#Article 1: Vanuatu (214 words)


Ripablik blong Vanuatu (Franis: République de Vanuatu, Inglis: Republic of Vanuatu) i wan kaontri long pasifik we olgeta i tok tok long Bislama. Ol tu narafala ofisel lanwis blong kantri ia hemi inglis mo franis. I gat klosap 115 aelan lanwis we manples blong Vanuatu i toktok long hem. Kapital blong hem i Port Vila. Hemi independent aot blong British mo Franis long 30 July 1980.

Long July 2016, populaesen blong Vanuatu i stap araon 277 554. Blong olgeta, 98, 5 % i melenesian, mo nara 1,5 %
i Polenesian, waetman (Blong Ostrelia, Niu Zilan o Franis), mo tu i gat sam shinwa.

Oli planem sam blong kaekae mo sam blong salem.

Ol tufala spot we ol man Vanuatu i stap pleiplei long hemi oltaem hemi i kriket mo futbol. Be wan nogud samting i se 
ol yangfala pikinini blong Vanuatu i nogat fulap janis blong tekem pat long tufala spot ia 
from inogat gudfala okanaesesen aotsed long Efate long ol narafala aelan.

Vanuatu i wan palamenteri demokrasi, i gat konstitusen mo wan presiden.

Nasonal lanwis blong Vanuatu emi Bislama. Ol ofisol lanwis emi Bislama, Franis mo Inglis. Ol lanwis oli yusum insaed long skul emi Franis mo Inglis. Olsem wan fomol lanwis Inglis mo Franis ino save bitim narawan from bae kosem divisen.




#Article 2: Ambae Aelan (119 words)


Ambae Aelan o Aoba hem i wan blong olgeta aelan long Vanuatu. Hem i stap long Penama provens, klosap long Santo, Pentecost, mo Maewo aelan. Ol man eria blong Ambae oli: Walaha, Nduindui, Redcliff, Vingualato, Lombaha, mo Longana. Provinsial senta blong Penama provens i stap long Saratamata long is Ambae.

Hem i stap long not pat blong kaontri ia. Long medel long aelan ia, i kat wan bigfala wota i stap. Hem i stap raet antap long hill long medel blong aelan ia. Sapos yu sam taem blong go luk, bambae u sapraes long hem. Yu ting se yu stap long solwota. From hem i bigfala wota tumas yu no bilivim se i stap long medel blong wan aelan.




#Article 3: Kokonas (230 words)


Kokonas (Cocos nucifera) hem wan kaen pamtri we istap gru long tropikol eria blong wol, long so klosap blo solwora. Hemi stap olbaot long Vanuatu tu.

Taem fresh kokonas hemi grin kala, hemi fit blong trink. Bislama i kolem “navara”, igat spesel nem bl'm long ol lanwis Vanuatu. 

Man o pikinini i klaem antap long stamba blong kokonas, holem kokonas, tanem, tekem. Katem hol wetem naef, ale trink. Wora bl'm i swit.

Fresh kokonas igat palp bl'm we man isave kakae, we hem swit tu.

Ale spos kokonas i raep moa, palp ia bae i kam strong, hem had tumas blong kakae wetem tut. Be hemia man i save skrasem nao: long kastom oli skrasem wetem kokiyas; tedei wetem wan spesel kaen metal bled.

Skrasem gogo, yu tekem kokonas ia mo skwisim wetem tufala han, mekem melek blong kokonas. Oli melekem kakae olsemia long laplap. 

Mit blong kokonas oli mekem oel blong kopra long hem, yusum blong mekem sop o shampu o wanem. Hemia bigfela pat blong exportation blong Vanuatu.

Taem skrasem kokonas finis, man i save sakemaot sel bl'm, o i save yusum bakegen. 

Wan yus bl'm hem olsem wan glas blong trink kava l'm.

Ol lif kokonas igat plante yus bl'm. Espeseli oli wivim mat l'm, spesol mat blong lif-kokonas, blong staon l'm long graon.

Yumi save wivim defren kaen basket tu; mo ol pleple blo pikinini tu.




#Article 4: Muhammed (146 words)


Muhammed i holiman blong Islam. Muhammed no i God.
Hem i bin bon long 570 A.D. long Mecca. Hem i bin lusum papa mo mama taem hem i smol. Hem i bin laef olsem ol pua. Hem i bin winim wan gud nem olsem wan man blong mekem pis. Hem i bin mared taem hem i bin gat 25 yia. Long 610, hem i bin prea mo hem i bin tingting hevi long Maont Hira. Hem i bin talem se enjel Gabriel i bin kamaot long hem mo i bin givim hem wan mesej we i kam long Allah (God). Hem i klemem se hem i kasem toktok we i kam long God tru long Gabriel stat long 620 i go kasem 632. Ol komiunikesen ia, we ol disaepol blong hem oli stap talem baehat, oli bin raetem afta insaed long Koran, tabu buk blong Islam.




#Article 5: Buk Blong Momon (213 words)


Buk blong Momon: Wan Narafala Testeman blong Jisas Kraes

Wan mesenja blong heven we nem blong hem Moronae i lidim Josef Smit long wan hil we ol gol plet i bin stap slip haed blong plante senturi. Ol gol plet ia oli tekem ol raeting blong ol profet we oli talemaot stori blong wanem we God i bin mekem wetem ol fas man we i bin stap long Amerika. Josef Smit i bin transletem wanem i bin stap insaed long ol plet ia tru long paoa blong God. Ol profet insaed long Buk blong Momon oli bin save abaot misin blong Sevya mo oli bin tijim gospel blong Hem. Taem Hem i laef bakegen long ded, Kraes i bin kamaot long ol pipol ia. Hem i bin tijim olgeta gospel blong Hem mo Hem i bin stanemap Jos blong Hem. Buk blong Momon i pruvum se God i toktok long man mo i stap singaotem olgeta blong mekem tabu wok blong hem long taem tedei mo jeneresen ia semmak olsem wetem ol jeneresen bifo.

Presiden Ezra Taft Benson i bin talem se Buk blong Momon i ki ston long trifala wei:

Wan stamba tingting blong Buk blong Momon i blong mekem tingting blong ol pipol i kam strong se Jisas Hem i Kraes.




#Article 6: Yunaeted Stet blong Amerika (145 words)


Yunaeted Stet i wan kaontri blong Not Amerika. Hemi wan federasen we i gat wan konstitusen, witem 50 stet.  48 stet blong em ol i closup long Kanada mo Mexico nomo.  Wan stet nem Alaska i stap long notwes kona blong Not Amerika.  Alaska i klosap long Kanada long is saed mo long Bering Strait long wes saed. Wan stet nem Hawaii i stap long Pasifik; em i gat plante aelan nomo.

Kapital blong Yunaeted Stet i Washington, D.C.

Presidens blong hem i Joe Biden.

Long 2019, populesen blong Yunaeted Stet i stap aroun 328,239,523.

Gavman blong Yunaeted Stet blong Amerika i gat trifala pat: executive branch, legislative branch, mo judicial branch.  Executive Branch em i enfosem ol law.  Legislative branch em i mekem ol law.  Judicial branch em i interpretem ol law.

Yunaeted Stet em i independent aot long British long 4 Julae 1776.

 




#Article 7: Josef Smit (142 words)


Josef Smit (Sharon, Vermont, 1805-Carthage, Illinois, 1844) i bin laef long Yunaeted Stet, we hem i wan kantri ia nomo we i bin stap gat fridom blong relijin long taem ia. Hem i bin wan taem we relijin i impoten tumas long Is

pat blong Yunaeted Stet. Ol famle memba blong hem oli bin stap insaed long relijin mo oli bin stap lukaotem trutok oltaem. Be plante minista oli bin klemem se oli bin gat tru gospel.
Josef i bin wantem blong save wijwan long ol grup blong relijin ia i stret (Joseph Smith—History 1:18). Baebol i bin tijim se i gat “wan Masta nomo, wan tok nomo blong bilif long hem, mo wan baptaes nomo” (Efesas 4:5). Josef i bin go long ol defren jos, be tingting blong
hem i bin stap fasfas yet we wijwan jos hem i mas joenem.




#Article 8: God (115 words)


God i Nambawan Deiti blong staka rilijin. Hem i Papa blong pipol long Heven.

Hem i gat wan bodi blong mit mo bun we i gat glori mo i stret evriwan. Hem i lavem pipol. Hem i krae wetem pipol taem pipol stap safa mo hem i stap glad taem ol biliva mekem wanem we hem i raet.

Papa long Heven i Givimaot Gospel blong Hem long Evri Dispensesen. Wan impoten wei we God i soemaot lav blong Hem long pipol i taem Hem i singaotem ol profet, we oli kasem prishud—paoa mo raet we oli givim long man blong mekem samting long nem blong God blong ol pikinini blong Hem oli save stap sef.




#Article 9: Bigfala Apostasi (128 words)


Afta long ded blong Jisas Kraes, ol rabis man oli toktok agensem Ol Aposol mo ol memba blong Jos mo oli bin kilimded plante long olgeta. Taem Ol Aposol oli bin ded, ol prishud ki mo prisaeding prishud atoriti i bin lus long wol. Ol Aposol oli bin kipim ol doktrin blong gospel i klin stret i stap mo oli bin holem taet oda mo standet blong ol memba blong Jos oli stap klin inaf. From se i no bin gat eni Aposol, mo wetem taem ol doktrin ia oli bin jenis, mo oli bin ol jenis long olgeta we man i no bin kasem raet blong mekem long saed blong oganaesesen blong Jos mo ol odinens blong prishud, olsem baptaes mo givim presen we i Tabu Spirit.




#Article 10: Buddha (100 words)


Hem i bin bon long 563 B.K. long wan laen blong Jif long Nepal. Hem i bin wari long ol safaring raon long hem. Hem i ronwe long rij haos blong papa blong hem, i lego wol ia, mo i laef olsem ol pua man. Hem i bin lukaotem blong kasem moa laet, hem i bin faenem wanem we hem i singaotem “rod blong kam fri.” Hem i klem se hem i bin kasem Nirvana, wan ples we oli fogetem ol samting, ol soa long bodi, o wol ia. Hem i kam wan tija blong wan komuniti blong ol monk.




#Article 11: St Peter's College (Auckland) (101 words)


St Peter's College, Auckland hemi wan big fala secondri skul blong Katolic we olgeta Boe nao oli stap go stadi long hem long sentral Auckland long Niu Zilan. Olgeta Christian Brothers nao oli statem skul ia long yia 1939 be long 2008, skul ia hemi emploem olgeta full taem wokas blong woka long hem. Skul ia hemi karem maximum multi-ethnic roll blong 1,200 studens. Long saed blong olgeta academic, skul hemi offerem olgeta high level qualificason olsem Nasonal Certificat blong Educasonal Achivment (NCEA) assesmen system wetem Cambrige Internasonal Examinason (CIE). Skul hemi save enrollem 70 internasonal studens stret long wan taem. 




#Article 12: Latvia (145 words)


 

Latvia (lv. - Latvia, Latvijas Republika) i kaontri long Europe. I long Estonia, Rusia, Belarus, Litwania. Kapital blong hem i Riga. Presidens blong hem i Egīls Levits. Praem Minista blong hem i Arturs Krišjānis Kariņš (2020). Eria i 64 589 km2.

Latvia hemi independent aot blong Rusia long 18 Novemba 1918 (1918-1940) mo blong YSSR long 21 Ogis 1991.

Long Jenuware 2018, populaesen blong Latvia i stap araon 1,934,379. Blong olgeta, 62,2 % i Latvian, mo 25,2 % i Rusian.

Nasonal lanwis blong Latvia emi Latvian.

Latvia i wan palamenteri demokrasi, i gat konstitusen mo wan presiden.

Gavman blong Latvia i gat trifala pat: executive branch, legislative branch, mo judicial branch. Executive branch em i enfosem ol law. Legislative branch em i mekem ol law. Judicial branch em i interpretem ol law.

Latvia i big kaontry long aes hokey. Staka pipol plei basketbol mo floabol.




#Article 13: Spot (314 words)


Spot hemi ol kaen aktiviti we yu kompit wetem bodi we, tru long plei nomo or taem oli oganesem, i traem blo yusum, kipim o divelopem skil mo givim entetaenmen long ol man we i stap. I gat plante handred spot we i stap, stat wetem olgeta we i nidim tu man nomo, i go long olgeta we plante handred man i patisipet, maet wetem ol team o oli kompit olsem wanwan man nomo.

Klosap ol man i luksave spot olsem ol aktiviti we yu mas yusum ol skil blong bodi o ol mit blong bodi, wetem ol bigfala kompitesen olsem Olympic Games i biliv ol spot hem i olgeta we folem tingting ia, mo ol narafala oganaesesen olsem Council of Europe i ting spot i olsem ol aktiviti we yu mas yusum bodi. Be, i gat samfala aktiviti we nem blong olgeta hem i ol gem blong maen, we oli kompit be oli no yusum ol bodi blong olgeta. International Olympic Committee i luksave jes mo brij olsem ol ril spot, mo SportAccord, we hem i wan intanasonal spot oganasesen asoseason, i luksave faef defren spot we yu no yusum bodi blo yu, be oli putum namba long olgeta gem blong maen we yu save tekem olsem oli ril spot.

Klosap evritaem spot i gat ol rul o kastom, we i stap blo mekemsua se fasin blong kompit i stret, mo i alao stret jajmen blo hapen lo saed blo huia i winim ol gem. Jajmen long saed blo wijwan man i winim wan gem blong ol spot blong bodi i save kam tru long fasin blong winim ol gol o kasem wan laen bifo long ol narafala man, o tru long jajmen blong ol jaj we oli skelem ol defren kaen eria long pefomans, we i tekem tu jajmen long saed blong olsem teknokol pefomans o ol filing we atist i givim.




#Article 14: Santo aelan (107 words)


Santo Aelan hem i wan blong olgeta aelan long Vanuatu. I gat 26 lanwis long Santo. Long aelan ia, i gat Luganville, hem i kapital blong Sanma.
Long Wol wo tu, armi blong Amerika hem i bin kriatem wan stamba. Nem blong stamba hem i Buttons.  afta long wol wo tu santo i bin kat fulap development i kam antap  mo ol man oli bin save sentem pikinini  ko long skul mo kasem gudfala wok mo oli bin jusum lablas olsem wan pablic ples we ol man oli save ko stap togeta long taem blong wan lafet o eni taem we oli wantem seleparsion olsem interdependence day




#Article 15: Laplap (129 words)


Laplap hemi kastom kakae blong Vanuatu. 

Igat ol defdefren kaen laplap long Vanuatu. Samfala yu tekem yam, samfala taro, o maniok, o bresfrut; ale skrasem, skrasem go–go, pushum igo long bigfala lif olsem lif banana. Samtaem yu save adem fis tu, o spos no, mit blong buluk, o pig, o faol tu.
Ale, skwisim melek blong kokonas igo long hem. 

Kavremap evriwan wetem lif (banana lif o wanem), long smosmol bandel o sipos no long wan bigwan bandel wantaem. Finis ale, putum evriwan long stonoven, hemia oven we istap long graon, kavremap wetem hot ston; bekem. Taem hem tan finis, yu openem oven, tekemaot laplap.

Oli bekem laplap olsemia blong bigfela grup i save sherem: olsem, long wan lafet blong vilej, wan maret, wan kastom seremoni, wan selebresen olsem.
 




#Article 16: Tongoa (142 words)


Tongoa hemi wan smol aelan blong yumi long vanuatu.hemi biggest aeland insait long shepherds group blong ol aeland we oli stap insait long Shefa province wan long ol province blong Vanuatu. Long histry blong aelan ia, hemi wan aelan we bifo hem joen tugata wetem, Tongariri, Buninga, Valea, Ewose, Laika mo Tevala mo ful nem blong olgeta aelan ia long taem bifo hemi Kuwaé.

Samples long 1400 wan kastom erapsem I prokem mo sepereitem olgeta aelan ia.

Ol pipol blong Tongoa oli toktok 2 langwitsh. Nem blong tufala langwitsh ia hemi Namakura mo Nakanamanga. Tongoa i gad 14 Vilij. Long saotsaot west to notnot is sait blong aeland I gad Meriu, Bongabonga, Mangarisu, Euta, Itakomamo Matangi we oli toktok Namakura mo long notnott is to saotsaot west sait I gad Panita, Lumbukiti, Ravenga, Lupalea, Pele, Purao mo Kurumambe we oli toktok Nakanamanga.




#Article 17: Tanna soup (205 words)


Tanna  sup  hemi  wan  kakae  we  hem  i  kam  aut  long  sauten  island  blo  Vanuatu  we  oli  kolem  Tanna, fulap  lo  ol  aeland  blo  Vanuatu  tete  tu  oli  stap  atoptem  kaen  stael  blo  kook  ia. Tanna  sup hemi  geak ; from  hemi  savem  taem. Fulap  lo  ol  man  tete  long  Vanuatu  oli  traem  blo  atem  ap  ol  different  kind  stael  long  kaen  kaekae  ia tu.

Tanna sup  hemi  main  kaekae  blo  ol  man  Tanna  ,  hemi  queak  mo  easi  blo  kook  afta we  ol  man  or  woman  long  vilage  oli  kam  long  karen. kaen  kaekae  ia  hemi includum  ani  enegi kakae  olsem : manioc,  taro ,  yam, mo  fulap  more...ol  protective   kakae  olsem  island  kabbage ,  wite boon,  soshoot,  mo  fulap  more...meat  blo  hem  olsem  puluk, nani got, fish  more  fulap  mo.  Tanna  sup  i  kud  from  hem  i  combinem  tri kind  kakae  wantaem  olem  ; bodi  building  kakae, energy  kakae  mo  prodective  kakae  long  same  taem.  Stadi  i sowem  se  Tanna  sup  hemi  kilim  nintypercent blo  sick  inside  long  bodi.Blo  ademup,  Tanna  sup  hemi  save  cosem  sick  tu  sapose  yu  no  folem  gud  wei  blo  kook  blo hem. Tumas  cress  blo  puluk  or  fish  or  melek  blo  kokonut  i  save  makem  pel  i  ron.




#Article 18: Nakamal (100 words)


Nakamal hem i wan ples wei ol man mo woman oli ko drink kava lo hem, Mo tu lo nakamal ol servem ol kava lo shel blo kokonat. Nakamal tu hem i wan ples yu ol woman i no save ko lo hem sam fala aelan custom mo believe blo olgeta se ol woman oli no allow blo ko lo nakamal blo drink kava. Mo tu nakamal hem wan import house tu from round lo ol aelan blo Port Vila, Nakamal hem olsem wan court house blo ol community lo village o ples blo meting blo community lo wan village.




#Article 19: Puscat (175 words)


Puscat em e wan animol we kala blo em e brawn o e whit o blak mo puscat em e wan animol we hair blo em e fulap mo pucat em e wan animol we em e stap pulum win blo em ariap mo puscat e gat nail spos u mekem em e kros bae e save scrajem u mo puscat e kakae eni kaen kakae nomo mo sorae bo em e long o e sot mo maut blo em e sot puscat e gat sap tit e save kakae u lem puscat e save arem u long we spos u wantem kilim em bae em e save ron we lo u puscat e save ron fas bitim man mo pusact e save klaem wud from e gat sap nail puscat e gat long tail mo em e fatfat mo puscat e gat fo leks mo puscat hair blo em e svae flae e ko ol baot mo spos man e pulum win lo em bae e save sotwin lo em o e save sik.....




#Article 20: Langwis (100 words)


Langwis i fasin blong talem ol samting. Ol kaen langwis i kat strakja long hem. I kat fulap langwis lo wol. Long Vanuatu oli toktok long bitim 100 langwis blong ples.

Sapos tufala man toktok tufala langwis we oli no semak, bae tufala i no haremsave toktok blong narawan. Be i no isi blong talem stret se langwis i wan o tu. Wan langwis olsemia nem blong hem, langwis jen.

Man we oli save moa langwis, bren blong hem i save moa helti.

I kat langwis blong toktok, mo langwis wetem han, mo nara kaen langwis, be toktok i faswan.




#Article 21: Aien (109 words)


Aien (Iron) em i bin wan elemen blong Kemistri. Em i staka kapa blong nambatu blong wol.  Simbol blong em Fe. Em i bin wan kaen metal. Aien i save kombaenem long okisijen blong air blong mekem rust.

Aien em i plante
Pipol ol i save yusum aien blong mekem plante kaen masin, baiskel, trak. Pipol ol i save mekem plante kaen tools blong aien.
Aien mo carbon ol i mekem steel; steel i strong i bitim aien.

Aien em i wan empoten pat blong helti kaikai. Yelo pat blong ol ek ol i gat plante aien insaed, mo ol fis mo jiken ol i gat fulap aien insaed.




#Total Article count: 21
#Total Word count: 3179