporã ñane retãme ha’éva upe mandi’ogui (“manihot esculenta=manihot utilísima”, ñana euforbiácea rehegua hapokue ojeipurúva oje’uhaguã ha oguereko rupive hetã aramirã iporãva ojejapo haguã tembi’ukuéra iporãitereíva ja’u).  

Ko ñe’ẽ “lambreado” ou ramo jepe “lampreado”-gui, ndojeikuaa porãi mba’érepa oñembohéra kóicha ko tembi’u chyryry mbujape joguaha mandi’o ha so’ogui ijapopyre.
 
Tetã Paraguáipe, oñeñe’ẽva mokõ ñe’ẽme ha’éva castellano ha guaraní, oñembohéra avei  “pajagua mascada”, oñemoĩva upéicha oñemandu’ávo avakuéra  (“payagua”) rehe oikove va’ekue Paraguái ryepýpe ymaite ou mboyve España-gua kuéra.

Heta hendáicha ojejako ko “lampreado”. Upe ojejapovéva katu oipuru ko’ã mba’e: mandi’o, so’o oñembojy ha iku’ipyre, ajo, sevói, juky ku’i, mba’e kyra ha avei mbujape ku’ipyre.  
Ambue katu ipohyivéva ñandepy’ápe guarã (oĩ katu he’íva kóva heveha), ojeipuru pype vaka terã kure kyrakue, aramirõ ha so’o pýra oñembojehe’áva mandi’óre.

Jaipiro mandi’o ha ñambojy y he’ẽ jukývape hu’ũ porã meve, ndahykúinte va’erã. Oñemboju’i tembipuru oñemongu’ihápe. Oñembojehe’a pe so’o ku’i, ajo ha avei sevói chyryry pyre aceite-pe, juky ha avei upe mbujape ku’i.
 
Ko mba’e apopyrégui ojejapo mbujape’i mimi, ojeheróva “tortilla”, ha oñembochyryry aceite aku porãme. 

Ani haguã ipohyieterei ñande py’ápe iporãve ñaguenohẽ hendive ensalada ka’avokuéragui ijapopyre.

Ko “lampreado”, ikatu rupi ñañongatu heta ara iporã jagueraha haguã “avío-rã” (he’iháica Real Academia: “Entre pastores y gente de campo, provisión que se lleva al hato para alimentarse durante el tiempo que se tarda en volver al pueblo o cortijo”) de viajantes y “troperos” (conductores de tropa de ganado vacuno, principalmente). 

Ko tetãvore Misiones rupi,  Paraguáipe, oje’e “lambreado” ambue tendárupi oñembohérava “marinera” ojejapóva so'o terã ryguasúgui. 
 

 




#Article 311: Bella Vista (Itapúa) (433 words)


Bella Vista ha’e peteĩ tetãvore’i opytáva tetãvore Itapúa, Paraguái-pe. Opyta táva Paraguaýgui 410 km rupi. Ñaguahẽ ko tetãvore’ípe peteĩ tape rakamby osẽva ruta IV Juan León Mallorquín rupi.

Ha’e colonia alemán rehegua, omohenda va’ekue karai Erdmann Fischer ha José Bohn ary 1918-pe. Ojekuaa avei Bella Vista Alto Paranágua.

Oiko kuri ichugui tetãvore’i upe ary 1959 ramo. 

Umi coloniakuéra alemana Hohenau, Obligado ha Bella Vista peteĩchante oñepyrũ ha imba’apokuéra rupi oñembohéra Colonias Unidas (Itapúa). Upe ymave guarema ha’e Hohenau, opytáva 50 km  noreste gotyo Encarnacióngui, oñemoñepyrũ va’ekue ary 1898 rupi, tetã sambyhykuéra ome’ẽrei ramo guarema 30.000 ha yvy oñemohenda hagua upe colonia peteĩha, oñefunda va’ekue mokõi  ary rire, upe ary 1900-pe.

Yvy neporãva jajuhu rupi ko’árupi, tapichakuéra omba’apo ñemitỹme ha avei vakakuéra ñemoñáme, ha upe oñeñotỹvéva ha’e ka’a ha avei tung. Mymbakuéra rehegua katu oñemoña vaka ha ovecha.

Ko tetãvore’ípe jajuhu heta industria-kuéra ha avei tenda oñemba’apohápe ita ñeguenohẽpe. 
Ysyry Paraná rembe’ýpe jajuhu ko’ã puerto-kuéra:

Tapichakuéra Bella Vista-gua py’ỹinte oho tetã ambuekuérape, upeicha rupi ndahetái ko’ápe ojeiko. He’i upe Dirección General Estadística, Encuestas y Censos, ary 1972-pe ko táva oguereko 10.467 tapicha oikovéva ipype, ary 1982-pe 13.249, ary 1992-pe 7.954 tapicha. Ko’ã ramo guarã 10.738 tapichánte ha hetamive kuimba’ekuéra.
Hetave ojeiko okaháre.

Opytáva tetãvoreItapúa-pe, Bella Vista rupi heta ñukuéra jajuhu, tapichakuéra oipurúva ñemitỹ vakakuérare ñeñangarekorã.  

Ko tetãvore’i Bella Vista korapy oguahẽ:

Ñaguahẽ ko tetãvore’ípe tape rakãmby osẽva Ruta VI Juan León Mallorquín-gui.

Tapekuéra oporogueraháva ko’árupi iporã, upéicha rupi coloniaháre kuéra heta tapicha oho ha oúva oguerahava hembipurukuéra jajuhu. 

Heta mbayruguata porã ha tuicháva oporogueraháva opa hendárupi. Oĩ katu oporogueraháva Paraguay peve avei. 

Bella Vista oguereko tape oguejyha avion-kuéra michĩ ha ndatuichaitéiva. Upéicha avei jajuhu telefonokuéra digital, radioemisora ha repetidora-kuéra canal TV rehegua.

 
Ykuéra rehegua tuichavéva ha’e Ysyry Paraná. Ombohykue Bella Vista rembe’y ipukukue javeve ko República de Argentina korapy ha oguereko heta ysyrykuéra osẽva ichugui: Ko’ãva ysyrykuéra ho’a ko Paranáme: Mbororé ha Itá Caguaré, ha oĩve.

Arahakukue Bella Vista-pe ha’e ko tetãvore Itapúa-peguáicha. 21 ºC rupínte ha ro’yha ára rupi oguejy -4 ºC peve. Ñañemo’aguĩvévo jahávo río Paraná rembe’ýpe ro’yvéntema. Arahakúpe nda’ijyvatetéi arahaku, ohupyty hakuvérõ 38 ºC peve. 

Amakuéra rehegua, peteĩ ary javeve oky 1.700 mm. Javykuéra oky’iveha ha’e jasypokõi ha jasypoapy; okyveha katu ha’e jasypa.

Tapichakuéra oikovéva koápe 10.105. Ha ñamañáramo ko’ãvare, jajuhu 78% oñembohógava okaháre. 

Omombe’úva mba’échapa ko’árupi ojeikove:

Ko tetãvore’i Bella Vista tenda iporãva pirakuéra ñeguenohẽrã, ha avei tendakuéra iporã Camping g̃uarã.

Oguereko avei yrembe’y porã ysyry Paraná ári, upéicha avei oñeha’ã hag̃ua umi deportekuéra y rupigua. 
Tendakuéra ojehohápe tembi’u tetã ambuegua je’urã jajuha restaurante Papillón, opytáva táva Bella Vistápe, km 50 ruta VI «Juan León Mallorquín»ári, ojejapo porãhápe tembi’u alemán.




#Article 312: Carlos Villagra Marsal (418 words)


Carlos Villagra Marsal ha’e ñe’eyvoty apoha, narrador, ensayista ha tekove arandu paraguái. Heta mba’e porã ha’e o’hai va’ekue jajuhú Paraguáipe, ndaha’éi haípe añónte, avei editor promotor ramo.

Heñói Paraguaype, táva omyakãva tetã Paraguái, ary 1932 ramo.

Imitãmi guive, Villagra Marsal oñepyrũma ohai ñe’ẽyvotykuéra rehegua.

Oguereko ramo poteĩ ary 60 kuatiáma ohai kuri ñe’ẽyvotyku´éra rehegua.

Ha’e avei abogado, ha ojeikuaa ijupe upe oje’éva promoción del 50 gua ha, omboguatahaguépe heta ñe’ẽyvotykuéra porã upe Academia Universitaria del Paraguay-pe.

Heta ary jevy, Villagra Marsal omyakã va’ekue upe Tertulia Literaria Hispanoamericana de Asunción. Ko’ágã ramo guarã ha’e mbo’ehára literatura guaraní rehegua Universidad Católica-pe ha avei Universidad Nacional Asunción-pe.

Ofunda va’ekue José María Gómez Sanjurjo ha Jorge Gómez Rodas ndive Alcándara Editora, omyakã ko tembiapo ary 1982 guive 1988 peve. Omotenonde avei Editorial Araverá ary 1985 guive 1987 peve.

Ko árapeve, Villagra Marsal ohai irundy kuatiahai ha heta ensayo ha comentariokuéra oñeguenohẽ va’ekue heta kuatiahaikuéra ñaneretã ha ambue tetã ambuérupi osẽvape.

Imba’e mokõ kuatiahaipyre ñe’ẽpoty rehegua: Antología mínima, oñemosarambi va’ekue ary 1975ha ha Guarania del desvelado, oséva 1979-pe. Ko ipahapeguápe jajuhu Canto a Simón Bolívar, ohava va’ekuke ary 1954-pe.

Ko haihárape ojehepyme’ẽ va’ekue ary 1954 ramo upe juegos florales Sociedad Bolivariana del Paraguay ojapo va’ekue omomorãvo Bolívar-pe. 

Prosa rehegua, Villagra Marsal  ohai Mancuello y la perdiz, oñemosarambi va’ekue ary 1965 ramo. Ko novela mykymíme oñeme’e va’ekue Primer Premio (narrativa rehegua), ary 1966 ramo diario La Tribuna. Hembiapo ipyahuvéva oñemosarambi va’ekue ary 1992-pe ha’e Papeles de Ultima Altura. Ko’ágã ramo guarã oguereko ñe’ẽpoty rehegua ohaíva hína.

Ñe’ẽpoty rehegua, Villagra Marsal ohai 'Antología mínima', ary 1975pe;
'Guarania del desvelado', ary 1979-pe; 'El júbilo difícil', ary 1996-pe; ha 'Poesía congregada', tetã México ha España-pe, ko arýpe aveui. Narrativa rehegua, ha’e ohai va’ekue Papeles de Ultima Altura', osẽ va’ekue ary 1992-peha 'Mancuello y la perdiz', ohaiva’ekue 1965-pe ha oñeguenohẽ jevy tetã Ecuador-pe ary 1995 ramo. Ko ipahapegua ha’e novela mbykymi, ogana va’ekue Primer Premio (narrativa-pe) ome’ẽ va’ekue 1966-pe upe diario La Tribuna.

José María Gómez Sanjurjo ha Jorge Gómez Rodasndive, Villagra Marsal ofunda ha omyakã Alcándara Editora umi ary 1982 ha 1988-pe, oguenohẽ papoteĩ kuatiahaipyre ñe’ẽpotykuéra paraguái rehegua. Ha’e avei Editorial Araverá myakãhára umi ary 1985 guive 1987 peve.

Umi heta jehasa asy Stroessner omanda mbarete ramo guare, Carlos Villagra Marsal omyakã va’ekue upe herakuã porãva 'Tertulia Hispanoamericana del Paraguay', oñemohenda va’ekue irundy javeve peteĩ jasýpe Centro Cultural Juan de Zalazar-pe.

Villagra Marsal ohai Mancuello y la Perdiz omba’a jave ONU- pe táva Santiago de Chile-pe, oñeme’ẽhaguépe ichupe premio upe kuatiahai osẽva pyhareve hérava La Tribuna rupi.




#Article 313: Juan Gualberto González (648 words)


Juan Gualberto González ha’eva’ekue Paraguái Ruvicha oisãmbyhyva’ekue ko tetã 1890 guive 1894 peve.

Juan Gualberto González heñói Paraguaýpe 12 jasypokõi 1851-me. Omenda tekombo’ehára Rosa Peña Guanes ndive, ña Rosario Guanes ha karai Manuel Pedro de Peña ñemoñare, ojeherova’ekue chupe “Ciudadano Paraguayo”. 

Oñepyrũramo guare ñorairõ Triple Alianza ndive, oho cuartel-pe ha oike Sanidad Militar-pe. Ñorairõhápe ho’a Triple de la Alianza-gua pópe Juan Bautista Gill  ndive ha oike oñorairõ ejército aliado ndive. Ojevy Paraguaýpe 1869-pe, mokõi ary upe rire oike masonería-pe ha oñepyrũ Logia Unión Paraguaya Nº 30-pe. Aremi upe rire omoñepyrũ Consejo Supremo Grado 33, ko aty tuicha oipytyvõ chupe imotenondeháramo, 8 jasypokõi1895-pe, karai  Eleuterio Correo, karai Antonio Taboada ha Dr. Cecilio Báez ndive. Omano Paraguaýpe 30 jasypokõi 1912-me.

Ojupi Paraguái Retã Mburuvicháramo 25 jasypateĩ 1890-pe ha oisãmbyhy 9 jasypoteĩ 1894 peve. Ojupi hendive vicepresidente ramo Marcos Morínigo  ha hembiapo irũramo katu oĩ hendive tetãyguakuéra: karai José Tomás Sosa, ministro del Interior ramo; Venancio V. López (Karai Carlos remiarirõ ha Mariscal sobrino) Relaciones Exteriores-pe; José Segundo Decoud,  Hacienda-pe; Benjamín Aceval, Justicia, Culto e Instrucción Pública-pe ha General Juan B. Egusquiza, Guerra y Marina-pe. 

Omanda aja hovatavyve crisis bancaria  oñepyrũma hague ojepy’apy mburuvicha ha’e mboyve guare. Oñemoñepyrũ oficina de Contribución Directa (Impuesto Inmobiliario), oñemoñepyrũ Intendencia municipal de Asunción ha omano avare guasu Pedro Juan Aponte. Oipe’a hokẽ Escuela Práctica de Agricultura, oipe’a’ypy hokẽ  Palacio de Gobierno peteĩ jehechauka guasu ojegueromandu’ahávo irundysa ary Europa-guakuéra oike hague América-pe, oñemopu’ãmba Tetã Ka’irãi, oñemopu’ã óga Hospital de Caridad (Clínicas) ha ojeguerojera Banco Mercantil. 18  jasypa 1891-me ojejoko peteĩ golpe de estado ojejapóva hese, katu pe ojehúva ombokuchupaite tetã política-pe. 1891-me ojehejarei canciller-kue Coronel Juan Crisóstomo Centurión ministro plenipotenciario ramo, Inglaterra, Francia ha España renondépe; upe arýpe avei nosẽi misión diplomática del representante boliviano Mariano Baptista, amo gotyove ojupiva’ekue upe tetã mburuvicháramo. 

Oñefundaite táva Hiparía; 2 jasyrundy 1861-me, ojupi Ministro de Justicia ramo, karai pohãnohára Dr. Facundo Insfrán, Dr. Benjamín Aceval rendaguépe. Upe arýpe avei ojejapyhy tetãme g̃uarã Código de Comercio argentino, oñemyatyrõ Palacio de López, oñefunda colonia pyahu ha oñeme’ẽ juruvy oúvo 1723 tapicha pytagua Paraguáipe. Ferrocarril og̃uahẽ jasypoapy 1891-me Pirapo peve, ag̃uiete Jutýgui; tetã rekuái oiporu upe arýpe 314.615,23 peso; oĩ  292 mbo’ehao, 18.944 temimbo’e ha ojererovia oĩ hague 20000 tapicha ohai ha omeñe’ẽkuaa’ỹva kuatia; oñeme’ẽ 1.226.000 peso Presupuesto de Gastos de la Nación 1893-pe g̃uarã. 

Oñenombra mburuvicha pyahu: José Segundo Decoud Uruguay ha Brasil Rekuái renondépe g̃uarã ha Doctor César Gondra Santa Sede renondépe. Jasypokõi 1892-me oñemoneĩ ministro plenipotenciario de España karai Juan Durán y Cuervo, omoñepyrũva heta téra upe rire. 
 
Periodismo rehe oñeñe’ẽramo, oje’eva’erã osẽ’ypy hague “La Democracia” ha “El Independiente” ha 1891 ha 1894 mbytépe, “La República”, “El Tiempo”, “La Libertad”, “El Progreso”, “El Pueblo”, “El Centinela”, ha “La Patria”.

Upéramo ojeguerovia González ohejataha tetã rekuái hovaja karai José Segundo Decoud pópe. Katu amo gotyove ojekuaáta mba’etérepa okúira’e. 

Karai mburuvicha ndohechakuaaite okuipotaitemahahína. 9 jasypoteĩ 1894-pe, apañuãi oĩ rupi, oñemboja hembiapohápe peteĩ komisiõ oĩva pype karai Rufino Mazó, Eusebio Mongelós ha Rufino Careaga, General Juan Bautista Egusquiza rérape ojeruréva chupe oheja hag̃ua tetã pokatu. González nomoneĩri rupi, ojegueraha chupe Cuartel de Escolta-pe, oha’arõmahápe chupe Egusquiza ha  General Caballero. González ombotovejey ojejeruréva ha mbarete kangýpe Congreso omoĩ pokatu vicepresidente, karai Marcos Morínigo pópe ha oipe’a chupe.

Omba’apo pytyvõháraramo sanidad-pe Guerra de la Triple Alianza aja. Oiko magistrado ha Cámara de Diputados motenondeháramo. 26 jasypoteĩ 1869-pe omoĩ héra kuatiáre “Club del Pueblo” ofundavakuéra apytépe; miembro ramo oĩva’ekue upépe karai Ignacio Sosa, motenondehára, José María Mazó, vicepresidente, ha José Segundo Decoud,  secretario. 1872-me oikova’ekue juez de primera instancia de comercio ramo. 1873-pe oiko Defensor de pobres y ausentes ramo. 1877-me oĩ aty omoheñoiva’ekue Asociación Nacional Republicana-pe;  15 jasypoapy upe arýpe omba’apo comisión provisoria omoñepyrũva’ekue ANR-pe; ha’eva’ekue Consejo de Crédito Público motenondehára ha omoĩ héra manifiesto ojekuaaukava’ekue 11 jasyporundy ha 5  jasyapy 1888-pe oiko upe comisión vocal ramo. 1881 ojupi Ministerio de Justicia, Culto e Instrucción Pública ramo; avei omyakã bancos Hipotecario, Comercial y Territorial. 




#Article 314: Juan Antonio Escurra (567 words)


Juan Antonio Escurra peteĩva Paraguái mburuvicha oisãmbyhyva’ekue ko tetã 1902 guive 1904 peve.

Heñói 6 jasypo 1859-pe táva Karaguataýpe, Cordillera departamento-pe.  Omenda Josefa M. Rojas, kuña ogapy porãmegua ndive, amo gotyove oikóva chugui tetã primera dama. Hogayguakuéra omba’apo mandyju, avati ha yva ñeñotỹme. Uriarte ha Egusquiza rire ha’eva’ekue mbohapyha tetã mbururicha vasco-va herajoapy. 

Oho mitã mbo’ehaópe itávape, upe rire omba’apo kokuépe. 1879-pe, orekóramo 20 ro’y, oike cuartel-pe soldado ramo. Upéi pya’etemi ojupi ejército-pe. 1891-pe oñemoĩ chupe comandante militar de las Misiones ramo; jasypo 1892-me oñemoĩ chupe sargento mayor ramo ha avei fuerzas de caballería motenondehára ramo.  Jasypokõi 1894-pe ojupi teniente coronel ramo ha 24 jasypoapy 1897-me katu coronel de la nación ramo. Ojupi Alférez de Caballería peve. Oĩva’ekue golpe oitýva Emilio Aceval-pe.  Hatã oku’eva’ekue churuchuchu oikóva 18 jasypa 1891-me, oĩ haguépe katupyrýpe tetã rekuái omotenondéva general Egusquiza  ndive. 

Ojupi Tetã Motenondehára ramo orekóramo 43 ary; oĩ mburuvicháramo 25 jasypateĩ 1902 guive 19 jasypakõi 1904 peve. Oheja tetã ñeisãmbyhy ha ndaikatúi omohu’ã oñenohẽre chupe Tetã Pokatúgui mbaretépe. Ivicepresidente ha’eva’ekue doctor Manuel Domínguez, ojoajúva pe ñepu’ã oityva’ekue Escurra-pe ndive. Coronel Escurra rembiapo irũnguéra ojekuaa imitã rehe, oĩre pype tapicha orekóva 26 ary guive 43 pevénte; umíva apytépe oĩva’ekue: Fulgencio R. Moreno, Juan Bautista Gaona ha Emiliano González Navero,  Hacienda-pe; Eduardo Fleitas ha José Emilio Pérez, Interior-pe; Cayetano Carreras, Justicia, Culto e Instrucción Pública-pe; Antonio Cáceres, Patricio Escobar, Bernardino Caballero ha Benigno Ferreira, Guerra y Marina-pe; Pedro Pablo Peña, Cayetano Carreras, Gualberto Cardús Huerta y Cecilio Báez, Relaciones Exteriores-pe.

Omanda aja oñefunda colegio San José,  iñe’ẽrendota ha’eva’ekue “Fiat voluntas Dei”, “Tojejapo Tupã rembipota” ha og̃uahẽ pa’ikuéra Bayoneses; oñemopyenda porã tetã viru ha avei presupuesto. Ñande viru imbarete ha’e omanda aja. Ñemu opaichagua tuicha oñakãrapu’ã; firma Casal Ribeiro omondo heta petỹ ha mandyju Europa-pe; Rius y Jorba orahuka vakapi, ovecha rague ha tague heta heta okápe.  Doctor Arturo Rebaudi, “antilopizta” ojekuaáva, he’iháicha apoukapy 21 jasyapy 1904-pe guare, oho delegado ramo II Congreso Médico ojejapóva Buenos Aires-pe; osẽñepyrũ pohãnohára Universidad Nacional-gui; ojehupi distrito ramo San Antonio; oñeme’ẽ Uruguay Solar Artigas; ojapouka monumento Héroes de Ytororõme g̃uarã; ojejapyhy Código de Comercio argentino; oñefunda Colegio San José. 

Tekombo’e rehe oñeñe’ẽramo ikatu oñemombe’u ojejapo hague Primer Congreso Pedagógico Nacional, jasykõi 1903-pe ha oñemboguata hague tembiapo hérava “Plan Franco” Colegio Nacional-pe g̃uarã, 25 jasyapy 1904-pe. Upe arýpe ñe’ẽpapára Narciso R. Colmán omba’apo Hue de paz ramo Caballero-pe. 1903-pe omohu’ã imbo’esyry Facultad de Medicina pohãnohára pyahukuéra Andrés Barbero, Ricardo Odriozola, Manuel Urbieta ha Eusebio Tabeada.

Jasypoapy 1904-pe oñepyrũ peteĩ militar-kuéra ñemongu’e guasu Villeta guive ha jasypa upe arýpe oku’e peteĩ revolución oitýva Escurra-pe, ha hendive, gobierno republicano ha oñepyrũ omanda chovykuéra. Okúi rire, ohejaite política ha oike jey yma guaréicha oñemboheko’ỹme mombyry py’apýgui. Oñembohóga Villa Hayes-pe ha  omboguata peteĩ ogapy angapyhýpe. 

Coronel Escurra omano Villa Hayes 24 jasypoapy 1919-pe. Poder Ejecutivo, apoukapy rupi, omanda oñemomba’eguasúvo tekotevẽ háicha chupe. Hetekue ojevela Palacio de los López-pe ha upégui ojegueraha tyvyty la Recoleta-pe. Aty oraháva Coronel retekue og̃uahẽvo Puerto de Asunción-pe Artillería de Marina ombohu’u pateĩ jey mbokavusu, péicha ojerurégui Ministerio de Guerra. Guardia de Honor ramo oĩ peteĩ marinero-kuéra aty. Te’ongue renonde rupi oñembohysýi ministro de Hacienda, doctor Eligio Ayala,  tendota José P. Guggiari, Supremo Tribunal y Justicia, Parlamento, político Kolo’o ha heta ogapy kate Paraguaygua. Ojejapo peteĩ ñembo’e guasu Catedral Metropolitana-pe, péva omyakã avare guasu Paraguaypegua Juan Sinforiano Bogarín. Hetekue ojeheja Panteón Militar-pe, upépe artillería Marina-gua ombohu’u jey mbokavusu.

Péicha Paraguái ñemoñarekuéra omomaitei paha peteĩ tetãygua herakuã mombyrývape. 




#Article 315: Patricio Escobar (506 words)


Patricio Escobar ko karai peteĩva Paraguái rendota; oisãmbyhyva’ekue tetã 25 jasypateĩ 1886 guive 25 jasypateĩ 1890 meve.

Heñói San José de los Arroyos 17 jasyapy 1843-pe tenda hérava Ka’aguy Ruguápe. Itúva ha’eva’ekue karai José Escobar ha isy katu Ña Ana Bella Cáceres. Hembireko ypykue héra Ignacia Garcete ha mokõiha katu Estalación E. General Escobar heta oñorairõva’ekue Guerra de la Triple Alianza aja. 

Ha’eva’ekue soldado Campamento de Armas, Cerro León-pe, upéi oike batallón 36 de infantería-pe. Ojupi cabo ramo jasypo 1866-me ha alférez ramo ñorairõ Kurupa’ytýpe guare rire. Oku’eva’ekue Mariscal López pytyvõhára ramo 1867-me Paso Puku, Cuartel General-pe. Javo’ói ijetu’uvévape oike ha péichape og̃uahẽ coronel ramo Cerro Corápe. Oñeme’ẽmi chupe umi tembiaporã ijetu’uvéva, ha’e akóinte omba’apóre py’aguapy ha akãguapýpe. 

Hete, henyhẽtéva perégue rehe ojekuaa ñorarõ rãmbore, ohechaukáva mba’éichapa oñorairõraka’e hetã rehehápe. Ho’a enemigo pópe, katu oñemosãso rire chupe pya’etemi oikejey milicia-pe. Salvador Jovellanos omanda aja, ohupi chupe general de brigada ramo 16 jasypokõi 1874-pe ha Juan B. Gill katu omog̃uahẽ chupe general de división-pe, 6 jasypokõi 1876-me. Omohu’ã rire hembiapo militar ha político háicha, opyta hógape, omano haguépe 19 jasyrundy 1912-me.

Ojupi tetã mburuvicháramo 25 jasypateĩ 1886 guive 25 jasypateĩ 1890 peve. General Escobar oñepyrũ omotenonde tetã mbohapy milíko ha mokõi civil ndive. Omoĩru chupe vicepresidente ramo karai José del Rosario Miranda  ha hembipo irũramo oĩ hendive  Agustín Cañete, Higinio Uriarte ha José Tomás Sosa,  Hacienda-pe; Juan Antonio Meza ha Manuel A. Maciel, Interior-pe; Manuel A. Maciel ha César Gondra, Justicia, Culto e Instrucción Pública-pe; Pedro Duarte, Guerra y Marina-pe; ha Benjamín Aceval, José Segundo Decoud, Juan Crisóstomo Centurión ha José Tomás Sosa,  Relaciones Exteriores-pe.

Omanda aja ojeguerojera Centro Democrático ha Asociación Nacional Republicana; amo gotyove oñefunda Partido Liberal (Azul) ha Asociación Nacional Republicana (Partido Colorado). 24 jasypa 1887-pe ojeguerojera Consejo Nacional de Educación.  Osẽ ley de enseñanza primaria obligatoria rehegua, oujey Paraguáipe mbo’ehára tetãygua Atanasio Riera, oñemoaranduva’ekue Corrientes-pe ha ohaiva’kue “Primera memoria sobre Educación Común”. Upe arýpe, 1887, oñemoĩ kuatiáre tratado Aceval-Tamayo, Bolivia ndive;  oñefunda peteĩ Banco Agrícola; oñenohẽ  léi  tendota poyvi jeporu rehegua ha osẽñepyrũ ñepyrũ “Diario Oficial”.

General Escobar omombarete tekombo’e péva ha’e rupi tetã akãrapu’ãrã. 24 jasyporundy 1889-pe oñefunda Universidad Nacional, ha mokõi ary upe mboyve katu Tetã Arandukakoty; upéramo avei Paraguái opartisipa  Primera Conferencia Internacional Americana, ojejapova’ekue Washington-pe ha ojeguerojera Banco del Paraguay. Oñemboaje léi  omohendáva jehupytyrã ha mba’éichapa oñemboguatava’erã enseñanza media, ha oipe’a hokẽ Colegio Nacional-kuéra Villa Rica, Encarnación, Pilar ha Concepción-pe. Ojepysove ferrocarril Paraguari guive Villa Rica peve, ha oñekontrata upevarã empresa Patri, Travassos y Cía., ha upe rire oñembohasa ko tembiapo peteĩ empresa Inglaterra-yguápe; oñepyrũ avei ojepyso luz eléctrica Paraguáipe. 

Ñorairõhápe, jasypakõi 1868 mbyte rupi, sa’íma oĩ tape Paraguái ejército ojehekýi hag̃ua enemigo renondégui ndoikuaái rupi umíva pu’aka ha ndorekóire marandu iñatete ha oipytyvõkuaáva chupe. Patricio Escobar, ndoikuaáirei kyhyje ha tembetembe ohasa ñu hérava Ypekua. Ho’yta 35 kilómetro, oikuaa ramo jepe ikatuha oisu’u chupe vícho oporojukáva hetaite oĩva upe tendápe. Ojekuaa hese hetã rayhu añete hague, jepémo ikane’õ, oñekytĩ ipyti’ápe ha ipo katu ombochalái chugui peteĩ mboka, ojapo ojapova’erã hetã rayhupápe. Péicha ojapo ha ombyaty marandu oikotevẽteva’ekue hetã milikokuéra. 




#Total Article count: 314
#Total Word count: 199553