#Article 1: 1984 (suterot) (407 words)


Rupa koe London bak 1984 dilizer. Tamava tir dem baroya tawavagaderopafa belcapa gejusa : Eurasia is Estasia is Oceania. Sina kotote tid eemevafa ise gan doevafo pako zo gaded, i gan pako tition tiyiso askisik va tunuyara va dodelikeem. Nelkaf koredik Winston Smith dene AgEld ( Elda ta Ageltuca, englavon Minitrue ika Ministry of Truth ) kobar, lize va izva fabdur enide ina va siatos ke Pako di vadjer. Smith kle tir koredik gwidaf gu nubokera skuna gan Pako voxe va trakula palser.

Smith va anamef selt pimtar : tujadiana rankera, is meura va ikra is kota pestarotiinda, is ardial va trak is ava, is moekote kalenintera ke Big Brother ( kotavon Taneafe Berikye ) wanuyas bolk, va olkik cugeke ablesid ise tuantad. Voxen kakevera va Julia yikya jupar da Winston va loveem ke Pako di kaikonar : sin renarud ise va kevmadara ke sanelia klokad. Relmeyen gan tan « nik » ( O’Brien ), zo soped aze zo naked nume zo dimraved. Cenera ke Pako va Smith tir kotafa larde va Julia tere kaagder.

Ton wadja va witafa evayuca is trakopaf reiz icde ana rotafa XX-eafa decemda, eemeva ke Orwell gu Soviet bolk afton zo koswar, i gu blok dem tanafo Pako, is dem adomtas okilik kottode atayen, is dem kokavertuma, is dem dojera va rotieem is bartandaf azed ta warzera, is dem isteresa sayakeva, is dem ingoy is « mivokafa » exaksara, is dem kerematc, is dem adja, is dem dimraveso pemaxo, is dem sanegafa movura ton « Moskva ask », is dem gulafa finta. Va beitura bas Nazi eva is Stalin eva is torkeva dere rowit.

Koe 1984, Orwell va belikaf eemevaf selt mallinger, i va ana gestina kalskura va witafa bowera. Vergumvelt ke berpot bazer da Orwell va izvafa rotisaca ke vantukesa kruldera va mana tamava guzekar.

Brube gu leca ke gaderopafa felira zo krupter, tulon zanon gu swavopafa nubokera. Big Brother va kota mona isu kraba kostir : sanegaf poz isu yasegaf batkane zo jead. Kot rumeik ta toidera is rankera va gadikeem zo sovarter isen ikruca zo rujar kiren jugemera bevular vrutara va olkuca. Valey swavafa nubokera, Pako va altokafa kalstujera va sanelia ksuber : dace beta lesayafa waeska va sopera ronekir. Kot korik va ciondasa kobara skur numen kotafa sanelia ton kunca zo nubegar nume dun kalveger. Nakera dere tir gubefa ksubera, ton sugda bazesa da alto gan Pako zo digir. Milinde izva zo kalstujer larde Pako va savseluxaxa dimsuter.




#Article 2: Aalaf kiizey (Harpia harpyja) (124 words)


Aalaf kiizey ( Harpia harpyja ) sotir katca ke Kiizey oxi.

Kiizey sotir lumapaf fliwol dis va prantaf oral isu zolonafa kotca. Inaf bruxeem tir adalaf is pibapaf tazukas va brixapa moe taka sotcewesa kotviele zveri zo lular. Inafa uka gitir lukoptafa, dem batakaf segap keve ast is dalkava. Bruxa besasa va abduak ke inieem dere tid batakafa dem lodorikafa kretsa. Kiizey va moukdunol dum jidol is stukol gimalestur ise va begama voklibon ice aalap vamoe sid vas icle 50 m-.

Kiizey sotir tanetorkaf isen zveriya va tanoyo ok toloyo ato sokatoar. Someker da bato tir divatoaweyeso ise va bano ixam cwar enide va tanoy oc tantomon di varter. Keskeon zverioc va jontika trumara imaxur ise remi mon sanoy aksat zo gosinkar vielu mivvexawer.




#Article 3: Aelakolacekap ke 1315-1317 koe Europa (190 words)


Aelakolacekap remi 1315 ik 1317 koe Europa dilizer.

Rodcek goatewes do muvacekap wali 1309 is 1315 va astirbafa deona ke tawamidusa warzera nekiyid, koe glupafa gola valente Italia, tulon Piemonte is Lombardia is Emilia-Romagna .

Koe Engla bat aelakolacek kali 1322 co tiskiyir .

Tir tel taneaf tadavaf aelakolacek mali 1000-e ilana . Tir tikiks va ilamotasa muvara tozuweyesa runi idulugal ke 1314 az dure wanuweyesa wali imwugal ke 1315 kali muvugal ke 1316 .

Zaipafa warzera fikon titfir, kal vwansa merogestusa va sanelia laumayasa bak yona darefa decemda. Bat aelakolacekap gan kot ugaldusik ke bane sare dum Gilles Le Muisit koe Tournai  is Jean de Venette koe Paris zo miwar, i gan ugaldusik karakes va awalkikafa ota.

Sedme jontik izvopik, bat aelakolacek va tena ke saneliafa laumara ke XI-eafa ik XIII-eafa decemda . Uldinera va awalkikafa ota tir medrikafa. Banugale otulara ton ota dem ebaveem vols irubasikeem zo sopur. Koe widavapa ke Vlaandera ( Brugge is Tournai is Ieper ) dadisa va kotraf otaks, uldinera tir vas 5 ik 10% awalkik. Banugale Europa vas mon 73 celemoy irubasik  ruldayar isen bata blotafa deona va konak celemoy awalkik ape nekiyir.




#Article 4: Afanasi Nikitin (565 words)


Afanasi Nikitin ( ? -1472 ) ~ rossiaf vestasik va Asia.

Afanasi Nikitin ( rossiavon Афана́сий Ники́тин ) tiyir rossiaf parloesik is vestasik is sutesik, xanton ice Tver lentrone Moskva.

To taneaf grupeyen europik kallakiyis va India ( Barata ) kan vawa tiyir. Inafa koyara koe neva vergumveltaf gu  Koyara kaik baroya bira  zo pimtar.

Koyara ke Afanasi Nikitin bak 1466 tozuwer. Dolekik va Tver kene Volga bost bulur aze va Kaspa bira vanlapir. Me gruper da inafa koyara va tevda di tiskir ise da kal India di lakir.

Mukotap ke Nikitin tir lapira kal Cirvan gazaxo talte Kaspa bira, koe noeltafa Dagestana. Batenide va Volga kal artexo vatitlapir. Bal koyara, poke Astraxan gan Tatar tcordik zo elaker nume va kotafa kiewega drasur nume ant di djukustuvur. Bam va Irana kal Ormuz molt kene Persa bira remlakir lize van India va int kototar. Arti balemka va Diu molt kene taltefa krimta ke India artlakir. Azon kal Chaul widava geon totar. Sidaf zalor va in kal Dekan gola azon star. Vile izva is sanelia, Dekan gola tir amidapafa gu azekapa ke Valentexo lize konako ginaxo va kotrafa donarira va Dekan gola meviele lajuruldayad.

Afanasi Nikitin va intyona stuva koe negapa vergumveltkirafa gu Koyara kaik baroya bira ( rossiavon Хождение за три моря ) ( Kaspa Bira az India Welfa az Tcerna Bira ) remlapiyina dim Rossia munester.

Koe neva, va kazafa kerdela ke koyara dun guzekar. Afanasi Nikitin va rundapa gu giva icde warzera ropomasa va rossiaf dolekik djuriwetes va in isu moortera vanzilir. Va yoni abrotcifi luzki gu duga ke jandera is anuluca ke sinka ektudar. Koe inyona nega va vagefa lida ke yona indiikya destar, i ke ayikya mebesasa va taka is ast. Dere kareizur da sina va jontik pintik ginazbad. Gan seltafa amidacapa zo pedrar, moekote iste India, trabe koe Bahmani gazaxo : tawadayik tid copapaf solve oluik tid kulapaf is akenaf. Sultan gazik va woepes fuzodesikeem dem konaka decita. Inafa berma tigisa koe Bidar tir « ribiegafa, dem kotlize wizbuxa is moava ; bet rapor tir balumayan is zikeyen kum moava ».

In toldon is ackuon zavzagir ise koe Junnar widava tice meftava jonvieler. Gu vema is lida ke irubasikeem va int adre tudarsar. Junnar tir widava ke utca ke Pune koe Maharashtra. Tawa aname Junnar tir bodapafa isen zaday is dent is botada lokon zo midud.

Larde koe patecta anton ksubesa va indiafa alka iku islamevafa tigir, Afanasi Nikitin va int is folixa govenuer. Ergayen, belison va kristevaf krent va dili co djudimtrasir, voxen inyona blikeraneva is jara dem alkafa jora miwasa va vrebafa djolera do kiewega gan tcordik al zo dubieyed. Va migureem is alkaf rieteem ke xinduevik is islamevik adre dulaper. Tere zolter da bata alka me tid amidapafa gu tela inafa. In sedme kristevafa miga bak Ramadan aksat miledjon gu islamevikeem gigetiner. Soe nuer kase mana godelinda gu lizukafa alka me fu vaon tuponkar. Vol djukudeweldur neke zo plataeper.

Dimlapison va Rossia, Nikitin va Masqat koe Araba az Somalia az Trabzon koe Turka worar aze va Ebeltafa Bira remlapir aze ko Feodosia koe Krima mosidar. Bak muvugal ke 1472, poki artlakira va vofa widava, poke Smolensk mulufter.

Vaxe Afanasi Nikitin, ar vestasik van India al koyad, dum Marco Polo vestasik ke XIII-eafa decemda is 
Nicolò de Conti italiaf vestasik is Fernão Mendes Pinto portugalik is François Pyrard francaf totasik is Jean-Baptiste Tavernier tan taneaf francik kazayas do India.




#Article 5: Akangol (Zaglossus bruijni) (185 words)


Akangol (Zaglossus bruijni) tir tana moukolafa katca ke Zaglossus oxi vey Tachyglossidae yasa ke MONOTREMATA veem.

Gan Peters and Doria bak 1876 taneon zo pimtayar. Dere gu Abrotcasokraf akangol zo yoltar.

Akangol va kira ke konak sulem kabelcar : dum zveri va oral sodir ise atoason nazbalker ; dum tcamoldunol va vrodesa feela tigisa koe dalkavaf ucom sodir ; dum ke poegol puilexa va im sobesad solve inafa malestusa vertuma is leskoraf yoy va preyxol kavanad ; tere va gijarotif inieem ta suxara va sid sodir, isen bata kira tir mila gu elmol. Jadifa kerdela tir tela ke alnaf poegol dem takama bene trelackafa berga bene ulim ; gariza tir ton ludze, ita sotid pinapafa isen taka tir oblakotiskafa. Im tir kum ekamafa puilexa besasa va kotafi vamoefi altoki. Ault sotir trelapaf is preyutanaf koe im.

Gubeon akangol tir mielaf sulem ; va mical is frunku is broza gralomena kan yoy dem puilexama malestur. Larde akangolya sotir moukotiskafa, pune dalkavafa ucominda bak nazbalkerugal tazukawer aze va occek remi taneaksateem moi koblira emuder.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 6: Akangoldunol (Monotremata) (184 words)


Akangoldunol (Monotremata) tir tan moukolaf veem ( Mammalia pula ). Gan Bonaparte bak 1837 taneon zo pimtayar.

Veem dem atoas moukol tir ruldas vas gimpol is akangol. Nope jontika milaca ke perak, akangoldunol wetce tana lotaneakafa moukolafa lospa zo torigir. Tawavofa bumuca ke australiafa gola va inafa moblira ape al nover.

Dunol ke bat veem koe werda ik aala ik voa ke australiafa gola soblir. 

Bat atoas moukol va alnafo alto besanafo gu puilexa ok broes im is nolakoraf oral ika talgeem sodid. Va trelaf beweem is takama is itameem gidid. Akangoldunolye va nolakorafa varza bene jortak moe rielk ke radiminia sodir.

Akangoldunol sokatoar dum perak is zveri. Ba koblira oc tir volgrurojus nume trumanon is abidanon zo gonektudar. Akangol va oceem ko ucom tigis leve gadikyafa dalkava rundar. Vrodesa feela sotir moukotiskafa numen oc kevu jivot ke gadikya rontion mouvar.

Akangoldunol sotir talgiskaf nume ba milgugal va sinka kan oral gaboter. Wivga tid lavaf sulem dum lonadunol ik toka ik sidayaf niskiskaf sulem, tulon mical is frunku.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bat veem vas 2 yasa ruldar :




#Article 7: Akatuy xalta (195 words)


Akatuy xalta ( rossiavon : Akatuyskaya katorjnaya tyurma, Акатуйская каторжная тюрьма ) tiyir tana tcema ke xaltaf bolkap ke Nertcinsk koe Aleksandrovo-Zavodski utca ke Zabaikala winka koe Sibira ke gindafo Rossia.

Bak 1885 George Kennan amerikik va xalta worayar ise stragayar : « Koe Sibira mekaro xo antiafo is gabentafo is cugeke jovleyeno gan Lorik loon dam Kara is loeke to Akatuy noldanaf is bumapaf krant krulder. » 

Ba redura is rami yona taneafa sanda, xalta ke Akatuy nelkon tiyir ta gomilayas lanzanik isu dubieyes. Xaltafa vertuma tiyir febapafa. Lanzanik ta kawodafa divoksera va dig is dilgava kobayad.

Azon, xalta va jontik lanzanik nope polskafa exura ke 1863-1864 ise dere vanpiyir gaderopikafa xalta.

Moi grirunkara va xalta ke Kara bak 1889 nope Kara folva is dofa ksera ke konak daginik, Akatuy zo divlaumasiyir. Warzafe xe zo veguduyud aze va 110 daginik arbureyen kou Kara vedgobeyed. Akatuy di vanpiyir tel dalaf gaderopikaf flint koe ronefa Sibira. Bak 1919, 225 korik tiyid flintaf.

Bak 1911, xalta ke Akatuy gu ayikyaf flint zo artazukayar. Kotgrupafa lanzanikya dum Maria Spiridonova is Fanni Kaplan koeon zo dagiyid.

Wali 1890 is 1917, jontik artowasik koeon zo koflintayad, don yona artowasikya :




#Article 8: Akira Kurosawa (7959 words)


Akira Kurosawa ( niponavon 黒澤 明 / 黒沢 明 / 黑澤 明, Kurosawa Akira ) tir niponaf elpatopik is skusik is warzesik is niosasik is kseasik, kobliyis koe Tokyo ba 23/03/1910 az awalkeyes koe mila widava ba 06/09/1998. Do Yasujirō Ozu is Kenji Mizoguchi wetce an sposaf is turestaf niponaf elpatopik zo torigir . Remi alub-san-perdafa elpatopafa eba, va lo bar-sanoy elpat al skur.

Akira Kurosawa bak 1936 wetce skusik is niosasik bokar. Bak 1943 bal Toleafa Tamavageja, va taneaf elpat skur, i va Vunda ke juduti (  姿三四郎,Sugata Sanshirō ). Anyusteaf elpatap, i Izkaf pumkik (  酔いどれ天使, Yoidore tenshi ), bak 1948 zo sanegar aze gan malyopasikeem zo vankiever nume va sposuca ke Kurosawa ruyer. Ban elpat va toza ke Toshirō Mifune elpatusik tcalar, i ke Mifune kotote zirsetese va san-tevoy elpat do Kurosawa.

Nope Rashōmon taneatomon amuzeyen koe Tokyo bak anyusteaksat ke 1950, Akira Kurosawa bak 1951 gu Moavaf Krapol ke Mostra kapava ke Venezia zo gabler, i gu gablexa nekiyisa va amuzera koe Europa is Lenteamerika. Sanegafa kiewatca ke bat elpat va tuvel ke Talteka pu niponafa elpatopa di fenkur ise va walvedeyafa sposuca ke jontik niponaf yambik di glotcar. Mali 1950-e sanda kali toza ke 1960-e sanda, Kurosawa va mon tanoy elpat vieleon skur, don Blira ( 生きる, Ikiru, 1952 ) az Peroy samurai gejik ( 七人の侍, Shichinin no samurai, 1954 ) az Kevnendasik ( 用心棒, Yōjinbō, 1961 ). Azon klepa tir lesporgafa voxen ironokafa skura don Kagemusha ( 影武者, Kagemusha, 1980 ) az Ran ( 乱, Ran, 1985 ) noved da ina va warzafa gablexa war, i va tulon Moavafa Piatoakoe Cannes kapava semekon gu Kagemusha. 

Bak 1985 semekon gu « inyona kotaskira koswayasa va tamavaf saneg isu felbesa is turestayas va elpatopikeem ke varafa tamava », va Oscar poradro kazawar . Bak 1999 gu « An asiik ke decemda » ke « Yambeem is Suteroteem is Araya » loma gan Asian Week virda radimawalkon zo semekar ise gu « tan aluboy korik loeke webeyes va nagera va Asia bak darefa decemda » gan CNN roday zo atoer .

Kurosawa bak 1910 koe Ōmori revava ke Tokyo koblir. Isamu gadikye vey samurai yasa ke Akita winka tir gadesik va reila ke Altokaf Kizey ke Ervolia solve gadikya tir vey dolekikafa yasa ke Osaka. Ina tir ironokik ke peraf nazbeikeem. Toloy berik ixam tiyid klaackaf ba inafa koblira isen tana berikya moion mulufteyer. Kurosawa do baroy kle atrir. 

Isamu Kurosawa va altokafa funtera abduaskir voxe va taltekafa araya gu benelaca ke gaara torigir, i va tulon elpatopa is wenya : jotafa Akira ba tevda va elpatopa bam kosmar.  Turestanon gan tan tavesik, va lingeropa is zovdara skeur.  Banugale va suteropa is kendo uti dere vayar. 

Rumeugal ke Akira Kurosawa dere gan Heigo berikye tise loklaafe gu balemda zo turestayar. Kurosawa di munesteyer da moi ruftacek koe Kantō bak 1923, Heigo va ina ko loeke anamempayana revava ke kelu vanstayar ise poayar da ina va xonukesik kotlize moe nudeem gokaldisukeyer enide va vudera kevliker.

Heigo tir jebes ravesik voxe va kooldasa rindera tiner. Nope bata tinera, gu yasa va int adre iliksantur aze va divepatectaf suteroteem istfir. Tici 1920-e sanda, Heigo vanpir sebusik va pulviskaf elpat ise va int yolton gu Suda Teimei razdar. Akira banugale djuvanpisa taltekaskaf lingesik va berye kosoker. Tuke Heigo, Akira va osk elpatopa voxosk wenya is riva kosmar. Miledje va intyona trutca isu grabom koe wonaxo ke Gluyista dem Dodelaf Yambik wonar. Voxe va lingera me lajublidar nume tere argawer. Gu gaderopa va int dere danter edje ardialafa rujara vanlaumar.

Nope artfira ke pulvisa elpatopa titi 1930-e sanda, Heigo va erbarge kazokever isen Akira va gadikeem godimdenlanir. Ba teveaksat ke 1933 Heigo do dositikya kser. Kurosawa va bata xonukera dum slasa pestaka ke drasura pimtar ise koe luz yoltkiraf gu « Rupa jinon mekopulvina » ke mivizva divrozar. Oxam arti xonukera ke Heigo, inafe loklaafe berikye dere mulufter.

Bak 1935 Photo Chemical Laboratories ( PCL- ) warzafu elpatafu sistu vanpitisu Tōhō va skus pomasik kaaneyar. Beka Kurosawa dene elpatafa raba me fogekobayar ise wetce nevayunkesik ixam zo uneyer, pune va eruks ke sistu dulzar, i va eruks va sutelara ke retik va vayarundeks va rigotaf afreem ke niponaf elpat num wayoterindeem. Kurosawa koe dulzeks pebur da ede man afreem tid rigotaf, pune tuvexeara mekane rokrulder. Bata twa ton balgemes kom nover da ina va direfa rindera di tiskir. Kajirō Yamamoto skusik va kseldura va Kurosawa karaker. Bak toleaksat ke 1936 ba 25-da, ina va PCL- sistu di denfir.

Bal bata alubda wetce skus pomasik, Kurosawa mu jontik amidaf skusik kobar voxe nelkon mu Yamamoto vas san-peroy elpat fuxe tol-san-balem-. Lobat elpat tid buska zirseyena gan Kenichi Enomoto elpatusik loon grupen yolton gu Enoken. Yamamoto va fitc ke Kurosawa malsaver numen ina arti tanoya tanda vanpir okilaf skus pomasik. Blodaca ke Kurosawa laumad isen inafa kobara tir bunera va nakila lidam sunaltera va elpat lidam tcalutera va elpatatano xo lidam tenukera va nios lidam koafira is kseara lidam gadera va toleafi rali lidam abdizirsera va nakila isu jontolara. Koe bocaf elpat wetce skus pomasik ( Uma, 1941 ), Kurosawa va lok ke warzera viunsur larde Yamamoto va ar elpat ixam furender.

Yamamoto pu Kurosawa odiar da skusikany dalon gotir donaf niosasik. Bam Kurosawa vofar da wetce niosasik lodam skus pomasik loote roterbawar. Va konak nios sanegar aze doler voxe va tunakilara bas sistu me di malseotar.

Bal tolda radimi sanegara va Uma bak 1941, Kurosawa va rupa rovankabusa va skusa klepa kaaneyar. Moni toza ke 1942, mon arti tanoya tanda radimi geja wal Nipona is Tanarasokeem, Tsuneo Tomita berpotik va Sugata Sanshirō berpot icde vanblira ke juduti koron gu gradilafa is tulidasa nega ke Eiji Yoshikawa lidam Miyamoto Musashi. Moi belira va bata neva, Kurosawa pu Tōhō sistu va rokeem ta zalera davon erur aze malseotar da di tir skusik va elpat.

Furendera va Vunda ke juduti ( 姿三四郎, Sugata Sanshirō ) koe Yokohama bak san-toleaksat ke 1942 tozuwer. Warzera va elpat tir nivafa voxen urayasa ristula va daneks slikeke tis « anglindaf » malyedar neke rape Mwa icde Elpateem ke 1938 al kaxaayar. Vunda ke juduti ba 25/03/1943 tuke Yasujirō Ozu skusik kalrojus va elpat tere zo sanegar. Soe toloya wexa ke tozuraf siatos zo urayayad. Re trakut da lobat sulaks parmon al zo drasud. Vunda ke juduti tir elpat adalaf gu rietoda ke bane sare. Va lidaf ceakaceem is vobuca ke dulkafe sane voldum ketsuca is ikoruca ke tutaltekayan glastik koredon gu Gennosuke ilamsisker. 

Kurosawa va uum icde dodelikya bak gejugal kan Tel listik ( 一番美しく, Ichiban utsukushiku ), azon dulaper, i kan galbedus elpat martigon gu valdiginda furendeyen titi 1944. Nios suteyen gan Kurosawa va lana lospa dem jotafa dodelikya koe iaxe va recta ta sayakafa favera konakilar, i va lospa dun lagasa va laumasira va warzesuca nekev kote arge.

Bak warzera, Yōko Yaguchi elpatusikya zirsena va stasik ke dodelikafa lospa gan dokobasikeem zo kiblar enide va yona kodinera pu Kurosawa di atoer. Klabon solve Yaguchi is Kurosawa va sint dun tcaked, pune va sint kavanad. Ba 21/05/1945 kured edje Yōko ixam nazber. Kali awalkera ke Yōko bak 1985 wan tid. Va toloy nazbeik di dikid : Hisao ocye kobliyise ba 20/12/1945 az titise warzesik va konak ironokaf abdumimaks ke gadye, az Kazuko ocya kobliyisa ba 29/04/1954 az titisa abozasik.

Levi yerumara, Kurosawa gan sistu zo plataer enide va wana ke Vunda ke juduti di skur. Warzafa vunda ke juduti ( 續姿三四郎, Zoku Sugata Sanshirō ) bak alubeaksat ke 1945 zo sanegar. Bat galbedus elpat gu tan lorotaf grabom ke Kurosawa zo torigickir.

Orkon gu derokuca ke ironokaf aksateem ke geja, Kurosawa va nios ke elpat dem warzera ledroe dam dire djukusuter. Ayikye avlayase mo ault ke jaktol ( 虎の尾を踏む男達, Tora no o wo fumu otokotachi ) vey Kanjinchō kabuki drunta, do Enoken, bak pereaksat ke 1945 zo tenukeyer. Ba bana evla, Nipona al dunur numen kerelera va patecta su tozuwer. Koplekura va urayas bolk gan Amerikik kev kot niponaf elpat skuyun bak geja va amuzera ke mil elpat elekar numen in bak 1972 taneatomon oxam zo sanegayar.

Radimi geja, Kurosawa gu sokasanerotiif rietaveem ke kerelerugal va int koswar. Taneaf elpat vey bata koswara tir Va mecoba ke jotugal batcé ( わが青春に悔なし, Waga seishun ni kuinashi ) sanegayas bak 1946 is koswayan gan regala ke Takigawa bak 1933 is arienta ke Hotsumi Ozaki toidesik, isen lize ina va niponafa vertuma ke abdigejugal malyedar. Dalaf koredik ke elpat tir ayikya, i Yukie zirsene gan Setsuko Hara, aneyana va rundacka orkon gu gaderopafa deona. Xantaf nios zo gofabduyur ise zolonon zo gotuwadayar. Elpat va malyedasikeem solzarter, nope kevudase detce lidam ikra ke dalaf koredik. Volson, kiewatca ke saneg tickir numen vergumvelt ke elpat di vanpir atayaf blayak ke radimigejugal.

Diref elpat Ribiegaf taneaviel ( 素晴らしき日曜日, Subarashiki nichiyōbi ), bak pereaksat ke 1947 pu welurtaf malyedasikeem zo atoer. To opelackafa renarupa ke tolonga tuwawayana gan geja vox djumimpavantasa va tilderaviel tir. Ta bat elpat, Kurosawa gan skukseem ke Franck Capra is DW- Griffith is FW- Murnau zo turestayar. Bak 1947 Moavafa meftava ( 銀嶺の果て, Ginrei no hate ) elpat ke Senkichi Taniguchi vox suteyen gan Kurosawa zo sanegayar. Bat elpat va toza ke Toshirō Mifune jotaf elpatusik tcalar. To Kurosawa pomayana gan Yamamoto karakeyer enide Tōhō sistu va Mifune di segeyer.

Bak direfa tanda Izkaf pumkik ( 酔いどれ天使, Yoidore tenshi ) zo sanegar. Beka nios golde urayara ke kerelesa ristula fiste zo fabduyur, pune Kurosawa trakuckur da tere nuyon rovomuxar. Elpat va izva ke selaropik lagiwas va yakuza tozekik gu kotcakola pwader. Batcoba tir to taneafa dokobara ke skusik is Mifune. Mila dokobara remi 16 diref elpat ke Kurosawa ( vaxe Ikiru ) wanuwer lize Mifune va taneafa yorda zirser. Xanton Mifune va dalaf koredik ke Izkaf pumkik me gozirseyer voxen inafa skura wetce yakuza tozekik tir gijapaf maneke ine va elpat felir nume va yorda ke ruyatfamaf selaropik zirsen gan Takashi Shimura izgar. Kurosawa bam gorar da va ticfira ke bat jotaf elpatusik me fu funer. Tcumivafa zirserinda ke Mifune va saneg vere levrotir. Abdiatoera bak balemeaksat ke 1948 sokir azen elpat gu an elpat ke tanda gan targafa Kinema Junpō virda zo libur. Koton baroy elpat ke Kurosawa milinde zo gableted.

Do Sōjirō Motoki warzesik is Kajirō Yamamoto skusik isu Mikio Naruse isu Senkichi Taniguchi, Kurosawa va Yambafa Elpatopafa Gesia zabdur. Ta bokara va bat grustaks is taneaf elpat mu Daiei, Kurosawa do Taniguchi va milsarefa drunta ke Kazuo Kikuta zaler. Amlitafa doaliera ( 静かなる決闘, Shizukanaru kettō ) tir dem taneatirkon Toshirō Mifune wetce rietavafamaf selaropik lyumas va syphillis akola. Bat elpat tir dovorafa yovara ke Kurosawa ta divyordara va Mifune gu tozekikafa unera. Sanegayas bak bareaksat ke 1949, elpat tir kiewatca voxe gu tan inaf lorotaf zo torigickir.

Inaf toleaf elpat ke 1949-e tanda, dere warzeyen gan Yambafa Elpatopafa Gesia is amuzeyen gan Shintōhō sistu, tir Riyomes vakol ( 野良犬, Nora inu ), i tan losposaf elpat ke Kurosawa. Bat ardialaf elpat va izva ke jotaf kogrupasik ( zirsen gan Mifune ) dustulen gan westa dubieyena bas copik is zanudana gu gomilara pwader. Gu berpot ke miv Kurosawa suteyen martigon gu tan inaf gelukaf suterotik tis Georges Simenon zo zaleyer ise cugeke tir taneafa dokobara do Ryūzō Kikushima niosasik. Tan losposaf fart ke elpat vas 8 wexa is wakiskaf, va jotaf kogrupasik efuxakiraf gu wawaf savsasayakik krabes koo nudeem ta kaaneyara va dilintafo ervo kabdunedir ; bat fart va zovdom ke valdiginda icde Tokyo widava apkayana gan geja faver, i ke valdig skuyun gan Ishirō Honda nik ke Kurosawa.

Bilita ( 醜聞, Shūbun ) warzeyena gan Shōchiku sistu az sanegayana bak balemeaksat ke 1950 gu ilkafa bagala ke skusik tove bilitaf feleem zo koswayar. Elpat va malyerotafa piza is seltaf zvak ludevon gu muxasa nuyuca is ilkafa bloduca koaotcer. Voxen Kurosawa malyedar da kobara tir yosafa is keldaskinsisa milvilon gu lo malyedasik.

Wori Kurosawa to kan Rashōmon ( 羅生門, Rashōmon ) toleaf elpat ke 1950 va warzaf saneg tere war.

Radimi sanegara va Bilita, Kurosawa gan Daiei sistu zo kevfir, ta skura va toleaf elpat mu inu radimi Amlitafa doaliera. Va suteks ke Shinobu Hashimoto jotaf niosasik bam kiblar, i nios rigon gu berpotam ke Ryūnosuke Akutagawa yoltkiraf gu Koe danca ( 藪の中, Yabu no naka ) is pwades va pisonara ke samurai gejik is boera va inafa yerumanikya. Kurosawa va  elpatopafa rotisaca gu bat berpotam karavar nume gorar da va in pomanon gan Hashimoto di voner. Oye axuca ke azeden pol, Daiei sistu va abdumimaks kalemuder.

Furendera va Rashōmon bak pereaksat ke 1950 isu anyusteaksat koe xopo ke Nara aalxo. Malyedasik tid cunkaf kir evodan gan tanafa watsa ke elpat. Soe erbafa kiewatca mu Daiei sistu tir mialukafa.

Diref elpat ke Kurosawa, mu Shochiku, tir Akoydik ( 白痴, Hakuchi ), i zaleks va berpot ke Fyodor Dostoyevski. Elpatopik va izva ke Rossia ko Hokkaidō ewala grilizukar voxe gu xantaf grabom va int gusagar, isen batcoba gu kidaca gan jontik malyopasik di zo torigir. Abrtocirsaf elpat ke Kurosawa zo tutrelar, kastason vas 166 wexa mal 265. Ba sanegara, malyopara tid rotapafa voxen elpat va kiewatcacka tove saneg, benelon tuke tigira ke Setsuko Hara.

Miledje, megrupenon gan Kurosawa, Rashōmon dene Mostra zo rebar, tuke sugara ke Giuliana Stramiglioli kaatoesik va italiafu warzesu sistu. Ba 10/09/1951 Rashōmon gu an semek ke kapava zo gabler, i gu Moavaf Krapol. Bata gablexa va elpatindikeem banugale megrupes va cugcoba icde elpatopafa prostewa ke Nipona evodar.

Daiei va elpat koe Los Angeles klioton malsaver vieli RKO sistu va rokeem ta anamzilira koe tawavo ke Tanarasokeem kaluster : banugale ant tanoy elpat dem kosuten kalenglavaks dene amerikafa dolebela tir isen antaf elpat amuzeyen bak 1937 koe New York, i buska ke Mikio Naruse al tiyir rodjapa. Wori savera va Rashōmon tir kiewatca, pomayana gan jontik malyopasik. Dulapera ke amerikaf saneg va niponafa elpatopa remi 1950-e sanda laumar, izgason va tela italiafa. Aru anamzilisu sistu va elpat koe Franca is Taltefa Germana is Danmarka is Sveriga is Suomia amuzed. Tuke bata sposuca, ar niponaf elpatopik toz zo gabled ise va elpat ko Europa is arak ke Talteka amuzed, tulon Kenji Mizoguchi az kadimion Yasujirō Ozu, i yon elpatopik kagrupen koe Nipona vox megrupen koe Talteka.

Inafa klepa gan walvedeyafa kagrupera zo deer isen Kurosawa va Tōhō dimdenfir ise va Blira ( 生きる, Ikiru ) diref elpat kobaver. Va Watanabe ( Takashi Shimura ) konakilar, i va vetes flibik lasuplekus va bocafa pesta gu dilintafa blira. Ta nios Kurosawa va Hashimoto is Hideo Oguni suterotik gesiar. Do Oguni va 12 elpat di dosuter. Nekev gorestafe detce, niosasik va nega klecason rued, dolunenon gu kobara ke Bertolt Brecht. Bata gejopinda al nover da sin va bana gubefa pestakevaja tove merofraskenik taruteyed. Blira elpat bak saneaksat ke 1952 zo sanegar ; Kurosawa gu toleaf « lokiewaf elpat » gan Kinema Junpō zo gabler isen kiewatca tir granafa.

Bak santoleaksat ke 1952, Kurosawa remi 45 viel do toloy niosasik ke Ikiru Hashimoto is Oguni va int tuantar. Sin va nios ke diref elpat belcon suted, i ke Peroy samurai gejik ( 七人の侍, Shichinin no samurai ). Batcoba tir tel taneaf chanbara elpat, ke ord dalon tusposayas va Kurosawa. Rupa tir tela ke copafa wida ke Sengoku sare rozesa va blay dem samurai gejik rojutuson kev tozekaf tum, ise gan Kurosawa alaakapon zo suler lize tegira remi baroy bartiv is acku cobekon zo pimtar. Elpat va litesis zirsesikeem dem tulon yon elpatusik ixam zirseyes do Kurosawa malsaver.

Baroy aksat tid adraf ta abdiwarzera az tanoy ta abdizirsera. Furendera va 148 viel remi mon tanoya tanda tiskir, tulon nonuyuna gan warzerafe arge isu erbafe is dere virafe arge ke Kurosawa. Elpat bak balemeaksat ke 1954 tere zo sanegar, trabe arti tevoy aksat kaiki evlacka. Isen inafo dro tir baron lofo dam telo abdiwiyino numen batcoba vanpir an tcazaf elpat. Malyopara tid lovafa isen sanegafa kiewatca va oyakmiltara nover. Arti jontika betara in walvedeyon zo amuzer. Darpe ugal is tuke mebetanaf nios radimion amuzeyen tufiuntawer. Bak 1979 gan lana libura ke niponaf malyopasikeem wetce an kiewaf elpat zo pular. Re wetceon wan zo torigir.

Bak 1954 edegopafa weslara koe Pacifika welfa va olyategisa kalubera ko Nipona nekid nume dem egalefa danexa regalad, dum Daigo Fukuryū Maru. Kurosawa to koe bata vanamafa wesiduca va diref elpat envar, i va Ugalda ke blisik ( 生きものの記録, Ikimono no kiroku ). Draga tir icde kulaf rabik ( Toshirō Mifune ) mayesin gan rietara va edegopafa dilfura num tumusedatason di stas va yasa ko barn ke Brasila. Warzera tir krogafa leon dam bal daref elpat voxen levi tena ke furendera Fumio Hayasaka lexasik is nik ke Kurosawa nope kotcakola mulufter. Xantaf mamnok gan Masaru Satō pomasik ke Hayasaka bam zo tenuker. Ino mu anyustoy diref elpat ke Kurosawa di kobar. Ugalda ke blisik bak santaneaksat ke 1955 zo sanegar voxen emudera ke saneg tir weyustafa. Bat elpat vanpir tel taneaf me oyakmiltas arti warzera koe elpatxe. Wetce an kiewaf elpat sules va swavaf keskeem ke edegopafa tamavafa alizira re zo torigir.

Diref abdumimaks ke Kurosawa, i Lamone ke varteba ( 蜘蛛巣城, Kumonosu-jō ) tir zaleks va Macbeth ke Shakespeare ton izva remaykana ko Asia ke Sengoku sare. Kurosawa granser da inaf elpatusik don tulon Isuzu Yamada tela dalafa gotegid ise gozirsed dumede batcoba co tir pulotaca ke niponaf vols taltekaf suteroteem. Sinafa zirsera va brube is martig ke Nō wenya batinde vanyasar. Elpat bak 1956 zo furender aze bak taneaksat ke 1957 zo sanegar. Kiewatca koe elpatxe tir abiceke kiewafa loon dam Ugalda ke blisik. Koe divefa patecta, elpat kalion vanpir vuestexa ke elpataf zalekseem va Shakespeare.

Warzera va ar zaleks ke europafa pulotaca moi tela va Lamone ke varteba waroldon dilizer. Wadra ( どん底, Donzoko ) vey milyoltafa drunta ke Maksim Gorki remi alubeaksat ke 1957 iku teveaksat zo skur. Beka zaleks tir sagapaf gu drunta ke rossiafa wenya, pune bat ksubeks va remaykara gu sare ke Edo wetce yambafa kiewaskira zo torigir. Taneafa nedira bak lerdeaksat ke 1957 zo askir. Emudera tir rotakafa dum tela ke Lamone ke varteba. Lan malyopasik va bat elpat gu tan lekiewaf grabom ke Kurosawa pulad.

Baroy elpat radimi Peroy samurai gejik van mila kiewatca ke niponaf saneg me di gruped. Kobara ke Kurosawa adre tir lodorikafa is lorotatrakurevafa, isen skusik va ixes uum ruer. Kurosawa vofayasa va batyona betawera va lofoktaf is deases elpat ins dimpir. Banugale wirayaf breviz koe Nipona tusanegaweper. To tir Birtafa ralma ( 隠し砦の三悪人, Kakushi toride no san-akunin ), i stuvelpat konakilas va sersikya is sagafe jadiwikye is toloy tawadayik goremlanis va volnaxo kazokeveteson va ebava. Sanegayan bak 1958, Birtafa ralma elpat tir kiewatcapa nume wetce tan lofoktaf is lofavaf elpat ke Kurosawa di zo torigir neke wan tir sanegapaf nope jontika turestara don tulon Bitejgeja ( Star Wars ) elpat ke George Lucas sanegatan bak 1977.

Mali Rashōmon, elpat ke Kurosawa va lomantaf saneg artfid numen tufa ke skusik vanlaumar. Kimatason va erbarpuma, Tōhō sistu  bam drager da ina va pak ke intaf elpateem miv fukorlar nume wetce dowarzesik va loa yambafa nuyuca ikaaykason di dikir. Kurosawa naler numen Kurosawa Production Company sistu bak balemeaksat ke 1959 nazbalar, dalon tegilon gu Tōhō.

Bam beka Kurosawa va intafa erba re kober, pune va skura va elpat volunt malyopas va niponafa gaderopa isu skapa kiblar. Rotajik aulon kenibed elpat ( 悪い奴ほどよく眠る, Warui yatsu hodo yoku nemuru ) omavakiraf gu nios ke Mike Inoue nutik va jaxadara ke yikye ticfise va ardil ke avonana ja vox basxatcaxatase va blodik ke awalkera ke intafe gadikye kareizur. Bat elpat va noeluca ke sare dye krur : bak warzera exaksarapa rankesa va Bioga icde belcelafa dotegira is musuca wal Tanarasokeem is Nipona dilized. Bata bioga gu dratcera va sokasaneroti ke patecta gan tulon jotikeem zo torigir kire va roti pu ja is gaderopik loote kaxaar. Elpat bak lerdeaksat ke 1956 zo sanegar. Malyopara tid lovafa voxen kiewatca tir abicafa. Fenkus fart vas 25 wexa, pimtasa va jafa fipta waljoana gan yon felusik is ardial, manton zo torigir da tir tan lokiewon kitcayan ke Kurosawa, voxen elpat awuzason zo remwir. Oye unaykaf gradilik lyumas va seltrotok dere zo malyopayar.

Kevnendasik ( 用心棒, Yōjinbō ), toleaf elpat ke Kurosawa Productions tir icde Sanjūrō samurai gejik. Toloya staba ta kostujera va widava ke XIX-eafa decemda tizon mijed nume va sint aytad. Skusik va indaf agvaveem vefad, i va tulon western elpatinda, ise va yambafa deltara va tizuca meviele askiyina koe Nipona rovelinger. Sanjurō wetce tik diolon trovgas va izvafa xultura avonana gan samurai gejik dile zo remwir. Elpat bak balemeaksat ke 1961 zo sanegar aze va kiewatcapa seotar, ziliduson va erba loeke dam kot daref elpat ke Kurosawa. Elpat va zolonafa turestara ke ind koe Nipona danedir ise va warzaf firday ke ord dem tizapaf samurai elpat taneaster. Koe divefa patecta manton di zo milaskir : Per un pugno di dollari elpat ke Sergio Leone tir tana merictayana tula voxen jontiktan dotrakuson kalid da xantaf elpat ke Kurosawa tir lof dam telyon milaskiyin.

Nope kiewatca ke Yōjinbō elpat, Kurosawa gan Tōhō ta wana zo xuvar. Bam va guazaf nios malsaver ise kodoplekutuson va gradilik fabdur. Sanjuro ( 椿三十郎, Tsubaki Sanjūrō ) tir taneaf elpat ke bara ke Kurosawa zaleyen vey grabom ke Shūgorō Yamamoto suterotik. Elpat tir foktaf is agvavaf loon dam Yōjinbō, beka izva ke rotilyumara dene lana samurai staba ton buskapaf tazuk zo pimtar. Bat elpat ba 01/01/1962 zo sanegar aze va  Yōjinbō kaliapon kaikfir.

Miledje, Tōhō sistu va sangeem ta zalera va Paxay urlicker, i va Ransom ardialberpot ke 87e District enk ke Ed McBain. Kurosawa va elpat rankes va kigdera torigina gu tana lorotafa gomilara keskeon djuskur. Wale kelt is kusto elpat ( 天国と地獄, Tengoku to jigoku ) teni 1962 zo furender aze bak bareaksat ke 1963 zo zanegar, siskon malyopanon. Va raweyana wegona warzatomon divroidar aze vanpir tela lozolonafa kiewatca ke ilanacek koe Nipona. Soe guldesa runta dilizeyesa moi inafa sanegara zo boker. Dere Kurosawa va kigdesa dratcera tove Kazuko nazbeya kazawar. Wale kelt is kusto elpat, re grupensen, gu tan inaf lozolonaf grabom gan jontik malyopasik wori zo torigir.

Kurosawa kan Keralukastik diref elpat ( 赤ひげ, Akahige ) kalion dakir. Va konak berpotam ke Shūgorō Yamamoto is Yon plukenik isu kantanik berpot ( rossiavon Униженные и оскорбленные ) ke Fyodor Dostoyevski taon malsaver. Bat darekef elpat dilizes koe guazikemudexo isti XIX-eafa decemda nover da Kurosawa va renonana ayevafa watsa abduplekur. Yasumoto jotaf selaropik divepatecton taveyemb, greciaf is ugevaf, va wawikafe ropexe ke Niide kurmik ikayoltkiraf gu Akahige ( Keralukastik ) is zirsen gan Mifune gonodenfir. Tozion prealafo, Yasumoto va bantel tere mafelar ise va akolikeem tition vliguyun tarkar. Yūzō Kayama zirsesik va Yasumoto koredik banugale tir sposik ke sanegaf elpat isu lexa. Bata sposuca nover da Kurosawa va lana kiewatca gu elpat rotozer. Furendera, tela lodabrotcifa ke inaf elpateem remi riwe tanoya tanda radimi baroy aksat ta abdiwarzera dakir aze bak imwugal ke 1965 zo tenuker. Keralukastik elpat bak balemeaksat ke 1965 zo sanegar aze vanpir ana kiewatca ke ban ilanacek ise gu despert vas lokiewaf elpat ke Kinema Junpo zo gabler. Elpat wan tir tan logrupen is lokarolan ke Kurosawa koe Nipona. Koe divefa patecta, malyopara tid loon cunkafa. Loa va inafa brubefa felira kagruped edje abica va inafa enja dem birtuca is pwadesa gijarotiiuca karaked. Ara adim espud da elpat va dimefira ke Kurosawa icde gaderopafa is seltafa viltera kaatoer.

Keralukastik va tena ke lan firday ke Kurosawa tcalar. Miv skusik ba sanegara va elpat vaon kagruper ise pu Donald Ritchie malyopasik dakter da lana doca su tenuwer ise kle inaf diref elpat isu warzesa nuva titid amidafa. Tici 1950-e anda, sumewisiki vonewer nume va terektasikeem ke elpatind tere kaikfir. Ziliduks ke elpatasu sistu akeoyed ise gu yarlafa is arpumafa warzera dum telyona ke Kurosawa mea zo boad. Keralukastik va klepa ke skusik ugalopon dere tcalar. Bak inafu acku ke klepa in va 23 elpat skur solve bak toleafu va 7 ar anton di askir. Keralukastik tir bocaf elpat do Mifune. Cug malyopasik dotrakuson kalid da lokiewafa rekola ke klepa ke Kurosawa tir wali 1950 is 1965 tir, tcalayana gan Rashōmon is Keralukastik.

Viele divlapurafi zubi wal Kurosawa is Tōhō bak 1956 artfir, skusik klaaf gu 56 tanda va niarura ke klepa egadar. Zvak kakeven gan niponafa elpatafa raba is jontika firvira mal divefa patecta plataed da kobatason koe Nipona bulur.

Ta taneaf abdumimaks koe divexo, Kurosawa va teliz ke Life virda malgruper. Bat elpat englavon co zo gowarzeyer isen inaf yolt co gotir Runaway Train is taneaf ksevelpat ke Kurosawa. Voxen avakarniz tir zvakap ke bata warzera numen kalenglavara va nios bak muvugal ke 1966 men zo tenuker solve furendera miledje co gotozuweyer. Larde va nolda olegar, pune tori muvugal ke 1967 zo obukar aze zo dimbenplekur. Arti santolda, Andrey Kontcalovski, i ar diveik koe Hollywood, va Runaway Train tere skur, voxen ban elpat tir dem nios amidapaf gu kobaveks ke Kurosawa.

Nekev bata rodja, Kurosawa ta yon abdumimaks ke Hollywood loon bitonapaf azon zo askoar. Tora ! Tora ! Tora ! elpat, warzeyen gan 20th Century Fox sistu isu Kurosawa Production tir pimtara va dilfura va Pearl Harbor sedme amerikaf vil isu niponaf. Niponaf pak ke elpat pu Kurosawa taneon zo odiar isen tel amerikaf pu englavus skusik. Kurosawa ta kobavera va nios do Ryūzō Kikushima is Hideo Oguni va konak aksat tiskir, voxen abdumimaks kalion toz ilgluyawer. Skusik kiblayan ta amerikaf pak me tir David Lean sposaf britanik voxe tere legrupen Richard Fleischer. Tozaf pol va yona kastara dere levgar numen jijacek ke niponaf farteem vas 90 wexa zo kimar. Batcoba tir zvakap pu Kurosawa dadisa va balembartivaf nios. Arti jontika betara, tenaf basbeneleyen nios zo gotur. Furendera bak santoleaksat ke 1968 tozuwer voxen arti baroya safta Kurosawa gan amerikaf warzesik zo divkobar ise gan Fukasaku skusik isu Masuda zo ikakobar.

Tora ! Tora ! Tora ! bak lerdeaksat ke 1970 tere zo sanegar ise seramanson zo malyopar. Zavzar folvacka ke klepa ke Kurosawa ektuyusa va konaka tanda ke blira gu setrakoraf abdumimaks nek skuyusa va mele elpatafe metre.

Larde inafa sposuca gan tusanegapayana joawera ke Tora ! Tora ! Tora ! al zo emoyar, pune Kurosawa va warzaf abdumimaks kalion ektudar. Do baroy nik, Keisuke Kinoshita is Masaki Kobayashi is Kon Ichikawa, sin va warzesu sistu yoltkirafu gu Yonki no kai redud.

Taneaf drageyen abdumimaks tir Dora-Heita izvaf elpat voxe yarlarson zo torigir. Batdume Kurosawa va Dodesukaden ( どですかでん, Dodesukaden ), koaskir, i va zalera va grabom ke Yamamoto ware tikis va wawik is copik. Elpat bad lerdoya safta kalion zo furender. Ta bat taneaf ksevakiraf grabom, ina va foopafa kseara is birtafa bunera divgir ise va redura va pirtaf taneodaf mudor tuvodas va jivuca ke koredikafa anameda avplekur. Elpat koe Nipona bak saneaksat ke 1970 zo sanegar lize va kiewatcama bas malyopasikeem is varafa brunuca ke saneg kakever. Erbarodjapa va solelara va Yonki no kai sistu nekir. Ba sanegara koe divefa patecta, elpat gan malyopasikeem zo emudenyer voxe wetce tan lekiewaf skuks ke Kurosawa banvielu zo torigir.

Meroseotason va fukorlara ta diref abdumimaks is mejedason, Kurosawa va  kojoasa uta nuzomer : ba 22/01/1971 va intafa larida isu nubask gabeyar. Bat kses vord tiner aze Kurosawa kaliackon fraskewer. Bam gorar da den yasegafa blira di gelber, megrupeson kase gire skutur.

Titi 1973-e ilana, Mosfilm sovietafu sistu do ina djukobar. Kurosawa va zalera va mivizva ke Vladimir Arsenyev bam drager, i va mivizva yoltkirafa Dersu Uzala djuskuyuna mali 1930-e sanda. Berpot va Hezhen tcabanesik tamon blis do tuwava abdi ilblira tikir. Bak santoleaksat ke 1973, Kurosawa tori tanoya tanda is acku do balemoy darsaf dokobasik va int koinker. Furendera bak alubeaksat ke 1974 koe Sibira koe figafa kreda zo bokar aze bak balemeaksat ke 1975 tenuwer. Taneafa sanegara va Dersu Uzala ( デルス・ウザーラ, Derusu Uzāra ) ba 02/08/1975 sokir. Solve niponaf malyopasikeem stivawer, pune koe divexo lacon zo emuder, gablenon gu Moavafo Poradro ke Walvedeyafa Elpatafa Kapava ke Moskva is lokiewaf diveavaf elpat. Sanegafa kiewatca dere tickir. Re malyopasik wan tid cunkaf : battan gu tula ke vantenura ke Kurosawa torigid solve bantan va elpat gu tan lokiewaf krupted.

Beka Kurosawa va yona dragera va abdumimaks mu sumewisiki kazawar, pune va meka djumera div elpatind exaksar. Soe bak 1976, naler da koe enk dem sumewisikifa sanegaca mu Suntory whisky ruyatxa di awir. Kivar da va warzaf elpat mea roskutur neke va konak abdumimaks wan kobaver ise va warzaf nios suter ise va pintakiraf yunkeks redur enide va koinga is azed isker kase mea co rofurendeter.

Bak 1977 George Lucas amerikaf skusik va taneafa zixa ke Star Wars bwoy sanegar, i ke opasordaf elpat kiewatcon gu kotrafa winta turestayan gan Birtafa ralma ke Kurosawa. Lucas va Kurosawa payur ise gu teza torigir. Gorar da va ina ta trasira va erba adrafa gu warzaf elpat di pomar. Bak pereaksat ke 1978, Lucas is Kurosawa koe Los Angeles va sint kakeved ise va arpumakiramaf abdumimaks divrozad, i va Kagemusha ( 影武者, Kagemusha ) kind kareizus va izva ke dubiesik vanpis millinulasik ke niponaf jiomik . Lucas gan nios is yunkeks ke Kurosawa zo sker nume va intafa turestara favlar ise va 20th Century Fox sistu kobuiver enide inu va elpat arti sanda ke Tora ! Tora ! Tora ! rodja warzer. Lucas va Francis Ford Coppola ar mafelasik va Kurosawa wetce dowarzesik lajuseger.

Warzera va Kagemusha bak balemeaksat ke 1979 zo bokar. Furendera mali teveaksat kali balemeaksat ke 1980 jijar. Konak zvak sokid, i tulon tarulera va Shintarō Katsu dalaf zirsesik ikakobayan gan Tatsuya Nakadai. Elpat bak balemeaksat ke 1980 koe Tokyo zo sanegar. Koe Nipona kalion vanpir kiewatca aze koe divefa patecta dere tir. Nekev kotcoba, lan malyopasik va lana fentaluca koe elpat banugale is ware ranked. Kurosawa abduaskison va elpat is gablenon is konedison va intyon lingeks zanudayas va nios, va arak ke tanda tiskir.

Walvedeyafa kiewatca ke Kagemusha nover da Kurosawa va diref abdumimaks robokar, i va Ran ( 乱, Ran ) warzaf kind. Nios pakon omavakiraf gu Lear gazik ke William Shakespeare va forteyfamaf jiomik ( zirsen gan Tatsuya Nakadai ) dalinger, i va jiomik divstakeyes va antafe ronkafe nazbeikye az iskemayas va gazaxo pu toloye are nazbeikye. Voxen bantel relmed nume va varafo gazaxo gu beraytasa geja estobasid. Niponafu sistu va warzera va tan lotcazaf elpat ke izva ke patecta vurded numen divefa fukorlara taneatomon nijur adrafa. Serge Silberman francaf warzesik va Kurosawa kopomar.

Bak taneaksat ke 1985 Yōko kurenik ke Kurosawa ve akoler aze tison tevsandaf ba 01/02 mulufter. Taneafa sanegara va elpat ba 31/05/1985 bak Walvedeyafa Elpatafa Kapava ke Tokyo sokir. Elpat tir erbon kiewatcamaf koe Nipona vols divexo. Dum daretomon Kurosawa kali tena ke ilanacek va koyarapa koe Europa ta abduaskira va elpat askir.

Ran va konaka gablexa koe Nipona war voxe leeke dam aryon grabom ke Kurosawa bak 1950-e sanda isu 1960-e zo vankiever. Elpatopaf korikeem zo akoyeper viele Nipona va elpat ta Oscar gablexa va lokiewaf divepatectaf elpat bak 1986 me rebar. Batcoba nuve tir nope zvak ke tentura va patectafa xanta ke elpat : Nipona ok Franca.

Kagemusha is Ran wetce toloy lokiewaf elpat ke Akira Kurosawa loviele zo ozwad. Radimi sanegara, Kurosawa va Ran wetce lokiewaf grabom divrozar, voldum intafa tila gidulzesa va « diref » kotviele icde intaf lokiewaf elpat mbi eruyur.

Ta diref elpat, Kurosawa va detce amidapafe gu telyone rueyene remi klepa  kiblar. Klokara ( 夢, Yume ) tir ilkapaf elpat omavaf gu yona klokara ke skusik. Taneatomon mali mon balemsanda, ant Kurosawa va nios suter. Niponafu sistu wan tid prealafu gu fukorlara va warzaf elpat ke ina. Va Steven Spielberg amerikaf skusik kle gukoer, i va ar inaf mafeslasik. Bantan va Warner Bros sistu gu kalustera va sangeem ke elpat buiver. Beitara zo parloer numen furendera zo robokar aze va anuystoy aksat tiskir. Klokara bal Cannes Kapava bak alubeaksat ke 1990 zo sanegar. Emudera tir dolafa vox tixolafa aze tir mila bak walvedeyafa amuzera.

Kurosawa va lodarsafa rupa bam dulaper, i va Ezladank bak anyusteaksat ( 八月の狂詩曲, Hachi-gatsu no kyōshikyoku ) detceon gu omza ke edegafa aorara va Nagasaki tici Toleafa Tamavageja. Nios tir zaleks va berpot ke Kiyoko Murata, voxen vuestexa tid ke skusik vols neva. Bat elpat tir taneaf lize sposaf amerikaf elpatusik zirser. Furendera titi 1991 dilizer aze sanegara ba 25/05/1990 zo askir. Malyopara tid rotapafa, tulon koe Tanarasokeem lize Kurosawa gu kevamerikeva zo buntur. 

Kurosawa va ugal me drasur nume va diref abdumimaks kalion dulaper, i va Madadoyo ( まあだだよ, Mādadayo ). Omavon gu mivizvaf vayaks ke Hyakken Uchida, elpat va blira ke niponaf tavesik remi Toleafa Tamavageja az radimigejugal suzdar. Nega va ilanukafa kotgrupera do tavembik istfir, viele askisik va vewara va waroldafa awalkera abdizirser. Furendera bak toleaksat ke 1992 zo bokar aze bak lerdeaksat zo tenuker. Elpat  ba 17/04/1993 zo bokar voxen malyopara tid lorotafa is awuzasa loon dam inaf toloy daref elpat.

Bata rodja soe me tatcer da Kurosawa linter da kobar. Bak 1993 va xantaf nios ke Disukesa bira ( 海は見ていた, Umi wa miteita ) az tel ke Radimi muvacek ( 雨あがる, Ame agaru ) bak 1995 suter. Edje va ban nios tenuker, pune luber numen inafa torestavotsa arbewer. Nope bata walta Kurosawa va iribirem tori arak ke blira gofaver voxe va warzaf elpat mea di skur.

Radimi bata walta ke 1995, galera ke Akira Kurosawa toz bupilkawer. Solve swava wan tir bliafa, pune alto bulur numen ina remi tevoy bocaf aksat ke blira koe ilava deneon zavzagir, terektason va lexa is sumewison. Ba 06/09/1998 nope keravafa deonera ba anyust-san-anyustda koe Satagaya ( Tokyo ) mulufter.

Radimi awalkera ke Kurosawa, konak kaikiawalkaf grabom omavon gu inyon nios di zo warzed. Radimi muvacek ( 雨あがる, Ame agaru ) elpat skuyun gan Takashi Koizumi bak 1999 zo sanegar, azen Disukesa bira ( 海は見ていた, Umi wa miteita ) elpat skuyun gan Kei Kumai bak 2002.

Kota blirizvafa klita dotrakud kalison da Kurosawa tiyir sopus skusik skeuson zegas va kerdeleem ke  warzera va elpat. Inde lan felusik vilder, ina « va nios dosuter ise va envara mostujer ise va azenteem koinker ise va abdizersara ke zirsesik askir aze va elpat ksear ». Inafa tegisa pakera mali tozuraf envaks ke elpat kali tutenara kle divatceyewer.

Kurosawa gitolkalir da nios tir ana riga ke elpatany numen ede skusikaj va wadaf elpat dile male niosany roskur voxen skusikany va elpatany male niosaj sovolskur. Bak radimigejugal ina va lospa dem aluboy niosasik toz dokobar : Eijirō Hisaita is Ryūzō Kikushima is Shinobu Hashimoto is Hideo Oguni is Masato Ide. Bettode bewik ke bata lospa kobaves va elpat, anam azega va sint katanayad, jontikviele koe apkazukurkexo lize gan divefa tamava me zo rodeaseyed. Tulon, Peroy samurai gejik elpat batinde zo suteyer. Gubeon, vaxe Oguni tegisi wetce cotcesik, va milyonu bu kobaveyed azen Kurosawa va lokiewaf siatos ke kota tikina nakila solnariyir. Bata nuva zo narayar enide « kot webesik va int rotuvodar, stujeson va felira ke vil ke kottan ».

Jontikviele valey suteksack, Kurosawa ba bat mirdig va jontika pintakirapafa straga sutelayar. Tulon ta Peroy samurai gejik elpat, va tevoya nuka tukotrayar liz va elimafa blirizva ke kot gejik sutelayar, dem giva dum inafa diskira is estun blot is avlas ask isu pulvis isu linulas is dace ask ta cualara va vukuda. Icde 101 tawadayaf koredik ke elpat, va vertok dem 23 yasa reduyur ise eruyur da sin xuton gu batyona « yasa » tori jijacek ke furendera di bliyid ise di kobayad.

Ta yon taneaf elpat, Kurosawa va nivaf  is  malsaver. Voxen mali Peroy samurai gejik ( 1954 ), inafe wise brube mulon betawed, nope kofavera va wirak dem abrotcafe avege is konako wanuyasiko. Kurosawa al ruyer da milugalafa favera va manyon wirak is konako wanuyasiko, va wanuyara male logijafa soluma nover teka zirsesik va telo wanuyasiko faveteno ba tenafa kseara numen batcoba va lokiewon voltcafa zirsera nover. Tatsuya Nakadai ostik welidar da jonkafo wanuyasiko bal narura do skusik pomayad. Bata betara va ramirukap gu kerdela ke tegiraf nakileem ke elpat nekiyid, nelkon bal tenaf meld leve muva. Sedme Stephen Price, ina « va sumewirak rolevostis va okol walo krizeem rofaver, batkane noveson da disukesik ko kroge ke bat meld ton enwarzon wiaf bask zo estobar ».

Koe Birtafa ralma elpat, Kurosawa va  mantaf breviz bak klepa taneatomon faver. Bate baroye brube (  dem abrotcafe avege is jonkafo wanuyasiko is mantaf breviz ) bak wana gan Kurosawa varon zo saved, dace bak tegiriskafa ok tegiramafa nakila. Tulon, favera va batyone brube koe yona taneafa nakila ke Wale kelt is kusto elpat nover da spua is rotiskeda wal koredikeem koe darkama zo tunoad ise zo tupizad.

Ta kot elpat Kurosawa va belikafa gariuca ke zikexeem is abozeem is dokaceem karaker. Batinde koe Lamone ke varteba elpat koe nakila lize Washizu ( Mifune ) gan tceka ke dilintyon dirganik zo dilfur, pune skusik va ageltafa tceka van Mifune male soluma vas 3 m- volmiv kabuyur. Tcala moe sid noved da zirsesik me zo uzar. Lana tceka va Mifune soe riwe artnid numen bantan nope setra di mejer. Azon dosteyer da mejidjason en al vudeyer.

Koe Keralukastik elpat, ta vegedura va anambetuvel ke ropexe, Kurosawa erur da tcicesik va savsafa zikexa kum zaxinta griksead aze gu tuvel ligundeyen gan ugal malsaved. Koe mil elpat, ta lokiewafa ageltuca, bilaga zanudana gan koredik kan data gimara va yelada zo ligunded abdi da zo elpatad.

Koe Ran elpat, Yoshirō Muraki yambaf gadesik mostujenon gan Kurosawa  va bareafe lamone vegedur, reduson va joleem male afigasuteks ke lane sposafe lamone. Kota jola kum tcaf ug zo linger aze tuadrason va konak aksat pilkovon zo belcer.

Remi klepa Kurosawa jontikviele katcalar da tanon furender enide va ug ta kseara di dadir kiren batcoba sedmeon tir tel lozolonaf is yambon lodulapaf pak ke warzera va elpat. Redusi soli ke Kurosawa krupter da kseara tir ani inafi fitcki. Hiroshi Nezu, i warzes mostujesik, dakter : « Min, trakut da ina tir tel lokiewaf skusik ke Tōhō, tel lokiewaf niosasik ke Nipona is an kseasik ke tamava. » To duga ke dilizera is gotikin armor ke elpat loeke abdikereler [...] Elpat ke Kurosawa darpe gluyonaks laninde traspur.

Teruyo Nogami, i bewikack ke soli ke elpatopik va bat vil ruyer : « Kseara ke Kurosawa tiyir burkafa, i grabom ke norlik [...] Metan va ina miltayar. » Kareizur da Kurosawa va kot nariks elimon zo rodenamiyir. Va inafa kerava gu vusiko doluner.

Voldum preksay ke Hollywood tis skura va kseara tici furendera, Kurosawa va elpat vieleon is darpeon gikseayar. Bata nuva va kobavera pomapayar viele va konako wanuyasiko milugalon toz malsaveyer numen jontik furendeksam gopofeyer. « Sieleon kseá kotviele va uma ewava koe bor dadí. Moida va furendekseem ke vielcek al anamwí, pune va kseaxo gilaní aze kobavé ». Nope bata kobasa nuva, radimiwarzera gitiyir trelackafa. Tulon, abdiatoera va Kevnendasik elpat ba 20/04/1961 dilizeyer, trabe arti balemka moi tena ke furendera.

Kurosawa do fenkuyunu ivamumu ( Kurosawa-gumi ) dun kobayar, dem korik inton katanayan remi klepa. Ke batu ivamu rotozwat :

Lo dizvesik duvud da martig ke Kurosawa tir pirtaf is poaf, isen jontiktan va in gu prostewaf pwades martig ke Hollywood karakes va conyafa is nekisa is izvafa ugalafa trakura doluned. Voxen yontan torigid da Kurosawa mali taneaf elpat va martig solwipaf gu tel pulotaf is yaltiskaf ke Hollywood diveksoyer : Kurosawa me klabur da malsaveson va jontika amidafa wanuyara num tsuneson va favaf gluyonaks vas 180° voneyen gan Hollywood, va nakila kaatoena ta briga relatcer. Kan favera va rustonafa lizra va wanuyasiko lodam agvavafa kseara, Kurosawa va plekura va darkaf lum ko ugalafa pwadera dere niedar.

Konak aptacik va niedara ke Kurosawa va favera va gluyonara koe liziwera al drigdad. Tulon kot fart ke Peroy samurai gejik elpat, Shichirôji gejik koe broca ranyer ise va Manzo tawadayik debanyes moe sid lavinur. Pulvitison tannimaton badenyar. Kurosawa va bata opelafa tegira ton toloya askira lodam tanoya wanuyar aze va toloya moi badenyara ke Shichirôji di gluyonar enide va dulkuca ke gejik. Tula koe bat elpat tid jontika. Gabera va tegira isu stogoyera tir mergilap ke Kurosawa ta redura va kontera.

Bal koerudara ke Michel Mesnil bak 1965, Kurosawa va intafa torigira va tikira ke ewava va mam koe elpat atoeyer :

Koe grabom Akira Kurosawa va ayaselt lasupimtar oke lasuwadjar. Remi kot elpat va wawuca ( Wadra, Dodesukaden ) ik widavafa tizuca ( Riyomes vakol ) ik akola is yalestuca ke flibik ( Blira ) ik vilara va anameda ( Klokara ) ik guazuca ( Madadayo ) dalinger.

Jontik sebusik va slikuca ke birtafa gluyaxa wal guazikye is yikye koe cug elpat stragad, i wal ayik dikis va skeda ke feliik do godevrik. Bata watsa arse tir vey ilkafa bagala ke Kurosawa. Sedme Joan Mellen, « Kurosawa va intaf tavesik payuyur, i va pilkovon Kajirō Yamamoto feliik dene Tōhō sistu [...] Tuvawelasa ewava ke loklaaf korik taves pu jotik va kontepes gemeltap koe elpat ke Kurosawa kotviele divrozar. » Tadao Satō malyopasik va slikaf koredik ke feliik gu ikaplekuse gadikye torigir, i gu gadikye yordase va nyapera va jotaf askisik enide bantan di tulukrawer ise di atrir.

Koe Vunda ke juduti taneaf elpat, nega vanpir ugalda va greeltgreeltafa towara ke felilera is laumasa lukruca ke Sanshiro Sugata gradilik radimida Yano judutif feliik al vanpir tavesik is swavaf nyapesik va dalaf koredik. Skeda wal feliik is ravesik awisa koe radimigejaf elpat ( Izkaf pumkik az Riyomes vakol az Peroy samurai gejik az Keralukastik az Dersu Uzala ) va rontafa is rietovafa tavera vols jontikeke ravera kan bagala is tula abiceke faved. Lantan va bata kira gu amlitafa is yasegafa tuwava ke tuafiara ke Zen serna yofted.

Koe Kagemusha elpat, bata skeda towar. Dubiesik solnariyin zirseteson va millinulasik ke jiomapik, va riwera kaiki awalkera ke feliik dakir. Tira ke ban in bam tir tacedafa numen skeda wal toloy koredik male kaikefa tamava zo kiewagir. Voldum yon daref elpat, tena ke bata skeda va tuwarzara va bli vols awalk bam me nekir. Soe koe Madadayo bocaf elpat divrozas va skeda wal tavesik is yon savsaf tavembik, lodaavafa envara gin awir. Kapa dalingena gan Kurosawa va daavacka nekina gan skedacka wal tavesik is tavembik is vuwafa skeda ik blisa lizacka abdufir.

Elpateem ke Kurosawa tir alaakafa is gradilafa elpatopa ; elpat gan tanaf gradilik zo stad isen inafi tegi tir zolonafi loon dam inafa blira. Ticfira ke bat tanaf gradilik va radimigejugal dotegalar edje kerelera va Nipona gan Tanarasokeem tir ikaplekura va jiomuca gu olkuca. Gaderopafa towara ke patecta va elpatopik banedje lasuvones va pilkaf elpatopaf martig puver. Sedma Tadao Sato malyopasik, niponafe sane nope sayakafa surtera ke patecta al mejeper ise al vofayar da bowere me tiyir malyafe is septafe. Remi bata etrakafa is tokafa rekola, Kurosawa va elpataf enk zobes va trakula ke sane al skur, i va trakula ruyesa da blipesta gan patecta ok cos zo somedukalir voxe sotir koncoba mejeson gokosmana gan kot olkik. Dace skusikva bata gluya wal inaf swavasok is tel ke sane sonker : « Pestaleyé da meka nuyuca meiu saneroti a pendera va inte wetce fam rokrulded ».

Taneaf bat gradilik ke radimigejugal tiyir gradilikya zirseyena gan Setsuko Hara koe Va mecoba ke jotugal batcé elpat. Bata gradilya me klabur da il yasa is seltafa anameda yater aze nekev kazokeven lirk mingar ise va intafa blira is tela ke yon artel viunsuckur ise va kruldesa antiuca lentegir. Kotbata ra va taneafa sapafa tula ke gradiluca askon gu Kurosawa tazukad. Bata kruldesa antiuca koe Izkaf pumkik elpat gan Sanada kurmik ( zirsen gan Takashi Shimura ) dere zo yunker : Sanada va prostewa levliker ise ta lokiewafa tamava ant lyumar.

Peroy samurai gejik elpat ton bocafa kaatoera va rietavaf gradilik ke Kurosawa zo atoer. Sedme Joan Mellen elpat moekote tir brudira va samurai pula tadlesa va ane kiewe ke niponafa prostewa isu jabuduca sedme skusik. Nekina wideytafa geja is kroguca jupad da samurai gejik va intafa fastuca feliad ise tove tawadayik va int guronkad. Voxen bata gradiluca tir barlipafa is giopafa : takreluca is deksuca ke samurai gejik va tenafa vilara me rotatced.

Tuwava tir myodaca koe elpat ke Kurosawa. Dum jontik niponaf yambik, skusik tir siakrapaf gu rukuzaceem is listuca ke cadimeem is patectoyeem. Me klabur da va lidawicka is saz ton dile tegisa wica ke rupa faver.

Anzas idul koe Riyomes vakol elpat isu Ugalda ke blisik kotedje is kotlize tir : va tamava ristana gan skapafa atitsura is edegopafa dratcera tulon kaatoer. Dace Kurosawa dakter : « Va idulaf idulugal is fentaf fentugal is muvacekap is noldacekap albá, ise trakú da lo jinaf elpat va batcoba nedir. Va lugavaca albá kire krupté da sina tid tela lokiewafa. »

Suka dere tir gijarotifa leca ke elpateem ke Kurosawa, i linvesa ikasugdalara va betawera is bali is keveluca. Koe Kevnendasik elpat, bak tenaf meld, suka stid nume va gopaf rujod funes va lyumara nekid.

Ison muva sometir mialodafa gu elpatopik : meviele volto muvama ok abica lubesa lava ale tir volsen kotviele to bolaf is tizaf tcandacek, i zivotc. Koe Peroy samurai gejik elpat, tenaf leve dendasa is tuwiiskasa muvara meld dilizer, noveson da Kurosawa va amidafa seltafa pula jear. Voxen bata dojera va seltafa pilkoma tir krogafa, lecana gan meld adre kadas spurna dem muva is dibla.

Koe Lamone ke varteba bak 1957, dustulera ke izvafa doca dem govitafa is merotatcena tizuca awir. Koe bat elpat, nuyuca mea krulder numen antafa tisa mwa tir to tela ke nekira num keskeem lize nekin bifeem sotid olk ke lana doca dure sokisa : jiomik ke Washizu adjubeyes va intaf jiomik, gan Washizu mildume siluon di zo adjuber. 

Kagemusha kind isu Ran va dalaf viank ke wira va tamava ke Kurosawa tcalad. Abdi Kagemusha elpat, gradilik va bifa ronovangiyir aze kare intyona koebelga rotezodayar, voxe batlize anton re tir dilafa rama ke lana durulafa is forteyotafa abduaxa anton rolevgana. Ran elpat luxeon tir ugalda va rotisiputera is relmera ke nazbeye va gadikye is geja is pisonara.

To nope lana walta Kurosawa gan fortey di zo dustuleyer. Edje do vakol va nuda remlaniyir, pune ban in va lundek levlaniyir nume toldrizon zo gabeyer. Bata ewava parmon tcalayar maneke ina va forteyasa kerafa atela mea di rotestuyur.

Kurosawa nope izvaf elpat dum Peroy samurai gejik is Ran nelkon zo gruper voxen ar inaf elpat va watsa ke milsarefa Nipona dere dikid, i tulon Riyomes vakol is Blira.

Kan elpatopafe ckane voneyene remi 1950-e sanda tulon giwalaskir. Va  ta pilkovaf dimziliks va ewava malsaver nume batkane sumuon is meskalteson rowanuyar. Va telvung ckane ton zeviandase cave wal toloya nakila dere faver ( batcoba va George Lucas turestapatar ).

Kurosawa kan konako wanuyasiko dere furender nume ton konak gentim va mila nakila batkane rowanuyar. Ison va tuwavarotiaca katcalon malsaver enide va vanama tupoar, i va tulon muva koe tenaf meld ke Peroy samurai gejik elpat ok sel koe Lamone ke varteba.

Golde intaf torkaf skurask yolton gu Tenno ( gindik ) zo grupeyer. Tire tiyir kotunusik ixalas va cuga fa isu ugal ta seotara va kaaneyana wirafa keska.

Kurosawa gan rupa ke William Shakespeare ta Lamone ke varteba elpat zaleyen gu Macbeth is ta Ran gu Lear gazik is Rotajik aulon kenibed gu Hamlet zo koswayar. Va rossiaf berpot dere zaleyer, i va Akoydik ( Идиот ) ke Fyodor Dostoyevski is Wadra ( На дне ) ke Maksim Gorki.

Wal kelt is kusto elpat va ki ke rupa ke Paxay ke Gazik ( King's Ransom ) suteyen gan Ed McBain narar.

Kurosawa gan John Ford skusik dere zo koswayar.

Kurosawa va jontik elpatopik turestayar.

( Va Kurosawa soli vamoon wic )

Bak akenafa rekola, wali tena ke 1940-e sanda kali miala ke 1960-e sanda, Kurosawa do milyon korik fereon kobayar. Fumio Hayasaka va lexa ke peroy inaf elpat ponayar. Va nios do Hideo Oguni dosuter isen Yoshirō Muraki tiyir skus is yambaf warzesik icde lo elpat mali 1949. Asakazu Nakai tiyir afigasutes gadesik va san-tanoy inaf elpat.

Do Takashi Shimura is Toshirō Mifune is Tatsuya Nakadai dere kobapayar.

Akira Kurosawa va jontik remgudaks ke elpat al skur. Bat egas zovdaks oton gu lo 2000 nope intafa pesta va muxara is kontega is afi is aboz pedrad. Bat zovdaks gu varafa yambaxa drikafa gu vansara zo torigid. 




#Article 9: Aladaydunol (Ciconiiformes) (103 words)


Aladaydunol (Ciconiiformes) tir tan veem ke Aves ( zverieem ) pula. Gan Bonaparte bak 1854 taneon zo pimtayar.

Veem dem aladay is aladayok is aladayos.

Poke lavadaxo koe zakodafa gola.

Aladaydunol drikon zo kagruper : va krotcafo alto is abrotcaf gijarotif oral sodir, is va gemaf froxaf inieem ta mepumara viele koe dambafa lava abdulanir.

Dene siuda moe aal ok raporka ok biot ok keldega ok tralgerot gibegamur.

Vaxe aladayok tis povitoraf, aladaydunol va wivga winon tcabanena gimalestur, i va wivga fokevana ik dilfuna kan oral.

Sedme vuestesa pulara ke Walvedeyafa Zveriopafa Aba ( 2.2 siatos, 2009 ), bat veem tir tanyasaf :




#Article 10: Albert Bierstadt (122 words)


Albert Bierstadt tiyir amerikaf lingesik xantaf gu Germana, grupen nope inyona trutca va amerikafa talteka. Tiyir bewik ke Hudson Bost serna ( Hudson River School ), i ke lingesikafa rega ke XIX-eafa decemda ksubesa va pestakevafa lingeropa ton koafirapa.

Albert Bierstadt koe Solingen koe Germana kobliyir. Inafa yasa ko Amerika bak 1833 kolamar. Va lingeropa wali 1853 is 1857  koe Germana soe vayar ise koe Europa koyar.

Dim Amerika, va zovdaropa abicedje taver aze va lingeropa koton ektudar. Bak 1859 van talteka ke Amerika kal Rocky Mountains rodega koyar. Bak 1863 gire koelakir.

Bak 1870-e sanda, koe San Francisco soker. Azon, nope akolera ke kurenikya va konak aksat koe Baama kali 1893 vieleon tiskir.

Remi klepapa, Bierstadt va loon 500 trutca buneyer.




#Article 11: Albert Camus (610 words)


Albert Camus tir francaf suterotik isu trakopik : berpot, berpotam, wenyaxa, trakopaxa, felaxa.

Albert Camus koe Mondovi ( re Aljazaira ) ba 7/11/1913 koblir. Tir taneaf nazbeik ke Lucien Camus, tawamiduraf dodelik, is Catherine Sintes, jotafa zanisikya vey espanafa xanta megrusutesa is wavdon muxawesa. Lucien Camus bak Taneafa Tamavageja zo tixar nume bak Marne Meld di xonuker. Jotaf Albert va gadikye me di grupeyer. Gadikya ko tana wawafa revava ke Aljazair, Belcourt, bam inkewer. Tuke pomara ke tan tavesik, Albert Camus va filav seotar nume koe Bugeaud olda ke Aljazair batkane wan rovayar. Va daava va nugaviputi ( vanpis senzasusik ) is trakopa kosmar. Aze kotcakoler, batdume va cugadob va trakopa me di tcilkar.

Bak 1932 va ekul seotar aze va trakopa toz vayar. Battandon koe kotlafa virda va konak taneaf teliz sanegar. Bak 1934 va Simone Hié kurer ise ta fukorlara va vayara is pomoyara va olegara ke tolonga va konaka exavama goksuber. Bak 1935, va doevafo pako yoter voxe arti tolda bulutur. Bak 1936, miledje gu trakopa zo dobar, va Wenya ke Kobara redur ise do baroy nik va Révolte dans les Asturies ( Kevmadara koe Asturias ), va kopoutuna drunta. Va jontika drunta zirser ise zaler : Vligurugal ke André Malraux, is Wadra ke Gorki, is Karamazov baroye berikye ke Dostoyevski. Bak 1938, vanpir felik koe Alger-Républicain fela lize va yon aljazairaf gaderopaf jiz tulon gomunester.

Walvedeyafa debala sotcewer. Alger-Républicain ten awir nume Albert Camus ko Paris mallapir lize dene Paris-Soir zo vilter. Va Simone Hié solyerumar, aze va Francine Faure tolyerumar.

Bak 1942, vanmiae acagis lizor sayudar ise va yon teliz ko Combat fela sanegar. Battandon, dene Gallimard va L'étranger ( Diveik ) is Le mythe de Sisyphe ( Vund va Sisifos ) sanegar. Bata toloya neva va jontik jotaf belisik koteyad nume batviele Albert Camus va fiuntuca vansar.

Bak 1944, va Jean-Paul Sartre kakever. Bantel galper da in va Huis clos ( Ton budeyen tuvel ) drunta di konakilar. Batugale toloy trakopik non skedad : mafelafa etekara va korik is grabom ~ Sartre icde Camus suter. Soe skedara di blokapar.

Bak 1945, tir redura va Caligula. Kaiki tolda, va kiewatcapaf La peste ( Keftakola ) berpot sanegar. Miltandon va Combat fela bulur.

Bak 1951, sanegara va L'homme révolté ( Kevienik ) va belcafa glebara ke yon vamoegeltrevik isu kruldevik gu Camus vodar. Taneon ke yon vamoegeltrevik : André Breton tir yatkaf gu konaka draga icde Lautréamont is Rimbaud. Luxe kruldevik, sin evied, sanegason va malyopapas teliz koe Les temps modernes, koe virda gadena gan miv Sartre. Arti tanda, kaljoara wal Camus is Sartre di tir.

Batugale Camus va Aljazairafa debala kranavepeson blidar. Koe Express fela kan konak teliz kotirkar lize nedir da va bata piza dum ilkafa volkalaca blidar. Ko Aljazair ta kabera va tolnepalera dace di lapir. Giopon. Bak 1956, va La chute ( Akeoyera ) sanegar ; va sonus is xayes grabom golde oxuca is rotatrakusuca.

Bak 1957 Albert Camus va L'exil et le royaume ( Divblira is Gazaxo ) sanegar, larma dem tevoy warzot icde bali. Va Nobel suterotafo poradro bak saneaksat ke 1957 zilukur, joke varaf grabom kolupuson koafis va zvakeem batugale sokis ta ayafa jiluca. Bam tir 44-daf is gablen lerdeaf francik. Va dewitca gu Louis Germain tarizar, gu tavesik noveyes da wan vayayar. Gan konak miltik zo sendar : tulon Roger Martin du Gard is François Mauriac is William Faulkner. In wori batcer : co galpeyer da bata poraca pu André Malraux krupten dum feliik zo yofter. Kaiki barda, ba 04/01/1960 bal diremwalta xonuker. To bali. Koe direm metenukeyes nubasuteks va Le premier homme ( Taneaf ayik ) di zo trasir.

Albert Camus va konak grupecken ozwaks al isker.




#Article 12: Aleksandr Antonov (644 words)


Aleksandr Stepanovitc Antonov ( rossiavon Алекса́ндр Степа́нович Анто́нов ) tiyir rossiaf artowasik. Tiyir sayudasik ke taltefa grelta ke Seltevafo Artowaso Pako. Nope yordara oke Exura ke Tambov nelkon zo gruper. Ba 24/07/1922 flioton zo adjuber.

Tis xantik ke Tambov bowexo, Aleksandr Antonov va Seltevafo Artowaso Pako mali san-tevda yoter, bal Artowara ke 1905. Bak yona direfa tanda, 
prostewon gu eaftevafa sopura ke bato pako, va konaka « divilkara » ( ervokirafa dilfura va omelt ik ar sokaf kizey ) paker. Tere zo soper aze gan sayakaf abdaraf erkey ke Tambov ba 10/03/1910 zo xonukalanzar voxen gakera gu parmaf flint zo nuner.

Tunuyayan bal taneafa safta ke Artowara ke Toleaksat, tici 1917-e ilanacek va taltefa grelta ke Seltevafo Artowaso Pako kazokever aze vanpir dirgasik va ervolita ke Kirsanov utca. Mali pastara va lok ke soviet pirdot mu bolcevik pako bak toleaksat ke 1918-e, laumasa spua wal kizey is ervolita rankesa va kucilodasa gaderopa askina gan bowere galter. Bak idulugal ke 1918-e, Antonov ko aala gelber aze va exus blayam tadler. Sin bak diref ilanacek va podara va bowerefi roti grustad ise va konak sanoy bolcevik tegisik adjubed.

Bal rossiafa wideytageja xuton gu gejafa doeva, bolcevik bowere va fikaf kucilodas tawuk kev rossiaf tawadayikeem ta vaneksara va widava is Kerafa Ervolia adre mopoyer. Bak 1920-e loloon robeomaso aldo ke batyona tioltera is tizuca ke kucilodasa taksa va kaliafa tumulawera ke tawadayafi tari is kaljoara va widlafa rolona do bolcevik roti pendeyesa golde rusagafa dratcera ke rotisa cenera ke gazarotif kategirevik stad. Bak anyusteaksat ke 1920-e artlapira ke blotasa taksa va Kamenka wida, va exus enkap nekir, i va exura vamo bolcevik roti. Tire bowerefi roti va polskafa fasiara ko tawavo banugale lasumalplatir nume videteson va ristula koe utca ke Tambov, va pomo dem 3000 ayik anton al isker. Bata tozafa axuca is zoberapa ke sanelia ke Tambov va exusik, va griawira ke sovietafi roti koe gola wali tena ke 1920-e is bareaksat ke 1921-e pebud.

Aleksandr Antonov dum aryon seltevaf artowas sayudasik va grustara va exura gijoton yordar. « Tanara ke Kobas Tawadayikeem » bak anyusteaksat ke 1920-e zo tazukar nume va gaderopafa muxara ke exusikeem tcilon weber, voxen lo gadesik gan Tceka ardial kalion zo soped ike zo klibud. Antonov vanpir okilik ke exusa artowasa ervolia ke Tambov bak santaneaksat ke 1920-e. Okilon gu in bata ervolia dem 20000 ik 40000 bewik, nekev dik ugol is lana megrustara, nijur crakefa. Exusik va gola grupenyed ise va krafa zobera ke saneliakipi belundar ise gigejelud.

Maeteson va exura, sovietafa rictaga mali bareaksat ke 1921-e va lo 50000 sayakik koredjelar, i va sayakik dirgan gan Tuxatcevski jadiwik zoben gan baroy azakedayan impadimak is per-sanoyi buli is tanoya severofa braora. Bolcevik milk va eaftuca bolkon vidud ise va tubizafa wida firded ise va sanelia ko pemaxo rezgaled ise divaalatason va gelbes tcumivik, va jivase tie dace lanedje kofaved. Exusa ervolia dere tizur kore legronon is lebolkon dam kevelik askir.

Kaikfinon gan lofo po dem lo ugol, exusa ervolia ke Tambov adre remi 1921-e gritankotawer. Bak alubeaksat, Tceka ardial konak inaf gadesik ko zoriaks vanimpayar, jidjason va tira ke megeltrafa « birgotafa aba ke Seltevafo Artowaso Pako ». Dastrubenik ke Antonov zo soped. Bolcevik gaderopaf ardial va Etkov ikagadesik ke Antonov dratceson lajumalbuiver. Etkov va kakevera ke rolaf kaatoesik ke exura tigisa vagee Rossia do konak okilik ke exusa ervolia ke Tambov grustar. Lotan gan Tceka ardial zo soped aze bak sielcek davon zo klibud. Isti pereaksat, Antonov takabakapayan bulur ise va dirgara ke ware 3000 ik 4000 exusik pu Matyuxin isker. Bantan bal deliv bak lerdeaksat di zo balier.

Mali selura va exura, laitera remi konak aksat tozuwer edje Aleksandr Antonov va onkasik ladivvawar. GPU ardial ke Tambov va inafa conyuta bak balemeaksat ke 1922-e katrasir. In akoler nume va vask me rodejovler. Ba 24 ke teveaksat zo kosmar. Vask zo firder aze Antonov is berikye flioton zo adjubed.




#Article 13: Aleksandr Puckin (472 words)


Aleksandr Sergeyevitc Puckin tir xantoc ke savsoluafa yasa vey gadikye is ke abisinafe sersikye ( tele Ebeltikye ke Gijaf Piotr ) vey gadikya. Dene gadikeem va francafa gaara kazawar abdida ko Tsarskoye Selo ginafa olda zo doster.

In va flibik koe Divexo elda zo player, ixam tison kotgrupaf wetce sutesik va yona foktafa ezla, aze koe Sankt-Peterburg bardon ugalzer lize va yon dekabraf seltom stier ise va rekodafa is perzafa blira jupar. Miledje, va Ruslan is Lyudmila alaakafa ezla ( 1820 ) suter. Golde blokxa malyedana dum kevmadana gan ginaf ardial, in koe geefa Rossia koe Ekaterinburg az Kicinev az Odessa (1823) zo divblir.

Koyara ko Kavkaz is Krima, is kosmara va Byron, is listuca ke yon ronyasen patectoy, va Flintik ke Kavkaz ( 1821 ) is Baxtcisaray Sul ( 1823 ) is Yon tsiganik ( 1824 ) yona nyabafa ezla koswad. Bak 1824, in mal Odessa ko Mixailovskoye yasaf pilkot eninteno sokexo zo stakser, lize di antion vols mewemton toldon ugalzer.

Tison enuzes va rossiafa tawa, in va konak blokreiz ( Nulin Biptik, is Monama koe Kolomna ) bokar ise va yona alaakafa ezla suter ise va taneafa vedeyafa piza Boris Godunov bunyer ( sanegatana bak 1831 ). Bak 1826 Puckin gan Nikolay I-eaf warzaf ginik zo emnagar vexe wan zo tutubizar ise zo eninter. Inaf tanoy zolonaf grabom bak bati olyastewesi bliraki tir Poltava alaakafa ezla ( 1828 ).

Bak 1830, ugalzera koe Boldino yasaf pilkot nover da in tolgalter va sutelara va blokberpot Yevgeni Onegin sanegatan bak 1833. Tuke bat berpot sol yona teza ke abdiugal is turestuca ke Byron va int ten tunuyar. Dere bak 1830 va konaka folvama, vanmiae dana tid Mozart is Salieri is Ridolaf Okoldik, ise Yon reiz ke Berkin ( Westara warzot isu Warfokdolesik isu Piuteokilik ikz- ) suter.

Bak 1831 in va Natalia Gontcarova kurer. Tison bozakirapaf ise turkon kosaf gu yona anamefa skudjera, koe zivolaf is skaltaf alpoz ke aboyikeem vligus va inafa norluca daletoe di blir. Konak inaf grot batsareon wori evlad : Iyekotaf Okolik ezla (1833), is Dicimafe Sersikye ( 1834 ) kotgrupaf warzot lize geltreva is tacukuca kalaotcewed, is Nazbeikya ke Redakik ( 1836 ) berpotam koswayan gan kevmadara ke Pugatcev.

Bak 1837 in yoke bakara bal toldoalie kev Georges d’Anthès francaf jotaf oluik xonuker. Feliik ke warzot, is taneaskisik va piza is izvaberpot, is norlaf ikapulvisik va rossiafa gloga, is merodolunen ezlopik, Puckin va koti suterotoxi en al tcalar ise va yanbamuxaxo al tulomantar.

Inaf nelkaf vanbureks rotir al tir redura va opelaf is liaf is tamaf warzaf avot. Va gijuca ke inafa ezlafa cora, is va melzucapa ke blokeem, is va mergilrabuduca ta pimtara is tiavera, is va tolredura va bli kan yamba dere setiket. Dene rossiavaf suterotikeem, Puckin arse tir tel loon turestayas va kotaf vedeyaf suteroteem. Neke, sedme intaf muxaks, va opelaca anton opelon djukaliyir.




#Article 14: Aleksandra Ivanovskaya (218 words)


Aleksandra Semyonovna Ivanovskaya yer-kirafa gu Maliceva ( rossiavon Александра Семеновна Ивановская, Малышева ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Sokovnino widama koe Tula bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo bak1851 kobliyir. Bak 1917 koe Serdobsk ke Saratov koe Rossia awalkeyer.

Aleksandra koe Sokovnino wida ke Tcerni utca koe Tula bowexo koblir, nazbeya ke gertikye. Va toloya berya Evdokia is Praskovya is baroye berikye Vasili az Ivan az Pyotr dikir.

Bak 1872 dene Lesgaft kizey ta selaropa koe Sankt Peterburg vayar. Banugale va artowas lizor kazokever.

Bak toleaksat ke 1876 artowasa tegira ke Vasili berye ( Ivanovski / Yonov arienta koe Moskva, pakera va kevboweref seltom galbedus tove sane ) nekir da ina dere zo askoar nume gan ardial zo soper. Remi peroy aksat zo dagir aze amulanon zo divflintar. Ba 17/07/1877, sayakafa rictaga va ina ko yasaf pilkot ristulon stanjur ise va ardialafa enintera anamsteger.

Wori bak santaneaksat ke 1877 ko Moskva mallakir lize kan memwedaf yolt di blir. Va Zemlya i Volya grustaks paker. Ba 27/10/1879 koe Moskva toleatomon zo soper aze ko Xolmogori koe Arxangelsk winka zo rezgaler.

Porfeon ko Turinsk koe Tobolsk winka zo arburer lize alubdon di blir ise va Sergey Malicev ( 1853-1920 ) stanjuyune artowasikye yerumar.

Mali 1890-e sanda do Malicev koe Dubrovka wida poke Serdobsk ke Saratov winka blir lize bak 1917 di awalker.




#Article 15: Aleksandra Izmaylovitc (317 words)


Aleksandra Adolfovna Izmaylovitc ( rossiavon Александра Адольфовна Измайлович ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Sankt Peterburg kelu ke rossiafo gindaxo bak 1878 kobliyir. Ba 11/09/1941 poke Oryol gan NKVD ardial flioton zo klibuyur.

Aleksandra Izmaylovitc tiyir oluafa, kobliyisa vey yasa ke kaburervoliaf fayik. Bak 1901 va Seltevafo Artowaso Pako yoter. Bak 1905 va artowara is direfa lyumara paker.

Ba 14/01/1906 do Ivan Pulixov va lagadjubera va Kurlov bowesik va Minsk is Norov ardialokilik paker. Pulixov va aora kev Kurlov kabur voxen ina me edaver. Izmaylovitc va Norov alubon zeltar. Toloy bilmasik davon zo soped. Sayakaf erkey va sin xonukalanzar, voxen gakera ke Izmaylovitc gu parmafa dagira zo nuner.

Koe Butirka flint, Izmaylovitc do konakara nuyevafa artowasikya  zo kalospar : Maria Spiridonova is Lidya Ezerskaya is Maria Ckolnik is Anastasya Bitsenko is Rebekka Fialka. Sinya va cesterka ( teva ) belcon fu zo dayoltad. Viafa koyara kan impadimak kal sumefa xalta poke Tcita is siniafa jowa va tanoy aksat tiskir. Koe kota recela luntafi tari mu lanzanik exaksar. Bak pereaksat ke 1906 gu Akatuy ke Nertcinsk zo koxaltad.

Aleksandra Izmaylovitc remi tanda koe xalta zo dagir. Kadimi Artowara ke Toleaksat zo tunuyar. Waroldon vanmiae tawadayikeem ke Tcernigov winka gin galbedur. Bak muvugal ke 1917 ko Petrograd lapir aze wetce dastrubenik den Tadlesa Koka zo lalibur voxe tiner. Kevoke gu avnedik bal zabdusa aba ke Seltevafo Artowaso Pako zo libur.

Va Artowara ke Saneaksat paker. Bak balemeaksat ik alubeaksat ke 1918 va grustasa is galbedusa neda icde tawadayikeem dene Skusa Avneda ke Tanara. Ba 06/07/1918 keni jontikar gadesik is sayudasik ke SAT zo soper.

Mali 1919 gan sovietafa rictaga konakviele zo brazar. Mali 1923 zo divblir. Bak 1937 Ilamtaf Tregul ke TSSS va ina gu flintafa sanda nope pakera va eaftevaf grustaks zo lanzar aze ba 08/09/1941 zo xonukalanzar. Ba 11/09/1941, do Maria Spiridonova is lo 150 ar gaderopaf flintik koe Medvedevski aalxo poke Oryol benplekuyunon gan Stalin zo klibur.




#Article 16: Aleksandra Xorjevskaya (239 words)


Aleksandra Ivanovna Xorjevskaya ( rossiavon Александра Сергеевна Хоржевская ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Odesa koe savsafo rossiafo gindaxo bak 1853 kobliyir. Bak 1887 koe Tomsk kser.

Vey oluafa yasa ke Xerson winka, tir nazbeikya ke pilkotik ke Odesa. Yasegon zo gaar ise mbi vayar.

Bak 1872 ko Swiza mallapir, vayatason va selaropa koe kotla ke Zürich. Banlize va Fritsch rijay dem rossiaf vayasik nobar, don tulon Vera Figner is Sofia Bardina.

Viele rossiafe bowere dirgar da rossiaf vayasik va Swiza di bulud ise ko Rossia di dimpid, pune Aleksandra Xorjevskaya bak santoleaksat ke 1874 ko Rossia dimpir.

Bak taneaksat ke 1875 koe Moskva koirubar aze va redusa aba ke Seltevaf Artowas Kotrossiaf grustaks tcoker.

Do Lidya Figner is Olga Lyubatovitc isu Vera berikya koe Moskva galbedupur.

Daditison va tufa mu artowasa tegira, va Aleksandr Tsitsianov artowasik ba 13/07/1875 fudjeson yerumar.

Azon va Moskva bulur aze koe Sakartvela galbedur aze va Kyiv levirubar lize rolayolton gu Vera Glebova blir.

Koe bana widava ba 09/09/1875 do Gesya Gelfman zo soper aze zo koflintar. Ba 14/03/1877 bal Jiz va 50 ke Sankt Peterburg nope pakera va kumsetusa tegira is platera va kevmadara is amuzera va memwedaf sanegaks gu alubda ta poana kobara zo lanzar. Gakera gu divblira ko koe Sibira zo nuner. 

Bak santaneaksat ke 1877 ko Tyukalinsk koe Tobolsk winka zo rezgaler. Banlize va Feliks Volxovski kaikion toleon yerumar. Do in bak 1881 ko Tomsk zo arburer.

Bak 1887 banlize kser.




#Article 17: Alessandro Manzoni (558 words)


Alessandro tir tel taneaf berpotik ke witafa Italia

Ba 07/03/1785 koe Milano koe igeltafa anameda in koblir vey divekurerafa skeda ke gadikya, Giulia Beccaria nazbeik ke kotgrupafe Cesare Beccaria. Winugon, gadikye tiyir Pietro Manzoni guazaf biptik, vox tele tuwavafe lanon Giovanni Verri.

Bak 1792 mwedafa tolonga solkureyer aze Alessandro, rape sarefa mwa ve zavzoteyer do gadikye viunsumutune va in. Sardugal ke Alessandro soe zo tcalar kan gaanyara is nobara va yon suterotikap, vanmiaeon Vincenzo Monti, is va yon gugafamik ke Napoli divbliyinon irubas kaiki Marengo koe Milano.

Bak 1805 in tir 20-daf ise ko Paris va gadikya kazokever. Carlo Imbonati biptik do dan inya bliyir su awalkeyer. Gildura ke gadikya is nazbeik tir davafa nume Alessandro en zo droler ise zo brostar gan ware jotafa 43-dafa gadikya.

Ta vinura ke awalkera ke inaf fertik, in va In morte di Carlo Imbonati tanuskafa diejda bam bunyer. Koe bata diejda biptik klokenon turowinawer enide va gotisa linulara ke ageltucaf porik diver. Va gorukafa europafamafa arayafa anameda Alessandro di gruper.

Do gadikya in va suterotafa lospa ke Sophie Condorcet tiackon nobar. Va Claude Fauriel vanpitis napik deneon kogruper. Vayara va nelkaf lidopik (Pascal, Bossuet, ikz-) is yon francavaf pulukik va inafo undexo tulomantar.

Bak 1808 Manzoni va Henrietta-Louise Blondel nazbeikya ke omeltik ke Genève kurer. Bak 1809 va Urania vundafa ezla suter. Bak 1810 ba tcalasa bifa in do gadikya ko katalikeva va int dewelder. Ba 02/04/1810 divroidaks ke djobal koe tari askir da ko uja va int gelber, foliyison da kurenik al zo atayar, koe bata uja va in di toltrasir. In battode di wir va lore plataese ta tukristevawer. Battandon ko Italia do kurenik dimpir aze koe Milano aulon blitir. Dalebam tela inafa lonazbukafa suterotafa rekola tozuwer, dana bak 1823 waltodatar ise va in tukotgrupatar.

Wali 1812 is 1815, in va Yon Baerdaf Drom toz suter. Bak 1821 Manzoni koe intafa garia koe Brusuglio irubar lize va sutera va berpotap divrozas va Lombardia bokar. Koe bat berpot, I Promessi Sposi, sutelayan wali 1825 is 1827, turestara ke Walter Scott turowinawer.

Batugale in va yona gaderopafa diejda wan suter, vanmiaeon Marzo 1821 is Cinque Maggio tela sutelayana ba tusaneara va awalkera ke Napoléon is tisa listaf alkaf kobraks icde cugunaykafi bali ke bat ayik. Bat krent en zo krafiapatar gan Stendhal ise va kotgrupuca ke Manzoni webeter. Koe batyon krent wetce male is kale ke kote lidafe bibe va alka Manzoni rundar.

In va konaka folva dere suter, vanmiaeon Il Conte di Carmagnola bak 1820 is L’Adelchi bak 1822 ke dan xuta tir geja ke Carolus Magnus kev gazaxo ke Longobardaf Didier.

Radimi 1827, va suterotafa redura joke izvaf is yon avaf suteks Manzoni jovler. Poraceem is kotgrupuca bam va jontik yasasugawalk tulozijnad : zijnaf Henrietta kurenik ba 25/12/1823 awalker, puskeyenon golde 10 nazbara, azon baroya nazbeikya az adim gadikya silukon griawid.

In va ezlopa kotron jovler radimi awalkera ke Henrietta. Bak 1840 va nyobrafa Teresa Stampa-Borri toleon kurer. Batsareon, Manzoni dere suteper, vanmiaeon va Saggio comparativo sulla rivoluzione francese del 1789 e la rivoluzione italiana del 1859 sanegatano bak 1889 radimi awalkera, is va konak suteks icde avadetce.

Bak 1861 toleaf kurenik awalker ise in zo koflir wetce Gazaxopulodik az Taneatisik va Avatanaratuzda bak 1862 aze bak 1870 va romafa wideyuca naler.

Ba 22/05/1873 koe Milano in awalker arti portafa abdiawalkera golde takalubera divlanison va uja. Caxa tiyir fawokafa.




#Article 18: Alexandre Dumas (617 words)


 

Alexandre Dumas ba 24 ke pereaksat ke 1802 koe Villers-Cotterets koe Franca koblir. Nazbeik ke divervoliayan sokasanef tolzaavaf jadiwik awalketes bak 1806, estobason va intikeem ko sutuca.

Dumas va welmafa tazukara anton kazawar nume jotapaf gokobar. Moi tcicesikugal dene adluteik, ko Paris ta aneyara va tufa bak 1823 artlapir, etrakfimaf gu levrotira va kelu. Bak radimifa tanda, inafe divkurerafe nazbeikye, ke Catherine Labay asadasik, Alexandre Dumas nazbeik koblir. In bak 1831 rokakagrupeter nume va sura yoftutur.

Suteptik ke Orléans dacik, va yon blok isu vaudeville drunta suter. Zirsena koe Théâtre-Français wenyaxe bak 1829, Henri III is aboyikeem drunta va xultap pu in vodatar. Vani jontike arge koe Palais-Royal, Dumas vanpir toleaf nevakik ke Orléans dacik.

Bak 1830, antaf ke berpotevikeem, ton tafa seramuca va Artowara ke Pereaksat tegison paker. Va goaxe ke Soissons koilkar aze pu La Fayette erur da bantan ko Vendée va in stakser. Beyolakolon akoler voxe fraskewer. Torigijin gan rictaga, ko Swiza mallapir ( Yon koyaralit bak 1833-1837 ).

Bak konaka radimifa tanda, saneg va inafa wenya riwe miltafa dam tela ke Victor Hugo krupter. Bures va jontika rogaja is stas va zekapasa is ristafa blira vanmiae jontika fertikya, in va yona piza isu buska korodar, erbawapason is ixalapason. Va berpot gavemon artfir, klabuson wal klaamialukaf ind ( Isabel de Bavière, 1835 ) is divrozara va savsavafa tamava ( Acté, 1838 ). 

Bak 1838 ko Belga az keno Rhein bost do Nerval mallapir. Va Maquet vanpitis nelkaf dokobasik kakever. Sin va konaka skulta sanegad, ise, belcon, va tela pakavanya ke grabom ke Dumas sandon warzed. Ina koe bornay ke Walter Scott rundawer, dem lea pimtara isu suterotafa espura, ledagvavafa berpoteva, is dem loa daava koe tegira. Tanefa kiewatca tir Baroy lofrik ( 1844 ) az fure Arti tolsanda ( 1845 ) az vanion Bragelonne Veytremkik ( 1850 ), ton bat vartaf seila is dug martig dem abica bula egayana gan Sue. Belisik va batcoba klokad, is va yonar izvaf berpot ke Dumas-Maquet tolaskis va izva ke Franca kan yon tcalapas koredik : ke XVI-eafa decemda ( Margot Gazikya 1845 ; Monsoreau Lamoneikya 1846 ; Balem-sanoy ayik 1848) ; ke tena ke XVIII-eafa (Maison-Rouge Okoldik 1846 ; Joseph Balsamo 1848 ; Flek ke gazikya 1850 ; Ange Pitou 1851 ). Pilkovafa miwa mu Monte Cristo Biptik berpot ( 1846 ) aykas va veypumkaf levmalyesik koe witafa xuta. Neva pu Dumas va tufa vanburer, va tufa ixalatana ta vegedura va dimblirugalafe lamone koe englakoraf gerd. Ta taneastera, Dumas va tev-decemoy korik ganer. Dum Balzac titir ristaf is kotabliron erbiskaf. Erura va yona inafa skulta tir manote in va jontik dokobasik kozdar. Voxen inafa fa wan tir mila. 

Bak 1848, Dumas koe Le Mois intafa fela va yona intafa gaderopafa is yambafa rieta kevrojur. Bak lerdeaksat va krinanikeba koe Seine-et-Oise kola isu Yonne frubder voxe me di zo libur. Moi sokatrovgara ke 02/12/1851, dum Hugo is Sue, va int divblir. Ko Paris vanion di dimlapir voxen berpot kaiki 1850 va po ke lo suterot ke 40-e sanda mea digid.

Bak 1851 Dumas, rawayan, ko Belga ta yatera il warzafa vertuma is yon diotexik va int divblir. Bak radimifa tanda, malyera va inafa tinera tiyar. Tel lokiewaf suterot wan tir inafo Namio ( 1852-1854 ), izvaf berpot dem divdomasi bli, kolnas aname inaf koredik. Bak 1853 krede erbafa rolona do rostasikeem ko Franca dimlapir.

Kaiki jiz kev Maquet bak 1857-1858 icde sinaf dokobaraf suteroteem, Dumas ko Rossia az Kavkaza mallapir. Va konaka koyara koe Italia bokar lize balemdon ugalzer ( 1860-1864 ), az ko Germana is Ostera. Mali 1869 Dumas pester akolaf is kuncanaf. Tel ayik sugdayas va 500 karba ba 5 ke santoleaksat ke 1870 koe Puys poke Dieppe dene nazbeikye awalker. Koe Villers-Cotterets fawokon zo kotawayar. 




#Article 19: Alfonsina Storni (733 words)


Alfonsina Storni tiyir argentinafa ezlopikya ke witevaf lizor.

Ini ba 29/05/1892 koe widavama ke Sala Capriasca koe Swiza koblir. Gadikeem tiyir vey italiaswizafa xanta. Vomi inafa koblira, gadikye va ekotiaxe koe San Juan koe Argentina al inkeyer. Bak 1891 nope gales uum do kurenya ko Swiza ugaloron dimlapir. Alfonsina koeon diretandon koblir aze kali balemda di blir. Bak 1896 yasa ko San Juan dimlapir aze va Rosario bak 1901 koirubar. Banlize gadikye va zazda koinker.

Alfonsina Storni va taneafa ezla moni santolda suter aze dun askir. Dene olda toz vayar voxen gadikye ba 1906 awalker nume ini pomoyatason va blidara ke yasa koe edjiiaxe gokobar.

Bak 1907 dulapera va stute jupar da ina va avlotcafa wenyafa lospa denfir nume koo varafa patecta di koyar. Va wenyaxa ke Ibsen isu Pérez Galdós isu Florencio Sánchez zirser. Bak 1909 ko Coronda lapir lize vayar enide di vanpir tavesik koe tawadayafa bema. Milugale mu Mundo Rosarino lizukafa virda isu Monos y Monadas isu targafa Mundo Argentino toz kobar.

Bak 1912 va Buenos Aires koirubar, aneyason va ayoltuca ke widavapa. Va kurene ayikye rungruper ise ve korenar, i va ayikye pimtatane gu « dulapaf korik plekovkiraf dene doda. Tiyir gaderopuson tegis... ». Bak mil ilanacek, va warzaf berpotam ko Fray Mocho virda sanegar. Ba tolsanda, kosmar da nope felusik nazber aze vanpir kaelafa gadikya. Va felura is tavera koe Buenos Aires blidar, lize seltafa is skapafa arga ke laumasa mialukafa pula ke Argentina va lolo sayudasik va ayikyaf rokeem koswad.

Alfonsina Storni tiyir tana taneafa ayikya tcedeyesa va ind ke suteroteem is wenya koe Argentina, i va ind felin gan ayikye : nopeon va tanafa is tciamafa puda al voner, i va puda dikisa va pilkovafa zolonuca dene latinamerikafa ezlopa. Kore nope ezlaf grabomeem zo grupecker, soe dere veduyur ise wenyuyur. Storni jontikviele kevudason al trakurayur. Va jontike gedrapafe detce don gaderopa ik ikrayorda ik solkatcara va ayikya gimalyopayar. Banugale inaf grabomeem gu kon lizorack oku oxi va int me emaveyer. Oxam to viele witevaf lizor is abdilizor toz vreparleweyed pune nukevfiyir. Ini icde meordaf martig zo malyopayar ise wetce direwitevaf suterotik loviele zo kralayar.

Alfonsina Storni va konak taneaf grabom bak 1916 koe La Nota suterotafa virda sanegar. Nekev skaparga va La Inquietud del rosal ezlak sanegar aze mu Caras y Caretas virda toz suter, kobason wetce unenik koe doltaxe. Kore taneafa ezla ke Storni  re tid ke telyona logrupena is lokarolana, banugale gan lanyone milsareikye dum Jorge Luis Borges is Eduardo Gonzalez Lanuza olgon zo malyopayad. Ikrarenuca is ayikyevafa watsa ke inyon suteks tiyid kevudas uum koe ezlopa ke bane sare, voxen mana rontifa sutera icde ayikyuca tiyir tana inafa lozolonafa tuwarzara wetce ezlopik.

Koe suterotafa anameda ke Buenos Aires kalion laumasa, Storni va aryon suterotik dum José Enrique Rodó is Amado Nervo boreon rungruper. Inafa skapafa debala tukiewawer nume ko Uruguaya rolapir lize va Juana de Ibarbourou is Horacio Quiroga is Emilia Bertolé is Ana Weiss de Rossi is Amparo de Hieken is Ricardo Hicken is Berta Singerman kevlanir.

Bak tana lowarzesa rekola wali 1918 is 1920, Storni va baroya ezlafa karba sanegar : El dulce daño, 1918 ; Irremediablemente, 1919 ; is Languidez, 1920. Ban ezlak gu konako poradro zo gableyer nume va inafa targuca is kotgrupuca ke fitckiraf suterotik tupoayar. Azon va Ocre bak 1925 ezlak az Poemas de Amor bak 1926.

Radimi malyopasikafa kiewatca ke Ocre, Storni gorayar da va sutera va piza di istfiyir. Taneaf sanegaf grabom, i El amo del mundo ba 10/03/1927 zo zirseyer voxe gan saneg zo emudejeyer. Wori Storni moe batya joya wan askiyir, kan Bambalinas is Dos farsas pirotécnicas  bak 1931.

Storni va konaka rumeikafa neva dere suteyer : Blanco...Negro...Blanco is Pedro y Pedrito is Jorge y su Conciencia is Un sueño en el camino is Los degolladores de estatatuas is El Dios de los pájaros. Tiyid buskafa wenyaxama dem danka is stute.

Arti anyustdafa nona ke ezlasa sanegara, Storni bak 1934 va El mundo de siete pozos ( Tamava dem peroy lird ) sanegar. Bat ezlak az Mascarilla y trébol ban bak 1938 va pelava ke inafa ezlopafa bagalara tcalad.

Bak 1935 ini kosmar da mouveter. Taneafa tcobara nutciner voxen arti barda veta gire awir. Ba 25/10/1938 moni tane gazdabartiv, Storni va gida koe Mar del Plata divlanir aze va bira vanlanir. Va lavok kolanir nume kser. Kadimion toloy dodelik va inafo alto xeyeyeso moe piluda di trasid. Koe La Chacarita awalkikxo zo kotawayar.




#Article 20: Aloyara div Fudamatela (trutca ke Thomas Cole) (128 words)


Aloyara div Fudamatela ( englavon Expulsion from the Garden of Eden ) tir trutca lumkirafa gu 101 × 138.4 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1828.

Bata trutca koe Museum of Fine Arts koe Boston koe Boston (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Cole banugale pu Robert Gilmor fukorlasik suteyer da va vamoefa patectoyafa lingerinda kaaneyayar. Batcoba di tiyir yona kaatoera buresa va lidafa staksa omavakirafa gu kristevafa alka. Aloyara div Fudamatela va tawavafa fuda tisa aftaxo dem soporaf ruxeem gu tawavafa tamava kaiki lubera  kevplekur, i gu tamava lecafa gu pistaf arestoy is vilayan ruxeem. Koafina pistafa resta va bata toloya tamava solparser. Toloya volama ke Adam is Eva va fudafa tawava al bulud aze kene bup re lanid. Al trobad...




#Article 21: Alphonse Allais (191 words)


Alphonse Allais tir francaf felasutesik is suterotik is brusik. Ba 20/10/1854 koe Honfleur ( Normanda gola ) koblir aze ba 28/10/1905 koe Paris mulufter.

Nazbeik ke selaxopik, Alphonse Allais va gadikyefa joya taneon radimefir. Voxen inafa silpafa anda va mana exava katijir : batdume ko Paris mallapir enide di vayar. Kalion, nobara ke yikye kunte ravera va ugal mokereled. Tulon gu Charles Cros nik va ksevafigasuteropa yawar aze va feleba lomegar.

Bam va yona ferimafa negama, tulon pu Gil Blas fela isu Le Journal, sutelar. Va batyona remi 1890 sanda ko larma lospar, i ko tulon À se tordre larma azu Vive la vie azu Amours, délices et orgues.

Isti Belle Époque sare, Alphonse Allais va foktafa is metarkasa sutera nuleckesa va glastedikeem voner. Inafa jekura va solovuca vey Captain Cap- koredik tulon viwazewer. Alphonse Allais va jontika holorime ezla ( kot blok va dokotuca ke sokuda tadler ) is yona nega waljoana gan tenukera ennumetikisa va arak ke rupa dere suter. Voxen kake foktafa sutera, Allais va lana rotatrakureva icde tamava muxar.

Bak 1905 golde rizafa riyura mulufter, darevielon abdikaliyison, nuve.

Alphonse Allais nope jontik inaf ozwaks dere zo grupecker.




#Article 22: Ambrose Bierce (124 words)


Ambrose Gwinett Bierce tir Amerikaf felusik sutes va berpotam is brafa kleca.

Ambrose Bierce gan amerikafa Wideytafa Geja zo tcalapayar edje vanmiae ervolia ke Tanara solwikayar. Va News Letter fela ke San Francisco dokobar aze bak 1872 ko London mallapir lize di tir sutelasik va Fun fela.

Ton jontika ebeltafa bruca is tenkaf martig, Ambrose Bierce va inkeyen vodeem is becuca is alka vajiker. Inaf moxinaf reiz is tueaftas klecaf berpotam va conyuta ke inafe ugalane ke geja vided numen va meld is lyumara geltrafamapon num riwe meroginon dalinger.

Ambrose Bierce tir nik is kevlik ke Mark Twain. Tir vabdufisik ke yamba ke berpotam koe Tanarasokeem. Brostane gan Mexikafa Artowara, ba 71-da lazavon gu Pancho Villa vilter voxe bal lyumara titi 1914 bulon griawir.




#Article 23: Amedeo Modigliani (1885 words)


Amedeo Clemente Modigliani, i italiaf lingesik is balumasik, koe Livorno ba 12/07/1884 koblir. Tir balemeaf nazbeik ke Flaminio Modigliani  is Eugénie Garsin. Koe Paris ba 24/01/1920 mulufter.

Ba 1886, Eugénie Garsin va ugalda ke yasafa blira bokar. Va Amedeo nazbeye ikayoltkirafe gu Dedo taneatomon miwar : « blokamano is rintanamafo vox listafo dum takra ». Modigliani yasa va kodia keve Via Roma ika lopinafa mona keve Via delle Ville koe Livorno. Banugale, Flaminio Modigliani dun koyar. Gadikyafa veygadikya is Isaac veygadikye is Laure is Gabrielle toloya berikya ke Eugénie do sin blid. Dedo velye is Isaac veygadye belcon dun tid, kali awalkera ke bantel. Isaac Garsin tir grupelapaf ise do rumeye gitiskipir, pulvison va yamba is trakopa. Eugénie Garsin is Laura berikya koe mona kotaved.

Isaac Garsin bak 1894 awalker. Umberto, i nazbeikye ke Rodolfo Mondolfi nik ke Eugénie, tir taneaf napik ke Dedo kali 1898. Bak arak ke ugal, Dedo jotye aname milgik blir.

Bak 1895, gadikya ke Amedeo koe intafe pone stragar : « Dedo goreston su menomakoler isen nope eaftafa vudera men al dimdunú. Adala ke bat rumeik men zo tazukackar numen va intaf trakuray me rokalí. Inaf bask tid ke blokan nek gruf rumeik. Stekeon witiv dacoba koe bat bordoc tir. Rotir kon yambik ?» Modigliani va olda ke Livorno nobar.

Bak pereaksat ke 1897 Amedeo va rindera bodar nume ko pone ke gadikya stragar : « Va rindera re bodá nume co gokobavemé. Rindera tid ke balemeafa eka ta alubeafa. Va batcoba mu ugalda ke Modigliani yasa. » Bak anyusteaksat, va rindera tceder.

Ba 04/05/1898 Emanuele Modigliani berye ke Amedeo nope arotievafa tegira zo soper aze gu anyustoy aksat koe flint zo lanzar. Amedeo va ine gu gradilik torigir. Bak anyusteaksat, Amedeo gire rizveger aze rizakoler. Va ravera va zovdara bas Guglielmo Micheli koe Baciocchi garia bokar.

Bak balemeaksat ke 1899, Amedeo ektudatason va lingeropa va oldavayara kotvieli jovler. Koe lingexo va Oscar Ghiglia kakever, i va Oscar vanpitis tan lokiewaf nik. Ke bane sare, delt va Micheli nazbeikye is sugdayan mivdelt lapted.

Bak 1900 Amedeo gire ve menomakoler. Dere toz kotcakoler. Bak fentugal ke 1901, Amedeo is gadikya va Livorno ta vogonafa koyara bulud. Ko Napoli az Capri az Amalfi az Roma az Firenze az Venezia lapid. Va tcilaxe is ginsaxe is uja worad. Batedje Amedeo va konaka twa pu Oscar Ghiglia suter lize va intafa suvera va yamba is askiyina kosmara pimtar.

Bak 1902 Amedeo Modigliani koe Roma jonvieler lize koe tcilaxe trutcaksudar. Ba 7-e ke alubeaksat, koe Firenze tiskir ise gu Scuola di Nudo kizey va int bender. Va lingexo do Oscar Ghiglia walzilir. Va Ortis de Zarate kakever. Titi idulugal, koe Pietrasanta poke Carrara balumar. Va kobara ke Fattori mafelar. Mali bate sare, kobatason koe Paris djumallapir. Ba 13-e ke alubeaksat ke 1903, Amedeo Modigliani gu Yambakizey ke Firenze va int bender. Va Carpaccio is Bellini is Sienna serna vayar. Keve 22-e ke Via Maggio vawila az koe Campielle Centopiere revava irubar. Bak bata jonvielera, gan Amédée Garsin ziavikye fukorlanon zo pomar. Inaf nik tulon tid : Umberto Brunelleschi is Umberto Bocchioni is Fabio Mauroner...

Amédée Garsin ziavikye bak 1905 awalker. Mallapira ke Amedeo ko Paris nope erbenja zo dimnover. Eugénie Garsin koe pone miwar : « Dedo koe Venezia va delt va Olper al tenutcer ise va toleaf divrozar... » Va inafa galera dwir. Tici tanda, gadikya va ino worar ise va erba ta mallapira ko Paris zilir. Bak taneaksat ke 1906, Amedeo Modigliani ko Paris artlapir. Kali awalkera, inafa blira gan ruyat is mala di zo tcalar. Koe gida poke Madeleine uja irubar. Va Colarossi Cultim keve Grande-Chaumière nuda denfir ise va lingexo koe Montmartre keve Caulaincourt nuda poke Bateau-Lavoir disukexaxe lizukedur lize va yambik ke Montmartre kakever : Pablo Picasso is Guillaume Apollinaire is André Derain is Diego Rivera is dere yon Yud gruik isu yambik dum Max Jacob. Va deltam nelkon linger. Fentugalon, va baroya trutca koe yambaginsa  ke Laura Wylder keve Saints-Pères nuda wonar.

Bak 1907, Amedeo Modigliani va linexe keve Caulaincourt nuda bulur aze belon vredarur aze keve 7-e ke Jean-Baptiste Clément viga koirubar. Va Utrillo is Utter is Latourette kakever. Bak santaneaksat va Paul Alexandre kurmik rungruper numen sin tunawed. Bantel tir jotaf kurmik albas va yamba ise tir taneik dulapes va grabom ke Modigliani. Va ini kali 1914 di bristur, belon lusteson va trutca. Buiver da ini den Meruptenikaf Bontay gowonar. Modigliani va taneakafa yamba dulaper ise gan grabomeem ke Toulouse-Lautrec zo turestar. Bal Muvugalaf Bontay, va toloya trutca is aluboy lavalingeks wonar. Katecton gu bat bontay, va Cézanne brudine kosmar.

Bak 1908 Modigliani va yambikafo lospaxo ke 7-e ke Delta nuda nobar. Ton bliso is kobaso xo, lospaxo gan Maurice Drouard is Henri Doucet zo vexar. Ba 30-e ke bareaksat, va tevoy grabom dene Meruptenikaf Bontay wonar. Va balumara ksuber, don tanoya kum persafa rumna zanudasa va vegedura va widavimpafa recela. Banugale va zolonafa erbenja levgar.

Bak 1909 Amedeo Modigliani koe Montparnasse koirubar. Va yasa ke Paul Alexandre kakever nume va delt ke inafe gadikye isu berikye skur, is dere taneaf delt ke nik. Va Brancusi romaniaf balumasik dere kakever. Bantan jupar da ini va ebeltikafa yamba kosmar, ise ta inafa kobavera va raporafa balumara pomar. Ba idulugal, Modigliani ko Livorno tori konak aksat dimlapir lize va konak vayaks va taka skur. Toloy bak Meruptenikaf Bontay di zo wonad. Emanuele va balumasa kobara koe Carrara mu ini trasir. Bak pereaksat, do Wipitesik trutca dimlapir, i do trutca lustetena gan Paul Alexandre. Koe 14-e ke Cité Falguière koe Montparnasse koirubar lize va lingera is balumara kobaver.

Bak 1910 Amedeo Modigliani va 26-eaf Meruptenikaf Bontay paker. Ker da gan malyopasik en zo katcalar voxen ant Paul Alexandre va inaf grabom luster. Loleon copon blir. Kali 1914 va balumara cugeke ektudar neke va lingera me jovler. Va Matisse wonara isu Cézanne worar, is dere va Trocadero mikropafe tcilaxe.

Bak 1911 Modigliani keve 39-e ke Elysée des Beaux-Arts nuda. Va konaka balumayana taka koe lingexo ke Amadeo da Souza Cardoso lingesik wonar. Va toleaf delt va Paul Alexandre skur. Megaler numen Laure ziavikya va ini ta tildera ko Normanda gola star. Koe Yport doon jonvielemer.

Bak 1912 Modigliani wan balumar. Va peroya taka dene Muvugalaf Bontay wonar. Va Lipchitz is Jacob Epstein kakever. Umberto berye erbapomar. Gire ve akoleper numen inaf nik ( don Ortis de Zarate ) ko Italia den gadikya djukustaksed. Evla ke bata koyara tir melanafa.

Bak 1913 abdi mallapira ko Livorno, va yon balumaks isu lavalingeks isu zovdaks dene Paul Alexandre daykar Dim Paris, Chéron trutcadolesik va ini lanedje viunsur. Modigliani va Osip Tsadkin is Kisling is Fujita is Sutin kakever. Paul Guillaume ginsik va inafa kobara toz viunsur.

Bak 1914 Modigliani gire linger kire va ilbodera va kawa nope gopa gojovler. Bak imwugal va Nina Hammet skedegar. Paul Guillaume vanpir inaf dolesik : « Bak 1914 is remi 1915 is pak ke 1916, tiyí antaf dolesik ke Modigliani... » Va lingexo koe 13-e ke Ravignan nuda poke Bateau-Lavoir koe Montmartre pu ini lizukedar. Modigliani do Diego Rivera keve 16-e ke Saint-Gothard nuda soker. Bak pereaksat va Beatrice Hastings englaf felusik isu ezlopik kakever. Va toloya perzackafa tanda doon di tiskir. Inafa warzera loeke tumusawer ise tuwiyawer ise tunoawer. Va konak delt va Beatrice skur. Tori Taneafa Tamavageja zo wagnur.

Bak 1915 va konaka trutca gan Paul Guillaume mbi luster. Va jontik delt skur : Paul Guillaume is Apollinaire is Max Jacob is Kisling is Henri Laurens is pilkovon Beatrice Hastings. Va Vlaminck is Picasso is Derain is Marie Vasilyev nobar. Koe lana twa pu gadikya evlon gu santaneaksat, suter : « Gire gilingé ise numon dolemé. Batcoba tir zolonacapa... » Mijera va Beatrice tid loloon giltafa.

Bak 1916 Modigliani va skeda do Beatrice Hastings joar. Inafa galera tuastirbawer. Do konak nik koe lingexo ke Lejeune swizaf lingesik wonar. Bata lingexo vanpir kobaxo ke abdievaf yambikeem. Ini va Leopold Zborowski polskaf lingesik. Bantan vanpir inaf dolesik. Simone Thiroux tir warzafa fertikya.

Bak 1917 va skeda do Simone Thiroux joar. Ine nazber voxen Modigliani va gadikyeuca akler. Koe kraba ke Zborowski koe Montparnasse revava kobar nume pu ini va intaf warzeks ika san-aluboy Franc talolk vieleon goxaadar. Va jontik delt va Zborowski is Hanka kurenikya is Lunia Czechowska nikya skur. Va taneaf enk dem lebacaf vayaks bokar. Bak bareaksat, va Jeanne Hébuterne kakever, i va jotafa vayasikya ke Colarossi Cultim fure vanpisa dositik. Bak pereaksat, sin keve 8-e ke Grande-Chaumière nuda va mawa lizukeduna gan Zborowski koirubad. Ba 3-e ke santoleaksat, Zborowski va taneafa wonara aptafa gu Modigliani dene ginsa ke Berthe Weill grustar. Lebaca kabdunedina koe ralpoda bilitud nume gu biura nope situndara va werkuca gan ardial zo dratced. Golde bata bilita, meka trutca zo doler. Modigliani noon kobar.

Bak 1918 Modigliani va ar enk dem lebaca skur. Mali bareaksat inafa galera loloon ligundewer. Zborowski va ini ken Côte-d'Azur krimta do Jeanne nazbese djukustakser. Sin va Nice tori tanoya tanda koirubad. Leve afi ke geeka, Modigliani va intaf lingak tuaftar ise va logijaf breviz kobaver. Va antaf grupen balemoy patectoy grupen linger. Va Sutin is Fujita katrasir. Ba 29-e ke santaneaksat, Jeanne koblir voxe ko kobliravertok wetce nazbeikya ke Jeanne Hébuterne is megrupene gadikye zo bender. Gan Modigliani azon di zo tueresklar. Bak santoleaksat, Paul Guillaume va wonara koe intafa ginsa keve Faubourg-Saint-Honoré vawila koe Paris grustar, i va wonara kabelcasa va yona trutca ke Modigliani is Picasso is Matisse.

Bak 1919 Modigliani va konaka twa pu Zborowski suter ise va erba imaxur. Va intyona tenukeyena trutca ko Paris belon stakser. Remi konak aksat koe garia ke Osterlind lingesik koe Cagnes zavzagir. Va Renoir worar. Bak alubeaksat va Paris dimlapir. Jeanne gire nazber. Bak pereaksat, Modigliani va yerumara pu Jeanne suteson walter. Inafa galera tuastirbawer voxen ini va pokeik wan linger : va Jeanne Hébuterne is Lunia Czechowska is Hanka Zborowska is Zborowski... Va Modern French Art wonara koe Heale koe Engla paker. Bak lerdeaksat koe London dene Hill Gallery ginsaxe wonar lize va kiewatcapa kayestar. Francis Carco va inafa kobara koe teliz ke swizafa fela sisker. Balemoya trutca ke Modigliani dene Muvugalaf Bontay zo wonad.

Bak 1920 inafa galera kalion lurdiawer. Ini va mivdelt skur. Ba 22-e ke taneaksat ko ropexe bindeson zo star lize arti tolka nope abrokakola mulufter. Direvielon, Jeanne Hébuterne anyustaksaton nazbese ticu alubeaf vegem ke bedablo ke gadikeem va int mimar, tugadiskason va velafe Jeanne. Ba 27-e ke taneaksat, vanmiae jontik nik Modigliani « ton sersik » koe Père-Lachaise awalkikxo zo kotawar.

Gelukafa watsa ke Modigliani tid ayavola is lebaca. Koe lingeks, Modigliani va konaka martigafa luda voner, tulon va tcalapana conyeta is kokimara va divatce is malimpara va alto is soyorekoraf iteem fereon medotolmilon rundan. Bata kobaverinda va krotc efe tir nope intafa darefa ksubera va balumara.

Trutca ke Modigliani tid katcalafa gu opeluca is pufuca ke conyeem is ukeem. Inaf grabom va griva va nustafa bunera ewavon gu vola ke Ebeltafa Yamba is Bizantin bitc remsuted.

Nekev tuopelara is iltazukara, delt ke Modigliani va adala is muxasuca me drasud. Yambik va kimana luistava dem tawukafa is beretrafa is kerafa uka malfaver. Lentuf delt zo tuopelar. Ita tid soyorekorafa, pez va abrotcafa liota nedir, berga zo tuabrotcar, vuesteson va Sandro Botticelli. Modigliani va draga tugodjar, loplekuson va ebeltafa ik beretrafa kadoma keve anamez ke zovdaks gu ukafa kevaxara. Kire copon alokon bliyir, vanpiyir vundik, i vola ke « rotapsan lingesik ».




#Article 24: Amlitmona (suterot) (392 words)


Koe intafa savsafa mona ke Fudafolk, moltam koe lentefa Turka, pomanon gan Redjep klodik sagaf zanisik, Fatma va tel baroy veynazbeik kazawar. Beka loon tiyir 90-daf ise vewar da pu sin kalir kire va zavzara do setikekseem abdurenar, va manyona worara armorasa va yon vielcek is tulotrelasa va ugal Fatma karolar.

Tel baroy yik tid amidapaf : Faruk tir izvopik ise ta aneyara koe savseluxaxaxo ke widotam blirektur ; Nilgun berikya tir listaf is zardaf sayudasik va dodelalazava ; Metin toleanazbeik leklaon tis tandaf, tir bitonaf kotlik klokas da tutufawer.

Bal bata tandeafa idulugalafa jonvielera, sin va yono xo ke rumeugal dimtrasid, dodisukeson wal vumeltaf is plinaf lekef Fudafolk is vanpiyis rabaf moltam. Sin va gluyaxa do yon abdif nik tolwebokad. Vanmiaeon tir Hasan, nutik ke Redjep, malipon duxibeyen va Nilgun voxen inaf gaderopaf trakurayeem va inya ilfid.

Luxe Fatma zavzar ralentana va intaf abdiugal, nuvelason folvaf, tciamon suson va birga kivoe da gan veynazbeikeem zo ilikatcur. Areldon, kiblar da ganon divetamava zo vielvielon ilfir… 

Fudafolk tir widavama ke Turka dum jontikara. Kota volsaca ke sanelia kaikimpana walo toloya tamava is aneyasa va tela intafa pilkoma dilized. Koredikeem tir ewavakiraf gu mana esaca, kottan ilkon kategis varze betukepereem ke XX-eafa decemda tizon tsenteyes va stabregeem ke Otman gindugal. Ede nuyuca abduayar, patecta di zo gotolvegeduyur enide anton kaagdeson va abdiugalki ben wiluca rozalewer. Mancoba en tir lirkkirafa larde ravlem dum wiluca ik sokasane ik 'suptuca tid tel ke kevelik, ke bata Talteka kotviele kevalieyena isu bogayana is wetce wasik medjumena. Tison abduxoevik ok kategirevik ok suptik ok islamevik ok doevik ok cosevik, kulik ok copik, koredik ke berpot va kobodeem is etrakeem ke refa Turka tulecad.

Tola va sint kontomon sollipad kire tana tamavenvara solparsar. Tulon, pu kurenikye dum pukeem ke islameva koaykar Fatma va int levplekur. Voxen tokinde va ayik rawas va yasa ta koafira kan yoni ovafi va Roneka aneyason va sutelara va xadola bro Diderot co grurenayar ? Tid volrotixesaca dum merodivoksena eksaca krulded, voxen lanon tir tele lorote viele mana valevepestaka lazavana is kiewagina gan wafivafa sbolesuca ke taltekikeem lanaf gu inafa araya isu vodeem.

Sessiz Ev tir taneaf berpot ke Orhan Pamuk, voxen, valev elupkaf watseem isu uumeem ke grabom, bata kuranira va akoyera va belisik kan esafa kolnara is elvon jonmamafa pwadera koeon ixam tir. Brubetca pomasa enide va yon gonoy ke turkafa gloga vion kolanit.




#Article 25: Amok bakestik (suterot) (493 words)


Amok bakestik tir berpotam ke Stefan Zweig, sanegayan koe Amok milyoltafa larma ( Amok ) bak 1922.

Pwadesik moe tota va savsafe germanafe selaropikye bliyise koe Indonesia kakever. Bantan tir ton keska ke kireptafa is laizafa nera icde lantelya, i ton pestaka dikina gu amok bakestuca.

Pwadesik moe tota dimlapisa ko Europa tigir. Va erodansafa is lorasa ilpega dadir, batdume lanmielon va gozara moe azeba gorar. Batsielon va megrupenikye volins kakever. Bantan eruckur da in me di kalir da ine batlize al zo wir. Pwadesik gan bat koredik evodar acum va warzafa gozara diresielon gorar. Megrupenikye va galema firvir aze erur kase va intafa izva di ropwader. Wali miamiel is bare gazdabartiv, miltanye izvar, staanon gan vordot ke bartivela.

Moida va kotcoba koe Europa al drasuyur, selaropikye ( i megrupenikye ) ta vuidara ko Asia djukumallapir. Banlize eze seltay blir ise afizcekon va « blafotik » anton wir. Mali tevoya tanda ixam banlize tiyir vuidase lanviele italkkirafa batakikya ta pomadara va inafa oga artlanir. Battanya nekev italk nutir krumtafa is calgafa ise me zo djukuraterektar meie dace zo djukubiber. Vefara wal toloy askisik inkewer. Tok fu levrotir isen tok taneon di encur.

Tere, kore ine va lazava ke pira ke battanya gildar, bam kalir da ede ina va pomara kuranir, pune va di gobasitalkar ise va intafa galpera afton di gopebur. Gildat da nazber nume abdi dimlapira ke kurenikye zo djumaptijur isen tegira di zo gotubirgar. Ikaon, ina va itaya vas 12000 gulden talolk drager. Voxen selaropikye lodroe diner kire va klepa is vuidara wupesir. Kuranir da ina dum ayik vols djudovialas kazik pulvickir. Mbi diner da va pomara voser. Kevvewar aze tuvelermitason mallanir. Banviele selaropikye nyebawer, lagildason va darefa sokira.

Viele kategir ise vofar da mepomason va bata ayikya su rokler, pune gire lakakeveteson va inya is drageteson va kopomara, dum dagik va kimiskafa vultera ( i va amok ) koaskir. Voxen bantanya puon jontikviele vol djukupulvir. Ton bocafa kucilara, va twapa volmiv vanburer lize parackar ise va tugeltrara va inafa galpera gire drager, voxen ina dulzer : « Gaverson !» Voxen, abdida ine al dimmallanir, pune zanisik ke ayikya art ine aneyar kire kaliukon olegapar. Felisikya pikseyer nume va guazafa aptijutisa siniikya rozayar, voxe bantanya tiyir volbagalik di buxapayas koe saljaxo.

Ine gire artlanir voxe va betcoba mea rotaskir kiren ina va dik fortey ixam al drasur. Benplekur da den int zo di dimstar. Zanisik is selaropik poke ina mielcekon zavzagid, kali bocafa gandira. Levi muluftera bas selaropik kevdiner da inafa awalkera isu nazbera di zavzad birgafa. Ine bosar nume pu fertikye is yasaf kurmik rotuxadar voxen suzenk va uculera ke kurenikye is ristula me coer numen ine gonotcer.

I megrupenikye va rupa tenuker, razdason da warfok koe tota tigir isen amok bakestuca tere di zo cener. Kaikion, givanon gu warzot icde regala ba divtotara, pwadesik gildar da selaropikye gu bira va int do alto al komimar, kalweyonatason va gwelkura djuskuyuna gan kurenikye koe Europa is doon parmon ilbureteson va birga.




#Article 26: Anabar (kuksa) (218 words)


Anabar ( rossiavon Анабар, yakutavon Анаабыр ) tir bost valentrone Sibira koe Saxa Sokasane ke Rossia.

Abrotcafa gu 939 km-,  dem bostxo vas 100 000 km² is celack vas 500 m³/v-. Va Laptev Bira ke Arktika Welfa konir.

Klita ke bost koe Anabar azekexa tigir ise artexo ton wenza va Anabar ceda konir. Bata wenza tir tela loronefa ke Rossia. Kaikeon ronon, artexo ke kot sibiraf bostap tir ton riska. Anabar bost tir lerdaksaton tapanaf mali tena ke lerdeaksat kali toza ke teveaksat.

Cel ke bost remi 46 tanda ( 1954-1999 ) koe Saskilax arte 200 km- male artexo zo dizveyer. Celack tiyir 453 m³/v- moe bostxo vas 78 000 km², ont vas 80 % de kotak, larde vatitefo Uele kuksaxo zo goloplekur.

Vuge ke cel wali toleaksat ik balemeaksat zo dizver. Bost koe bata rekola tir koton tapanaf. Cugaf aksateaf cel tir tel ke teveaksat, vas 3196 m³/v-. Cadimeafa arapeniwera tid granafa. Dizveyena wegona tiyir vas 5000 m³/v- bak teveaksat ke 1967.

Bost va gola disa va nustapafa lidawicka koonir numen sanelia ke bostxo tir axapafa. Anton Saslikax monaxo ( mon 2300 ir- ) arte 200 km- male artexo is Yuryung Xaya ( mon 1000 ir- ) va miwara riwed.

Anabar bostxo va konaki lozolonafi duzafi vruni ke tamava dir. Bat rob tir tan ziliduksap ke gola.




#Article 27: Anadir (kuksa) (205 words)


Anadir ( rossiavon Ана́дырь ) tir bost valentrone Sibira koe Tcukotka Winka ke Rossia.

Abrotcafa gu 1146 km-,  dem bostxo vas 191 000 km² is celack vas 1 000 m³/v-. Va Bering Bira ke Pacifika Welfa ton abrotcafa reca kadasa Anadir ceda konir.

Klita ke bost koe Anadir azekexa tigir. Inaf salt taneon geronnir aze kal Anadir ceda ke Bering bira ronnir.

Bostxo tir ruga kulafa gu ruxafa apta ise tir dem mata sanelia.

Remi lerdoy aksat, gola tir noldanafa isen voa tid tapanafa. Edje lava tir nuyafa, pune kipi ke bost tir rototani.

Anadirsk widava, i rictulaxo ke Tcukotka utca, kene reca ke bost tigir.

Vertuma ke Anadir bost tir azekafa noldakorafa. Laumay bak teveaksat bak bicugal. Cel va 4980 m³/v- koe Snejnoye zomer. Azon mali toza ke idulugal tuomar. Vugafa vwa tir vas 23.3 m³/v- bak balemeaksat.

Bak 1648 Semyon Dejnyov va artexo ke Anadir bost artlapiyir radimida va krimta totason kenelapiyir. Va folkam ( ostrog ) ke titis Anadirsk banlize kolnayar. Bak 1649 vaticlapiyir aze va fentugalafo pemaxo poke noeltafa Markovo widavama exoneyer.

Remi direfa decemda, Anadir bost di tiyir tela keldacka mal Arktika Welfa kal Kamtcatka.

Bak 18-eafa decemda, gan Dmitri Laptev naelaf vestasik zo pimtayar.

Vexala dem voapa ke Rossia




#Article 28: Anastasya Bitsenko (561 words)


Anastasya Alekseyevna Bitsenko koblirayoltafo gu Kameristaya ( rossiavon Анастасия Алексеевна Биценко, Камeристая ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Aleksandrovka koe Yekaterisnoslav bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo  ba 10/11/1875 kobliyir. Ba 16/06/1938 koe Kommunarka poke Moskva, dum konak decemoy savsaf artowasik, gan NKVD ardial flioton zo klibuyur.

Anastasya Kameristaya ba 10/11/1875 koe Aleksandrovka widama ke Yekaterinoslav bowexo kobliyir. Vey tawadayikafa yasa, va bemabolkafa fabdura ke gazugal ke Aleksandr II soe belundayar nume rovayayar aze vanpiyir tavesik koe bema.

Mali 1899 va artowasa lazava vilteyer, ape kobuiveyena gan Mixail Bitsenko titiso yerumanik. Ino koe Moskva kobayar ise ixam tiyir seltevaf artowas sayudasik. Bak 1901, pakeyeson va kotlafa vintera, sin gan ardial zo soped aze ko sumefa winka ke Irkutsk koe Sibira zo divstaksed. Dim europafa Rossia bak 1903, va redura va seltevaf artowas seltom koe Smolensk paked. Banugale va sint solparsad. Mixail koe Smolensk wan sayudar edje Anastasya ko Sankt Peterburg mallapir. Soe kali awalkera va Bitsenko yolt videter.

Koe Sankt Peterburg vanpir elupkaf sayudasik ke SAT ise va eaftevaf blay lagadjubes va Vyatceslav Plehve eldik paker. Gan toidesik zo relmer nume teni taneaksat ke 1904 zo soper aze kali bareaksat ke 1905 zo koflintar aze ko Vologda poke naelivamu zo divblir. Arti tanoy aksat lajupotcer aze bak anyusteaksat koe Moskva va int birgoton koinker ise mu SAP dene kelotikeem galbedur. Bak santaneaksat, inaf artowas seltom va adjubera va Viktor Saxarov savsaf eldik ta geja gorar. Ban in gu « stakesik ke Saratov » zo ikayoltayar kire va tawadayikafa vintera fikon al rujayar. Ba 22/11/1905 Bitsenko va berma ke bowesik koe Saratov lajupanjer aze ko inafo bazaxo kolanir. Mo baza va krent ke lanzara piskoteyena gan lizukafa neda ke SAP aykar aze va Saxarov ve balier. Di zo gralomer aze zo komalyer nume zo vrayaralanzar. Wori gakera gu parmafa poana kobara koe xalta ke Nertcinsk koe Sibira poke siniafa jowa zo nuner.

Bitsenko do aluboya ara nuyevafa artowasikya  zo stakser : Maria Spiridonova is Lidya Ezerskaya is Maria Ckolnik is Aleksandra Izmaylovitc is Rebekka Fialka. Sinya va cesterka ( teva ) belcon fu zo dayoltad. Viafa koyara kan impadimak kal sumefa xalta poke Tcita is siniafa jowa va tanoy aksat tiskir. Koe kota recela luntafi tari mu lanzanik exaksar. Bak pereaksat ke 1906 gu Akatuy ke Nertcinsk zo koxaltad.

Bitsenko va san-tanoya direfa tanda koe Akatuy xaltafo boniaxo isu Maltsev di tiskir.

Nope Artowara ke Toleaksat ke 1917, Bitsenko zo tunuyar aze va gaderopafa tegira dene Seltevafo Artowaso Pako koe Tcita az Moskva gin ksuber. Va gaderopafa kevmadara ke Saneaksat paker aze va taltefa grelta ke SAP kazokever. Vanpir bewik ke inafa avneda az Soviet pirdot ke Moskva az skusa avneda ke pirdoteem. Wetce tan peroy bewik dastruben ta biogara va Germana koe Brest-Litovsk zo dasugdar. Numon ke sovietaf pak di tir tan sugdasik va dilibioga tenusa va geja kev Germana is Ostera-Magyara.

Azon va tegira dene pako wanur. Va kojoara do Bolcevik roti tsuneper nume va SAP di bulur ise va Doevafo Pako ke TSSS bak santaneaksat ke 1918 kazokever. Va konak gedraf gaderopaf play kereler. Kaiki awalkera ke Lenin, gan roti is pakoik ke Stalin adre zo turastar. Vanpir tana jala nume bak karlerapa zo koridar da vas eaftevaf grustaks co pasur. Dum konak kunoy « guazaf Bolcevik pakoik » zo komalyer aze zo xonukalanzar. Ba 16/06/1938 koe Kommunarka viltaxo zo zeltar aze zo kotawar. Bak 1961 gan sovietafa rictaga zo dimrokatar.




#Article 29: Anatole France (208 words)


Jacques Anatole François Thibault, suteroton yoltkiraf gu Anatole France tiyir nazbeik ke nevadolesik, kobliyis koe Paris koe Franca ba 16/04/1844. Va suterotafa klepa kan ezlopa bokar aze gu veda va int vanfir. Taneon tis nevaxof unenik dene Maga, va konaka virda dokobar aze va suterotafa ugalda dene Le Temps fela mali 1866 kali 1893 sutelar.

Anatole France kan Le crime de Sylvestre Bonnard ( Gomilara ke Sylvestre Bonnard ) bak 1881 tufiuntawer. Darpe tandeem va gaderopaf uum loloon dulaper. Do Émile Zola nik, va gruadikaf favigey mu Alfred Dreyfus sugdar. Koe Histoire contemporaine ( Resarefa izva ), va zvak ke intaf ugal gedelapon pimtar inde remwir. L'île des pingouins ( Ewala dem poriol, 1908 ) tir cuynafa malyopara va gaderopebikeem. Va izvaf berpot dere sanegar : Les dieux ont soif ( Lorik siputed, 1912 ), Le Petit Pierre ( Jotafe Pierre, 1918 ).

Inaf suterotaf grabomeem tir loon pulotaf is leon abduxoevaf dam gaderopafa is ayevafa viltera. Voxen inafi tazukoyesi roti tir cuynafi ( Mu guga foxonuket neke mu rabik enawalket ). Inafa etrakasuca isu beonura koe berpoteem remawid lize va tamava tuudutana gan ukeuca dalinger.

Bak 1896 gu Francavaf Cultim zo libur ise va Nobel suterotafo poradro bak 1921 zo gabler. Ba 12/10/1924 koe Saint-Cyr-sur-Loire poke Tours.




#Article 30: André (suterot) (139 words)


Morand ticbiptik va zivolaf tegiraceem ke intafa pula jovler nume va intaf tawayeem di ektudar. Va gaaranya mu André nazbeikye voxen bantel tir rabetaf is intaf katectaf slastenik. André pester jekune gan yikya kozwiyina bak gozara. Morand ticbiptik va nazbeik plataer enide in do Joseph jotaf vegungik albanyas va dodelikya trubar. Djupokatrasison va yikya André naler. Va in rungruper, Genevière tir jotaf yambudik redus va tcafa imwa. In va in palsenon worar inde va zidera ke gadikye me lureskar. Jotaf imwiasik gorar da va widava bulur lize metan va kobara ware djuzilir, voxen Joseph va André lajubuiver enide in va gadik lureskar ise va Geneviève dimvanstar. In genazbalar. Joseph va Morand ticbiptik lajubuiver enide in va jotaf kurenikeem koemuder. Voxen blira koe lamone, wal fikaf ikagadik is nyukaf kurenik, tir kusto tove Geneviève. Inaf nazbeik awalker azen in mulufter.




#Article 31: André Brink (203 words)


André Philippus Brink ( 29/05/1935 - 06/02/2015 ) tir geeafrikaf suterotik, belcon afrikaansavaf is englavaf.

Remi 1960-e sanda, Ingrid Jonker is Etienne Leroux is Breyten Breytenbach is André Brink tid nelkaf volik ke geeafrikaf suterotaf lizor yoltkiraf gu Die Sestigers ( tevsandekirik ). Sin kan Afrikaansava suted ise va Apartheid bowere isu gaderopa ranked ise va turestara ke witaf francaf suteroteem isu englaf koplekud.

André Brink vey Afrikaner yasa vey Boer boniasik inkeyen koe Geeafrika mali baroya decemda koblir. Gadikye tiyir palsotik ise gadikya tavesik.

Brink dene Potchefstroom kotla vayayar aze koe Paris ke Franca ( 1959-1961 ) ten vayayar. Kakevera do yon ebeltaf vayasik tir divnedira mu in nume va solblisa gaderopa toz lyumayar. Tiyir fertik va Ingrid Jonker suterotikya.

Va grabomany wan buneyer, jupason da tiyir tan eresklapaf suterotik koe tamava. Koe Franca, gu Batakaf is rodaf cadim ( A Dry White Season ) kan Medicis poradro zo gableyer.

Tavesik va suterot mali 1975 dene konaka geeafrikafa kotla, André Brink va Saint-Exupéry is Shakespeare is Cervantes is Lewis Carroll is Georges Simenon is Albert Camus is Marguerite Duras kalafrikaansavayar.

I nik ke Nelson Mandela, voltenus rojusik va ayarokeem, tan geeafrikaf logijaf berpotik, koe severo wale Amsterdam is Kaapstad bak 2015 mulufter.




#Article 32: André Chénier (152 words)


In bak 1762 koe Konstantinopolis koblir lize gadikye tiyir dobulik. Artlapiyison va Franca bak 1765, dene Collège de Navarre vayar lize kakever va yon nik noves da va oluikeem di nobar. Uzerason va yon yambik emuden koe rijay ke gadikya, dana espur da tir ellasaxantafa, wetce ezlopik zo kagruper ise va atayap mu savsavafa Ellasa exaksar ( Bucoliques 1785-1787, Elégies 1785-1789 ). Radimi liafa yovara dene ervoeba koe Strasbourg ( 1782-1783 ) is konaka koyara koe Swiza is Italia ( 1787-1791 ), vanpir suteptik ke permaxe koe London lize wetce divblinik pestalewer. Dimlapiyison koe Paris, ta gotura is galbura va nelkoteem ke Nuyafa Tadlemwa do konak nik va La Société de 1789 redur. Va yon gedraf felaf teliz isu aktom kev Jacobin korikeem bam suter. Va stinuca ke Koka bak jiz va Louis XVI gazik ( 1793 ) akler, batdume wetce tubizik zo krupter nume di zo koflintar. Ba 25/07/1794 zo bastakar. 




#Article 33: Anisya Bolotina (292 words)


Anisya Davidovna Bolotina ( rossiavon Анисья Давыдовна Болотина ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Mstislaw ke Magilyov bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo is refa Belarusa bak 1865 kobliyir. Bak 1939 koe London koe Britana awalkeyer.

Anisya Bolotina tir vey yudafa glastafa yasa ke Mstislaw koe Magilyov winka. Mali rumeugal va yamba gruter. Koe Moskva va lingeropa is balumaropa is vegeduropa vayar.

Bak vayarugal gan artowas rieteem zo zoer nume va Narodnaya Volya grustaks vilter. Bak 1885 va rubiara va pouna virda koe birgotafe rubiaxe paker.

Ba 31/03/1886 moi rankera gan ardial zo soper. Ko Butirka flint zo arburer. Ba 16/07/1887 ko ronefa Sibira ta anyustadafa gakera ristulon zo rezgaler. Divblixo koe Kolima utca banugale ruptesa va Yakutsk ristulaxo. Ba 22/03/1889 va ervokirafa acagira ke yon divblinik ke Yakutsk paker. Bakanon zo flugar aze zo koflintar.

Ba 13/06/1889 gan sayakaf erkey ke Yakutsk gu zelara va nuyuca is parmafa poana kobara zo lanzar. Kadimion restali gu divblira is sanalubdafa poana kobara zo ikaplekur. Anisya Bolotina va gakera koe flint ke Vilyuy taneon kotaskir aze ko ayikyaf flint ke xalta ke Kara koe Ust-Karsk ba 26/03/1890 zo arburer. Ba 17/04/1891 inafa gakera gu bareaca zo kastar. Bak 1893 den nuyafi soli koe Kaday zo dostegar.

Ba 22/02/1895, ina ko divblinikafa loma rictana gu blira koe Sibira arti anyustda ke kotaskiyina gakera is pakafa dimsulara va rokeem zo kosuter .

Batvielu koe Tcita enintenon ronosoker. Bak saneaksat ke 1897 va Tcita van Cklov koe Magilyov winka koe europafa Rossia bulur lize enintenon gan ardial di gonoblir.

Bak teveaksat ke 1898 ko divexo lajumallakir. Kan gindafi kexi ba 21/10/1905 zo emnagar. Azon koe Antwerpen koe Belga blir aze ko London koe Britana koirubar. Dene gaderopafa divlamasikafa anameda mu Seltevafo Artowaso Pako sayudar. Koe London bak 1939 awalker.




#Article 34: Anna Pribilyova-Korba (747 words)


Anna Pavlovna Pribilyova-Korba koblirayoltafa gu Meinhardt ( rossiavon Анна Павловна Прибылëва-Корба, Мейнгардт ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Tver koe savsafo rossiafo gindaxo ba 09/12/1849 kobliyir. Bak 09/12/1939 koe Leningrad koe TSSS awalkeyer.

Anna Pavlovna Meinhardt koe Tver dene kulafa yasa ke Pavel Meinhardt kelotaf dritik is Ekaterina Koritskaya kobliyir. Yasa tiyir vey germanafa xanta ise vas tanoye berye is aluboya berya ( Maria is Yelena is Olga is Varvara is Viktorya ) ruldayar. Klepa ke gadikye vebayar da yasa jontikviele ogaruyur. Acum Anna koe Warszawa az Vladimir az Yaroslavl bliyir ise do pilkovaf tavesik ogon vayayar. Remi jotugal va rossiavaf suteroteem isu germanaf belipiyir.

Ke dokobasikeem ke gadikye, Aleksandr Leschern tir ise va Maria taneafa berya ke Anna bak imwugal ke 1868 kurer. Kadimion Anna va Viktor Korba erbapirdasik xantaf gu Swiza rungruper aze bak santoleaksat ke mil ilanacek kurer. Tolonga va krabama ke Sankt Peterburg taneon koirubar, poke mona ke Leschern tolonga. Anna va berikya ke Aleksandr kevlanir, i va Sofia Leschern yordapatas va artowas lizor, az va Sofia Perovskaya is baroya Kornilova berikya is Olga Schleissner is aryon diref bewik ke Tcaykovski rijay. 

Kaikion, tolonga va glabafa krabapa keve Galernaya vawila koirubar. Va idulugal koe trapova koe Lesnoy deorxo ke Sankt Peterburg gitiskiyir, i koe trapova dokerelena do Leschern yasa. Sofia Perovskaya is Aleksandra Kornilova bak idulugal koe Lesnoy va int dere inkeyed.

Bak 1870 is 1871 Anna koe ayikyafa opafa olda keve Griboyedov narilt vayayar. Gan Aleksandr Stranobyulski solokseropik yasegon tulon mbi taveyer. Bat tavera gan Maria Leschern is baroya Kornilova berikya is Sofia Perovskaya is mon sanoya ara yikya dere zo tcokeyer.

Stranolyubski va izvopa is trakopa skeuyur ise tiyir kevusik va gindafa vertuma. Va Anna turestapayar. Anna is konaka nikya pu Nikolay Tcaykovski zo atoed. In va kevus seltom grustayar lize memwedafa neva zo sanegad ise zo amuzed. Voxen Anna Korba va inaf rijay banugale me yoter. Teni fentugal ke 1871 va dob ke kotla ke Sankt Peterburg kotaskir.

Voxen kadimion, nope velitafa bituperaja ke Viktor Korba, tolonga gobozapar nume va morafa kraba ke widava gonarar. Kurenye va kobara dene ravaldasu sistu trasir. Bak idulugal ke 1872 ko Moskva zo stakser aze ko Minsk bak 1874.

Bak imwugal ke 1877 geja wal Rossia is Turka vinustar. Bata geja ton tegira gotunuyasa va yone Slava sane gu turkafa felira zo atoer. Anna va pomas selasik mbi taver aze bak santaneaksat ke 1877 kak redjel mallapir ise tciceteson va bakanik koe sayakafe ropexe koe Romania kozanir. Bata gorara kev kurenye va sintafa skeda kidar. Geja bak toleaksat ke 1878 tenuwer voxen Anna arbureteson va bakanikeem kali alubeaksat koe gola zavzagir. Bam va Aleksandr Volkenstein jotaf kurmik ixam askoayan gu Jiz ke 193 ke Sankt Peterburg. Ban in va kiavara ke Sofia Leschern dear ise icde gaderopaf bifeem koe Rossia givar. Koe kelu is arak ke patecta, jiz va Vera Zasulitc al lorapar.

Anna Korba ko Sankt Peterburg dimlapir. Banvielu va artowas lizor vonewes koe Rossia djukuvilter. Bak alubeaksat ke 1879. Gu kurenye va int griuziar. Va Maria Ocanina kurenik ke Aleksandr Barannikov artowasik kakever aze va Morozov is Sofia Ivanova is Gesya Gelfman is Kvyatkovski is Tixomirov toz paskaler. Va Narodnaya Volya grustaks tazukad. Anna vanpir bewik ke skusa neda bak taneaksat ke 1880.

Va bunera va azed grustan gan Narodnaya Volya is gedira va birgotaf krabeem is turolara va remeluxaxa is moekote sutelara va virda ke grustaks paker. Radimi lagadjubera va Aleksandr II gindik ba 13/03/1881, moblis arak ke Narodnaya Volya koe Moskva va int palser. Bak taneaksat ke 1882 Anna Korba ko Sankt Peterburg dimlapir. Ba 17/06 koeon zo soper.

Kofinon gu Jiz va 17 ke Sankt Peterburg bak balemeaksat ke 1883, gu tolsanda ke poana kobara koe Sibira zo lanzar. Kadimion bata gakera gu 13 tanda is 4 aksat zo kastar. Ko xalta ke Kara zo stakser. Bak lerdeaksat ke 1890 va xalta ronobulur aze koe Ust-Ilinski wida zo stanjur. Bak 1894 va Viktor Korba solkurer aze va divblixof dositik Aleksandr Pribilyov yerumar. Bak santaneksat ke 1897 sin ko Blagovectcensk zo arbured lize va Asya nazbeik ke awalkeyes flintik tubronazbead. Arti tena ke gakera bak toleaksat ke 1905 ko Odesa az Moskva koirubad. Bak taneafa rossiafa artowara va Seltevafo Artowaso Pako yoted. Bak 1909 zo soped nume ko Minusinsk toldon di zo divblid.

Kaiki Artowara ke Saneaksat, Anna Pribilyova-Korba tiyir bewik ke Seltom ke savsaf gaderopikaf daginik isu divblinik is tan nelkaf webesik va Katorga is Ssilka virda. Ba 09/12/1939 koe Leningrad awalkeyer aze ko Volkovo awalkikxo poke kurenik zo kotawayar.




#Article 35: Anna Rasputina (205 words)


Anna Mixailovna Rasputina koblirayoltkirafa gu Culyatikova ( rossiavon Анна Михайловна Распутина, Шулятикова ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Novoye Usolye wida ke Perm bowexo koe savsafo rossiafo gindaxo is refa Rossia ba 06/12/1874 kobliyir. Ba 17/02/1908 koe Lisi Nos poke Sankt Peterburg vrayanon zo klibuyur.

Anna Mixailovna Culyatikova tiyir nazbeikya ke Mixail Culyatikov artowas sayudasik divbliyin koe Perm is Aleksandra Kuzminitca. Yasa ko Moskva bak 1882 rodimlapir. Anna koe sardikyafa olda az Bestujev olda vayar.

Mali 1894 tir bewik ke Narodnaya Volya grustaks aze gu arienta ke Laxtinskaya birgotafe rubiaxe bak 1896 zo askoar. Do Maria Vetrova zo soper aze koe Petropavlovskaya ralma zo koflintar. Bak 1898 ko taltefa Sibira zo divblir.

Koe Yakutsk va Ivan Spiridonovitc Rasputin gaderopaf divblinik kurer. Bak 1903 va Sibira ronobulur nume koe Maloyaroslavets poke Kaluga koirubar. Voxe mali 1904 ko Sankt Peterburg birgoton koirubar aze mali 1906  va bilmara va konak sayakaf blodik ( Ivanov vombik is Pavlov jadiwik is Maksimovski flintaf dirgasik is Mine jadiwik ) egar. Va bilmara va Ctceglovitov eldik ta malyerot dere grustar.

Nope relmesa pistolera ke Azev jontolaf sayudasik, ba 07/02/1908 do konakar palik zo soper. Gan sayakaf erkey ke Sankt Peterburg zo xonukalanzar. Ba 17/02/1908 koe Lisi Nos do tevoy ar lanzanik zo vrayar.




#Article 36: Anna Toporkova (215 words)


Anna Grigoryevna Toporkova yer-kirafa gu Goreva ( rossiavon Анна Григорьевна Топоркова, Горева ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Moskva koe savsafo rossiafo gindaxo bak 1854 kobliyir. Moni 1930 koe ape mila widava awalkeyer.

Tisa nazbeik ke kazasik, Anna Toporkova dene taneafa sardikyafa olda ke Moskva vayar aze bak 1872 koe Swiza do Maria Subbotina isu Yevgenya berikya wetce vayasik va selaropa dene kotla ke Zürich koirubar. Banlize va Fritsch rijay dem rossiaf divblinik denfir. Bak muvugal ke 1874 ko Rossia dimpir.

Va ravera va radekaropa dene selaropas cultim ke Sankt Peterburg djulinter voxen inafa erura zo vewar. Koe ropexe ke kelu abicedje kobar aze va Moskva bak 1875 koirubar. Va Seltevaf Artowas Kotrossiaf grustaks yoter aze va Ivanovo-Voznessensk levirubar lize koe oksiiaxe kobar ise van dodelikeem galbedur.

Ba 09/08/1875 zo soper aze do aryon palik ko Butirka flint ke Moskva zo kobuder lize di lakser. Jizana den Jiz va 50, ba 14/03/1877 nope pakera va artowasa gesia gu balemda ta poana kobara zo lanzar. Ba 29/10/1878 gakera gu divblira koe Sibira zo nuner.

Ko Cuya zo stakser. Bak pereaksat ke 1882 ko europafa Rossia koe Ivanovo rovodimpir. Va Aleksandr Gorev dritik yerumar. Koe Orexovo blid. Gorev gu sedielafa toleafa sokafa koka zo libur. Radimi inafa awalkera bak 1907, va Moskva koirubar lize moni 1930 di awalker.




#Article 37: Anna Yakimova (587 words)


Anna Vasilievna Yakimova yer-kirafa gu Dikovskaya ( rossiavon Анна Васильевна Якимова, Диковская ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Tumyumutcac widama koe Vyatka bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo bak 24/06/1856 kobliyir. Ba 12/06/1942 koe Novosibirsk ke Rossia koe savsafa TSSS awalkeyer.

Anna Yakimova koe Tumyumutcac vey gertikafa yasa kobliyir. Bak 1867 gadikye koe ujafa reila ke Vyatka zo kofliyir, i koe widava tisa stanjuxo tove gaderopikaf kevusik va vertuma. Tan tavesik ke reila tiyir Anna Kuvcinskaya ( 1851-1909 ) tisa bewik ke memwedaf rijay tazukayan gan Nikolay Tcaykovski. Kali 1871 bana ina va biuna neva pu reilik bak asadasa ravera beliyir. To tiyir taneaf gaderopaf turestasik va Anna Yakimova. 

Kadimi dobara mali anyusteaksat ke 1873, Anna Yakimova wetce tavesik koe tawadayafa bema ke Kamecnitskaya wida tigisa wale Orlov is Vyatka kobar ise va memwedaf sanegaks pu tawadayik amuzer. Ba 12/05/1875 zo soper aze ta abdarafa dagira ko flint ke Sankt Peterburg zo stakser lize va Anna Kuvcinskaya ixam dere dagina katrasir. Koridayana xuton gu Jiz va 193 zo vanbuluyur. Bak imwugal ke 1878 do Yevgenya Zavadskaya is Olimpyada Kutuzova va Tver winka isu Kostroma isu Yaroslavl isu Nijni Novgorod van tawadayikeem exuler. Kan rolaf yolt koe Sormovo deor ke Nijni Novgorod levirubar ise koe iaxe kobar.

Banlize zo duxar ise va savera va kobasikeem grupar : ton copafa kuba is kobas afizcek dem 12 bartiv az veban bartiv bak mielcek. Koe Nijni Novgorod va Stepan Xalturin is Nikolay Morozov rungruper. Sin va divflintara va Ekaterina Brecko-Breckovskaya banugale dagina koe flint ke widava djugrustad. Sopura me rodilizer. Anna Yakimova artowason djukutegir.

Bak 1879 ko Sankt Peterburg levirubar ise va int palser. Va Narodnaya Volya grustaks yoter aze va egara va bilmara va Aleksandr II gindik koe Odesa az tel koe Sankt Peterburg paker. Bak santoleaksat ke 1880 do Yuri Bogdanovitc va dolta ke Malaya Sadovaya vawila lizukedur lizu erilt ta rundara va foba di zo suxar. Foba ba remlakira ke gindik co di zo edavesir.

Moi adjubera va gindik ba 13/03/1881, koe Moskva remi tanoy aksat va int palser aze ko Kyiv lajulakir. Voxe ba 06/05 do Martin Langans yerumanik is Fani Moreinis zo soper. Sin gan Merkulov gu ardial al zo relmed. Anna Yakimova koe Petropavlovskaya ralma zo kobuder. Bak dagira ba 25/10 va Martin nazbeye radekar. Koridana xuton gu Jiz va 20, ba 27/02/1882 zo xonukalanzar voxen gakera gu parmafa poana kobara zo nuner. Ko xalta ke Kara koe Sibira bak anyusteaksat ke 1883 artlakir. Azon koe Akatuy dere di zo dagir. Nazbeye pu yasa ke ar stanjunik zo nafer isen Anna Yakimova ko xalta ke Kara zo dimstakser.

Radimi awalkera ke Langans yerumanik koe flint bak 1883, Anna Yakimova va Moisey Dikovski bak 1892 tolyerumar. Andrey sinafe nazbeye koe Kara koblir. Bak 1894 katecton gu sonara va warzaf gindik, gakera gu tolsandafa poana kobara zo nuner, azen bak 1899 ina do yerumanik ko Tcita zo stakser lize sin va vegedura va remsibiraf kelot gokobaved. Teni gakera koe Tcita zo gozavzagir azen ko europafa Rossia bak santoleaksat ke 1894 rovodimlapir. Ba 05/09/1905 koe Orexovo-Zuyevo koe Vladimir winka gire zo soper. Gu dagin anyustoy aksat zo lanzar nume ko flint ke Tcita gire zo stakser. Koe mila widava kali titfira ke gindafa vertuma di zavzagir. Bam ko Odesa az Moskva tere dimlapir. Va tawuk ke Seltevafo Artowaso Pako ta Tadlesa Koka paker.

Kaiki Artowara ke Saneaksat dene konak boweref kizey ta tavera pu olutikya. Mali 1921 va jontiko namio sanegar. Bak 1941 nope abdulapira ke germanafa ervolia dratcesa va Moskva, ko Novosibirsk zo divbulur lize ba 12/06/1942 zo awalker.




#Article 38: Antoine de Saint-Exupéry (594 words)


Antoine de Saint-Exupéry ( 29/06/1900 koe Lyon – 31/07/1944 talason griawiyis ) tiyir francaf suterotik is severostasik. Inafa bagala va tanealik koe severoind is va gejaseverostasik va mweduca zilitir enide va intafa staksapa bilder : tir tuke kaikfira va int da kontan vanpir ayik.

Saint-Exupéry bak 1900 koe yasa ke francaf is oluaf glastapikeem koblir. Do aluboy berik va kalaf rumeugal walzilir. Voxen bak 1904, gadikye takradeonon levgon mulufter, iskeson va antafe Marie de Saint-Exupéry vartetese va tevoy nazbeik. In do berikeem va poneme suteyer. Gadikya va man abdievlaf nyobrugal kiewon ik roton ugalayar, voxen intafa tuwavafa kiewatrakusuca nover da in va vebanaceem lentetir. Tison gustapaf, do Antoine va yona gelukafa gluya layeyer nume kotoulon zilison va intafe kiewe va donafa gaara puon di firviyir. Pu sontene nazbeikye va ganon kotliron videten vodeem remziliyir : va teluca is artantarkasuca is seltafa medivlapusuca. In tir cugunaykikya ektusa va kotafa blira pu nazbeikeem, ton ayikuca arayatana gan Saint-Exupéry bal kota koyara. Saint-Exupéry koe Saint-Maurice de Rémens vanmiae berikeem va kotaf rumeugal ugalar. Tele loliste ke intafa blira, in logaveon kalitir.

Voxen bak idulugal ke 1917, piza askir da bata rezatcafa trutca roidar. Waleniskayrotepeyeson, François nastolafe berikye, vefaradositik, mulufter. Tir atitsusi blirakipi ke Antoine. Tanoulon, in vanpir mal sardik kal yasokilik. Vanpir ayik. Arti sanda, kotcakola va Marie-Madeleine berikya soltiolter.

Bak 1926 in gan Didier Daurat ( gadesik va Latécoère sistu azu Aéropostale ) zo segeyer, taneon ta piutesopura kan severotalara mal Toulouse kal Dakar ( Senegala ) edje va taneafa neva sutelayar. Bak 1927, wetce soktokilik koe Cap Juby koe Magriba zo dasugdayar, vuidan ta tulokiewara va skedeem ke sistu do yon mauraf solsiik is dere espanikeem ; batlize va Jean Mermoz is Henri Guillaumet di kakeveyer. Ta vonera va Aéropostale sistu kale Patagonia bak 07/1929 va toloy battel ko Geeamerika kazokeveyer.

Bak 1931 va salvadoraf suterotik is yambikya Consuelo Suncin Sandoval de Gómez ( mulufteyes bak 1979 ) koe Agay ( Franca ) kureyer.

Mali 1932, remi da sistu uzertanu gan gaderopa tir debalajafu, ektudason va sutera is felikeba in lirkkiron lapter.

Bak 1939, ko severoervolia lize va severofa pilkomodara sopur in klioton zo dimemuder aze ko New York va Franca bulur mukotason da va amerikikeem kogejar. Aze bak 1942 ko Québec. Wetce gaulleevik gan kontol vox pétainevik gan artol estovan, flecur da inafa puda zo gilder. Voxen tenon tre sugapara, bak 1943, in ko intafa savsafa pilkomodarabraora zo lajuplayer ta konaka afigasuterafa vuidara vamoe Franca ik Germana ik Italia, krupteson da antaf pakes kontan tir mwedaf ta vrutara va bifeem.

Ba 31/07/1944 bal severofa pilkomodara vamoo Marseille gola in griawir.

Ede in me tir kotron mivtanizvaf, intaf grabom zo koswayar gan intafa blira ke piutef severostasik. Rade Le Petit Prince ( Sersikam ), lanon tela intafa losanefa kiewatca, loon ezlaf is trakuropaf reiz.

Sanegayan bak 12/1930, bat grabom pu Antoine de Saint-Exupéry va Femina francafo suterotafo Poradro ve vodayar. Va jontika kalkotavara nazbayar ise elpatafa zalera pu Hollywood dere di zo doleyer. Mali bata ilana, severostasik pu suterotik loloon rundiskeyer.

Bak 1936 bokayan, bat grabom gan Saint-Exupéry me ve zo tenukeyer. Sanegayan bak 1948 koe taneaf siatos male geltsuteks, va varaf trak ke sutesik me ruldayar. Tel nubasutekseem bak 1948 di zo bulkayar nume di noveyer da inaf xialareem loon zo tarkar.

Citadelle me tir tenukeyen grabom. Koe trak ke sutesik, co zo gobasgamar ise kare lirkkiron rodimjoan nustaf azed co zo gofabdur. Sutesik va milaf watseem fereon al dimnarir, enide lodelimafa muxara ok koafira va bat kan tana ewava ke dana in va birga digir.

Neva bak 1943 koe New York zo piskuyur.




#Article 39: Anton Tcexov (245 words)


Anton Pavlovitc Tcexov ( Антон Павлович Чехов rossiavon ) bak 1860 koe Taganrog vagee Rossia koblir, i nazbeik ke dolekik is veynazbeik ke levetirik. Koe bata widava zo gaar aze va selaropa  koe Moskva vayar. Soe ta sutera iskedar nume va yona brafa kuda toz sanegar abdida va intafa kelda trasir, i va tela ke berpotik is wenyaxik skeus va kot anteyas uum ke ilkuca is ayablira.

Bak 1888, Ivanov inafa taneafa wenyaxa awir, i kakevesa va kiewatca kaiki konaka yovaraja. Blira ke Tcexov, batvieli, va wexayesa bifa mea dadir, rade koyara kal Saxalin ewala koo lapison Sibira az keno dimlapison krimteem ke India. In va yon valdig icde bata koyarapa isker, ko Saxalin ewala berpotam ( 1891 ) isu Rezgalexo ( 1892 ). Bak aelakola apkasa va geefa Rossia remi 1892/1893, va galerafa grelera paker.

Azon, va jontika tanda koe intafa waba ke Melixovo poke Moskva tiskir, lize va cugak ke intaf grot suter. Radimi rodjera dene Aleksandrinski wenyaxe ke Sankt Peterburg, Lofta wenyaxa va katcalafa kiewatca dene Stanislavski wenyaxe koe Moskva kazokever. Vanya ziavye ( 1899 ) drunta  az Baroya berikya ( 1900 ) az Ranetaxo ( 1904 ) vanion awid ise kiewatcon zo zirsed. Inaf negeem ticfipir nume in va laumasa saneuca wetce remtrakusik va milsaref sok isu ruatceem pojar. 

Kotcakoles, Tcexov ko Krima gonobulur lizu ko Germana is Franca ta kevropera konakviele lapir. Bak 1903, va Olga Kniper jotaf wenyusik kurer.

Tcexov bak 1904 koe Badenweiler koe Germana bal apkazura mulufter.




#Article 40: Antonio Machado (1009 words)


Antonio Machado tir tan lokotgrupaf espanaf ezlopik ke XX-eafa decemda, do Federico Garcia Lorca. Kosaf gu francoeva is dere divbliyin, inaf suteroteem va bulapa ke ayabli gronon koerur. Kobrara icde welimeem ke Ayik is Tamava is ke riguca is ugaluca : « Guyuca ik polera ik kivareem ik trobindara is pokolesuca is volkeuca, kotcoba dankana gan ezlopik, tid yona sugda ke ugal is milrekolon yon razduks va tise koe ayajiluca. » Ino vanpiyir negasik va Andalucia is Castilla kan yona larma lize yona titolesa watsa is rwaltafa koswanuca belckawed.

Antonio Machado Ruiz bak 7-aksat ke 1875 koe Sevilla koe Las Dueñas kotgrupafa berma kobliyir. Pasuson va yasa dem nuyevaf is abduxoevaf gruadik, tir toleaf nazbeik ke Antonio Machado Alvarez, i ke kotgrupaf rwaltopik vanpiyis witevaf ezlopikany.

Koe Sevilla taneon anyustdon ugalzeyer. Va baalpeyena setikera icdeon di suyur. Bak 1883, inafa yasa ko Madrid kosoker. Rumeugal is sardugal kle tid madridaf. Gaayanon koe Nuyaf Kizey ta Tavera, ke dan va inafa tazukawesuca eniltiskafa swava en tcalayar, ino va krenuganyuca is grewapasuca mu tavesikeem di videyer. Koe inafa blira bat kizey di tiyir rigotafa yorda, kofison va lidaf vodaceem : fenkuwesuca van divef arayeem, is albapara va tuwava, is gustuca va yamba ( lexa is zovdara is wenya ), is gindesuca, is kobaratarkara, is soyutanyafa blirinda, is fabdurevafa is gugafamafa rietava, is ilmimara va kot puk, is fenkuwesuca van walkalira, is olegara va ageltuca is miltuca wal ayikeem, is seltafa is gaderopafa araya djutuwarzasa va swavaceem ta tukuvara va warzenipa koe Espana. Koe inaf grabomeem isu blira bat taveks zo rodimtrasir.

Bak 1893, tison sanperdafo, Antonio va gadikye abdievlon drasur, acum nekev krenuguca is obrapara ke gadikya is ziavikye di zo tcalapar. Va jaftolvultereem is wenya is wenyusikeem dulaper. Ikayolton ko La Caricatura virdama va yon klecaf ok braf teliz, tison antaf ok do Manuel berikye, sanegar.

Bak 1898 va yono sakiafo is suterotafo ulidebaxo nobar ise va yona taneafa ezlaxa suter. Bata tanda jontolon tir sugdalasa. Taneon, tir inafa kofira va ezlura kan leceva is witeva. Toleon, megrupeson, bata tanda va warzafa lidafa is yona listafa voda di divatoar ; Machado vaon artion di yoter.

Bak 1899 do Manuel koe Paris konakaksaton tiskir. Tir rekola ke Dreyfus arienta koe gaderopa, is ke leceva koe ezlopa, is ke liteva koe lingeropa, is ke glabafa etrakfamuca koe suterotluzdaropa. Ino va Oscar Wilde is Jean Moréas miv gruper. Anatole France banugale tiyir tel suterotikany.

Bak 1899, toleafa tiskira koe Paris. Antonio va Rubén Dario rungruper. Dimpiyison ko Madrid, do Juan Ramón Jiménez tunawer aze teni tanda va Soledades ( Antiaceem ) taneafa larma di sanegar. « Banugale, Rubén Dario situndason kevalien gan cavaluzdaropikeem, tiyir diersik ke abictan. Dere jin, mafelayá va sutesik va Tirbaf Vedeem, va merodolunyen feliik va tazuk is pestaba dan, koe Dankeem ke Blira is Pokolera va intafa gloganya pu cin artion ve razduyur. Volse jin, al espú da amidapon di kenolaní. Trakuyú da ezlafa ra me tiyir ravlem yoke mamafa voda ik kseva ik conya ik pestabeem volse tiyir sionapara ke swava : coba va dana gloga plekur, ede va koncoba plekur, kan intafa puda keve tamava tubliweson eruson. »

Bal radimif tandeem, ino va Helios virda ( tana lozolonafa witevafa virda koe Espana, gadena gan Juan Ramó Jimenez ) tiackon dokalir. Bak 1907, va rovava va francava koe Soria Antonio Machado seotar. Kosokeyeson koe yasarekluexe, va Leonor Izquierda Cuevas ba 30/07/1909 kureten rungruper. Va daava is kaliuca ke blira do tel renapanik inafa ezla bam remsuted.

Bak 1911, impavantason va vayarafilav, va Manuel berikye do kurenik dositar. Battel koe Paris va remsuterafli al seotar, ise Antonio koe Franca Reila va tavereem ke Bergson tcoker. Ba 01/08/1911 Leonor nope kotcakola tizon mulufter. Kranavselunon ise dimpiyison ko Espana erur enide zo betuker. « Jinafa takra, van afi is bli, va warzafa galova ke blinazbalarugal dere ker. » Daletoe, ino kan ezlafa sutera di ektudar va remsutera va koefa gruyuca ke korik dan va trakopa tanon under. Campos de Castilla ( Tayeem ke Castilla ), is Nuevas canciones ( Ikaceem ), is Juan de Mairena, is Abel Martin ezlaxa is vedaxa malon tid. Antonio Machado ko Baeza widavama koe Andalucia zo koflir. Do gadikya koon kosoker aze perdon di irubar. Va trakopavayara tozur acum arti konaka tanda va vergumvelt ke Madrid kotla di seotar.

Bak 1917, sanegara va taneafa piskura va Poesías completas ( Kotraf ezleem ). « Belikon, jinaf grabomeem vodamar, ede vodar ; vexe folí da ~ batinde grabom bruton vodar ~ kanon al webé, milugalon dam yonar milsaref ezlopik, va slikafa basgamara koe aal ke espanavafa nyabuca, ise da ronjalbason al kobá ta yon enidaf is loprantaf blinazbalarugal. » Idulugalon, ino va worara ke lospa dem yon kotlik ke Granada ( don Federico Garcia Lorca ) kazawar.

Teni 1919, ino ko Segovia zo betuker lize kali 1931 di soker. Va redura va Segovia Sanefa Kotla paker ise wal ebaceem is koyara ko Madrid tiskir. Koe yon suterotrijay ke Madrid va saref espanaf gruadikeem kazokever ise do Manuel berikye va sutelara va jontika wenyaxa isu buska isu folvabuska kiewatcon zirsena kali 1931 dokobar.

Bak 1927, Antonio Machado wetce bewik ke Avaf Gazaf Cultim zo libur. 1928 tir tanda ke taneafa renatwa pu telya dasugdana kan Guiomar yolt koe tweem is ezlaxeem.

Ba 14/04/1931, etimara va Toleafe Sokasane. Bak 1934-1935, mu El Diario de Madrid fela isu El Sol Antonio Machado gilton dokobar. Bak 1936, toza ke Wideytafa Geja koe Madrid va ino akoyer. Runion ino va lazava ke Sokasane tupakoar. Bak 8-aksat, Lorca zo adjuber. Machado, wanieno is merovinuno, va ezla pu ina ektur.

Geja va ino sol Doña Guiomar solzarter. Ina ko Portugala mallapir, darpe abdulanira ke vedeyevaf milk va Madrid ko Valencia az Barcelona luxeon jovler. Golde zeltara va Lorca ino me dimaytcur. Fascievikeem abdulanir. Ino va Barcelona gobulur, batviele van divexo. Glogawalkeson moo divblirakelda tir, do 80-dafa gadikya is Jose berikye is battelaf kurenik is konak nik. Koe erna, va zolpa dogisa va yona tanuskaca drasur. Lospa tir puskeweyesa. Fentar. Sin va jowa kal Cerbère remlapid. Eldeon ko Collioure artlapid lize koe Quintana gida di jonvieled.




#Article 41: Anyuy (kuksa) (102 words)


 Anyuy  ( rossiavon Анюй ) tir rossiafa kuksa koe Sibira, ronefa kovoa ke Kolima bost.

Inafe lozolonafe abrotce tir vas 738 km- isen kuksaxo tir vas 107 000 km². Kuksa gu toloya gamapa ( dalafa : 738 km-, dilafa : 683 km- ) do dofi tenafi ki vas 8 km- kale artexo ko Kolima bost poke Nijnekolimsk wida.

Bak 1650 Mixail Staduxin is Semyon Motora va burerafa lanisa joya mal Dalaf Anyuy kuksa kal vaticexo ke Anadir bost ( ape keno Yablon kovoa ). Bata joya di vanpiyir zolonafa kazakikafa kelda male Kolima bost kale Pacifika Welfa.

Vexala dem voapa ke Rossia




#Article 42: Areldafa bra (suterot) (366 words)


Areldafa bra tir tan toloy zolonaf berpot ke María Luisa Bombal, sanegayan bak 1935.

Koe Areldafa bra berpotamak, valey rupama manon vergumveltkirafa, balemoya ara tid : Aal ( El árbol ) is Tronkeem ( Trenzas ) is Birga ( Lo secreto ) is Warzaf ewaleem ( Las islas nuevas ), dositasa va bat berpot.

Pwadena gan dalaf korekik, Areldafa bra tir izva ke yikya sure kureyena gu tane kosayikye, i gu kosayik dikis va gluyapa ke namira va taneafa kurenya levion awalkeyesa arti oxam baroy kurenaf aksat. Bata toleafa kurenya poanon gan kurenye, va bana taneafa ware torigina wetce kotunik gonoriwer. Lanmielon bal jonvielera koe widava, va stivawese diveikye ko rendafa mona dositar. Banvielu va bantanye dun trakur ; to namira va bana mielafa skedegara di pomatar da inya va sitafa blira di tcizar.

Inafa renara va diveikye tir pofa maneke va kranavera is gracera lapter, isen ant trakura va blira turogindenar, i trakura da ine krulder ise koe lana alava ke tamava dile modovar. Lanviele ina va ine koe direm vanlapis az mevukison kaiklanis dace rokosmar. Voxen viele va bata savsafa skedegara pu kurenye movur, pune bantel kalir da ina antafa va mona meviele mielon al bulur ise bal bat mielcek rotir al ulirsir nume va tacedik al wir.

Viele nope folvaf goaspil ke ksera ke ikaberikya ko widava dimpir, pune va mona ke skedegara weti sanda aneyar, voxe viele trasir pune ayikya koeon blisa kalir da inaf pilkotikye weti loon sanalubda awalkeyer ise tiyir wiiskafe. Radimi batcoba me kser kire vofar da mancoba co tir kipeaca ba inafa klaa, nume va kurenik radimfir, roedason va meseramaf is namiksiskaf guazugal edje bra va coba anameon titicker, dace relvason va darekeugal.

Aal berpotam va tela lojotafa berikya ke teva konakilar, i va Brígida torigina gan gadikye gu akoydik, is kureyena gu tan inaf nik. Voxen dace koe kurera, ina va pokolena gildara me trasir ise va blira do kurenik kevnaler ant kire ko birtafa wuka ke klok gelber, i ke klokara divmodana kev rebava ke mawa gan gama ke dapota kabduon tigisa. Viele aal zo balier, pune Brígida mea bravana gan gameem pester lebafa koe olkoba dere lebafa . Nume do kurenik mea rozavzagir nume bulur.




#Article 43: Areni (arula) (270 words)


Areni arula tir betsava tice Arpa kuksa poke Areni wida ke Vayots Dzor utca koe Xayastana. Mila arula tir rawopafo joxaxo lize savsavafa vukuda az milsarefo vorafo xuvasiko zo kosmayad.

Debak mali 2008 zo joxar ise va konaka abdiizvafa muka. Loon katcalaf kosmaks tiyir tel va tanoya vukuda guazafa gu konaka decitda. . 

Areni-1 vukuda tir leltafa vukuda guazafa gu 5500 tanda.

Mila vukuda ton donaf sok batvielu tir tel loon savsaf kosmaks. Inafa klaa tir lofa gu konaka decemda kapbure vukudeem ke Ötzi abdiizvaf inseik trasiyin koe Alp rodega. Soe averdeem evlon gu 10 000 tanda koe Oregon soka ke Tanarasokeem al zo kosmayar.
Kosmara gan walvedeyafi soli gadeni gan Vedeyaf Opaf Cultim ke Xayastana  zo skuyur.

Vukuda ludevon ice ivamufa kela titsuyafa gu 45 cm- is dem anamkola vas 44 ik 48 cm- trovgon tigiyir. Leve empayana trocadayafa ekeda sareon gu Lutugal tigiyir.  Empayana furutsa is yona deaxolnola pokeon dere zo kosmayad.

Vukuda ba kosmara tiyir riwe spafa. Trakut da mana burkafa videranya tir nope fent is metisa abda koe Areni arula, is dere tigira ke vafa bada kum namulologola tegiyisa wetce tugilavaxa. Sarmapa dem videwenyeyesa denta isu olyuba oku kolote koe debak dere zo trasiyid. 
Vukuda tiyir dem werdki voxe rawopik me gruped kase yorda tiyir ta nendoyera va idulota ke nuga ok videra va tazukack ke vukuda. Cualeem dere zo nendoyeyer.
Vukuda koe Izvatcilaxe ke Xayastana zo wonar. .

Joxara va miluntxo ta tuvorara al koafizad, i va miluntxo guazafo gu 6100 tanda , dem geakifo xuvasiko is kuritcaf blet is anameon centedorga is vanxomenafa vora, is dere tawoldaki is dace tanoya bilaga isu ulirekeda .




#Article 44: Aristofanes (531 words)


Aristofanes tir ellasaf buskaf ezlopik kobliyis moni -445 koe KidAtinaos koe Atina gola.

In va tawadayafi saneroti nupasuyur, tsunes va widavafe sokasane ba Peloponnisos geja. Aristofanes tir kategirevamaf : sagaf gu prostewa, va yona voda dum dili is proyuca is ronjuca lodam warzarieteem galbun gan yon trakopik etrakfamaf gu saref nalen lidot rojur. Gaderopon, me klabur da kotviele rokla zo raplekud va Atinaafi saneroti dilfur. Inafa rietava, kaatoeyena gan Atina bak medaf gejeem is Maraton, askir da tir kotabaf kevelik va kota gaderopafa ik lidafa ik alkafa ik yona suterotafa warzaca. Batdume intafa volmalyafa dilfura va Sokrates tumilan do sofievikeem is ke dan swavuca zo rotuldiner, ik va Euripides folvaf ezlopik pu dan olukafa opeluca ke abdiikeem zo culimer.

In koe Aigina ewala va tawayap nudigiyir.

In va savsafa buska, va wigarinda va taneon gaderopaf tandabifeem dem tizafa ilkafa dilfura is duskafa ozara, donon volar. Dum koe ellasafa folva lize koredik ton salma ik zveri ik vebra ikz- zo efud, tama, ont dankason va parabasis istefi nyabacakipi ont belcekaweson ko tegira ont adim rontion gukoeson va disukesik, va benelafa yorda zirser.

Grabom ke Aristofanes vas 44 buska zirseyena wali -427 is -390 ruldayar ; anton san-tanoya varafa al kalion artfid. Aristofanes va kotcoba is kizeyeem is yona gaderopaca is yon pilkovik is sokikeem is dere lorikeem gevanon laoon kodilfur.

In va baroy nazbeik dikiyir : va Filetairos vanpitis buskezlik isu Araros isu Nikostratos.

Bak -427 Oy Daitaleis ( Yon lorotasik ) taneafa wenyaxa va toleafo poradro war. Koe bat taneaf suterot Aristofanes awir dum en tir : va toloy yik koeon ralentason : va gruspenaf is ponkaf gu saref trakopaceem kontol, is ceakaf is sagaf gu prostewaf lidavodeem artol. Remay ke Nefelay buska koeon ixam zo lorder.

Axarneis ( Yon axarneik ) bareafa buska is taneafa kiewatca lanon tid -425 evlafa. Bata wenyaxa wastesa va dimdilira koe Atina bam kobodapasa do Sparte tiyir davafa kiewatca is geltrafa buskafa klepatoza.

Ippeis ( Yon okoldik, -424 ) buska, kev Kleon caprik pu in va arpeo nazbar, lize buntuyunon icde stibera va wideyarokeem volgunon di kagrupeyer.

Koe Nefelay ( Yon suray, -423 ) buska, in va trakopa ke Sokrates nedin ton tel lowupef sofievik balger. Bata wenyaxa va vidjesuca ke Platon godevrik ke Sokrates pu in vodayar. Battan naleyer da in va asklibura va inaf feliik sanegon zilison icde in va ewavaja al webeyer.

Koe Irene ( Dili, -421 ) is Lisistrate (-411), yona alutara ta dili, in va pakoikeem gu Peloponnisos geja vilatana va Atina vinter.

Sfenes ( Yona vebra, -422 ) buska va akoyduca ke Atinaafe sane, malyeson is iskedason va zolonaceem ugalzese, ranker.

Batraxoy ( Yona salma, -405 ) wenyaxa kev Euripides zo vodjur. Euripides ke dan folva, kevie telyona ke Aisxulos, va griva is lidopa gruspeyed.

Koe Ornites ( Yoni zveri, -414 ), va rietavaf wid kolnayan wale kelt is sid gan yoni zveri lize me tid gaderopafa rotoda ke tawavaf wid ise vansara pu lorikeem anton kredon zo nover, in gestar.

Eklesiadusay ( Pirdot ke yona ayikya, -392 ) tir malyopara va yona doevafa is ayikyevafa rietova tuurmana gan sofievikeem.

Ploutos ( -388 ) va solovuca ke dimziliwalera va kulaceem funten koe Atina nedir. In moni -386 AGJ awalker. 




#Article 45: Artemisia Gentileschi (521 words)


Artemisia Gentileschi tiyir italiaf lingesik, nazbeikya ke Orazio Gentileschi lingesikye ( 1563-1639 ).

Grutepesa va lingeropa, Artemisia va alkafa nakila isu izvafa lajupartfir, i va oxi banugale torigini gu ani oluafi.

Ina koe Roma bak 1593 koblir aze va zovdara is lingera koe lingexo ke gadikye raver. Orazio va Caravaggio nobar nume gan inafa lingerinda zo turestar. Yambafa nekinuca ke Artemisia Gentileschi vey Caravaggio kle tir mali rumeuca. Tisa san-perdafa bak 1610 va Susanna is toloye guazikye skur, i va trutca vey geltreva is listinda ke Caravaggio.

Wetce ayikya, va San Luca Cultim me ronodenfir, i va sistu lospasu va lingesikeem ke Roma is amuzesu va yambafa tavera. Batdume gadikye 
va ilkaf tavesik pu ina dafur, i va Agostino Tassi lingesik ( 1566-1644 ). Voxen bantel va Artemisia lajugriromeyar aze boer. Tassi va kurera rotuxadason abdizilir voxen ixam tir do kurenikya. Orazio Gentileschi gu papaf erbalt arti konak aksat temotar. Alkaf enilt is malyerotafa ksubera banugale askid da ina san-anyustadafa zo naker enide va inafa volgunuca tumusad. Valevefa voda ke kristeva ( zoesikya ) is malyerotafa fikuca ( nakera ) va lana swavuca pakon razdatana gan yambafa warzera ke Artemisia ape co di nekid. Boesikye gu tanoya koflintafa tanda zo lanzar, neken bati restali tuke gijarotif nendasik zo nabildar. Yikya remi bata figapafa rekola wan linger.

Kadimi jiz, Orazio va nazbeya gu Pietro Antonio Stiattesi firenzef lingesik kokurer. Tolonga va Firenze koirubar aze va balemoy nazbeik di koblid.

Artemisia Gentileschi va kiewatca koe Firenze gruper. Tir taneafa ayikya dostegana gu Cultim ta Zovdaropa. Medici dacik isu yasa va inaf fitc karolad. Va Galilei kotgrupaf altelopik ( 1564-1642 ) rungruper aze jontikedje di daalar. Bata rekola tir nazbukafa.

Voxen kurenik ke Artemisia nijer meblodik ixalarsas is tubozapan. Ina va in bulur aze ko Roma bak 1621 dimlakir.

Va Roma mivvexon koirubar edje gadikye koe Genova re soker. Va Cassiano dal Pozzo grupelik is fukorlasik tunar. Va Nicolas Poussin ( 1594-1665 ) francaf lingesik dere nobamar. Inafa sposuca wetce deltusik tir gijafa voxen ta zikera va kolnapa dum berma ik uja ik wevala me zo narar. Acum wali 1627 is 1630 ko Venezia mallakir enide va jafasik banlize di trasir.

Wan aneyasa va jafara, Artemisia Gentileschi ko Napoli bak 1630 mallakir. Va lana kiewatca koe bata widava seotar nume va yon lingeks mu wevala skur. Orazio gadikye re tir winugaf lingesik va aboyikeem ke Charles I ke Engla nume koe London blir. Artemisia gan nafalik tis dotayepesik va trutca zo imaxur nume va gadikye bak 1638 ko London kazokever. Voxen Orazio bak 1639 laizon mulufter. Artemisia va abica tanda koe Engla tiskir. Wana ke inafa blira zo grupenser, buluyuson va London moni 1642. Bak 1649 koe Napoli ina tigir ise tegison wan linger. Koe bata widava bak 1652 ok 1653 awalker.

Artemisia bak blira va katcalafa yambafa kiewatca grupeyer, kore lo jafasik va ayikye ta zikera va kolnapa abdialbad. Bat yambapik kaiki awalkera soe di zo vulkur. Inafa dimrokara bak 1916 tozuwer, tuke vayaks ke Roberto Longhi yambizvopik. Ayikyevaf lizor teni ke XX-eafa decemda va ina dere dulapeter isen konak berpot guon zo ziliyatad.

Gu dalaf yambik ke Caravaggio serna re zo torigir.




#Article 46: Arusha (117 words)


Arusha tir widavapa valente Tanzania. To ristus widot ke Arusha gola tir.

Tigisa moe ontine vas 1390 m- tite geefa datca ke Meru mefta, valente patecta poke jowa ke Kenya, dem zakodackafa lidawicka, Arusha tir zolonafo kazaxo nobano gan Masai saneik batliz doles va bondeem. Raba tir savenafa koe blotaraf ( botagatcera ) is oksif is foalkaf ( tawamiduraf foalk ) is intanyofaraf ind.

Kan kelot va Mombasa molt isu Tanga is kan vawa va Dodoma is Dar es-Salaam kagluyaweson, Arusha va walvedeyafo severoxo dere digir. Koyutarulapafa, widava tir malworaxo va Kilimanjaro. Vedeyaf Gerd is Serengeti kalnendaxo isu Ngorongoro. 

Vedeyafo severoxomo ( IATA beksa : ARK ) krulder, dem sarva van Zanzibar is yonara widava ke Tanzania.




#Article 47: Aulafa lebikya (trutca ke Modigliani) (199 words)


Aulafa lebikya ( francavon Nu dolent ) tir trutca lumkirafa gu 81 × 54 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Amedeo Modigliani italiaf lingesik bak 1908.

Bata trutca koe Richard Nathanson dotay koe London koe Britana re ( 2018 ) tigir.

Bat puntalingeks va tigafa ayikya koton lebafa kaatoer. Taka zo dimemimar isen art zo fenkupur. Batcoba tir wendafa vola is miledje tcala ke gabentuca is kranav is ikrarenuca. Ageltucafa muxara ke ayikya kadime xatcaxakorafa gexata palsewer. Epiteem vabduon zo impar ; meem abrotcapaf titon rumkawer ; nubeem moe jaday dayker. Ayikya tir tigafa maneke va yup obar ; batcoba tiyir kevaca ke ordeem ke bane sare nume va ikrarenapaf vaj bureyer.

Afifo is riwe batakafo alto levconyano gan aftatapedaf kevaxaks, keve orikaf ludev divetir. Lingera tir tcurtafa ise litesir da ewava me zo tenukeckeyer. Koe bata trutca, va envara va alto ke Modigliani gundafa gu tela ke aryon yambik ke bane sare dum Ketikya ke Edvard Munch evlon gu 1894 ik yon grabom ke George Minne wickit.

Amedeo Modigliani tir lingesik dem kagrupepen is pilkapaf martig, dalon sposaf gu intyon delt isu ayikyafa lebaca. Nekev trelapafa klepa, va konaka sanoya lebaca lingeyer. Lana tid grupepena, don :




#Article 48: Austerlitz meld (1805) (trutca ke François Gérard) (117 words)


Austerlitz meld (1805) ( francavon Bataille d'Austerlitz, 2 décembre 1805 ) tir trutcapa lumkirafa gu 510 × 958 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan François Gérard francaf lingesik bak 1810.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 22-e runda re kereler.




#Article 49: Ayadol (Bubalus bubalis) (132 words)


Ayadol (Bubalus bubalis) tir tana moukolafa katca ke Bubalus oxi vey Bovidae yasa ( Bovinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Ayadol va abrotcaf bargentimaf noleem dem remefa umica male oria vane koak sodir. Berga tir prantafa is reltkirapafa, taka tir pinafa is mantafa dem imiskaf pezayap dem walzaf pezolkeem ordaf gu jaftoldunol.

Ayadol va trelaf is olgaf is drumaf im sodir isen lok ke alma tir imiskaf is afigas. Pilkovaf mantaf tazuk ke kriza nover da sulem koe wedafa anameda lidam mone voa ik tourka roblir. Koe lava gitiskipir.

Ton govitaf sok, pistolen ayudol loviele nijur wupesipis kevelik. Mali Savsugal, al zo tukwar nume wetce impokas bonol zo faver.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 6 apta ruldar :

  




#Article 50: Ayadukol (Syncerus caffer) (127 words)


Ayadukol (Syncerus caffer), okon Afrikaf ayadukol, tir tana moukolafa katca ke Syncerus oxi vey Bovidae yasa ( Bovinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Sparrman bak 1779 taneon zo pimtayar.

Afrikaf ayadukol sotir pwertaf jaftoldunol dem orikafa alma riwe ebeltafa besanafa gu drumaf im. Zaava blisa koe aala tid adalafa gu aftablakeraf myot is lopinon lumafa.

Ge va walziafa conya nedir ; berga tir reltkirapafa isen taka granafa. Pezay tir imiskaf, oblakeem tir gijaf is zidon omaf.

Lorowina kira ke afrikaf ayadukol sotir noleem : mantaf is azekaf is kolivaf. Inieem tir abrotcaf dem mantafa kriza.

Ayadukol lospon giblir : aneyatason va sinka, olyon ice 15 km- aname lavaxo dun zavzagir.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 9 apta ruldar :

  




#Article 51: Ayikya dem datoy (trutca ke Vermeer) (104 words)


Ayikya dem datoy ( nederlandavon Vrouw met waterkan ) tir trutca lumkirafa gu 45.7 × 40.6 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Johannes Vermeer nederlandaf lingesik moni 1662-1665.

Bata trutca koe Metropolitan Museum of Art koe New York ( Tanarasokeem ) re ( 2018 ) tigir.

To ksevakirapaf buneks gesias va yona kerinda isu faltinda isu varkukinda isu batakinda tir. Lingesik va vula vannarir viele yikya va dilk fenkumur, i va klita ke afi, gison koe nuba va azilbaf datoy. Kuca is solwikuca ke korik, is pufafa glabuca ke xo, is felileckena fentafa afiuca askid da bata trutca tir tana lokiewafa ke Vermeer.




#Article 52: Ayikya dem vrodak (trutca ke Vermeer) (842 words)


Ayikya dem vrodak ( nederlandavon Het melkmeisje ) tir trutca lumkirafa gu 45.45 × 40.6 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Johannes Vermeer nederlandaf lingesik moni 1658-1661.

Bata trutca koe Rijksmuseum tcilaxe koe Amsterdam ( Nederlanda ) re ( 2018 ) tigir.

Viele Johannes Vermeer moni 1660 va Ayikya dem vrodak trutca linger, ware tir jotaf lingesik. Benele ke inaf grabomeem stekeon zo askitir. Soe in me tir bodorkik larde moni 1653 kan konak alkaf lingeks toz klepuyur ise va konaka nakilafa trutca al skur. Nakilaf lingeks koe Nederlanda banugale tozuwer isen dolebela va yamba awir. Glastikeem is kulaf tawadayikeem tid warzaf anelikeem zoen gan watsa amidafa gu telyona ke oluikeem ok alkokilikeem. Voxen vundopafa is alkafa lingeropa ware jontikedje titir ontinuk ke cultimaf ardil numen radimi awalkera Vermeer di zo vulkupur.

Dene Rijksmuseum tcila ke Amsterdam, nederlandaf Het melkmeisje vergumvelt valeve trutca zo bazecker. Voxen bat vergumvelt tir metageltaf kiren melkmeisje trogarn tir vas bildesik va vrod ke diel ko mona. Bak XVII-eafa decemda, taneaf vergumvelt ke trutca tiyir Zanisikya kogimasa va vrod. To batcoba tickir, voxen azaf vergumvelt jontikeke zo grupeper nume me zo robetar.

Viele Vermeer va bata trutca linger, pune inafa blira tir erodackafa larde bak 1653 va Catharina Bolnes nazbeikya ke kulaf kazasik al kurer. Erbafa pomara adrafa gu jotafa tolonga tir bas gadikya ke Catharina. Numen zanisik koe oga gitigid numen lingesik kan disukera pilkafa gu yambanyik va sin rodizver. Koe swava ke lingesik, entafa disukexa ke zanisikya dagimasa va vrod vanpir belcera va tazuk is uka is afi, i belcera momimatasa kev azentafa welma ke trutca. Diola ke grot vas tcedera va artazukara va rieta gu skuks daner. Lingesik va tamava kan swava fiste grutuezlar aze va ewava kan lingera grutukramar. Vermeer tir lingesik artazukas va vieleuca gu kotabuca kan intafa grupesa divoksera va ayafa pelava gu opelafa nakila.

Kiewatca ke Ayikya dem vrodak dene yambaribik me dun tir, dace viele Vermeer tiyir vulkuyun, kiren trutca va tamee artfir. Nope watsa is intafa listuca tir rogildana gan lotan. Meka abdilafa araya tir adrafa gu gildara va watsa ok mafelara va skura. Kot ayik, ke bet kruldes seltay, va coba tisa ba taneafa itara tire rovannarir. Ezlafa disukera ke yambik va vieleafa geltruca vaon artazukar ise va tamefa voda dear.

Bak XX-eafa decemda, aptacik ke dolebelopa va kota sumpasuca ke bata vrodgimasikya al remwid. Nazbeay ke walvedeyafa ja ta yunkera va koverteyena kazatcala yoltkirafa gu La Laitière va ewava al malsaver. Numen kawarzeks va trutca ke Vermeer moe weloraxa ke jontik vrodaf warzeks re tigir. Bata sanegapafa malsavera va walvedeyafa kiewatca ke grot ape al weber.

Koexofa nakila ke Vermeer koe olkoba dem klorsid cugviele tigid, i koe olkoba kulon zikeyena gu marwida is trutca. Kaatoen korik tid ke kulaf glastikeem ok oluikeem ke bane sare. Mecoba mana batlize kiren ayikya dem vrodak koe burmotaxo ok blotxo kobar. Batdume pufapaf kadimef azent gutageltayan gan lingesik. Tulon, rebava kadime ayikya tir dem cepta ta levrumkara va muka is fe ke soltiolteyena cepta awisise va kerafa norka leve kalka.

Milon, plencek rowin koe titef ronef gentim tir kum isola ke Delft, i ke vowidava ke Vermeer lize va kotafa blira tiskiyir. Idulak do intaf tawoldaf bor dem reliez moe sid tigir. Tcaza kev rebava ke afi remu dilk pintoton zo skuyur, ton gentim ke olkoba wan tis izgaf. Koe bat gentim kita kum tronkayana ksewa is azilbafa ok lutafa sarma zo rumkayad.

Azega tigisa kabdue zanisik va ageltafa yalestaca koplekuyuna gu oxifa nakila  tadler. Tiaveteson va brutafa volvura ke refa kobavera, Vermeer va kota muka moe bata azega pintoton skelayar.

Voxen to uka va memperanya ke bata yalestaca dead : baroya faltafa uka mu abday is ploda is tayi aykayani moe azega, is varkukaf ok beretraf ligundeks mu beg, is ksewafa kita, is tawoldafa sarma. Batakaf moplekuksam va drigdara va afifa tcaza noved. Kevaxaks ke iduluka is fentuka is felilera va afitcaza remu dilk va bat abduazent gu benelaca ke bunera icde listuca lidam sugdaluca. Batinde, ukeem ke yalestaca va tel ke vola ke ayikya dulzar ; baninde, volana muka va pwadesa kerdelama icde refa tegira koplekud.

Koredik vas ayikya dem vrodak tir dem gadikyaf lum, i dem denaf sinkas lum. In tir delafa ayikya pokefa gu geltrafa tamava is fu epusa va vrod ik beg ik arcoba, i va voltaxa karolatana gan kottan. Ukeem is afi cugeke trumon zo skuyud. Gesiara va blafote is sizuntase falte koe konaka trutca ke Vermeer zo trasir, i koe tulon ar grot : Sardikya dem mard. Afi remu dilk kev gexata ke zanisik is inaf pand luber, nyapeson va disukesik van traspusin vrod. Wiyucapa va koredik lidam kotaf buneks divfir. Yikya va vieleaf lag istfir, i va intafa blirinda opelafa is aulafa.

Nakila ton volestobara zo atoer, trabe dizvesik va trutca tite ayikya sordon abiceke tigir. Bata tca ke buneks va laumasira va litera va tigira ke koredik nover. Ara kira ke buneks koe jontika trutca ke Vermeer zo trasid : istefa tirka ke koredik, is zikexa bene rebava ( batlize anton toloya muka ), is afi remu talteon dilk.




#Article 53: Ayikya disa va faltiteem (trutca ke Modigliani) (276 words)


Ayikya disa va faltiteem ( italiavon Donna dagli occhi azzurri ) tir trutca lumkirafa gu 81 × 54 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Amedeo Modigliani italiaf lingesik bak 1918.

Bata trutca koe Art Moderne tcilaxe koe Paris koe Franca re ( 2018 ) tigir.

Modigliani va bata trutca moni 1918 lingeyer ugale va pilkaf martig ten trasiyir, i va martig me dikis va witaf salt ke sare dum lageva. Koe bat grabom, berga is nuba ke lingenik va geltruca me riwed : bata tadlexa va orikafa lioza divnid nume ke alto numetid. Krotc tid gasitaf dum tawolda isen anamezaf conyeem va tazukeem vilder. Kan bata warzafa lingerinda, Modigliani va tanuskuca ruyer, zavzason sagafi gu volara is prostewafa deltafa watsa.

Bat elegaf delt soe zavzar nope pulotafa malgrupena klita. Po ke zovdaks is gedelaf ukeem ke varkuke is falte va lanyon lingeks ke Dimblirugal kimbad. Kobliyisi koe Livorno koe Toscana, Modigliani koe Firenze mbi kogrupeyer lize va zovdara raveyer ise va int gu ckane ke lenopa kotaveyer. Brostani gan listuca ke yon grabom reduyun koe bata kotgrupafa widava remi XV-eafa decemda, pester konolesi va italiafa prostewa ke lingeropa. Glabafa zatca ke yikya werkon gubudenasa va lioza gan Koblira ke Venus trutca ke Botticelli zo koswar. Flava ke lioza is kamadayano bergo va abrotcafa brucka levconyar. Inafa berga va yona dimtazukara rowina koe ara italiafa trutca ke XVI-eafa decemda kimbar, i koe Ketikya dem bergapa trutca ke Parmigianino dere videna koe Uffici tcilaxe ke Firenze.

Amedeo Modigliani tir lingesik dem kagrupepen is pilkapaf martig, dalon sposaf gu intyon delt isu ayikyafa lebaca. Nekev trelapafa klepa, va konak sanoy ayikyaf delt lingeyer. Lan tid grupepen, don :




#Article 54: Ayikye moe soza (trutca ke Caillebotte) (274 words)


Ayikye moe soza ( francavon L'homme au balcon ) tir trutca  lumkirafa gu 116 × 97 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1880.

Bata trutca koe Musée national des Beaux-Arts ke Québec koe Kanada re ( 2018 ) tigir. Sugdaks titroneon tigir.

Trutca va lukastikye diskise va lukoptafa buxitca is xowase mou soza lioton kaatoer. Bata soza tir tela ke bareaf vegem ke parisafo bedablo tigiso keve 31-e ke Haussmann bedom poke kadimeon Kaleynaxe, i tela ke tapegafa kraba lize Gustave Caillebotte isu Martial berikye sokeyed. Barsandikye altogise va stirkot gu Maurice Brault di zo pilkomodayar, i gu rumeugalaf nik ke lingesik walzilis va mila skeura va totafa vegeduropa. Bantan tiyir betayesik vey parisaf glastapikeem isen gadikeem  va garia koe Yerres poke tela ke Caillebotte yasa digiyir. Koe ara trutca ke Caillebotte ( Liwura, 1881 ) dere zo kaatoer.

Tankomaf siak ke bedom wale wansa va iluta gee liotaf koredik tazukar dumede bantan va nakila dilizesa koe titefa vawila co rotcar nume co tir gracaf gu obrara ke disukesik. Bata watsa va soza gan Caillebotte konakviele zo suleyer, pilkovon tela ke intafo bedablo, tulon : Ayikye moe soza, Haussmann bedom, i trutca nedisa va ayikye geuon wine ; Soza ke 31-e ke Haussmann bedom, oga ke lingesik dem toloye liotafe ayikye moe batmila soza, vox ronuon wine. Bata jekura ke Caillebotte « volmiv » disukese va disukexa ke widava jupar da ine tir « diveik vanmiae intikeem, belcon pokefe nek bumaf gu kottel, moe kadoma tice groya ».

Watsa va soza va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 55: Aytara koe Aubry-le-Boucher vawila (yunkeks) (358 words)


Moe sid toloye tantazukotiskafe ardialikye senyed ; bate me di moblir. Kaikeon toleazenton, dackene kev rebava, burkafe degrikye dem meem broes va cug uul
va baroy nudardialik acagir ise gu dierk is wedap dratcer. Tan jiik tere abaltar nume sin va stezik lajupagvundud.

buluyuse va Fresnes flint, pu bettan anamterektas dakteyer da va icle toloy  jiikaj  elvon milsielon fu kosidayar.

Krent lidam zovdaks va Liabeuf kagad, i va in radan gu banyon gastatozekik djurezgalen gan lantan dum Ernest Laut ko Kerguelen tursia « ta dimblira koe galaf alpoz ke Geenael ».

Soe arienta di nijeyer loon birtafa. Jean-Jacques Liabeuf, tol-san-bardaf, tir dodelaf vukudebusik. Tire su zo divflintar, voxen inafa lanzara wetce tresera ton malyerotafa roklara fure awir, numen batcoba va inafa jaxadadasa siputera isu zuguca diver.

Edje atatcera va kobavera ke ardial is malyerot tozuwer, i va giladujana kobavera kotviele sopenik tir gropamik, pune La Guerre Sociale fela va Liabeuf gu gradilik askir : sedme Gustave Hervé nuyevaf seltevik, inafa lanzara gu xonukera anton tir nyukafa adjubera raplekuna gan selt olgapaf tove wawikeem is abdualbasa va aytara lodam welidara va volmalyaca. Liabeuf arienta tir « to Dreyfus arienta ke dodelikeem »...

Vrivayan bak 02 ke pereaksat ke 1910, Liabeuf kali bocafa vula va ne dun kalir : « Relkafa, me tí tresenik, me tí tres... »

Luxe ceptakiraf pandak isu wanuskak ke tozekik, rilitik kadime ralpoda ke tcila ke Ardialxe resareon mekeunison nek kovudanon vaon rovonyaser.

Jean-Jacques Liabeuf ba 11 ke taneaksat ke 1886 koe Saint-Étienne ( Franca ) koblir.

Arti volfakaf is wawaf rumeugal, nope dubierama konakviele zo lanzar. Moi sayakugal dene ugdaf vorn ke ervolia koe Afrika, va Paris wetce vukudias dodelik koirubar. Va lane Alexandrine dere tise tresenikya toz renar. Batdume gu tresera volmalyon zo buntur nume di zo koflintar. Va int djukujaxadar.

Liabeuf ba 04/05/1910 gu xonukera zo lanzar aze ba 02/07/1910 di zo vrivar. Umbedara va Armand Fallières taneagadesik al zo movewar. Inafa klibura bak miel va exaksarapa dem loon kunoy korik tite rebava ke Santé flint koe Paris nekir, i va exaksara kadasa teca vintera edje ardialik is konak decemoy exaksasik bal tizafa lureskara wal ji is rojusik va Liabeuf zo bakad.

 



#Article 56: Azdas loror (Cygnus columbianus columbianus) (136 words)


Azdas loror ( Cygnus columbianus ) tir katca ke Cygnus oxi.

Azdas loror koe arkitikafa Kanada nelkon soblir ise kene atlantikafa amerikafa krimtaxo isu pacifikafa gifentugalur. Dile koe Europa zo wir.

Tamava sanelia ke azdas loror gu mon 300 000 zveri re zo uldiner.

Azdas loror va oral ebeltaf vas 90 % is blafotaf gu arak sodir. Bewick loror, i eurasiafa apta, va oral liklikon blafotaf is ebeltaf sodir. Inafe abrotce tir vas 115 ik 150 cm- isen wiltade tir vas 170 ik 195 cm-.

Bati zveri talason gilazdar. Azdara tir abiceke dum ie ke tcabanes vakol.

Azdas loror zo torigir da co tir zveri digisi va logijafa bruxota, vas loa 25 200 bruxa bak fentugal ( 80 % besasa va taka is berga ).

Sedme Alan P. Peterson, bata katca tir dem toloya apta :




#Article 57: Azilbuuk (suterot) (805 words)


Azilbuuk tir bulaf vergumvelt kane Jack London bak 1908 koe Tanarasokeem va tela taneafa rietunacaja ke izva ke suteroteem sedme konaktan. Pwadesik tir ayikya vey glastik, Avis Cunningham, adre turenasasa va teykas Ernest Everhard. Ageltaf gradilik ke bata rupa, bantan tir riyomes seltevik dure lyumas va volmalyuca is dure dasas va lidacka ke nuyotevikeem ke intafe sare. Rupa stekeon dilizer voxe va amerikafa diroteva ke tena ke XIX-eafa decemda en kimbar, i va tamava lize skapa gan abic zolonaf rabik koilkas va dolebeem zo getur, i gan rabik kladas is saves va lizukaf kobasikeem isu divef. Koe mana zikexa, sutesik va rotisa towara ke foalkap opelon al abdudisuker, i ke durulaf foalk turunkaweyes weti oxam abica sanda abdi inafa koblira.

Ba barsanda radimi sanegara, Azilbuuk gan Lev Trotski koe intaf Grabomeem zo kiavar, i gan Trotski divrozasi va neva « pedrayasa nope laouca is volruptesuca ke intyona abdiwira icde izva ».

Debaleson va tegira bak 1910-e sanda, Jack London va vanblira ke torkarotif dirotevaf selt nope selura va sordafa tcumivera dalinger, i va dota ke Chicago lospasa va seltevaf poeem. Darpe nega, darpe yona teykasa dewitca, va stuveem ke Ernest is dilintafa sugara divmodasa va jilikeem suzdat.

Kan bat gentim, lokiewon gildat dacoba bat Azilbuuk reduyun gan London tickir : i tukorana diroteva, i moedre vokese va izga mo tamava is ristase va kobasikeem ke kota tadava viele moofir. Kan djastafa kobupara epuyuna dem jontika straga ke butitak, darpe nega gildat da ina arti baroya decemda kaiki bifeem zo izvar, lanugale diroteva ixam al xultur ise va kot poz ke selt al kojortar.

Ernest Everhard marxevaf boolesik djumes va vanblira ke Artowara, arse tir tukorara va Jack London koe nega. Sutesik is intaf koredik va jontika doaca tire pakad : toloy tid seltevaf dewitcason givinustas ise moekote va beto gaderopafo pako is fabdureva meeke abdifolid. Rupa va jotugal ke London nukroasir, i ke jotik boikeyen gan inyona bagalara dene yon amerikaf seltevaf lizor zakodarsaf sedme int. Azilbuuk kle tir berpot liz suterotik gisutes male bagala va intafa ilka jontikote al rundar. Soe suteks vol tir vurkofamaf, kre zo nuvenvayar tuamuzatason va eva ke Marx, ok icle dafutuson va kramafa tula koe rupa kaatoesa va pulalyumara.

Kaike kotrakusa adala, Azilbuuk tir suteks dem evodasa corasa kerdela. Jack London va Taneafa Tamavageja vox dere stakerapeem ke XX-eafa decemda is vanblira ke tamavaf dirotevaf blok relingas is torkarotif al abdiwir. Va vura nendana gan zanisa ervolia is bolk gijarotipaf eke dace levlikesik govepaked. Bati boolekski ke Ernest Everhard vrutar : « Cinafa xialara tir narira va kulaca tigisa koe mona vox dere kliteem ke bata kuluca, va kawodeem, va keloteem, va iaxeeem, va omelteem, is va dolteem. Artowara tir to batcoba. To koncoba en keunisisa. Isen kivá da stakera titir dace logijafa dam gestav. Voxen milinde kaliyí, metan re tir nuyackaf. Ko riezoteem ke raba foalk zo narit. » Numen rotegitison va lyuman bolk, levlikesik va Azilbuuk laneke govedokobad, eke va gaderopaf ardial  lanote di fisked. Batkane va lit iskeyen gan bat suterotaf grabom den Lev Trotski gildat, i den Trotski banugale ixulesi va kovileyara voneteson va doeva bilon gu tamava.

Ostik sutesik muxas an puda ke dalaf koredik, va nuyaf salt ke intafa pestalera inker, is va intyona kivara icde stekeugal. « Merowisa is eroyafa artowara koe koekafa fema ke minaf selt dilizer. Va batcoba anton klubon pestalet, voxen ina koe gael tigir, dye re. Va awira ke koncoba glupafa is kovudasa abdipestalet. Jinafa swava va tiedeletes tazuk ke bata dratcera  vol abdiwir. Ctakafa is dratcesa izga mo patecta batvielu toz mimawer. Va batcoba gu izga ke konakroti yoltac ede djumec : to lovanpokefa tentura jinon djuvebildena tir. » Bat divkrentaks pimtas va viafa vox lanafa keldonara ke erbarotifa miremba tir katcilapaf. Re gire kosmason, rosabecket eke setresis selt pimtayan koe bata nega dile nutir elza ke minafa tamava mea tcakesa va kona acagira va gazara ke Dolebela.

Kas Azilbuuk tir artowaraf berpot ? Arse. Tickir dem zide ise va durulafa seltafa lyumara kareizur voxe guon me kimar. Berpotik va basbirgara va izvaf is gaderopaf foopuleem stas va ralentara wal sane is yoltani « konakroti » brayton dere ektudar. Dum koe 1984 berpot ke George Orwell, bata drunara va artowara askir da va Azilbuuk grabom gire gokosmat, moekote larde va keskeem ke batcoba re grupecket.

Soe, ara belira va suteks zo rotaskir. Koeon vundafa rotatrakureva ke Jack London tigir, i rotatrakureva vugviele gracafa koe intyona nega, larde neva ton selura va tcakes poeem gan pelikeem ke Azilbuuk tenuwer. Laninde artowara wetce  exurama zo emar.

Izvabuuk tir berpot ewavon gu sutesik widlon dure bliyis is torigis va selteva wetce tece kurke, i wetce giwas bup kev intyona degraca. Batinde va teykasuca is votcukuca is klokura ke London kan Ernest Everhard seramarsik katrasit ; is baninde va ebeltuca ixam misesa is zoltera lubesa dum wedoy : artowara me sokitir.




#Article 58: B- Traven (1357 words)


B- Traven : « Suterotafa welima. Grupen wetce mon bar-sanoya rolafa pilkoma is tevoy stetan vedeyot. » Tire, sutesik va bulafa vartuca kiewagiyir.

Yolt vas B. Traven bak 1924 koe Mexika taneatomon awir. Faves olkik dare al tir Ret Marut, i wenyusik blis koe Germana, blodaf gu arotievafa virda koe München teni Taneafa Tamavageja. Lanzayan gu awalk bak 1919 nope tegireva, va patecta titi 1920-e sanda lajubulur. Yolt ke Ret Marut abdi 1907 melize zo miwar, numen blirizvopik me lajugotuyud lizu inaf buresik tiyir xantaf. Inafa sokesa liwa koe Ohrdruf evlon gu 1908 va koblira koe San Francisco bak 1902 bazer ( savseluxaxeem ke bana widava bak 1906 anteyaweyer ). Bak 1912, ara sokesa liwa koe Düsseldorf miwar da Marut tir ke britanaf vedeyot. Bak 1917 koe München wetce amerikaf wideyik zo koverter. Mekara cenka icde inafa xanta krulder.

Tire Traven va bula kotkane voltekayar. Koe Mexika kan konak ikayolt bliyir ise sanegayar : kan B- Traven tire vox dere Traven Torsvan ok Hal Croves. Va B- eltay abdi yolt vol djupebuyur ise va afigasutesiki yategayar. Kan germanava nelkon suteyer neke dun jupayar da bevulayar englik ok amerikik ok dile skandinavik, ise remi blirugal va germanafa xanta meuyur, rotir kivason va divzurtera. Mafelasik va inaf grabomeem va tele ayikye abdi Traven lasukosmayad ise lasupebuyud dume va int preyutayar : siluksilukon tiyir volmwedaf nazbeik ke  Wilhelm II ik taneagadesik ke Mexika ik Jack London ik Arthur Cravan ok dace yolt mastus va lospa... Adre felusik is kotlik va izgaxo lakoafiyid. Va mecoba abdi 1907 icde ayik tiyis B- Traven grupet. Blira ke Ret Marut lokiewon zo gruper. Luxe tela ke Travan koe Mexika, cenkaklita icdeon aultoved.

Bak 1907 Marut koe Germana kle tigir. Grupensen wenyusik, tir bewik ke wenyasistu exulesu va patecta. Koe Düsseldorf konakedje soker aze va München bak 1915 koirubar. Keni inafa wenyusa tegira, koe yona virda va konak berpotam kiewatcansaf sanegar. Bak 1916 kan Richard Maurhut yolt va abrotcaf berpotam yoltkiraf gu An das Fraülein von S... dene J- Mermet piskusik sanegar. Rotir bat Mermet yolt va Irene Mermet tis inafa yerumanikya kali titike 1920-e sanda palser. Bak lerdeaksat ke 1917, taneaf otuk ke Der Ziegelbrenner virda volmiv sanegar ise va telizeem suter. Kom en tir tizaf, i to tel ke arotievik is aktomasik. Balem-sanoy otuk ton mebelaf armor kali 1921 di zo sanegad.

Ba 08/11/1918 dodelaf pirdot ke München va sokasane etimar. Titi direfa tanda, Marut va urayasi fli koe warzafe bowere kereler. Sedielafe Pirdotafe Sokasane ke Bayerna ba 01/05/1919 griawir. Sopeyen az awalklanzayan, Marut soe lajupotcer. Tubirgotawer ; trakut da koe gola ke Köln va int konakedje di palser. Bak anyusteaksat ke 1923, ko London lajukallapir. Koeon meverton tigir nume bak  santaneaksat zo koflintar. Bak toleaksat ke 1924 zo tunuyar aze ta pilkomodara wetce amerikaf wideyik giopon sugar. Inaf yolt moe remlapisa vexala ke norgafa tota van Tenerife awir voxe al zo trider. Kas Marut kan ar yolt al segur enide va ardial divvawar ? Oke kas va ara tota al rundanyar ? Mekane rotikatcut.

Bak idulugal ko Mexika artlapir, i ko patecta titisa zikexa ke lo askitin grabom. Koe Tampico yolton gu Traven Torsvan blir, ise wetce vielik ape kobar ise va erbafe argepe levgar. Rotir gu Irene Mermet konakedje zo dositar larde koe Tanarasokeem direkeon soker lize va aluteik di yerumar. Yolton gu Traven Torsvan is B- Traven, va jontik teliz isu berpotam pu amerikafa fela iku germanafa stakser.

Bak 1925, okilik ke Vorwärts virda va in pu Ernst Preczang gadesik va Büchergilde Gutenberg piskusu sistu juiker. Notafa skeda pendewed neke sin va sint meviele di kakeved. Bak 1926, Büchergilde sistu va Das Totenschiff ( Tacedafa tota ) sanegar, i va berpot davon kiewatcaf, az va Der Wobbly. Bak mila tanda, sutesik ko Mexico koirubar lize va gruadikeem di nobar, tulon paskaleson va Diego Rivera.

Kiewatca ke yon taneaf berpot nover da in va sutera is vayara va mexikaf seltay benelon rotektudar. Yolton gu Torsvan ( is va int gu norgaf vedeyot dakteson ) bak 1926 va rawopafa brinuga ko Chiapas gola paker. Mali 1927 kali 1929 va tavera va mexikaf seltay is espanava koe kotla ke Mexico tcoker. Va Der Schatz der Sierra Madre berpot ( Jwa ke Sierra Madre jaka ) bak 1927 az Land des Frühlings koyaranega yunkeyena gu afigasuteks bak 1928 is Der Busch berpotamak sanegar ; bak 1929 Die Brücke im Dschungel berpot ( Za koe wuka ) isu Die weiße Rose ( Batakafa raltada ) zo sanegad.

Traven va El Parque Cachú poke Acapulco bak 1930 koirubar. Bak yona direfa tanda do María de la Luz Martínez gedis va voltaxe blir. Ko wuka nobon mallapir ise ko Tanarasokeem dile lapir lize va psol ta stedara va severo seotar. Mali 1931 kali 1940 va tevoy berpot ke « Doca ke sladua »,  sanegar.

Radimi korotira ke Nazi pako koe Germana is kopoura va intaf grabomeem, is gotrasison va warzaf saneg, Traven va Tanarasokeem dulaper. Va intyon berpot miv kalenglavar, fabdumuson is koplekuson va lanyona vonera is betason va jontika pinta. Kore dile espur da englavaf siatos co tir xantaf, pune malyopasik tid tanboyaf ise va abdiuca ke tel germanavaf siatos ruyed.

Bak 1940 suterotik va Esperanza López Mateos kakever, i va berikya ke Adolfo titiso taneagadesik ke sokasane ke Mexika. Va inyon suteks malenglavason kalespanavar ise vanpir inaf suteptik isu kaatoesik. Banvielu Traven va elpatopa dulaper, suteson va jontik nios ta zalera va intyon suterot.

Bak 1947 John Huston va Jwa ke Sierra Madre jaka toz furender. Traven pu in va int yolton gu Hal Croves atoer ise espur da tir kaatoesik va suterotik. Tori furendera ika safteon decemoy dollar talolk zo seger. Kaliapon jontika kevudara koe amerikafa ok mexikafa ok europafa fela icde pilkoma ke Traven sokid. Teliz zo sanegad voxen Hal Croves zibur, meuson da tir Traven. Soe bak mila tanda Luis Spota mexikaf felusik va inafo sokexo koe Acapulco lajukosmar. Traven dere zibur ise ruyer da kakeveyen olkik yoltkiraf gu Torsvan anton tir kosayik.

Esperanza López Mateos bak 1951 kser. Bata bifa va Traven nuvanolapar. Ba 13/09/1951 in va mexikaf vedeyot seotar. Bak mila tanda, taneaf otuk ke MT-Mitteilungen virda zo sanegar. Bata virda va in koton zo ektur, ise ganon is Joseph Wieder europaf kaatoesik zo sutelar. Yonton gu givara va saneg icde abdumimakseem ke Traven suterotik is lyumara va nisu icde inafa pilkoma, va jontik teliz vanfolatas va inafa amerikafa is dodelafa xanta sanegar. Kali 1960 di jijar.

Bak 1953, Traven va Rosa Elena Luján kalespanavasa va nios ta elpat vey Exura ke yon rumkanik kakever. Ina vanpir inaf suteptik isu kaatoesik isu remsutesik va inyon grabom men kalespanavayan. Va in bal koyarapa koe Europa diretandon dositar azen bak 1957 sin va sint yerumad. Kiewatca wan slar ise nover da tolonga va monapa koe kelu urlicker.

Traven va suterotafa redura bak bana rekola mea nudulaper. Germanavafa sutera al tuwavgawer nume va abic englavaf berpotam sutelar. Va tuwadayan piskuks va intyon berpot dere sanegar, konakviele dimsuteteson va kota vuestexa rolevjoasa va kasafa germanafa xanta. Inafa benelafa tegira re tir ta elpatopa : konak grabom wali 1954 is 1961 zo zaled. Hal Croves va lo nios sugdar ise va furendera suzdar.

Bak 1960 Aslan Norval berpot zo sanegar, i taneaf berpot piskuyun mali tolsanda. Malyopasik va in karolajad. Traven va mekar di suter. Beka inafa gildetca isu witca bupilkawed, noon wan seltur ise va wenyaxe nobar ise vanmiae nik blir.

Ba 04/03/1969 va bafela kridjover lize espur da inaf yolt tir Traven Torsvan Croves ise tir amerikaf wideyik kobliyis ba 03/05/1890 koe Chicago.

Ba 26/03/1969 koe Mexico mulufter. Inaf guboyeem koe Chiapas gola zo tcastar.

Lonoeltafa is ekemapafa blirizvafa kogrupara, tulon ke Rolf Recknagel is Wyatt Will is Jan-Christoph Hauschild, noved da va exulera is jonkafa pilkoma ke suterotik re grupecket.

In ba 23/02/1882 koe Schwiebus koe Germana ( re Świebodzin koe taltefa Polska ) yolton gu Hermann Albert Otto Max Feige co kobliyir.

Faveyena pilkoma : Ret Marut, Arnolds, Barker, Hal Croves, Traven Torsvan, Traven Torsvan Croves, Artum, Fred Maruth, Rex Marut, Richard Maurhut, Albert Otto Max Wienecke, Otto Feige, Adolf Rudolph Feige, Kraus, Martínez, Fred Gaudet, Lainger, Götz Ohly, Anton Räderscheidt, Robert Bek-Gran, Hugo Kronthal, Wilhelm Schneider, Heinz Otto Becker… B.Traven.




#Article 59: Babbitt (suterot) (444 words)


Zenith tir widavama ke istexo ke Tanarasokeem lize George F. Babbitt sposaf monadolesik blir. Kulaf is pulvidjaf, va boy icde kotcoba gigir ise mupuskar da tir tezaf wideyik. Inkenaf koe vieleafa skintura, va en erod vox leon kurenya albar. Voxen lanvielon, polerapa va infa larida lictar : kas kota bata blira ortasa va nyobrikya is gadiskik, is sielestura do lidarotif glastedik me co tid giopafa ? Kan tuitupasa is karfasa nek meviele ikorafa sutera, Sinclair Lewis va brostasi roti ke raweyas selt vanblis pimtar, is va lojadion taltekik vansayas va American Way of Life. Re sutera ok girefa sutera va Babbitt, to kofira va idja ke dirotevaf bolk tir, is va inyona ikse isu yalta vebidusa va min edje batugale skapadeona dilizer ise dakter data seltafa is ayafa piza.

Kotcoba batinde zo vildenyer : Babitt tir seltafa klecara va amerikaf selt ke 1920-e sanda, malyopasa va lidaroti is murkuca ke mialukaf runt koe Tanarasokeem bak ban Zukerugal. 

George F. Babbitt tir matcaca ke mialukaf amerikik ke bana rekola : trigaf monadolesik, va ayikya re tisa teco guto al kurer, ise va baroy nazbeik argeckes lodam keldaskis dikir. Vildera va inafa blira tir to dure erbawara is fintara va seltafa kiewaskira is seltomafa jebera, tulon vanmiae gedraf veem isu yoteno boxo mukon gu rojura va amerikaf vodeem is albarapa va lidaroti. 

Soe Babitt gan bata tuvertarsana is meskesa blira toz zo tulegar. Inafa antafa tolpozilira tir riarsaf gemelt tiskin do Paul Riesling guazaf pusik ke kotla. Bantan tir do duxasa kurenikya nume guon jaxadar, tiskison va jontika divkurerafa skedegara denon grivanovana gan Babbitt ceakik.

Toloya bifa fu jupad da Babbitt di zo pastar : sopera va Paul Riesling radimida ban in va kurenik al viltar, is kakevera va Tanis jotafa nyobrikya kaaneyasa va kraba, i kakevera guotesa va mil volgradilik ko yon gruspes is ruyataf mielcek arti dan ba gazda anton gidimlanir.

Miledjon gu bata kakevera, Babbitt kabdue milboxoik va yona ewa gokawazdena toz pulvir. Int batvielu bevulayas lujapaf rojusik va amerikafa jaswava, laizon al kadar tec wupesis seltevik morojus va fiuntaf relatcesik. Da koe vawila do intaf blay dem daavaf kapusik is Tanis zo kozwir, pune gan yon savsaf nik cugeke zo kalpulvir nume adre tere zo tubumar.

Kotcoba a Babbitt W-ya mallaniyisa ta tiderugal tire dilizer.

Dimon, Babitt wavdon gokiblar : ebgara va Tanis is kotaf blay ( okon va ageltafa blira fu gokoebgar ), ok tridera va aulafa blira batvieli jontikedje tiskiyina.

Bentakola ke kurenikya is kivara va drasura va battelya askid da Babbitt tere vofar da me djuprosolyerumar nume va savsafa blira kle djukuwanur... ton lana piruca.

Bat teliz tir kalkotavaks va bu ke Le blog de Angelo Mysterioso suterotafo internetxo. 




#Article 60: Baera (trutca ke Thomas Cole) (115 words)


Baera ( englavon The Pic-Nic ) tir trutcapa lumkirafa gu 121.6 × 137.2 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1846.

Bata trutca koe Brooklyn Museum koe New York (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Thomas Cole va bat lingeks bak muvugal ke 1845 ta dulzara va jafara ke James Brown omeltik. Watsa vas baera nover da Cole va turietavana dokruldera ke tuwava is seltay kaatoer. Erura va bata trutcinda zinesa va vola is tuwavolk tiyir tana danexa ke laumasa saneuca ke divef tegireem, i ke pilkovon divunkera is baera. Voxen bata rezatcafa nakila tir dem leca vas remfira ke ugal is awalk, bro ulim kuftagabeyen awipis moe taneaf azed.




#Article 61: Bali ke gindaxo - Arcadia varterugal (trutca ke Thomas Cole) (104 words)


Bali ke gindaxo - Arcadia varterugal ( englavon The Course of Empire: The Arcadian or Pastoral State ) tir trutcapa lumkirafa gu 99.7 × 160.7 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1834.

Bata trutca koe New-York Historical Society koe New York (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Bata trutca tir ke enk dem aluboya trutca purdafa gu bali ke kono gindaxo, turestana gan pulukevafa envara.

Arcadia varterugal va turietavana ewava ke ayik tisa kotunon tamafa gu tuwava tcazedar. Italiafa patectoyafa lingeropa va watsa wali 16-eafa decemda isu 18-eafa ixam al suleyer. Va rezatcxo divrozayano gan pulukaf ezlopik yunker.




#Article 62: Bali ke gindaxo - Govitugal (trutca ke Thomas Cole) (128 words)


Bali ke gindaxo - Govitugal ( englavon The Course of Empire: The Savage State ) tir trutcapa lumkirafa gu 99.7 × 160.7 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1836.

Bata trutca koe New-York Historical Society koe New York (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Bata trutca tir ke enk dem aluboya trutca purdafa gu bali ke kono gindaxo, turestana gan pulukevafa envara.

Bali ke gindaxo tir doca dem aluboya trutca kaatoesa va izvafi bali ke gestina widava tigisa kene reca. Bata watsaca va sanefa satolera ke bane sare yunker : jontik amerikik va rietava ko vartereba rundayad ise kivayad da rictela ke rabaf seltay va tuwava va titolera co jupar. Govitugal va taneakafa tuwava dem anton abic ayik volar, i dem yestatcabanesik.




#Article 63: Ballena vedeyaf biragerd (140 words)


Ballena vedeyaf biragerd ( espanavon Parque nacional marino Ballena ) koe Puntarenas winka kene pacifikafa krimta ke Costarika.

Bat vedeyaf gerd tir welmaf gu 1.10 km² moe siday is 53.75 km² ke minda. Kan kexi ( n° 19441-MIRENEM ) ba 14/12/1989 zo kizeyer.

Gerd va worara ke megenol bak sinafa lamara ta nazbalkera mal fentafa bira ke lentef alpoz van grocela ke Costarika wali santoleaksat is balemeaksat gikazawar, is volson mal fentafa bira ke geef alpoz van Costarika wali pereaksat is santaneaksat.

Nelkafi ki ke gerd koe biraf ind kle tigir voxen inafo konendaxo vas enk dem piludanya ( tulon Ballena is Bahía Uvita is Piñuelas ) ruldar.

Lozolonafa sidayafa sumpasaca tir zaxoda wale krimta is pistafa ewalama sobesapana remi ontinaf kraytacek vox tisa xonyo ta nuyafa estobara bak omaf kraytacek kiren raporka va ringucanya ta dizvera va kabay noved.




#Article 64: Bancol (Indri indri) (114 words)


Bancol (Indri indri) tir tana moukolafa katca ke Indri oxi vey Indriidae yasa ( Lemuroidea veyyasa ) ke PRIMATES veem ( STREPSIRRHINI volveyveem, LEMURIFORMES tolvolveyveem ).

Gan Gmelin bak 1788 taneon zo pimtayar.

Bancol sotir tel logijaf ref bancoldunol. Va pibaf jonksevaf im is trelapaf ault sodir ; ison va adalaf bewot wale gelteem ke radimeinieem sodir, i va tanafa kira dene inaf lemuriformes tolvolveyveem.

Voklibon ice aal giblir, rumkuson ton maaktafa grablura is malestuson va toa is ilt is imwa. Wetce laxugriawitisa katca nope kastawera ke aalafo irubaxo zo torigir. Inafa titickafa disukera va pilkovapafa kerdela krister.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 2 apta ruldar :

  




#Article 65: Bancudol (Lemur catta) (110 words)


Bancudol (Lemur catta) tir tana moukolafa katca ke Lemur oxi vey Lemuridae yasa ( Lemuroidea veyyasa ) ke PRIMATES veem ( STREPSIRRHINI volveyveem, LEMURIFORMES tolvolveyveem ).

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Bancudol (lemur catta) gu glabaf ault dem batakaf maserk isu ebeltaf zo rokagruper. Va baroy dakelafeelatum sodir, i va feela dezunon kodororasa va ault viele va kevelik goliker. Bata dorora ta tcalara va tawavo dere zanudar.

Bat jidoldunol moe sid gilugalzeper. Sotir tel lodeyaf bancoldunol. Va ilt is toa gimalestur.

Oc wali anyusteaksat is lerdeaksat gikoblid aze keve ge ke gadikya nubagison
zo rembured.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.




#Article 66: Banglafi turci (Gyps bengalensis) (130 words)


Banglafi turci ( Gyps bengalensis ) sotir katca ke Turci oxi.

Banglafi turci vamoe meila ontinon azenter, isen tuke cuynafa witca va awalkoda vere sopilkomodar aze somalestur. Inafa taka isu berga tid bruxiskafa : soye bruxa co tatced da nuyon roliziwer viele estur isen gan solponawes tor zo kodororad.

Bata katca, dum indiafi turci, mali 1980-e sanda koe Barata is Pakistana ( vols Myanma ) riwe al griawir, nope jivara nekina gan estura va buca giropesa va bonol, i va razafa buca ( Diclofenac is Ketoprofen ) ware kruldesa koe xim is sotisa wuperse tove jontik sulem. 

Tralorna dere tid ara dratcera tove koti turci kiren sini benon giwaganyad nume jontikote zo tralaytad.

Banglafi turci ant gitalar. Sye tir deblitafa katca, blisa koe Barata is Myanma is Taia is Vietnama.




#Article 67: Bareaf wiks va Toulon, male guazaf kolom (trutca ke Vernet) (120 words)


Bareaf wiks va Toulon, male guazaf kolom ( francavon Troisième vue de Toulon : la vieille darse, prise du côté des magasins aux vivres ) tir trutcapa lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1755.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.

Vernet va baroya trutca va molt ke Toulon al lingeyer, i ke Toulon lozolonaf sayakaf molt ke Franca kene Mediterranea Bira.




#Article 68: Barlubekdunol (Perissodactyla) (219 words)


Barlubekdunol (Perissodactyla) tir tan moukolaf veem ( Mammalia pula ). Gan Owen bak 1848 taneon zo pimtayar.

Bat veem vas okolafa yasa isu vaeskolafa isu beicekolafa ruldar. Kotbata katca gu dira va lubekafa metolokuca ( vas tanoy ok baroy lubek ) ke radiminia zo adalad. San-peroya refa kruldesa katca vas kimi ke katceem abdion kruldeyes moe Tawava tadled.

Yaseem ke bat veem koe milackafo is pokeckafo irubaxo tigir. Okolaf yasolk goviton koe werda is afrikafo ok asiafo letaxo tigid, kore koe kotrafa tamava wetce kwaf sulem ik bonol tigid ; beicekolaf katcolk isu vaeskolaf va wedafa anameda ke asiafa bwaala abdualbad voxe koe Afrika is Geefa Amerika dere tigid.

Nekev dofa altoza icde lubekeem, barlubekdunol va jontika amidaca icde giltira is lum is altokor atoed. Beicekol va olgafa alma sodir, solve kotar veemolk va drumef im keve cugak ke alto sodir, vaxe bene ault is yinaxa ke okol. Dere tid zegodaf sulem : aldo ke vaeskol tir vas 150 kg- ; telo ke beicekol dile luxeon tir vas lo toloy decitor.

Dum kot moukol, bat dunol va oc sotrumapar. Okol is beicekol sotid tawavofamaf sulem ise va tolonga ta nazbalkera anton tazukad.

Barlubekdunoleem sotir werdtoraf ise va ruxafa sinka ke gedraf ord malestur.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bat veem vas 3 yasa ruldar :




#Article 69: Basekavara va Alfred Dreyfus (yunkeks) (481 words)


Ewava tir popafa eke al vanpir Izva. Tanoy afigasuteks va bifa krulder voxen yona vayasikafa oxila to kan telu losposafu taneabu ke Yunkeyen Loplekuks ke Petit Journal jonksudayanu koe data neva va bata folvafa vula ke 5-e ke taneaksat ke 1895 al wid : i kan basekavara va Alfred Dreyfus koe kusk ke Sayakafo Bemaxo. Ebeltakorafe ayikyeme rabetafe is zwafe, deswayambe gu intaf mepteem isu fumeem titeon daykes, triton ranyer, kabdue ctakikye dem tantazukotany is ton yinaxot koe suka, moempase va abalt ke tiyis redakik moe bade.

Bat gretcaks va sizunta ke vulaca dir ugale deltan ugal me jupayar da afigasutesik va lan lecapaf verast ba empara va imiz rodevannarir. « Tere yantaf mam va kotote cin ve skotcotesiyir, griporayan dug su zo ariseyer azen empaks mo lume al zo kabuyud », ugaldusik ke Petit Journal tcokeyes va sanegafa estera va « tel krizaf zatkik » vilder.

Jotaf kaburervoliaf francaf redakik Alfred Dreyfus gu dolera pu volnik va azed ke warzafi 75-e buli zo buntur. Kire gu nubasuteyena puza faluyuna kou pemaxo ke Germana mbi yoftecker. Birgafi vargi divnedini pu Gejapirdot va bat Yud fayik kaikanzar ise va inafa gugafamuca iltrakur. Lanzayan gu rezgalera ko ralma, in va bata plukesa fipta levgar abdida ko Diable ewala koe Guyana fu mallapir.

Taneon kevdreyfusevafa, Petit Journal fela remi san-toloya tegulana tanda ke tiskira ke Tela Arienta mu tari wan di tiyir. Xabe fayik Picquart ke Levcenkasa Zaniga va malyerotafa roklara fu kosmar ise va rolaca glotcayana gan Henry redakik ta anzara va Dreyfus di basitalar. Xabe bantan div Guyana bak 1899 zo dimstar aze koe Rennes zo malyer nume gan Loubet taneagadesik zo grigaker abdida bak 1906 di zo dimrokar...

Bat sugdalaruyus evodas gretcaks to wan krulder.

Kevaxasa va stiruca ke sayakaf delmik, trituca is vurkuca ke lanzanik va « inaf iskars dem liduca » goremstayad. Soe va ronkuca ke malyerot kev kerujuca ke lanaceem is abdimalyekseem direkeon di lecayar.

Radimi basekavara is abdi mallapira ko Guyana, lanzanik koe Conciergerie flint azu Santé jonvieler lize vitodavibason zo kaatoer, ton sugda vas sidja ik vuda. Yunkeyen Loplekuks drigdar da voldum gubef daginik inaf usuk isu nyoxa me al zo tipoked. « Ax ! ede va beg co al dubieyer, pune nustapon co zo askipeyer ; voxen kle guzekac ‼ in va guga anton al doler, to abiccoba numen soye zo guliackar isen dace va flintotcera rotir egar !» 

Koe Rennes, ba rielon 14-e ke anyusteaksat ke 1899, viele ko erbalt ta dimmalyes jiz lanir, Fernand Labori aluteik ke Dreyfus yasa zo viltar nume zo bakar. Viltasik ton batlize gexata mastuna nope vikiz ke viltaxa mevieli di zo pilkomodar. « Nekev beto pako yoteno gan kottan icde Tela Arienta, kottan va gomilara ke bat jastraf ukeik vol rovevanovar ike dace vol roveskaler, i ke bat rotir oviskik nyukon dierkviltayas ko ge ke mekorojunik ». Fernand Labori nope bakara di remblir aze vanpitir krinanik bak 1906.




#Article 70: Batakaf is rodaf cadim (suterot) (233 words)


Batakaf is rodaf cadim ( englavon A Dry White Season is afrikaansavon ‘n Droë wit Seisoen ) tir balemeaf berpot ke André Brink, sanegayan bak 1979. Nope piskurabiura koe Geefrika, koe Engla xantoon zo sanegar aze mon sanon zo kalavar. Koe Franca, gu Médicis poradro bak 1980 zo gabler.

Ben Du Toit tir izvatavesik, i Afrikaner korik ke Johannesburg dum bet artan, ton vertackafa blira bene yasa is adlutaxo is kobara. Va voldrikaf bliragropeem ke ebeltikeem koe patecta adre toz jiligar viele tunaweyes Gordon ebeltaf matelamidusik ke bema lize in taver, zo soper. Gordon toz kogrupayar, tuaftatason va gropeem ke awalkera ke nazbeikye koe flint, i ke grutes sardik dodemb va vayara gan Ben. Sardik koe tittiyisa exaksara tigiyir kire va zaavevaf mweem tabiyir, bro jontikar ebeltik ke Geeafrika.

Gordon koe flint silukon xonuker, kseyes sedme winugaf munesteks. Ben Du Toit va kogrupara ginur ise pu kottan va rofavereem ke refi roti lanedir, va int arpumapason is tantanon kabelcason va matafa bazexa, pomanon gan Stanley ebeltaf diremstasik. Darpe abdufira ke kogrupara, vrutasik tantanon griawid oke faylud, numen aulafa blirama ke Ben adre divroidar. Va Melanie felusikya is inafe gadikye gitrakopuse rungruper... Nekev fidwara, tanoya coba anton re tir benelafa : ageltuca.

Tere Ben kaldrasur, va dile dace gorukuca. Gan tan intik zo relmer. Zo adjuber voxe va ledungxa ke kogrupara pu savsaf nik al lajudear, i pu sutesik re negas va dalintafa rupa.




#Article 71: Batakalamone (suterot) (564 words)


Kotcoba tozuwer bak XVII-eafa decemda viele gradilik, mon tolsandaf italiaf grupeik gan turkaf biratotasik zo gralomer. Flintaf koe Istanbul in askir da bevular selaropik nume wetce levetirik pu kulaf « hodja » ayik zo firvir. Levetirik is « felisik » divulon vektad, voxen metol ebler da aflar. Toloy ayik belcon nuvelad funen is kavanan gan bata vekta. Baton sintafa rustayafa gesiara bokawer isen sin va merofolina ikaca kosmad. 

Va egara va tcatey ta sultanik taneon zo vajged ; tir buda novesa da va intafa grupaskisuca nedid. Va tuuumara va bartivak flis kare kocalizira azon koaskid ; tir abdumimaks pu sin jekus va rodaxara lodam aliuca. Turkon, webed da va eaftafa konakakola baswelkad baton grikteson va sintafa sposuca gu oviskaf grupeik joke sposuca gu benaskis norlik. Voxen kaliapon, kal volgalafa ruptesuca abicabicon platitisa va sin van sostanuca sintafa gesiara artazukawer. Worara ke toloy ayik va sultanik tuloriawed, sin va gaderopaxo bulud ise ko vulkunuca vielvielon flaydud. Voxen tiyir vulkuson va polskaf tawuk ke sultanik. Kire geja tiyir kotrafa sin tolon zo yaned. Me ta giwara va blisik batviele volse ta envilara. Sultanik va grupaskisaceem ke intyon norlaf grupeik folir ise vajger da sin va tueaftas gejafoalk ravaldutus va encenera tuuumad. Tel toloy vektasik va geltrara va artowarotaso ervo kle koaskid, voxen ware, rodjera me nuvelar vodafa okaca.

Opeluca robevular afra indon gu suteroteem. Wori tir lit felis viele va Beyaz kale berpot toz belit. Wizbuxa atcesa va krije, dem kalnaris alpoz meviele iskes da obrara ke belisik vantenur. Rupa belcon opelafa is xayesa, soe divmodasa kan watseem is sapuca va dulapera. Luxe koredikeem, me loa wavdaca. Orhan Pamuk aname abic suven is skujes koredik grustar.

Bata opeluca nover da sutesik ko swavopa ke koredikeem is belcelaf kapburedeem istfir. Min va kuranisuca ke sutesik va jalara va lanyoni tegi iskeson da inaf rieteem remawir drikon remwit. Keskeon, bak kotafa nega icde yone gedrafe detce me kan rontifa waltegira voxen kan kraf lidok sutesik boyar. Min va vil ke turkaf sutesik icde yon gaderopaf ik trakopaf is alkaf uum baton kosmat. Batcoba kan amidaf koredik, kottan kaatoes va seltki. Min ton vodapafa drunara va seltaygla wal Talteka is Roneka, tulon icde folisuca, va bat berpot rokrafiat. Bata neva, min gildat, me tir grabom ke riyomes islamevik vols suterotik blis iste zvak is batvielon levgas va maletikseem ke mana ilatcewera se is elimon ik ebokon malyedas va noelaca. In icde turkafa araya isu lojadion selt pu min taveper.

Kadime mana lentorafa dumivaca, pwadeson va rupa ke naca wal toloy ayik va sint vektas maneke vaon fereon gojet beka sin tid amidapon xantaf, Orhan Pamuk va belisik icde inafa ayafa gropa erur. Va tokcoba ayik tir ? Berpot tir milconyaf gu voltairekoraf trakopaf reiz lize tazukon ice vestanyafa dralya isu kuda in va undera va yona ayikeemafa zolonaca ganer. « Kotugale is kotlize » sedme giltafa muxara. Bat turkaf suterotik tir witaf ( ok radimiwitaf sedme konaktan ) is albas va tafura va intaf belisik, is karolas da va vileem is pwadesikeem betar, is aneyas da va belisik kan yona pwadesa tca skalter oke akoyer. Tulon, va abduef ozwaks pu Nilgun Darvinoglu is kostasiki sugdayani gan Faruk Darvinoglu neva dir. Min me grupet toktan bat korik tid, isen mecoba co nover da va sinafa tisuca etrakat ede koe Sessiz Ev, ar berpot suteyen weti konaka tanda, suterotik askiyir da sin tiyid sordaf. Orhan Pamuk va intaf belisikeem kotviele gevar.




#Article 72: Batakatakaf trimez (Haliaeetus leucocephalus) (163 words)


Batakatakaf trimez ( Haliaeetus leucocephalus ) sotir katca ke Trimez oxi.

Batakatakaf trimez kene krimta is uzda is kuksa ke Lenteamerika anton soblir. Wetce erbilok ke Tanarasokeem zo vanikatcuyur.

Trimez sotir tcabanesik is onasik gempaf kapbure aryona katca, ise va volblis ok akoles kabay nelkon gralomer, ik kabay laxupujes ko dambafa lava daykatason va atoeem. Bas flaweza va kabay dile levtiolter, mazukeson bak inafa talara vieli wivga di zo ilnarir.

Toloya apta krulded, bata koe yona lentefa is istefa soka is bana koe Alaska is taltefa Kanada. Sanelia ke Florida fentugalon sonazbalker ise van idulafa soka lenton gidivlamar solve tela ke Sanelia va awalkaf termil ke Pacifika Welfa benelon somalestur. Gelkeon tis jontik, bata kiizinda nope tcabanera is ratatoraxa koe istefa ik geefa soka ke Tanarasokeem al turiawer. Cwara va atoeem, oton gu tola, koe begamapa koe aal gidilizer. Trimezoc ke bata katca va batakafa taka ordafa gu milgik me did ise va balemda ok alubda abdi diskira va parmaf bruxeem di ked.




#Article 73: Bedakol (Rangifer tarandus) (140 words)


Bedakol (Rangifer tarandus) tir tana moukolafa katca ke Rangifer oxi vey Cervidae yasa ( Capreolinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Bedakol tir ordaf irubasik ke arktikafa ruga. Barma sotid dem gama oltavafa gu telyona ke wocol vox dem azekaf abduak zanudas wetce leakom ta suxara va nolda num trasira va tij ik berdava tisa nelkafa sinka.

Voldum jontikar wocoldunol, bat barmeem sotid ke bedakolye lidam bedakolya. Kriza sotid abrotcafa is divpaklanafa dem krilap jupas da sulem ko noldaxo me vanludevawer.

Mantaf pezay sotir imkiraf isen im tir vaf vols baynaf. Ison va ebeltafa conya tcalasa va otsa ke jivot kale kafka kimon ice eliwa nedir.

Bedakol ton milkava vas konak decemoy olkik rem aala is ruga gilanid.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 14 apta ruldar :

  




#Article 74: Belira gan Verhaeren (trutca ke Van Rysselberghe) (219 words)


Belira gan Verhaeren ( francavon La Lecture ) tir trutcapa lumkirafa gu 181 x 241 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Théo Van Rysselberghe belgaf lingesik bak 1903.

Bata trutca koe Museum voor Schone Kunsten tcilaxe ke Gent koe Belga ( 2018 ) tigir.

Bal gestafa katanara koe kraba ke Saint-Cloud ( Franca ), Émile Verhaeren ezlopik va divokseks ke grabom belir. Zikexa va yambafa is suterotafa adala ke bat seltomaf delt drigdar : dem nevakirapafa varba is kudjot ke Auguste Rodin is kawarzeks va Delt va thomas Carlyle gan Whistler is Moe abade gan George Minne.

Bat seltomaf delt tir evlaf gu 1903, voxen tozurafa rieta ke bat bitonaf buneks tid ke abdifa barda. Van Rysselberghe va skura va trutca kan konak zovdaks is lingeksam al abdiegar. Belira tir tane ontine ke deltafa yamba is bunese ckane vokeyene gan Van Rysselberghe. Kan windena lingera is pofa ksevara, inaf martig ton ilkafa arapenira va direliteva zo ruyer. Trutca ton izvafa vrutara va arayafa gluyaxa wal Franca is Belga moni decemdarura dere zo robelir.

Kaatoeyen korobutik koe trutca talturonon tid : Félix Le Dantec az Émile Verhaeren ( kerakoron ) az Francis Vielé-Griffin az Henri-Edmond Cross az André Gide az Maurice Maeterlinck az Félix Fénéon ( lukoptakoraf, ranyes keve keldega ) az Henri Ghéron ( ranyes kake rova ).




#Article 75: Belisikya poke dilk (trutca ke Vermeer) (106 words)


Belisikya poke dilk ( nederlandavon Brieflezend Meisje bij het Venster ) tir trutca lumkirafa gu 83 × 64.5 cm-, i sugdakiraf puntalingeks keve stama skuyun gan Johannes Vermeer nederlandaf lingesik moni 1657-1659.

Bata trutca koe Gemäldegalerie Alte Meister tcilaxe koe Dresden ( Germana ) re ( 2018 ) tigir.

Taneafa trutca ke Vermeer watson gu twa. Koe koekuca batlize tigit : auluca is antuca is korik rotcas va koefe tame. Dizvesik va trutca tir nuyackaf ta remtrakura va nakila, voxen kottan va renatwa taneon fu trakur. Marwida moe taneaf azent tir bunesa tca, banugale giltafa vox kaaneyasa va wenyafa keska : disukesik va gomewina coba akoyer.




#Article 76: Bering Bira (382 words)


Bering bira tir teli lolentefi ki ke Pacifika welfa. Ton vanpokeon bargentimaf tazuk, domega tid lenttalteon Sibira is lentroneon Alaska. Bering vedil mantaf gu 85 km- lenteon tigir. Geef krilt ke bargentim va ewalafa vokoda ke Aleut tursia.

Toloy jumtak vas mon milaf lum zo rowaltrakud. Baton, valenteon is varoneon jumtak dem azekackaf titak is mialukon titsuyaf gu anton 150 m- vadjes va midaze ; banon vageon is vatalteon welfaf jumtak loon titsuyaf.

Midafa drovuba va ban welfaf jumtak ton baroy jumtakam titsuyaf gu 3700 m- ik 3900 m- solzarted. Lentugeronon Aleut jumtakap divlizer.

Talteon poke Kamtcatka dega Circov drovuba va Kamtcatka jumtak gu Aleut jumtak solzarter. Vage Bering bira drume vokoda ke Aleut tursia, Bowers drovuba va milyoltaf jumtak kimar. Cug lavok ke Bering bira va Pacifika welfa geunir. Alaska salt rem Blijni vedil dye lente Circov drovuba vaon platir, vox dere rem yonar numay wale ewala.

Viele bata lavokafa flava koe Bering bira tigid ise taltnid, pune niarud. Batinde va voltrulakoraca nekid, i va salteem riwe ivamuf.

Bata voltrulkoraca ton toloya gama grocelon ice Alaska solzarter. Bata gama van Bering vedil idulugalon solentnir. Bana va Aleut salt dimkalnir aze wetce gijarotif Kamtcatka salt kene asiafa krimta getalton is geon wan nir.

Idulaf salt lentnis kene Alaska va gropa ke opra kabdue krimta nekir, i va gropa leon lugavafa voldum ronefa krimta.

Bat saltaf vierd me tir bograckaf kiren krayta is zivotcap is arapeniwepesa laveka ke Pacifika welfa va saltarura dun nekid.

Kene midaze, aludevaf lavok ke Bering bira ticnir aze cugon tulavekawer ise va Pacifika welka kalnir. Bat lavok kulaf gu sinkasa eipinda va bliopafa warzesucapa ke Bering bira nur. 25 kabayafa katca zo gilonad, don termil is aaltuk is baki. Idulugalon megol sinkaneyas zo dizved. Soe noafa onara va sanelia ke bat moukdunol al kastar.

Mali 1980-e sanda, Bering bira tir tani tamavaki lize lidawickafa tuidulawera tir zolonapafa ise exaksaweper.

Bak Opraf Firday, laveka ke bira tiyir omafa eke ayik mal Sibira va Bering vedil roremlaniyid aze va noeltafa Alaska rokolanid abdi da va kotrafa Amerika kaikion kaliapon boniayad. Re midafa gola tiyisa banugale siday gu Beringia dile zo yoltar.

Yolt ke bira tir tel ke Vitus Bering totasik zanon gu Rossia taneon kosmayas va milyoltaf vedil, beka ar vestasik mo bata bira ixam al totayad, tulon Semyon Dejnyov.




#Article 77: Bering Vedil (323 words)


Bering vedil wale Arktika welfa is Pacifika welfa tigir. Geeon Bering Bira tir valentexo ke Pacifika welfa, isen lenteon Tcukotka Bira tir ki ke Arktika welfa.

Bat vedil va Asia gu Lentefa Amerika dere griuziar. Koe tele vwepe, soluma wale toloya tadava tir vas anton 85 km-. Mialukafe aludeve ke Bering vedil tir vas 30 ik 50 m-.

Abic lavok va Bering vedil geulenton remnir, trabe mal Bering bira kal Arktika welfa. Titsuyaf lavok va midjumtak aludevaf gu 4000 m- kal lavek dile titunir, voxe malon ko Pacifika loeke dimnir. Abicote bat lavok va vedil az Arktika welfa soe lajukonir. Nelkafa lazava ke bat artnirama nutir tove axafa amiduca ke laveka wal lentefa Pacifika welfa is Arktika welfa. Ostik bata remnira gan mebelaca ke Alaska vustxa is alpozafa gaelnira vamoe lentefa Pacifika welfa zo turestar. Kraytaf tust ke Bering vedil tir vas anton 30 cm-.

Fentugalon, zivotc koe bata gola jontikviele is tizapon gidud. Dile Bering bira tir besayana gu biropraxo vafo gu 1 m- kale vokoda ke Aleut tursia. Yanka kal -35° ok dace -45° rotitstid. Koe vedil, dace isti idulugal, dantalesi opraki merion zo rokakeved.

Riwe milsolumon ice Dejnyov evilma ke rossiaf batak is Prince of Wales evilma ke alaskaf banak, toloya Diomed ewala tigid. 

Walvedeyafa conya ke evlabetara to waleon tigir, is dere jowa wale Rossia is Tanarasokeem. Loon geeon, Saint Lawrence ewala va vediltoza bideon oblar.

Bering vedil gan Semyon Dejnyov rossiaf totasik bak 1648 zo kosmayar. Pyotr gindik kaikion eruyur da Vitus Bering danmarkaf totasik lodelimon di vestayar.

Remi daref oprafirday weti loa tanoya kunda, biravwa arte 100 m- valeve refa vwa tigiyir. Vedil banugale anton tiyir woday, i Beringia woday kagluyayas va Asia gu Amerika remi mon decemoya celemda. To reme bat woday, jontik sulem isu ruxa mal Asia kal Amerika laniyid, azen ayik weti mon toloya kunda. Noeltafa opafa kobara va bata evlara buntud. Sedme bocafa aneyara, taneafa lamasa runta weti balemoya kunda rotir co dilizeyer.




#Article 78: Bilmara ke Aniche (yunkeks) (215 words)


Raston gu arotievafa deona, bilmara ke Aniche kre tir teci moxinafi mi ok kotavesa kuda. Solve momasiko ke Lumière berikyeeem va tari watson gu sisten sistesik relander, pune feleem va Clément Decout balger, i va tueaftan eaftevik, i va foban fobasik, i va adjuben adjubesik...

Koe kotafa vema ke Aniche valente Franca, zolonafo yeldaxo mali tena ke XVIII-eafa decemda zo saved. Segeyen dene lizukafu kawodafu sistu bak 1845, Vuillemin dritik va ekaveem vanticfiyir vieli di vanpiyir gadesik, numen to fiptatason va alub-saneaf ilanuk ke inafa kiewafa is ronkafa kozanira, lorot dem 4000 zoratc ba 04/08/1895 koe Auberchicourt pokefa dota zo grustayar. Clément Decout vanmia ganenikeem anjer, i tolsantevdafe dodelikye zunepene.

Tuavayan gu divroidara volana ton afifa ayewara, zovdaks ke Yunkena Loplekuaca va litera va sotisa malyerara laumasir : dumede gan kelttey co tazer, pune gunik kal toloye metre mal sid ton titafa taka zo ticplatir, koe teca buskafa rumkanyera. Ar trasiks : sollipayan vageeem kolpayan, i ckaneinda katrasitina gan wimbrusik bak direfa decemda.

Blison kalubeyes vox jivotgabeyen is bindes, Decout va meka ewa tiyar aze tere xonuker. Bata « virnafa xonuka » pu felusik ke Le Petit Journal va tela ke Pauwels kimbar, i ke arotievik daykayas va aora koe Madeleine Uja ke Paris ba 15/03/1864 : abdievlon merizeyen, tralt va ant aorusik al aytayar.

 



#Article 79: Binjol (Orcinus orca) (136 words)


Binjol (Orcinus orca) tir tana katca ke Orcinus oxi vey Delphinidae yasa ke CETACEA veem ( ODONTOCETI volveyveem ).

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Binjol sotir megoldunol nedis va kiraf batakaf is ebeltaf blay. Inafa taka tir pozkirafa, pezay tir trelaf is azekaf is otson anamkaf. Lum ke gef pujek ontinapaf rotir vas cugon 2 m- ke lanyone binjolye ; aultaf pujek luxeon tir ton toloya tigafa vidila. Gariza ke binjol sotir dem 44 delafa feykorafa talga, tanon pofa vadime prijust.

Binjol tir kaliaf is estudjaf wivgatcabanesik. Tir eyaf sulem blis vanmiae gadikyarotifa lospa dem kotklaaf milgik isu jotik. Ota ke lospa gitir vas mon bar-sanoy olkik ; soe dile binjol ton lozolonafa doda vas kepteon 150 olkik va sint katanad.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

 




#Article 80: Biribi (suterot) (244 words)


Jean Froissard, i kaatoeks va miv Darien, va sayakaf zanok waveson dulzar ise va ervoli tori alubda kuranon segur. Bata gorara kalion nijur rotafa : va int me rozaleson gu tuadrana brevizara va ilkuca, in va gonaskin solovaceem tukrafiar. Va arak ke nuyuca jupasa va sira va ugda num vanimpara va gleba ke vamoeik wan vider. Pursara bedewed aze kadad lanzara gu ugdafa rumala koe Tunusa tori arak ke sayakugal, trabe barda.

Koe bata xalta, kotcoba tuvexeatason va olkikaj zo vankolar. Inafa linulara wetce skalera zo malsaver enide boksapafa pursara di zo rewad. Batmana pursara va exurinda ok tarlera ke flintik lanviele ok arviele di nekid, numen batcoba ta tupoara va askipesa udutuca wetce yonta davon zo faveter : va nakera bagaliafa gu Mialukugal, ik flint firvis va sinka is lava riwe umackafa gu moblira ( nek dace me kotviele ), ik ciondasa kobara kali awalkera ke lodaxaf lanzanik.

Froissard tuke gisa bogera anton lajurur. Tuke bogera va vamoeik govemunestes pu metan num impavantapas va tirka, bogera va susik jiligas va krizuca ke xalta nek mekategison kalveges, bogera va wideyikeem koe Franca werkon vol wis va coba dilizesa koe xalta nelkoton gu musuca.

Soe Darien va saara ok ikuzera me lanekir : va batcoba ke rinaf krent namit, to va olegara va nuyuca is riyoma wison va lanyon ayik maneke uduton askipejen nope derkama. Arti alub-sanda radimi bata nega, Franca va intyona xalta grirunkar, voxen aro Biribi xo welmon ice poz ape wan aultoved.




#Article 81: Zeus is Tetis (trutca ke Ingres) (220 words)


Zeus is Tetis ( francavon Jupiter et Thétis  ) tir trutcapa tollumafa gu 327 × 260 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan  Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1811. Koe Granet tcilaxe ke Aix-en-Provence re tigir.

Zixa tir male Iliada. Tetis lavasersikya, i gadikya ke Axilleus va Zeus dilder enide in va koboda wal inafe nazbeye is Agamemnon di tciner.

Ingres va tanaef dank ke Illiada malsaver : « ...azen, divlanison va skael ke bira, rem glupaf mid kal Olimpos ticlanir lize va Tel Wis va Kotcoba trasiyir, i an lorik debanyes sume arak ke lorikeem, moe an ontinuk ke Olimpos. Inya kabdu in debanyar, va inaf badeeem  kan taltenuba dablur ise va itowa kan ronenuba uzar, aze, voseson... »

Tetis va skael divlanir, inaf meem tir abrotcarsaf, va Zeus dilder.

Vuestera va Delt ke Napoléon tir denafa.

Bat grabom vas trutcapa tir ke warzapulukevafa rekola ke lingesik, ladimkazawas va karuca ke krent ke Savsugal, voxen kobavera va detce tir lefa gu mil krent. Lorik wetce ana rictula zo kaatoer, takumason ok woltsoason rozobes va lazava ( i va tela ke Axilleus ) ok parmon rokerektas.

Soe, pof gu intaf pilkovoyeem, mil lorik drayder neke nutir titicken, ton ma moe rujod is disukenon gan rubaf kiiz. Vabdueon talteon, Era dizver ise va dulzera ke Zeus pu erudara ke Tetis rubar.




#Article 82: Zinaida Konoplyannikova (163 words)


Zinaida Vasilyevna Konoplyannikova ( rossiavon Зинаида Васильевна Коноплянниковa ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Sankt Peterburg koe savsafo rossiafo gindaxo ba 14/11/1878 kobliyir. Ba 29/08/1906 koe Schlüsselburg ralma zo xonukaklibur.

Zinaida Konoplyannikova tiyir tavesik. Koe tawadayafa bema ke Gostilici wida poke Peterhof kobayar. Bak 1902 nope digira va biuna neva is intyon alkiskevaf suteks zo koeninter. Direilanon nope artowasa galbedura van tawadayikeem zo soper nume gu Petropavlovskaya ralma zo kobuder. Bak balemeaksat ke 1904 zo tunuyar. Bak 1905 tanaksatcekon warzon zo koflintayar.

Rielon ba 13/08/1906 do lyumas blayam ke Seltevafo Artowaso Pako va remazavzara va direm ke Min jadiwik is inafa yasa kabdue golda ke Novi Peterhof paker. Mil jadiwik va Semyonovski vertega al dirgayar, i va vertega rujayasa va kevmadara ke Moskva bak santoleaksat ke darefa ilana. Gan Zinaida Konoplyannikova balemon viltanon zo aytar. Bantanya vere zo soper. Ba 26/08 gan sayakaf erkey ke Sankt Peterburg gu vrayaraxonuka zo lanzar.

Ba 28/08/1906 ko Schüsselburg ralma zo arburer. Klibura va restali direvielon di dilizer.




#Article 83: Zürich meld (1799) (trutca ke François Bouchot) (118 words)


Zürich meld (1799) ( francavon Bataille de Zurich, 25 septembre 1799 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan François Bouchot francaf lingesik bak 1835.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 26-e runda re kereler.




#Article 84: Élisée Reclus (752 words)


Francaf tawavopik is trakusik va arotieva, Jean Jacques Élisée Reclus ba 15/03/1830 koe Sainte-Foy-la-Grande ( Gironde utca ) koe Franca kobliyir. Tir balemeaf nazbeik ke san-balemafa yasa, ke Zéline Trigant tavesikya is Jacques Reclus calvinevafe gertikye, ke yasa inkeyena poke Orthez ( Pyrénées atlantiques utca ). Wali 1831 is 1838 koe La-Roche-Chalais widegama ( Dordogne utca ) dene gadikyaf veygadikyeem atrir.

Tise san-bardafe, koe alkafa reila koe Neuwied koe Germana jonvieler lize va latinava is konakara ava raver. Bak 1848 va alkopafa vayara koe calvinevafa kotla ke Montauban bokar neke va sutesik dum Saint-Simon is Auguste Comte is Charles Fourier is Lamenais dere toz belir. Divlapune bak 1849 nope otcera, va alkopa jovler nume va taves play dene reila ke Neuwied di kereler. Bak 1851 va Berlin koirubar lize va tavera ke Carl Ritter germanaf tawavopik koe kotla walterektar.

Bak muvugal ke 1851, va Franca remlanir, mal Strasbourg kal Orthez, do Élie Reclus felusik berikye. Olgalicuyune mali bane sare gan gaderopaf rieteem ke abduaxeva is arotieva, va taneaf krent vey nuyucafa koswara : Vonera va nuyuca koe tamava ( Développement de la liberté dans le monde ). Kaiki kevsokara ke 02/12/1851, eze Franca kuranon soker. Wali 1852 is 1857 dun koyar, blidason va uneme, tulon koe Engla is Eirea is Tanarasokeem ( lize va levetireva tukultanon kosmar ) az Kolombia is Antilla.

Dimlapiyise koe Paris, Élisée Reclus bak 1858 va ebeltikamafe Clarisse Brian yerumar aze sin va toloya nazbeikya di dikid. Va Seltom ta Tawavopa denfir. Va francava taver ise va koyasa nyapexa sutelar. Inafa taneafa, Koyara ko Sierra Nevada de Santa Marta ( Voyage à la Sierra Nevada de Sainte-Marthe ) bak 1861 zo sanegar. Bak 1863 va zabdura va dodelikaf dotegis omelt ( Crédit au Travail ) paker ise va Gesia ( L'Association ) fela gader. Bak 1864 va Walvedeyafa Gesia ke Kobasikeem ( WGK ) yoter, aze va Mixail Bakunin rossiaf artowasik kakever aze va walvedeyaf abeem ke WGK koe Swiza tegison paker. Miledje, valey jontik vayaks dafun pu Revue des Deux Mondes virda, va koplekuks va Dotak ke Franca ( Dictionnaire des communes de France ) bak 1864 sanegar, az inyona opafa neva : Tawava ( La Terre ) ton toloya karba bak 1867-1868 az Izva ke kuksama ( Histoire d'un ruisseau ) bak 1869, i va neva tisa kiewatcapafa. Clarisse yerumanya bak 1869 mulufter azen ine do Fanny Lherminez etorkon blir.

Bak francapreussafa geja ke 1870, Élisée Reclus va vorn ke Vedeyaf Susikeem wetce kuranik zanivar. Bak bareaksat ke 1871 gu vintera ke Dota ke Paris va int kavangluyar. Gralomeyene gan ervolia ke Versailles, gan Gejaf Pirdot zo kojizar nume gu rezgalera ko Kanaka ba 16/11/1871 zo lanzar. Voxen inafa opafa targuca va pumbara is kevotcera nekir numen gakera ke arotievaf grupeik gu divstaksesa sanda dive francaxo zo nuner. Ko Swiza is Italia va int divblir lize va artowasa anameda ginobar.

Fanny etorkya bak 1874 radekason awalker. Diretandon va Ermance Gonini yerumar ise va Clarens ( Swiza ) koirubar. Do Pyotr Kropotkin va arotievafa tegulara koe Franca is Europa. Dim Paris bak 1879, va sanegara va cugexafa Warzafa tamefa tawavopa ( Nouvelle géographie universelle, 19 karba mali 1876 kali 1894 ) ektudar, wan koyason koe kotrafa tamava. Bak 1880 Izva ke meftava ( Histoire d'une montagne ) suteks isu Towara is Artowara ( Évolution et Révolution ) zo sanegad. Bak 1882, va abduekrent ke Lorik is Soka ( Dieu et l'État ) ke Bakunin nik sutelar. Bak 1886 va Alexandra David-Néel rungruper aze va nucapa doon kiewagitir. Do yasa ko Sèvres poke Paris va int inker lize va kobara wanur.

Bak 1892 va moavafa diema ke Seltom ta Tawavopa ke Paris is play ke tawavopaf tavesik dene nuyafa kotla ke Bruxelles mbi kserar neken va gaderopafa tegira dun sayudar. Bak 1896 va Aroti sposaf suteks sanegar, az va kabdunedira va arotievafa rietova kan Towara is Artowara is arotievafa Rietava ( L'Évolution, la Révolution et l'Idéal anarchique ). Bak 1898 va Tawavopaf Kizey ke Nuyafa Kotla ke Bruxelles zabdur is va ji piskusi va tawavopaf liwot koaskir. Bak 1902, va Istefo Gindaxo ( L'Empire du Milieu  ) sanegar ise va abduekrent ke Ta bli ( Pour la Vie ) ke Alexandra David-Néel suter.  

Élisée Reclus ba 04/07/1905 koe Torhout koe Belga awalker. Inafa bocafa trakopafa neva, Ayik is tawava ( L'Homme et la terre ), kabdion tenukeyena, bak 1908 di zo sanegar.

Élisée Reclus tiyir sporgaf sutesik. Va jontik tawavopaf sanegaks suteyer, is dere watson gu gaderopa is arotieva ok lida. Valeveon, mevarafa vexala dem inyon sanegaks :




#Article 85: Émile Verhaeren (278 words)


Émile Adolphe Gustave Verhaeren tir belgaf francavaf ezlopik. Koe Saint-Amands wida poke Antwerpen koe Vlaandera ke Belga ba 21/05/1855 koblir, aze ba 27/11/1916 koe Rouen ( Franca ) waltanon xonuker.

Verhaeren dene kulupafa yasa koblir, i dene yasa francavusa solve Vlaanderava koe wida is bema felir. In va francavafa reila koe Gent taneon nobar aze koe guazafa kotla ke Leuven va rokopa vayar. Va rijay dem suterotik sutelas va La Jeune Belgique virda to banlize rungruper aze va inyon taneaf teliz dene vayasikafa virda sanegar.

Bam va malyerotafa klepa lakurebgar ise djukuvanpir suterotik. Bak 1883 va taneafa larma dem geltrevafa ik tuwavevafa ezla sanegar. Seramon emuden gan vabduikeem, suteks koe vo bilitar. Gadikeem poman gan gertik ke wida va piskukseem vilatason dace laluster. Bilita tiyir mewelidan mukot ke ezlopik enide lokalion di tugrupenawer. Soe va aryon ezlak direkeon wan sanegar.

Bak 1890-e sanda, Verhaeren va seltaf uum is seltevafa rietova dulaper ise va « arotievafa exura » koaskir, ise va muxara koe yona ezla va alpoz ke widavapa is tel volsaf ke tawadayafa blira kobaver. Va intyona corara va warzaf ugal koe larma dum Les Campagnes hallucinées is Les Villes tentaculaires is Les Villages illusoires is Les Aubes wenyaxa muxar. Bata ezla va in di tusposad, isen inaf grabomeem koe kotrafa tamava zo malfrancavar. Ta belirura is laxara koe kipi ke Europa koyar.

Viele bak 1914 Taneafa Tamavageja vinustar ise nekev mialoduca Belga gan germanaf milk zo kereler, pune Verhaeren koe Germana re tigir ise tir verolon gu aliuca. Va yona dilievafa ezla suter ise va oviskuca ke geja lyumar.

Radimi tanbata laxa koe Rouen ( Franca ), platiyinon gan tari lev krafol ke artlapis impadimak waltanon xonuker.




#Article 86: Émile Zola (362 words)


Émile Zola  ba 02/02/1840 koe Paris koe Franca koblir, nazbeik ke italiaxantaf dritik.

Awalkera ke gadikye, viele ine tiyir perdaf, ko volfakafa erbadebala va kotafa yasa ke jotafe Émile plekur. Viele gadikya va inkewera ko Paris gorar, Émile Zola va sakiafa blira kosmar : « wawuca koe Paris, ~ di kaliyir ~, tir jontolafa wawuca ». Bata xokagafa debala is rodjera ta ekul is taneafa kobara koe piskurind az play ke suterotaf ugaldusik va in van viltesa sutera di stayad. Mu geltreva is rozayana tuwaveva sutesik va Germinal kaliapon di sayudar : « Minaf gradilik, ~ Zola suter, ~ mea tir karaf ormusik, tel soloksik ke XVIII-eafa decemda. In tir altoopaf detcik ke noelafa opa, tisik tazukayan kan yona vila ise perdoes koe anameda va int kotbartivon kolusa ». Tuke mana ruyera, dolge jontika malyopara Zola va int divaykayar. Sin me di gracayad. Nietzsche pu in tizon dulzeyer : erava ke Zola, tir « alitaratci ». Dere in va Dostoyevski ta pomara me rozinulayar : « Va Zola al belí volse va mana evakaca anton volfakapon al robelí… »

Milinde Jean d’Ormesson al suter : « Kaike batyona malyopara, gijuca ke Zola tir da ko intaf cugexaf grabom va « riwe kotaf milsaref grupenucasok » al kobelcar, sedme tazukoy ke Michel Serres, ise da ko bata granapafa kobara va ilteem ke gaderopafa is seltafa bagaliuca prekson urlickeyena koe felind is moekote va gorukafa bodara ke pestakevafa sukera is alaakafi rali » al vanburer.

Ke Émile Zola vundaf kolnaks zavzar : Rougon Macquart yasa, « tuwavafa is seltafa izva va yasa bak Toleaf Gindugal ».

Aze moni blitena, icde jiz va Dreyfus, Émile Zola va kotgrupafa dilfura kabuyur : Isti 1890-e sanda konaka tanda tiyid adrafa enide icde bat jiz inafa trakula iaweyer. Azen mal pawera kal kevmadawera in di pir. Vielu in miniakiraf da Dreyfus redakik tir volgunaf, ba 11/01/1898, koe Aurore fela, pu Sokasanetaneatisik va intafa taulesa twa piskur : Numá. Va datafa gijayoltuca pu in kalion di vanburer ise va lanzara is zersara di vodar, vebason va intafa divbliwera.

In ko Franca bak 1899 di dimlapir aze bak 1902 arti barda awalker, tison 62-daf, nope vimtawera, koe ware bulafa walta.




#Article 87: Étienne Brûlé (673 words)


Étienne Brûlé ( ±1592-1630 ) ~ Francaf kotgrupaf vestasik va Amerika bak taneafu acku ke 17-eafa decemda.

Viele va Amerindiik koe Kanadaxo kevlapiyid, pune francik va notafa tikira doon exoneyed. Maneke konak boniasik va mivirubafa wida koirubayad. Batinde « aalapabusik » awiyid, i francik kiblayas va tamava ke indiik. Va sinyona orpa isu ava isu vage vanikatcuyud. Aalapabusik va gildara va mivirubik noveyed ise tiyid vestapasik.

Étienne Brûlé tiyir taneaf aalapabusik isen inafa izva tiyir skesa lidam iyeptasa. Bak 1608 ba santevda va Franca buluyur edje koe Honfleur bliyir, kore bak 1592 koe Champigny-sur-Marne poke Paris al kobliyir. Mo tota ke Samuel Champlain vestasik van Québec is warzafo amerikafo boniaxo va int seguyur.

Bak teveaksat va Tadoussac artlapiyir. Remlapira va Atlantika welfa kan tota remi konak aksat tiyir teca kotavesa yotca, voxen debala moe krimta tiyir figafa. Espanaf euskadiaf onasik va mordara is onara mone Priwaxopo ke Terre-Neuve ewala vol djupakayad nume va francik zugon dun dilfuyud. Soe Brûlé me zo kostruyur.

Arti konak aksat, figapaf fentugal va boniaxo alkejayar. 16 ke 24 ayik ke brinuga ke Champlain awalkeyed. Étienne Brûlé is Nicolas Marsolet dositik mobliyid, tiskison va fentugal koe aala. Gruratcabaneyed ise koo nolda grulaniyid. Va Naskapi grelt rungupeyed. Brûlé va avaravera gruteyer nume kan inafa ava doon kalion rogoleyer.

Champlain bak 1610 va ine stakseyer enide vanmiae Huron sane di bliyir. Seramafe Brûlé va Wendat ava raveyer nume avuckuyur ise ton indiik va int vageyer. Al vanpiyir bewikack ke Rupol cos. Bak 1611 blitison ko Huron cosxo gire mallapiyir lize balemdon di sokeyer.

Va tiura va witkot is tcabanera is noyeltura mbi taveyer. Va witkot kum almuk ke cirdata re grupepuyur. Brûlé vofayar da cirdata tiyir dalaf rob ta blira koe aala. Ta vegedura va witokot isu dimempara bak koyara zo malsaveyer. Brava kum inyona gama is almuk zo kolnayad. Almuk ta zovdara va liwot is sutelara va staksa dere zo kouneyer. Ise edefiste dace zo romalestuyur ! Wori esturacka kre tiyir kum pemmikan estuxa ik faldola ik irka ik rodurtxa.

Brûlé va intaf ikayolt vas aalapabusik konakinde riweyer. Tiyir donaf sledasik. Va konaka brinuga ta parloera va myot vuidon gu Champlain pakeyer. Va siday talte Québec vestayar. Inafa koyara askiyid da va yona govitafa is megrupena gola kosmayar. Va gola wale Erie uzda isu Ontario exuleyer ise tiyir taneaf europik vestayas va noelaf Pennsylvania galdolk koe Tanarasokeem.

Inafa blira va lopizaf viank bak 1616 levgayar. Bal koyara gan Seneka greltik zo gralomeyer. Pilkomodane wetce francaf volnik mayakon zo nakeyer. Tuvawelatason va blira govilteyer da di tiyir walasik wal sin is francikeem. Inaf vogonugal va tanda tiskiyir.

Sposuca ke Étienne Brûlé zo tuspupiaweyer viele Champlain gu inafa kobavera mu myotdolesik zo givayar. Ine mea tiyir vestasik mu gazik vols tec sulesik lakazas va amerindiik is moortes va myot. Ostik katalikevaf gertik va inafa nuyapafa lida dere culimeyed : koton ikatcuyuson va jontika orpa is lida ke Huron sane, Brûlé do konaka indiikya etorkon bliyir.

Bak 1629 viele britanik va Québec widava klioton konariyid, pune Champlain laneyer da gan Brûlé keno Saint-Laurent bost al zo nyapeyed. Solve Champlain ko Franca dimlapiyir, pune Brûlé koe Warzafa Franca di zavzagiyir, zanon gu Kirke berikeem, i gu britanaf bonias dolekik konariyis va Québec. Gu zatkik parmon zo torigiyir. Koridayane gan suteks ke Champlain soe meviele di zo jizayar oke rovengayar.

Brûlé ta blira vanmiae Huron sane gire lapiyir. Va abiccoba icde tena ke inafa blira grupet voxen ine nope ruyat nuve flayduyur. Ba inafa dimlpira ko Warzafa Franca bak 1633, Champlain zo givayar da ine gan Huron saneik zo aytasir. Aalapabusik al zo nakeyer aze zo anteyayar aze zo basbewayar dum volnik ! Lazava ke bata baliafa estera is evlacka ke klibura meviele zo triosuyud. Kas va kona gunaca tove Huron selt al raplekuyur ? Oke nope loon gaderopafa lazava zo xonukesiyir ? Metan rokalir voxen tanoya coba tickir : Champlain va forenda mu ine meinde di exaksayar.

Bata tena yosafa lidam mayakafa va cugunaykafa izva ke Étienne Brûlé tenukeyer, i ke tan vestapasik is koyasik grutepes va ava is tis ordik ke arayafa zaavabelcekara.




#Article 88: Bli is bali (suterot) (1216 words)


Bli is bali tickir toleafi ki ke alaakafa lenoparapa kolnayana aname myodafa uta ke izva ke TSSS : Stalingrad meld belcon tis « tela lorusagafa surtera ke Kerafa Ervolia govedimelaniyisa kal Volga bost, is cenera ke Sovietafa Soka lajupacagiyisa va Germana ». Mila uta loeke vokafa kiren kake awiafa xultura ke sane, i kake xultura ke saneroti va Nazi torkeva, virnuca is gotus viank tove bali ke tamava liotawed.

Taneaf pak modivatces va germanafa dilfura bak 1952 koe Znamya virda  zo sanegayar, vergumvelton gu « Ta lazavanya », voxe gan malyopasik di zo aliepeyer kiren sutesik is gradilik tiyid Yud korik. Isen rotorigit da Bli is bali va berpotack tadlecker kire gan miltan me zo suteyer.

Vasili Grosman cultimkoraf suterotik is siskesik va seltevafa geltreva tire ve rwodegar, nope koefa is lidafa is trakopafa deonerapa batceyesa is konaka bifa jupayasa da va kotcoba dilizeyesa di jiligar. Inafa gadikya do kotote Yud korikeem ke ralom ke Berditcev bak 1941 zo adjubeyer. Felusik is gejadaalasik dositayas va Kerafa Ervolia ko kot redjel, tiyir taneaf suterotik kolaniyis va Treblinka awalkopexo bak lerdeaksat ke 1944, aze va sutelara va orikafa neva icde awalkopera va Yud korikeem gan germanik koe goleem kereleten gan TSSS is koe awalkopexoeem ke Polska dirgayar. Bata neva bak 1946 di zo vewayar, isen in tiyir vrulutas va Stalin maya baliewetesa mo Yud sanelia mali 1948.

Tenukeyen bak 1960, nubastuteks pu Znamya virda zo bulkar voxe pu sokardial gan inaf bitavaf sutelasik azon zo dear nume zo enomar ( milinde tel ke Gulag Tursia ke Soljenitsin stekeon dere zo enomatar ). Bli is bali taneatomon koe Franca bak 1980 zo sanegar aze oxam bak 1989 koe Rossia zo askitir.

Ini tir abrotcapaf berpot ( dem lewe 1200 bu ) kridjoves va mayesis wiray ke flira ke sovietaf selt, estobasison ko koekuca ke jontik koredik birtackaf. Sinafa walgamdana blira kev izva klantawed, remi rekola adalana gan gomilafa tola nekiyina gan kotreva, i gan Auschwitz is Gulag bolk.

Izvaberpot divrozas va TSSS mali Saneaksatafa Artowara kali toza ke 1950-e sanda, walbumb va gaderopafa is seltafa drunara is trakopafa undera. Dere swavopaf berpot koafis va siuva ke koredikafa gloga isu kevkalira isu nuera isu towara, gedelapon.
 

Bli is bali va foopula tuamlitasa is tulevgasasa is rankesa is kevskusa va bet grenyapaf ol, vieleon rabater 

Tanuskucapa ke sutesik tir dolunyera va flira ke Stalin selt gu tela ke Nazi selt, viduson va mil ravlemeem num batkane arlon anjeson mal germanafo awalkopexo kal sovietaf Gulag bolk, mal fascievafa soka kal Bolcevik soka. Numen meinde zo akoyet viele ilamtafa nakila dilizer edje waffen-SS fayik koeruson va daginik, va birtafa beruca tutanasa va nazieva ke Hitler gu bolcevikeva ke Stalin afiar, gukoeson kan batyona ewa :

 

Sedme Vasili Grosman, ayik zanon gu rieta gometir, voxen to rieta zanon gu in gotir, isen damo bet inaf tazuk, kota rietova « vamo ayikeem isu ez » va int tere sorundar. Yolton gu Vamoefa Kiewuca yunkena gan rietavafa negacka, ayik zo levrotir isen ayikeem gu rieteem is oksa zo wetar.

Batinde, « coba adalasa va pakoswava tickir wetara to metisa adrafa, meadrafa kiren korafa pestaka is rena is nuca is gotuskuca miv griawid viele va pakoswava toz grirapalad ». 

Isen da XX-eafa decemda va koblira ke toloya mayesisa kotreva wiyir, pune batcoba xuye sometir. Bloduca vas opevafa abduxoafa rietova loeke kosiar, i vas rietova ikarundayasa va tela rubafa ke XIX-eafa decemda is laneson rorewasa va edegamwa ik lumemwa gu ayik. Isen sutesik va prazdafa vekta wal nelkoteem ke fascieva is tel ke witafa altelopa rabater, i va vekta dere gana gu bolcevikeva. Kiren bat toloy kotoraf rietovabolkap sopus gu tandepe, gu mweem ke altelopafa gaderopa zo rigavad. Gorad va awalkopera va yon varaf runt ke sanelia, is va yon cosaf ik zaavaf kotak, male rieta ruyesa da tiroduca ke ridafa ik levesidafa koboda co tir gijafa dene mil kotak loon dam dene aryona ayafa lospa.
 

Vasili Grosman va bloduca ke rossiaf izvugal icde rodjera ta pendera va seltevafi saneroti drigdar.

Rossia tire co tir tcalaks ke nasta dem levetiruca.

Lenin me gildayar da artowat enide metan va ayik di gader. Voxe kaliyir : “ Abdion, bonon zo gadeyec, voxen jin va win gruon fu gadé ”.
 
Tawadayik al zo tulevetirad, aze dodelik, aze arayik gu zanajik ke Soka zo artazukayad. Azon doevik mu sint va diersa al redud [...] aze va coseva gin koplekuyud. » 

Bolcevikaf walvedeyaf grustaks ton sokafa coseva kalion tittiyir. Bata towara nope Stalingrad cenera zo tubaerdayar, i nope cenera ke sane enomayana az betukesiyina gu cenera ke Stalin soka is tualiara va rossiafa coseva. « Cose tuwavaruyur nume bam vanpiyir warzaf rigot ta gildara va tamava ». 

Kle to koe TSSS selteva ton iskafa nuyuca va int fu viwazer isen walvedeyeva ika rossiafa cosevafa yokaga di zo vulkuyur, i ika coseva dire jupasa va vligura va vedeyaf lekeem is vilara va sinyona araya is wanura va awalkopera va Yud korikeem.

Sedme sutesik, Stalingrad batinde tiyir viank tove ayikeem kiren bata cenera va inkera va kotrevafa warzindafa vertuma di inkeyer, i va vertuma mayon tizafa is vanpitisa teza dire divburepena...
 

Vasili Grosman va lazaveem ke tulevetirara va varafe sane, is va varaf selt, gu kotrevafa soka nuer, milinde va levplekuwera ke jontikote kosik trobindas va baliera vanmiae cugafa brunuca nuer.

Sedme in, mana akoydasa levplekuwera, « va kruldera ke warzaf is mayesis mergil tegis tove ayik razdackar. Tizuca is stegera sopuna gan kotrevaf seltbolk va ayaswava koe yona varafa tadava al grupalizid kire va bliroti kan wumodasa gijarotiuca ke kotoraf rietovabolk grunubad. »

Kimiskafa tizuca ksubena gan gijarotifa soka is kan pisona renzana gu bowes mergil, va maya tire nekir maneke bata tizuca « mea tir mergil voxe vanpir warlaskafa is alkafa sontenaca. »

 

Pedrase remi berpot tir to faven kom rues va rotok ke bata mayafa izvarekola. Me exukes stalomap mei viduna fistukuca, vox opelafa rabatera patadasa va nyukacama is lonjerapa, riwe milazenton plekuckuson va kotbata is kotbana. 

Isen ton to bat tanpudaf is meilkaf is ezef kom, sutesik va yik dum bonol divrozar, is va tiexo dum gatcexe :

Kiren sedme Vasili Grosman, rotuca va kot min sotikir numen va intafa rotira va giltavera va relkuca isu dokobara gorodaxat :

Neken, « poke bata mayafa kiewuca, ayafa vonuca remi vieleafa blira krulder [...] Bata ilkafa vonuca ke korik mu artan tir tegi voldo vrutasik, i rietoviskafa vonucama, i wayedafa is wiiskafa vonuca, mivokafa is merotabdiwina, opelafa dum bli ». 

Isen po ke bata vonuca va tigira koe amlit ke takra ke ayik malfir. To apulvafa vonuca tir, katectafa vox kotabafa, merocenena vonuca. « Rotuca va mecoba kevon rotaskir ».
 

Vasili Grosman va jowa wale volgunuca is gunuca seler. Sedme in, cugtan va Nazi is Bolcevik gomilara al paked, nope vugon wiiskuca is rolevganuca ik amlitara. Isen bata dokobara beteke zo golanzar :

Metan va bata troba yonton gu kostegera ronyuger :

Gunaf kir nuyaf, tcuxa ke Vasili Grosman popon kamamar kiren in tiyir medjuwis tuwiiskanik...

Bli is bali tir berpotany inde mea zo gilepur isen rodestat da bak 1950-e sanda kon suterotik askon gu Tolstoy ware suter.

Isen sutesik va kevfolira va ayik is bli ruyer. Ayafa tuwava koe vuka ke kotrevafa soka me al betuker. Nuyafa wayeda efe zo tuodjayar voxe me zo rovanmecobar, mana tir inafa mopokolepesa zoltera.

Bat teliz tir kalkotavaks va bu ke L'Or des livres suterotafo internetxo. 




#Article 89: Zanzibar (widava) (197 words)


Zanzibar tir widavapa ke Tanzania, koe Zanzibar ewala koe India Welfa kabdue krimta ke tadavafa patecta. To ristus widot ke Unguja Mjini Magharibi Gola.

Izva ke bata widava, ixam grupena gan yon totasik ke Abdiugal isu koyasik, tison kelu do tela ke intafa ewala ke India welfa kagluyawer. Zanzibar, kereleyenon mali IX-eafa decemda gan arabik, di tiyir digiks ke nafalik ke Kilwa kali tena ke XVI-eafa decemda ugale portugalik va krimta ke Ronefa Afrika kallapiyid. Ta ruyera va felira va gola, Umana Sultan gazik bak XVII-eafa decemda va int koon inkeyer. Bak 1890 vanpiyir britafa nendareba.

Stone Town ( Raporafa widava ), i guazafa izvafa revava ke Zanzibar den vexala dem Tamavafa Gadakiewega ke UNESCO bak 2000 zo pulayar.

Zanzibar tuke wulakazara is levetirikbutcara va kuluca is kaliafa divlizera daneyer. Va int betayanon van divburera va luminda is onara, Zanzibar va arabafa adalapa re atoer ise va jontika savsafa kolna digir.

Vegedunaf moe bargentimafa degama, dem keneon mustaf biraludevap, tir tegirapaf kazaf is remdolekaraf molt. Nelkafo skapaxo ke ewalafa Tanzania, widava tir xo dem rabama ( solpaxe va lumindapunta is pieda is kabayagaeziaxe ikz- ). Karolapano koyutarulaxo, Zanzibar va severoxo vieleon konakviele kagluyaso va Dar es-Salaam dadir.




#Article 90: Zdunagesikya (trutca ke Vermeer) (102 words)


Zdunagesikya ( nederlandavon De koppelaarster ) tir trutca lumkirafa gu 143 × 130 cm-, i sugdakiraf puntalingeks keve stama skuyun gan Johannes Vermeer nederlandaf lingesik bak 1656.

Bata trutca koe Gemäldegalerie Alte Meister tcilaxe koe Dresden ( Germana ) re ( 2018 ) tigir.

Nakila va tresera tiyid jontika bak xollandaf lingeropugal ke XVII-eafa decemda. Bata koe tresexe ape tigir. Tresenikya ( blafotakirafa ) do anelikye ( kerakirafe ) parloer. Zdunagesikya ( ebeltakirafa ) kadimeon tigir isen talteon duskikye torigine wetce mivdelt ke Vermeer. Bata taneafa nakilafa trutca ke lingesik va alkafa nakilafa trutca radimfiyir. In va lizukaf anelikeem va int gozaleyer. 




#Article 91: Zemlya i Volya (100 words)


Zemlya i Volya ( rossiavon : Земля и вол ; « Tawa is Nuyuca ») tir rossiaf saneevaf is artowas grustaks ke toleafu acku ke XIX-eafa decemda, blodaf gu noafa galbedura koe tawaday.

Talpey ke grustaks va baroy mukotap abdufir :

Mergil ta « tizafa romplekura » num ozera va mukoteem ke Zemlya i Volya tiyid :

Lizor bak 1879 gu toloya solwif grustaks va int solparsar :

Bewik ke Zemlya i Volya grustaks xuton gu konak jizap zo komalyeyed nume zo lanzayad, gu xonuka ok parmafa poana kobara ok divblira ko Sibira ok ugalorafa rezgalera. To konak jiz :




#Article 92: Bockstein (arula) (170 words)


Bockstein arula, tigisa koe Schwäbische Alb jakama getalte Germana, tir ayaf is abdiizvugalaf debak ke Lekeraporugal.

Bockstein arula vatalte arteon Lone seg tigir. Bata betsa tir ke arulafa is butafa lospa ( tela ke Bockstein fluvoram ) tir dem nelkafa betsava abrotcafa vas 16 m- is mantafa vas 9 m-. Bana ina tir gluyawes do toleafa lopinafa betsava welmon ice mon 64 m². Refo kolanixo ke Bockstein arula bak 1880-e sanda tcon zo suxayar. Tuwavafo vansaxo ke arula, tukotranafo gu fulteyafa zuvda, bak 1950-e sanda zo koafizayar aze zo vestayar. Ba kosmara, bat tuwavaf remak ( germanavon Bocksteintörle ) zo ikseltayar nume va serixo evlon gu Milgaf Lekeraporugal ik Gelkeraporugal razdayar. Rawopaf mukeem ke Bockstein arula tir dem ingaxa epuyuna kum wula ok rapor. Aurignac Sare ke betsa gu 34000 ik 36000 AR tanda.
zo uldiner.

Belca dem tevoya abdiizvugalafa arula ( don Bockstein arula ) milvemon tigisa getalte Germana va tano katcalapafo izvaxo ke tawava tadler nume bak 2007 wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.

 




#Article 93: Boonsyatol (Loris tardigradus) (118 words)


Boonsyatol (Loris tardigradus) tir tana moukolafa katca ke Loris oxi vey Lorisidae yasa ke PRIMATES veem ( STREPSIRRHINI volveyveem, LORISIFORMES tolvolveyveem ).

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Boonsyatol nope granaf afikiraf iteem is froxaf beweem is lukotaf im lodorikaf aname iteem kapbure batakamaf pezay zo solwir.

Acon geltgison tuke rotuvolsana arekta kev gama gruticumar ; voxon toleagelt gitir trelaf loon dam geltarak. Moekote mielon tegis, boonsyatol va tulwadunol ik zverimi ik perakam ik beza ik ilt gimalestur. Koo aal vion girumkur voxe va wivga wilupon is kaliapon soe rodilfur.

Va nasmerlafi fiani sodir ise illaykatason va kasaf wivgusik, kev im frineson dun daykar.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 94: Boris Jitkov (242 words)


Boris Stepanovitch Jitkov ( rossiavon Борис Степанович Житков ) tir rossiavaf suterotik. Koe Novgorod bak 1882 koblir aze bak 1938 koe Moskva awalker. Sanegara va inaf nelkaf grabom, i Viktor Vavitc berpot, gan sovietaf urayasik bak 1941 zo kalpouyur. Bat berpot bak 1999 gire zo kosmayar ; wetce tan grabomap ke rossiavaf suteroteem ke XX-eafa decemda re zo torigir.

Boris Jitkov tir vey Yud gruadikafa yasa. Gadikye va solokseropa taver isen gadikya tir lexusik. Mil yik va solokseropa is razopa is totavegedura vayar. Koyar ise va tamava kan tota exuler. Bak 1905 va redusa lospa kev progrom dilfura paker nume va aora epur. Radimi Santaneaksatafa Artowara, gorar da va razopa is rabazovdara dene dodelafa kotla di taver. Oxam moni balemda vanpir suterotik, sanegason va kiewatcapaf berpot ta jotikeem. Rossiaf bemik va inyona koyaranega isu kuda grupecked.

Wali 1929 is 1934 va Viktor Vavitc grot suter, ektun gu Artowara ke 1905. Goxe, 1934 tir tanda viele sutesik va redusa nuyuca drasud ise va warzafa seltevafa geltreva anton govesisked. Berpot bak 1941 arti barda radimi awalkera ke sutesik oxam zo sanegamar, voxe waroldon zo kalpour nume zo vilar. Sovietaf urayasik malyed da bata neva tir volxariaf is mefavlaf berpot.

Lan rubiasik jiligas va vodapa ke neva va konak tulok laxuvider enide ina me parmon di griawir. Viele bak 1999 gire zo kosmar aze koe Rossia zo sanegar, gu Bli is bali ke Vasili Grosman zo doluner, i gu banar berpot djugriawisiyin gan sovietafa rictaga.




#Article 95: Boris Pasternak (678 words)


Борис Леонидович Пастернак (rossiavon).

Sovietaf rossiaf suterotik. Koblira ba 10/02/1890 koe Moskva, awalkera ba 30/05/1960 koe Peredelkino poke Moskva.

Nazbeik ke lingesikye is lexusikya, va trakopa koe Moskva kotla ( 1902-1911 ) az Marburg koe Germana ( 1912 ) az tolon Moskva ( 1915 ) vayayar. Nekev donafa trakopafa ravera, va trakopa di ebgayar dum va lexa abdion al ebgayar, batenide wori inaf tavesik tiyir Skriabin kotgrupaf lexasik, aze va ezlopa di en koaskiyir. Taneafa ezlaxa koe guazut bak 1913 zo sanegayad. Moion bak 1914 Близнец в тучах44 ( Jelik koe rujodxo ) taneafa larma va inafa fitctanuskuca razduyur. Ezla ke taneafa koe Поверх барьеров ( Vamoe lirkeem ) ko toleafa larma bak 1917 di zo lokon tolnarayad.

Batsareon, Pasternak va rossiaf enidevikeem ( Tsentrifuga lospa ) is Mayakovski tel lofitckiraf pokefiyir. Battel zavzatar tan abdualban ezlopik vols tan rietovaf nik. Dokobason do yon enidevik, Pasternak va sinafa plabuca varze pulukafa araya me naleyer ; artion, va seramuca ke Mayakovski icde artowarafa tizuca dere me naleyer. Sanegara va Сестра моя – жизнь ( Jinaf berik bli ) bak 1922 pu Pasternak va taneafa ema koe patectaf suteroteem ravalduyur.

Inafa ezlopa al zo reduyur ise yamba va inafa lukruca al tuacayar. Batcoba tir givanyasa oye da ezlaxa ke neva va 1917 evlayad. Pasternak va evlavoda sonkeyer ; voxen sedme in, ropplekuwera ke koefa tamava kan xefto ke skewera is ropplekura va tuwavamilbava gan zivotc en tiyid lozolonafa dam seltafa artowara. Koe Yona watsa is amidaca ( 1923 ) klita ke larma di zo gruyeyer. Voxen mana artowara wori me tiyir rofrayena gan Pasternak : lezolonafa dam Сестра моя – жизнь wori tiyir ironokafa pokolesaca ke witaf ayikeem. Bat envaks gan Pasternak zo muxayar koe alaakafa ezla icde Taneafa Rossiafa Artowara ( tela bak 1905 ) : Девятьсот пятый год ( 1905-e tanda, 1926 ) az Лейтенант Шмидт ( Cmidt rikulik, 1927). Visokaya Bolezn ( Akolapa, 1928 ) ara ezla va Lenin is sare zo ektuyur.

Bat laumarugal tenuweyer ba Toleafa koblira larma ( 1932 ) tcalasa va betara va listucopa. Pasternak yotcar da vol zo vangruper gan suterotontinikeem. Taneafa ezla ke bata neva pu Buxarin zo tarizayar. Koe munesteks va Taneafa Aba ke Sovietaf Suterotikeem ( 1934 ), battan va Pasternak wetce tan saref lokiewaf suterotik al tualiayar. Pakon batdume azon Pasternak va int ve lanzayar da stivapaweyer ; bak 1930-e sanda va ezlaf remsuteks va yon germanaf is francaf is englaf is sakartvelaf suterotik anton sanegayar ; vanmiae kalrossiavaf battan tid Goethe is Shakespeare is Shelley is Keats is Verlaine is Slovacki is Petőfi is Orbeliani is Pacavela. Toloya warzafa nyabafa larma bak geja zo sanegayad : На ранних поездах ( Koe impadimak ke vanafiz, 1943 ) is Земной простор ( Tawavafa darka, 1945 ). Aze kaiki geja toloya doca : Stikixi iz romana ( Yona ezla mal berpot, 1954 ) is Kogda vraz s Gulyatsa ( Viele kieweter, 1956 ). Miv zavzason Pasternak al betawer : turingawer ise tuaftawer ise tuproyawer ; al videyer va famuca gu kontuca dem nyabaf pwadesik, dana askir da sutesik pu suka ik miel ik muva ik imwa fereon pulvisker ise da mea tir ezlopik pulvis icde tuwava vox tuwava pulvisa icde int is pu pasus ezlopik.

Pasternak wavepon toz veduyur. Bak 1922 Destvo Luvers ( Rumeugal ke Luvers ) berpotam az bak 1924 Yona severofa joya nega az bak 1931 Kookerelesiki al zo sanegayad. Wori sutesik krupteyer da Doktor Jivago ( Jivago Selaropik, 1945-1956 ) berpot tiyir nelkaf suterot, tel skuks. Kalpouyun koe TSSS golde da kevartowaracan, bak 1957 koe Italia berpot zo sanegayar aze zo malrossiavayar kal jontika ava viele bak 1958 Pasternak va Nobel Poradro seotayar. Moi sanegara koe TSSS wetce nyukik is toidesik Pasternak zo askiper ise kou Cultim dem Suterotikeem zo divlapuyur aze askiyir da in va Poradro ve ebgayar. Mana plabaca va berpotcek vol maletiyir : telyon nixeas va sutesik koe feleem is bak winugaf katanareem vaon al me beliyid !

Pasternak al ebleyer da va walvedeyafa pomara isu nendara kucilayar ; batcoba stapeyer enide wetce volnik ke sovietevafa selteva zo krupteyer.

Arti tanda Pasternak awalkeyer.




#Article 96: Bouvines meld (1214) (trutca ke Horace Vernet) (118 words)


Bouvines meld (1214) ( francavon Bataille de Bouvines, 27 juillet 1214 ) tir trutcapa lumkirafa gu 510 × 958 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Horace Vernet francaf lingesik bak 1827.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 39-e runda re kereler.




#Article 97: Bupsane (suterot) (340 words)


Bupsane felaberpot ton skulta koe Wilshire's seltevafa aksateafa virda wali bareaksat ke 1903 is taneaksat ke 1904 zo sanegayar. Jontika copuca koe London tir, i sutucapa, grijafe ayikye isu ayikya tigid, copik ik aelesik ik kuncesik koe bat Bup zuvdawed. London widava tir durulafa seltafa vuka lize dace gael tir jivas isen akolawelk koe londonaf poz is vikiz is tolna is erolta is nulekelafa akida ezad. Bup tir foalkap vilas va kot ayik kosaf gu ruyat is etorkafa tizuca is portuca ke lag is kobarawalta, i gu kotcoba jupasa va pastara va olkik mal dodelikaf sok kal gondulesikuca ok krabesikuca. Moblira vanpir vieleafa rowoka.

Titfira ( vergumvelt ke taneaf luz ke neva ) dum felabrera va lodomaf seltaf badeem ke London widava. Batcoba tir ilkafa bagalara, i valdig icde sutikafa tamava wina gan metan. Levlavekara ko koepak ke copuca.

Viele vanmiae gondulesik tigir, pune Jack London va warzaf selt volaun razdar, i va tel ke vulkunikeem ke rabafa artowara. Ok kre tel warzen gan rabafa artowara az narmon jovlen ko izga. Va tamava dem jastrakrabesik is yasa koe sutafa is saneliakirarsafa kraba, i dem korik gizionursus. Va dorita is sinka koe zailak is kipeafa kuba is mielditsaxo is ael is nuda is mulufta is xonuka is kogestunsun rumeik is tipuiskuca is megrelera ikz- pimtar.

Anjeteson va bate bupsane, Jack London korarur. Batkane tir tuwarzasik. Dum witaf felusik, va pedrasa vrutara orikafa is tueaftasa icde ayafa gropa isu seltafa titi XX-eafa decemda koe London troskada batinde sugdar.

Jack London va zanelaroti is akoydafi kexi malyopar, va tulon kexi vebasi va lanira ke wawik mielcekon is biusi va kota vukira iku senyara mo starka ok kev tuvel ok ko gerd. Ditsaxo is sanegafa grelera en tid liona gugropasa va wawik. London va kotak ke englaf selt is inafa egalesa pofera lanzar nume va adrafa fabdurapa moimaxur.

Bata nega tir popafa vrutara, i yon tsedas delt va kakeveyen korik. Lantan gan miv London eluckus va afigasutera zo tumeawalkolayad. Gosutena neva nedisa pu min va Jack London pokef gu sane is dem seltevafa rieta.




#Article 98: Burkina (349 words)


Burkina tir patecta ke Taltefa Afrika.

Vegungafa patecta tid Malia is Nigera is Benina is Togoa is Gana is Koteivoira.

Burkina drewer ton 45 winka.

Sanelia ke Burkina va tev-sanoya mikra mon ruldar.

Mossi mikra tir gijotafa ( mon 53% ) ise koe istexo ke patecta irubar. Ara zolonafa lospa tid : varoneon Gourmantché ( 7% ke sanelia ) is valenteon Fulani ( 7.8% ) is vageeon Bissa ( 3% ) is Gurunsi ( 6% ) is vagetalteon Samo ( 2% ) is Marka ( 1.7% ) is Bobo ( 1.6% ) is Senufo ( 2.2% ) is Lobi ( 2.5% ).

Kotbate sane miv avud. Bata ava va Niger-Kongo yasa riwe pasud, fuxe baroya lospa : talteatlantikafa ok Manding ok Gur.

Abica ava vas Nil-Saxara yasa ( Sonxay is Zarma ) is Xamit-Semit yasa ( Xausa is Tamacek ) pasud.

Francava wan tir winugava voxe gan mon 20% ke sanelia geltron anton zo kagruper. Nekev saneliafo aldopo ke vedeyaf aveem ke Burkina, ravalduga ke winugafa is walvedeyafa ava askid da Francava koe seltafa is skapafa blira ke patecta loloon tugamiawer. Soe vielava koe Ouagadougou zavzar Mossiava ( okon Moore ava ). Avabitcxa koe patecta va vidura va walmikrafa golerava diver.

Vanmiae mon alub-sanoya una ava, baroya va ravalduga ke vedeyava did : Mossiava ( okon Moore ) is Dioulava is Fulaniava ( okon Fulbe ok Peul kare gola ).

Mossiava tir tela loduna ava. Una gan 53% ke sanelia ke Burkina, nelkon tir ava ke Mossi sane isu Gourounsi. Koe vegungikxo, tulon Ghana ik CoteIvoira ik Malia, dere zo ur ; rotuldinet da mossiavusikeem tir vas alub-celemoy usik.

Dioulava ( 8.8% ), dantenafa gu Bambarava, tir kazava. Tir vielava ke Taltefa Afrika, grupena is izvon una male Senegala kale Nigeria gan kotaf kazasikeem ; uldinet da bar- ok balem-celemoy korik grupavud ( taneavon ok toleavon ).

Fulaniava ( 6.6% ) tir ava ke Fulani saneikeem ; ota ke avusikeem koe varafa patecta mon tir bar-celemoya.

Azon tid ava dum Bissava ( 3% ) is Lobiava ( 2.7% ) is Iyeleava ( 2.1% ) is Markava ( 1.9% ).




#Article 99: Cangaço (903 words)


Cangaço tir yolt vanziliyin pu lana tozekucinda koe Nordeste gola koe Brasila mali rav ke XIX-eafa decemda kali taneafu acku ke XX-eafa decemda. Koe bata lindafa gola is figapafa gu midura ( sertão ), seltafa tikira tid olgapafa isen volmiltaca tid zolonafa loon dam arlize.

Koe teca exura va felira ke pilkotik is bowere, jontik ayik gorayad da vanpiyid alizmonaf tozekik ( cangaceiro ), krabeson koe divatcepe ke patectay is kalaneyason va erba is sinka, djupojaxadason.

Sedme konak izvopik turietovayas va seltafa tozekuca num kodoplekuyus va cangaceiro gu bat lizor, ane sare ke brasilaf cangaço lizor ba xonukesisa rodara ke 1877-1878 tozuwer azen pelava tir katecton gu tela ke 1919.

Bak 1834 cangaceiro trogarn ta vuestera va blay dem wawaf tawadayik irubas koe letafe divatce valente Brasila is diskis va leltafe vage isu edji is ervo dum veya ik dierk i zelt ik nilaf wedap ( peixeira ) ixam zo faveyer. Cancageiro trogarn tiyir vetajaca bazesa va olkik me rodezales va dilint gu blira ke loon vonenafa gola ke biradom.

Banugale koe bana gola, toloya grustansana lospama dem ervokiraf tozekik tiyid. Jagounço tozekik tiyid erbudik kobas mu bettan dodeckes, i mu gubeon pilkotik djurojus va dilintaf pilkotik ik djutsunes va tawamidus dodelik.

Toleafa lospa, i tela dem cangaceiro gan lowawafi ki ke sanelia laninde zo zobeyer : bat tozekik va lanyona lovafa linulara al zaleyed, i va tulon sodegara is dimdolera ika logijafo dro is fastafa jora. Ikaon, sanelia va brava is sinka tiskayar ise givayar enide va ji ( volante ) stakseni gan bowere ta sopera di rodivvawayad.

Bat korik pomas va cangaceiro gu coitero zo yoltayad. Sinafa danda tiyid jonkafa : lantan tiyid milyasaf gu lan cangaceiro olkik oku vegungaf oku dikis, artan gan vonewera ke tcumivafi roti zo dulapayad, oken artan va sin dye kivackayad. Lan cangaceiro okilik ke Nordeste ke Brasila, tulon Antonio Silvino ( 1875-1944 ) tiyid sposaf gu teginyi, solve ar tiyid gu udutuca, tulon Rio Preto.

Volante jiik tiyid milk dem blayam ( dem 20 ik 60 ervolitik ) staksen gan kot galdolk ke galdafe sokasane ke Brasila, isen sinafa vuida tiyir tulizukara va cangaceiro tozekik isu kalvilara. Gu macaco ( jidol ) nope intaf lerkaf tantazukot is kalvegera va benplekura zo yoltayad.

Cangaceiro tozekik pilkovon linulayad ise va int givageyed. Cugote grupasadackayad. Blis moe letaf siday ke Nordeste, vanmiae torestaala ( Caatinga ) gomobliyid. Soe nekev idul ke afizcek, cangaceiro tozekik va diskira va leltafe vage ingane gu konaka ksevafa vinotcinda is yantaki.

Va leltafa toba dem talolk is aryoni yantaki asadayani dum ta pertor dere faveyed. Nope idul is isk ke lava, lan cangaceiro tozekik va int fereon kofigayad.

Ervo ke cangaceiro tozekik nelkon tiyid dierk ik tcabanes zelt. Westa is veya gu pára belo zo yoltad.

Cangaceiro va peixera al tusposayad, i va wed xanton zanudas va tucuara va kabay az dere malsaven ta nakera ok laridagabera va kosik.

Tel losposaf cangaceiro tozekik, i tel jontikviele gesian gu kotrafa izva ke cangaço lizor, tiyir ayikye yoltkirafe gu Virgulino Ferreira da Silva is ikayoltkirafe gu Lampião. Kobliyis bak 1897 koe Serra Talhada wida koe Pernambuco galdolk, va tozekafa klepa moni tolsanda bokayar ugale tiyir leltaf yambudik, nope jaxadara wal toloya yasa. Gadikye, i sutaf tawadayik, gan ardial bak koboda zo aytayar. Konake berikye otceyed voxen baroye va riyomeso Virgulino ko cangaço lizor dositayad.

Lampião grubeliyir ise va wezo diskiyir, isen batcoba tiyir riaca koe sutafa gola ke koak ke Nordeste. Torigino gu aotcaca ke gradilik is tozekik, Lampião ikayoltkirafo gu Senhor do Sertão ( Jiomik ke Sertão ) is Rei do Cangaço ( Gazik ke Cangaço ) vanpiyir tana sanefa brija ke Brasila. Bak tana inafa krabera, va Maria Bonita koe Bahia gadolk yerumayar. Inaf tozekikaf blay tiyir tegis bak mon 19 tanda ise meviele tiyir dem lo 50 okollakis ervokirik.

Lampião bak 1938 gan ardial koe xo tigiso jowon ice Bahia galdolk isu Alagoas zo aytayar viele kocenkasik va inafo pemaxo pu ardial razdayar. Zegodafa dilfura ton fortey tenuweyer. Kotak ke blay don Lampião is yerumanik zo xonukesiyir.

Bocaf kagrupen cangaceiro tozekik, Corisco, bak 1940 koe Barra do Mendes koe Bahia galdolk zo balieyer.

Sanefa nega nakilasa va cangaceiro ixam tiyid jontika titi decemda voxe moi xonukera ke Lampião is Corisco zo jonkayad, koswason va yon nordestino sanef ezlopik tukotabas va sinyona sega kan cordel dankinda gizirsena bak dolexo is kazaxo.

Turietavan cangaceiro tozekik porfeon tiyid detce ke dat reiz isu neva isu sanegaks isu elpat isu sumewisikifa skulta.

Sedme jontik brasilik, cangaceiro tozekik tid gradilik ke rwalt, i tec Robin Hood takon gu tawadayafa exura va gijarotiuca ke pilkotapikeem ke gola ( coronel ). Lampião re wan tir tel losposaf bat tozekik devilayas va sutaf patectay ke Nordeste.

Koe Brasila, tulon, cangaceiro tid tana watsa ke berpot ke Jorge Amado sposaf suterotik, i ke Seara Vermelha berpot ( Kerafa warolara )sanegayan bak 1946.

Bak 1997 Hermann wimbrasik va wimbra vergumveltkirafa gu Caatinga sanegar, i va  rupa icde cangaceiro dilizesa bak 1930-e sanda.

Koe Franca, titi 1980-e sanda, arotievafa Os Cangaceiros lexarega va vuestera va brasilafa eltafa tozekuca divedjon kretur, isen bak 1980 arotievaf francaf Bernard Lavilliers dankasik va Sertão danka (  ) buner, i va danka vuestesa va sposaf cangaceiro Lampião.

Danilo Beyruth brasilaf wimbrasik va Bando de Dois wimbra sanegar, i va rupa ke toloy cangaceiro tozekik tis antaf moblisik ke blay tsalayan gan ardial. Bata rupa va sinafa jaxadara kareizur.

Konak elpat va sega ke cangaceiro al yunked, don :




#Article 100: Cao Xueqin (523 words)


Cao Xueqin ( 曹雪芹 siniavon ) tir siniaf suterotik ke Qing prostelay.

Xantoc ke aytcuyusa yasanya, va Klokara koe keratrapova gijotaf berpot mejiadan vox sanegatan arti konaka tanda kaiki inafa awalkera.

Klokara koe keratrapova ( 紅樓夢 siniavon )

Rav ke 18-eafa decemda tir moavaklaa ke Qing prostelay, remi gazara ke Qian Long ginik. Wori berpot witas va jiadara va jiomaselt koe suterotafa anameda awiyir : Klokara koe keratrapova ke Cao Xueqin.

Klokara koe keratrapova tir ordafa cugexa ke sinaf pulukaf suteroteem. Cao Xueqin va bat grot al robelir kire tiyir efe fitckiraf is gaarakirapaf, voxe tele zolone tiyir inafa bagala mali kulafa is porafa blira kali wawapafa is volfakafa gropa. Veygadikye ke Cao Xueqin va kuvuca ke Kangxi ginik wackayar, numen Cao Xueqin va rumeugal koe kulapafa yasa batdume tiskir. Voxen kaikion, gadikye zo basfliyir numen yasa zo asregeyer. Yoke bata mulafa betawera, varafa yasa geulenton divsokeyer aze ko Beijing koirubayar. Jotaf Cao Xueqin va lokiewafa bliragropa isu lorotafa batinde do volgronuca ke ayafa skedara satoleyer. Teni blira, Cao Xueqin ant bliyir, menobas koe deor ke Beijing ise koe wavdapafa orka va 80 luz ke Klokara koe keratrapova elodeson suteyer. Tere toz akolepeyer nume va berpot goxe me rotenukeyer abdida mululfteyer.

Klokara koe keratrapova dere gu Rupa ke pist. Mevaraf nubasuteks ke Cao Xueqin soe al pridur abdi inafa awalkera. Azon, suterotik yoltkiraf gu Gao E, va int kodororason va trak ke sutesik, va 40 lof luz loplekutun gu kruldes krent ta tenukera, sutelayar 

Klokara koe keratrapova tir berpot dem xadolaf martig. Va yon korobutik ke kota anameda munester : ginafa yasa ik oluik ik bazaxorotiik ik zanisik ik Buddha eceyik ik kazik ik tawadayik, batkane besason va runteem ke sina. Cek ke bat grot va yona miga isu fiptara isu waktura isu kobara koe onya is taplekura va imwa ik aal is selaropa is baliopa is yamba ikz- pimtar. Rokalit da va kerdeleem ke selt ke Qing prostelay ruldar.

Bal atoera va wiray ke Klokara koe keratrapova, Cao Xueqin va pilkovaf gentim taneon al narar, negason va yona izva ke jontika ginafa yasa ke intafe sare, i va tulon ke balemoya Jia is Shi is Wang is Xue staba. Azon, va Jia yasastaba istfiyir. Va gerd dem ilamkaf debak wetce ludevstama narar, i va kaatoexo ke tegira ke lo koredik. Va tame ke sare koe batyona nakila batkane tcazedayar nume va abrotcifa nek sometarutena vanxomesa abduaxa va Jia yasapa kan nubaroperindafa elimuca cuison pimtayar. Lece reme yona gluya ke bat seltam dem nelkon yikya is velikya do ezefa tamava muxawer.

Delt tid kiewaskirapa ke Klokara koe keratrapova. Ota ke koredik va 700 dem mon 100 tis ordackaf kaikfir. Cao Xueqin va swave ke kot is birtaf is arapenis pestakeem ke ayikya is moekote yikya, elimon al rovangrupeyer. Vey luntucapa va sinyona kera va blira is tulon gelavara va rena lajubasitalayar. Koe bat cugexaf grot, sutesik, va osk kuluca ke ayapestakeem isu aludevuca voxosk koaykan irutareem is gedraf turestareem ke anameda is selt, razdar. Bat delt tid kotraf gu adala is bliuca.

Yambafa voda ke Klokara koe keratrapova tir datafa. Inaf avot isu dreeem isu koredikeem va ontinuk ke sinaf pulukaf suteroteem zomer.




#Article 101: Yevgeni Zamyatin (352 words)


Yevgeni Ivanovitc Zamyatin ( rossiavon Евгений Иванович Замятин ) tiyir rossiavaf suterotik. 

Yevgeni Ivanovitc Zamyatin ba 01/02/1884 koe Lebedyan winkon ice Lipetsk ke getaltefa Rossia koblir. Ba 10/03/1937 koe Paris divbliyinon awalker. Tiyir rossiavaf suterotik vox dere totepus dritik is tavesik.

Zamyatin va grabomeem ke H- G- Wells grupeckeyer. Tel intaf gan volrapalafa kuranira dun zo blizesir, i gan kuranira nekiyisa va gleba ke gindafa urayara azu doevafa.

Inaf losposaf berpot  ( Cin ) va gripokolera tove Saneakstafa Artowara muxar. Bat opasordaf berpot tir rietunacaja ; gu klita koswayasa va Aldous Huxley ( Brave New World - Cuisafa warzafa tamava ) is George Orwell ( 1984 ) jontikviele zo atoer.

Tis nazbeik ke bematavese gertikye is lexusa gadikya, Zamyatin koe olda ke Voronej vayar aze va totavegeduropa koe Sankt-Peterburg wali 1902 is 1908 vayar. Va bolcevikaf lizor kalion yoter.

Va artowara ke 1905 paker edje va Lyudmila Usova kazokever aze bak 1908 kurer. Zo soper aze zo ogagledar. Ko Sankt-Peterburg birgoton ladimlapir voxe ko Suomia gogelber. Inyon suteks isu gaderopafa tegira va warzafa divstaksera bak 1911 nekid. Bata ilefa zixa va Uyezdnoye ( Winka  ) berpot koswad. Moi emnagara ke 1913, sanegara va На куличках ( Sumepon ) berpot va gindafa urayara az warzafa divblira gire nekir.

Tuke dob vas totavegeduropa, Zamyatin bak 1916 koe Engla tigir, stujeson va vegedura va oprempasa tota.

Radimi artowara ke toleaksat, bak pereaksat ke 1917 mal Engla kolapir aze va suterotafa vudimera seramon paker, kretuson va warzageltreva.

Taneon tir bolcevaf aze nope dantalewera ke pako vanpir loloon malyopas.

Bak 1920 Arula ( Пещера ) berpotamak zo sanegar. Cin berpot suteyen bak 1920-1921 az sanegayan weti balemda va in tufiuntar kore neva koe TSSS zo zuker.

Tuguyan gan GPU gaderopaf ardial mali 1922, Zamyatin moe vexala dem gruadik fure aloyan gan Soviet bowere tigir. Nik maltegid numen koe Rossia gonozavzagir. Pouyunon gu sanegara is koridanon gu kevsovieteva remi tizaf tawuk mali sanegara va Cin berpot koe divefa patecta, pu Stalin bak 1929 suter enide va TSSS di rovobulur. Bak 1931 oxam rotaskitir.

Bak 1931 va TSSS bulur aze va Paris koirubar lize kali awalkera ba 10/03/1937 awalker.




#Article 102: Yevgenya Figner (482 words)


Yevgenya Nikolayevna Figner yer-kiraf gu Sajina ( rossiavon Евгения Николаевна Фигнер, Сажина ) tiyir rossiaf gaderopaf artowasik. Koe Mamadic widavama ke Kazan bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo bak 1858 kobliyir. Ba 19/11/1931 koe  Moskva awalkeyer.

Yevgenya Figner tir nazbeikya ke Nikolay Figner oluikye ( 1817-1870 ) redakik ke aalaf susikeem az winkaf flibik is pilkotapik, is ke Ekaterina Kupriyanova ( 1832-1903 ). Tolonga va balemoya nazbeikya is toloye nazbeikye : Vera ( 1852-1942 ) az Lidya ( 1853-1920 ) az Pyotr ( 1855-1916 ) az Nikolay ( 1857-1918 ) az Yevgenya az Olga ( 1862-1919 ).

Dene Rodyonov kizey ta oluafa sardikya koe Kazan toz vayar. Moi awalkera ke gadikye, yasa va Sankt Peterburg koirubar lize Yevgenya dene Kolomenski olda ten vayar. Bak 1876 do gadikya is Olga berya remi tandacku va Swiza koirubar lize va yon rossiaf gelbesik rungruper, dum tulon Maria Leschern. Tici ilanacek ko Sankt Peterburg dimpid. Koe kelu Yevgenya va konak saneevik rungruper, i va Rogatcev is Kravtcinski is Klemens is Tcaykovski, aze va Vera berya den Zemlya i Volya lizor kazokever.

Yevgenya va pudanya diyir ise va dank vayayar nume va mila yambafa klepa dum Nikolay berye co robokayar, voxen gaderopafa miniera platiyir da ina di vanyeyer favlafa mu sane. Batdume va selaropa koe Tsaritsin dene Zagorski kurmik ( ikaberikye ke Sofia Perovskaya ) aze koe Saratov az Sankt Peterburg gu radekaropa zo dobayar. Do Vera berya va Vyazmino wida koe Saratov winka wetce selasik is tavesik koirubayar.

Bak balemeaksat ke 1879 Aleksandr Solovyev artowasik kobas koe Vyazmino va Aleksandr II gindik viltayar voxe keluyur. Nopeon rictaga va Vera is Yevgenya koeninteyer aze sinafa bema zo budeyer. Kivason va sopera sina va wida buluyud aze ko Sankt Peterburg gelbeyed lize va int palseyed. Bak pereaksat va bigotafa aba ke Zemlya i Volya koe Voronej pakeyed. Ba solpera ke grustaks, va warzafa Narodnaya Volya grelta denfiyid.

Bak santaneaksat, edje Vera koe Odesa tigir ise do aryon palik va bilmara va gindik grustar, Yevgenya kan Pobereskaya rolaf yolt va kraba koe kelu do Aleksandr Kvyatkovski levkereler. Nope rankesa giva gan ardial zo kaaneyar. Ba 27/11 mona zo kowir numen Yevgenya is Kvyatkovski zo soped. Ksudaks va Narodnaya Volya virda is moekote zovdom ke gindafa berma zo trasid. Fobara va bermaki gan Stepan Xalturin ba 17/02/1880 va dikiks gruyer. Arti Jiz va 16 dilizes wali 6 is 11 ke santaneaksat ke 1880, Kvyatkovski is Andrey Presnyakov zo xonukalanzad solve Yevgenya gu sanalubda ta poana kobara zo gaker.

Koe Irkutsk ve riftakoler nume ko Kirensk ta selara zo stakser. Banlize va Mixail Sajin ( 1845-1934 ) saneevik yerumar. Sin koe moavaxo ke Nimansk koe Balagansk winka kobad. Radimi tena ke gakera do balemoy nazbeik va Tyumen koirubad. Bak 1896 ko Riga korictanon divsoked, az ko Nijni Novgorod az tere ko Sankt Peterburg mali 1906.

Radimi Artowara ke 1917, Yevgenya va Moskva koirubar. Ba 19/11/1931 awalker aze ko Novodevitci awalkikxo zo kotawar.




#Article 103: Yevgenya Ratner (321 words)


Yevgenya Moiseyevna Ratner kurerayoltkiraf gu Elkind ( rossiavon Евгения Моисеевна Ратнер, Элькинд ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Smolensk koe savsafo rossiafo gindaxo is refa Rossia titi 1886 kobliyir. Bak 1931 koe Butirka flintropexe koe Moskva mulufter.

Yevgenya Ratner tir vey glastafa yasa. Moisey Gircevitc Ratner gadikye tiyir selaropik is poraf wideyik ke Smolensk. Yevgenya koe Sardikyafa Olda ke Smolensk vayar lize zo dobar.

Bak 1903 va Seltevafo Artowaso Pako yoter. Ba 12/04/1904 nope grustara va neda ke pako taneatomon zo soper. Va Artowara ke 1905 paker ise va exaksara ba 20/02 koe Smolensk grustar aze va gaderopafa katanara koe wenyaxe lize dewitcar. Bak vintera ke santoleaksat koe Moskva obledon ice Presnenski is Trioxgorna lyumar. Azon va winkafa neda ke pako koe Lenttaltexo.

Bak Artowara ke Toleaksat ke 1917, Yevgenya Ratner koe Sankt Peterburg az Moskva sayudar. Wetce dastrubenik ke Duma koka ke Moskva zo libur. Bal solpera ke SAP, va taltefa grelta kazokever. Bal 4-eafa aba gu avneda zo libur aze tir ke gadesa neda. Mali idulugal ke 1918 va neda ke Moskva birgoton gader. Ba 06/10/1919 koe Moskva gire zo soper. Kadimion zo tunuyar.

Bak 1920 ware zo soper aze do tane bardafe nazbeikye va Butirka flint zo kobudeyer.

Ba 07/08/1922 bal Jiz va Seltevafo Artowaso Pako koe Moskva, zo xonukalanzar. Soe direvielon gakera gan skusa avneda ke Rossiafe Galdafe Sokasane zo obukar. Bam, in koe Lubyanka flint bokson zo dagir nume toz aelyaster. Ba 14/01/1924, inafa gakera gu alubdafa dagira zo nuner. Tici 1925 Yevgenya Ratner do baroy nazbeik ( tevdaf ik sanbardaf ) ko Ust-Tsilma widama ke Petcorski utca koe Arxangelsk winka zo divblir. Banlize do Boris Ivanov ( 1890-1938 ) is Mixail Tseytlin ( 1890-1937 ) tigir. Kadimion arti lerdkafa aelyastera, do nazbeikeem ko Samarkand zo arburer. Banlize wetce skapopik di kobar ise va neva icde warzeraf uum di sanegar.

Mali 1925 veter. Bak 1930 ko Butirka flintropexe zo rundayar lize bak imwugal ke 1931 di mulufter.




#Article 104: Yevgenya Subbotina (306 words)


Yevgenya Dmitrievna Subbotina yer-kirafa gu Kozlovskaya ( rossiavon Евгения Дмитриевна Субботина, Козловская ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Izmalkovo widama ke Oryol bowexo koe savsafo rossiafo gindaxo bak 1853 kobliyir.Kaiki 1930 koe ape Moskva co awalkeyer.

Vey oluafa yasa, Yevgenya tiyir nazbeikya ke Dmitri Subbotin pilkotik is Sofia Iovskaya. Radimi oldafa vayara koe Moskva, bak 1872 ko Swiza do Maria berya is Anna Toporkova nikya mallapir lize sina va selaropafa kotla ke Zürich denfid. Va Fritsch rijay dem jotaf rossiaf vayasik kalion paker. Va Pyotr Lavrov seltevaf suterotik rungruper aze vanpir dokobasik va Vpered virda. Kadimi kopoura va nobara va kotla ke Zürich gan rossiafe bowere, va Paris koe Franca koirubar.

Yevgenya Subbotina bak anyusteaksat ke 1874 ko Rossia dimlapir ise va pilkot ke gadikeem koe Belomestnoye koe Kursk winka koirubar. Teni mil ilanacek koe Moskva soker ise va Seltevaf Artowas Kotrossiaf grustaks yoter. Ba 13/08/1875 dene oga ke Antimoz Gamkrelidze so soper. Ko dagixo ke Sankt Peterburg zo arburer. Kojizayana gu  Jiz va 193, soe zo vanbulur. Neke bal Jiz va 50 azon zo kojizar. Ba 14/03/1877 nope yotera va kumsetus grustaks gu divblira vas santevda koe Sibira zo lanzar.

Ko Tunka wida ke Irkustsk winka zo rezgaler. Bak taneaksat ke 1879 layater voxe zo vebidur nume ko Verxolensk dere koe mila winka di zo arburer. 

Bak 1881 ko Irkutsk zo arburer. Banlize do Varvara Aleksandrova va yatera div lizukaf flint ke Ekaterina Brecko-Breckovskaya is Elizaveta Kovalskaya is Sofia Bogomolets erbon pomar ise grustar. Nume ko Verxolensk zo dimstakser.

Banlize ba 01/06/1884 va Vladislav Kozlovski divbliyin dositik yerumar. Bak 1885 sin ko Tomsk zo arbured aze kali bak bareaksat ke 1889 di zavzagid. Banvielu ko Warszawa enintenon ronodimpid. Tunyobrawer aze koe Oryol ware enintenon ronosoker.

Radimi titfira ke gindaxo, tir ke Seltom dem savsaf daginik is gaderopikaf divblinik. Inafa conyuta kaiki 1930 koe Moskva zo drasur.




#Article 105: Yikye keve dilk (trutca ke Caillebotte) (117 words)


Yikye keve dilk ( francavon Jeune homme à la fenêtre ) tir trutca  lumkirafa gu , i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1875.

Bata trutca koe korikaf dotay re ( 2018 ) tigir.

Bata trutca va René Caillebotte geuon kaatoer, i va tane berikye muluftetese arti abic aksat,  ranyese keve dilk kabdue soza ke yasafa kodia tigisa keve 77-e ke Miromesnil vawila dade wickin Malesherbes bedom. Tir jotugalaf grabom vrutas va dulapera ke yambik va widavafa geltreva is inyona abduaneyara va siak.

Bata watsa vas koredik geuon kaatoen kake dilk tir nobafa dene lingeropa, tulon dene pestakevafa germanafa lingeropa : ayik va tuwava me disuker volse va widavafa nakila titeon tigisa kodisuker.




#Article 106: Yon basvajasik (trutca ke Luce) (125 words)


Yon basvajasik ( francavon Les débardeurs ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik moni 1920.

Bata trutca koe Hôtel-Dieu tcilaxe koe Mantes-la-Jolie (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Nuyevafa gustuca ke Luce al jupar da va exava elimapon dulapeyer. Remi blira va jontika trutca nedisa va dodelik koe kobasa nakila kle lingeyer, i koe nakila lize bagaliuca ke ayik tir kan nubedafa is vieleafa sugara nekev dirotevafa ristara vanpilkasa va belunda ke bata kobara. Dof lum koe batyona trutca loviele dere tigir : ilkik me tir antaf ise kobaver, do palik walzilis va milyona zegara isu ape djumera va exura va ristas bolk. Ton sinafa opeluca, bat dodelik is kobasik tid mafelaf lion dam strabik lingen ta lidarotifa trutca.




#Article 107: Yon basvajasik va umava teni afizcek (trutca ke Luce) (136 words)


Yon basvajasik va umava teni afizcek ( francavon La fin de la journée. Débardeurs de ciment ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1923.

Bata trutca koe Musée de Grenoble koe Grenoble (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Nuyevafa gustuca ke Luce al jupar da va exava elimapon dulapeyer. Remi blira va jontika trutca nedisa va dodelik koe kobasa nakila kle lingeyer, i koe nakila lize bagaliuca ke ayik tir kan nubedafa is vieleafa sugara nekev dirotevafa ristara vanpilkasa va belunda ke bata kobara. Dof lum koe batyona trutca loviele dere tigir : ilkik me tir antaf ise kobaver, do palik walzilis va milyona zegara isu ape djumera va exura va ristas bolk. Ton sinafa opeluca, bat dodelik is kobasik tid mafelaf lion dam strabik lingen ta lidarotifa trutca.




#Article 108: Yon imsayakik koe Est golda (trutca ke Luce) (124 words)


Yon imsayakik koe Est golda ( francavon Poilus à la gare de l'Est ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1917.

Bata trutca koe Hôtel-Dieu tcilaxe koe Mantes-la-Jolie (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Bak 1916-1917, Taneafa Tamavageja va tanoy enk dem trutca xuton gu Est golda ke Paris pu Luce koswayar. Sume meldafa ok cenerafa nakila ke prostewafa izavalingeropa, va betik ke batyona bifa kaikfisa va sin Luce suver, i va sayakik remlapis va Est golda.

Sin, cues, kuncan, anzan gan aldo ke bali artazukasi gu foalk dure gire stakses kev redjel, tid dum dodelik lente traspura ke azaka ok nubedik ke pradja, tid vrutasik is mekuranaf askisik va lana tamava vox dagis va meka tselka.




#Article 109: Yon kijasik (trutca ke Luce) (129 words)


Yon kijasik ( francavon Les Maçons ) tir exavafa trutca lumkirafa gu 100.5 × 81.5 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1929.

Bata trutca koe korikaf dotay re ( 2018 ) tigir.

Nuyevafa gustuca ke Luce al jupar da va exava elimapon dulapeyer. Remi blira va jontika trutca nedisa va dodelik koe kobasa nakila kle lingeyer, i koe nakila lize bagaliuca ke ayik tir kan nubedafa is vieleafa sugara nekev dirotevafa ristara vanpilkasa va belunda ke bata kobara. Dof lum koe batyona trutca loviele dere tigir : ilkik me tir antaf ise kobaver, do palik walzilis va milyona zegara isu ape djumera va exura va ristas bolk. Ton sinafa opeluca, bat dodelik is kobasik tid mafelaf lion dam strabik lingen ta lidarotifa trutca.




#Article 110: Yon nukkougasik (trutca ke Luce) (133 words)


Yon nukkougasik ( francavon Les batteurs de pieux ) tir trutca lumkirafa gu 154 × 195.5 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1902-1903.

Bata trutca koe Orsay tcilaxe koe Paris (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Nuyevafa gustuca ke Luce al jupar da va exava elimapon dulapeyer. Remi blira va jontika trutca nedisa va dodelik koe kobasa nakila kle lingeyer, i koe nakila lize bagaliuca ke ayik tir kan nubedafa is vieleafa sugara nekev dirotevafa ristara vanpilkasa va belunda ke bata kobara. Dof lum koe batyona trutca loviele dere tigir : ilkik me tir antaf ise kobaver, do palik walzilis va milyona zegara isu ape djumera va exura va ristas bolk. Ton sinafa opeluca, bat dodelik is kobasik tid mafelaf lion dam strabik lingen ta lidarotifa trutca.




#Article 111: Yona awalkafa gloga (suterot) (107 words)


Tcitcikov ta degutafa lustera va yona « awalkafa gloga » va Rossia exuler. Awalkafa gloga tid tawadayik xonukayas radimi otulara : sinafa arburera « moe valdig » ko yona sumefa winka va seotara va yon taway iku miaziliks ke Soka pu in zanudar. Lingeson va yona « afra isu fogra ke rossiik » kan intaf rotakaf gradilik is yon kakeven pilkotik, ise ebleson va « kalizira va aklaf trig dem yona straca lize minafa blira titdiblawer », Gogol va dilfura va intafa yona « Ezla » abdiwiyir. Va toleafa pakava va dana anteyatar ; abica stogoyexa anton lapted.

Konak yunkeks gan A- F- Marx, piskura ba 1901




#Article 112: Yona stuva ke Huckleberry Finn (suterot) (109 words)


Huck, jotafe govitamikye, golde yon lidopusik « djutugriilkas » va in, dositon gu Jim divvawas ebeltaf levetirik, otcer. Sin kan ankit va Mississippi bost titlapid, kosmason va ilamkuca ke tuwava is struca ke ayik. Moekote, va sintafa renara raved ise va lidaca kaik agvaveem taon glotcad ( rupa sokisa moni 1840 koe levetirevafo vageexo ke Tanarasokeem ).

Kan bata neva, Mark Twain anton trakuyur da ke « Adventures of Tom Sawyer » intaf jotikaf berpot va radimiaca zilir ; voxen, kan intafa cultimansafa ava is yon patectoy is yona nedina voda, Huckleberry Finn wetce redus krent va amerikaf suteroteem awir.

Konak yunkeks va berpot, koe taneafa amerikafa piskura, 1885




#Article 113: Yorktown meld (1781) (trutca ke Auguste Couder) (115 words)


Yorktown meld (1781) ( francavon Prise de Yorktown ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Auguste Couder francaf lingesik bak 1836.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 97-e runda re kereler.




#Article 114: Youtube (189 words)


Youtube tir Internet gortaf debak ta jandera va mamewavaxa ise nover da va sina favesik rodisuked ise rosebud ise rogunested ise rowalzilid. In gan Steve Chen is Chad Hurley is Jawed Karim, i gan 3 savsaf unenik ke Paypal dodesiko, al zo redur bak toleaksat ke 2005. In gan Google zolosta bak saneaksat ke 2006 al zo luster vas felem-tev-decem-alub-san-celemoy (1 650 000 000) Dollar talolk. Zana tigir koe San Bruno dota, i koe California soka.

Bak 2009, mon 350 000 000 ayik va debak aksateon worad. Mali 28/10/2010, rodayeem ke Youtube va felemoy duulenik dikir. Bak 2018, kotaksaton, loon felem-lerd-decem-celemoy favesik va Youtube faveyed. PewDiePie tir tel lodisuken roday : 20 800 000 000 wiraki. Bat roday dere tir tel dikis va tel loon duulenik : 92 000 000. Mamewavaxa ke Despacito lexa ke Luis Fonsi tir tela lodisukena : loon tev-felemoyi wiraki bak bareaksat ke 2019.

Loa koefa mamewavaxa isu roday zo rodisuker gan kot favesik, solve anton vertokanik va mamewavaxa kimiskon rosanegad. Mamewavaxa zo rovansad vey loma is kan remravlem ise zo rodivbured ko pilkaf debak. Kot vertokanik va sebuks rosanegar ise va mamewavaxa volaun rogunester.




#Article 115: Yozda ke Sarajevo (yunkeks) (140 words)


Tuksuest tixolon kimbar, to kimon ice Roneka is Talteka Listafe Sare tenuwer, koe Sarajevo kelu ke Bosna savson turkiafa az tunotrayana bak 1908 gan osteramagyarafo gindaxo. Franz-Ferdinand konolesik va uskej gan yambudafa aora bal winugafa worara ba 28/06/1914 zo emuder : serbiik ke Bosna va gazaxomo ke Serbia djukudenfid, i va gazaxo torigino gu ogluk ke direfa soka rotugaldasa va geef slavikeem ( okon Jugoslavia ).

Djukuworayason va bakanik ke taneafa bilmara, Franz-Ferdinand va jotafo Gavrilo Princip gamdar. Kan toloya viltara ganon zo aytar, is dere dacikya.

Adjubesik tir slavaf cosevik. Kas tir olk ke Ebeltafa Nuba birgotaf grustaks tikin gan serbiafa levcenkasa zanela ? Wien va Serbia wivayer, i va Serbia soye vewasa va walpira ke osteraf ardialik mo dilintafo tawavo. Geja koe Balkan gola zo dakter numen arti abic viel nope kogluyas bolkeem va tadavaf lum di narir.

 



#Article 116: Yulya Krukovskaya (294 words)


Yulya Iosifovna Krukovskaya, yer-kirafa gu Bubnovskaya, ( rossiavon Юлия Иосифовна Круковская, Бубновская ) tiyir rossiaf artowasik. Koe gola ke Tcernigiv koe savsafo rossiafo gindaxo bak 1850 kobliyir. Koe mila Mglin utca ke refa Ukraina bak 1913 awalkeyer.

Yulya Krukovskaya tiyir vey oluafa yasa ke Starodubski utca is nazbeikya ke reilokilik. Koe Tcernigiv vayayar aze kali 1875 koe yasaf pilkot bliyir. Koe pokefa wida koe Mglin utca tove tawadayikeem taveson tegiyir.

Azon va Kyiv dene vuwik koirubar. Banlize wetce pomas susik koe gadiskikxe kobar. Va yon kuvik ke artowas lizor rungruper. Bak 1876, icde arienta ke pomara va bunera va rolafa eluxaxa mu Anna Kulicyova royateyesa div Rossia, gan ardial koe Elizavetgrad zo kogrupar.

Bak imwugal ke 1877 va gadiskikxe bulur aze va sanegafo doestuxo koinker. Banvielu gan ardial ke Kyiv tixolon zo eninter.

Va artowasa kevbowerefa tegira do bewik ke rijay ke Deutsch is Stefanovitc paker, tulon tiskason va ugol ta rubiaxe inkeyene koe birgotafa kraba ke Kyiv.

Teni mil ilanacek gan batultaf ardial zo soper. Koe Lukyanovski Flint ke Kyiv zo dagir. Zo malyerotar. Ba 08/07/1879 gan erkey ke Kyiv nope pakera va birgotafa rubiasa is gomilasa tegira zo lanzar. Gu rokeem zo zelar ise ko Irkutsk gola tori barda is acku zo divblir ise zo stanjur.

Voxen ba 17/01/1881 toleafa malyera ke sperantas tregul gu sanbardafa poana kobara lanzar. Bak idulugal ke 1881 Yulya Krukovskaya koe Krasnoyarsk zo koflintar, aze ko Mtsensk. Bak toleaksat ke 1882 ko xalta ke Kara artlakir.

Arti barda dene nuyafi soli ronokobar aze bak 1890 gu nivafa stanjura koe Tcita zo gledar. Bak 1886 va Nikolay Bubnovski divbliyin dodelik ( 1850-1903 ) yerumar. Arti varafa gakera ko europafa Rossia dimlapir.

Yulya Krukovskaya bak 1913 koe Mglin vofa utca awalker. Tiyir kosayafa gu Lesya Ukrainka sposafa ukrainavafa ezlopikya.




#Article 117: Yaksyatol (Otolemur crassicaudatus) (121 words)


Yaksyatol (Otolemur crassicaudatus) tir tana moukolafa katca ke Otolemur oxi vey Galagidae yasa ke PRIMATES veem ( STREPSIRRHINI volveyveem, LORISIFORMES tolvolveyveem ).

Gan É. Geoffroy bak 1812 taneon zo pimtayar.

Yaksyatol sotir afrikaf jidoldunolam ukaf gu jemakafe lukopte ik lerke, dem aultap abrotcaf loon dam alto, is dem abduef bewapeem. Va walzaf pezay is toloya rozekasa oblaka grugralombesa va mam ke bezafa talara sodir. Gijarotif gelteem sotir kalvekaf ta geltgira va aal lize giblir.

Nelkon aalfamaf, bat dunol ordon sotir mielaf : afizon zavzar palses koe betsava ik aaltrek solve mielon aneyason va sinka ( ilt ik beza ik ruxa ) koo gama kalion girumkur.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 4 apta ruldar :

  




#Article 118: Yana (kuksa) (243 words)


Yana ( rossiavon Яна is yakutavon Дьааҥы )  tir bost ke ronefa Sibira koe Rossia. Va Saxa Sokasane koenir ise va Laptev Bira ke Arktika Welfa konir. Wale talteon Lena is roneon Indigirka tigir.

Bostack tir vey roneon Sartang kuksa geunisa is talteon Dulgalax kuksa getaltunisa.

Abrotce ke bostack tir vas 872 km-, voxe don Sartang tir vas 1 490 km-. Bostxo tir vas 238 000 km².

Yana bost va Yana pargalu ke Laptev Bira konir, ton glupafa riska vas 10 200 km².

Va mon 40 000 uzda koe bostxo ropatat, don yona meftafa uzda koe Verxoyanski rodega is data koe wedafa azeka ke valentexo. Sid ke bostxo riwe varon tir tapsid, dem klupafa aalinda koe vagexo adre kadasa ruga kaik 70-eafa laksiwakafa vakenoda.

Yana bost va Verxoyansk widavama isu Batagay isu Nijneyansk isu Ust-Kuyga kenenir.

Bostxo ke Yana gu fentaf nael ke Rossia zo torigir kiren fentodafa wegona zo koverteyed ( cugon -70 °C ).

Tandeaf celack ke bost tir mon 32,18 km³ isen lok remi alubeaksat is teveaksat nir radimi bica. Yana bost bak saneaksat welmon sotapar aze leve opra kali alubeaksat ok teveaksat zavzar. Koe Verxoyansk gola, Yana varon remi 70 ik 100 viel tandeon wan gitapar, is pakon bak 220 viel.

Gola ke Yana bost zo torigir da tiyir tel taneaf irubaraf debak ke Arktikaxo. Koinga ke ayafa kerelera evlon gu 30 000 tanda ( 12 000 abdi tel bocaf oprafirday ) zo trasiyid.

Vexala dem voapa ke Rossia




#Article 119: Yermak Timofeyevitc (730 words)


Yermak Timofeyevitc ( 1537-1585 ) ~ Rossiaf vestasik va Sibira tozi 16-eafa decemda.

Yermak Timofeyevitc ( rossiavon Ермак Тимофеевич ), kazakik ke Don gola tiyir tan taneaf vestasik va vataltefa Sibira, azon noves va olgalicura va bana gola num kaikplatis va jowa ke Rossia mal Ural rodega kal Irtic kuksa.

Afanasi Alemin veygadikye va Suzdal widava robiskon divvawayar aze koe aala ke vaticefo Volga bost tawavo gelbeyer aze vanpiyir drendik. Gadikye ke Timofey va mila ela uyur, aze tere Vasili milinde askir, vanikatcuson va Yermak yoltega.

Bak 1570, sayakik ke Tsar gazik va lo dubiesik ke Volga tawavo deokad kiren sinafa guinera va skapa ke gola dasad. Gonotces, Yermak va Perm gola lentlanir lize va Stroganov yasa di kozanir.

Bana yasa, vegeduyusa va tufa nope kazara va eip is myot, va telo logijarotifo kazafo gazaxo ke Rossia dirgar ise va Moskva gu eip is myot dye tiskar. Ivan IV va midura va ketafo ronefo tawavo is senura va kizexe is tcema is tadlera va ervolia ta ikanendara, mu Stroganov al rictayar. Bak 1572, mil Ivan drager da sin va yon kazakik nendatas kev faspara ke tatarik ke Sibira seged. To orkon gu batcoba Yermak zo seger enide va nendara va ronefa jowa kimon ice Ural rodega di paker.

Bak 1575 Stroganov va novera ke Tsar gindik yaned enide va estesa brinuga ko taltefa Sibira di staksed, ta djiara va tatarikafa dilfura. Ivan va gejara kev jadion ronef grelt is pilkovon Kutcum Cayban Xan gazik korictar. To Yermak kagrupeyes wetce takrelik is gorukik, va dirgara va brinuga gan Stroganov yasa mbi odiar. Bat in va koyara trumon grustar.Bak 1577 is 1580 va Kazak segeyen blay tutanar aze wetce tanaf is meaklen okilik tere zo kagruper.

Ba 1-eaf ke lerdeaksat ke 1581, Yermak do 640 kazakik is 200 ar ayik odiayan gan Stroganov va Perm bulur. Sin tid ervokiraf gu lukari is dicima is abalt is nubema. To ervoliama tir, isen Yermak gan aluboy ataman redakik zo garveldar, i gan tozekaf fiuntik otceyes il malyerot ke Tsar gindik.

Keno Kama kuksa is yona kovoa, Yermak is milk va Ural rodega kolapid. Va jowa ke taltefa Sibira to mone Tura kuksa artlapid. Va taneafa tatarikafa dilfura drikon malplatid aze va fentugal koe Yepanca poke noeltafa Tyumen widava tiskid.

Bak idulugal ke 1582, Yermak is kazakikeem va Tura az Tobol kuksa vatitlapid, azon bak muvugal va Sibir vangid. Kutcum gonotcer. Sibir tiyir kelu ke Xan gazaxo ke Sibira,  moe noeltafo xo ke Tobolsk, kovoon ice Tobol kuksa is Ob bost is Irtic kuksa. Banlize va fentugal tiskid. Konak golaf grelt, don Ostyak, va dodera va culiek pu Yermak lodam Xan gazik abdualbad.

Fentugal tir olgaf tove kazakikaf milk isen tatarikafa dilfura loloon linved. Yermak erutuson va pomara, va Ivan Koltso redakik talton stakser. Koe Perm, Stroganov abdualbar da ino ko Moskva di lapir. Banlize gan gindik zo kazawar. Bantan taneon etrakas gan kulaca dimstakseyena mal Sibira zo gevapar. Dirgar da Koltso ko Sibir gire lapir, abdizilison va pomara is tcicera. Yermak va yon milk ke Kutcum tere lajumalplatir.

Bak idulugal ke 1583 va warzafa brinuga keno Irtic kuksa grustar enide va aryon grelt di gruider. Keno Ob bost dere abdulappir. Tici tanda, divatce ke inafa felira tir vas 400 km- lente Sibir.

Bak imwugal ke 1584, jadifa madakevera ke sibiraf grelteem lizukonar, i madakevera stana gan okilik yoltkiraf gu Karatca. Ivan Koltso is 40 kazakik zo koskayad nume zo laridagabed. Karatca gan Yermak tere zo cener, voxe guaulatason va gola, va anton san-aluboy ayik bam wan dadir.

Bak anyusteaksat ke 1585, Kutcum djujaxadas va darefa surtera, volmiv divgoler da teremta ke Buxara va Irtic su artlakir. Tana vuida ke Yermak dye tir nendara va kazafa joya ke Sibira, numen in va 50 kazakik doon malstar aze fuzodeteson va dolekik, va kuksa vaticlapir. Voxen kevlapison va metan, djukuker nume va pemaxo koe ewala ke Irtic volmiv vegedur. Kutcum is yon sayakik impavantad nume ivamudad aze dilfud. Yermak rempujeson va kuksa lagotcer voxe wizuwer.

Kutcum va Sibir kadimion dimon lajuvangir, vox vanion. Bak 1586 to sayakik ke Tsar gindik va Sibira kolanid aze va gola toz olgalicud. Bak mila tanda va Tyumen redud, aze bak direfa tanda va Sibir vanpis Tobolsk gire olgalicud. Kutcum gire gonotcer. To tena ke Xan gazaxo ke Sibira tir.

Sedme rossiikeem, Yermak vanpiyir vunda, i leca ke warzafi taltefi roti tove sibirikeem. Tir vestasik is olgalicusik fenkuyus va joya van roneka.



#Article 120: Yerofey Xabarov (159 words)


Yerofey Pavlovitc Xabarov Sviatitski ( rossiavon Ерофей Павлович Хабаров Святицкий )  kobliyis bak 1603 az awalkeyes bak 1671 koe Bratsk gola, tiyir rossiaf tawadayik vey gola ke Veliki Ustyug, ise va  Lena bost isu Amur koe Sibira vestayar.

Bak 1625 Xabarov mal Tobolsk kal Mangazeya totayar. Radimi barda, va widava do brinuga buluyur aze va Xeta kuksa ( taneafa gama ke Xatanga bost ) artlapiyir. Bak 1630 Xabarov va koyara mal Mangazeya kal Tobolsk pakeyer. Bak 1632-1641 va Lena bost kallapiyir aze va miduso exonexo dem eipxo kene bost is kokuksaxo ke Kirenga kuksa isu Kuta zabduyur.

Bak 1649-1650 Xabarov va Olyokma kuksa remlapiyir aze va Amur bost artlapiyir. Bak 1651-1653, va Amur bost mal kokuksaxo do Urka kuksa kal artexo ke Usuri kuksa vatitlapiyir. Xabarov va Amur bostaxo liwotayar. Va Daur jiomaik ke gola ceneyer aze va rossiafa widava Albazino debakon ice inafu kelu zabduyur.

Xabarovsk widava is tana golda ke Transsibirskaya Magistral kelot nope in zo yoltayad.



#Article 121: Carlo Goldoni (568 words)


Carlo Goldoni ba 25/02/1707 koe San Tomà koe Venezia koblir. Gadikyefa yasa tir xantafa gu Modena. Carlo, odiakik ton diliodafi is daavafi rali, va griva mu belira va pizasutesikeem dir, ton pilkovafa abdualbara va Cicognini. Moni lerdda, inaf beliks stad da in va buskama ( Burattini ) tori dotcura belir.

Bak 1719 va Jesus veemafa reila koe Perugia denfir. Radimi vayarafa barda, dene Domenico veemxo koe Rimini va trakuropa kosmar. Arti tolda, kan tiv ke lospa dem wenyusik, ta dimtrasira va gadikya ko Chioggia div reila otcer.

Goldoni va yona tavera va rokopa koe Pavia kotla tcoker. Voxe, kiron suteyes va Il Colosso, va kleca kev ayikyeem ke Pavia, bak 1725 div reila zo aloyar. Ko Chioggia va yasa kazokever.

Bak 1728, ko gomilafo yolkaxo ke Chioggia zo koflir, aze wetce ikayolkik ko Feltre artpir. Banlize pu saneg Goldoni va konaka taneafa wenyaxa atoer. Radimi awalkera ke gadikye ( 1731 ), rokopagelfayan, koe Venezia toz taver. Bokara me tiyir fakafa. Bal batyon kliwaf medjumes bartiv, in tolon bruxanarir. Ba 22/08/1736 koe Genova va Nicoletta Connio, i va nazbeikya ke tegivsutesik, kurer.

Koe Verona, sutesik pu Giuseppe Imer ke San Samuele wenya ke Venezia zo atoer. Battan puon drager da in vanpir tel eresklaf ezlopik. Tir inafa likena katecta novesa va ageltevafa is merorujana kubla. Belisario ( 1734 ) tir taneafa kakevenyera do saneg, aze seotayan xult, mu pizusik in, vanpir larbudara. Goldoni batvielu vanpir kaikestus sutesik, riwe warzes va 22O wenyaxa bal leon 20 tanda.

Bak 1747, koe Livorno in va Girolamo Medebach kakever, va gadesik va sistu ke San Angelo wenya koe Venezia, dan puon va balemdafi zubi firvir.

Pizusik va italiavafa buska djufabdur, enide bata do tela ke francafa XVII-eafa decemda turodolunyewer. Bak 1750 koe Il Teatro Comico va nelkoteem ke inafa fabdura konedir. Carlo Goldoni, gu italiafe Molière toriyoltanon, taneon tison sagaf gu prostewa, abicabicon di kiewaskir va ikarundara va yona reorwenyaxa kan yon tozatenon suteyena wenyaxa, tiolteson va kona xatcaxa ke wenyusik ise bunyeson va yona ageltucafa andabuska. Inaf grabomap : La Locanderia ( 1753 ) is Il Campiello ( 1756 ) is La Villegiatura ( 1761 ) is Le baruffe chiozzotte ( 1762 ) dayked moe geltrinda ke debaleem is seltafa lingera ; va yona wenyaxa ke Marivaux batinde vektad.

Carlo Gozzi biptik, suterotik is cuynik, va Goldoni kan bruxalamesik ik sutesik va ezlafa yoromaca isu kwestaca askiper. Zidapaf biptik kan klecaf is kotviele yon jortus bunyeks va in aorar, vlapon malyopason va fabduyuna buska ise pu in kevuson va Commedia dell’Arte. Batvielu elodesa geja tori avaporuca is prostewawenya tozuwer.

Goldoni, nodrafi is cuesi golde bata rondapara, envar da naler va ganera ke Paris ta bristura va zvakkirafe Comédie-Italienne. Bak 1762, moi Una delle ultime sere di carnevale buska va intaf saneg bulur. Ko Franca va int divblir aze dene Comédie-Italienne toldon zavzar aze va rundak wetce italiavatavesik vanmiae aboyikeem ke Louis XV seotar. Goldoni wan suter, vox francavon, ise va gavefa kiewatcakirafa wenyaxa warzer, va Le Bourru bienfaisant ( 1771 ). Ko Versailles bak 1776 ezlik tolon zo rozar enide pu berikyeem ke Louis XVI italiavataver.

Mali 1784 kali 1787 anyustsandaf suterotik, riwe wiiskaf is jontikviele akolaf, va Namio bunyer. Ton baroya karba do froyaks pu Louis XVI is abduekrent lize inafa kagrupesuca mu Franca zo muxar namio zo piskuyur.

Bak 1792, Mwasa Koka va vilara va koti aboyikafi turwi kexir. Goldoni, akolafi, tuvuranawer. Tel wawaf pizusik koe Paris ba 06/02/1793 mulufter.  




#Article 122: Cassel meld (1328) (trutca ke Henry Scheffer) (118 words)


Cassel meld (1328) ( francavon Bataille de Cassel, 23 août 1328 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Henry Scheffer francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 33-e runda re kereler.




#Article 123: Castillon meld (1453) (trutca ke Charles-Philippe Larivière) (118 words)


Castillon meld (1453) ( francavon Bataille de Castillon, 17 juillet 1453 ) tir trutcapa  lumkirafa gu 425 x 262 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Charles-Philippe Larivière francaf lingesik bak 1839.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 58-e runda re kereler.




#Article 124: Charles Baudelaire (486 words)


Sposaf ezlopik ke 19-eafa decemda, Charles Baudelaire yoke bohème blira zo gruper. Olyasten sutesik, va Les Fleurs du Mal ( Imweem ke Rotuca ) tanoy grabom blison sanegayar. Bata ezlafa larma ba awira zo lanzayar ise zo urayayar kire tiyir lemistersesa va glastafa lidopa aze va izva voxon di denfiyir. Baudelaire ko afi va toluca wal tizuca is drelduca, is wal evakuca is listuca, is wal kiewuca is rotuca, is wal kusto is fuda, plekur.

Kobliyise koe Paris ba 08/04/1821, Charles Baudelaire tir lowe tevdafe viele gadikye awalker. Gadikya arti tanoya tanda va Aupick jadiwik tolkurer. Ine va bata tanara vewar nume kotviele titir tcakese va bat sayakik dem amidapafa voda isu gelavara.

Va Louis le Grand olda koe Paris kofir. Baudelaire golde tcumivafa anda zo katcalar. Va Quartier Latin anameda toz nobar. Bak 1839, gu Louis le Grand olda zo aloyar voxe va ekul soe seotar. Va bohème blira ins kiblar.

Inafa yasa, karolansasa va glusa blira ke yikye, poar bak 1841 da ine va totapa kal India rundanyar. Kore me ten koyar, Baudelaire va jontik lit koswavatas va intaf grabom ( L'Albatros, Parfum exotique, ikz- ) di malnarir.

Baudelaire bak 1842 ko Paris dimdenlapir aze va Jeanne Duval vanpitis fertik kakever. Va konoleks kazawayan gu gadikye mepatason ixalar, nume batcoba plataer da yasa va ine malyeroton adomtar. Bam gonokobar enide va olegara pomoyar nume vanpir felik is malyopasik va yamba. Va listevafa griva tazukar. Va konaka ezla ke Imweem ke Rotuca toz suter.

Bak 1847, Baudelaire va Edgar Allan Poe amerikaf suterotik kosmar. Dum bantan, va lana rieta va dulapera va rotuca is mila envara va yamba yoter. Va jontik suterot ke bat sutesik kalfrancavar nume pu francikeem tugrupenar : Yon zultaf reiz ( 1854 ) az Yona zultafa rupa ( 1856 ) az Yona warzafa zultafa rupa ( 1857 ) az Stuveem ke Arthur Gordon Pym ( 1858 ).

Dere bak 1847, Baudelaire gan Marie Daubrun zo memper. Bantel va konaka ezla di koswavar. Vanion, Sabatier W-ya va inafa trakura ikakereler.

Bak pereaksat ke 1857, Baudelaire va gijotaf grabom sanegar : Yona Imwa ke Rotuca. Bata ezlafa larma gu  « situndara va sanefa lidopa is lidacka » zo lanzar. Baudelaire is piskusik va zersapa govododed. Warzafa piskura voldem tevoya urayayana ezla rape tiyayana malyera bak 1861 zo askir.

Bozon titsuse, Baudelaire ko Belga mallapir aze konakviele laxar. Taneon pokolepese, azon gan bata bagala zo awuzapar. Koe Belga wali 1864 is 1866 zavzagir. Toz akoleper ( syphillis is pulvadrasura ikz- ). 

Ko Paris bak pereaksat ke 1866 dimdenlapir aze mulufter, anton balem-san-tevdafe.

Baudelaire va blira al star, tcakerseson va lidafa beksa ke intafe sare nume tir ewavacka va basalmapan ezlopik. Mekagrupeyen remi blira, bat ezlopik va gabentucapa al malsaver. Gan radimifisik azon zo vankieveter : « ageltaf Lorik » zo sedme Rimbaud, « taneaf vamogeltrevik » sedme Breton, ok ware « tel lozolonaf ezlopik » sedme Valéry. inaf grabom va wituca ko ezlopa taneaster.




#Article 125: Charles Dickens (597 words)


Charles Dickens bak 1812 koe Portsmouth koe Engla kobliyir. Vieli tir 12-daf rumeuca tiyir kalafa. Va waberga jebetesa bak kotafa kaikifa blira bam levgayar. Nope erbadanuks inafe gadikye koflintayar ; Charles va wawakluca di grupeyer ise miv vanpison dodelik koe sebekaxiaxe va eaftafi bali ke iaxekobas rumeik kosmayar. Bata bagala noveyer da in icde wawikeem is copikeem di suteyer jonte agelton da inafa nega va takra ke konak celemoy belisik tsedayad ise gretcayad. Tuke batcoba, Dickens tel losanef ugalaf berpotik va yona seltafa artazukara bak Victoriugal koe Engla gorukon turestayar. Nekev tunuyara va gadikye, in me davon ten mejeyer. Koe iaxe ware tandamon kobayar abdida ko bema rodimpiyir. Inafa gadikya en batceyer da in va viroyaks jovleyer. 

Ba inaf 24-eaf ilanuk, inaf negeem ko Lordekseem ke Boz karba zo katanayad. Neva tiyir davafa kiewatca aze askiyir da va zubi ta sutelara va atedafa neva pu in piskusik di drageyer. Ton skulta bak 20 aksat Yona eluxa ke Pickwick baton kozwiyir. Bata neva tir klecafa nega ke stuveem ke opelkaf vundnizdef gijanizdef koredik is Sam Weller inaf kwik is boxo dem anamef diveavik. Kiewataca va Dickens mea di buluyur isen in koe Engla va warzaf berpot belon di sanegayar. Amerikik va inyon berpot satcon albayar. Tulon, tiyir tari viele tota vanstasa va ironakaf sanegaks komoltaweyer.

Dickens meviele ixeyer pu gadikya dana al yovayar enide in koe iaxe co zavzagiyir, azon wetce teza ke akoyadafa is greciafa gadikya koe Nicholas Nickleby berpot va inya narayar. Koe sanefa bema Charles azon bardon zo uneyer abdida va ar rundak di trasiyir, batviele wetce unenik koe mwopikaf ilput. Bata kobara tiyir argasa, acum Dickens vanpiyir ugaldusik icde Dotamaga. Tison 23-daf, al vanpiyir grupen felusik ise gan Morning Herald vielfela zo segeyer. Dickens levi seotara va bat play toz sorduyur. Bak 1833 va berpotaf teliz icde blira koe London stakseyer pu Monthly Magazine dane sanegatar ise va aryon erutur. Dickens va inafa keldaskira ekeyuyur acum yolton gu Boz bat berpotam zo sanegayad. 

Radimi braf Yona eluxa ke Pickwick, vanmiae berpotafa joya kan Oliver Twist bak 1838 is Nicholas Nickleby bak 1839 Dickens linveyer. Bata reizkoraca, vegeduyuna aname fereon mivizvaf istef koredik, va lanyon krilt ke savera va tel lodacik ( satcon va rumeik ) ixam nedid. Koe Savsaciaxe bak 1840, tolon tir folvafi bali ke velikya dani va forendasa rankera va enmeayuca ke rabatamava gan sutesik nover. 

Dickens va tulodaludevara va intafa seltafa is swavopafa luzdara dere kiewaskiyir. Vanmiae bat suterot, Dombey is Nazbeik sanegayan bak 1848 tir akidaf delt va bat glastikeem ke dan mo raba tufa zo kolnayar. Voxen va inaf David Copperfield suterotap sanegayan bak 1849 nelkon zo gonamir. Bata mivizvafa nega nedisa va kobas is copaf London win gan velaf iteem wan tir tel lokotgrupaf is tel lobelin berpot ke Dickens. 

Inafa bruca isu agraluca pu in va sanepuca vodayad. Ayevapaf purik, va intafa kotgrupapuca meviele vanpison radjaf impavantayar. Dickens dere tiyir gadesik va wenyasistu wenyuyusu bak 1851 kadime gazik. Wori, va tozurafa waberga ke rumeuca mei ilaf zvakeem kotaf kiewatceem meviele rolumisayad. Skedapara va Ellen Ternan jotafa wenyusikya va kurenik is sintaf sanoy nazbeik gan in bak 1858 va bulura jupayar.

In verton laxuyur ise va intyon suterot skeweson beliyir, acum batcoba va inafa saluca tuacayar. Puskenon, bak 1870 koe tawaday inkewer ta belira va Bula ke Edwin Drood titis berpot. Voxe vamosinon, ba 09/06/1870 koe Gadshill awalkeyer. Va kotafa tamava bata giva ve tugabentayar. Henry Longfellow amerikaf ezlik di suteyer : « Va tanoya awalkera ke sutesik nazbasa va loa vanmanasuca meviele al wí… Kotafa patecta tir sugawalkafa. » In koe ezlikxo koe Wetsminster Ecey zo kotawayar.




#Article 126: Charles Perrault (381 words)


Francaf zolonaf suterotik, grupen dume tir xanta va « motc ke Savsikeem kev Witikeem », bak 1628 kobliyir. Tir balemeafe nazbeikye ke parisaf pulodik. Inafa yasa remi gazara ke Louis XIV zo torigipiyir. Radimi suterotafa vayaranya dene Beauvais reila koe Paris, va gelfa va rokopa adim seotar nume bak 1651 wetce aluteik va int bender.

Azon tir flikiraf gu jadif stujesik va gazaf kolneem. Bak 1671 den Francaf Cultim zo libur.

Vexe bat sutesik is kotgrupaf reizusik nelkon zo gruper lecen va gire abduaskira va diolareizaf suterind al weber. Va vartaf vox trelaf grabom al warzer : va sposaf «  » ( 'Les Contes de ma mère l’Oye ou Histoires du Temps Passé ) bak 1697, is dere larma dem anyustoy ribiegaf reiz. Bata seramaca va reiz nover da Charles Perrault kan intyon ravlem va vundafe is prostewafe tame ke yon reiz dear, gire vanpilkason va okoldaf is fraltaf klaamialukaf gestirind, is dere yon pwadeks ke italiaf Tolnazbalarugal.

Ke in va yon reiz ware re loon belin isu pwaden grupet. In va yon reiz manen pu rumeik vols konak artukasuterotaf reiz me al dimnarit. Va rupa ke Keradjimotikyama ( Le Petit Chaperon Rouge ) is Guboyyama ( Cendrillon ), ton ledeaftaf siatos dam telyon ke lekefa vunda arinde al suter. Charles Perrault va nega artazukar ise gu selt ke intaf ugal zaler, dile loplekuson va yona ra. Va Stazkiraf karvol ( Le Chat botté ) reiz isu Faltalukastkirikye ( La Barbe Bleue ) isu Arektikam ( Le Petit Poucet ) isu Listikya decemdon kenibesa ( La Belle au bois dormant ) isu Diolikya ( Les Fées ) ikz- dere ozwat. Dere rotuelimat da Charles Perrault tir ekemapaf sutesik, abdualbayas da taneafa piskura va larma dem reiz yolton gu nazbeikye zo sanegar. Kiewatca ke Yon reiz ke jinafa goyolyanya larma ( Les Contes de ma mère l’Oye ) va legrupen ark ke inaf suterotaf grabom tuvisikoramar.

Ke in va pakera va weznarind kan L’Énéide Burlesque drunta bak 1648 is Les Murs de Troie drunta bak 1649, is va durimind kan Dialogue de l'Amour et de l'Amitié drunta bak 1660 is Le Miroir ou la Métamorphose d'Orante drunta bak 1660 wori grupet. Va Le Siècle de Louis le Grand suterot bak 1687 is dere Parallèle des Anciens et des Modernes exaksa bak 1692 ware roloplekut.




#Article 127: Charlotte Brontë (531 words)


Charlotte Brontë gu tan lokotaskiweyes englavaf berpotik re zo torigir.

Bak 1816 koe wida poke Haworth koblir, lize Patrick Brontë gadikye tir gertik. Bak 1821 gadikya awalker. Ta sopura va gaara va nazbeikyeem, Patrick Brontë kosuter koe irubarabema ta gertikafa nazbeikya lize bligropa tir virnafa maneke toloya loklaafa berikya nope kotcakola mulufted. Charlotte varabliron ganon zo tcalatar ( koe Jane Eyre va yona bagala divrozatar ) ise vanpir taneanazbalik ke balemoy moblis nazbeik. Tid Branwell is Emily is Anne. Daletoe nazbeikeem gan gadikyafa ziavikya zo gaatar.

Charlotte is Branwell berikye va noafa suterotafa dokobara aname Angria gestafa patecta mopoyed ise va jontika nega isu wenyaxa isu pone isu eltayamkirafa ezla warzed. Azon Charlotte, djuvanpiyise tavesik, ko dugafa irubarabema zo stakser lize do Ellen Nussey is Mary Taylor di tunawenyar.

Ebafa toza tir volfakafa. Vebena gan suterolegara, in va sopura va fli ke tavesik koe intafa savsafa irubarabema az dene yon pilkotik flecur.

Undeson va redura va intafa yikyafa irubarabema, in gorar da divpatecton mallapir ta tukotrara va intafa avafa grupesuca. Bak 1842 do Emily berikya ko Bruxelles lapir, ko irubarabema gadena gan Heger weltikya. Va rictela ke grupelaf is katcalaf gaaropik Heger kurenikye toz levgar. Awalkera ke sinafa ziavikya va toloya berikya steger da dimpid ko Haworth lize Emily gorar da tenon titickawer. Charlotte den Heger tolmallapir, wetce englavaf tavesik koe sinafa tcema. Loloon dustulenon gan Heger weltikye, va swavopafa deonapa levgar acum gorar da dimpir ko Engla. Jontik aksat di tid adraf inde sol bata keluyuna skedanya kariwawer.

Konviele, bak 1845, Charlotte va yon krent ke Emily xuyavon kosmar. Baalpenon gan sinafa duga, pu berikyeem drager va sanegara va donafa karba piskutuna kan Poems by Currer, Ellis and Acton Bell vergumvelt bak 1846. Baroya berikya va intaf berpot bam tozud. Tel ke Anne, Agnes Grey, is tel ke Emily, Wuthering Heights, gan piskusik zo naled, vols tel ke Charlotte, The Professor. Neken, toleaf berpot, Jane Eyre, piskun bak 1847 yolton gu Currer Bell bifaredur. Konolesaca va prostewa ke gothic berpot, bata taneilkomafa nega va lantan bilitar golde ruyera va inte is elvuca ke gradilikya ( isti Victoria rekola ) voxen inaf kulupaf martig, skeweraf is kotunon felilen, askitir da titir gulapaca. Va Shirley bareaf berpot bam mopoyer.

Branwell berikye, turuyatakolaweyene is puiltfamafe, bak muvugal 1848 nope kotcakola awalker. Arti abica safta, fentaroteyeson is medjuropeyenon Emily dere mulufter. Anne ironokafa berikya bak 1849 milakolon siluon awalker.

Luxe Charlotte bam tir toza ke tozelaca. Lyumason va virnafa filtewesaca, va Shirley soe tenuker. Wori inafa zida daletoe tulomantawer larde va tarkara va yoltiskuca ixeyena pu Emily me govebar. Do intaf milebik, satcon Elizabeth Gaskell intaf enidaf tanizvusik, va yona delafa suterotafa naca bam webokar.

Shirley nope suteragropa al mejer. Toloya gradilikya artazukawed ton turietavaf delt ke berikyeem ke Charlotte, ise nega tanion darunter wale seltafa geltreva is berpoteva lodoviskafa vols libuivesa dam tela ke Jane Eyre. Neken, Villette, sanegan bak 1853 is omavan moe yona bruxellesafa bagala gan jontiktan gu grot zo torigir.

Bak 1854 Charlotte va Arthur Bell Nicholls gertik kurer, nekev tsunera ke intafe gadikye. Sin va kurerafa kalucapa gruped. Sol bate sare trindig zavzad vrutas da Charlotte va are berpotdetce aneyayar.

Volfikunton, genazbalason Charlotte ve akoler nume ba 31/03/1855 awalker.




#Article 128: Chavín (630 words)


Chavín de Huántar tir wida ke Andes rodega nageweyesa wali -900 is -200 RGJ. Ba pelava, bata wida tiyir dem 2000 ik 3000 irubasik ise vanpiyir idja ke tel lozolonaf seltay ke Geefa Amerika.

Chavín de Huántar koe ontinameftavaf krant vamoe ontine vas 3000 m- tigir. Soe dace koe mane ontine, vema ke wida tiyir zeitafa gu midura is vartera. Irubasik va patectolafa ruxa ke ontinafa azekexa don tulon larga dum vraz is zaipinda dum murey miduyud ise va bonol moe monefa azekexa baspesiyid.

Bonoltum ke geeamerikaf pratcoldunol ( pratcol is bawazol ) va atela pu sanelia tiskayad, voxen pratcol wetce rembures bonol va kazafa ikazilira dere yordapayar ; batinde pratcolafa teremtapa va jontik kaaneyapan arsay ape vanbureyed, i va tulon ilt is rizo is flecada is kabay.

Chavín de Huántar bam vanpiyir idja ke trigafa kazara numen batcoba va inkera va inafa gijarotiuca webeyer. Tigis kene kokuksaxo ke Huachesa kuksa isu Mosna, tiyir idja ke gortap dem kazafa vawa exulesa va arestaf ticetaway ke Perua. Bato guntaso tigixo ape noveyer da sanelia va kazara va jontik arsay mal yona amidafa gola ke Andes rodega rostujeyer : i mal krimtafo letaxo is ontinafa meftava is ronekafa wuka.

Beka jontik blot isu kawot isu taneugot anton koe intafa warzesa ok divoksesa gola zo rodadiyid, pune Chavín sane va divepatectafa rima isu muka dum birakuldoy is trocadayxa soe rovanbedeyer.

Moni -900 RGJ, sanelia va raporafa dopewa koe Chavín de Huántar toz renzayar. Ina di vanpiyir tela lozolonafa dopewarelida ke kotafa Andes gola. Mayesis lorik ke Chavín moe tawavo vas konake decemoye decitmetre male krimtafa wida kale yona widava koe ontinafa meftava zo sonteyed, isen bruditison va lorik koe dopewa, befoltik sumuon laniyid. Bat lorik is dere jontikara kira ke Chavín araya va yamba is alka ke vemafa gola jontikedje di turestayad.

Viele debak ke Chavín toz zo joxayar, pune rawopik va stabrega ke cugexafa dopewa dem rontagentimaf kusk kosmayad. Leve dopewa va cugunaykaf gort dem levesidafo lanixo isu lupaxa isu olkoba dere kosmayad.

Vegeduropa ke dopewa tir birtapafa. Ina tir dem raporafa jolapa isu dekorafi pistki, ton kota ra tisa vas amidaf lum vox skudapanon belceyena. Rebava gu jontika kougayana takapa kum balumayan rapor zo zikeyed.

Vrostagafa raporafa krexa is balumaks volas va amidaf tacukik dere zo katrasiyid, i va gamdarulik mialon ayaf isu sulemaf. Sin va dema is kotca ke sulem did voxe dum ayik ranyed. Lan vas zveri ok kraimolinda vektad. Tire tid sugda da Chavín sane va belca dem divulaf is fikaf lorik sonteyer.

Geja ( icle migafa geja ) tiyir zolonafa gu Chavín sane. Lan balumayan is lingeyen volaks kosmayan koe dopewa tid dem kabuxa is prosil is wed is flavoda. Konak tis tacukik dem ayataka tiaved da korik rotir tis cenenik va moxinafa diweda levgayad.

Moni -200 RGJ, zolonuca ke Chavín toz vantenuyur, meka warzafa kolna zo vegeduyur. Soe turestara ke Chavín wanuweyer. Warzafa araya, tulon tela ke Nazca isu Mochica, va trocadayxa is oksi is yantaxa di warzeyed, i va muka dem yunkes fum tis milapaf gu telyon ke Chavín. Banyona araya is konakara logavefa araya ke Andes rodega va kazaf gortap dum tel ravaldayas va triguca ke Chavín silukon di voneyed.

Chavín yamba gan tuwavafa anameda ke wida zo turestapayar, i gan tulon soporafa wuka rone meftavaxo. Sulem ke wuka tid dilizesaf fum, i pilkovon tukrunol is perake is negovos. Bat sulem gu ayafa vola jontikviele zo pendayad, reduson va divulaf gamdarulik mialon ayaf isu sulemaf. Tan lokotgrupaf balumaks ke Chavín tir raporey yoltkiraf gu El Lanzon. Kosidayan is kopijayan koe dopewa ke Chavín de Huántar, kum batakaf wank zo ilbodeyen ise va govitaf tacukik dem granaf iteem is tukrunolaf demeem is taka kotrafa gu perake, is ayaf nubeem isu nugeem volar. Lan vayasik trakud da bata vola co tir gluya wal ticeda is leveda.




#Article 129: Chesapeake (suterot) (1102 words)


Chesapeake tir berpot ke James A. Michener amerikaf berpotik, sanegayan bak 1978. Tir izvafa lenopapa dilizesa remi mon balemoya decemda, dem xuta ke golama poke Chesapeake ceda ke ronefa krimta ke Tanarasokeem.

Rupa bak 1583 tozuwer, ba inkewera ke Pentaquod indiik yates il intaf Susquehannock grelt ken Choptank kuksa koe wedaxo. Va diliokaf patectolik ke vema va int kofir. Waroldon, artlapira bak 1606 ke taneaf englaf boniasik stan gan John Smith redakik dilizer. Kaliapon indiik zo sulad oke vanarayad, azen Maryland boniaxo is skapafa teza ekwon gu olaxaxo zo korundad numen elupkaf gluyas salt do Engla reduwer.

Kotaf berpot, valey abica divefa ezkalira isu yunkera ( va Kariba is Angola is Franca ) koe golama dilizer, i koe Choptank ke ronefa krimta ke Delmarva degapa budesa va Chesapeake cedapa koe noelafa Delaware soka ke Tanarasokeem. To manafo tawavo tir, dem omaf siday is weda keve yona recapa isu listapaf tuwavaf debak, moe glupafa ceda jontikviele tegulana gan zivotc is dis va pilkovafa blikapburedopafa gropa icde eipuca, i moe ceda tiyisa gazaxo ke orek.

Nelkafo xo tid miv Choptank is Devon Island is Patamoke widavama is Dili Kiria is Turlock weda, koto xo lecano gu tana yasa is lana irubasikinda.

Michener koe abduekrent bazer da bato xo tid sordafo, neken kontan grupeckes va gola drikon di pilkomodar.

Berpot ekwon gu towara ke konaka yasa remi baroya decemda is acku zo vegedur, lize kota yasa vodar : va pilkovaf irubasikaf ord, is lana seltafa gropa, is lana lidafa waltera, is lana zalera va int gu anameda is liziwera ke tamava.

Steed yasik tozatenon tid kristevaf ( Maryland tiyir pilkovaf tison boniaxo kaxaayano pu eireaf kristevaf jiomik ke XVIII-eafa decemda ), isen vanpid olaxamidusik ise va tegirapa kaliapon voned ise remi toloya decemda va Engla dun skedapad. Nuyotaf is ponkaf gu Afirietugal, do Washington bak Geja ta Volruptesuca doalied. Mali XIX-eafa decemda, va pemaxo ke geekaf midurasavepesikeem lotis levetiruca adre kazokeved, nekev « tulafa » adala ke intafo miduxo nume kaikion bexodiskon titaytcud, kali parmafa rawawera ke intafo lecafo yasaxopo.

Paxmore yasik tid Quaker alkik, dere tigis remi varaf berpot is oxileem. Ambafa tolonga va alkafa brazara ke purevik ke Massachusetts yategar aze tuke totiaxe dure tuzolonawetese remi sandeem is baroya decemda, va bali kolnar. Male bate iaxe taneaf bovray tulon titid, az sposafa clipper tota ke toza ke XIX-eafa decemda, az totuk yestas va orek. Voxen cugeke, Paxmore yasikeem tir elupkaf lidaf nael, dem konak olkoy runion viltes va tegisa rankera va levetiruca azu lyumara, az kaikion doaliera mu lekeem is yudik ke Europa. Voxen Paxmore bocik ko gaderopa eglur, vulkuson va tavera ke sanoya Quaker oxila ; gan Watergate bilita zo gralomber nume di kser.

Turlock yasik tid korik ke weda is lava. Taneaf Turlock tir tozekik divstakseyen gu Engla az gelbeyes koe weda is fordafo wico, ton kimtafa blira. Va konaka divseltayana dositikya ( don indiik ) vantolongar aze va jontik xantoc nazbar. Turlock yasik va intafa kimtafa levblirinda dun lotid. Olutuca is volmwedafa ilagira is dubiera is tadura tid intafa dilizesafa nyosa. Va volseltuca is « Batakikajam » vox dere moblisa rodezalera va int gu volfakafa is prostewafa anameda volackad, dun tis pokef gu dure lotina tuwava isu birablira. Konak Turlock olkoy bak tanoya ok toloya oxila va int selton dile ticapted voxe di kalubed ; abic pof korobik nesidon gu tegulana orka : tcordaf redakik stegevas va englafa elekara bak toloya geja ta volruptesuca, totakazasik va levetirik divvawas va totervolia goweyonasa va butcara, okilik ke orekafa tota viltas va elicik is tis awalkopesik va nudol, is tere boparloesik volwegayeson kodoles va wedaxo dure rojuyuno gan abdigadikeem ta vegedura va lavamonaxo.

Cater tid ebeltik ke berpot. Tozi XIX-eafa decemda awid viele oklaf abdigadik Cudjo guineyeno idjon icu Angola vanpir levetirik dene miduxopo ke Steed aze zo lajutunuyar. Nekev tunera va levetiruca arti Wideytafa Geja, inaf xantoc dum amerikaf ebeltikeem kimton is rokiskon blid, kali edave ke 1960-e sanda is lyumara va Wideyaf Rokeem, pakena gan toloy yik ke ironokafa oxila.

Caveny yasik tid ironokaf artfisik, i eireik aloyayan bak 1846 div vo gan aelakolapa. Va int kalion gu lizukaf seltaf patectoy kofid aze kotlize azon tigid, ton pofa rozalesuca.

Michener va jontika watsa koe berpot ruer, don nelkon :

Blikapburedopa is gesabliuca ke ayik dene tuwava. Chesapeake ceda jontikedje tiyir katcalafa anameda dem gedruca is listuca, i tamava ke lava is siday belcon. Tozuraf indiik tiyid tamaf gu tuwava ise tarkayad nume ridolon tuvodayad. Azon, bata ceda gan ayafa savera lolokalion is parmon dun zo ligundeyer. Jontikedje irubasik va int guon joayad, blison armoron gu weda is mafelanyason va lamasi zveri, is malestuson va orek is tul is krimtaf onaks. Voxen tere, ligundera va patectoy is lizukafa ik sumufa fura va kotcoba toz tuiyelayad, kali teca awalkera ke ceda.

Ara aldafa watsa : uum va levetiruca is wideyaf rokeem. Remi baroya decemda, Paxmore yasik isu Steed isu Turlock va int tsuned. Paxmore olkoy tid mu tunerevafa envara ; Steed olkoy tid nuyotaf vox impavantas va bolk num tire jintrakackaf ; isen Turlock bewik ordkoraf gu « Batakikajam » ton wavlaf bliragropeem isu lidadugeem lanecked da ebeltik tite seltbil wan gotigid. Isen Michener va tanoya decemda mekoseltasa va ebeltikeem abdi tunera kioxon ranker, is zaavevaf mweem is abdimalyekseem famiwayas va Amerika is inafa lidafa rictela tove tamava.

Ara watsa tition zolonafa vox vreparlewesa darpe bueem : rankera va kareva dilizeyesa abdi volruptesuca koe 13 boniaxo, kuranon abduplekuson va katalikevafa yasa isu Quaker, i va yasa fenkusa va tamava is tarkasa va olkafa minia ke kottan. Michener batinde ware nedir da izva ke Amerika jontikviele tiyir tizafa is mealiafa.

Michener va totervolia kozaniyir ise va bira is totara skeuyur. Batcoba numon tir koe jontika nakila dilizesa moe tota ok ton yona stuva ke vultesa tota isu butcasa va levetirik isu tcordafa isu yestasa va orek is krimtaf totukam ikz-. Tulon listapafu bu pwadesu va doaliera is onkara wal toloya volnafa tota tigid.

Adim, wetce dye gostragana coba, Michener va loa bifapa ke noeltafa izva ke Amerika cugon djerkar, dumede sina va anamedama dem korikeem ke Chesapeake me co turestayad : Wideyafa Geja nemon zo divrozayar, voldum intaf abdibifeem ; divefa geja kev Mexika az Espana koton zo guizgad ; Taneafa Tamavageja me dilizeyer, mecoba aflar ; Toleafa Tamavageja dere zo iskedar, beka uum va awalkopera va Yud sane ton giwara va lospa bak 1938 awir ; Geja koe Korea nemon remawir ; Geja koe Vietnama dace me ozwar. Bata « ikudara » ke Michener va tamavakorafa bifa va tena ke berpot kevaxackar, i va tena manton viunsusa is rankepesa va Watergate arienta num drasura va kota lidafa pesta ke pakap ke gaderopaf runt.




#Article 130: Chichén Itzá (469 words)


Koe Maya ava, chi trogarn va « art » is chen va « lird » sugdalar solve itzá tir greltaf dasugdaks. Chichén Itzá va « art ke lird ke Itzá » kle co sugdalar, vuesteson va cenote baerdaf tuwavaf lird kereles va dalafa runda koe debak.

Chichén Itzá rone Mérida kelu ke Yucatán arte mon 120 km-. Sedme Chilam Balam, i tan baerdafa neva ke Maya sane, suteyena kan Maya ava bak espanafa olgalicura, inafa zabdura tir evlon gu 450 RGJ. Bata evla va tela bazena gan rawopafa aneyara totegalackar.

Kot savsaf vegeduks ke Chichén Itzá, ton karaf Maya martig, vagee debak tigid. Dem Kerafa mona is Xidaxe is Mona dem wocol is Akab Dzib, ise nope jontik balumaks va Chac lorik va muva dem pezap solwiwed.

Chilam Balam neva munester da mali toza ke X-eafa decemda, Yucatán gola gan yon divef grelt dun zo tolgeniyir, i gan grelt faves va Chichén Itzá wetce ekwa ta brinuga koo gola ; voxen tere debala di betaweyer viele Itzá sane va tawavo imaxuyur. Beka meka rawopafa wazdera va dimpira ke Itzá sane al gruyer, pune tire mali X-eafa decemda Chichén Itzá zo olgalicuyur numen inafa vegeduropa di zo artazukayar.

Remi bana bocafa rekola, Chac guazaf Maya muvalorik gu Tlaloc muvalorik ke gola ke Mexico zo gesiar. Milinde Kukulcan Maya bruxaperake wetce Quetzalcoatl banvielu zo pimtar. Vegeduks ke bana rekola gu kevlicane perake isu tukrunol is kiiz vumbes va ayafa takra zo balumayad.

Va balumayana briva va memayaf gejik is oriazekos ( tzompantli ) trasit, is dere aryona vegeduropafa pinta gluyasa va Chichén Itzá gu Tula Tolteca kelu. Grupenset ede Tolteca saneik va Chichén Itzá koton al zonosteyer oke va lana vangluyara opelon al tazukayad. Vegeduks ke valentexo ke debak va kira male bata toloya araya keskeon nedid.

Ironokafa kolna wali XI-eafa decemda isu XIII-eafa loote zo veguduyud ugale Chichén Itzá tiyir tela lozolonafa widava ke Yucatán. Toltecakorafa briva kaatoesa va Bruxakirafe Perake va uwedjela ke Dopewa dem Gejik is Tukrunol giskid isen Tolteca tadlexa tid denafa koe lospa dem Decitoya Briva ( grupena wetce Kukulcan relida okon Perake Relida ) ok viputixo.

Pelavon gu gijarotiuca, Chichén Itzá va welma vas loon 3.7 km² besayar voxen inafe divatce kaike miv wid wan zo megruper. Beka mon decemoy vegeduks al zo joxad ( gijarotifa relida dum Kukulcan ok stabrega ke gerotek ke kirkama ), pune ant tol-sanoy tid roworan. Ticu Kukulcan relida, anamef seg tir dem jontika bria besanafa gu ekamaf ruxeem. Lobata bria denon tid mevestayana relida lekeon tiyisa kicki ke Chichén Itzá.

Chichén Itzá isti XIII-eafa decemda zo levrotiyir numen gijarotiuca joke kevlaf Mayapan wid zo jovleyer. Mek vegeduks mei balumaks tid radimif gu bana evla. Ant abicafa is tcastafa sanelia elubgon zavzagiyir. Soe wid wan tiyir befoltaxo : firviks kaiki espanafa levrotira gu baerdaf cenote lird ware wan zo komimayad.




#Article 131: Choquequirao (793 words)


Choquequirao ( vey chuqi [ moava ] kitcuavaxa isu k'iraw [ kova ], trabe moavakoava ) tir rawaxo ke Inca widava tigisa wale sekol ke Salcantay jaka, koe Santa Teresa utca ke Cuzco winka vagee Perua.
 
Tadle ke rawopafa cugexa ke Choquequirao tir vas yone xe isu tawetc isu azekos vegemon tigis moe konaka vwa, male Sunch’u Pata lodomafa vwa kale an ontinuk vwayan az anammadayana gu raporki num vanpiyis azekos welmaf gu mon 1500 m².
 
Choquequirao wetce « tumtafa berikya » ke Machu Picchu nope drefa is vegeduropafa oltavuca zo gruper.

Choquequirao manekon ice 13° 32' G- is 72° 44' tigir. Ontine tir vas 3030 m- moe sekol ke Salcantay jaka tice Apurimac kuksa, koe Cuzco winka.

Anameda ke Choquequirao tir tana lokulafa gu bligedruca. Kota katca blisa koe vema gu arapeniwesa gropa nope ontine is yanka ( tulon awaltara afizon is tapara mielon ) va int al zaled. Lizukaf fled tir dem nelkon pukey is wocukol is wiftol is bresitol is mamfol is wasol is rupol is proklavu (Rupicola peruvianus) tisu vedeyafi zveri ke Perua. Ke ruxeem, gulafa rucka is jontika biarlinda solwikad.
 

Reugale sidafa vawa tir antafa rotisa joya kal Choquequirao widaki. Logrupena vawa tir wixayana vawa ke Cuzco-Urubamba-Ollantaytambo-Huayopata-Santa Maria  ( 200 km- ).
 

Choquequirao tiyir arayaf is alkaf debak mu vema. Rolevaykat da bati widaki va stujexo ta vansara va Vilcabamba gabot is aryon zolonaf lizuk dum Pisac is Machu Picchu zanudayar. Dere trakut da widaki va gluya wal Amazonas aalxo is Cuzco gindafa widava yordapayar.
 

Choquequirao gu tana ironokafa lipta acagisa is gelbesa ke Inca saneik zo torigir. Benplekuyumbon gan Manco Inca, irubasik is gejik va Cuzco al buluyud aze koe gola ke Vilcabamba al gelbeyed viele bak 1535 Cuzco gan espanik zo vandeblameyer. To batlize is koe kotaf Vilcabamba krant Manco is bocaf melevrotinik va ruzadera ke espanik acagiyid, kali gralomera va Tupac Amaru azu klibura bak 1572.
 

Juan Arias Díaz Topete espanik bak 1710 tiyir taneaf vestasik deas va giva icde lani widaki yoltkirafi gu « Chuquiquirau ». Taneafa suteyena vuestexa va Choquequirao tir evlafa gu 1768 gan Cosme Bueno. Bak 1790 Pablo José Origaín va widava bassaneliayana mali lekeugal is yoltkirafa gu Choqequirau koe « Compendio de Noticias Geográficas del Cuzco » suteks miwar.
 

Bak 1834 José María Tejada winkokilik ke Cuzco va widaki artlakir, sumpanon gan vunda icde jwa ke Vilcabamba. Dere bak 1837 Léonce Angrand va xo taneatomon liwotar voxen inyon liwot di zo vulkuyud.
 
Oxam to bak 1909 viele Hiram Bingham amerikaf rawopik is Clarence Hay welmasabesik va Choquequirao worayad, pune widaki gan rawopik is peruafe bowere loeke di zo dulapeyer. Taneafa kojoxara moni 1970 oxam soe bokayad. Bak 1986 noalafa vayara az azed ta dimempara va debak zo skuyud.
 
Re uldinet da ant 30% ke birtey vas kotote 1810 decemiray tid koafizayan ise ta koyarulafa tegira zo saved. Tenukera va dimempara va konaka tanda fu olegar.

Choquequirao birtey tir dem lerdoy seg. Gaderopaf alkaf av is bolk ke suleem is narilteem dem lavanarilt is tuvelieem solwikad.
 

Wison mal rid ok lana soluma, va ordaf azekos ponas va logijaf vegeduks ke Choquequirao fakon rosolwit. Dopewa is konake ristulafe xe is yona mawa mu ristusik is nelkaf pirdasik aname nelkafa boga tigiyid.
 
Vacane idja ke widaki mawa favena gan arak ke sanelia koe widama tigid. Koe Choquequirao jontik andus narilt is lavanarilt eksas va rotulina lava krulded. Nekev saz is muta loe xe ke « tumtafa berikya » ke Machu Picchu meseiton al slad. Dimempara arti jontika tanda jijatar.

Tirkon ice Andes rodega, debala ke Choquequirao tire tir gejopafa numen bato anulafo irubaxo vas tan lodontinaf is locugunaykaf zalor ke patecta dogiskiyir ise feliyir.
 

Nope ontine, Choquequirao va zakodafa lidawicka belundar. Soe vawa kal Choquequirao tir idulafa nope tigira tite weluska ke Apurimac kuksa.
 

Kore ant 30% ke 1810 iray ke birtey al zo giwad, levaykat da Choquequirao tiyir alkaxo lodam ralma. Oye tirka, ape tiyir telo lozolonafo alkaxo ise gan gertik is zanisik va lorik zo kereleyer. Awalkikxo is lingeks co gruyes va bata rietova zo trasiyid.

Grustase tadle ke Choquequirao tiyir dem lerdoy seg vegeduyun dum widama aname vigama lize vaweem ke kot seg tigid. Katicefa goba ( Hanan ) is emaxe ( Qolqa ) is dalafa boga ( Huaqaypata ) is katitefa goba ( Hurin ) is bolk dem davaf tawetc kale gobapa ( Chaqra Anden ) is fiptazekos ( Ushno ) is gertikafa oga koe titak ke venta zo lizukayad. Batdume rolevaykat da Choquequirao tiyir gaderopafo is skapafo xopo iste kelda wal krimta is meftava is wukaxo.

Choquequirao va konake tolvegemafe xe dem koefa ponyaska divnedir. Valey konak tolnimatavaf tuvel isu ponyaska is yon andus narilt. Malsaveyen ugot tid rapor is diblazalt.

 

 
Sedme Luis Guillermo Lumbreras rawopik, litesit da Choquequirao tiyir ke laumapana widava ke loglupafa vox metenukeyena belca.




#Article 132: Christine de Pisan (1002 words)


Christine de Pisan ( okon Christine de Pizan ) tir tana riafa ayikya ke francavaf mialukugalaf suteroteem. Dere tir tela taneafa ayikya askiyisa va suterotgriva ton exava, batdume gan malyopasikeem ke XIX-eafa decemda bokson di zo krupteyer. Golde inyon suterot is jontika mivizvafa odiaxaca, inafa perzapafa kruldesuca is suterotafa klepa zo grupecked. 

Xantik mal Pisano, poke Bologna, Christine de Pisan bak 1368 va Franca artlakir, lize Tommaso di Benvenuto da Pizzano gadikye, kocadiepileropaf laxasik koe Bologna kotla, wetce selaropik is kocadiepileropik van aboyikeem ke Charles V gazik zo rozer. Iste gazaboyikeem rumeugalur. Moni 1379 va Etienne Castel gazaf tegivsutesik isu suteptik kurer. 

Moi awalkera ke Charles V, volfakafa rekola tozuwer : va kurenik ( 1389 ) az gadikye ( 1390 ) drasuyur, acum di zavzayar antaf tolsanalubdaf enide va yasa dem baroy nazbeik is gadikya is nutikya viunsuyur. Batsugawalkrekolon va tana kotgrupafa wikluba bunyer, va wikluba muxasa va inafa kotafa antuca isu olyastewereem. 

Kiewegavangiyinon is kojizanon, ta motidara va ugaf is erbaf zvakeem, gorar da suterotuson toz erbawar. Malion va vayara is sutelara ve blirektuyur. Koe selt lize ayikya bolkon zo krilayar ise lize ayikyeeem va koti seltafi is arayafi is gaderopafi roti, debalazornara ke bata jotafa nyobrikya, antafa koe volvo, tiyir volfakafa. Soe ta balilikera gelbeson ko vayara potrasir, ise lente keveluca kan gevas suterotaf grabom va tavepera dem takreluca is bagaliuca zilir. Batkane va mafelara is karolara ke yon milugalikap ve rotolgalicuyur : ke Eustache Deschamps is Jean de Gerson. Va erbapomasik aneyar ise va Bourgogne dacik Jean de Berry gukoer. Di vanpir inaf nendanik ise puon va Livre des faits et bonnes moeurs du sage roi Charles V ( 1404 ) az pu Orléans dacik va Livre de preudhommie ( 1405-1406 ) di tarizar. 

Iste aboyikeem ke Charles VI is Isabeau ke Bayerna ke danu di vanpir nendanik, inafa kobara va aultoves is gedraf warzeks ravaldus va fiuntanyaca nazbar : va vedaf ik ezlaf alkaf is yon gaderopaf taveraf suteks, va yon kotcavindaf nyabaf krent lize va ilkafe detce ruer, lize va intaf peztakeem isu mejereem konteraronjon divrozar. 

Vanmiae inaf nyabaf ezleem bunyeyen wali 1389 is 1405 ( Cent ballades ; Ballades de divers propos; Cent Ballades d'amant et de dame ) nelkon zo namid telyona ezla lize tir antiluwats maletis nyobrilusok is ilkaf volkalaceem. Aryona dere tid dulapaf tuke aneyara va pendara va armor is sokuda, tuke inaf fraltaf watseem, tuke inaf lidaf tcilkeem. 

Belcekapanon va sarefa gaderopafa blira, va wupe van patcta golde kevluca ke sersikeem abdipestaler ise ta nepalera va sersikeem is koedili sayudar : kan Épître à Isabeau de Bavière ( 1405 ) is Lamentation sur les maux de la France ( 1410 ). Viele wetce trakuropik gestir, pune va kot gruperind koilkar, rueson va gaderopafe ( le Livre du corps de policie 1404-1407 ) lidam lidafe ( le Livre de Preudhommie 1405-1406 ) lidam yone alkafe ( les Sept Psaumes allégorisés 1409-1410 ) detce. Va neva icde sayakopa ( le Livre des faits d'armes et de chevalerie 1410 ) dere di isker. 

Soe, grupeafa pakava ke inaf grabom va rusagamaca me kotviele divvawar, va rusagaca maletisa va bolkarsafa grupelafa aneyara is porsafa griva tori xadolafa grupesuca. Tela inafa logijafa tanuskaca tir da kan inafa ayikyafa gropa va gorojuna lazava al askir. Tir yoltoe ayikyeem da va aboyaf okoldik vorcer, ise dum Gerson baton tsuneson va aryon ayikevik va Roman de la Rose is kleceem ke Jean de Meung lanyar, ise va fraltafa renara kontomon oxon lanyar, ise va dimara va nazbara tisa renarelduca waster. 

Sagaf gu mialukugalafa prostewa, inaf suteroteem manton saver va purdafa bonja belcekana do jontika tula mal savsugalafa izva. Le Livre du chemin de longue estude ( 1402-1403 ) kan mon 6000 blok va klokerafa koyara ko patecta ke Proyuca is Ova pwader. L'Advision de Cristine ( 1405 ) tir purdanega lize va volkalaceem ke ugalafa Franca sutesik divrozar, kenon kostason va undera icde pilkafa volkaluca. Koe Livre de Mutacion de Fortune ( 1403 ) neva, Christine de Pisan pwader inde bali, askison da in vanpir sutesik, al ikrabetar. Pilkomason va fli va suterotik ise tison oklaf baton vayason, neke meviele drasur da kev volmalyaceem ke ayikyef selt va bagaliuca ke inafa ikra gorojur. 

Jontik inaf suteks keskeon zo gobelid dum tel ke suterotik askiyis kan ayikyuca va gorojuna lazava ( l'Épître au dieu d'Amours 1399 ; Épistres du Débat sur le Roman de la Rose 1401-1402 ; le Livre de la Cité des dames 1404-1405 ). Bat krent va ugalafa yoromafa ayikyafimuca vinted. Ede, do Jean de Gerson va Roman de la Rose bokson dilfur, va yon savsugalaf suterot, i va tulon Ars amatoria ke Ovidius, dilfur. Milugalon is jontikviele, inaf suteroteem va ayikyeem ronjon gukoer : koe l'Épître de la prison de la vie humaine ( 1418 ), yovar da va gejakosugawalkayana gadikya isu kurenikya tolpozilir. Inafa viltera, enide bagaliuca ke ayikyeem zo krafiar, kali bocaf suteks ( le Ditié de Jehanne D'Arc 1429 ) lize va Jeanne d’Arc yarteson brudir, di exaksawer. 

Kire tir tel taneaf tazukoyeyes va kioxafa kevotcera va abdimalyekseem solkatcas va ayikyeem, Christine de Pisan wetce abduef ayikyevik al fereon zo atoer. Inafa suterotafa voda wori me zo govulkur. Battan kali Tolnazbalarugal zo milaskiyir. Lekarolayanon bak kaikif rekoleem, inaf suteroteem bak tena ke XIX-eafa decemda gan malyopasikeem al zo dimkosmar. Christine de Pisan kali 1418 sutepeyer, viele ko xida buluyur, lanon ko xida ke Poissy ecey lize nazbeikya tir alkik. Bata bulura va tena ke suterotafa klepa tcalar aze ironokaf tandeem koe bata xida va kobrara ektur. Voxen, sol bulura lize bak 1418 moi narira va Paris gan Bourgogne pako al gelber, ta bunyera va toloy suteks koswan gan noelot ke Decemdageja ( les Lamentations sur les maux de la guerre civile ( 1420 ) ise Dictié en l'honneur de la Pucelle, suteyen ta porara va Jeanne d’Arc ), milafa ayikyafa intotcuca isu sa di solimpad. 

Groteem ke Christine de Pisan askir da in tir tan aliik ke Dimblirugal ; baton tabexon ve yordayar koe avatazukara ise ve tiyir tel lovaraf kaatoesik va francafa ormura.




#Article 133: Civitatis orbis terrarum (225 words)


Taneafa piskura va Civitates Orbis Terrarum liwotak ( liwotak dem widava ke kotrafa tawama, latinavon ) wali 1572 is 1617 zo skuyur. Kotak ke bat liwotak va lozolonafa widava ke Europa is dere abicote Asia is Afrika volayar. Tevoya karba ke neva tiyid grabom ke kobavera ke Georg Braun is Frans Hogenberg nelkaf gretcasik.

Kulaf gu 531 zovdaks ( ton jadion tazuk vas 280 x 410 mm- ) moe 1600 bu, bat siurgaks vas ageltafa cugexa vanmadayana ta aliuca ke europaf seltay isu izva isu araya tadleyer, ise va zovdom ke batyona widava zulton elimon atoeyer, yunkeson va sinyona kira isu orpa isu nelkafa eba.

Skura va bat taneaf bolkaf liwotak dem europafa widava tuke dokobara ke yon lizukaf blodik is yambik is liwotopik is gretcasik zo turotisayar.

Bat gretcaks ke Hogenberg tid vas merotuldinena voda ta grupera va mialukugalafa widava abdi granafa vilara ke Barsandafa Geja ok ikavegedusa kobara ke Barocco rekola. Jontika zikexa dum direm ik tota ik korobik ton milsaref aboz is data oxinakila gu pintakirafa kaatoera va widava zo loplekuyud. Ewava gu widavaf tcalok zo zikeyed.

Gretcayana pozla pu digira ke Jan Jansson nederlandaf liwotopik porfeon zo deayad. Bantan va konaka betara vanbureyer aze va warzafa piskura va widaveem bak 1657 koe Köln sanegayar. Piskuks ke bat liwotak nope intafa yambafa donuca gan grupepesik zo karolapayad.

Yon olkoy ke liwotak :




#Article 134: Ckane is Gandura (Europa -1000-800) (101 words)


NYOFARA VA AZIL TUYAVAWESA
Azil koe to Pokefa Roneka moni -2000 ta iara va jontika amidafa ervoinda isu xekinda toz zo malsaveyer. Voxen konak decemda di tiyid adrafa abdida mancoba koe Europa dilizeyer. Oxam moni -1000 koe banugale Ellasa lize koe naboxa va azilxa wetce firviks pu awalkik rotrasit. Awira ke azil va dimblira ke ellasaf seltay is azafa vankedara ke widsoka ke Pulukugal al yordapar.
Azil tiyir guntas loon dam lut kiren inaf kawot tir tigipis. Kan kalvekafa egara, va ervo ik xeka dem delapafa gabexa rowarzer. Soe ta divoksera va azil gu kawot, seotana idulotapa koe cade sotir adrafa. 




#Article 135: Cocherel meld (1364) (trutca ke Charles-Philippe Larivière) (116 words)


Cocherel meld (1364) ( francavon Bataille de Cocherel, 16 mai 1364 ) tir trutcapa lumkirafa gu 425x260 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Charles-Philippe Larivière francaf lingesik bak 1839.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 48-e runda re kereler.




#Article 136: Coliboaia (arula) (275 words)


Coliboaia arula, tir yunkeyena arula tigisa koe Romania.

Bak 2010 va raporyambaf grabom ke toza ke Jotaf Lekeraporugal evlon gu 36000 tanda AR razdayar, i va grabom a grupena milsarefa milvodaca koe taltefa Europa.

Arula vatalte Romania tigir, koe Bihor winka, koe Sighistel krant arte 5 km- katice milyoltafa wida.

Kolanixo ke Coliboaia arula tir bargentimkorafo is ontinafo gu mon 2 m-, tite rapordzeta. Kaikeon, lupaxa kal levedafa kuksa koton remnisa va arula titnir. Tir dem konaka galza belon tuvargrontawesa ba ticnira ke laveka. Kotafe abrotce ke arula tir vas 750 m-.

Yunkeyena dzeta koe ironokafa bareaca ke arula tigir. Dzeta ke arula tid dem jontiku pru isu volpru.

Lingeks bak 2010 gan romaniaf arulopik zo kosmayad. Martigafa bazexa al jupad da aptacik torigid da bat dzetaf lingeks tid lan milidaf eem savsackaf ( toza ke Jotaf Raporugal ). Evlara kan 14-e beba va bata savsuca banvielu gruyeyed, warzeson va evla vas 27 870 AR tanda ( is ± 250 tanda ) ton snigayana klaa icde lan sulemafa vola, is vas 31 640 AR tanda ( is ± 390 tanda ) icde lani yeldki abdinariyini levu mil zovdaks. Arula bak konaka rekola rotir zo nobayar, koe ugal ape tis ke Aurignac Sare.

Grabom tid ebeltaf lingeks va sulem, don tanoy gairtol is tanoy okol is tanoy krapoldunol is tanoya ok toloya taka ke rupol is toloy beicekol. Konak gretcaks dere tid. Jontik yupolk ke arularupol moe sid tigid. Bak jonvielera koe arula, rupol kev dzeta va int pragayad nume va konak seg dem lingeks nirayad, batkane ruyeson va sinafa gariuca.

Oye mefakafa vansara is videsa dirgulaca, dzetaf lingeks ke Coliboaia me tid rowin gan sanegik.




#Article 137: Yaburol (Delphinus delphis) (145 words)


Yaburol (Delphinus delphis) tir tana katca ke Delphinus oxi vey Delphinidae yasa ke CETACEA veem ( ODONTOCETI volveyveem ).

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Yaburol tir megoldunolinda tigisa koe bireem, moekote koe zakodafa bira. Inafe orikaberetrafe ok ebeltafe ge va froxaf is gasitaf tazuk noves va kaliafa pujera is grablera sodir. 

Otsa ke inaf ordaf pez tir ton tec azekaf oral dem mon decemoya talga bene kot prijust, i dem pinafa is uynafa talga.

Dum kot megoldunol, yaburol godekagaelar. Nume kal welma soticlanil aze rem artig iste taka loron suker, i rem artig yoltkiraf gu pezom .

Yaburol va kabay is lonadunol is tulwadunol nelkon somalestur. Zugon somoler.

Yaburol lospapon djukablir. Kota tegira do aryon millospik zo skur : sin tcabaned ipeson va priwapa, ise belcon vefad.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 2 apta ruldar :

  




#Article 138: Crainquebille (suterot) (190 words)


Crainquebille tir savasaf rosteladolesik takrelon platis va lima koe Halles revava ke Paris. Irubasik ke xo va inafa brucka isu agraluca gisekad ise dolekik tid rubaf tove ine ise va inyona rostela lunton dolebad.

Lanvielon, ardialik dem otuk vas 64-e, intotcaf gu intaf tantazukot is slikeke rewas va mwa, va bat savsikye boyoter ise granser da ine banlize me di gozavzagir. Crainquebille pumbar kiren ede mallanir, pune va anelikeem di drasur. Flider tuidulawer ise pirur ; laizon ardialik ve kobuivewer da Crainquebille su lutsagar. Ve zo kridjover nume kadimion i Crainquebille erkeyon zo komalyer aze zo lanzar. Glastedik is doltik va gexataja pu divflintayan rosteladolesik kaikion nedid.

Crainquebille va xaka me lajugildar, aze adre loloon pikser. Ant rumeik yoltkiraf gu Slakol tir vadulaf is siakraf.

Crainquebille, boikene, unt kalir da, ede gire co fu zo koflintar, pune soka va vedgobera is sinkara tiskatar. Boyoteson va kon ardialik, pobaxar. Voxen bantan tir vonik opelon askis da ine mallanir. Nume Crainquebille moe lume co zavzagitir, ergayene is xakese, voxen nubama ke Slakol va tela inafa anjer aze van loon aftafa zida kolizir.

Konak yunkeks ke Steinlein va berpot, koe taneafa piskura, 1901




#Article 139: Cwol (Camelus dromedarius) (134 words)


Cwol (Camelus dromedarius) tir tana moukolafa katca ke Camelus oxi vey Camelidae yasa ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Cwol sotir milackaf vox pinaf leon dam wegidol ise va tanoy ralk dem sum maldafus va sinkasa dorora is lava pu sulem bak tuwavaf riugal sodir.

Vanmiae lospa dem jontik olkik ( cugon 20 ) giblir. Kota lospa vas tanoy milgafe cwolye is konaka cwolya isu ocye ik ocya ruldar. Ane cwolye va betare kevlikye osk aloyar nume va cwolyeem vanmiae lospa kevsur voxosk va lanisa nia bak liziwera ik lamara dere gibazer.

Cwolya ba mon barda rodenazbalker solve cwolye moni balemda sotir ikralukrafe. Walikrara bak fentugal dilizer, vadjeson va abdugal viele toa tadlesa va gelukafa sinka aultoved.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 140: Danebury (ralma) (1037 words)


Ralma ke Danebury tir tan jontik folkayenaf debak ( englavon hill fort ) kolnayan vagee Engla wali 1000 AGJ is 500 AGJ. Batlana ralma exonoyena moe denoxa tiyid dodafa widega ke bane sare ; va dolexo is katanaxo katecton gu alkafa jora is gelbe todon gu wupe zanudayad.

Hill fort ralma wale ontinafo tawapiexo is titsuyaf kelor remo tuvel koe rojusa migexa anton zo rovansayad. Koe anambe, rea solparseyena gu joya va yon tum dem ivamufa mona is emacek dem olkxe is onya is zaipak suxayan koe sid kabelcayar. Ralma tiyir av ke lizukafa blira : vemafa tawamidusa doda va warolaks abdaraykayar ; dere tiyir tegiraf av ke yon yambudik isu dolekik isen alkafa jora koeon zo grustayad. Va gelbe bak skaltafa rekola dere yordayar, bravason va sanelia do bonoleem is kiewegeem is keson va tena ke wupe.

Yona decemoya hill fort ralma koe Britana pakon zo joxayad. Rawopaf orig kayestayan noved da va vieleafa blira koe britanaf ewaleem bak Azilugal abdi romafa tolgenira lokiewon grupet.

Bak idulugal ke 1969, Barry Cunliffe britanaf rawopik va bralasa brimga koe Danebury debak tigis koe Hampshire gola vagee Engla suxar. Kaliapon sonker da tum dem jondecemdaf aal tice bria va abdiizvugalafa ralma savsafa gu 2500 tanda kidar. Aal comayan gan nyul zo balied. Bam rawopik romaltegid ise va debak kojoxad abdida seg di zo ikataplekur. Joxara tolsandon jijad. Danebury va intyona birga adre mobilder, darpe kot idulugal, isen rawopik va loon lik ke welma vas aluboy divatces decemiray ke ralma lajuvestad.

Folkayera va Danebury bria moni -600 tozuweyer, ton vegedura va intanuku ontinafu gu mon 4 m- ruldasu vas pakap ke briotsa. Nuku gu tawapiexo zo tuprantayar isen vabdueon suxayan kelor va rojus bolk tuzegodayar. Mulafa artazukara moni -400 dilizeyer : intanuku gu granafa migexa arte vekoraf kelor zo ikaplekuyur. Soluma wale otva ke ve is ontinuk ke migexa tiyir vas mon 16 m- numen kota urpera zo tuwavdayar moekote tode ruzadesik gu tcanda dem mimadjo miledje zo aorayad.

Kolanixo tiyid lorantafa uta ke folkaykirafa widava. Koe Danebury, dalafo kolanixo ( ronef tuvel ) tiyir kaike birtafa truminda dem migexa is kelor oblatason va vansara ke kasaf ruzadesik. Kore volnik va divef tuvel co lajuremigayar pune koe berla dem vokefa fruktifa migexa co di zo licayar lizu rojusik va ruzadesik gu raporki ticuon aorayad.

Ralma remi 150 tanda gan tawamidusa doda ke bemafa azeka zo faveyer. Lo irubasik va tcastaf diel koe azeka aname bria kereleyed. Irubasikafa ota ke folkaykirafa wida arse meviele tiyir vas lo 200 korik.

Kolna ke wida tiyid ke toloy ord : mona is olkxe. Ivamufa mona dem xakola vas mon 6 m- kake migexa bravon gu suka tigiyid. Teyxo is cade is kela ta abdaraykara va sinka is aryona xa koeon zo senuyud. Rontagentimafe olkxe giskinafe gu granaf intagerot va ontinafa abdaraykara noveyed. Batkane sinka tiyir bravon gu sebadadunol is lo dasaf sulem.

Tawamidura tiyir nelkafa tegira ke vemaf irubasikeem. Tawadayik va namulol is jaftol is bulol varteyed ; va dent is olyub koe taya aname bria miduyud. Conyuta ke kelda malsaveyena gan bonoleem bazed da ban sin kal folkaykirafa wida zo stayad lize di zo balieyed ( konak celemoy xim isu niska koe anambe zo katrasiyid ).

Blotafa vertuma tiyir omavon gu zaipaf warzeks isu sulemaf. Bonol va atela is vroda warzeks ( vrod is bluda ) tiskayad ; zaipa ton regelta ta beg is kurfa zo glefayad. Ilt is kuldenga is voja is ruxa is wikande is dieke dere tiyid ke rude ke azilugalafa sanelia. Malsavera va bireip koe Danebury gan kosmara va stogoyeks ke tawoldafa sarma suyusa va conyuta ke eip zo gruyer. Eip, i benelafa tadlexa ke blotara, ta videra va atela dere zo faveyer.

Femura is layera tiyid pak ke gubef tegireem ke kwafa blira koe Danebury. Vafa namulolafa bayna kan loitesiki kum barmada ik niskada taneon zo loiteyer aze kan nuba is jepkeda dem raporafo ok kuritcafo kevaldo zo femuyur. Azon bayna keve xufa rujda zo layeyer. Lay kan ruxafa biaxa ape zo biayad.

Azilnyofasik va azilafa ik iyekotafa xeka isu ingaxa iayad. Fwek malu geefa krimta kal Danebury zo vanlizukeyer aze ta epura va mak di malsaveyer.

Kotcoba obar da irubasikeem ke Danebury va migura is diolura lomegayad. Va okolafa oria oku jaftolafa trumon daykayana moe ludev koe kela zo katrasiyid. Ara kela vas empa ke trocadayaf trig dovoron nuvarbeyen ruldayad. Irubasik va sinka pu lorik ika warolaksany rotir firviyid.

Doda ke Danebury va abica betara remi 300 tanda grupeyer. Blira dum kotedje wanuyur, kare kruldesaf armor ke cadimeem is midusa doca. Migexa zo kiewagiyid, kelor zo tucuayad, savsafa kolna gan warzaf vegeduks zo ikaplekuyud.

Batinde tandatandon is decemdadecemdon kali riwe -100, ugale ralma zo jovler. Intaf tuvel zo anteyar, rojus kelor kum dibla kildesa ticu tawafi mandi toz adonewed. Nope megrupena lazava, doda va forteykirafa wida bulur numen tuwava va rokeem di ilzilir.

Lo 1000 kela, fuxe ota uldinena vas 5000, koe Danebury zo joxayad. Ton gedraf tazuk, koe afoltaf titek cugon titsuyon ic toloye metre zo suxayad. Ta abdaraykara va denta is olyuba nelkon zanudayad nume va malestura ke sanelia remi abrotcif fentugalaf aksat noveyed.

Zaipa sotid rayoligas arsay gustaf gu abda, voxen viele kela gu olk ten zo tukotrayar pune gu afoltafa bada tatcesa va kostira ke gael is konira ke lava kuriston zo budeyer. Koe zaipak, denta is olyuba kake abdafa dzeta toz welkeyed. Welkera sotir wica olegasa va vala, voxen larde kela tiyir gilavackafa, pune gael me kostiyir. Numon welkeyes olk va abica vala koeon budeyena kaliapon raweyayad nume
va bebafo tolvalo tunuyayad. Sinafa atrira nope graciwes gael zo azavzayar isen olk va bada ok kre teca alma keve dzeteem ke zaipak tazukayad. A vala, pakap ke zaipaf belcetaks va rekola ke klubafa blira kofiyir aze kali fenkura va zaipak arti jontika safta ok dace konak aksat batinde videweyer.

Blis jijacek ke zaipak tiyir trelaf, ape cugon tolsandaf, kiren kaliapon biku voneweyed nume va kela ta abdaraykara va sinka tuvolkalvekayad. Koe Danebury, grivankeolayan zaipak va doritaxo di zanudayad : zaila is povi is sulemaf xim koe konaka kela zo katrisiyid. Ara kela wetce caxaf lird zo malsaveyed, ok ta belcetara va gabeyena taka isu ma ; batcoba nubazer da va kona migura zanudayad. Bulaf keleem ke Danebury va intaf birgeem men al mobilder.




#Article 141: Dankas loror (Cygnus cygnus) (141 words)


Dankas loror ( Cygnus cygnus ) sotir katca ke Loror oxi. Sotir lamasi zveri begamablisi kene uzda ik sperelaxo valente Europa, tulon koe Skanda is ruga, az gifentugalus moe krimta ke Kaspa Bira is North Bira is ronefa krimta ke Adriatika Bira. Va ebeltaf oral dem adalafa ebeltafa otsa sokatoer.

Milgik va batakaf bruxeem dir solve zverioc va lukotaf bruxeem dir ; inaf oral di tuebeltawer lize tir kramteukaf ise di tublafotar lize tir batakaf.

Dankas loror gu ralkkiraf loror zo solwir kire va ralk moe oral somedir ise amlitapon giwiltbotcer.

Ocaga wali alubeaksat is teveaksat bak aluboya ok tevoya safta gijijar numen atoara tir vas tevoyo ato cwatano remi mon 40 viel.

Dankas loror gitir ruxatorackaf, malestuson va lavaruxa ( colk is toa is zae is anga ). Dile rodizvet da va werd muler ike va zaipa malestur, bro goyol.




#Article 142: Dar es-Salaam (221 words)


Dar es-Salaam tir ana widavapa ke Tanzania, ise va Dar es-Salaam gola miv tazukar. 

Dar es-Salaam kene artexopo ke Msimbazi bostam ko India Welfa tigir numen moltap zo voneyer.

Widava bak 1867 gan Zanzibar Sultan gazik zo reduyur aze bak 1896 va Bagamoyo wetce kelu ke germanafa Tanganyika ikaplekuyur, aze teni Taneafa Tamavageja gan Britik di kostujeyer.

Dar es-Salaam bak 1990 joke Dodoma va keluravalduga drasuyur. Soe va yoni ristulafi fli ware lanote vider. Kene uzdaka rune geeon Zanzibar vedil tigir, ise bal Waligejugal viele vanpiyison vexafa vekta beno kota birasarva kenolapisa va afrikafa krimta ke India welfa, widava toz divlizepeyer. Witafa revava voke Main Street ( revielon Volruptesuca Ikpa ), nelkafa etola lize sanefa kolna is debak ke kazafa japa zo vegeduyud, bam voneweyed.

Dar es-Salaam tir taneafo is lozolonafo rabaxo ke Tanzania. Tolnagatcexe is yone poopafe iaxe ( kseara va direm ) is razraba ( kosudexa ) is oksiraba is blotraba is dere umaviaxe tid nelkaca. Widava va traliaxe ostik digir. Malkelotxe van Kigoma, Dar es-Salaam tir idja ke vedeyaf vaweem. Tegirapaf, ta lostara va rust va vedeyafa divburera isu koburera do dana telyona ke yona kopilkotanafa vegungafa soka ( tulon Zambia is Sokasanerotifa Kongoa ) loplekuwed ( xodi is kilta is fadolk is wageye is kawot ), molt al tudikawer. Inafo severoxo tir tano lozolonafo koe Ronefa Afrika. 




#Article 143: David Herbert Lawrence (1460 words)


David Herbert Lawrence ba 11/09/1885 koe Eastwood ( Engla ) kobliyir.

Inafa sposuca wetce siskesik va ikruca is bilitafa kofiga kralisa va inaf yolt, va kuluca ke grabomeem kodoplekus va yon berpot isu berpotam isu ezla isu koyaranega isu wenyaxa isu lingeks don konaka decitoya twa is tanoy izvaf kost al tuflovamayad.

Lawrence va rumeugal koe Midlands tiskiyir, i koe tawadayafa is kawodafa belcon gola vanpiyisa sedme int leca ke folvaf kelor wal guazanyafa Engla is rabevaf witaf seltay, i deona plawukesa va bocaf berpot ( Lady Chatterley's Lover ~ Fertye ke Chatterley Oluya ). Ewavon gu vogola, inafa yasa tiyir sollipawesa tamava di pimtayana koe mivizvaf berpot ( Sons and Lovers ~ Yone Nazbeye isu Fertik , 1913 ).

Arthur Lawrence gadikye, i maytaf is saipaf kawodik, va tixolafa Lydia Beardsall tuke altofa ubuca al brostayar, i va savsaf bematavesik vey glastackafa is folixepesa yasa. Aluboy nazbeik vey sint al kobliyid. Sutuca is vieleaf argeeem va amidaceem wal bata febafa gadikya is kurenikye mempesafe is ulidjafe adre al laumasiyid. Mali tozafa jekura, blira kalion vanpiyir elupkafa koboda. Jotaf David Herbert kalnendan gan gadikya nope rantafa galuca va ina skeon lotiyir solve tiyir kinokackaf gu gadikye.

Kaikion arti lanote ugal, nope tutrovgasa keska dimrokasa va gadikyefa is ayikyefa vola, Arthur Lawrence di vanpiyir ordik ke kote ayikyepokirafe gradilikye tise ke levedafa tamava tapedafa is dimblisisa, i banga ke kawoda, isen Lydia Beardsall tela banga ke kota kuranisafa is ikrezuusa ayikya ke inyona rupa. Lawrence va ikrageja to golde mulos ke gadafa tolonga lidam direfa nobara va ayikyevikeem ke Eastwood is dere intafa kurenikafa bagala di suveyer nume va rietava vas bitejafa milbava wal ayikye is ayikya wasteyer.

Radimi reilaf vayarugal, Lawrence koe iaxe va selas ugol tcilon ebuyur voxe nope rizakolafa deonera di gobuluyur, i nope daktesa sugda ke kotcakola mejetisa remi blira. Bak vogonugal bak 1901 va Jessie Chambers rungrupeyer, i va nazbeikya ke vemaf barnik. Ko Haggs Farm jontikviele laniyir ise koe tawaday doon gozayar, flideson va sinyona dofa belira ( Carlyle is Nietzsche is Baudelaire is Verlaine is sposaf francaf berpotik isu rossiaf ikz- ). Bat barn is Chambers yasa koe taneaf berpot ( The White Peacock ~ Batakaf gelang, 1911 ) zo divrozad.

Yone Nazbeye isu Fertik berpot ( Sons and Lovers ) va tinera ke rezatc wal toloy yik nope inafa vazuca is cugafa dikisuca ke gadikya ke gradilye pwader. Jessie Chambers va kubla ke Lawrence bristur ise va sanegara va inyon taneaf berpotam bak 1907 az konaka ezla bak 1909 pomar, numen batcoba noveyer da in jotaf yambik va Ezra Pound tulon kouzer. Abdi bata morafa toza, vanpitison tavesik Lawrence koe Nottingham kotla al vayar.

Mali 1908 kali 1912 koe Croydon vagee London taver voxe nope galeraja arviele di gogriflir. Bak bata rekola, konaka ayikya va yona ezla koswad : i Jessie grulumkarsafe num fure iskedane, is Helen Corke brostas dokobasik dem ilkafa izva dafutusa va remay ke Tirbusik berpot ( The Trespasser ), is Louise Burrows ugalorafa aguntanya ten skedegatana bak 1910 bal miserapa.

Bak 1912 wetce belisik ko Germana djumallapir. Va Ernest Weekley tan savsaf tavesik koe Nottingham kotla bam auzur. Va Frieda von Richthofen inaf germanaf kurenik korenar, i va ayikya loguazafa gu tevda is barocaf gadik. Sin arti abica safta ko Germana belcon mallapid. Frieda va kurenik is nazbeikeem parmon jovler. Noon W-ye berpot ( Mr Noon ) kaikiawalkon sanegatan bak 1984 va ferimafa disukera va bata bagalara atoer.

Nekev nobafa mijera, Frieda va pestakanya ke ikrafe rumbe mea ziliyine gan Jessie pu Lawrence vanbureyer. Ina tiyir bagalakirafa ise va lana araya is pofa ilkuca diyir ise tiyir oluik ; bana kerdela tiyir zolonafa sedme Lawrence tise nazbeik ke kawodik. Larde al tiyir fertik ke Otto Gross godevrik ke Freud, pune va Lawrence gu swavadrunaropafa rietova kotaveyer. Toza ke sintafa skedegara di tiyir redupusa rekola ke Lawrence : ine va lenopapa dem toloyi ki ( The Rainbow ~ Korfi bak 1915 az Women in Love ~ Yona renasikya bak 1920 ) envayar, aze va The Lost Girl berpot ( Drasunikya, 1920 ) bokayar ise va renezlak ( Look! We have come through! ~ Wil !! Maneke su maet !, 1917 ) suteyer.

Remi tolda, fertik koe Europa dun koyad. Koe Italia tolon jonvieled, uga tiskatasa va Twilight in Italy and Other Essays ( Nom koe Italia, 1916 ) nega. Radimi tuenara va solyerumara ke Frieda, ko London dimlapiyid aze bak pereaksat ke 1917 va sint yerumad. Azon koe Engla golde geja zo elekad. Lawrence pikser kire tir kevgejevaf is kevvedeyevaf is dikis va englaf yerumanik numen dun zo arger. Zo uculed da co tid toidesik aze div Cornwall gola zo aloyayad lize al gelbeyed. Mali 1915, divvawatason va teca torigina vantenura ke Talteka, Lawrence va rietunafa doda yoltkirafa gu Rananim al djureduyur, do konak nik don John Middleton Murry malyopasik is Katherine Mansfield etorkik. Remi blira va bata giwasa klokara di wanuyur, i va klokara wal teca doeva is etrakedafa mava voxen bata ja di justeyer.

Korfi berpot ( The Rainbow ) nope vergumvelt va warze nudakter voxen va beviafa wira va selt kan izva ke baroya tolongafa oxila ke mila yasa moekote atoer. Berpot nope wolyuca bak 1915 zo lanzar. Numen Lawrence gu konaka erbargefa tanda di zo eyoder nume va alubda zo gokeyer abdida va Yona renasikya berpot ( Women in Love ) di rovosanegayar, i va kalvilarafamaf grabom lize ant melanafa afida jeber, i pokolesa afida mu tolonga divvawasa va grustes rust num tcedesa va teca warlafa jeawera nepalesa va swave is pestake. Vayaks va Thomas Hardy ( Study of Thomas Hardy ) va bat toloy berpot koafir ise va dulap ke suterotik ta yamba is izvopa is mikropa is swavadrunara is alkopa is seltaf zvakeem ke inafe sare vrutar.

Malida sin rotaskir, Lawrence tolonga bak 1919 div Engla otcer aze va Taormina koe Sicilia koirubad. Lawrence va Iba ke Aaron ( Aaron's Rod ) tenuker, i va berpot lize watsa ke nuca wal ayikye is ke andik. Va konak berpotam is deasesa koyaranega va Sardegna ( Sardegna is Mediterranea ) suter. To koe Italia va loa ezla ke Zveri is sulem is imwa ( Birds, Beasts and Flowers, 1923 ) larma buner lize va deasena kobrara va ikrakirafe tuwavafe tame is gubeon pirafa undera va ayik wanur, i va ayik tis seltaf is gaderopaf sulem firugan gan yona decemda ke yudkristeva is klokakola.

Bak 1922, Lawrence gan Mabel Dodge zo ganer, i gan kulafa amerikya blisa koe Taos koe New Mexico soka ke Tanarasokeem is djumanamzokevesa va yambik. Lawrence tolonga van Amerika koo Roneka mallapir. Va konaka safta koe Sri Lanka az baroy aksat koe Australia tiskir, lize Lawrence va intaf logaderopaf berpot ( Kangurol ~ Kangaroo, 1923 ) sutelar, i va berpot belcon dijus va torkeva is doeva.

Blison koe reda koe Taos ( Tanarasokeem, New Mexico ) wali 1922 is 1925, va amerindiik dulapeyer, ise va Mexika worayar voxe va vuga conyuta ke garif taneakaf seltay inton klokayan. Koe Mexikaf rielcek ( Mornings in Mexico, 1927 ), va migafe stute wetce bocafa stabrega skeuson pimtar. Bata amerikafa tiskira gan koyara ko Europa bak 1923 zo nonuyur, edje Lawrence va warzaf nik ganeyer enide sin va zabdura va Rananim doda koe Taos di pakeyed. Ant Dorothy Brett xadaf is tervamas lingesik renasaf gu ine tukramayar. Dim Taos, blira wal baroya ayikya ( Frieda is Mabel is Brett ) nijeyer wavdafa. Ine gu Mabel koredon gu Otcesikya ( The Woman who Rode Away, 1928 ) va int jaxadayar, i gu ayikya va int diavon dreldon wetasa gu indiaf lorik, is gu Brett koredon gu Sersikya lize ketafa europikya zo lasuboer ise di tceder.

Lawrence koe Amerika tigiyir viele gadikye bak 1924 awalkeyer. David bibliafa druntanya va kobodafa remfira mal savsafa vura ( tela ke Saül, i vola ke lane gadikye ) kal tela ke vepokaf David divrozar, i ke vokaf koredik pakon pilkomayan gan suterotik milyoltaf.

Cuesine gan lidawicka is akola, is re grupeson da kotcakoleyer, Lawrence ko Europa teni 1925 dimlapiyir. Radimi jonvielera koe London az Germana az Genova koe Italia, va Firenze koirubayar. Va naboxa ke Etrusk sane worayar nume va gedelafa ibakorafa jiluca ke bane griawiyise sane koe  Nakila ke Etrusk xo ( Sketches of Etruscan Places, 1932 ) ilamsiskeyer ise va Krist zolkevackik divmodes nope jiluca va alto koe Ayikye awalkeyese ( Than Man Who Died, 1929 ) gestayar.

Fertye ke Chatterley Oluya ( Lady Chatterley's Lover, 1930 : baroy siatos krulded ) « va ibakorafa krenuguca » dere kotgruper. Bat berpot is dere inyona trutca lingeyena koe Firenze va kranavesi skudji do englaf urayasik nekiyid, i do urayasik volsiakraf gu inafa warlura isu lidopa rigavana moe koekafa tarkara va aptatcafa blira is tuwava.

Lawrence vradon koyason koe Europa va toloya bocafa tanda tiskiyir. Ba 02/03/1930 koe Vence ( Franca ) mulufteyer.




#Article 144: Deaxol (Capra aegagrus) (134 words)


Deaxol (Capra hircus aegagrus) tir tana moukolafa apta ke hircus katca vey Capra oxi vey Bovidae yasa ( Caprinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Erxleben bak 1777 taneon zo pimtayar.

Capra oxi sotir teli ke deaxol isu deaxelol. Koe Kotava, yolt ke Aegagrus katcolk tir : deaxol.

Deaxol koe Afgana is Pakistana is Irana is Iraka is Armena is Azara is Sakartvela is Rossia is Turka govitud. Koe kota tadava ke Tawuz kwud, vaxe koe Antarktika.

Apta ke kwaf deaxol sotir « hircus ». Bat bonol sotid werdtoraf godeveotes moukdunol ke Bovidae yasa. Lo deaxol tid kwaf. Mali mon volper-decit-alub-deceme ilana ( -7500 ) al zo tukwad ta vrod is lelt is im is atela. 

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), konakara apta dere tid ke mila veyafa katca :

  




#Article 145: Deaxol (Capra falconeri) (118 words)


Deaxol (Capra falconeri), okon Markhor deaxol, tir tana moukolafa katca ke Capra oxi vey Bovidae yasa ( Caprinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Wagner bak 1839 taneon zo pimtayar.

Markhor deaxol sotir kwaf deaxol blickis moe pistafa krimpa ke taltefa Himalaya rodega ise gu derdakoraf noleem is tibutaf yinaxot zo kagruper. Im va batakafa ik orikalerkafa uka dem lukoptafa ik lerkafa tcaza nedir. Va lukastam abrotcaf gu 20 cm- is yinaxotam vas 15 cm- moe epiteem is ault dere sodir.

Ton milbavusikany, mo gama ke aal gruticumackar.

Va werd is luc gimalestur : fayruxa is jotafa anga is toa is geilt.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 3 apta ruldar :

  




#Article 146: Deaxol (Capra hircus) (118 words)


Deaxol (Capra hircus), okon Kwaf deaxol, tir tana moukolafa katca ke Capra oxi vey Bovidae yasa ( Caprinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Deaxol sotir veotes dunol vas mialukafe rane is adalaf gu lukastam kum abrotcaf imolk leve larida. Im tir mialukon abrotcaf is soakiramaf is kevaxason ukaf : lukoptablakerafa bak idulugal az diekeukafa bak fentugal.

Pezay is lukast is geconya tickid ebeltafa, inieem tir batakaf. Ge ke deaxolye va yinaxotam vwon ice metsa gilatoer. Nola kolivafa sotid abrotcafa loon dam tela ke kwaf deaxol.

Koe fentackafa pistafa anameda giblir, kaike ontine vas 2000 m-. 

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 6 apta ruldar :

  




#Article 147: Deblamera va Paris (885-887) (trutca ke Jean-Victor Schnetz) (121 words)


Deblamera va Paris (885-887) ( francavon Le comte Eudes défend Paris contre les Normands ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 542 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Jean-Victor Schnetz francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 41-e runda re kereler.




#Article 148: Deblamera va Valenciennes (1677) (trutca ke Jean Alaux) (122 words)


Deblamera va Valenciennes (1677) ( francavon Prise de Valenciennes par Louis XIV, 17 mars 1677 ) tir trutcapa lumkirafa gu 415 × 465 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Jean Alaux francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 82-e runda re kereler.




#Article 149: Delt koe tawaday (trutca ke Caillebotte) (459 words)


Delt koe tawaday ( francavon Portraits à la campagne ) tir trutca  lumkirafa gu 95 × 111 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1876.

Bata trutca koe Musée Baron Gérard koe Bayeux koe Franca re ( 2018 ) tigir.

Yasaf pilkot koe Yerres gerone Paris tir abdualbano xo ke lingesik. Bat indap tiyir vefaxo ke rumeik aze vanpiyir watsa ke trutca mu yambik. Caillebotte va Delt koe tawaday bak 1876 to koe Yerres skur.

Taneafa litevafa wonara bak 1874 dilizeyer ise noveyer da lingesik ke bat lizor va intyona trutca nuyon rowonayad, i va trutca bolkon vewana gan malyeruk ke Winugafa Yambafa Bonta. Gustave Caillebotte va bata taneafa wonara me pakeyer voxe bal toleafa bak 1876 konedir. Bal bareafa bak 1877, va Delt koe tawaday trutca atoer voxe va welurtafa malyedara kazawar.

Caillebotte va trutca kali 1887 vider. Bantandon, Zoé Caillebotte kosayikya ke lingesik kurer. Gustave tir kures vrutasik nume pu jotafa tolonga va Delt koe tawaday trutca firvir. Ba awalkera ke Zoé rape bafela, trutca pu tcila ke Bayeux zo zilir.

Koe lurd ke yasaf pilkot koe Yerres, balemoya ayikya va kielcekany izgon ice kramta impavantad. Tid bewik ke Caillebotte yasa. Koe taneafa azenta, Marie Caillebotte dem faltaf gem, i kosayik ke lingesik va asadara kobaver. Tir berik ke Zoé firvitimbe va trutca wetce kurerazal. Toloya ayikya lente sint tid Marie Amanda Chaumont ziavik is Hue W-ya nik ke yasa, debanyesa moe starka. Koe ludev kabdue vrusiptatum, Céleste Daufresne gadikya ke lingesik va belira rotcar.

Bunera va pokeuca do koredikeem lanekir, videson va keska vas ilsuyuca. Caillebotte va kosayikya koe taneafa azenta al rundar ise va kotar olkik kene lentor ke mona al vanconyar. Koe toleafa azenta, tum dem kerafa vrusipta is tanoy aal va zeviandara van koawaltapana kadimefa azenta tadled.

Balemoy koredik, rundayan leve izvama, va abica awaltolya tuaxana gan toeem anton kazawad. Afiatapason va bunera, Caillebotte va ukafa kevaxarapa malsaver nume va cultimevafa lingeropa ke intafe sare ilfir. Taneon falte ke gem ke Marie tigir, azen ebelte ke vage ke baroya loklaafa weltikya, azen kere ke tum, azen tere radimefa azenta koawaltana kal batake.

Dizvesik va trutca va litera dum kevestobasa wira pestaler kiren Caillebotte va tec ticstis siak al vegedur. To batkane va bunes uum al maer : nepaleson va glupaf is aludevaf patectoy gu delt va lospa. Patectoy ke Caillebotte me tir zikexacka vols detce ke trutca lidam lingeyen voleem. Danexa ke bata eravapa ( birtaf patectoy is delt va lospa ) tir medotolmilaf buneks brostas mali taneafa disukera. Voxen bata birtuca gan malyopasikeem bal wonara ke 1877 me zo remwiyir isen siakkeska gu tca zo krupteyer.

Watsa va oxifa nakila va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 150: Delt va Broglie sersikya (trutca ke Ingres) (522 words)


Delt va Broglie sersikya ( francavon Portrait de la Princesse de Broglie ) tir trutca tollumafa gu 121 × 91 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan  Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1851-1853. Koe The Metropolitan Museum of Art tcilaxe ke New York re tigir.

Tezanik tir kurenikya ke Albert de Broglie dacik ( 1821-1901 ) tiyis gadesik va bowere bak III-eafe Sokasane bak 1870-e sanda. Bak 1845 va Joséphine-Éléonore-Marie-Pauline de Galard de Brassac de Béarn ( 1825-1860 ) al kureyer.

Joséphine de Galard Broglie sersikya tiyir sposafa gu listuca is fentaluca, i gu kira dimkazawanyayana gan Ingres koe delt. Kotcakolesa, ba bar-san-alubda mulufter. Bruditison va awalkeyes kurenik, kurenikye va trutca palseyena kake marwida kotedje di videyer. Delt dene Broglie yasa kali 1958 zavzagir. Gan Robert Lehman amerikaf omeltik bam zo luster, aze pu Lehman Kizey zo iskemar. Bak 1975 pu Metropolitan Museum of Art ke New York zo kozilir. Banugale re zo wonar, koe xantafa xuta kiblayana gan miv Ingres.

Delt va ayikya skuyun gan Ingres isti XIX-eafa decemda va dofa tazukafa kira atoed. In va sivakuca ke tezanik kotviele tudenar ise va ewava bazeckesa va seltafa ravalduga drager. Arak zo kickir : blucte is roga is gedrafa dokaca is kadimef azent. Bata ayikya tid ke glastapikeem ok oluikeem, isen sinafa tegisuca anton rekodur. Skapon ok gaderopon meinde royordad kiren bati fli tid koe febaf ind ke ayikye. Acum danesa envara va delt gan yambik va bat seltopaf levstegereem gotarkar. Kurenikya ke Broglie dacik va Broglie staba kaatoer, i va guazafa oluafa yasa, nume gonuvelar bagaliafa is listafa is kulapafa. Ingres kle govetir paregrapaf icde swavopa ke koredik.

Sersikya kle tir weyustafa, ape gabentamafa. Lingesik va kotunafa muxara va kulupaf gem is rogeem moekote trumayar. Tir donaf gu bat ind. Bat delt, bro telyona milsarefa milwatsafa, va yunkera va ayikyafa cava titi Toleaf Gindugal kle tadler. Gratcotek tir vrebafa dokaca : gem gan gratcot kum yinaxa zo deer, is dem ivamuk mali 1850. Jospéhine de Broglie va gubef afizblucteem me diskir, voxe va tan aptaf sielblucteem ta tezara diskir. « Ulimey ke batyon sielgem, uulkorafa abduon, tir putckoraf dem geruayana vinotca is lesofa gila. Azudaca grivutena gan gindikya tid cavafa, tulon falte diskine gan Broglie sersikya. » Cava ke bane sare tiyir kalstegesa va ayikya larde karolara ke Eugénie gindikya va kottanya jontikeke anamstegeyed.

Nokotkoraf usukot tir tigipis. Roga va febapafa cava dere koveged. Mali toleafu acku ke XIX-eafa decemda, ayikya bro Broglie sersikya va roga ton etruskaf ask gu prostewafa francaskafa roga aotced : moavaf trot bene berga is nuba is mucugakoraf maserk tid ksudaks va Campana dotay, i va kotgrupaf dotay dem ellasafa is etruskafa is romafa is galliaromafa roga tisa vuestera ke zolonikeem ke XIX-eafa decemda. Bat dotay gan tcila ke Louvres bak 1861 loeke zo urlickeyer.

Bat delt ke Ingres tid ironokaf zolonaf pulukaf delt ke taltekafa yambizva ise va kira is mempera ke cultimeva ke XIX-eafa decemda kotote atoed : va trumapana zovdara ( Ingres tiyir zovdanyasik ) is engasitaf kor is katcalafa felira va lingese ckane urlickeyene mali Tolnazbalarugal. Arti nemon tolsanda, liteva di kobliyir. Liste ke kaatoera gan liste ke pestalera bam zo ikarundayar.




#Article 151: Delt va Duvaucey W-ya (trutca ke Ingres) (116 words)


Delt va Duvaucey W-ya ( francavon Portrait de Madame Duvaucey ) tir trutca tollumafa gu 71 × 56 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan  Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1807. Koe Condé tcilaxe koe Chantilly koe Franca re tigir.

Trutca va Antonia Duvaucey de Nittis kaatoer, i va fertik ke francaf permik koe Roma.

Tir taneaf ayikyaf delt ke Ingres lingeyen bak jonvielera koe Roma. Delt bak Bontay ke 1833 zo wonayar. Ingres va ksudaks bam skuyur. Koe Bonnat-Helleu tcilaxe ke Bayonne re tigir.

Bat trutca lusteyena ika 500 franc talolk az pasuyuna kali 1847 gan tezanik az urlickeyena gan Frédéric Reiset, mali 1879 dene tcila ke Condé tcilaxe ke Chantilly ( Franca ) tigir.




#Article 152: Delt va Xaim Sutin keve azega (trutca ke Modigliani) (105 words)


Delt va Xaim Sutin keve azega ( italiavon Ritratto di Chaïm Soutine vicino ad un tavolo ) tir trutca lumkirafa gu 92 × 60 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Amedeo Modigliani italiaf lingesik bak 1916.

Bata trutca koe National Gallery of Art tcilaxe koe Washington koe Tanarasokeem re ( 2018 ) tigir. Tir tana toloya trutca lingeyena gan Modigliani va Xaim Sutin rossiaf lingesik. Sutin tiyir lingesik ke Paris serna dum Modigliani.

Amedeo Modigliani tir lingesik dem kagrupepen is pilkapaf martig, dalon sposaf gu intyon delt isu ayikyafa lebaca. Nekev trelapafa klepa, va konak sanoy ayikyef delt lingeyer. Lan tid grupepen, don :




#Article 153: Denain meld (1712) (trutca ke Jean Alaux) (118 words)


Denain meld (1712) ( francavon Bataille de Denain, 24 juillet 1712 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Jean Alaux francaf lingesik bak 1839.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 93-e runda re kereler.




#Article 154: Dersu Uzala (elpat) (428 words)


Gralomyes gan wiyuca is viuca is listuca ke « prejan » patectoyeem, Dersu Uzala elpat va alto is swava ko sibirafa taiga aala estobasir, kenefison va kelda ke Arsenyev redakik vestas do abic sayakik va Ussuri grupejena gola poke Sinia.

Moe kelda, bat jotaf fayik va omikye kakever : va Dersu Uzala. Gold ( Nanay ) saneik sokes cane Mandcura is Rossia, Dersu tir tcabanesik mea grupes mali awalkera ke yerumanikya is nazbeikeem va kona lotira, koe datafa aala alizmonon blis.

Kaliapon, sayakik gan Dersu zo memped. Grupesu va taiga aala lidam intafa vukuda, Dersu va sin pomar numen va jontike ikse di taruted, va sinka di trasid, di ugalwad…

Cugunaykaf tisik, dem gloganya, Dersu Uzala kalion vanpir « gadesik » va brinuga. Trumasu va kot sulem, kruptesu da tey is suka is lava tid « gijarotipaf ayik », va Vladimir Arsenyev fu droler. Isen rabatet da kottan zo memper. Batcoba va laizafa is pelkafa vonafa is disafa moebidura redur.

Dersu va grupera va tuwava isu tarkara pu Arsenyev taver. Isen viele, remi merovulkuna nakila ( toloy nik moe oprayana uzda gan miel bak zivotcarapa zo iksed ) guazikye va blira ke Vladimir giwar, aludevafa nuca va sint soe amidapaf toz gluyar. Voxen brinuga tenuwer nume kottel va intafa nia godimlanir. Widavik va aalik van inaf sulemeem is liziranuyuca isker…

Arti alubda, bak 1907, Arsenyev ta warzafa opafa brinuga ko taiga aala gire mallakir. Bam, beka toloy ayik zilison va meka kakevetca va sint al buluyud, kottol va artlanira ke artol pitcar. Konterapa. Sin va sint dablud, kalison va mecoba va sint dimtrasid, va afigasuteks askid, va setikeks dimtegirad. Azen gire lanira koo aala. Voxen rotuca sokir… Konviele, solve cane pemaxo jaktol mwarner, Dersu enide in otcer, va in zeltar nume bakar. Batvielu, koncoba vanmiae tuwavafa vura tir empayana, nume blira ke omikye mevieli di tir mila.

Tire Dersu Uzala va bata zatca kruptena vas rotapsara gan intafe sane nudoderser. Inafo alto tuguazawer isen dare robelina tuwava tuxadawer ise tuarpidawer. Ilbadesu va ayafa gropa, stumanu, Dersu va ganera ke Vladimir nik naler nume den in di blir, koe filtersesa rossiafa widava. Voxe pester kobudenu is licarsanu koe listafa mona ke redakik nume va vieleem djujiadar lize kotvielu al blir…

Acum, tokinde bali ke bat cugunaykaf tcabanesik grupes va kota birga ke taiga aala isu wupe di tir ? Bali ke bat rovaf swavanyapesik dimnepales va ayik gu tuwava vox dere va sane gu are… Efe, va jiadara ke bat eroyaf wiyaf is beraf kind pu rin me ravaldatá. Opelon kalití da « tamava » va intafa udutuca koaykatar.




#Article 155: Desna (kuksa) (124 words)


Desna ( rossiavon is ukrainavon Десна ) tir kuksa valentrone Europa, taltefa kovoa ke Dnipro bostap. Inafa klita koe Rossia tigir, poke Naleti wida poke Yelnaya widavama koe Smolensk winka. 

Azon salt van Bryansk genir. Inafa dalafa kovoa tir Seym kuksa ko taltefa domega. Va Dnipro katice Kyiv konir.

Bata kuksapa tir abrotcafa gu 1130 km-, dem bostxo vas 88 900 km² is artef celack vas 370 m³/v-. Va Tcerna bira artnir.

Wali toza ke santoleaksat kali balemeaksat tickir opranafa. Totara keno 535 km- mal Novgorod-Siverski kal artexo rotir.

Nelkafa widava kenenina gan Desna kuksa tid : Yelnya az Jukovka az Bryansk az Desnogorsk az Trubtcevsk koe Rossia az Novgorod-Siverski az Tcernigiv az Oster koe Ukraina.

Vertuma ke Desna kuksa tir muvakorackafa is noldakoramafa.




#Article 156: Dimlakira (trutca ke Thomas Cole) (107 words)


Dimlakira ( englavon The Return ) tir trutcapa lumkirafa gu 100 × 161 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe National Gallery of Art koe Washington (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Dimlakira trutca va arak ke okolsayakikaf milk ke Klaamialuk kaatoer viele ban in va gejusa brinuga dimlakir. Cuepen is leote tis, gejusik va bakanik ksidad. Sielaf patectoy va ilamkafa xuta gu bata izvafa nakila ton burkon kulaf kseveem firvir. Dum koe Mallakira trutca vox loeke karakeson, Cole va kevafiz divstis va suye ke trutca katcalon malsaver, i va diotetca reduyuna gan Claude Lorrain bak XVII-eafa decemda.




#Article 157: Diogo Gomes (146 words)


Diogo Gomes da Sintra ~ Portugalaf vestasik va Afrika

Diogo Gomes tiyir portugalaf kotgrupaf vestasik is totasik bak toleafu acku ke 15-eafa decemda.

Vestara va krimtaki ke taltefa Afrika kal Bissauguinea is Kaboverdea.

Tir bewik ke anameikeem ke Henrique o Navegador sersik nume va yona portugalafa kosmara ke ke 15-eafa decemda pakeyer. Va Selvagens ewaleem bak 1438 kosmar, aze va brinuga ke Gil Eanes bak 1445 pakeyer.

Bak 1456 poko reca ke Geba bost koe refa Bissauguinea totar. Azon va Gambia bost kal Cantor wid katiclapir, lakosmatason va kazafa joya wale moavaxo ke Senegala ik Guinea is Magriba koo Saxara.

Bak 1460 va Santiago ewala ke Kaboverdea tursia kosmayar.

Azon tir ristusik ik palsotik koe Sintra widava koe Portugala lize kaiki 1502 ape awalker.

Diogo Gomes va tan taneaf vrutaks va brinugeem ke Henrique o Navegador koe latinavafa nega vergumveltkiraf gu De prima inuetione Guinee iskeyer.




#Article 158: Dirbekodunol (Columbiformes) (117 words)


Dirbekodunol (Columbiformes) tir tan veem ke Aves ( zverieem ) pula.

Gan Latham bak 1790 taneon zo pimtayar.

Bat veem vas tanoya katca yasa ruldar, dem dirbeko is perfava is evirga is mesey is dirbekora.

Bati zveri koe widava is aala is werda moe kota tadava ( vaxe Antarktika ) irubad.

Dis va zegodafa is alnafa tcistuca, dirbekodunol va daxidaf bruxeem ok volson tixolaf ukeem rodir ; kottode bruxeem sotir vaf is pibaf.

Bati zveri tice aal ok kolna gibegamud ise va oc moi koblira kum sumkirapafa is sosinakirapafa dorora warzena koe sputa sinkad.

Cuga katca sotid faytorafa ik engatorafa.

Sedme vuestesa pulara ke Walvedeyafa Zveriopafa Aba ( 2.2 siatos, 2009 ), bat veem tir tanyasaf :




#Article 159: Divlamasikaf bwoy (suterot) (1175 words)


Bat bwoy ke Vilhelm Moberg ( sverigavon Utvandrarserien ) vas balemoy dov ruldar :

Divlamasikaf bwoy ke Vilhelm Moberg va izva ke yon wawaf tawadayik mea roblidas va intaf kobaruk koe Sveriga ke XIX-eafa decemda negar, i va tawadayik batdume goras va divlamara ko tawava firvisa va rotisaceem : ko Amerika. Sinafa stuva manton kontepesa is kulafa gu skes koredik tir tela ke blira, i kindany.

Koe Sveriga, koe Småland gola tigit ; XIX-eafa decemda biwe tir ackufa isen tawadayik nope kobaruk is felira ke Luther ujabolk blaganyad. Cadimarmor va vieleuca axazer vieli bolk banvielu rotis volalmotces vion nek parmon toz yargadawer. Tire giatewera ke omaveem ke kotabaf selt lize nope gronafa pakara va pilkot darpe konolera, tawadayik va tawa adre voldrikon blidad, i va pilkot liparsayan is tupinarsayan remi oxileem : tawa toz tir enjapafa numen mea walnon roblid ! Elupkaf kobaruk va sinkara va jontika yasa ravaldansar, numen wawuca is moekote warolaraja nope mutacek ik rodcek va lanyono kro kotrafo gu abduplekura mal Warzafa Tamava pu oblaka dead, i va kro mal ketaf is nazbukaf siday vugdroe ronovurlicken !

Karl Oscar Nilsson is Kristina kurenikya moe tawayam kum bodansaf sid dun furoved ise kobavarsad, i moe taway lize rapor lodam goyna loote tid : yasa al laumar isen rumeik aeled isen Karl Oscar va direkeugal dirnunsur. Robert jotafe berye me tir vungaf vox duxibes va nuyuca nume va Amerika klokar. Vogar da arse lanviele mallapitir viele ke intafa vieleikafa dodera umote al megatar, viele gu miremba ke felisik va int rovotunuyatar. Virnafa awalkera ke taneafa nazbeya ke Karl Oscar bak aeles fentugal va bali ke yasa di fartur : ba imwugal ko Amerika sin mallapitid, van siday abduplekus va lokiewaf direkeugal. Batdume bak muvas viel ke awis imwugal, Nilsson yasa va guazaf gadikeem koe vo isker ise divlamar, do konakar widik ke adlutaxo : lana gruspenikya is inafa nazbeikya, is kurenikye joayase va tolonga, is jotafe vieleikye nik ke Robert. Va kobliyiso vo medjupodimpison bulud.

Bam gevas is ilmataf is kontepes is gulaf bwoy bagaliaf gu savsaf bwoy tozuwer : kind ke lospa dem sverigaf tawadayik mallapiyis dum stuvus ambik ta zabdura va warzafa ebava is grupera va warzafa blira estobason ko megrupene. Mal azeba ke Charlotta tota kal bodafa azeka ke Minnesota gola, Karl Oscar is yasa nekev keveluca is sugawalk meviele di momad. Remlapira abrotcifa gu sanoya safta va pokolera is batcera ke kottel armorar : Kristina nazber aze riwe blidrasur ; Karl Oscar en tir pistok ise va klokara cugeke gir ; Robert gruravenglavur goleteson mali artlapira ko Amerika ; Arvid va Robert wiiskon radimefir ; daavafa Ulrika nijur tel lodelaf koredik edje Danjel is Fina-Kajsa guazya tunyobrawed.

Duxara ko New York tere tenukewer lize divlamasik va iteem me folid : va tari is ruxeem is batakaf beg rolusten is fedaf vrod, i va manote  wazdexa va kruldera ke abduplekun siday !

New York tis maluta van ara blira voxen vawa di tir abrotcifa is iyelakirafa : sverigik va impadimak az setcatota taneatomon faved aze va men vestapayano tawavo tere vankrid. New York is divulafa ensa dankagasa va evluba icde nuyuca is moava pu Robert : rozara ke California va in kofir aze mea bulutur, lanviele in titir moavaneyasik, tukulaweter nume tere titir nuyaf !

Voxen to gemelt ta gire lapira van Minnesota soka tir, nyapenon gan milpatectik pomas va tarutera va yone ikse plekune kev warzaf kolamasik... Mil sverigik mea tid divlamasik voxe vanpid kolamasik gotcedes va intafa korundara gu jotaf is lembiewes is dure towas amerikaf selt.

Abduplelun siday krulder, vox anton mu kontel wiyon rodeblitis kaiki soltawara, is moblitis kev vorotok, is kavlepetes va ewazalteem ta gridubura is egara is fayara va bana bodafa tawa dye kesa va bourgara ke loyta.

Savsafa Fina-Kajsa va drasuyune nazbeikye katrasir, i va mises nazbeik kuraninsise va armara va dilintafi tawayki : Sveriga guon gracar, Amerika va ayikya slikote gracir numen ayikyefa antiuca alkejackar. Karl Oscar tir amidaf : va intafi tawayki poke bumafa uzda narar, koe vema anton nobana gan abic diliokaf amerindiaf grelt. Va erodiskafa kepaita abdi fentugal fiste kolnar kire Kristina fu radekar, nazbason va taneaf amerikik ke yasa. Wico kum drim duskon divgaben divsidawer, voxen tawa me zo rotegar meie zo rofayar kiren cadim tir naavarsaf. Fentugal di tir abrotcif is figaf neken erba ta lustera va direfa faytawaza zo govider.

Tove Karl Oscar is Kristina, portaf is olgaf kobaruk lion dam tel ke daref sverigaf vesk daktewer. Blira is cuga zelara is kobara dene vesk is yona nazbera va Kristina di lamed. Kristina tir tan ribiegaf koredik ke bat bwoy, afifa koe daava lidam etrak, i takrelafa gadikya is sagaf is delaf renasik, tisa ayafamapafa koe kota tegira nek rabenason kranavesa nope bulura va vo is yasa, i va gadafa yasa mea gire witina !

Kexuca va ina jontikviele lictar, ikuza otson icu pauray traspur aze ton soist kevo gexata merotazavzanon tanamur. Lanviele abica dorga ke tela pruva atrisa poke ragu ke mona ke inaf gadikeem zo stakseyed. Va sina alavon ice warzafa mona kolnayana gan Karl Oscar renason faytawar... fure anga vion toz vonewer aze kadar jotafa pruva az listafa pruvacka aze lanviele va kratelaf iltany di firvir, pu tel mevulkuyus va buluyuno vo.

Amerika tir patecta ke kota rotisaca : Daavafa Ulrika kureson va gertik va poruca di vansatar, isen Robert do Arvid kazokeveteson va teremta dem tanealik jekun gan blandafa moava ke California di mallapir. Bata patecta ke rotisaceem va Robert lidam Kristina di pomar enide sin va bali is runda di naled beka batcoba tir droon gu bli. Amerika tir abdufisa abduxoa : sumesutesiki is intaburmesiko is asadasiko is dierk is basfayasiko.

Batcoba dere tir to abdufisa izva, jowa is soka darpe boniara zovdawed, to tena ke seltay mwon gu tuwava is toza ke levrotijis firday tid. Izvasuka va tanealik skotcesir : edje Wideytafa Geja va geef sokeem kovilar, pune Sioux sane aelesine oye fafigera va intafo tcabanexo gan meem ke tawamidus tanealik bexodiskon bocon exur. Zuguca ke yona ruzadera jontikedje zavzatar gretcayana koe dofa gestira ke tanealikeem. Lane sane xonuker kire va runda mu are divvawase va ael is miremba gonisker, ton lana izva gronon gire dilizesa. Amerindiik zo relvad enide nuyafa darka mu warzaf wideyik ke jotafa xultusa Amerika di zo isker, ton jlokafa lionara tove Savsafa Tamava ligundena gan durefa mallapira ke dilintaf wawaf is tawayiskaf tawadayikeem van abduplekura ke Kaikatlantikaxo.

Kristina va ava ke emudesa patecta meviele al djuraver, Karl Oscar aotceson va sverigavaca va bata ava suler, sinaf nazbeik va gadava mea gildad ise al vanpid ageltaf amerikik.

Amerikafa vuka abdufir, ton gamdot ke kota europafa araya is nuyaceem. Ba siel ke blira, Karl Oscar va liwot ke vofo adlutaxo bevion disuker isen iteem rem bra ke lekeugal va kelda stasa den Kristina abdi kurera gire wir, is va raporki bastawayani, is va vesk lize kabdueon gadikeem mezekason ranyeyer, trabe va vo tere meviele drasuyuno.

Adre koe klubafa setikera ke jotaf oxileem Sveriga solelawer, reizutuson va alaakafa remlapira ke Faltafa Welfa az kusafa werdabira gan abic sverigik pabus va bodaf is kulackaf siday, ant pruva wan krulder.




#Article 160: Divlizera ke Tolteca sane (457 words)


Bad tanoya decemda kopolesa va istemexikafa azekexa bak IX-eafa decemda, Tolteca saneik vage Istefa Amerika al divlizeyed. Vuga widava ke bata gola bak bata rekola va kona Tolteca turestara laneke ok areke me nedir.

Konaka kolna ke Chichén Itzá Maya wid tid riwe nuxafa gu telyona ke Tolteca Tula kelu. Voxen noeltafa sazdara obad da vegeduks ke Chichén Itzá, skuyun lokiewon dam telyon ke Tula, co tid yunkera va Tolteca rieta radayana gan Maya sane lodam voluca. Tigira ke Tolteca sane koe Oaxaca krant is ontinafa gola ke Guatemala zo rowir : kaikon geon rotir al divlizer nume va araya vey Andes seltay dive istefa Amerika co paskaleyer.

Bata kaliafa divlizera vas sayakafa lazava pakon daner. Gertikafa rictela gan bazaxoroti dem nelkon sayakaf okilik icle pakon al zo nuvikaplekuyur. Keskeon, koe lanyona widava, kruldesa gazuca gan Tolteca gejajiomik nuve al zo ikaaykad. Voxen geja ta pebura va Tolteca felira va cugao lizuxo ke Istefa Amerika arse me staper.

Ara askixa arse tir kaza. Mali ugal ke Teotihuacán, geexo va lentexo dun droleckeyer, numen Tolteca saneik va kazafa vawa lekeon faveyena gan Teotihuacán korik di fenkuyud aze voneyed. Bruxa is kilta is moekote flecada, i pabupun warzeks, ko geefa gola anton zo rotrasiyid.

Flecada va epura va saba zanudayar, i va tcazafa is tapegafa ulida koe kotafa istefa Mexika, isen xot va tal ke oluafa yasa dere rozanudayad, lusteteson va adrafa xa ta exonera va targuca isu giskira.

Bruxa ke bwafi zveri ke ontinafa gola ke Guatemala jontikdroe vodayad. Tela ke wijoy (Quetzal Pharomachrus) vanpiyisa leca ke gazaf fortey va diskisik gu Quetzalcoatl Bruxakirafe Perake radayad. Kilta koe Yucatán dega zo miduyur ise va iara va vage is gejaf pertor zanudayar.

Ervokirafo po soe tiyir benelafo ta sura va stujera va sokeem reduyun gan Tolteca sane. Valey istefa Mexika gadena male Tula, Tolteca felisik va konaka soka koe Yucatán is Tabasco is Guatemala digiyid. Gejikafa sugdeya va disuk sumpad isen rotabdiyet da Tolteca gadesikeem torigiyir da va ervokirafa virutsa koe stujeno tawavo gokiewagiyir.

Tegisa ik levgasa acagira ape kruldeyed, ke gertik kofelin gan Tolteca roti. Numen ban gertik va tawadayikafa ervolia rodetsunesa ape viduyud. Tire jontika Tolteka soka gu lizukafa gropa va int zaleyed, icle kagrupeson va lizukaf lorik.

Izva ke divlizera ke Tolteca sane zo grupenser. Batcoba vas isk ke valdig vols aultove ke vundafa nega reduyuna gan Azteca sane ta tumwedara va kretura va  seg dire pasuyus vas Tolteca araya me daner. Bat vund va Tolteca sane wetce tulafe sane nedid, i wetce grufe sane ganduyuse va solokseropa is sutera. Efe anton tid rupa gestayana gan Azteca saneik, i rupa merofolina lion dam telyona negasa da Tolteca saneik va ksevafa kilta miduyud enide me govebiayad, oke da koe patecta meviele grupeyesa va vanmanara ik aelera irubayad.




#Article 161: Dodoma (120 words)


Dodoma tir winugafu kelu ke Tanzania, iste patecta. To ristus widot ke Dodoma gola dere tir.

Tigisa moe ontine vas 1135 m-, kene kelot kagluyas va Dar es-Salaam is Kigoma, arte mon 400 km- male krimta, Dodoma va istefa patectafa debala kereler. Batdume mali 1996 tir gaderopafu is ristulafu kelu ika Dar es-Salaam.

Dodoma bak toza ke XX-eafa decemda ( 1907 ) gan germanaf tuboniasik orkon gu vegedura va kelot ( Tanganjikabahn ) zo reduyur.

Omava ke inafa noelafa skapa nelkon tir tawamidura ( antafo centaxo koe Roneafrika sumeon zo midud ). Tuke vegedura va traliaxe, rabaf gabotam kalion al rosavewer.

Dodoma va tugijatano severomo dadir. 

Dodoma va toloya kotla dadir : St Johns University of Tanzania, is Dodoma kotla.




#Article 162: Dotokilik ke Casterbridge (suterot) (915 words)


Tegira koe Engla dilizer, koe Casterbridge sordafa widava koswayana gan Dorchester koe Dorset winka. Bat vergumvelt tir ke berpoteem icde Wessex gola ke Thomas Hardy ; kotbat olkoy koe sordafa tawadayafa winka dilizer. Bat berpot tir tan dalaf ke suterotik.  

Bal widafo kazaxo poke Casterbridge, jotaf cadimkobasik, Michael Henchard, va int tugrijar nume va Susan kurenikya mijer. Gralombenon gan ruyat, ika aluboy Guinea talolk va intaf kurenik isu Elizabeth-Jane pintik pu Newson birelik doler. Dimon pufaf ba diregazda, bam va yasa giopon lasukatrasir. Viele gildar da kurenya is nazbeya kramon al griawid, pune vruzar da remi direfa tol-san-tanda mea di ulir ( batvulon tir tol-san-tandaf ).

San-anyustda tiskir. Henchard, re kulaf dolekik va zaipa, al vanpiyir dotokilik va Casterbridge. Vartaf gu pufuca, nope intafa pesta ta arientura zo tarkar voxe zo albansar kire tir raliperlesaf is ketsaf is dile tizaf. Remi bat tandeem, Henchard va goaspil ke « drasura » va kurenik al paser ise al torar da tiyir nyobraf.

Bata volpulvisa rotuxadara tuvrendawer viele bal arientusa koyara koe Jersey va Lucetta Le Sueur korenar, i va yikya ropesa va in bak akolera. Gildat da Lucetta is Henchard ilagid numen sposuca ke Lucetta koe Jersey zo rawar. Henchard ko Casterbridge dimlapir, iskeson va ant Lucetta likesa va danexa ke sintafa skedegara. Enide den seltomany gire zo naler, pune va Henchard vode di kurer, voxen batcoba tir volrotisa kiren in ixam tir kurenikkiraf. Kalir da va kurenik dikir, i va kurenik ape awalkeyes vox rotir rodimlanitis. Nekev arpuma, Lucetta va skedegara djuproginur.

Viele Henchard va ina denlapisa ker, pune Susan gin awir do Elizabeth-Jane, i do nazbeik vanpiyis yikya Sinya tid wawakorapafa. Newson moe bira al griawir, numen Susan mekane dadison va beta dzal va Henchard al toz kaaneyar. Tisa opelafa ayikya va « yerumara » do Henchard gu kotunafa mwedaca jontikedje torigiyir. Re nuer kase Henchard gu antaf mwedaf kurenik me co zo krupter.

Ba sinafa artlanira va widava, Susan is Elizabeth-Jane va kelda ke Donald Farfrae gamdad, i ke jotafe skotikye van Amerika. Votcukafe is mempesafe, Farfrae tir ozodafe gu dolesik va dent is zaipa ise va witafa tawamidura dulaper. Va Henchard gu wavdafa erbadebala pirdamason divtirkar. Dulapeyen Henchard kobuiver enide ine di zavzagir, ise va blodaplay kunte lan Jopp kodrageyemb va mil play firvir. Va Farfrae dere tunackar aze va ageltuca icde intaf lekeugal odiar.

Moi katrasira do Susan is Elizabeth-Jane, Henchard va sin ko vegungafa monama inker aze va Susan nujifacnar aze kurer. Elizabeth-Jane gu sokira moe kazaxo weti san-anyustda zo gumegrupesar. Henchard va intafa skedegara va Lucetta dere gubirgar aze pu ina suter da sintafa direfa kurera zo dimnover. Alkejana, Lucetta va dimstaksera va intyon tweem erur voxe va bildesa kakevetca di bulfer.

Milugale, falanya ke Henchard toz juster. Skedara va Farfrae emoyawer darpeda ine loloon toz tufiuntawer. Tis leeke gaanaf, Henchard pester dratcen gan bantel, moekote viele Elizabeth-Jane vaon toz korenar. Grabara loloon vanlaumar vieli Farfrae gu volruptes dolekik va int inker. Henchard luxeon vanyer loloon kloxaf ise loloon arpumackar nume va wavdafa erbadebala titfir. Va kurera ke Donald is Elizabeth-Jane dace tsuner, voxen ba muluftera ke Susan kosmar da Elizabeth-Jane me tir intafa nazbeya. Elizabeth-Jane vey in bak pintugal mulufteyer ; bate toleafe Elizabeth-Jane sotir nazbeik ke Newson. In va bata razdara gu ine palser voxe mali bat viel tufentalawer ise vanyer udutaf tove ine, ise toz trakur da kurera do Farfrae gu ine co di grikter.

Lucetta mal Jersey bam artlapir aze va mona koe Casterbrige luster. Tuke awalkera ke kulafa vuwikya, va tufapa al konoler, aze givayana gu muluftera ke Susan, va skedegara va Henchard djutuwinugar. Va Elizabeth-Jane wetce dositikya seger, trakuson da bata tiura va vrendafa skalera ta worara pu Henchard co di tiskar. Voxen batcoba to volkare ilkadera ke Henchard va « intafa » nazbeya. To bam lana ayikya tcokeyesa va dolera weti san-anyustda va birga ke Henchard pu tigisikeem razdar. Henchard va askiks welidar. Lucetta taneatomon gildason va datel entis, vaon ezfir ise va voda ke intafa viltera va in nuer, dace larde mila viltera zo gubirgayar. Ina dere va intaf gelkeugal rotuxadar : nurutir xantik ke Bath ise va yolt ke kulafa vuwikya al narar. Taneon prealaf gu kurera va Lucetta, Henchard va bata kurera lujon tere jugemer, dere mali intyon erbazvak. Bantel klabur neke naleteson zo xuvapar. Voxe Lucette va Farfrae re renar. Farfrae dare dulapese va Elizabeth-Jane va ina re toz korenar. Sin va sint aun kured edje Henchard kulon mea djupokures ve erbatiner nume va intaf digikseem divbozatason gonodoler.

Edje Henchard flaydur, pune Farfrae wan ticfir. Libuyune wetce dotokilik ke Casterbridge, va arienta ke Henchard kanarir ise va vieleikafa kobara drager, djupomason va miltel emudeyes is ware torigin gu tezik. Me sonker da Henchard batvielu tir volnik, nekev walzera ke dotapirdot is Elizabeth-Jane. Henchard va renatweem ke Lucetta pu Jopp guazaf volnik ke Farfrae odiar. Jopp vaon tusanegar. Birga zo razdar numen kotrafa widava va Henchard is Lucetta bak iyepta vajiker. Nazbesa Lucetta tukrizanon nope kilandraca vere mulufter.

Dimemudes gan kottan, gire ruyatfamaf, Henchard va krenuguca ke Elizabeth-Jane vanpise inafa blirakreda re anton rozinular. Voxen viele Newson nastafe gadikye volaun dimon vere awir, pune in kivar da va ine dere fu drasur nume jupar da Newson di folir da ine al mulufter. Viele gu rotaxadaks zo givar, pune Elizabeth-Jane silukon va in ilfir. Remi yon diref aksat, va Donald Farfrae vanfir nume tere kurer. Kadimi katrasira do intafe nastafe gadikye, Elizabeth-Jane pu Henchard ixer aze vaon kaaneyar, voxen zo givar da in re tir awalkeyes, iskeyeson va bocaf kuranaceem : 




#Article 163: Driviakol (Lama glama guanicoe) (142 words)


Driviakol (Lama glama guanicoe) tir tana moukolafa apta ke glama katca vey Lama oxi vey Camelidae yasa ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Müller bak 1776 taneon zo pimtayar.

Dunol ke pratcol yasa, i vuwik ke bawazol is winjol is ordaf pratcol, dem abrotcaf is pibaf vaf im beretraf, is dem batakaf jivot. Driviakol va takama  is rontaf is opaf oblakeem is abrotcafa berga is tiguaf inieem sodir.

Kev kevudik, kan vultese kalie va int rojur. Vanmiae lospama ruldasa vas cugon tol-sanoy katcik koe aala ik baspexo ik luca giblir, voxe koe lolindafa gola dere zo trasir. Va intafa estobara ko lava abdialbar ise grupujenyer.

Lekeon manton irubayar voxe batugale koe Andes gola goviton anton moblir kire noalon zo tcabaneyer. Inafa divluja wetce anteyarot zo malsaver.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), konakara apta dere tid ke mila veyafa katca :

  




#Article 164: Dubiesik (suterot) (191 words)


Georges Randal, i yikye vey yasanya abdiplekune gu blira ke glastikack, va ageltafa kubla kosmar viele gu intaf konoleks gan ziavikye zo azreger. Batvielu va lidafa mupera pestaler enide me di vanpir dofugaf gu mwelaf dubiesik : exus va tamava lize blir, pune di dubierebur.

Gan bulaf Lamargelle gertik kalion zo tcaluter aze gu dubiesikafa tompuza is tozekikaf ontinuk zo koplekur. Konaka stuva nekina gan xuyava ik kakevera koe wenyafa zikexa ok xatcaxafa sirta radimifid, lize marwida va yona izga palsed isen awalkoda ve pulvid.

Voxen benele batlize me tigir kiren Georges Darien, i sayudas arotievik ( is rotir int wetce ebus dubiesik, etrak wan tir ), va sutera va prostewaf berpot trumansar. Inaf koredik, tunuyayan gu glastafa levetirotaca isu nyukaca, va skeusa lanzasa dewitca kev selt, wali toloya raklera luwid, i kev selt osk noves va mwelafa dubiera isu bristus voxosk ware « onkas va tanuca koe azekuca kan usta ke tarkara ».

Sedme André Breton, Dubiesik berpot belcekas va tapafa berpotuca is figapafa kleca, « tir tela lonustafa ruzadera jinon grupena kev murkuca is ortara is fituluca is nyukuca ». Louis Malle bak 1967 va elpat guon al askir.




#Article 165: Dubiesik va ciastoa (trutca ke Luce) (111 words)


Dubiesik va ciastoa ( francavon Les voleurs de poulet ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1927.

Bata trutca koe Hôtel-Dieu tcilaxe koe Mantes-la-Jolie (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Lingesik va inyona ironokafa tanda koe Rolleboise tiskiyir, i koe widama ke Seine krant arte 60 km- katite Paris kimon ice Normanda. Ordaf patectoy ke Rolleboise tigise moe datcanya tice gonoy ke bost, is inaf irubasikeem tiyid zolonafa klita koswavasa va Luce lingeyese va jontika trutca. Bata nakila va dubiera va ciastoa kou mekerelena mona gestar.

Mona kaatoeyena vadime bata trutca nutir mila ke inafa mona volasa koe ar lingeks evlon gu mila rekola.




#Article 166: Dunes meld (1658) (trutca ke Charles-Philippe Larivière) (118 words)


Dunes meld (1658) ( francavon Bataille des Dunes, 14 juin 1658 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Charles-Philippe Larivière francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 75-e runda re kereler.




#Article 167: Dunura ke Witikind (785) (trutca ke Ary Scheffer) (116 words)


Dunura ke Witikind (785) ( francavon Charlemagne à Paderborn ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 542 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Ary Scheffer francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 43-e runda re kereler.




#Article 168: Ebeltabergakiraf loror (Cygnus melancoryphus) (100 words)


Ebeltabergakiraf loror ( Cygnus melancoryphus ) tir katca ke Cygnus oxi, soblisa vagee Geefa Amerika.

Inaf bruxeem tir batakaf, vaxe ebeltafa berga isu taka. Milgafi zveri va ralkot tite oral sodir.

Vagee Geefa Amerika irubar, male Falkland tursia kale vageronexo ke Brasila. Geefa sanelia sotid lamasa ise valente Argentina gifentugalud.

Ebeltabergakiraf loror koe weda is uzda is uzdaka irubar, moe lavada lidam lavot.

Tir eyafi zveri, vaxeon bak begamarugal edje lororye tukioxawer. Begama koe werd poke lava. Ke kota lororinda, tir to tel ledoblif moe siday nope trelapaf inieem.

Tamavafa sanelia vas 26 000 ik 100 000 olkik zo uldiner.




#Article 169: Edgar Allan Poe (456 words)


Bak 1809 koe Boston Edgar Allan Poe kobliyir. Va gadikye me di grupeyer, va David Poe glabik is wenyusikaj is ruyatakolik dan koe New York di griawiyir aze moion ve awalkeyer kotcakolaf. Elizabeth Hopkins gadikya, nazbeik ke londonaf wenyusik, konakviele wenyumuyur. Bardamaf jotaf Edgar va tolsanbalemdafa gadikya golde kotcakola drasuyur. Gan Allan yasa zo nareyer ; meviele winugon di zo vanikatcuyur vexe va Allan yolt radime yoltega kotviele di bendeyer. In va savsafa Engla taneon ve kosmayar. Allan Weltik wetce olaxaparloesik is dere langemelton levetirikparloesik, koe Scota az London arientayar. Bak 1820 dimpiyison koe Richmond koe Virginia Edgar tiyir grupaf is jebes is oden ravesik : yona utifa is bemafa kiewatca (francavuson is latinuson is ellasuson). Intotcuca is lana blipolesuca va inafa anda tcalayad. Vewayason va unera koe gadikyefo parloexo, in vanpiyir wenyusik koe Boston az sayakik bak 1827 vilteson kan Edgar Allan Perry yolt.

In va Metzengerstein taneaf reiz suteyer, koe dan rorabatera ixam tir da va eaftuca ke tacedaxo ko jilaxo gruparburer. Bak 1829 Allan Weltikya renapana gan yik ve awalkeyer. Bak 1830 ko Westpoint sayakabema in zo dosteyer. Al Aaraaf alkafa is lazavudafa ezla ke dana gradilik tir kanik wale kelt is kusto su zo piskuyur. Arti tanda kou West Point golde  frayepesuca is volugda in zo aloyayar. Bam toz uliyir. Inaf nikeem azu tanizvikeem di trakuyud da va ulira mewetceon vols golde yona kefa ilamsiskesa keska is inafi polavandiliraroti albayar. In va sanegara va konak suteks kiewaskiyir. Bak 1836 va kosayikya Virginia kureyer, tuke nik vruzason ruyeyes da tiyir tolsantandafa beka anton en sanbalemdafa. In va piskura va yon reiz is ezla linveyer ise  koe konaka fela koe Baltimore az New York az Philadelphia dokobayar. Bak 1840 The Narrative of Arthur Gordon Pym az Tales of Grotesque and Arabesque zo sanegad.

Gazik ke kobulara, in va konaka suteyena rupa gariilukoron volmiv piskuyur. Trumuca zilina pu yona nega suteyena kan taneaf ilkom is jontika vestafa pinta is yona elimafa evla pu yona inafa rupa va yona merofolisa ageltaca kristeyed eke jontik belisik zo buiveyed da sin tiyid gariaca. Bak 1841 in va sutelaraneda ke Graham’s Magazine kofiyir, di koebelgapayason eke virda mal 5000 kal 25000 duulenik di tulogijaweyer. In va Dupin miledje reduyur, va mekonjeson undes trasisik, va swavaf gadik ke Sherlock Holmes gan Arthur Conan Doyle. Bak 1842, tir toza ke kotcakola ke kurenikya. Poe wan suteyer ise koe ulidebaxo tuizakawer. Arti tanda va Razama milugalon sanegana koe konaka fela suteyer nume koe vo is milon Engla inafa sposuca di exoneweyer. Bak 1847 Virginia ve awalkeyer. In wan suteyer ise va ezleem beliyir ise laxayar. Inafa galuca roataleweyer, in loloon giluliyir ise va int gimalayar ise volpokoleradeoneyer. In meblif koe nuda ke Baltimore ve zo trasiyir. Arti balemka ba 07/10/1849 ve awalkeyer. 




#Article 170: Edvard Munch (1293 words)


Edvard Munch tir norgaf lingesik ise gu tanealik ke muxareva koe witafa lingeropa zo torigir. Wavepon tir kotgrupaf gu tira ke warzafe yambafe sare koe Germana is Istefa Europa, numen inaf grabomeem isu zolonuca koe varafa tamava re zo kagruped. Losposaf grabom ke Munch tid tel ke 1890-e sanda, tulon Iera. Inaf kaikif warzeks soe loloon zo koobrad ise va ref yambikeem nukoswad.

Munch ba 12/12/1863 koe Løten koblir. Koe norgafu kelu banugale yoltkirafu gu Christiania atrir. Christian Munch gadikye tir sayakaf selaropik alkupus is morus. Gadikya nope kotcakola mulufter viele Edvard oxam tir alubdaf. Berikeem axon galer. Sophie berikya dum gadya nope kotcakola mulufter ; lojotafa berya gu « misapa » kalion zo reser. Andreas berye ba barsanda dere mulufter. Edvard va ewava ke akola ik awalk ik kexuca loviele dimfir.

Munch dene brubefa olda tandon vayar aze va yamba ekemon ektudar. Va yon savsaf feliik vayar, dene gazaf yambakizey va tavera va zovdana lebaca tcoker, ise gan Christian Krohg kotgrupaf tuwavevik ke bane sare lanedje zo suzdar. Inaf taneaf grabom gan francafa geltreva zo kodororad isen kalion nijur fitcon grutepes.

Bak 1885 Munch koe Paris trelon jonvieler. Bak mil ilanacek va Akoles rumeik gorikafa trutca toz kobaver. Bata to tir Sophie berya. Edvard jontikedje vaon kobaver, aneyason va taneafa litera is muxara keldaskisa va remlingera va man kranavesis ilkaf bagalolk. Va darkalum is kloyatazuk levebgar nume va buneks obas va brija ikatcur. Welma ke trutca va sugda ke mefakafa redusa diotera nedir. Malyopasik di tid fimapaf.

Nelkaf grabom ke yon direfa tanda icde tazuk leon pistoled. Inger moe piluda bak 1889 va defrera ke Munch ta kaatoera va nyabaf alpoz nedir, milkeldon gu warzapestakeva ke bane sare. In koe Åsgårdstrand va bata trutca linger. Vristapaf biradom adalaf gu bana gola di tir sugdalasa taruva ke jontik inaf lingeks.

Bak 1889 Munch va delt va Hans Jæger norgaf sutesik va Yona nakila ke sakiura ke Christania tulon linger. Nobara bak toleafu acku ke 1880-e sanda va Jæger is rijay dem mulaf arotievik tir gorukafa darima ke blira ke Munch ise tir klita ke betukera is koefa koboda. To banugale inafa mivizvasuterotafa warzerapa tozuwer. Bat taneaf zovdaks ton « rupera » va amidafa idjafa dandara ke 1890-e sanda guyunded. Seylon gu rieteem ke Jæger, in kan gralomera cugeke pokefa is sagafa, va kultos is arga ke witafa blira djuremlinger : va « intafa blira » djulinger. 

Bak muvugal ke 1889, Munch va wonarapa va yon grabom koe Christiania belundar ise va yambikaf filavcek gan soka mbi kserar. Paris tir ovaropafo lapixo. In banlize konakedje tir tavembik ke Léon Bonnat. Voxen tela lozolonafa koebelga nobason va yambafa blira ke widava zo pestaler. To banugale direlitevaf lizor is konaka kevtuwavevafa bagalara toz remrud. Keska ke batcoba va Munch tunuyar. « Afigasutesiko vol tir elicafo gu zova is lingak, ~ in suter, ~ larde koe fuda ik kusto me zo rozanied. »

Kadimi artlapira va Paris, Munch gu awalkera ke gadye zo givar. To nope bata orka antiuca is kexuca ke Miel trutca ( 1890 ) fereon zo torigid. Orikafo koexo dem ant vola kake dilk gu faltaf komtum zo kalfelir, i gu lingera kan « uka kev uka » obasa va dolantira va mielafa kseva ke James McNeill Whistler. Bat witaf is tanaf grabom dere tir muxara va « titolera » ke ironokafa sanda ke XIX-eafa decemda. Bal wonara koe Christiania bak 1891, Munch va kexuca tulon nedir. Koe inyona trutca livodapa is milidafo ksevaxo mofelid, i tuopelarinda is martigara savena gan Paul Gauguin is yon francaf vixarevik. « Leceva, tuwava bal lidaf vanamugal zo tazukayar, ~ Munch suteyer. »

Banugale va yon taneaf lordeks va Iera logrupen grabom skur. Va trutcenk ton litevaf ik vrafuevaf martig dem patectoy ke Seine kuksa ok Christiania dere linger. Voxen to litera ke gloga vols iteem va Munch dulapad.

Bak muvugal ke 1892, Munch va engeem ke intafa francafa jonvielera atoer. Nope bata wonara, wonatason va mil trutceem, gan Yambafo Boxo ke Berlin ( Berliner Kunstverein ) zo ganer. Voxen batcoba gu setrafa « bilitafa kiewatca » zo tenur. Saneg is yon guazaf lingesik va Munch wetce arotievaf pistolesik gildad numen wonara nope kevotcera zo tutenar.

Munch tukotgrupawer viele va zavzagira gorar. Va rijay dem suterotik is yambik is gruadik denfir isen skandik tid jontikaf. Trakopa ke Nietzsche is flovuca is swavopa is orikaf kerdeleem ke ikrafa blira zo flided.

Bak santoleaksat ke 1893 koe ginsaxe ke Under den Linden ikpa wonar ise va tevoy lingeks vergumveltkiraf gu Tanenkaf Vayaks : Rena tulon atoer. Batcoba va toza ke Krexa ke Bli direfa doca tcalar, i ke is Ezla icde Bli : Rena is Awalk. Fum kotraf gu vanama dum Zivotcara ok Taelaftara ok Bitejkiraf Miel tid. Ar fum va mielaf krilt ke rena koafid, dum Raltada is Forteyfamik. Konaka trutca tid dem awalk vas watsa isen tela lotcalasa tir Awalk koe akolikxo. Koe bat buneks, va turestara ke francaf vixarevik isu lecevik va Munch tulon katcalat. Dem zakafa is weriktafa kseva, trutca va titickenapafa nakila nedir, i va nakila rodolunena gu tenafa trutca ke drunta ke Ibsen. Bata nakila va muluftera ke Sophie berya obar, isen varafa yasa zo volar. Awalkesikya debanyesa koe iriba geuon zo nedir voxe va disuk van koredik vas miv Munch vanimpar.

Bak diref ilanacek, krexa gu lecevafa trutca dum Wesiduca is Guboy is Madonna is Ayikya sphynx is Baroya klaa ke ayikya zo wanur. Przybyszewski  bak 1894 va taneafa sanegara va grabomeem ke Munch malskur. Ton « swavafa geltreva » vaon pimtar.

Bak 1896 Munch va Paris ko Berlin bulur lize tulon August Strindberg is Meier-Gräfe soked. Va linges mergileem stale miv lingera loloon vetcoyer. Koe Berlin kan akida toz gretcayar ise toz intagretcayar ; dokobason va Auguste Clot kotgrupaf gretcasik, va intaf ksevaf intagretcaks re skur. Va warzera va krexa yoltkirafa gu elza dere guzekar. Inafa felilerapa va linges mergileem is yambafa tanuskuca askid da gu pulotik ke lingesa yamba re zo kagruper.

Bak Caldugal, Munch va intafa krexa lasutenuker. Va enk dem warzafa trutca linger, don lanyona tisa ton logijaf breviz is pakon koswayana gu liste ke JugensStil. Ta Metabolism trutcapa, va xuta kum inta dem balumayane fetinte epur. Inaf yolt taneon tir Adam is Eva ise va idjafa runda ke vund icde xantatroba koe rotatrakurevafa trakopa ke Munch kereler. Grabom ke 1900, tulon Golgotha va lazavudafa vodjura ke bane sare tcazedad ise dere tid kro ke jotugal ke Munch koe lorbusa anameda.

Puskesa renafa skedegara ke Munch bak bane sare tuelvar da in va yamba gu kubla di gonugalar. Caldugal tir teniskafa nesida dem bagalara. Yunkes is blif martig exaksawer, turestan gan yamba ke Nabi lizor. Ixam bak 1899 Munch va Stute ke blira trutca linger, i va trutca rovildena ton ilkafa is pirtafa « tucugexara » va bat yunkes martig. Trutcenk va patectoy ke Christiania renza, ton gedelaf is yunkes vayaks va tuwava, gu pelava ke skandafa leceva zo torigir. Bak 1901 koe Åsgårdstrand va Baroya yikya moe za trutca linger, i va pulotafa trutca kotrafa gu kontega.

Titi XX-eafa decemda, Munch va klepapa toz vegedur. Bak 1902 koe Berlin va intafa varafa krexa taneatomon worar. Ara wonara koe Praha va jontik ceskaf yambik turestar. Delt jontikviele ranyes tid loloon zolonaf pak ke inaf grabomeem. Nazbeikyeeem ke Linde yasa trutca tir tan lozolonaf grot ke oxi vas witaf delt.

Bak guazugal, Munch va itafe arge levgar. Va ezaso altopo koe lanyona trutca corar. Bak 1930-e sanda, Nazi rietopik malyedad da inaf grabomeem tir « tittinafa yamba » numen inaf trutceem div germanafa tcila zo deswar. Munch tis kevtorkevapaf is torigis va Germana gu toleafa guga zo vanolapar.

Koe Ekely poke Oslo koe Norga ba 23/01/1944 awalker. Va mon decitoya trutca is 4500 zovdaks ok lavalingeks is tevoy balumaks pu dota ke Oslo iskemar. Munch tcila vedgobeteson di zo kolnar.




#Article 171: Ekaterina Barteneva (265 words)


Ekaterina Grigoryevna Barteneva, koblirakirafa gu Bronevskaya ( rossiavon Екатерина Григорьевна Бартенева, Броневская ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Sankt Peterburg koe savsafo rossiafo gindaxo ba 06/06/1843 kobliyir. Ba 01/09/1914 koe mila widava mulufteyer.

Ekaterina Grigoryevna Bronevskaya is Viktor Ivanovitc Bartenev (1838-1918) tid pilkotikafa tolonga vey oluafa xanta. Bak 1867 va Rossia bulud aze va Genève koe Swiza koirubad lize va arotievaf lizor ke Mixail Bakunin remi konaka tanda di paked. Voxe bak 1869 va rossiafi ki ke taneaf Walvedeyaf Grustaks do Nikolay Utin marxevik dere denfid ise va Pyotr Lavrov vikon skedad.

Ekaterina Barteneva koe Paris bak ugal ke Commune de Paris blir aze ko Sankt Peterburg rodimpir. Gu konaka nuyotafa fela dokobar aze va yon artowasik ke Zemlya is Volya grustaks azu Narodnaya Volya toz skedapar. Tulon va konak saneevik dum Klemens is Kravtcinski is Natalya Armfeld is Kibaltcitc is Morozov is Olga Lyubatovitc deneon emuder.

Bak pereaksat ke 1876 va intyon pilkot koe Kostroma winka isu Yaroslav pu lizukaf midusik doler ise do Natalya Armfeld nikya koe Buy blir. Bak 1889 ko Paris lapir aze xuton gu Walvedeyafa Wonara dene rossiafi ki kobar aze bak pereaksat va taneafa aba ke Toleaf Walvedeyaf Grustaks. Teni ilanacek ko Rossia dimpir.

Gan ardial elimapon zo eninter. Bak 1891 inafa mona zo kaljoxar numen memwedaf sanegaks zo trasid. Gan gindafa rictaga koe Pskov zo kobuder. Banlize va bema mu kobasik is sanegafo nevaxo zo ronofenkur. Bak anyusteaksat ke 1898 va kelu ronokoirubar. Va Mencevik grelta ke POSDR pako yoter aze va exaksara ke Artowara ke 1905 paker. Kaikion adre tuwawawer. Ba 01/09/1914 koe ropexe ke Sankt Peterburg vetamulufter.




#Article 172: Ekaterina Brecko-Breckovskaya (413 words)


Ekaterina Konstantinovna Brecko-Breckovskaya koblirakirafa gu Verigo ( rossiavon Екатерина Константиновна Брешко-Брешковская, Вериго ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Ivanovo wida ke Vitsebsk bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo is refa Belarusa bak 13/01/1844 kobliyir. Ba 12/09/1934 koe Chvaly widavama ke Ceskaslovenska divblinon awalkeyer.

Ekaterina vey Verigo oluafa yasa koblir. Va rumeugal az jotugal koe pilkot koe Lugovets ke Mglin utca tiskir. Nikolay berikye isu Vasili titid malyerotik koe bana utca. Koe oga zo kotrakur aze dene ayikyafa olda zo dobar. Va gadikye ta tunuyara va pilkotaf tawadayikeem pomar ise va bema az nevaxo fenkur ise va kaydebolk is beitara koinker. Bak 1868 va N- Brecko-Breckovski pilkotik kurer.

Bak 1873 va saneevaf rijay azu Tcaykovski do Pavel Akselrod koe Kyiv denfir. Bak muvugal ke mil ilanacek ko Sankt Peterburg lapir lize va konaka artowasa lospa uzerar. Bak 1874 va « Lanira van Sane » paker. Koe Kyiv winka isu Xerson isu Podolsk galbedur. Bak lerdeaksat ke 1874 zo soper. Koe konak flint ke Kyiv azazon zo dagir aze bak 1875 ko Petropavlovskaya ralma ke Sankt Peterburg zo arburer lize kali toza ke Jiz va 193 di zavzagir.

Bal ban jiz gu flintafa alubda is azafa divblira zo lanzar. Bak 1878 ko Kara xalta koe Sibira artlakir. Direilanon ko Barguzin zo stakser. Bak imwugal ke 1881 do N- Tiuttcev is I- Livnev is K- Camarin lajuyater voxen kadimion zo vebidud. Gu balemda ke poana kobara zo lanzar.

Bak 1882 gu Kara gire zo koxaltar. Arti tolda ko inkexo ke Turuntayevo wida zo arstakser aze nope akola ke Selenginsk widavama. Bak 1891 koe tawadayxo zo geldar aze va remeluxaxa novesa va sokera koe betlize Sibira belundar. Acum wali 1892 is 1896 koe Irkutsk blir lize koe Vostocnoye Obozrenye fela kobar. Bak 1896 va Tomsk az Tobolsk koirubar. Inafa divblira tici ban ilanacek tenuwer, emnaganon ba sonara va Nikolay II gindik.

Wori kali 1903, Ekaterina Brecko-Breckovskaya ton memwedafa debala di blir. Va grustasa kobavera is amuzera va artowas rieteem den tawadayikeem vilter, koe Moskva az Tcernigiv az Minsk. Tozi warzafa decemda vanpir tan grustasik va Seltevafo Artowaso Pako. Stragar da tawadayikeem ke 1890-e sanda tir loeke kotrakuyun is gaderopon loon drumkaf, nekev ligundewera ke seltaskapafa debala, numen batcoba va kiewatca ke artowasa galbedura weber.

Tiyir mu gaderopafa is tawadayikafa eafteva, krupteson da ina tiyir tana lokeskotafa lyumasa nuva. Bak 1901 Ekaterina Brecko-Breckovskaya va Gercuni koinkesi va Lyumas Grustaks ke pako bristupur. Kore va meka eaftevafa tegira miv kotaskiyir, pune va tabexaf tegisik dum Savinkov is Kalyayev is Sozonov koswavayar.




#Article 173: Elizaveta Kovalskaya (575 words)


Elizaveta Nikolayevna Kovalskaya koblirayoltaf gu Solntseva ( rossiavon Елизавета Николаевна Ковальская, Солнцева ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Xarkiv bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo is refa Ukraina ba 29/06/1851 kobliyir. Bak 1943 koe megrupeno xo ke TSSS co awalker.

Elizaveta tiyir mekurerafa nazbeikya ke Nikolay Solntsev vombik is levetirikya ke inaf pilkot koe Xarkiv bowexo. Kalion vofayar da pilkotik is levetirik kruldeyed, da mwedaf nazbeik isu lan memwedaf vligun tiyid. Neken ruyatfamaf pofesik ke pilkot va belira va ezla ke Aleksandr Puckin is Mixail Lermontov is Polejayev pu ina taveyer. Bak 1857 Elizaveta is gadikya gan digise gadikye zo tunuyad.

Kadimi tunera va levetiruca bak 1861, Elizaveta ko Xarkiv zo inker ise koe yasegafa olda vayar. Va witaf suteroteem toz kosmar. Awalkera ke gadikye va zolonaf konoleks pu ina isker. Ina va Yaroslav Kovalski jotaf altoopik kurer. Va intafa mona wetce fastafe jandexe mu jotaf kotlaf vayasik faver. Miledje pu dodelik va rossiafa izvopa is suteroteem taver ise va gaderopa toz pulvir.

Nope bowerefa vewara da ayikya kotlon rovayad, Kovalskaya va Sankt Peterburg koirubar aze va nuyotevikya dum Aleksandra Kornilova is Olga Schleissner is Sofia Perovskaya rungruper. Bak 1871 sina va rijay ke Nikolay Tcaykovski denfid. Inafa artowasa narara toz tulukrad.

Nope akolera is pirdanon gan selaropik, Elizaveta ko Zürich koe Swiza ropetenon mallapir. Banlize va rossiaf divlamasikeem nobar ise va turestara ke Mixail Bakunin levgar. Fraskeyenon ko Rossia dimlapir ise va sane djukukevlanir. Koe sanefa bema ke Kommunar widavama taver ise va artowas sanegaks amuzer. Kivason va sopera, ko Sankt Peterburg az Xarkiv yater.Banlize jontikedje akoler. Azon va Zemlya i Volya grustaks yoter.

Bak imwugal ke 1879, radimi adjubera va Kropotkin bowesik gan bewik ke Zemlya i Volya, koe Xarkiv az ko Sankt Peterburg va int lajupalser. Vanion, bal solpera ke grustaks gu toloya grelta, va Tcerni Peredel pako do tulon Plexanov is Zasulitc is Akselrod is Aptekman is Ctcedrin zober. Tici 1880, Kovalskaya is Ctcedrin ta grustara va Tanara va Kobasikeem ke Geefa Rossia pako ko Kyiv lapid. 

Ba 22/10/1880 gan ardial zo soped aze ba 29/05/1881 gu parmafa poana kobara zo lanzad. Bal jiz Kovalskaya dakter da va rictuma ke malyesik vol kagruper.

Bak 1882 ko Sibira kal xalta ke Kara poke Nertcinsk zo kostar. Katecton gu greelt koe Irkutsk, Kovalskaya is Sofia Bogomolets lajupotced voxen arti toloya safta zo kosmad nume ko Kara zo dimstaksed. Bak imwugal ke 1884 nope kobodara va susikeem, Elizaveta ko flint ke Irkutsk zo arburer enide sostanon di zo dagir. Soe gire lajupotcer, efuxon gu susik, voxe arti tanoy aksat gire zo katrasir. Gu 90 ustara zo lanzar ise zo busumar. Toz aelyaster.

Warzafa gakera mofid isen ara layatera tiner. Bak 1891 gakera gu tolsandafa poana kobara zo kastar. Bak lerdeaksat ke 1892, koe Nertcinsk mialanuyon ronotaver ise va sanegafe nevaxeme ronopofer ise wetce pomas selasik koe ropexe ke widava ronokobar. Va amuzera va memwedaf sanegaks is galbedura soe birgoton wan ksuber.

Bak 1901 Elizaveta Kovalskaya winugon zo tunuyar. Ta ilsulara va galera, koe Vexneudinsk koe gola ke Yakutsk lanedje blir. Bak 1903 gire yerumar, va Mieczyslaw Mankovski poskaf osterik dere tiyis gaderopaf daginik. Do in ko Ostera romallapir.

Vanion ko Genève koe Swiza koirubar ise va Seltevafo Artowaso Pako yoter ise va Kommuna ( Коммуна ) artowasa fela dokobar. Azon kali 1917 koe Paris koe Franca zavzoter.

Elizaveta Kovalskaya ko Rossia bak 1917 radimi Artowara ke Toleaksat dimlapir. Mali 1918 koe zanela va sokaf savseluxaxeem ke Petrograd kobar, aze mali 1923 koe Moskva. Bak 1943 awalker.




#Article 174: Emily Brontë (245 words)


Emily Brontë, kobliyise bak 1818, tir nazbeikya ke Patrick Brontë gertik. Bro berikyeem, va grivapa ta sutera wavepon exaksar nume, va int gesiason do Anne tela lojotafa, va Gondal gestafo gazaxo redur. Loon dam beta berikya, Emily va Haworth yasamona is anamefa vayka en skeweson suver : batlize, dum gradilikeem ke intaf tanoy berpot, koe govitafa tuwava abrotcibartivon ugalzer. Tison 17-daf, ko Roe Head School va Charlotte dositar. Voxe kire va divblira en levgajar, ko gertaxo kalipon di dimpir.

Ara yovara va jonvielera koe Law Hill School nover da kosmar va ageltafa izva ke Sam Stead jotaf gadikiskik, dan pu in va tela ke gradilik ke Wuthering Heights koswatar. Koe Law Hill, ta vulkura va aldoasa anameda, va yona ezla suter. Azon koe Haworth balemdon ugalzer abdida ko Bruxelles va Charlotte dositar. Moi awalkera ke sinafa ziavikya, ko Haworth tenon dimpir. Bak 1845, Charlotte va inaf nubasuteks va ezleem kosmar nume va finera gu Emily ta sanegara soltiolter. Bak 1848, tandon arti sanegara va berpot, golde kotcakola Emily Brontë mulufter, vewayason va kota selaropafa tcicera.

Intaf tanoy berpot Wuthering Heights ( dodeson sanegayan bak 1847 yoltoe Ellis Bell ) va kiewatcanya war kore me tir lion dam Jane Eyre tel miltandon sanegayan gan Charlotte berya. Katcalaf gu suterafor is remaynustuca is ilkapafa berpotevaca turestayana gan tela germanafa, yoke nouca in fereon al zo dolunyer do ellasafa ok Shakespeare folva. Voxen enkagrupesuca titir gavefa ise norluca ke Emily Brontë anton moni tena ke XIX-da afton tudenaweter.




#Article 175: Erich Maria Remarque (432 words)


Erich Maria Remarque ( geltron Erich Paul Remark ) ba 22/06/1898 koe Osnabrück koblir, lize gadikye tir piskusik. Koe kristevafa bema ke intafa widava vayar aze va int gu lexusa klepa vankolar. Bak 1916 moi sayakafuntes tandalik mo taltef redjel zo tixar. Gu nubeem goreston zo bakar nume va geja koe sayakafe ropexe jiadar. Vanion va konaka eba ksuber : i va kazik az zopokusik az tavesik az ugaldasutesik dene Osnabrücker Tageszeitung lizukafa fela liz va konaka ezla sanegar. Bak 1920 va Monanya ( Die Traumbude ) taneafa neva belinsitina sanegar. Remi 1923 is 1924 koe Swiza is Jugoslavia is Turka is Italia is Engla is Belga mu ckanefa virda koyar. Mali 1925, tir sutelasik dene Sport im Bild berlinafa fela.
 
To ba 1929, kan Talteon me warzaca ( Im Westen nichts neues ) diliokaf is mivtanizvapaf berpot, va walvedeyafa kiewatca seotar... Berpot va blira ke jotaf baltanaf sayakik moe redjel pimtar ise ton bat blayak tenukewer : In bak saneaksat ke decit-lerd-decem-san-anyuste tanda ve lubeyer, bal afizcek tis aulackaf moe kotaf redjel eke goleks opelon murobayar da talteon me warzaca tiyir. Ine va zoka vas gradilafa xonukera ke sayakik moempar ise va drasuna oxila pimtar, i va oxila vilayana gan geja nek divvawayana gu moldeyara... Koe Germana, berpot kevudapar aze mali 1930 batcoba gan mukara va kotgrupaf elpat ke Lewis Milestone zo tugijar.

Remarque wetce tuaxasik va germanaf cos kan intyon suteks gan Nazi torkevikeem kalion zo jalar. Batdume bak 1932 ko Swiza poke Ascona va int divblir. Bak alubeaksat ke 1933, neva bal teyfiptapa koe Berlin zo anteyar ise koe nevaxe kopour. Bak 1937 va Baroy palik ( Drei Kamaraden ) sanegar, i va ar kevsayakevaf berpot. Bak direfa tanda, va germanaf cosot mbi tiolter. Bak 1939 ko Tanarasokeem divlamar. Bak geja, Nazi tiglik va inafa berikya golde ewa kev Hitler bastakad. Koe Tanarasokeem, inafa perzafa renablira vabdu nakila va ine platir : va Marlene Dietrich az Greta Garbo az Paulette Godard skedegar. Bantelya bak 1950 sanda vanpitir yerumanik.

Urlickeyese va amerikaf cosot, ine wal Tanarasokeem is Swiza ( Porto Ronco ) blir ise va konak berpot suter : Xultkorfi ( Arc de Triomphe, 1946 ), Ebeltaf prast ( Der schwarze Obelisk, 1956 ), Ugal ta blira is ugal ta awalkera ( Zeit zu leben und Zeit zu sterben, 1958 ), Miel koe Lisboa ( Die Nacht von Lissabon, 1963 ). Va warzafe germanafe galdafe sokasane wan malyopar, i va soka lize slik korobik nobayas va Nazi gomilara tigid. Jontikedje krupteyene gu toleodaf suterotik, Remarque is grabom gan germanaf malyopasikeem mali 1963 oxam zo kagrupecked. Koe Locarno ba 25/09/1970 mulufter.




#Article 176: Est golda (trutca ke Luce) (126 words)


Est golda ( francavon La Gare de l'Est ) tir trutca lumkirafa gu 129.5 × 161.5 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1917.

Bata trutca koe Musée de l'Armée koe Paris (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Bak 1916-1917, Taneafa Tamavageja va tanoy enk dem trutca xuton gu Est golda ke Paris pu Luce koswayar. Sume meldafa ok cenerafa nakila ke prostewafa izavalingeropa, va betik ke batyona bifa kaikfisa va sin Luce suver, i va sayakik remlapis va Est golda.

Sin, cues, kuncan, anzan gan aldo ke bali artazukasi gu foalk dure gire stakses kev redjel, tid dum dodelik lente traspura ke azaka ok nubedik ke pradja, tid vrutasik is mekuranaf askisik va lana tamava vox dagis va meka tselka.




#Article 177: Est golda leve nolda (trutca ke Luce) (130 words)


Est golda leve nolda ( francavon La Gare de l'Est sous la neige ) tir trutca lumkirafa gu 58 × 61 cm-, i puntalingeks keve inta skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1917.

Bata trutca koe Hôtel-Dieu tcilaxe koe Mantes-la-Jolie (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Bak 1916-1917, Taneafa Tamavageja va tanoy enk dem trutca xuton gu Est golda ke Paris pu Luce koswayar. Sume meldafa ok cenerafa nakila ke prostewafa izavalingeropa, va betik ke batyona bifa kaikfisa va sin Luce suver, i va sayakik remlapis va Est golda.

Sin, cues, kuncan, anzan gan aldo ke bali artazukasi gu foalk dure gire stakses kev redjel, tid dum dodelik lente traspura ke azaka ok nubedik ke pradja, tid vrutasik is mekuranaf askisik va lana tamava vox dagis va meka tselka.




#Article 178: Eugène Le Roy (209 words)


Eugène Le Roy  tir francaf suterotik. Ba 29/11/1836 koe Hautefort koblir aze ba 04/05/1907 koe Montignac mulufter.

Vey morafa yasa, Eugène Le Roy ba san-alubda ten vayar aze bak 1855 va ervolia vilter. Basekavayan gu rizik nope volugda, arti alubda di griflir. 

Kiewaskiyison va ristulafa boda, bam vanpir koaykakebik koe Périgueux az Montignac mali 1874.

Bak 1877, pason va winkaf glastaf selt, va Marie Peyronnet dositikya yerumar volse kurer. Sin va bardafe nazbeikye ba bata evla ixam dikid. Bak 1878 va Maçonnerie veem denfir.

Batvielu Eugène Le Roy va sokasaneevaf teliz iku suptaf is kevalkaf teliz koe yona lizukafa fela gisuter. Frau lavarn ( Le Moulin du Frau, 1890 ) inaf taneaf berpotaf grabom en tir gijarotifa mulevafa tavera bak Bareafe Sokasane.

Mali 1891 kali 1901, Eugène Le Roy va nubasuteksap vergumvelton gu Malyopasa vayara va kristeva ( Études critiques sur le christianisme ) sutelar. Bak 1894 va sutera va De la Ralphie weltocikya ( Mademoiselle de la Ralphie ) bokar aze bak 1902 tenuker.

Bak 1899 va Jacquou tayexusik ( Jacquou le croquant ) sanegar, i va tan inaf lozolonaf grabom. Bat berpot tir izva ke jotafe gadiskafe tawadayikye vintese va volmalyaca. Kiewatcaf skultelpat bak 1969 di epur.

Eugène Le Roy ko Montignac bulur lize bak 1904 awalker.




#Article 179: Eurasiafi turci (Gyps fulvus) (128 words)


Eurasiafi turci ( Gyps fulvus ) sotir katca ke Turci oxi.

Tir flemafi turci, dem ebeltaf ault isu wilteem ; berga is taka tid besanafa gu batakafa bruxa voxen oral tiguackaf tir drajebukaf. Dum kotari turci, va xim is awalkaf sulem gimalestur. Bene arestafa raporafa dzeta ton lospama giblir lize begama tigir. Grutesi va donafa witca, koe ontinaf rid talar vieli va wivga tcaluter aze va xo pu milkatcik murobar aze iniasotceson va int aykar.

Vantolongasa fipta tir ton viafa talara is lubera van begama. Ta begamara, va raporafe kroye ok arula ok betsa gisaver, jupason da begama gu idulap di zo nendar kase moe geefa datca tigir.

Oc tici bareaksat arti toloy cwan aksat koblid. Koe begama kali balemeaf aksat wan tigid aze va taneafa talara skud.




#Article 180: Europe za koe Paris (trutca ke Caillebotte) (499 words)


Europe za koe Paris ( francavon Le Pont de l'Europe ) tir trutca  lumkirafa gu 124.7 × 180.6 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1876.

Bata trutca koe Petit Palais tcilaxe koe Genève koe Swiza re ( 2018 ) tigir.

Nakila poke Saint-Lazare golda bak imwugalaf rielcek dilizer. Deani afi belcon tir zwafi is kireptafi. Va trutca ronustir aze va dre ke za walstir, momimason va izga ton lukoptafa uka isu faltamafa. Grabom tir dem toloyi ki. Talteon, aftaf twern is Haussmann kolna va ebeltakoraf gozasik kevaxad solve aftalukoptaf aboz ke dodelik vas orikafa dre ke za divetir. Rontagentimaf breviz ke grabom va wis gentimap co rofirvir voxe va voleem tire vinger. 

Caillebotte va toloya iluta batlize faver, ton tela dalafa tigisa moe taka ke akintedjiikye. Conya ke za is kolna is twern, is izga ke vakol vas mila iluta vanmilenidad. Neken bata iluta voldum yavafa siakafa vexa van zidaconya xuon ice trutcalik me tigir. Isteon vols koe taltefa bareaca ke trutca me tigir nume va blagutaf siak nekir. Soluma nopeon zo selud isen djark zo turolad. Darka ke trutca darpe abdufira tuvwepawer. Akindejiikye ape tir lingesik : tanoy afigasuteks va in is berikye ton mila tirka krulder.

Akindejiikye is ayikiya is dodelik va adoloda xatcasa va arak ke twern tazukad.

Isen disuk van iluta kalion zo dolizir, trabe van ludev ke trutca. Mecoba tatcer da disukesik rovansar, mek vakor tir. Volson nope ayikye lanise van volsaf woyok, vakol keve taneafa azenta va bata lizira nutukaliar. Va trutca kaliaboron kolanir, isen inafo alto isu izga conyon ice iluteem tigid. Tukalian siak va fli ke za armar : i va rustonafa is kaliafa liziwera ke favesik ke Saint-Lazare golda. Rogestat da Caillebotte va afigasutera ta bat grabom al kosaver milinde ta Nuda ke Paris. Muvasaz trutca miltandon lingeyena al askir. Keskeon lingesik va bata xeka ta firvira va warzafa disukera vols wetce mergil gralombes va geltruca batlize malsaver, i ta firvira va warzaf vil va anamefa tamava.

Caillebotte va vil geltron merotis ikatcur. Wal estobara ( geufa wira va vakol ) is lolentaf vil ( bedabloeem ) yolkat. Tigira ke toleafa iluta vwon ice dodelik dem lukoptaf awem va bata keska va volgeltruca ware laumasir.

Medotolmilafa bunera va trutca va dalafa danda ke grabom ginur : i va yantaf gamdaks ke dreeem ke za. Male dalafa iluta, va X-koraf buneks dem toloya titefa obla ke X-e wetce pofa conya walwit.

Va tudarkasaberopara armorana gan za nekisa va nustuca pu belca stragat. Irmafe dre ke azilaf trinkeem va vlardafa darka guawiar lize va yona kelotafa pinta ( kobasik is kelotxaki ikz- ) kozwit.

Batlize za va runda vollumafa gu vlarde iskene keve taneafa azenta konarir. Nutir gulafa numen va po ke inafe dre pestalet. Va belca tupoar. Va roti ke raba is tizafa artazukara va Paris viwazer.

Zakrast va stirkot mu dodelik batlize zanudar.

Watsa va nudaf patectoy va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 181: Evdokia Ivanovskaya (213 words)


Evdokia Semyonovna Ivanovskaya yer-kirafa gu Korolenko ( rossiavon Евдоки́я Семёновна Ивано́вская, Короленко ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Sokovnino widama koe Tula bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo bak 1855 kobliyir. Bak 1940 koe Poltava ke Ukraina koe savsafa TSSS awalkeyer.

Evdokia koe Sokovnino wida ke Tcerni utca koe Tula bowexo koblir, nazbeya ke gertikye. Va toloya berya Praskovya is Aleksandra is baroye berikye Vasili az Ivan az Pyotr dikir.

Gan ujafa reila ke Tula zo dobar, aze dene Lubyanka kizey koe Moskva vayar.

Bak imwugal ke 1876 koe Moskva nope Ardasenov / Balmacyov galbedusa arienta ke Vologda winka zo soper. Ervo is volmwedaf sanegaks is rolafa remeluxaxa bal kowira zo trasid. Remi tanoya tanda is sanoy aksat zo dagir aze zo amulanon tunuyar. Ba 07/02/1879 ristulon zo lanzar, ton gakera gu stanjura lentronefa winka is enintera ke ardial.

Katrasinon gan ardial, ba 07/03/1879 koe Moskva bal kowira va kraba ke Makov zo soper.

Ko Olonets winka zo stakser. Mali 29/08/1879 koe Povenets stanjunon is enintenon gan ardial blir. Bak 1880 ko Kostroma zo arburer lize kali 1883 zavzagir. Bam, radimi tutenara va winugafa enintera, va Nijni Novgorod koirubar. Bak taneaksat ke 1886 va Vladimir Korolenko suterotik banlize yerumar.

Wali 1895 is 1900 koe Sankt Peterburg soker aze koe Poltava lize bak 1940 di awalker.




#Article 182: Ewala koe Kermouster koe Lézardrieux (trutca ke Luce) (102 words)


Ewala koe Kermouster koe Lézardrieux ( francavon L'île à bois, Kermouster, Lézardrieux ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1914.

Refo ( 2018 ) tigixo ke bata trutca tir megrupeno.

Valey intyona trutca va Seine bost, Luce va konakviele jonvielera koe winka dere katectayar nume ta konaka trutca zo koswavayar. Koe Saint-Tropez, va provencafi afi tulon kosmayar ise ksubeyer, i va afi abegapafi gu Cézanne az jontikar lingesik. Koe Lézardrieux koe Breiza, Kermouster xo konakviele al koswayar.

Bak 1914 Luce va konaka trutca watson gu Kermouster xo poke Lézardrieux kene bira koe Breiza al linger.




#Article 183: Exura ke Tambov (569 words)


Exura ke Tambov ( 1920-1921 ) tiyir tana lozolonafa is lodrekirafa tawadayafa exura kev bolcevik vertuma bak Rossiafa Wideytageja. Vintera koe Tambov bowexo is pakon Voronej winka arte le 500 km- male Moskva dilizeyer. Tan nelkaf okilik ke tcumivera tiyir Aleksandr Antonov, i savsaf bewik ke Seltevafo Artowaso Pako, batdume lizor gu Antonovctcina zo yoltayar isen pakoik gu Antonovets.

Exura nope poana kucilodara va olk ( rossiavon prodrazvyorstka ) gan Bolcevik rictaga tozuweyer. Bak 1920 kucilodan kotak koe gola va 27 celemoy pud aldolumolk gu 18 celemoy kalfir. Tawadayik va warzera va olk kle kastayad, grupeson da kotcoba me raweyayana battode di enomayar. Zomera va wiz va aelawalkera milvodayar. Exura ba 19/08/1920 koe Xitrovo widavama tozuweyer lize lizukafa ervolia tazukaweyer, i ervolia yoltkirafa gu faltafa ervolia amidon gu aryona ke Wideytageja. Voldum ayona kusafa ervolia vudimeyesa koe varafa Rossia, faltafa ervolia moe gaderopaf grustaks daykeyer : i moe « Tanara va Kobas Tawadayikeem » koswana gan artowasa selteva. Aba libunyuna koe Tambov va sovietafa rictula tusulayar ise va redura va volruptesa tadlesa koka brudayar. Dere romidun pilkoteem pu tawadayikeem zo gokaxaayar. .

Exura ke Tambov tiyir tana lazava platiyisa da Bolcevik gadesik va di Prodrazviorstka talpey gu tel Prodnalog ikaplekuyud. Ba 21/02/1921 azavzare zo riguyur aze koe gola ke Tambov kalion zo amuzeyer.

Aleksandr Antonov mulaf bewik ke Seltevafo Artowaso Pako va bolcevik berk bak Rossiafa Artowara ke 1917 kazokeveyer aze rwodegayar viele Lenin is bolcevik gadesik va taneafa tawamidurafa zabdura bak 1918 pendeyed. Antonov va konaka dilfura va bolcevik rictaga koe gola ke Tambov bokayar nume vanpiyir tec sanef gradilik tove tawadayikeem. Kevmadan milk tiyid keskotapaf isen yon va Tceka ardial  dace koespayad. Bak saneaksat ke 1920, tawadayafa ervolia vas lo 50000 ayik is jontik emdusik va Kerafa Ervolia ruldayar. Bak taneaksat ke 1921, exura ko gola ke Samara isu Saratov isu Tsaritsin isu Astraxan isu Sibira divlizeyer.

Lent dratcera ke vintera, bolcevik gadesik va « Kotrotifa tuzda ke skusa kotrossiafa avneda ke bolcevik pako ta sulara va tozekuca koe Tambov bowexo » reduyud. Exura gan milk ke Kerafa Ervolia dirgana gan Mixail Tuxatcevski di zo seluyur. Tiyir astirbapafa maneke mon 30000 sayakik zo ektuyud, don konak aptaf blay ke Tceka ardial. Kerafa Ervolia va bulipi is azakedayan impadimak gofaveyer.

Mixail Tuxatcevski is Vladimir Antonov-Ovseyenko va 171-e benplekura evlafa gu 12/07/1921 sugdayad, i va benplekura gewobasa da « aalxo lize tozekik va int preyutad, kan favera va jivatie zo gotronad. Batcoba trumon zo gopatavar enide tierust va aala kostir nume va bettan preyutas aytar ». Razervo mali teveaksat ke 1921 kali tena ke mil ilanacek zo faveyed, rontion benplekunon gan dirgasikeem ke Kerafa Ervolia isu Bolcevik pako . Sanegaks ke lizukafa doevafa fela va  vilara va « tozekik » kan jivatie volunt tualiayad  .

Sovietafa rictaga va peroyo avplekuso pemaxo turunkayad lize icle 50 000 korik zo kobudeyed, i nelkon ayikya is rumeik is guazik don jontik wetce vrulutanik. Awalkereka koe pemaxo va 15% ik 20% aksateon kalfiyir.

Bak taneaksat ke 1921, laumatason va sayakikeem, Antonov va desutera viduyur. Va toloya tawukafa ervolia lajutazukayar, dem 21 vertega ruldasa vas 20 000 ik 50 000 sayakik. Bata ervolia tiyid dreckeyena is grustayana ise va pilkafa sugdeya isu tantazukot dace digiyid. Wori sovietafa rictaga va antonovets milk gu kulak tozekaf blay duvuyud.

Kevmadara bak 1921 ilanacek adre zo belkesiyir. Antonov bal lasopera zo aytayar. Drasunikaf kotak ke sanelia ke gola ke Tambov gu icle 240 000 korik zo uldiner . 




#Article 184: Exura ke yon rumkanik (suterot) (526 words)


Exura ke yon rumkanik berpot to ba tanoya drasura tozuwer. Ok kre ba konaka drasura. Kiren kotawason va Marcelina kurenya koe jiabun copaf nomulk, Tzotzil amerindiik Candido Castro va renanik ke intafa blira is gadya ke toloye jotafe nazbeikye vox dere tawadayikafa gropa belcon drasur, i va vuranafa vox meruptesa gropa ke patectolik ke Chiapas winka.

To ko bana winka, moe bat siday ont sagondena gu idul ok ont wizuna lev bwamuvara ke artowasa Mexika ke 1920-e sanda, gan sutesik zo ganet. Isen tokman sutesik ?! B. Traven, okon rotir Ret Marut, okon ware Otto Feige, okon dace Hal Croves ? grupenset. Isen volto blirizvafa yovara kotviele mekotrafa is pakafa noved da ikatcut. Voxen kas batcoba en tir zolonafa icde bat arotievaf is gondules suterotik acon ruyeyes : « Redusaf ayik va grabomeem wetce blirizva anton gogir ». Grabomeem vas divatcecke ware megrupene nek vrutas va koekafa grupera va blira is dat ayik kalsaven is kladan is amlitasin titi XX-eafa decemda. Tulon kle koe Mexika lize B- Traven mali 1924 kali awalkera bak 1929 blir.

Voxen va Candido dimon dulapet !! Va Candido re nyobrafo num gokevlaniso do nazbeikeem is Modesta berya va tari dem ar amerindiik anton ronaras va gebeso kobarapo koe eaftafo veskxo. Koe bano datafo bwaalafo veskxo saveno gan Ladino pilkotik, i gan espanaf volwegayesik, sin va ulim ke caoba sladua vas baroy ok balemoy decitor vieleon gobalied. Nope cu is ael is abda is beza is dere itura is pobaxa is usta is boera is rumkara raplekuna gan udutaf tilik is kalveges capataz gelusik mewalison gomejed. Koe wuka ke La Armonia veskxo ke baroye Montellano berikye, tunera va levetiruca wan tir sumef envaks isen grinuyara va alto gan izakuca ke aguardiente lavajeb jontikote is ilamotason kalulin zo sopur.

Koe bato kusto pimtapano gan sutesik, koncoba tere madawer. Male sinaf taway enomayan is decenan gu fortey ke berikeem, Martin Trinidad is Felix is Celso is Candido is Modesta is artan va merotazavzatana fa di lirded. Va fa ke piksa efe, vox dere fa ke gotuskuca is walzilira is donafa takreluca. Kiren dene B- Traven, kobasik meviele koteke zo cener.

Koe rantuca is widluca ke lyumara tere kaikfitisa va jowa ke La Armonia num divlizetesa mo anamefo tawavo : tela ke palikeem ke Pancho Vila is Emiliano Zapata koe Mexika ke 1911, is tela ke soviet pirdot koe Rossia ke toleaksat ke 1917, is tela ke amerindiik is Marcos redakik koe Chiapas winka ke 1994... B- Traven va vansara va bata siakrafa is donafa rupa vintesa va ristara is grinuyara is divilkara pu min zilir neke va izva ton pinoba me reizur. Exura ke yon rumkanik va tame dondene gu jebepes sutesik dum Balzac is Hugo is Zola is London meromeunon kazokever, voxen bat berpot is sutesik dere riwed da gu yoltany ke dodelikaf suteroteem dum Ramuz is Istrati ok dace Giono zo koanamayad. Kan zakafa bruxa vol forendejesa vox perlesa ke sayudas yambik, B- Traven va trutca voldjumasa va telyona ke Diego Rivera linger. Ayikye is ayikya, felina ok felisa, gu ozaks me zo kastad oke me zo konugevoad, voxe tciskon awid, ton kotafa ayuca.

Bat vildeks tir kalkotavaks va teliz dene .




#Article 185: Eyundol (Connochaetes gnou) (130 words)


Eyundol (Connochaetes gnou), okon Faltaf eyundol, tir tana moukolafa katca ke Connochaetes oxi vey Bovidae yasa ( Alcelaphinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Zimmermann bak 1780 taneon zo pimtayar.

Faltaf eyundol va alnafo is granafo alto levgino gu gemapaf abrotcaf inieem dem mantaf krizeem is nivackaf krilkrizeem sodir. Taka sotir abrotcafa ise va walziafa liota atoer, berga tir trelafa is alnafa, metsa tir livamafa riwe dum ralk. Lum ke noleem tir vas cugon 90 cm-.

Eyundol va werd is toa is enga is fay malestur.

Bata eyundolafa katca sotir kirafa gu batakafa yinaxa is lukoptafaltaf im ( numen inaf yolt ). Va drumef im vaxe tec yinaxot male ekwa ke taka kale rav ke ge sodir.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 186: Wole Soyinka (304 words)


Wole Soyinka koe Abeokuta valenttalte Nigeria kobliyir. Al vayar koe Ibadan kotla az Leeds englafa kotla lize bak 1973 al zo dobayar. Koe Engla tevdon ugalzeyer ; satcon tiyir wenyusik koe Royal Court Theatre ke London bak 1958-1959. Arti tanda ko Nigeria dimpiyir aze taveyer va wenya is suteroteem koe Ibadan kotla azu Lagos azu Ife lize va taveraplay ta dolunyen suteroteem kereler. Bak 1960 va The 1960 Masks taneaf wenyamilk al redur aze bak 1964 va 1964 Orisun Theatre Company ar, muon va yona wenyaya warzer ise wetce wenyusik dere paker.

Bal nigeriafa koegeja, koe felolk ta lyumarazavzara Soyinka muxaweyer. Bak 1967 bam zo soper, kaganon va vlepera do Biafra tcumivikeem, acum bak riwe tolda flinton zo kagir. Soyinka va riwe tol-sanoy suterot al piskur : va yon warzot isu pizasuterot isu ezla. Englavon gisuter ise kan ravlemupura intafa suterotura adalawer

Wetce wenyusik, Soyinka gan eireaf J.M. Synge satcon al zo turestar, voxe aotcer va sanefa prostewafa afrikafa wenyura ke dana stutera is melza is zatcezara tid. In va vundeem ke Yoruba sane ( va Ogun lorik va azil is geja ) nelkon malgruper. Bal intafa ugalzera koe London va yona taneafa wenyaxa al suter : va The Swamp Dwellers is The Lion and the Jewel dana koe Ibadan al zo redud aze bak 1963 al piskud. Azon, yonar suterotany tid : The Trial of Brother Jero ( 1963 ) is A Dance of the Forests ( 1963 ) is Kongi's Harvest ( 1967 ) is Madmen and Specialists ( 1971 ). Vanmiae inaf trakopaxeem : The Strong Breed ( 1963 ) is The Road ( 1965 )  is Death and the King's Horseman ( 1975 ). The Man Died: Prison Notes ( 1972 ) is Aké ( 1981 ) tid mivizvanyaf suterot.

Bak 1986 Wole Soyinka gu Nobel Suterotafo Poradro zo gabler.




#Article 187: Wocol (Cervus elaphus) (168 words)


Wocol (Cervus elaphus) okon Keraf wocol tir tana moukolafa katca ke Cervus oxi vey Cervidae yasa ( Cervinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Keraf wocol tir ilamkaf bewik ke Cervidae yasa ; va orikaf blakeraf im rotis lozwaf kare zaava sodir. Inafa lozolonafa kira tir barmeem rotis vas 180 cm- ke wocolye is dem jontika uulkorafa gama. Bat dunol xantaf gu werdaf rijust, koe aotcafa aala ke meftava is werdxo is wedaxo  batugale irubar. Afizcekon gelbeson gizavzagir aze moni siel ik gazda muler.

Koe segap male Ibera sega is lentefa Afrika kale zakodafa Asia is Lentefa Amerika.

Va werd is ruxa is geilt is aalafa ik lucafa toa is perse is miduraf warzeks gimalestur.

Loperzafa rekola ke inafa blira sotir kwantugal edje wocolye antiafe anam wocolya lospad, tcalason va tawavo is wocolieson is va sint lyumason. Oc arti ocagera vas anyustoy aksat is acku koblid.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 18 apta ruldar :

  




#Article 188: Fani Moreinis-Muratova (339 words)


Fani Abramovna Moreinis yer-kirafa gu Muratova ( rossiavon Фани Абрамовна Морейнис, Муратова ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Mikolayiv koe savsafo rossiafo gindaxo is refa Ukraina bak 1859 kobliyir. Bak 1937 koe Moskva koe TSSS awalkeyer.

Fani Moreinis dene kulafa yudafa yasa koblir. Veygadikye tiyir kotgrupaf totiasik isen dolekuca ke gadikye tiyir divburera va denta is regelta ; tiyir febaf tarkasik va nelkoteem ke yudafa alka. Numen inafa gaara tiyir gruadon nilafa is volsuptafa. Fani va rossiaf suteroteem to aun kosmayar.

Bak 1875 do Xristina Grinberg kosayya va konak saneevaf korik aun kevlaniyir nume va bat rieteem toz dulapeyer. Va ayikyaf selaropaf kizey ke Sankt Peterburg djudenfiyir.

Va Saveli Zlatopolski artowasik isu Salomon Wittenberg rungruper. Djupaskaleson va dodelafa pula, Fani Moreinis do Xristina vanpir vukus dodelik koe iaxe ke Mikolayiv aze bak taneaksat ke 1878 va Odesa koirubar lize va artowas blay gaden gan Ivan Kovalski denfir. Sin koe vukudiaxe kobad.

Ba 11/02/1878 Kovalski is konaktan teni zeltara do ardial zo soped. Xristina Grinberg bam tubirgotawer. Neken Fani Moreinis volaun wan galbedur ise va biun sanegaks wan amuzer ise va gaderopikaf daginik daalar. Va Narodnaya Volya grustaks yoter.

Bak idulugal ke 1880 koe Odesa az Sankt Peterburg do Kibaltcitc bewik ke skusa neda ke grustaks is Anna Yakimova, va egara va bilmara va gindik kan divroidaxa paker.

Moi adjubera va gindik ko Odesa dimlapir aze va Kyiv levirubar lize ba 06/05/1881 do Anna Yakimova is Langans zo soper. Kali toza ke 1883 koe konak flint zo dagir. Aelyaster.

Ba 03/04/1883 bal Jiz va 23 gu balemda ta poana kobara gan sayakaf erkey ke Odesa zo lanzar. Ko xalta ke Kara koe Sibira zo stakser.

Teni xaltugal koe Kara, Fani Moreinis koe Tcita zo stanjur lize va Muratov utcaf selaropik di yerumar. Azon tolonga koe Goryacinskoye wida kene Baikal uzda zo stanjur lize sandon di blir. Sin va palsera va yatesik is divblinik pomad.

Bak 1907 do nazbeikeem va Moskva rokoirubar. Azon, wali 1916 is 1924 koe Irkutsk dene nazbeye soker. Fani Moreinis-Muratova bak 1937 ba megrupena evlacka koe Moskva awalker.




#Article 189: Fanni Kaplan (368 words)


Fanni Kaplan ( rossiavon Фанни Ефимовна Каплан ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Novitci widama poke Xmelnitski koe savsafo rossiafo gindaxo is refa Ukraina ba 10/02/1890 kobliyir. Ba 03/09/1918 koe Moskva flioton is jiziskon zo klibur.

Yoltack ke Fanni Kaplan tiyir Feiga Xaimovna Roytblat ( rossiavon Фейга Хаимовна Ройтблат ), ke yudafa yasa dem peroy nazbeik.

In gavepon vanpir artowasik ise dene arotievafa lospa sayudar aze va seltevafa lospa kazokever, i va Seltevafo Artowaso Pako. Bak santoleaksat ke 1906, do toloy ar arotievik va lagadjubera va bowesik va Kiyiv paker. Zo soper aze gu rezgalera ko Katarva kobaso stanjuxo koe Akatuy koe Sibira zo lanzar.

Wali 1908 is 1912 koe flint ke Maltsev koe Sibira tigir lize lanzayan eaftevik al zo stakseyed. Zo dagir voxe do tev-sanoya ara seltevikya ik arotievikya zo gonokobar.

Fanni toz akoleper ise dace nore toz tuwiiskawer. Lakser voxe zo giwar. Bak 1912 ko ropexe ke Akatuy zo arburer aze mali 1913 gin rodewir. Aze ko flint ke Akatuy kali 1917 gire zo kobuder.

Bak Rossiafa Wideytageja, artowas seltevik va lagadjubera va Lenin ba 30 ke anyusteaksat ke 1918 grustad.

Banviele Lenin va Mixelson iaxe koe Moskva worar. Viele va xe bulur ise va direm vanlanir, bam gan Fanni Kaplan zo powar. Viele vanon rwoder, pune bantan baron viltar. Tan vilt va lioza ke Lenin remnir solve ar toloy va taltefa epita is riz artnid. Lenin va intafa kraba ke Kreml ralma dimlapir. Va ara bilma kivar nume koe musuca ke ralma zavzagir. Kurmik va in banlize kevroped. Lenin di moblir.

Fanni Kaplan zo soper aze gan Tceka gaderopaf ardial zo kalerur. Inafa viltaxa gan Boris Savinkov zo tiskayar. Ba 3 ke lerdeaksat ke 1918 jiziskon zo klibur. Koe kusk ke Tceka ardialxe zo xonukalier aze zo anteyar. Abdi xonukera dakter : « Va Lenin al viltá kire krupté da in va selteva al relmer isen inafa kruldera va selteva ewotar. Va bowere ke Samara is lyumara va Germana do vangluyanikeem en zobé. » Arti abic viel, Grigori Petrovski ramisavik ta koef arienteem va yona klibura koldar, dakteson : « Fiste va bata milduca isu pestakeva en gotenat !» Ba 5 ke lerdeaksat ke 1918, Pirdot dem saneramisavik va kexi tuwinugasi va kerafa eaftuca sanegar.




#Article 190: Fanya Baron (354 words)


Fanya Anisimovna Baron koblirayoltkirafa gu Grefenson ( rossiavon Фаня Анисимовна Барон, Грефенсон ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Vilnius koe savsafo rossiafo gindaxo is refa Lietuva ba 21/01/1887 kobliyir. Ba 29/09/1921 koe  Moskva gan Tceka gaderopaf ardial flioton zo klibuyur.

Bak 1911 Fanya Grefenson il gindafa vertuma ke Rossia otcer ise ko Tanarasokeem divlamar lize do Aron Baron va dodelafa lyumara is arotievaf lizor di paker. Bak taneaksat ke 1915 va exaksara ke yon kobariskik koe Chicago paker. Gan ardial zo sagonder. Konakviele zo soper. 

Va nuyevaf rieteem tegison galbur. Va sutelara va Mother Earth virda sanegana gan Emma Goldman dokobar.

Bak teveaksat ke 1917 moi titfira ke gindafa vertuma, do Aron Baron yerumanikye ko Rossia dimlapir azen sin va Kyiv koirubad.

Kadimi Artowara ke Saneaksat, ko Xarkiv mallapir lize va Abdigalda dem arotievaf seltomeem ke Ukraina sanegasa va Nabat fela vilter. Va Nestor Maxno is Volin is Pyotr Arcinov kakever.

Ba 25/11/1920 koe Xarkiv, do Aron Baron is 300 dastrubenik ( don Volin is Taratuta is Flecin is Mratcni is Dolenko-Cekeres is Gorelik ) pakes va Kotrossiafa Arotievafa Aba gan Bolcevik ardial taneatomon zo soper. Bak sopera zo fikeper.

Fanya Baron koe Moskva taneon zo dagir aze ko flint ke Ryazan zo arburer. Ba 10/07/1921 do lerdoy palik lajuyater. Va divflintara va Aron yerumanik sugar.

Dagis gropeem koe flint ke Ryazan tir olgapaf nume va aelyastera nekir. Nope tigira koe Moskva ke arotievagrosibaf dastrubenik pakes va laxa ke Profintern grustaks, bata yastera walvedeyon tauler. Sinafa xuvara jupar da konak yastesik div TSSS zo aloyad : Voline is Vorobyov is Mratcni is Mixailov is Maximov is Yudin is Yartcuk is Gorelik is Feldman is Fedorov.

Vedeyafa sopesa foxiega nope arotievafa galbedura is « dofuguca ke kevsovietafa gomilasa tegira » is epura va rolaf tal kev Fanya Baron zo divplekur, i nope koridareem varon askedayan gan Tceka ardial.

Ko Moskva den berikye ke yerumanik gelber. Ba 17/08/1921 sin gan Tceka zo soped. Semyon Baron vere zo klibur edje Fanya zo solstar.

Ba 29/09/1921 tir tan lerdoy korik zeltan koe fuk ke flint ke Tceka ardial koe Moskva. Klibura va Fanya Baron gan miv Lenin zo benplekuyur.




#Article 191: Faol (Phacochoerus aethiopicus) (159 words)


Faol (Phacochoerus aethiopicus), okon Ityopiaf faol, sotir tana moukolafa katca ke Phacochoerus oxi vey Suidae yasa ( Suinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Pallas bak 1766 taneon zo pimtayar.

Ityopiaf faol (Phacochoerus aethiopicus) va pwertafo alto is trelafa berga is mantafe ge is pof nugeem is gamiafa taka is mantaf is azef pezay is bumapaf pezolkeem is vaf wexayes ticef kutc is ticepon is vadimeon itameem is trelaf oblakeem dem jontik imolk sodir.

Alma sotir vafa is tcurtafa dem riaf butcim ; yinaxot tigis male waleon oblakeem az kene ge. Sulem sotir beretraf, solve taka is ge tid loon orikafe ; oblakeem tir batakaf ; yinaxot tir orikaberetraf.

Talgeem sotir pilkovaf : meka sebada ; ticef myast tid gijapaf is avinkaf ise va wakafa bourga vabdueon is vadimeon atoed ; tid dem ekwafa xakola vas 14 cm- is abrotcaf gu 25 cm-.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 7 apta ruldar :

  




#Article 192: Faol (Phacochoerus africanus) (134 words)


Faol (Phacochoerus africanus), okon Afrikaf faol, sotir tana moukolafa katca ke Phacochoerus oxi vey Suidae yasa ( Suinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Gmelin bak 1788 taneon zo pimtayar.

Afrikaf faol sotir pwertaf is prantaf sulem. Va lukoptafa tcurtafa alma besanafa gu konak lovaf butcim kene torestava sodir. Va balemoya derga moe pezay atoer : toloya valeve iteem is toloya wale iteem is kutc.

Taka ke faol sotir gijapafa dem opaf oblakameem ; pezay tir abrotcaf isen toloya talgapa vwon ice kutceem ticlivon divenid. Dun atrid nume rotid vas abrotce vas 50 cm-.

Alto arteon tir dem abrotcackaf ault otson gu brixa dem tibutaf imolk.

Faol va werd is voja is zae is almuk is povi gimalestur.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 4 apta ruldar :

  




#Article 193: Fertye ke Chatterley Oluya (suterot) (1575 words)


Baroy siatos ke Fertye ke Chatterley Oluya gan Lawrence zo suteyed. Berpot grupen kan bat vergumvelt tir bareaf, i tel djutiyis parmaf num piskuyun bak bareaksat ke 1928, pokion abdi inafa muluftera. Inafa suterinda tickir zultafa. Tire, siatos tid baroya amidackafa neva, sinton suteyena ba konak solumaf aksat enide in jupar da abdumimaks di tulukrawer. Mivvexon zo suteyed, dem dof remay is yona arapenisaca. Meki krentki tir gundackafi, meka waka oltavafa. Balemoy idjaf koredik ke berpot ( Chatterley Olukikya is Clifford kurenikye, is tcabanerasusik yoltarus koe kot siatos, is Bolton W-ya akoliktcicesik ke Clifford ) dere rustapad : ton yolt is seltaxanta is swavopa is tikireem.

Neva to anton bak 1960 koe Engla tere zo sanegar, nope jiz icde wolyuca tove Penguin Books piskusik nekitis va lana tenura va urayara. Fertye ke Chatterley Oluya tir ilamtafa brudira va altorena burena gan ezlopafa is nyabafa divrozara va englaf tawaday ke Midlands gola. Dere tir undera va tikireem wal ayikya is ayikye, jontolana gu brudira is siskavara va ikruca is alto is dere gijarotipafa is abdukafa iba ta romesira va ayikya...

Fertye ke Chatterley Oluya tir foredonesa renastuva wal englafa kurenafa oluikya ( Chatterley Oluya, dem « Connie » yoltam ) is tcabanerasusikye ( Mellors ), i nubedik vey tawa, abiceke sulemaf is tsunes va kurenikye ( Clifford ), i va suterotik vices nope gejabakaks. Bata renastuva di tir razdasa va ikrarenuca ( tuletawesa ) ke gradilikya, is maninde di skusa va inafa ikrafa gaara do bate « aalikye » is di tsentesa va inyona kinokaca isu birtey, jupason da ina va altopuve di kosmar. Mali sintafa adrefa grigovitara kali kotunafa katanara... Berpot va cenera ke rena va seltagvaveem dere kotgruper, is ke alto va swava, is ke taneakik va underses trak.

Suterotik va intyona pimtara va aalxo aname pilkot remlaniso gan Connie kevlanitison va fertye pintoton is ezlopapon al kobaver. Va adrefa divmodera ke kenibesa fentugalafa tuwava is ikrarenafa divmodara va inya batkane koaotcer.

Bene tuwava, pesteem dere zo dezur, i pezitca is uzatca... Pestalera va tuizakara pomasa da ina va intafo alto ilvulkuyuno az dace meuyuno gin jiligar. Kore lana ikasugdala va kipeuca ok volmivokuca kactad... « Isen imwa batlize tigiyid, i imwa disa va colkam is tisa lorasa ok sionesa ik sustesa, jebepesa is blipisa... Constance debanyar, ton ge kev jotafa pailtega keveon yartedasa ise divulafa is terafa is gijarotifa blira ticfiyir. Bat blis plek ranyes, dem ontinuk ko awalt !».

Dace koe altokafa nakila lize Lawrence va birafa ikasugdala femur : « Edje inafa alto tiyir fenkuyuno is pibafo ise bro zurida nyedana gan kraytara zijnon ieyer, ware askison enide inye gire di dimniyir numen di zo romesiyir, to inya. Buktafa koe ske, nubagir. Ine va int mevaron malplekuyur numen ina va geiltany kalizis koe int satoleyer [...]». Oken : « Inya nutiyir dum bira, ton orikafa runta ticnisa is adeesa ton utardap, azen inafo kotrafo tapedafo alto toz liziweyer numen ina re tiyir welfa krafolmesa va orikafa is amlitasa flava. Ax, isen salon ice ina, suyaca ke bira rumbeyed ise lancukdivpaklayad, tanameson va abrotcafa dzavewesa runta ilnipisa, isen were idjon ice inafo alto [...]»

Inafa nuyukafa bruxa nekiyir da Lawrence kali awalkera gu kral vas wolyus sutesik koe Engla zo duvuyur lize zo ilikatcuyur ise roton zo naruyur. Batdume al divbliyir.

Kan kot inaf suteks ( Women in Love ~ Yona renasikya, Sons and Lovers ~ Yone nazbeye isu fertik, Kangaroo ~ Kangurol ), Lawrence va alto is ayaf tuwavaf sok ladimrokar, i va sok co vilan is co firugan gan swavarsafa is riewovgarsafa vanfira ke ikruca, sedme int. Inaf grabomeem va dimfira va « taneakafe baerde » waster.

In va kadira va diksuafa Engla ke 1920-e sanda batinde muxar. Nume rune berpot beonon suter va : « Prilara is flidera, i to batcoba tiyir zolonafa : renafa ilagira anton tiyir dimfira va aptatca is dace teca kalubera. Bata ikrafa arienta tickiyir tikira ke savsapafa is fordapafa levetiruca. »

Connie ton flintik ke anameon ewafa rebava kle zo atoer : « Kimtafe Connie ! Remi kotbata tanda, to kivara va mekak koe blira va ine vanovayar. Grufa blira ke Clifford is tela inafa adre vanpiyid va kotaf mekak. Sinafa kurera isu tuvarana blira rigavana gu giltira is pulviyina koekuca konakviele vanpiyid vlardackafa, i tec mekak. Ewa, jontikote ewa, batcoba tiyir to kotcoba. Antafa geltraca tiyir mekak, is loeke ewafa murkuca. »

Arte berpot, Lawrence askiyir da Connie razdayane pu int kalir : « Ezlopik is bettan tid to man rotaxasik ! Sin jupad da va pestaka fololegat. Voxe to va bata remrusa is trokesa is relkackafa altofamuca olegat. »

Askir da tan nik ke Clifford kalir : « Ayikya djumer da zo karolar ise miledje mbi pulvir ise zo renar ise zo galper ; sedme jin, toloya coba tid merogucesa. [...] Me iltrakú da lava co gometir bateke pumasa. Ina icde abduca ilamaykar. Voxen tire ! Va ayikya albacká ise puon djukapulví, batdume vaon me rená ise me galpé. Numen sedme jin toloya coba tid merogucesa. Meviele miledje sosokid. » Volxuye nakilon gu taneafa kakevera ( wina ) wal Connie is tcabanerasusik, suterotik al kiblar da ina sugdon gu lebamafo alto sokir. Gla kev drolena ayikya : « Koe kuskam arte konaka bora, ayikye va int tcateyer, mevantrakuson da zo disukeyer. Tiyir lebafe kale kafkeem ; inafa leltafa arajda kevu nilaf welzeem bubeyer. [...] riliton bata bagala al tiyir teca cora : dace av ke inafo alto al zo pedrayar. [...] Kotunafa lebuca, batakafa is antiafa ke tisik ant blis is ant dace koeon. Isen kaike listuca ke karaf tisik. Me ug ke listuca mei dace alto ke listuca, vols rande, i idulafa is batakafa teyka ke antiafa blira nijusa ton merotuzan anamez : alto !»

Ibafamafa corara is ruyese ne ke ayikyeuca. In va envara va ilkafa ikruca layer, i va envara duvuyuna gu ikrarotifamuca gan konaktan. Ton lana garfeluca isu piruca, va ikrafentaluca ke ayikya ranker, i ke ayikya jupasa da gimeromer miledje ayikye is co zo djugambusa arkane « ibafa konira » inde dasugdar. Tulon viele Mellors va darefa kurenya piron divrozar : «Inya tiyir degrik. Va rena kotote albayar, vaxe ikra. Gitiyir krenugafa is santasa ise va jin kotkane anjeyer. Voxen kotviele ta kaiknira is renarura stegevayá, pune talgalicayar nume va boga divplekuyur. Zo goverenaruyur voxen inafa bogera va jin aliziyir, tire. Kle gire lente vakor tigiyí. Ise va kota batcoba vol albayá. Va ayikya kuranisa va jin is dere milcoba olegayá. »

Teli lorazdasi ki tir to viele va sinya gu milikrafamik duvur : « Loa ayikya tid mana : loa va ayikye galped voxe va ikra vol djumed, nope adraf rotok anton vandelvejawed. Yona grupenansasa nuvelecked ise isked da skul. Aze sid ise va rin soe gikarolad. Voxen miv coba, i mancoba tove sina me krulder, batcoba anton tir mepuvesa [...] Lanbata tid vepokafa. Tid mana voxe me razdad. Nujitid skeusafa ise va ungapa nujisatoled voxen batcoba tir beya. Tafud. Isen tid aryona albasa va kotcoba is kota pestalera isu santara isu romerinda vaxe tela tuwavafa. Va rin romesid kotviele koe xocko me tigil. Isen tid telyona olgafa, tisa gamda is irowa ta romesira neke va int miv romesid. Va tegisa yorda djugid. Isen tid aryona idjon awalkeyesa is en awalkeyesa vox grupesa. Isen tid aryona jupasa da divnil abdida al tenukeckel vox ware kafkedasa vieli keve rinaf jadayeem va int tere romesid. Voxe to batyona loote tid milikrafamik. Maneke ayikya en tir ikrafamik, jilon ok mejilon. »

... oke ware kona fogra milekon gu ruyatakola ( va loant gu « oral » doluner ) : «[...] Inya va mecoba satoleyer kotviele jin va sopura gadeyé. Fiste miv tegiyir, va intaf fadolk goglefayar. Isen batcoba dagon dun askiyir, isen ina vol rowonteyer, nume sollipayar, dun sollipayar, dumede inafa pestaba arte oral anton kruldeyer, kev otsa ticeon, pragason is sollipason. [...] Batcoba tiyir rotafa grolerinda koe ina, i yokagafa grolera dum viele ayikya tuizakawer. »

Connie kan inafa brixa kle vanpir tutacokana ayikya « ungesa kan gijarotifa is trenafa konira va ina », dace ton tec warlaf ik baerdaf lum... : « batcoba tiyir divulafa is viafa abdunira ke dili, i orikafa abdufira ke dili, ton rusagafa is aldafa krenuguca dum tela ke tamava ba ana xanta. »

Lawrence va ikrafamafa nuyucapa waster, i nuyuca me kruldesa koe Engla ke inafe sare. Ise kare seltaf puleem vaon luzdar.

Koyerumara ke oluikya is unaykikye volaun tir leca. Ine ( nazbeik ke kawodik ) remi nega va tenkafa seltafa malyopara va kalsavera va kawodikeem gan oluikeem dere torler : « Batcoba tiyir tamava ke azil is yeld, udutuca ke azil is vikiz ke yeld, is trenafa is teniskafa peguca kalstujesa. Anton teniskafa peguca stujesa va kotcoba. »  Ine va atrira ke raba adre ikaplekusa va englaf tawaday kareizur. Ke raba tufoalkasa va ayik is griayasa num tsunesa va intafa turietavana tamava.

Va konaka undera va stravok ke seltafa « zaava » dere katcalat. Va lan stravok ixam trasin koe Women in Love ( Yona renasikya ) is selteva gotureva, tulon batyona ewa ke Clifford : « Zolone, volto bliasikye tir voxe to xo lize bali va min plekut. Va bet rumeik den gadesa pula plekuc, pune in laninde di vanpitir rotaskis gadesik. Va kon nazbeik ke gazik ok dacik den sanefa zuvda, pune in di vanpitir tec saneikaj, i kon warzeks ke zuvda. Batcoba tir to merotacagina turestara ke anameda. »

Fertye ke Chatterley Oluya kle tir kulapaf berpot konakeke zo belir nume gu ant inafa bilitinda zo mekastar.




#Article 194: Fird ke Bazar de la Charité kazaxe (yunkeks) (231 words)


Madason va nubok van kelt, ton piksesa felkomasa zatca, listafa weltikya dem glabafe bluctenye vugdad. Al piyid enide bak ugal ke sodegasa dolera va Lorik rinud, voxe to ko reliezak ke kusto re zo estobasid. Oretlaf tey va mecoba tarkar, is dace me va kona xariaca : va yasko ke tana jidier, va ara gu tarestafi faltafi edji gincakirafi gu vinotca is imwa azreger, isen to edjiiskafa ayikya lebafa gu ralim koe meem ke bulaf ebeltakirikye dem demakorafa nyoxa ton bocafa vorvera ilblir. Giwasikye ik diref kosik dere ? Aulafe is evlafe, dumede koe teyafa ra co gilanir, nutir degraf tisik djuprodoimpadimas va wivga ko kustobup.

Kalison va mecoba pu rictaga, grustasik va nomyelaf ganduks dace al inkeyed, i va ganduks pulvipin gan kottan : Lumière elpatmimasiko. Voxen ruxozakloya ke terma koafiawer, azen briga az zikexa is storneem : kotafe Bazar de la Charité kazaxe fure di tir teyakap vikeas va biptikya is dacikya...

Ant Léon Bloy katalikevaf funeyasik va ikuza kagir : situndanon da « kazaxe » ( Bazar ) oruzaf trogarn gu kristevafa ceakuca ke « sodegara » ( Charité ) zo kevaykayar, ke fird va « toza ke malyuca » djukutorigir, rovesuteson : « Va aldopo tunuyambo gu jinafa takra elimon is kiewoton ve pestaleyé. Voxen kosikafa otama, tire, va jinafa daava kimayar. »

Wori to tan-decem-san-toloyo kalanteyayano alto zo divteykayad. Amuda moe xo ke frank re tigir.




#Article 195: Firdausi (469 words)


Firdausi Tusi ( فردوسی طوسی  persavon ) 

Firdausi, tir kan bat yolt ke dan xanta tir melanafa da Abul Kasim Mansur ibn Axmed ibn Faxr ed-Din tanoy farsavaf ezlopik gilton zo yoltar. Moni 940 koe Cadab widel poke Tus koe Xorasan winka Firdausi kobliyir aze delapon zo gaayar ; va Farsava is mafelon digina Arabava is Paxlaviava belcon vayayar. Icde inaf jotaf is milon oyaf tandeem va abiccoba grupet ; anton da in va keafa vayara ta grupera va savsafa farsafa izva askiyir ise da tiyir pegaf gu yona icdefa cenkaxa rotrasina koe yona paxlavifa ugalda, pilkovon koe Danicver Dixan dotay. 

Lanamon, va tugeltratan abdumimaks va ezlasutera va izva ke Farsa ixam kobrayar, voxe va in Dakiki icdeon abdifiyir. Yoke folvafa awalkera ke battan bak 980 in davon kokobayar, faveson va fosaks ke tel abdifisik beka konakviele vaon mekuvon karolayar. Tiyir rekolanya ta siskera va yona sega ke iranaf gradilik. Bardecemdon belkuyunon gan arabaf seltay, farsaf vedey va gaderopafa is suterotafa volruptesuca boreon fu dimtrasiyir. Korik koteyaweyed kan nega va savsaf farsikeem ; tiyid kalaf dimtrasison va man olukaceem, ise va po ke vedeyeva satolena akluca tulobliyir. Acum taneaf blok ke Firdausi boreon remotalayad. 

Bata poraca me stapeyer pu erbakiramaf ezlik ; in va erbalevgisik olegayar. Va tan taneon trasiyir : va Abu Mansur bowesik va Tus winka, voxen inafa ezla men tenuweyer viele Abu Mansur awalkeyer. Bam tison 58-daf Firdausi kaaneyayar va dendara ke tugazaweyes Xazni Maxmud. Ko Xazni kle lakiyir lize, golde lijkuca ke gazezlasikeem guyawes yoke licrakef kevlik, in flecupuyur da zo kodulapayar. Wori va progesuca ke sersik al kiewaskiyir ise tison porakirapaf is kulapaf va grabomeem diliodon co gotenuyur viele va fol ke Maxmud aboyafa skujera kevon ripindayad. Tison aundapaf is zidapaf ise kabuyuson mo sultanik va udutafa kleca, in va Xazni buluyur aze, enide va kaaneyareem kruleyer, widavawidavon lutceyer. 

Milon koe Bagdad El Kadir Billax xalifik, mu dan va Yusuf is Zuleixa ezlayar, va dendara kev ziduca ke Maxmud me ebleyer, acum ko Tus ixam guazanyafi Firdausi dimlakiyir lize bak 1020 moion awalkeyer. Zo negar da tere Maxmud sultanik, raveyeson va yona skujera tukosayasa va ezlopik, al eruyur da vanmia aboyikeem in di dimpiyir ise va yal dem 400 000 moavatalolk puon al stakseyer. Viele va tan tuvel ke Tus kamba zilisa va yal koolapiyir, enide ko awalkikxo zo stayar va ar tuvel alto ke Firdausi divolapiyir. Nazkeikya ke ezlik vewayasa va stakseks pu gadikye, ta vegedura va oblaxa djukolnayana gan Firdausi erba zo uneyer. 

Aldaf suteks ke Firdausi zo yoltayar kan Cax-Namex ( Neva ke Gazikeem ) ; tir ugalafa nega va bifeem ke Farsa bak 3600 tanda kali 636-eafa ilana, trabe evla ke islamafa olgalicura. Vaxe Cax-Namex, ke Firdausi anton zavzar Yusuf is Zuleixa ezla ; tir kridjoveks gan Alkuran neva va yona regala icde skeda ke Yosif do kurenikya ke Putifar.




#Article 196: Flava is zegoduca (suterot) (121 words)


Flava is zegoduca ( Masse und Macht ) tir dalaf grabom ke Elias Canetti, sanegayan bak 1960.

Bat taneaf blayak ke neva ruyer da tuwavon ayik sometir eyik. Gan luntuca 
vols crakera va uzerara stasa va intafa blira zo someadalar. Kotviele do saneg tigir, pune deolafa uzerara va artan va parara sodined. Ayik koe madasiko alavon gimangir enide va kon artan me di uzerar. Kontan va int deneon kobudes batinde askir kire va dratcesa aruca ke tamava ladivvawar.

Flava is zegoduca osk me tir dalaf grabom ke Canetti, voxosk tir inafe ane ne kobaveyene remi loa tol-sanda. Neva gamdoton ice ayikopa is seltafa sawavopa is mikropa is vundopa tigir ise va swavopa va flava glotcayana gan Le Bon is Freud iltcalapar.




#Article 197: Fleurus meld (1794) (trutca ke Jean-Baptiste Mauzaisse) (115 words)


Fleurus meld (1794) ( francavon Bataille de Fleurus ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Jean-Baptiste Mauzaisse francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 101-e runda re kereler.




#Article 198: Fogelom ke Alsace vawila (trutca ke Luce) (123 words)


Fogelom ke Alsace vawila ( francavon Escaliers de la rue de l'Alsace ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1916.

Bata trutca koe Hôtel-Dieu tcilaxe koe Mantes-la-Jolie (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Bak 1916-1917, Taneafa Tamavageja va tanoy enk dem trutca xuton gu Est golda ke Paris pu Luce koswayar. Sume meldafa ok cenerafa nakila ke prostewafa izavalingeropa, va betik ke batyona bifa kaikfisa va sin Luce suver, i va sayakik remlapis va Est golda.

Sin, cues, kuncan, anzan gan aldo ke bali artazukasi gu foalk dure gire stakses kev redjel, tid dum dodelik lente traspura ke azaka ok nubedik ke pradja, tid vrutasik is mekuranaf askisik va lana tamava vox dagis va meka tselka.




#Article 199: Witkot moe Yerres kuksa (2) (trutca ke Caillebotte) (111 words)


Witkot moe Yerres kuksa ( francavon Canoë sur la rivière Yerres ) tir trutca  lumkirafa gu 65.7 × 81 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1878.

Bata trutca koe Norton Simon Museum koe Pasadena koe Tanarasokeem re ( 2018 ) tigir.

Bata nakila va witkotura moe Yerres kuksa, rotir metenukeyena, va turestara ke Monet is Renoir icde skura va jowikara ke lava kan kusafa is karabatakafa lingerama vrutar. Caillebotte yasa va pilkotap koe Yerres vagee Paris digiyir ; yambik banlize va bata trutca ape bokayar.

Watsa va witkotura va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 200: Wiks va Bandol pargalu (trutca ke Vernet) (104 words)


Wiks va Bandol pargalu ( francavon Vue du golfe de Bandol : la Madrague ou la pêche au thon ) tir trutcapa lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1754.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud. Va ceda ke Bandol vagerone Franca kene Mediterranea Bira kaatoer.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.




#Article 201: Wiks va Delft (trutca ke Vermeer) (756 words)


Wiks va Delft ( nederlandavon Gezicht op Delft ) tir trutca lumkirafa gu 98.5 × 115.7 cm-, i sugdakiraf puntalingeks keve stama skuyun gan Johannes Vermeer nederlandaf lingesik moni 1660-1661.

Bata trutca koe Mauritshuis tcilaxe koe Den Haag ( Nederlanda ) re ( 2018 ) tigir.

Bat sposapaf patectoy va italiafa prostewa tusanegatana gan Canaletto bak XVIII-eafa decemda vadjer. Vofa widava ke lingesik gan yambafa narara tuvodasa va sazafi is inafa tcaza mo lava zo turietavar. Kelt tir vas loon acku ke trutcawelma, dum dene Jacob van Ruisdael lingesik ke Haarlem rotir grupen gan Vermeer.

Delft tir widava vagee Nederlanda, tigisa wale Den Haag kelu ke bowere is Rotterdam kazamoltap. Vermeer to koe bata aulafa widavama bak 1632 koblir aze bak 1675 awalker, oxam tis balem-san-bardaf. Milugalon gu lingesa kubla, va parloera va trutca ke gadikye koe Delft wanur. Va delafa sposuca urlicker larde bak 1662 gu grosibik va Sint-Lucas dreema zo sollibur, trabe gu gadesik va dreema dem lizukaf yambikeem. Jafasik ke lingesik tid lizukaf satcik isen inafa sposuca va winkafa xuta me nukaikfiyir.

Viele Vermeer bak 1661 va Wiks va Delft linger, oxam tir tol-san-lerddaf voxen va delafa lingesa ozoduca ixam dikir. Bak 1653 ton konaka alkafa nakila al tenuwer isen va konaka nakilafa trutca ixam al skur. Bata trutca gan Peter van Ruijven nelkaf fukorlasik va Vermeer koe Delft ba megrupena evla zo lusteyer. Magdalena van Ruijven nazbeikya ba inafa awalkera bak 1674 vaon konoler. Bak 1680 va Jacob Dissius ( 1653-1695 ) dotayes va trutca ke Vermeer kurer. Dotay ke Dissius tir dem 21 trutca ke Vermeer. Ba inafa awalkera, dotay koe Amsterdam botcozon zo doler. Wiks va Delft gan Willem Philip Kops zo luster aze dene bana yasa kali urlickera bak 1822 gan Mauritshuis tcilaxe di zavzagir.

Bata rielafa wira va Delft, ton afi ronuon artstisi, nope auluca ke nakila mivokon pedrar. Widava divmoder numen ayafa tegira gan abic korik moe taneaf azent anton zo rowid. Tota tid ewalzeyena ton tuomayan wilteem, isen soama moe lavek awid. Moe lentefa domega ke Schie narilt, widava leve rujodaf keltap divetir, i leve kelt nobaf koe xollandaf patectoy ke Moavafa Decemda.

Tana benelafa kira ke trutca va skura va afi malfir. Vermeer va redura va meugalafa ewava va vofa widava me al aneyar. Volson va lana vula al djuvannariryir, i va vula viele ronufa awaltolya va vegedukseem koafir. Bata gralombesa xialara va sazafa geltruca is dye afikeska al askir da lan aptacik va darelitevafa bunera divrozayad. Ostik, dizvepeson va trutca, ckane vas riwe vrafueva awir.

Yambik va azeduca me faver voxe ta seotara va lana aptafa nosakeska, va aykaksam dem gedrafa uka kevaykar. Battode vrafueva me tir danexa ke opafa godela inde bancoba bak XIX-eafa decemda titir, vols ke kaldinera va ckanefa pintotuca ke lingesik. Voxen tire, dareliteva ke Vermeer anton tir radimifa inkerinda va dikiks va witafa lingereva. Bunera va lingerinda ke XVII-eafa decemda kotoron vadjer : zovdara va dalafa runda kereler, voldum va tela ke litevik ke XIX-eafa decemda.

Nakila gu zidaf azent adalakiraf gu dalafa uka zo gaboteyer : piluda vox lavaxo vox widava vox kelt. Lingesik va siakara kan bata gabotera tire djuredur. Ilefa ziduta gu yona koafina kepaita wale toloy biot iste trutca zo tcalar.

Lukoptaf rujod is piluda moe mil xuazent dam dizvesik mon tigid. Batkane widava ilsuyon ice trutca tigir nume va wirayafa keska vadjesa va italiafa veduta lingerinda drager. Bak XIX-eafa decemda, veduta lingerinda di vanpir abditrakura va afigasutera. Kulaf englaf oluik va veduta trutca va italiafa widava teni Koyarapa ko vo vanstatad. Vermeer va bata afigasutesa keska ko intaf buneks rubiar neke va redusa nuyuca firvina gan lingeropa vider. Voxen Wiks va Delft trutca tir tawovopon rapalafa gu geltruca ke bane sare. Gralombeson va geltrafa afikeska isu siak, Vermeer va ebeltabor malsaveyer, i va wiropaf frez noves va momimara va afi tcazeni gan kota monefa xa gu lana azenta. Awaltolya koafisa va widava is tcaza mo lavek ape tid rolona ke ewava nariyina gan ebeltabor is detceikafa wira ke yambanyik.

Trutca ke Vermeer va getaltuon wina ewavanya va widava ke bane sare batinde firvir. Konaka kolna re mea krulded, tulon toloy tuvel voke za : Schiedam Tuvel talteon is Rotterdam Tuvel roneon. Voxen Nieuwe Kerk ( Warzafa Uja ) vegeduyun teni XIV-eafa decemda re wan kruder. Va yona naboxa ke Oranje-Nassau prostelay ke Nederlanda bravar.

Koe inaf suterot Kaaneyason va drasuyun ugal ( À la Recherche du temps perdu ), Marcel Proust va Vermeer is Wiks va Delft pulvir. 

Bergotte tir gestan suterotik mafelapayan gan pwadesik bak jotugal. Bantan va awalkera ke Bergotte kareizur :




#Article 202: Wiks va kepaita, nolda (trutca ke Caillebotte) (133 words)


Wiks va kepaita, nolda ( francavon Vue de toits (effet de neige) ) tir trutca  lumkirafa gu 64 × 82 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1878.

Bata trutca koe Musée d'Orsay koe Paris koe Franca re ( 2018 ) tigir.

Bak 1879, Caillebotte do loon tol-san-aluboy grabom va balemeafa litevafa kabdunedira paker. Toloy wiks va kepaita tid, don bat. Ton widavaf patectoy witackaf, bata trutca va alpoz ke fentugalaf viel koe Paris pimtanyar. Omaf kelt va noldakirafa kepaita gu lukopte is abica raltadukamafa tcala molavar. Batinde dulapeson va yona keska ke cadim kev afi is patectoy, Caillebotte va Monet is Sisley is Pissarro litevaf nik vebidur.

Watsa va nolda va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 203: Wiks va molt ke La Rochelle, male Domegama (trutca ke Vernet) (107 words)


Wiks va molt ke La Rochelle, male Domegama ( francavon Vue du port de La Rochelle, prise de la petite Rive ) tir trutca lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1762.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud. Va molt ke La Rochelle vatalte Franca kene Atlantika Welfa kaatoer.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.




#Article 204: Wiks va molt ke Rochefort, male boniaxofe emaxe (trutca ke Vernet) (105 words)


Wiks va molt ke Rochefort, male boniaxofe emaxe ( francavon Vue du port de Rochefort, prise du magasin des Colonies ) tir trutca lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1762.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud. Va molt ke Rochefort vatalte Franca kene Atlantika Welfa kaatoer.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.




#Article 205: Wiks va moltki is widava ke Bordeaux, male Salinières (trutca ke Vernet) (112 words)


Wiks va moltki is widava ke Bordeaux, male Salinières ( francavon Vue d'une partie de port et de la ville de Bordeaux, prise du côté des Salinières ) tir trutca lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1757-1758.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.

Vernet va toloy amidaf wiks va molt ke Bordeaux lingeyer.




#Article 206: Wiks va yon molt ke Franca (146 words)


Batu bu va vexala dem trutca ke enk yoltkiraf gu Wiks va yon molt ke Franca skuyun gan Joseph Vernet ( 1714 - 1789 ) fintar.

Bak 1753 Marigny biptikye, berik ke Pompadour weltikya, tir Jadif Gadesik va Kolneem ke Gazik. Tuke bat play sanegaf jafareem va yambaxa pu nafalik rodrager. Finembon gan Louis XV, va enk dem trutcapa kaatoesa va « yon lolistaf molt ke gazaxo » pu Joseph Vernet jafar. Vernet wali 1753 is 1765 va lingera va san-aluboya, fuxe tol-san-balemoya taneon guzekayana, di jupekar. Bata trutca lumkiraf gu 2.63 m- × 1.65 m- va molt ke Marseille (2) is Bandol is Toulon is Antibes is Sète is Bordeaux (2) is Bayonne (2) is La Rochelle is Rochefort is Dieppe kaatoed.

Trutca va yon molt ke Franca koe Bontay ke Gazaf Cultim va Lingeropa is Balumaropa zo divnediyid ise kiewatcuyud. Ton gretcaks zo kawarzeyed.




#Article 207: Wildunol (Galliformes) (144 words)


Wildunol (Galliformes) tir tan veem ke Aves ( zverieem ) pula. Gan Temminck bak 1820 taneon zo pimtayar.

In tir veem dem tevoya yasa.

Wildunol koe kot pak ke tamava vaxe Antarktika sotigid.

Wildunol tid cewotkirafi vox gempafi gu talara num jadion sidayafi zveri. Va baroy delaf is abduon livaf lubek sodid, is tanoy radimon. Inaf oral tir prantaf is livamaf poke ontinuk ise va toloy pezolk sodir, i va pezolk a niskaf nikoy.

Wildunol va tanetorkafa tolonga gimetazukad. Ato, sotre teva ik sana ik dile loote, gan antafa wilya zo socwad. Ba koblira wiloc ixam tir mivvekaf ise fure grutalar.

Loa katca ke bat veem va enga is geilt is fay is dere mical is aryona bezinda is salma is suroga is aryona yupiskafa suleminda gimalestud.

Sedme vuestesa pulara ke Walvedeyafa Zveriopafa Aba ( 2.2 siatos, 2009 ), 5 yasa zo vertokad :




#Article 208: Wekixol (Dugong dugon) (145 words)


Wekixol (Dugong dugon) tir tana katca ke Dugong oxi vey Dugongidae yasa ( Dugonginae volveyyasa ) ke SIRENIA veem.

Gan Müller bak 1776 taneon zo pimtayar.

Granafo alto ke bat gombalaf birasulem van irigakoraf is zidon azekaf ault tugemawer. Wekixol va pwertapaf is reltapaf kutceem zanudas va ebidura va gimalestuna lavaruxa sodir. Va ruxa moe dambaf ludev poke krimta muler. Milgaf katcolk va sinka vas 30 ik 40 kg- vieleon olegar.

Wekixolye va toloya sebada milafa gu talgava ostik sodir. Ant ok tolongon ok lospamon gilanir, gubeon mielon kaaneyason va sinka.

Wekixolya va tanoy oc arti ocagera vas 13 ok 14 aksat sonazbar.

Bata katca tir griawisa kire ta intafa atela isu sum isu punta isu alma jontikedje al zo tcabaner. Batugale le 40000 katcolk anton ware tid. Wekixol kali persanda roblir.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.




#Article 209: Wafibol (Sus scrofa) (176 words)


Wafibol (Sus scrofa) tir tana moukolafa katca ke Sus oxi vey Suidae yasa ( Suinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Wafibol va zegodafo is alnafo alto sodir, inaf im tir pibaf isen rosotces yinaxot va ge male taka kale ault soziker. Lodilamkafe is loklaafe wafibolye
va toloy myast  abduenis male kutc sodid.

Nekev zolonafo ontinalto, wafibol koe uvoy palseson gizavzagir nume koe tuwavafa anameda voldrikon zo rowir. Va brava ba miel anton gibulur ise zavzar obrapas, nyapeson gan cuynafa gildetca isu pezitca.

Inafa sinka tir gedrapafa : aalenga ( perse is tajde ) is zae is bezatoka is povi is miduraf warzeks. Todon gu sinkiskuca, wafibol va kabay dace rodegralomer ike va sebadadunolam rodedivbravar.

Wafibol vanmiae lospa dem wafibolya is oc ke konaka klaa giblir ; ant guazafe sulemye tid antiafe.

Walikrasa rekola mali santaneaksat kali taneaksat sojijar. Oc ( dem umicakiraf im ) bak bareaksat ik balemeaksat sye koblid, arti alubaksatafa ocaga.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 17 apta ruldar :

  




#Article 210: Wafibol (Sus scrofa cristatus) (110 words)


Wafibol (Sus scrofa cristatus), okon Indiaf wafibol, tir tana moukolafa apta ke scrofa katca vey Sus oxi vey Suidae yasa ( Suinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Wagner bak 1839 taneon zo pimtayar.

Indiaf wafibol (Sus scrofa cristatus) sotir pinaf loon dam bulol. Inafo alto tir besanafo gu tcastaf butcim isen jivot is darkapa kadime oblakeem tir lebafa. Imolk ke tcoraf vadimak va tec lukast tazukad ; imolk ke jo is kapray va tec yinaxot jidjad. Cug butcim tid ebeltaf dem blafotaberetrafa otsa. Nugeem is pezay gitid aftaberetraf ; jivot batakajaf.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), konakara apta dere tid ke mila veyafa katca :

  




#Article 211: Wafibol (Sus scrofa vittatus) (105 words)


Wafibol (Sus scrofa vittatus), okon Nokkiraf wafibol, sotir tana moukolafa apta ke scrofa katca vey Sus oxi vey Suidae yasa ( Suinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Boie bak 1828 taneon zo pimtayar.

Nokkiraf wafibol (Sus scrofa vittatus) sotir jemakaf ok beretrebeltaf dem batakaf nok male pezotsa kale alva ke titef prijust. Oblaka sotid mialukafa is riwe lebafa. Im tir dem tcastaf butcim ; lesay tir a dergaf ralkot.

Bata wafibolinda koe Indosinia dega is Malaysia is Sumatra is Java is Borneo is Maluku tursia sotigir.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), konakara apta dere tid ke mila veyafa katca :

  




#Article 212: Wafokol (Potamochoerus porcus) (118 words)


Wafokol (Potamochoerus porcus), okon Blakeraf wafokol, tir tana moukolafa katca ke Potamochoerus oxi vey Suidae yasa ( Suinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Blakeraf wafokol sotir pokef vuwik ke bulol is europaf wafibol. Bat dunol tir adalaf gu im ukaf gu blakeralerke ik ebelte az lukopte darpe klaa.

Inaf abrotcaf uulkoraf oblakeem tid dem otson abrotcafa imbrixa isen pezay tir abrotcaf is jadion imiskaf, dem toloy talgaveem. Bat dunol, griteteson is divtawatason va zae is beza is lesko, va siakraf pezayap zanudar, voxe va beta torinda dere romalestur.

Wafokolye va yon ralkot milaf gu derga kabdue iteem sodir.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

 




#Article 213: Wagram meld (1809) (trutca ke Horace Vernet) (118 words)


Wagram meld (1809) ( francavon Bataille de Wagram, 6 juillet 1809 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Horace Vernet francaf lingesik bak 1836.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 18-e runda re kereler.




#Article 214: Vindija (arula) (474 words)


Vindija arula, tigisa koe Xrvatska, tir abdiizvugalaf debak ke Lekeraporugal lize xim ke konak Neandertal olkik zo kosmayad. Tadle ke bata arula tir dem bontapa abrotcafa gu 50 m- is mantafa gu 28 m- is konaklize ontinafa gu loon 10 m-. Ina arte 55 km- male Zagreb ise talte 20 km- male Varaždin tigir. Bak 1974 zo kosmayar isen uldinet da gan Neandertal ayik weti 32000 ik 45000 tanda zo kereleyer. Tan bat Neandertal olkik wetce dalafa klita ke DNA ta Neandertal nastopaf abdumimaks al zo solnarir. Debak va Neandertal ayik az witayik bravayar.

Vindija arula tir dem 13 bada evlon gu 150 000 tanda kali rekeugal, besasa va kotak ke Lekeraporugal. Konaka bada tid a conyuta ke ayik ok ayindik. Badeem gesian gu Neandertal ayik kapbure badeem ke witayik en tir solwif.

Taneafa kerelera ke ayindik tid evlon gu 45000 AR tanda. Daykaks ke Vindija arula va  konaka bada dem jontikote sulemafa niska tisa ke konak decitoy amidaf katcolk ( ke nelkon arularupol ) kodoplekud. Klaa ke niskaxim ik niskaki va rekola vas loon 150 000 tanda besar. Giva dafuyuna gan sulemaf xim ta exonera va sazda icde banugale lidawicka is irubaxo koe lenttaltexo ke Xratska zo malsaved. Debak taneatomon bak taneafu acku ke XX-eafa decemda az lomanton wali 1974 is 1985 zo joxayar. Jontika rawopafa stabrega isu dunolafa zo kosmayad, don lo ayindik.

Bak 2008 aneyasik va tanoy fart ke mitochondrial DNA mal niska ke jaday ke tan Neandertal ayik kosmayan koe arula lajusostayad. Mila niska ( yoltkirafa gu Vi-80 ) gu G3 bada zo divbadayar. Rontifa evlara kan olyabeba va evla vas  38 310 AR tanda ( ± 2 130 ) nekiyir. Vayara tiaver da toloy ayindik ( Homo sapiens witik is Neandertal ayik ) kereleyes va Vindija arula en tid amidafa katca.

Milaf fart ke DNA koe Feldhoffer arula ( Germana ) is El Sidrón arula ( valente Espana ) zo kosmayad nume va dofa saneliafa izva wal kotbata gola tiaved.

Bak 2010 Genom Neandertal Abdumimaks al dakter da DNA ke nasta ke Neandertal ayik kotron al zo fartayar nume drunara nediyir da 1% ik 4% ke nasteem ke meafrikaf witayik sotid vey Neandertal.

Ostik sulemaf xim isu ruxaf kosmayan koe Vindija arula is yonara arula ke gola nedid da remi rekokla wali 60000 is 16000 AR tanda, lidawicka koe mila gola tiyir zakodafa. Pilkovon, meka wazderacka va lofedaf sok tozi darefe oprafe cuge ( weti mon 27000 tanda ) awiyir, voldum darefa trakura.

Aptolk ke ayindik ke 3G bada wetce Neandertal ayik nope yuptazuk en zo torigid, voxe va konaka kolma gesion gu altoon witaf europeik vols « gubef » Neandertal ayik dere atoed. Bata kolma tid ticeldustafa tixa lotiguafa is lewalzafa, is gexata lotigafa is lepinafa, is eem dem lentefa talga lonilafa. Numen Neandertal ayik ke Vindija nuve tid ayikinda wali prantaf gubef tazuk az lan lofroxaf tazuk.




#Article 215: Virginia Woolf (476 words)


Meviele suteté ta kofolira ok puvera. ~ Virginia Woolf

Adeline Virginia Stephen ba 25/01/1882 koe London koblir. Nazbeikya ke Leslie Stephen kotgrupaf tanizvik is trakuropik, gan gadikye va akvavansafa gaanyara kazawar, lize gruadafa rilituca zo bristur. Bata vola ke grupelaf is ginukaf is mivlanaf gadik, va blira ke nazbeikya arton tcalar.

Bak 1895, tison sanbardafa, Virgina va gadikya drasur. Bata awalkera va inafa ranafa swavamilbava vilar aze in ko oviskuca abicugale flaydur. Moi awalkera ke gadikye bak 1904, Virginia va kot prist va nizdebliakolaf swavaz tolon exaksar. Do Vanessa berikya is toloye berikye ko Bloomsbury revava koe London inkewer. Batlize Bloomsbury rijay tazukawer, metazukafa lospa dem gruadik va sint fereon kagrupes, koeon tir Leonard Woolf rietovik kuretes va Virgina bak 1912.

Sutera, wetce exava blidana, bak 1905 koe suterotafa loaca ke Times fela bokawer. Dison va pofa anda, Virginia Woolf va yona rolona isu plukewera me naler. Varabliron, mu gropa ke ayikyeem lyumar. Mali 1910 mu ayikyafa liburaroka vilter.

Bak 1917, do kurenik va Hogarth Press piskuratretca redur, dana va targafa estova di tadler ise askir da vanmiae konaktan T.S. Eliot is Katherine Mansfield zo gruped. Va The mark on the wall berpotam ( 1917 ) isu Kew Gardens azu Night and Day ( 1919 ) sanegar, ise wal nikeem is yona koyara is kobara ke sutesik is piskusik va tegirafa blira dikir.

Jacob’s room berpot bak 1922 zo sanegar. Bat berpot katectar da in va tuwarzasa kobara icde berpotbunyera bokar. Virginia va nega liper ise sol gimbaf pwaderavexaleem va int tunuyar. Tuelimar : sutesik trakur da va skujera ik buska is folva ik rena is siva ke rotisuca godafur, va kote donarison jonte kiewon da ede kota brucka co tublisawer kale ironokaf tialt co tir cavavagekiranyaf. Blira tir bata ? Kas berpot batinde gotid ?.

Bak 1925 is 1927 Virginia Woolf va toloy grot sanegar : va Mrs Dalloway is To the lighthouse. Va berpotafe brube bam tulodaludevar ise ko suteroteem nijur tana lorukuzafa is logustafa puda. The waves bak 1931 zo sanegar ise gan jontiktan zo emudenyer. Radimi tevda, va « bata merodolunyena armorafa sutera » koe The Years belisik toltrasir.

Dile kosaf gu blirakolaca, va in vebesa, in lwir da ben grabom dum kup modemar. Voxe ba 18/03/1941, mo baza ke kurenik Virginia Woolf va twa aykar : « Tí lanaf da fu tuoviskawé : pestalé da va armana rekolaja rotabitit. Pestalé da batviele me roranyá. Tozú da va yona puda gildé ise va int me grupistá. Batdume askí inde gonaskinon folí. Pu jin va tela kalapuca al zilil… Mea rovelyumá, grupé da va rinafa blira kalgrebé, da voldo jin co rokobal. »

In va Between the acts intaf nubasuteks kopiuter aze kan yon rapor ucomkopler aze poke intafa mona ko Ouse kuksa va int mimar. « Va jin kle iskec, dum rumeik lebanugon abdulanis ko fentafa kuksa, ware titlanis va lava ». 




#Article 216: Vitus Bering (647 words)


Vitus Jonassen Bering tiyir tan lokotgrupaf vestasik ke tamava. Koe Horsens koe Jutland gola koe Danmarka bak 1681 kobliyir. Tiyir nazbeikye ke Jonas Svendsen liomfayik. Mali rumeugal Vitus va bira albayar. Remi yugal va totara moe nederlandafa tota isu danmarkafa raver, koyason ko danmarkafo boniaxo koe taltekafa India isu ronekafa.

Bak 1703 radimi koyara ko ronekafa India, koe Amsterdam tigir ise va warzafa stuva kaaneyar. Va Cornelius Cruys norgaf rambik zanon gu Rossia kakever nume birelik den jotaf rossiaf toteem redun gan Pyotr I zo seger.

Bering wetce totafayik den birervolia ke Balta bira bak 1703 zo seger nume bak Lentekafa Gejapa ( 1700-1721 ) kev Sveriga di zanir, i kev prostewaf volnik ke Rossia is Danmarka. Bak 1710-1712 den birervolia ke Azov bira koe Taganrog zo stakser aze va rossiaturkafa geja paker. Solwikar nume gu totavombik di zo koflir. Bak 1718 va Anna Christina Pülse ke Viborg kurer, i va nazbeikya ke Mathias Pülse dolekik. Vaxe liafa worara koe Danmarka bak 1715, Bering va vo me gire di wir.

Tici 1724 Pyotr I gindik va Bering gu gadera va taneafa brinuga van Kamtcatka ( 1725-1730 ) kofliyir. Gubefa pebura va bata brinuga tiyir vestara va lugavafo lentronexo ke Sibira is gotura va sidayafa za wal Asia is Amerika. Lan izvopik trakud da nelkafa vuida ke Bering tiyir worara va Amerika is liwotara va europafa boniara is exonera va uzera do europafa kazafa tota, ape fenkutuson va joya ta rossiafa kazara isu boniara ko batyona gola. Ar izvopik tcilkad da mukot ke brinuga moekote tiyir gaderopafa. Tire Rossia va boniasa divlizera ko lentefa Amerika is aneyara va lentronafo remlapixo ( trabe va birafa vawa van Sinia anamo Sibira ) belcon dulapeyer. Ixam bak 1648 Semyon Dejnyov koo Bering vedil al totayar voxen inaf munesteks al zo drasuyur aze oxam bak 1736 gan Gerard Miller rossiaf izvopik dene savseluxaxaxo di zo katrasiyir.

Ba 06/01/1725 evlon gu abica safta abdi awalkera, Pyotr I va kompleks ta totara ke brinuga sutelayar. Bulkason pu Pyotr Apraksin abdi deara pu Bering, co kaliyir : « Radimida va guga kev volnik al nendatat, pune kan yambeem is opeem co govanburetet. Kaaneyatason va mana vawa, loon dam nederlandik is englik ixam jontikviele lasukallapis va amerikafa krimta tcedetet ». Pyotr I granseyer da Bering kal krimta ke Kamtcatka di golapiyir aze banlize : 1) va tanoya ok toloya tota di govegeduyur ; 2) di golentlapiyir nume di kosmayar lize krimta sotenuwer ; 3) kal widava stujena gan europik di golapiyir nume va digisik di gotuyur aze vaon di liwotayar aze ko Rossia tere di dimlapiyir. Larde Opaf Cultim ke Rossia banugale tiyir jotarsaf gu pakera va bata taneafa brinuga van Kamtcatka, pune opaf uumeem pu Bering zo iskeyed.

Bering is soli azedepeyed aze va Sankt Peterburg ba 07/02/1725 buluyud. Toza ke brinuga tiyir kaliafa numen va Tobolsk sibirafa widava tici bareaksat kallakiyid. Banlizu va eksara tukotrayad ise va peraksatafa koyara egadayad. Voxe va tawavopa ke stekeon artlakitina gola meinde rietackayad.

Brinuga ba 15 ke alubeaksat va Tobolsk buluyur vielu sibiraf fentugal umeke tenuweyer. Bering is drig va loe 4000 km- koo levpouno fentunafo tawavo di gonexuleyed. Va cug ugol adraf gu vegedura va tota vaxe inta gobureyed. Ervo don anyustoyi buli is ekasta is kotara azilxa is wazdeleem is italeem is ugol mal Tobolsk zo gobureyed. Vuga widava is abica wida moo kelda tigid lize sin di rovaneksayad. Koe Irkutsk iste zalor ke brinuga, va eksas olk puon tiskayad ise va okol ileon buretes mal Yakutsk kal Oxotsk egayad. Burera rem Sibira keno jontika voa zo goskur, ise jontiktode kan detc ik katicon impason va ankittota. Kene direfa kuksa, warzafa tota zo gokseayad. Ta wanura va brinuga, lizukaf avonayas flibik is kobasikeem pomatason zo gotixayad. Tana jupekara ke Bering tiyir rotira va gedira va bliba is bureba ke mana brinugapa. Rembureson va ayik is ugol koo Sibira, Bering arti tolda va Oxotsk artlakiyir.

File: Berengia_-_present_day.png|thumb|left|240px|


#Article 217: Vladimir Arsenyev (276 words)


Rossiaf vestasik is suterotik, Vladimir Klavdiyevitc Arsenyev ( rossiavon Владимир Клавдиевич Арсеньев ) ba 29/08/1872 koe Sankt Peterburg koblir.

Tawovopaf fayik ke gindafa rossiafa ervolia, va liwotara is mikrara va Primorye gola sure xaadayana gan Sinia pu Rossia gan gindik bak 1902 mbi vuidar.

Va mon tol-sanoya ara brinuga bak baroya direfa sanda di skur, munesteteson koe coyunta ware grupensena ke rossiafa sumefa roneka. Abduaneyara malskuyuna remi batyona brinuga, jontikviele yunkeyena gu afigasuteks, va tawavopa is blira ke patectolaf sanelieem is dere ruxeem is dunoleem tulon tikid.

Wali 1918 is 1921, bak wideytafa geja, tir ramisavik ke sedielafe Sokasane ke Sumefa Roneka ta mikraf lekeem. Nope konaka laxa koe Nipona is tanoya brinuga do Toriorusa niponaf vestasik teni 1920-e sanda, Vladimir Arsenyev va toidera joke volnik gan stalinafa vertuma mbi kagar. Gu xonukera zo lanzar ise inafa yasa di zo onkar.

Vladimir Arsenyev koe Vladivostok ba 30/09/1930 mulufter. Inafa mona koe bata widava al vanpir tcila.

Inaf losposaf suterot, Дерсу Узала, tir barneva ton baroya karba :

Va inyona brinuga wali 1902 is 1907 koe Taiga aala ke lentefa Asia is kene Nipona Bira lente Vladivostok munester. Voxen ageltafa watsa ke neva tickir kakevera do Dersu Uzala ( 1849-1908 ) guazaf swavevaf tcabanesik ke Nanay grelt tis inaf nyapesik.

Doon, Arsenyev va fent is ael is wupe ke Taiga aala liker, voxe va wafuca ke tuwava kan kota exaksara ke govitafi bli dere kosmar. Loon dam opelafa stuvaneva, Dersu Uzala suterot en tir kotlorevaf drom mu tuwava is ayik, nope armor is viafa tamefa siona, i drom kotraf gu rigotafa blira ke taneakafa tuwava. Dersu Uzala gan Akira Kurosawa bak 1975 katcalon elpaton di zo zaler.




#Article 218: Vladimir Atlasov (187 words)


Vladimir Vasilievitc Atlasov ( rossiavon Владимир Васильевич Атласов )  bak 1661 koe Veliki Ustyug kobliyir aze bak 1711 awalkeyer. Tiyir kazakik ke Sibira inkeyes va taneafo rossiafo elupkafo boniaxo moe Kamtcatka dega. Atlasov tculk is letafa Atlasov tculkewala arte geeon Kamtcatka gu in zo yoltayad.

Remi 1697 ik 1699, Atlasov va brinuga dem 65 kazakik is 60 Yukagir saneik ta vestara va dega gadeyer. Lakison kan bedakolaf impadimot, sin va artexo ke Penjina bost artlakiyid. Azon va Sredinni rodega remlakiyid aze va Itelmen saneik kakevlakiyid. Do Koryak mikra, kakevera tir plabafa numen 150 patectolik zo stakeyed. Radimion, uzera do Ainu sane dere tir savekafa numen warzafa stakera zo raplekuyur. Taneaf folkam ( ostrog ) koe Verxnekamtcatsk zo vegeduyur. Az ar kene Kamtcatka bost. Bat folk di vanpiyid moortexo va myot.

Tozi 1701,  Atlasov ko Moskva dimlapiyir lize wetce fayik ta vestara va Kamtcatka di zo abduaskiyir. Tiyir taneik atoes va pintas munesteks va plekrob ke gola is irubasikeem, is dere ewaleem poke Kamtcatka isu sidayeem is Tcuktci dega is Nipona.

Vladimir Atlasov larujason va exura ke boniaxo ke Kamtcatka va rictula ke Moskva bak 1711 zo aytayar.



#Article 219: Vogelherd (arula) (223 words)


Vogelherd arula, tigisa koe Schwäbische Alb jakama getalte Germana, tir ayaf is abdiizvugalaf debak ke Lekeraporugal.

Belca dem tevoya abdiizvugalafa arula ( don Vogelherd arula ) milvemon tigisa getalte Germana va tano katcalapafo izvaxo ke tawava tadler nume bak 2007 wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.

Koe Lone krant, Vogelherd arula tir tela lotaltefa tigisa. Tir dem baroyo kolanixo gluyakirafo gu lupaxa koe pistxo. Bata betsava varon zo vestayar ise zo kaljoxayar. Taneafa kosmara isu divsidara bak 1930-e sanda gan Gustav Riek is Hermann Mohn zo skuyud. Soe banugale divmimayan baspieks sure gire zo joxayad ise loeke zo drunayad.

Evlara va serixo ke Vogelherd arula va evlaks wali milgaf Lekeraporugal is Gelkeraporugal nekir. Kotak ke koafizayani seri vas jontik sulemaf kudjot ruldar, i vas lo epuyun kum melmakolafa wula. Bat kudjot va yona katca bliyisa bak oprugal volad, i va tulon arulaf krapol is melmakol is govitaf okol is dere nudol.

Ayakoraf kudjot is toloy stogoyeyen val is yona ingasa muka va olkotceem tukotrad. Evlara kan 14-e beba al exoner da belikafa klaa ke bada ke Aurignac sare ke Vogelherd arula tir 35000 ik 41600 AR tanda.

Dum yona dzeta ke Hohle Fels arula, telyona ke Vogelherd arula va yona welmafa tcala ke rupolafa kotcara divnedid, i va tcala tisa pragucayan nekiks ke pist gan pragara ke arulaf rupol.

 




#Article 220: Vorbumoldunol (Pholidota) (109 words)


Vorbumoldunol (Pholidota) tir tan moukolaf veem ( Mammalia pula ). Gan Weber bak 1904 taneon zo pimtayar.

Tis ke moukolafa pula is talgiskaf, vorbumol sotir savsavaf sulem ape xanton gu Oligova moni 30 celemda.

Vorbumol va jontiko amidafo irubaxo frofar, don werda is meila kale bwaala vagerone Asia is koe abic seg ke Ityopia.

Besanaf gu nolakiraf kalkeem, gralometeson va wiva, vorbumol va yoy faver kire va kona teca talga somedir.

Ton antiaf dunol, vorbumol vantolongatason va sint lospad aze vas nendapas gadikeem tadled. Vorbumolya anam oc nendatason nokenawer.

Vorbumol va beza don pilkovon mical gimalestur.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bat veem tir tanyasaf.




#Article 221: Vegeduks moe Passy etol (trutca ke Luce) (136 words)


Vegeduks moe Passy etol ( francavon Constructions - Quai de Passy ) tir trutca lumkirafa gu 100 × 82 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1907.

Bata trutca koe Hôtel-Dieu tcilaxe ke Mantes-la-Jolie (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Nuyevafa gustuca ke Luce al jupar da va exava elimapon dulapeyer. Remi blira va jontika trutca nedisa va dodelik koe kobasa nakila kle lingeyer, i koe nakila lize bagaliuca ke ayik tir kan nubedafa is vieleafa sugara nekev dirotevafa ristara vanpilkasa va belunda ke bata kobara. Dof lum koe batyona trutca loviele dere tigir : ilkik me tir antaf ise kobaver, do palik walzilis va milyona zegara isu ape djumera va exura va ristas bolk. Ton sinafa opeluca, bat dodelik is kobasik tid mafelaf lion dam strabik lingen ta lidarotifa trutca.




#Article 222: Vegedusa pradja (trutca ke Luce) (137 words)


Vegedusa pradja ( francavon Le Chantier ou Chantier de construction ) tir trutca lumkirafa gu 73 × 60 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1911.

Bata trutca koe Yambafa is izvafa tcila koe Saint-Denis (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Nuyevafa gustuca ke Luce al jupar da va exava elimapon dulapeyer. Remi blira va jontika trutca nedisa va dodelik koe kobasa nakila kle lingeyer, i koe nakila lize bagaliuca ke ayik tir kan nubedafa is vieleafa sugara nekev dirotevafa ristara vanpilkasa va belunda ke bata kobara. Dof lum koe batyona trutca loviele dere tigir : ilkik me tir antaf ise kobaver, do palik walzilis va milyona zegara isu ape djumera va exura va ristas bolk. Ton sinafa opeluca, bat dodelik is kobasik tid mafelaf lion dam strabik lingen ta lidarotifa trutca.




#Article 223: Vera Figner (809 words)


Vera Nikolayevna Figner ( rossiavon Ве́ра Никола́евна Фи́гнер ) tiyir rossiaf gaderopaf artowasik. Koe Tetyuci widama ke Kazan bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo ba 07/07/1852 kobliyir. Ba 15/06/1942 koe Moskva nope guazuca awalkeyer.

Wetce andik ke Narodnaya Volya ( Kuranira ke Sane ) birgotaf seltom wastes va eaftuca ta artowasa vetrovgara va bowere, Figner va azedera va tcedetena adjubera  va Aleksandr II bak 1881 pakeyer. Di zo sopeyer aze remi tol-sanoy aksat koe flint zo sostayar. Teni jiz zo xonukalanzayar. Restali zo nuneyer nume Figner ko Schlüsselburg ralma tolsandon zo kobudeyer aze idjon ic patecta zo divbliyir.

Figner va walvedeyafa kotgrupuca tuke pakon namio remsuteyeno gu konaka ava urlickeyer. Radimi Artowara ke Toleaksat ke 1917, gu gradilaf brijik va artowasa wetara zo torigiyir. Azon vanpiyir zolonafa vola ke Seltom dem savsaf flintik isu gaderopaf divblinik koe TSSS.

Vera Figner vas Gijafa Stalinevafa Eaftuca ke 1937 lajurembliyir aze gu guazuca bak 1942 koe Moskva mulufteyer.

Vera Figner ba 07/07/1852 ( 25/06/1852 RJJ ) koblir, koe oluafa yasa ke pakon germanafa xanta. Tir taneanazbeik ke teva. Gadikye va pilkotap is levetirik digiyir aze wetce malyerotaf flibik kozaniyir.

Mali santanda kali sanperda koe Rodyonov kizey mu oluafa sardikya koe Kazan widava vayar. Tir donaf ravesik nume bak 1869 gu poradro zo gabler.

Vera Figner va selaropa djuvayayar voxen batcoba mu ayikya koe Rossia me zo rictayar. Batdume gorayar da koe Zürich koe Swiza diveon fu vayayar. Gadikye pour. Numen tunuyatason, Vera va kurera va Aleksey Filippov trobindar aze va uma erba megar ise va bueleks doler aze tere ko Zürich lajulapir.

Mali 1872 kali 1875 koe Zürich va selaropa kle vayar. Bak 1873 va Fritsche rijay denfir. Bat rijay vas konaka mulafa rossiikya ixam ruldayar isen abica di vanpiyid zolonik ke rossiaf seltevaf artowas lizor.

Lo bewik ke Fritsche rijay va dimpira ko Rossia ta seltevafa galbedura vanmia rossiaf tawadayikeem gorad. Ina va vayarugal co tenuker neke ko vo a dob dere tere dimpir. Bam va Nikolay Filippov solkurer ise va Zemlya i Volya ( Tawava is Nuyuca ) grustaks vilter.

Bak 1876 va exaksara koe Kazan az Sankt Peterburg paker. Wali 1877 is 1876 wetce pomas selasik koe wida aname Samara is Saratov galbedur.

Bak imwugal ke 1879 Zemlya i Volya grustaks icde uum va eafteva va int solzarter : bat berk ke pako va artowasa galbedura koe wida waster edje ban va redura va artowasa tira kan adjubera va zolonik ke bowere ik gindafi gazaroti jugemer. Aba koe Voronej me lajumaer. Pako gu toloya solwifa grelta va int solper : gu bata meaftevafa grelta yoltkirafa gu Tcerni Peredel is gadena gan Plexanov is dem Akselrod is Vera Zasulitc, is bana grelta mu eafteva yoltkirafa gu Narodnaya Volya.

Vera tir ke bana eaftevafa grelta ise vanpir bewik ke skusa neda. Klibura va Aleksandr II gindik vanpir mukot. Ina va inkera va kobasikaf rijay koe Sant Peterburg is Moskva is Odesa is Kyiv is Xarkiv kobaver. Va birgotafe rubiaxe ta warzera va dask dere inker ise va virda zobesa va artowas talpey sanegar.

Wetce bewik ke skusa neda, Figner va redura va sayakindafa gama ke Narodnaya Volya pakeyer ise va tegira dobenplekuyur. Va azedera va adjubera va gindik dere pakeyer, tulon bal rodjeyesa yovara bak 1880 koe Odesa, az maetesa bilmara bak bareaksat ke 1881 koe Sankt Peterburg.

Birgaf sokardial va bewik ke eaftevaf grustaks adjubeyes va gindik lasulaiter. Bak imwugal ke 1882, Vera Figner zavzar antaf megralomeyen bewik ke skusa neda ke Narodnaya Volya nume tire di vanpir okilik ke grustaks. Va birgotafe de ladimtazukar ise va galbedusa tegira tove kotlaf vayasikeem ginur.

Taneon tigis koe Ufa, azon va int ko Xarkiv koinker. Voxe gan Sergey Degayev jontolaf toidesik kadimion zo relmer nume gan ardial ba 10/03/1883 koe Xarkiv zo soper.

Radimi sopera, Vera Figner va tol-sanoy aksat abdi jiz koe Petropavlovskaya ralmaflint sostanon di tiskir. Bak 1884 bal Jiz va 14 ke Sankt Peterburg zo xonukalanzar. Restali gu xaltafa dagira koe Sibira zo nuner, voxe tere gu Schlüsselburg ralma tolsandon zo koflintar.

Bak 1904 Vera Figner ko Arxangelsk bowexo azu Kazan az ironokon Nijni-Novgorod zo divblir. Bak 1906 ko divexo ronolapir lize va tawuk mu gaderopaf daginikeem ke Rossia kadimion grustar. Batenide va erba dotar aze va suteks uumon gu rossiaf flint malrossiavatan kal konaka ava sanegar. Bak 1907 va Seltevafo Artowaso Pako yoter voxe bak 1909 kadimi bilita ke Azev jovler. Ko Rossia bak 1915 dimlapir.

Radimi Artowara ke Saneaksat, Figner va Запечатлённый труд ( Namio ke artowasik ) sanegar. Bata neva al askir da in tir kotgrupaf koe varafa tamava isen ina kal jontika ava di zo malrossiavar.

Figner va konaka blirizva ke nuyevaf artowasik is yon teliz icde izva ke rossiaf artowas lizor ke 1870-e sanda isu 1880-e dere al suter.

Vera Figner lerdsandaf ba 15/06/1942 koe Moskva awalker. To tan riapaf rossiaf nuyevaf artowasik diliodon awalkeyes vols xonukesiyin gan gindafi roti ok klibuyun gan Bolcevik bolk.




#Article 224: Vera Lyubatovitc (299 words)


Vera Spiridonovna Lyubatovitc yer-kirafa gu Ostackina ( rossiavon Вера Спиридоновна Любатович, Осташкина ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Moskva koe Rossia ba 07/08/1855 kobliyir. Ba 01/01/1908 koe mila widava awalkeyer.

Vera Lyubatovitc tiyir nazbeikya ke gaderopafe gelbesikye ke Cernagora tise dritik. Gadikya tiyir vey yasa ke pilkotik va moavaxo. Vera va baroya berikya dikiyir : Olga ( 1854-1917 ) is Tatyana ( 1859-1932 ) is Klavdya ( 1860-1924 ).

Radimi oldafa vayara, bak 1871 do Olga berya va Swiza koirubar lize va selaropa koe kotla ke Zürich vayar. Do Olga is aryon jotaf rossiaf vayasik va Seltevaf Artowas Kotrossiaf grustaks denfir ise koe rubiaxe ke Vpered rossiavafa seltevafa virda ke Pyotr Lavrov.

Koe Swiza birgaf rossiaf gindaf ardial tiyir toideson tegipis ise va rotis artowasik bolkon tcaluteyer. Batdume moi dimpira ko Rossia ba 28/10/1874, Vera zo soper aze ko flint ke Xarkiv zo arburer. Titi 1875 amudanon zo tunuyar aze ba 03/03/1876 zo vanbulur.

Voxe walion koe Moskva va inafa artowasa lospa gin denfir nume bak anyusteaksat ke 1875 gire zo soper. Do jontik palik gu kumsetusa gesiara is acagira is dagira va memwedaf sanegaks isu amuzera zo kojizar. Bal Jiz va 50 ba 26/03/1877 gu tevda ta poana kobara koe iaxe zo lanzar. Gakera gu dagira koe Sibira sperantanon zo nuner nume ko Tara koe gola ke Tobolsk zo stanjur.

Banlize va Viktor Ostackin ( 1854 - 1903 ) rungruper, i va ar divblinik lanzayan gan Jiz va 193, aze bak 1880 yerumar. Nope « fimafa turestara » tove lizukaf tawadayikeem, sin bak 1881 zo divstad aze ko Kartcinskuy koe utca ke Krasnoyarsk zo arbured. Mali 1882 koe Minusinsk az Yeniseysk blid. Ba 1890 ko europafa Rossia enintenon ronodimpid.

Bam va Oryol koirubad. Kaikion giva gracawed. Vera Lyubatovitc ba 01/01/1908 koe Moskva awalker aze koe Vagankovo awalkikxo zo kotawar.




#Article 225: Vera Zasulitc (223 words)


Vera Ivanovna Zasulitc ( rossiavon Вера Ивановна Засулич ) tiyir rossiaf arotievaf artowasik az marxevik. Koe Mixailovka widama ke Smolensk bowexo koe savsafo rossiafo gindaxo ba 08/08/1849 kobliyir. Ba 08/05/1919 koe Sankt Peterburg awalkeyer.

Ke oluafa yasa, Vera koe olda koe Sankt Peterburg vayar lize va kotlafa artowasa anameda nume daalayason va Sergey Netcayev mecobevik bak alubeaksat ke 1869 zo soper. Zo koflintar aze bak bareaksat ke 1871 tere zo tunuyar.

Bam va Xarkiv koirubar lize va Geef jalmasikeem birgotaf blay grustas va bilmara va gindafa vertuma di denfir.

Ko Swiza gelber aze ko Rossia dimpir banlize dene Zemlya i Volya grustaks sayudar. Moi solpera va lizor bak anyusteaksat ke 1879, do Georgi Plexanov is Pavel Akselrod is Lev Deutsch is Ossip Aptekman is Elizaveta Kovalskaya va zabdura va Tcerni Peredel grelta paker.

Va marxevaf sanegaks kalrossiavar, don tulon Exaksa ke doevafo pako sanegayana bak 1882 koe Genève. Koe London koe Britana gelber. Radimi daalara va Karl Marx, va arotieva ilfir aze mali 1883 va marxevaf lizor yoter.

Do Georgi Plexanov va Tunuyara va Kobara lospa zabdur, i va taneaf marxevaf grustaks, ise va sanegara va Iskra fela paker. Bal toleafa aba ke Dodelafo Seltasokasanerotifo Rossiafo Pako koe Bruxelles az London bak anyusteaksat ke 1903, va tcilkeem ke Lenin garfelon tsuner.

Ba 08/05/1919 kadimi Artowara ke Santaneaksat awalker. Koe Volkovo awalkikxo zo kotawar.




#Article 226: Vertuma ke Tanzania (232 words)


Tanzania tir galdafe is jonpakofe is taneatisikafe sokasane, kobliyise ba 26/04/1964 nope joara va Tanganyika is Zanzibar kabdion tuvolruptesaweyes arti germanafa az britafa boniara. Yolt ke Tanzania tir ponaks ke tela taneafa asanka ke Tanganyika isu Zanzibar.

Noelafa tadlemwa, vanikatcuyuna ba 27/10/1977 bak saneaksat ke 1984 zo fabduyur.

Taneatisik va Sokasane, dere tis sokokilik, kan tamefa rontifa vekara tori alubdafa foxiega zo libur. Va taneaeldik kaatoes va bowere lente puloda koflir, is va eldikeem vanmiau pulodaf bewikeem ok sanoy melibuyun korik.

Tanmagafa Vedeyafa Koka tir dem 274 deba ise va mweem va kotafe sokasane vanikatcur. Soe Zanzibar ewala isu Pemba va Artowase Bowere ke Zanzibar tadler nume va intafa puloda dere dadir nume va lanyona mwa gu intafo tawavo rovanikatcur. Pulodik kan tamefa rontifa vekara tori alubdafa foxiega zo libud.

Malyerotafi roti tir loeke esafi, golde zinera ke aluboya vwa tisa ke grelt kizey ok islamevafa mwa ok britaf Common Law verteem : taneekaf erkey az utcaf erkey az Magister tregul az Dalaf Tregul az Sperantamb Tregul.

Noeltafa redura va Tanzania ton tutanara ke toloya patecta va lana tuvolbograra dile weber voxen saneroti wan zo nendoyer, tuke konoleks ke Julius Nyerere, i ke taneaf taneatisik tiskiyis va barsanda dem roti vox meinkeyes va rictulokafa ok torkafa vertuma. Bata bogruca va inkera va Walvedeyaf Gakes Erkey ta Rwanda ko Arusha tulon noveyer, ta malyera va gejaf gomilasik orkon gu rwandafa saneaytara bak 1994.




#Article 227: Victor Hugo (279 words)


Victor Hugo tir tan logijaf francaf ezlopik isu suterotik. In koe Besançon koblir ( gadikye tir biptik is gindaf jadiwik ) aze dene Louis-le-Grand olda koe Paris vayar. Mali 1816, va suterotafa kubla ruyer : « Djutí Chateaubriand ok mecoba !»

Victor Hugo, tore, tir ezlopik is gazarotievik. Voxen bifeem ke 1830 is skedegara va Juliette Drouet va betarapa va rieteem gu int daskir ise va int gu ematctaneik ke pestakevaf lizor. Inafa kraba vanpir aveg ke « Le Cénacle » rijay lospas va yon jotaf pestakevaf suterotik. Do Gérard de Nerval is Théophile Gautier, va « Hernani meldara » kev pakoikeem gu pulukevafa wenya mowar. Norlaf suterotik, inafa fiuntuca kalion vanpir kotgrupuca. Victor Hugo bak 1841 den Francaf Cultim zo libur. Bak 1843 va Léopoldine nazbeikya drasur nume ko gaderopa va vandiliara va kranav nuvaneyar.

Konteno gan mejera ke sane bak 1848, Victor Hugo vanpir sokasaneevik ise va plabuca gu Napoléon III fintar. Batdume ko Jersey az Guernesey va int divblir. Bak 1859, va emnagara ke gindik vewar. Remi bata divblira riwe tiskisa va tol-sanda, va tel lokulaf pak ke intaf grabom warzer.

Ko dimon Franca bak 1870, Victor Hugo wetce leca va sokasanefa acagira va Toleaf Gindugal zo emuder. Gu krinanik ke Paris az magik zo libur. Batvielu inafa suterotafa warzera va ema gu gaderopa xaadar. Va konak grabom bokan gan divblira benelon sanegar.

Siakrafo gu buleem ke tamava, Victor Hugo va intafa swavafa envara va tame gu ovopafa is kiewatrakurevafa wira va ayafa izva ladotrakar. Darpe tandeem, en vanpir kevujevik ise va tapedeva poon ranker.

Inafa vedeyefa is wideytafa caxa koe Paris tir ilamkafa, kiren ino bak blira al tiyir tel losanef suterotik is kevrojusik va Sokasane.




#Article 228: Viktor Vavitc (suterot) (572 words)


Va bali stegeyeni loon dam teli kovebayani pu Viktor Vavitc me rogestit, i pu cugexaf berpot ke Boris Jitkov icde 1905-e tanda lize taneafa rossiafa artowara dilizer. Suteyen wali 1929 is 1934 az pakon tusaneayan ton divokseks bak mila rekola, Viktor Vavitc bak ane rotafe sare zo envar. Nuyotackafa lidawicka abdivodasa remi 1920-e sanda tir griawiyisa ba 1934 viele taneafa aba ke Tanara va sovietaf suterotikeem, gransena gan Stalin, irowon ic warzafa seltevafa geltreva va int emar. Batvieli, kot grabom di gotir galbeduks oke di zo deokar.

Ronosanegayan bak bareaksat ke 1941, arti barda radimi awalkera ke sutesik, az tere vilayan gan Stalin urayara, Viktor Vavitc golde takrelaf rubiasik di zo giwayar. Jiligason da va dugapafa neva dagir, bantan va konak tulok birgon djukuvider...

Grabom bak 1999 koe Rossia zo dimblisir. Malyopasik va in gu  bocaf rossiaf berpotany ematcon gu Geja is dili ke Tolstoy is Jivago selaropik ke Boris Pasternak is Bli is bali ke Vasili Grosman banviele duvud. Ae Pasternak va Viktor Vavitc gu an rossiaf berpot icde Artowara ke 1905 torigiyir. Isen va kevitsayani bali ke berpot ke Grosman en gotrakut, i va suteks tenuyun bak 1962 vox urayayan gan doevafa rictaga num fodrasuyun vox gire awiyis bak 1980. Milinde koe Bli is bali, Jitkov moe izvapa va int omavar ise va folvafa blira ke toloya yasa nakilar, i ke Vavitc yasa nokodayana gan Tsar roti is inaf birgaf ardial isu Tiktin.

Bro an grabom ke Grosman, Viktor Vavitc va Tsar urayara dere me rotortayar. Volgradilik dum Viktor Vavitc meropursatanon me zo rokiblar, i dum oxaf is axaf ebafamik klokas va sayakafa klepa num segus va ardial, i dum idjik ke berpot. Askison da Tiktin ar koredik etrakasaf gu dilizesa artowara kalir : « Tokdume vrebon dodelik ? Tokdume me kot ayik ? Tokdume dodelik tid taweip ? Tid dodelik kiren... va batcoba anton grupaskid, edeme co tid malyerotik. », pune batcoba va daneksaj arse co nekiyir.

Lanaca ke tanizva ke Jitkov va dulapera pilkovon jekur. Bak 1905 va aora iar, mu rojusa lospa kev stakera va Yud korik. Bata bifa tir gamiafa koe Viktor Vavitc, kiren bat in osk tir berpot va dodelafa piksa voxosk yatkafa vajikera va rossiafa yudfimuca, i vajikera popon is zatkackon slemana. Bata yudfimafa eepta kiewagiyina gan Tsar vertuma gan doeva zo wanur, isen bata rabatera tir tiskina bagalacka lodam antafa golara. Koe Viktor Vavitc, Artowara ke 1905 afion gu tela ke 1917 zo guzekar.

Xantofa sutera tanafa is mematcafa ke Boris Jitkov va roidasisa nega ponar, i va bitc va mon san-toloy koredik dikis va walglani bali. Bata bitejkorafa vegedura nijur budarapa va berpotaf darsaceem ise va keucapa is trumucapa bas belisik imaxur. Va bagalara ke John Dos Passos koe USA barberpot milugale suteyen rotrakut, is moekote va figafe ksease elpatckane buneyene gan Sergey Eisenstein bak 1920-e sanda.

Izga ke Potyomkin gejatota vamoe Viktor Vavitc ostik azenter. Eisenstein va elpatara va lenoparapa va Artowara ke 1905 klokayar, voxen arbe um ugal va zixa ke tarlera ke drig ke Potyomkin anton di gonizvayar. Boris Jitkov va coba lordemeyena gan sovietaf elpatasik lajutukramar : i va tamef kind loviele voldjuyoltas va xo isu voldjumevlas. Boris Jitkov gu izvopaf lag meviele krular voxen inaf berpotaf fitc va katcilinda razdar nume va grot askir.

Viktor Vavitc va ankutuca ke ayik kev kota kotreva, izvar, i kev kotreva dare gazarotifa az re doevarotifa. Ae tir an berpot va Artowara ke 1905, voxen sare anton tir yonta. Banugale funeyer, wan funer.




#Article 229: Vilhelm Moberg (311 words)


Vilhelm Moberg koe Algutsboda koe Småland gola vagee Sveriga bak 1898 koblir. Vey yasa dem sayakik is graltamik, benelon tir mivravesik.

Dene Folk Academy bema ke Grimslöv bak 1916-1917 az dene yasegafa bema koe Katrineholm bak 1917-1918 vayar.

Azon va konake une wetce aalkobasik ik dodelik koe triviaxe kereler.

Inafa taneafa drunta suteyena bak 1919 tir lexabuska : Kärkek och pengar. Tantomon mu sodegasa gesia zo zirseyer.

Mali 1919 kali 1927, Vilhelm Moberg tiyir felusik aze vanpiyir elupkaf suterotik.  Gan Raskens, en soldatfamiljs historia ( Rasken, izva ke sayakikafa yasa ) berpot sanegayan bak 1927 zo razdar. Bat berpot trumon valdigayan va yasaf prosteweem is vieleafa blira ke Rask sayakik is Ida kurenikya tici XIX-eafa decemda divrozar.

Kiewatca ke bana neva noveyer da Moberg va suteropa varon di ektudayar. Va konak berpot pimtas va blira koe Sveriga dene tawadayafa ok widavafa anameda di sanegayar, i va berpot kotviele valdigapayan nope arse turestara ke darefa felusa klepa. Vieleuca is figafa bliragropa koe tawadayafa ok rabafa tamava dure towasa, is mejera ke zaeiskafa blira tid rigotafa watsa koe grabomeem ke Moberg.

Bak 1941, koe tan berpot ( Rid i natt ), va zixa dilizeyesa bak gazugal ke Kristina volaun pimtar, viele germanaf oluik kofelitison va sverigaf volruptes tawadayikeem ko Sveriga zo stakseyed. Banvielu in vanpir suterotik lyumas va kalstegera is ristara. Bat berpot tir kiewatcapa. Radimi barneva dem nyabafa rupa, Moberg va sposaf balemnevaf bwoy icde divlamasik bokar. Va san-tolda ke blira ektur. In wali 1949 is 1959 zo sanegayar.

Bak 1970, Moberg va bitonaf izvaf grabom bokar voxe me lajutenuker. Bak 1973 wizuson kser.

Dum aryon miloxilaf suterotik vey dodelafa pula, tulon Ivar Lo-Johansson is Harry Martinson, Moberg va blira ke morik is inyona prostewa isu giltira isu vieleafa lyumara dalinger. Inaf grabomeem va zolonaf valdig icde seltafa izva kaatoer ise va turestara ke gedraf seltaf is gaderopaf lizor koe Sveriga nedir.




#Article 230: Villaviciosa meld (1710) (trutca ke Jean Alaux) (118 words)


Villaviciosa meld (1710) ( francavon Bataille de Villaviciosa, 10 décembre 1710 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Jean Alaux francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 91-e runda re kereler.




#Article 231: Varlam Calamov (479 words)


Varlam Calamov ( rossiavon Варлам Тихонович Шаламов ) tir rossiavaf suterotik ( 1907-1982 ) tiskiyis va 22 tanda koe Gulag pemaxo. Va yona eaftafa nega divimpayar.

In koe Vologda bak 1907 koblir, dene yasa rawatana gan Artowara ke 1917. Varlam Tixonovitc Calamov tir alubeaf is ironokaf nazbeik ke gertik zuken gu ksubera gan warzafa vertuma. Radimi bemaf vayarugal, bak 1924, va copuca yategar nume va kobara poke Moskva trasir. Bak 1926, vanpiyis dodelik, va kotla rokofir. Koe Moskva va nevaxe is enidevaf ik vegedurevaf rijay nobar. Toz suter. 

Bak 1929, koe birgotafe rubiaxe amuzese va Bafela Ke Lenin zo sopur, i va valdig lize Lenin va prealaca icde kiblara va Stalin wetce direokilik muxayar. Va tolda koe kobaso pemaxo koe Vicera valente Ural rodega tiskir lize va yerumanikya kakever. Bak 1931 va taneaf suterot koe Moskva piskur.

Bak 1937, Varlam Calamov gu xaltafa alubda zo lanzar, koridanon gu « trotskievafa kevartowarafa tegira ». Ko Kolima zo stakser, i ko sovietafa Sumefa Roneka. Ton volayaf gropeem koe amidafo moavaxo kalkobar. Inafa gakera bak 1951 tere ten tir nume in zo tunuyar voxe va sokera koe Kolima zo eyoder. Va ezla suter. 

Viele va Moskva bak 1954 dimlapir, arti sanperdafa metigira, pune gan yerumanik is nazbeikya zo aloyar, kaganon gu tira vas « volnik ke sane ». Diretandon, Varlam Calamov va sutelara va Yona nega ke Kolima bokar. Moi tunuyawera, va Pasternak kakever. Bantel va nubasuteks va Jivago selaropik ba toloya toma bak 1954 az 1955 pu in odiar. Kle Calamov tir tan taneaf is riaf belisik koe Sovietafa Tanara va bat cuisaf berpot biutun num gosanegatan koe Talteka.

Varlam Calamov bak 1956 winugon zo dimrokar aze koe Moskva va int inker. Va paskalera va Pasternak joar, va Neklyudova toleafa yerumanikya rungruper. Yona nega ke Kolima neva koe TSSS zo vewar nume koe divefa patecta pakon zo piskur, voxen Calamov va mek askisikaf sang di remzawar. Bumaf is akolaf, wiiskaf is xadaf, Varlam Calamov bak 1982 koe oviskikafe ropexe mulufter lize voleron al arbureyer. Bak blira, va abica ezlafa larma koe vo anton al sanegar. 

Nuca do Pasternak isu Soljenitsin isu Nadyejda Mandelstam abicedje jijad. Calamov al vanpir mustik is snivik. Jontikote suter, va ezla az mivizva az vayaks az « kevberpot », az wali 1954 is 1972 va Yona nega ke Kolima. Ki ke neva birgoton is mestujenon gan Calamov zo amuzed. Taneafa rossiavafa piskura koe London bak 1978 zo sanegar.

Kan Yona nega ke Kolima, Calamov va kelda al fetar, i va mayakelda rem mevestayana coyunta van meuculen bup ke ayafa gloga kal fentodafa « winta » inde daginik va Kolima giyoltayad : « Kolima, Kolima, ey vecasa winka ! Fentugal va san-toloy aksat dir, arak to idulugal tir », i kal winta frofanafa gu yupkoraf divtawavik awalkaf loon dam blis, is tulevetirayan nope stezon beonaf nelkot : « Kobara tir uum va poruca is aliuca is gradiluca ».




#Article 232: Varvara Aleksandrova (320 words)


Varvara Ivanovna Aleksandrova ( rossiavon Варвара Ивановна Александрова ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Moskva koe savsafo rossiafo gindaxo bak 1852 kobliyir. Ba 27/08/1924 koe mila widava mulufteyer.

Varvara Aleksandrova tiyir nazbeikya ke rabikye iase va vage isu dolese. Va aluboya berya dikiyir : Natalya ( 1846 ) is Aleksandra ( 1848 ) is Olga ( 1850 ) is Ekaterina ( 1854 ) is Maria ( 1856 ).

Radimi yasegafa vayara, bak 1872 va Swiza koirubar lize va seltaropafa kotla ke Zürich denfir. Koe Zürich va Fritsch rijay dem rossiaf vayasik nobar, don Vera Figner isu Lidya is Sofia Bardina is Olga Lyubatovitc isu Vera berikya. Sin va ravalduga ke diref Seltevaf Artowas Kotrossiaf grustaks belcon buned.

Bak 1873 koe rubiaxe ke Vpered virda ke Pyotr Lavrov kobar. Viele rossiafe bowere dirgar da rossiaf vayasik va Swiza di bulud ise ko Rossia di dimpid, pune Varvara Aleksandrova va Paris koe Franca vayatason koirubar. Voxe va kotlafa doca me tenuker kire teni 1874 ko Rossia dimpir. Bak toleaksat ke 1875 koe Moskva, va redusa aba ke Seltevaf Artowas Kotrossiaf grustaks, aze bak imwugal ko oksiiaxe ke Ivanovo-Voznesensk kobatason lakir. Tove dodelikeem tegison gaderopon galbedur.

Koe bana widava ba 19/08/1875 zo soper aze zo koflintar. Ba 26/03/1877 bal Jiz va 50 ke Sankt Peterburg nope pakera va kumsetusa tegira is platera va kevmadara is amuzera va memwedaf sanegaks gu tevda ta poana kobara zo lanzar. Gakera gu divblira ko Verxolensk koe Sibira zo nuner. 

Banlize va Mark Natanson rungruper. Teni gakerugal bak 1882, sin koe Yakutsk gola belcon enintenon zo stanjud. Yerumad ise va daginikeem tciced. Bak 1883 koe europafa Rossia ronodimpid. Azon va Seltevafo Artowaso Pako yoted. Mali 1904 ko divexo blid, kali Rossiafa Artowara ke 1917 viele ko Rossia dimlapid.

Bak 1919 Natanson yerumanye ve akoleper. Ba 29/07 ke mil ilanacek koe Bern koe Swiza mulufter. Azon koe Moskva Varvara Aleksandrova veter nume ba 27/08/1924 awalker. Koe Vagankovo awalkikxo zo kotawar.  




#Article 233: Varvara Batyuckova (366 words)


Varvara Nikolayevna Batyuckova kurerayoltkirafa gu Tsvileneva ( rossiavon Варвара Николаевна Батюшкова, Цвиленева ) tiyir rossiaf artowasik. Koe savsafo rossiafo gindaxo bak 1852 kobliyir. Ba 12/08/1894 koe Ozyorki koe Oryol winka awalkeyer.

Varvara tir vey guazafa oluafa yasa, i vey Batyuckov. Gadikye tir sokaf flibik. Koe yasaf pilkot yasegon mbi taver. Bak 1872 ko Zürich koe Swiza lapir lize koe kotla di vayar. Gu anameda dem rossiaf vayasik is gaderopikaf divlamasik va int kavanar. Va Fritsch rijay nobar. Bak 1873 ko Rossia dimlapir. Koe Moskva va lizukaf rijay ke Tcaykovski grustaks denfir.

Yateteson va ardialafa enintera is pirdayanon gan Sofya Subbotina, va Moskva bulur aze ko Podvorgolsk widama koe Oryol winka koirubar lize koe tawadayikafa bema taver. Tove tawadayikeem kev bowere galbedur. Bak lerdeaksat ke 1874 zo soper aze ko Jiz va 193 ke Sankt Peterburg gu amuzera va zukena neva zo gesiar. Ko flint ke Moskva zo arburer voxe golde maltegira ke yasa zo divarientar nume kadimion zo tunuyar.

Va bewik ke rossiaf artowas seltevaf grustaks pomar. Do Nikolay Tsvilenev is Natalya Armfeld is L- Ivanov va dagin palik lajupuzerar. Bak idulugal ke 1875 va yovara tunuyatasa va Morozov div flint ke Tver tegison paker. Sopura tiner nume Morozov ko Sankt Peterburg zo arburer.

Varvara Batyuckova koe kraba ke Bixanov lipok do Tsvilenev is Anosov ba 10/05/1875 zo soper. Koe Sretenski ardialxe taneon zo dagir aze ko flint ke Sankt Peterburg zo arburer.

Kogrupara va arienta icde kevbowerefa galbedura va ina bak 1876 zo kojizar. Bal Jiz va 50, gu tadlera va memwedafa doda isu pakera is amuzera va gomilaf sanegaks gan Aptaf Tregul ke Bowere zo koridar.

Ba 15/03/1877 gu zelara va rokeem is lerddafa poana kobara koe iaxe is rezgalera ko Sibira zo lanzar. Va Nikolay Tsvilenev soe ronokurer.

Bak santoleaksat ke 1877 do kurenik va Irkutsk artlakir aze mali 23/01/1878 koe Malicovka widama poke Balagansk koe mila winka gonosoker.

Arti santolda ke stanjura az divblira koe Balagansk zo rictar da ko europafa Rossia rodimpir. Soe va koirubara koe Sankt Peterburg ok Moskva me rokar nume bak 1889 va yasaf pilkot ke Tsvilenev koe Ozyorki wida ke Oryol winka. Bal Aelakolacek ke 1891-1892, ta grustara va pomara tegison paker.

Ba 12/08/1894 koe Ozyorki awalker.




#Article 234: Vasili Grosman (166 words)


Василий Семёнович Гроссман ( rossiavon ).

Radimi vayara va altopelopa koe Moskva kotla, in vanpir dritik koe Donbas gola, ise mo kid va kawodikafa blira abdi Artowara ke 1917 pimtar, koe berpotam evlon gu 1934. Va int gu seltevafa geltreva martigon soar : va xanta wan zobesa Stalin ostik pasur.

Voxen geja va intafa  pestalera va TSSS ropplekutur : wal yona forteyafa doaliera is awalkopera va yudeikeem ke Europa, Vasili Grosman va sovietafa geltreva toz witar nume va torkevafa tisila ke Stalin vertuma isu ke Hitler tulanibelcar. Mali 1941 in tir gejadogolesik, tulon bak deblamera va Stalingrad ; gu batcoba va taneaf berpot sanegayan bak 1945 is yoltkiraf gu Stalingrad, yon wiks malsaveter.

Va yona ayikafa vrutara va gejagomilara dere kobaver ise remi anamkoyara va relkuca ke Treblinka kosmar. Bata izvafa vordava va grot, Жизнь и судьба ( Bli is bali ), bak 1962, konaritin is kopoutun gan KGB pu int di koswad. Bat tsokapaf berpot va Azilrebava anton arti tolsanda kaiki awalkera ke sutesik remigatar.




#Article 235: Vasili Poyarkov (171 words)


Vasili Danilovitc Poyarkov ( rossiavon Василий Данилович Поярков ) tir rossiaf vestasik, kobliyis ba megrupena evla is awalkeyes radimi 1668.

Bak pereaksat ke 1643, Poyarkov is brinuga dem mon 130 ayik va Yakutsk mallapiyir. Va Lena bost az Aldan kuksa azu Utcur azu Gonam moolapiyid aze va Zeya kuksa bak santoleaksat artlapiyid, az va Amur bost. Iskeyenon va artexo ke Amur bost, Poyarkov moe Oxotsk Bira azon totayar aze va reca ke Ulya bost artlapiyir. Moi fentugal ke 1645, va Maya kuksa vaticlapiyir aze totason va konaka kuksa ke Lena bostxo bak 1646 ko Yakutsk tere dimlapiyir, arti lewe bardafu ansu.

Poyarkov va tciamafa giva icde tuwava is sanelia ke datafa coyunta ke Sumefa Roneka al kayestayar. Neke va lo inaf dositik al drasuyur ise va osafa kuncara isu ankutuca al tcizayar. Va granaf myotaf bidiaks dere vanstayar. Voxen dositaf kazakik va in temotayad, kagason va inafa udutuca tove int is patectolik. Winkokilik ke Yakutsk ta malyera ko Moskva va in di stakseyer. Kaikion, va beta giva icde in mea dadit.



#Article 236: Vasili Prontcictcev (217 words)


Vasili Vasilyevitc Prontcictcev ( rossiavon Василий Васильевич Прончищев ), kobliyis bak 1702 az awalkeyes ba 29/08/1736 ( 09/09/1736 kare Gregorius jara), tiyir rossiaf vestasik isu totafayik.
 
Arti vayara va solokseropa is totara koe Moskva, Vasili Prontcictcev dene birervolia bak 1728 vilter. Bak 1733 gu rikulafa ekava zo abduaskir nume va toleafa brinuga van Kamtcatka vankolana gu liwotara va krimta ke Arktika welfa wale artexo ke Lena bost is telo ke Yenisey, dirgar.

Bak 1735 Vasili Prontcictcev va Lena mal Yakutsk titlapir aze va inafa riska kaiklapir aze ta fentugalura koe artexo ke Olenyok bost greeltur. Drigki toz akoler aze nope brayenjakola mulufter. Nekev yone arge va ronefa domega ke Taymir dega bak 1736 lajupartlapir aze keno krimta lentlapir. Dimlapison, Prontcictcev is Maria kurenik nope brayenjakola silukon zertud.

Nekev jontik xonukesik, brinuga di tiyir kiewatca ise va mukeem zomeyer. Remi lapira Prontcictcev va jontika ewala ( Fadey ewaleem isu Komsomolskoy Pravdi isu Petra ) grocelon ice krimta kosmayar. Brinuga tiyir taneafa elimon liwotasa va Lena bost wale Yakutsk is artexo is Fadey pargalu. Kurenik ke Prontcictcev, i Maria Prontcictceva, gu taneafa naelafa vestasikya zo torigir. Moi sinafa awalkera, sin poke artexo ke Olenyok bost di zo kotawayad.

Ki ke ronefa krimta ke Taimir dega is meftaxed wale artexo ke Olenyok bost isu Anabar gu Prontcictcev di zo yoltad.



#Article 237: Vawa ke Sibira (249 words)


Vawa ke Sibira ( rossiavon Сибирский тракт ), dere grupena yolton gu vawa mal Moskva ( Московский тракт ) ok Vawapa ( Большой тракт ), tir izvafa vawa kagluyayasa va europafa Rossia gu Sinia koo Sibira. Vegedura va vawa gan Pyotr gindik zo kexiyir, arti toloy aksat radimi zoltera va Nertcinsk bioga ba 22/11/1689, voxen kobavera bak 1730 anton zo tozuyud aze isti mon XIX-eafa decemda. 

Vawa tigiyir mal Moskva, taneon wetce vawa ke Vladimir koo Murom az Kozmodemyansk az Kazan az Perm az Kungur az Yekaterinburg az Tyumen az Tobolsk az Tara az Kainsk az Tomsk az Yeniseysk az Irkutsk az Verxneudinsk az Nertcinsk kal Kyaxta kazaxo jowon ice Sinia. Koyasik
koo Mongola az Gobi letaxo kaikon wan lakiyid, kal lan tuvel ke Rebavegapa koe Kalgan.

Titi XIX-eafa decemda, zalor geon zo arrundayar. Mal Tyumen, vawa tigiyir koo Yalutorovsk az Icim az Omsk az Tomsk az Krasnoyarsk az Atcinsk aze va savsafa vawa ko Irkutsk kazokeveyer. Vawa ke Sibira wan tiyir bliafa etola kagluyasa va Sibira gu Europa kali ironokafa sanda ke XIX-eafa decemda aze gan remsibiraf kelot zo ikaplekuyur.

Vawa va siniaf warzeks mal Kyaxta kal Moskva rembureyer, nelkon va yelada vox dere leso is aryon doleks. Moni 1860, tandeafa mordara tiyir dem yelada vas 6000 decitor numen vawa gu « vawa ke yelada » dere zo yoltayar. Fentugalon, zalor kan impadimotafa teremta impana gan okol zo gilaskiyir. Yelada artlakisa ko Europa koo Rossia banugale tiyir ke lokiewafa duga is tcazapafa loon dam tela koyayasa moo bira.




#Article 238: Utagawa Hiroshige (868 words)


Utagawa Hiroshige ( niponavon 歌川広重 ) bak 1797 koe Edo koblir aze ba 12/10/1858 koe Edo awalker. Tiyir niponaf zovdasik is gretcasik is gwetusik. Kan yon enk dem gweta va Fuji tculk ok Edo wid solwikar, kanarison va yona vula ke vieleafa blira ke widava abdi inafa artazukara bak Meijiugal.

Vey samurai gejikafa yasa yoltkirafo gu Andō, Hiroshige gu Tokutarō az Juemon zo yoltegar kiren niponafa prostewa dineckeyer da bak blira yoltegaruyur. Gadikye tir kevfirdesik koe Edo ( re Tokyo ) widava. Malida ine tir sandafe larde va lingeropa gruteper, pune gan Okajima Rinsai elaf lingesik zo kotaver. Bak 1809 gadikya awalker aze dere gadikye fure. Tise san-toldafe, Hiroshige vanpir okilik ke Andō yasa nume va fli wetce kevfirdesik gowanur. Bak 1811 va lingexo ke Utagawa Toyohiro gwetus feliik soe denfir, radimida wetce tavembik gan Utagawa Toyokuni an feliik al zo lanarar.

Bak 1812, arti tanoya taveyemba tanda, gu Hiroshige yoltega gan feliik mbi yofter nume va yon taneaf grabom sugdar. Bak 1818, va yon yunkeks ta buskezlak ( Kyōkabon ) is gweta va kabuki wenyusik is enk dem delt va sposafa aboyusikya isu gejik zovdar. Voxe remi bata taneafa rekola, va fitc me ronoruyer kire va vebareem ke kevfirdesi fli adaerser. Bak 1821 kurer aze va yon grot toz bokar. Bak 1828 Utagawa Toyohiro feliik awalker. Ine va Ichiyūsai  yambayolt bak 1831 narar ise va patectoy koaskir. Va sanpakaf enk skur : Sposaf wiks va Edo kelu ( Tōto meisho jukkei ).

Bak 1832 va kevfirdesi fli jovler aze va enk dem 53 recela ke Tōkaidō vawa gwetak bokar, koswayanon gan winugafa vuida viele va shogun patectokilik moo Tōkaidō vawa dositayar. Bata vawa va Edo gu Kyoto kagluyayar, isen recela tiyid xo lize sang zo yuteyed ise koyasik va mielcek rotiskiyid ike rotestuyud. Enk bak 1833-1834 ton rubiara vas kunoy tulok zo piskur, wason va akenafa kiewatca, nume va ine gu feliik va Ukiyo-e ( ewava va ezasa tamava ) lingeropa di domadar. Gu vwa ke Katsushika Hokusai zo torigir ise ganon di zo turestar. Batvielu va konakar enk ton amidaf breviz gu bata vawa ektur, i va tulon Anyustoy wiks va Omi winka az Wiks va Kyoto winka azu Osaka. Milugale va yona gweta kaatoesa va kabayap ok zveri ok imwa skur.

Ta inyon patectoy, Hiroshige va yunkeyena nyapexa koswayar. Inafa warzera tiyir granafa, dem mon 5000 ik 8000 grabom sedme aptacik. Jupayar da va patecta dun exuleyer. Ine va Nipona gu yamba kaikvolayar, etekason va geltruca is ezlopa. Keni yon patectoyaf gwetenk piskur : va Wiks va kotgrupaf debak ke tev-sanoya winka ke Nipona, tis wana dem 70 ewavak mali 1853 kali 1856, is va Sanoy kotgrupaf wiks va Edo ilamtafa larma dem 119 gweta brudisa va intafa vowidava is titisa sonara va klepa. Koe batyona wana, va xuf breviz bolkon faver, vebason va vanikatcura va tanuskaf is gedraf martig is estobasa wira is ticfisa siakara is jonkafa wirinda is azentapafa pinta is listaf ukaf ligundeks ; bata gweta tid ton tawovopafa elimuca ise va gedrafa ayafa tegira koe taneafa azenta nedid.

Raplekuson va prostewa ke kotgrupaf wiks ( meisho-e ), va vartaf debak tukotabar : va za is kuksa is stoya is uzda is krimta is meftava is zadayxo si dopewa is tumtaxo is wenyaxe is yeladaxe is yorida is dolta ; va oxinakila skur : tari is koyasik is dolekik is yambudik is tawadayik is befoltik is tucpastik is geisha aboyikya is samurai gejikye va batuon wiks blizesid. Inafa norluca tiyir nedira va telyon lokatcalaf patectoy ke tursia vox dere logubef wiks. Nelkon, va ewavak gu morik blizesiyir, i gu tegise sane ke Edo. Blira kotviele tickir oke zo tiaver. Kiblara ke yambik va merovansan koredik me sikapburayar, i va kabuki wenyusik ok sumo utiusik ok bijin listikya. Voxe va lizise sane askiyir, i va sane ke titefa Nipona. Wanuson va watsa va Fuji tculk conyon gu Hokusai, Hiroshige teni blira va toloy enk watson gu tumtafa meftava djur, i va enk sanegatan bak 1859 kaiki dalintafa awalkera, lize va nelkoteem ke taltekaf siak koplekur : Bar-san-tevoy wiks va Fuji tculk is Sanoy wiks va Fuji tculk.

Koe inyona gweta, Hiroshige va ezle ke tuwava dem alpozxa is cadim is afi is saz ( imwugalafa muva ik xefto ik nolda ik sel ) ok afizaf gemelt ( vanafiz koe bra ik vanawalt ik sielaf nom ik taelafta ik mielorika ) gogolar. Batcoba gan litevikeem zo ginutur.

Bak 1856 ine tev-sandafe vanpir buddevaf tucpastik kiren mancoba banugale tiyir vexa viele folisik va direfa awalkera satoleyer nume batkane va jiadara egadayar. Antaf delt va Hiroshige djuyun gan Kunisada moi inafa awalkera va ine ton tucpastafe blucte is ton tipokeyena oria dem praka koe nuba nedir. Krabes tucpastik dum Hokusai, ta antafa gildara is volara va tuwava, va patecta exuler. Bak 1858 ve beyolakoler nume va divkiavasa ezla ponar : bata neruma azon gretcayana keve atcom ke kotawaso tumtaxo, va inafa griva mu koyara is patectoy vrutackar.

Gweta ke Hiroshige va europafa lingeropa di artowarotayad ise va atrira ke liteva webeter, droleson va europaf yambik mali Tamefa Wonara ke 1862 koe London azu 1867 koe Paris. Grabomeem ke Hiroshige va Whistler is Édouard Manet is Edgar Degas is Claude Monet az Vincent Van Gogh tulon turestatar.




#Article 239: Tumbuktu (840 words)


Tumbuktu ( uldinen 32 463 ir- ba 2005 ) tir san-pereafa widava ke Malia is widot ke milyoltafa Tumbuktu gola. 

Tumbuktu ( sonxayavon Tumbuktu = betsava ). Widava ke Malia lente lodavapa ke Niger bost. Tigir arte 10 km lente bost koe bixefa azeka lize jontika tourka isu brezodamna isu pia tigid. Sanelia va 40 000 irubasik mon ruldar.

Izvafa abdieuropafa pakava ke Tumbuktu tir barlentkorafa is welmapafa ; rawaks valenteon is vatalteon anameon tigid ise va logijafe lekefe divatce vrulutad ; tela mazjidapa tigir poke lenteuulxo ; bak 1826 inafe anambe gan Fula saneik al zo vilar ; teni XIX-eafa decemda widaki is toloy folk gan francik valenteon zo vegeduyud. Nuda tid mantafa, mona fereon tid vegemkirafa is glupanyafa is vegeduyuna kum awaltturodayana anamkafa norka. 

Savsafu Tumbuktu va tevoya revava ruldar : i va vageeon Sanegungu tela losaneliakirafa dem toloyo dolexo is Sidi-Yaxia mazjida, is va isteon Sararaika lize Yukubaina ceixik lekeon sokeyer ise lize berma ke sonxay gazikeem tigiyir, is va vatalteon Bagindi kontomon vamolavana omafa revava, is va Sankore vane lenteuulxo tela sonray revava dem tela alubtamakkirafa mazjidapa, is va vagetalteon Sangereber dem santantamakkirafa mazjida. Molt tigir koe Kabara kene lentedomega ke Niger kuksa. 

Anton rade bak muvugal ugale ko Niger bost va widava rionda kagluyad, va ara lava dam tela ke ujiweem is lavakeem Tumbuktu me digir. Lekeon mal Djenné ik Macina va intaf bloteem is mal Kabara va inta Tumbuktu malsaveyer. Nelkon tiyir kazawidava tukulana kan remdolekareem wal Sudana is yona termtajoya remolakisa va Saxara vane Magriba ik Insalax ( Tuat is Jazaira ) is Xadamus ; pu Sudanik va eip ke Taudeni kawoda is yon lentaf is xorabaf warzeks is moavaroga is leltxa ; va folida ik arida ik yona brixa iku lay ke Kano ik wula ikz-. Bata kazara ixam al tuomawepeyer mali francafa kerelera. Moni 1895 va 6000 ir- deblitafa sanelia jontolawesa ba dolexoviel ware anton ruldayar ; va Sonxay saneik ( jontik moekote koe Kabara ) is kuntaxik is Ruma tolzaavik is Fula saneik isu Tuareg isu Magriba is parloesik ke kotafa Lenteafrika ruldayar. Va Bekaya staba lizukafa gaderopafa turestuca nelkon pasuyur. Tuke kruldesuca ke yona madrasa bema isu nevaxe, islamevafa araya koeon tiyir zackafa. 

Moni 1077 Tumbuktu widava gan Tuareg saneik nuve zo reduyur ; olgalicura va Walata bak 1325 gan Manding saneik, ko Tumbuktu va istefo dolexo ke gola arbureyer. Ton zolonaf aveg ke islamevafa araya gan Malia Gongo-Musa gindik widava zo artazukayar. Porfeon tiyir tana idja ke Sonxay toleafo gazaxo. Ba 1591 gan magribik zo olgalicuyur, aze inaf andalusaf zeltkirik stan gan Djuder di titickaweyed ise tiyid va xanta ke Ruma tolzaavafa sanelia dana bak XVII-eafa decemda ve tuvolrupteweyer. 

Kramon, bat olgalicusikeem stayan ko Sudana gan Djuder is yon taneaf radimifisik ( pacik ke Tumbuktu ) va stuvik moekote ruldayar. Inafi aroti isu volugda isu dubiereem isu warkuca isu gruspesuca isu brazareem va islamevikeem is grupelikeem isu volgrustasuca vaon nelkon di murobayad. Kev sudanaf seltay va tanoya lodawalkedaca inafa walpira lazavayar. Folison va yon grupelik ke Tumbuktu, vertuma ke pacikeem, ede loote al jijayar, va enrawara va coba volfakon vegeduyuna gan Manding gindik is konak Sonxay askiaik ke Gao co stayar. 

Mali 1660 vertuma ware anton erniguyur koe Tumbuktu ware golevgayas va yona rinta bak 120 tanda. Remi rekola mali 1660 kali 1750 va 128 vanmiae bat espuwes pacikeem  Tedzkiret en-nisian  neva dribur : va vertuma mana ota uiveon adalar. Mali monion 1660, kot kalstegesikam dan en tiyid pirtaf da sanefa blikera koe mazjida yolton gu sin zo kaliyir, va rictulamuca anton videyed ede pu Ségou Bambara gazik geeon mwaskis culiekayar oke pu Ulmidan Tuareg saneikeem lenteon mwaskis is fereon kerestias va Tumbuktu va yona gamiaxa webexa dodeyed. Mali 1780, Paca vergumvelt en griawiskiyir, acum koe Tumbuktu anton tani vodasi kadi kiblani vanmiau Armik gan ont Arma sane ont Bambara sane ont Macina Fula sane kare felisuca ke ugal wan tiyir. 

Geltron, muwidava bata rekola di tiyir tana ke trenafa musuca is copapuca. Bak XIX-eafa decemda, Tuareg saneikeem taneon mupeyer ; azon Tumbuktu zo keviduyur wal in is Fula saneikeem ; wali 1826 is 1846 in va widava kereleyer ; dotrakura walpiyir, pokaykasa va Fula kadi is Sonxay kadi, is jovlesi pu Bekay ceixik va dotafe bowere. Va widava El Xadj Omar ve koilkayar voxe zertuyur lyumason va Bekkaya sane. Wale Tuareg saneikeem isu Fula, koboda di trenayar. Bak 01/1894, francik stan gan Joffre va Tumbuktu kereleyed. Va abdifa zolonuca widava mea ve dimtrasiyir. Ba volruptesuca ke Malia, bak 09/1960, wetce kelu ke warzafa soka Bamako zo abdualbayar. 

Bulafa gijayoltuca ke an kazaf widap ke taltefa Sudana al askiyir va mukot ke jontik taltekaf koyasik. Bak 1826 Laing koon artlapiyir voxe zo adjubeyer ; bak 04/1828 Caillié sanbalemkon ugalzeyer aze va pimtaks askiyir ; Barth nendanon gan Bekkaya sane bak 1853 koeon tandackuon bliyir ; bak 1879 Lenz koon lakiyir.

Tumbuktu ( francavon Tombouctou ), tir burkaf debak ke Malia.

Tumbuktu tir tano katcalapafo izvaxo ke tawava nume bak 1988 wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.

Bat debak re ( 2018 ) bevular iyelaf.




#Article 240: Turkafe kolavaxe (trutca ke Ingres) (576 words)


Turkafe kolavaxe ( francavon Le Bain turc ) tir trutca anamkafa vas 108 cm-, i puntalingeks keve inta skuyun gan  Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1862. Koe Louvre tcilaxe ke Paris re tigir.

Tici blira, Ingres va tela loon ikrarenafa trutca ke intaf grabomeem redur, i va harem nakila gesiasa va watsa va lebaca gu watsa va Roneka. Gu yona twa ke Montagu Lady ( 1690-1760 ) negasi va worara va ayikyafe kolavaxe koe Istanbul tozi XVIII-eafa decemda, va int koswavar. Ta bata ponara lize regvel gazad, Ingres va vola ixam tigisa koe yona direfa trutca gire faver. Bat bocaf grot ke yambik vamoi inafa awalkera pu saneg anton zo razdayar.

Konaka sanoya turkikya ton gedrafa tila moe darvawa koe ronekaf koak aname drimula debanyed. Konaka kolavasikya nemon div lava altosotced oke liuged. Ara pulvidad ise va fada ulid. Koe ludev kona stuter, kabdueon ara geon wiyina kan teca kinga lexur. To gan santara ke tana ayikya va mou ke vegungik, ikrarenuca ke trutca moekote zo kir.

Bata trutca ke 1862 va watsa va lebaca gu watsa va Roneka kle gesiar, i va toloya watsa karolana gan lingesik mali alubda. Sina ixam tiyid xanta ke konak grot ( tulon Ketalevetiryanya ), voxen to arti blira Ingres va loon ikrarenafa trutca ke grabomeem skur.

Voldum Delacroix, ko Roneka meviele lapiyir : va bata coyunta nope belira is wira va gretcaks klokayar. Ta lingera va Turkafe kolavaxe, gu twa ke englafa Mary Wortley Montagu pintapason negasi va worara va kolavaxe mu ant ayikya koe Istanbul, va int koswavayar.

Bak 1825 va ki ke Yona twa male Turka ( englavon Turkish Letters ) ke Lady Mary Montagu, i va ki vergumveltkirafi gu Pimtara va kolavara ke ayikya ke Edirne ksudar. Bantanya va kurenik englaf permik koe Turkafo gindaxo bak 1716 dositayar. Wali 1763 is 1857, twa ke Lady Montagu koe Franca anyuston zo sanegayad ise va ronekafamafa voza sinkayad. « Cwe tol-decemoya ayikya tigiyid », koe kuparki ksudayani gan Ingres Lady Montagu bazer. « Lebafa listikya ton gedrafa tila... konaka ginelad, konaka viunsud, dere konakara va fada ulid oke va opray grivuted, ise jontika grutcion senyed edje gan levetirikya ton zo ukukotad, i gan sanperdaf ok sananyustdaf felbes yik ».

To Napoléon sersik va bata harem nakila pu Ingres moni 1848 jafayar. Grabom bak 1859 zo bildeyer voxen waroldon zo dimbildeyer kiren va gindikya al lemisteyer. Lingesik va trutca kali 1863 gin kobaveyer.

Bat lingeks pu saneg bak 1905 oxam tere zo razdayar, bal Setikesa Konedira va Ingres bifon gu Bontay ke Muvugal. Va lotuwarzas lingesik don Picasso bam tuseramayar. Grot ke guazugal ke Ingres, bata trutca en tir pirtafa gu detce lidam tazuk.

Turkafe kolavaxe tir jupekara va lingeropafa aneyara ke Ingres is vixara va zovdaks skuyun watson gu turkafa kolavasikya isu lingeks mali 1807. In va vola ke yona abdifa trutca tire ginur, i va tulon Turkafe kolavaxe vas ewava gon wina, num re kabdueon rundana is gina va stalta.

Meka lebaca male blis tezik zo skuyur. Bat ponaks va voleem ton toloyi kipi koe ilsuyafa vox metentuna darka belcer. Vanmiae bati kabduefi ki, kliera ke regvel stale gaberopafa tageltuca is ilsuyafa keska gazar. Soe tamapa va ponaks divfir, tulon xuta gu livaceem ke lingeks zo dolantiyir. Ingres va tondo limega dum ke lanyona trutca ke Raffaello (« tec lorik sedme int ») al narar. Va fentafi is flanceni afi gu trutca dere al getcar, numen batcoba va tezodaks ke voleem tuaxar ise jupekar da conya vamoer.




#Article 241: Tuveli:Sulemopa/Abdumimaks (186 words)


Dalaf mukot ke bat abdumimaks tir  tuzeitara va vonera va teliz icde sulem is sulemopa is tukiewara va bati tuveli. Prilaxo krulder enide va gonaskina vodjura roprilat. Vexeem is pirdeem tid vas bazesa voda ise do webesik is webera gotowad.

Kot pakesik va bat abdumimaks num tuveli va int robender. Va kottan grewav.

Moukol abdumimaks vas redura koe kotavafa xadola va icle tanoy iyelt isu teliz ke kota katca ke moukoleem re kruldes moe Tawava niter. Mon 13500 yasa ik oxi ik katca ik apta wetce pulolk ke bat moukolaf veemap batugale zo kagruped.

Mali sanegara va winugaf ravlemak dem moukolaf katceem () bak balemeaksat ke 2019, va kotraf vuestes ravlemak ta jupekaracka va bat adumimaks batvielu dadit.

Tuke malsavera va preksayafa teza, kot iyelt nuston kan dof remay zo rotatoeter, tudrikason va koxadolara is koaneyara.

Bat Moukol abdumimaks va undereem is varafa kobavera ixam askiyina mu Zveri abbdumimaks dere altogir.

Kottan va bat bitonaf is poaf abdumimaks roweber, ware konviele danedison va bliuca ke kotavusikeem lasuvones va dugakiraf cek is lakoderaykas va mantaf gruperarob. Me klabuc da va int di bendec ise di pakec !!




#Article 242: Twa ke megrupenikya (suterot) (419 words)


Twa ke megrupenikya tir berpotam ke Stefan Zweig, sanegayan koe Amok larma ( Amok ) bak 1922.

Dim Wien radimi barkafa divunkera koe meftava, ba balem-san-tandaf ilanuk, R- kotgrupafe suterotikye va twa bas megrupenikya kazawar. 

Megrupenikya va int izvar : do gadikya koe krabama koe Wien irubayar. Lanviele vegungikye gan ardial zo soper numen inafa yasa va intafa oga gonobulur aze R- va kraba di kereler, edje yikya tir san-bardafa. Va xeem vanburen ko vegungafa kraba mafelar : i va jontika neva moavukafa is rakiak is guto is kudja male Barata is italiaf balumaks is jontika trutca. Tite lipok ker ise remi konaka tanda va ine ulijdar, unkapason kake tuvel enide vaon vulamon zo rowir. Va jontika auzusa glabapikya katcalar. Ant lanviele ine gamdar viele ina tuvelfenkur. Grewar numen va ine parmon ve renar.

Radimion gadikya va kulafe kosayikye kurer aze ko Innsbruck blitison mallapir ; acum do nazbeya divsoker. Bana ina va suterotikye dun trakur. Tison san-anyustdafa va Innsbruck bulur aze koe vofa widava dimlapir aze wetce imwadolesik kobar. Suterotye koe mila kraba ware blir. Ina 
va « renanye » konakviele gamdar voxe me zo kagruper. Tere va baroy mielcek doon lajutiskir nume di nazber. Azon ine koyason mallapir ; ina va warzot bason ker voxe va mecoba kazawar. Djugaason va nazbeik ton lokiewafa rotisa gropa, va konake kulikye di skedegar, vefapason va intafa listuca. Voxe va kota kuredara vewar kire va bate takriskikye wan renar, i va bantel maneke vulkuyus va dal int, ise djutir muon rodadina ede va inafa kelda xuye gire co gamdar. Tandeon ba inaf ilanuk, staksason va batakaf raltadatum, va ine belon sugdadar.

Lansielon viele do tan facnasik tigir, pune va ine gire wir. Va tiskira va belcaf mielcek mbi drager. Ware banviele meklabuson kalnaler, fure djupokagrupetenon. Voxen ba vanafiz, viele ine fu bulur, pune va yon fizud ko inaf ewazaltok fargier. Ina ziderseson otcer, awuzapanon nope mekagrupera, is tukinokanon kir dodenon. Mallanison, wori liter da Johann kwik ke suterotye kagruper nume va fizudeem pu in zilir.

Va nazbeik di gaar, mekalison pu suterotye da in dere tir vey ine, kiren va mecoba puon djupuidesir meie djuzuner. Radimion nazbeye nope grakola mulufter isen megrupenikya gruper da me di romoblir. Acum va twa pu fertye stakser, razdason kane va bli mu inafa renara al ektudackar kore ine meviele vaon al gruper. R- taneatomon mali konaka tanda, bam rabater da trig ruldas vas batakafa imwa gikazawana ba kot ilanuk re tir vlardaf numen in va skaltera satoler. Wori di tiner da va inya co setikecker.




#Article 243: Ugalay ke Kilwa (101 words)


Ugalay ke Kilwa tir izvaf ugalay siurgayan mu Said Bargash gazik ke Zanzibar.

Yoni ki ke toleaf siatos ke bat ugalay ke 1520 gan João de Barros koe da Ásia neva bak 1552 di zo dimnariyid

Ugalay ke Kilwa tir zolonapaf izvopaf valdig kire osk va izva ke Kilwa gazaxo koe Tanzania pimtar voxosk va izvopa va frofara va ewaleem ke afrikafa ronefa krimta gan arabik is persik remi loa peroya decemda dere pwader.

Bat ugalay va izva ke Hasan ibn Ali is peroy nazbeik geon totayas kan peroya tota az boniayas va Pemba is Mombasa is Zanzibar is Kilwa kodoplekur.




#Article 244: Ugali (estuxa) (123 words)


Ugali estuxa tir prostewafa bliga ke Ronefa Afrika ( tulon Kenya is Tanzania is Mozambika ).

Benelon tir kum regelta burmeyena kan lava az tufixuayana. Varoneon, regelta loviele tir kum irka ok plebota. Konaka regeltinda zo rotaotced, leviele dejey dum trapamakurfa zo loplekud. Ugali estuxa wetce batakafi kum irkafa regelta vox beretrafi kum plebotafa regelta zo yoltar. Sinkasa voda ke bat tor bevular axamafa.

Ugali trogarn tir swaxiliavaf.

Ugali estuxa tir mereyxa nume manide zo zanolur, gubeon do rostela dum kendakirafa kunta lantode burmotana do atela is kabaya bro zadaya ik irka. Rostela is mereyxa va tadlera va milbavakirafa estuxa noved. Irkaregelta tir metcazafa kiren irk koe batyona bwafa gola sokatrickir. Numen bata bliga tir omavaca mu konak celemoy irubasik ke batyona gola.




#Article 245: Ujiwa dem oretlik (suterot) (1043 words)


Ziasik vanpiyis nyobraf, Germain, ta jukara va kulafa nyobrikya, dositon gu 16-dafa tawadayikya Marie, mallakir. Mielon gelbes koe aalxo, poke « Ujiwa dem oretlik » tisa leca va sintafa mejilafa jugemera, sin icde sintafa aludevafa gildura goled.

Sintafa vidia, fiptana kan prostewa ke Berry gola, gan berpotik kan elimuca ke mikropik zo pimtar. Volson gu rotatrakurevafa purda ke Holbein ( ziavik fuzoden gan awalk ), in va tawadayafa zijnafa is ayewasa ewava yo kevur.

     

Ezla kum guazafa Francava, aykayana vlev trutca ke Holbein, tir gabentapafa gu ixakuca. Gretcaks va ziasik jupas va ziita iste taya kaatoer. Tawadayap ilon divlizer, va yono copafo wico wit ; kadim venta titawaltar. Tena ke vielcek. Tawadayik tir guazaf is alnaf is flormakiraf. Balemoy vansorkayan okol abdudplatin tid mazdaf is cuedjaf ; loyta ko jurokirafa is tcumivafa tawa vanludevawer. Tanoy tisik anton tir saipaf is oriwaf koe bata nakila va furovera is kobara. Batse tacukik, ustakiraf yup vultes kene bourga poke kovudayan okol is tazes, batinde zanudas va ziitatcicesik mu guazaf ziasik. Batse awalk, bata utsala purdon koplekuyun gan Holbein vanmia krexa yoltkirafa gu « yona nujidawalkera » dem trakopafe ik ujafe detce belcon grenyafe is faktafe.

Vanmiae bat dotay ok kre bata trutcapa lize awalk, ba kotu bu va int yordas, tir gluyaxa is felis trak, Holbein va nafalik is gertik is fertik is izakik is tucpastikya is aboyikya is drendik is wawik is gejik is ujik is judeik is koyasik is bettan ke intafe sare isu sinafe tuamusar ; nume kotlize utsala ke awalk balger ise dratcer ise xultur. In va tanoya trutca gracer. Koe tela lize wawafe Lazare, senyese moe cielka kabdue tuvel ke kulik, dakter da va in me kivar, tce kire va koncoba mea rodrasur ise inafa blira tir abditrakuna awalkera.

Kas bat venkevaf trak ke folixemesa kristeva ke Blinazbalarugal vinunyur ise ujafa gloga va intaf dulap trasid ? Bitonik is nyagik is ristasik is gruspesik, kotbat ilamtaf trobasik rofaves va blira is usukgin gan awalk ape fu zo ested ; voxen kas wiiskik is wipitesik is oviskik is copaf tawadayik gu abrotcafa sutuca gan antafa undera zo grikidar da awalkera me tir rotok sedme sin ? Volgue ! Merovandilina gabentuca, mayakafa baliuca moe grabom ke yambik aldoar. Batcoba va pirafa rotapsara kabuyuna mo diweda ke ayikeem vektar.

Batse kranavafa klecara, ageltafa lingera va selt lev bam disukera ke Holbein. Gomil is volkaluca, batcoba pedrayar ; voxen min, yambik ke ara decemda, va tokcoba lingetet ? Ko trak va awalk va viroyara va noelaf ayikeem aneyatat ? Kas va in wetce tigara va volmalyuca is grikidara va mejera korozatat ?

Volgue, va awalk vols bli mea zolkomet. Va meuca ke naboxa lidam giwara lustena kan gonovebgara mea folit ; kuranit da blira kiewafa kir nazbukafa. Lazare va cielka govobulur enide wawik va awalkera ke kulik mea sowiver. Kottan gotir kalaf ta da kaluca ke konaktan me tir gomilaf is rotapsan gan Lorik. Dentfaytawason, ziasik gogruper da va grabom ke intafa blira kobaver volse va awalk kevefis va int wiver. Tere awalk mea gotir tigara va triguca ik vinura va faxuca. Lorik va in ta estera ik grikidara gu blira me al vankolar ; kire va bli al kumzilir numen naboxa me gotir gelbe liz va medjutukalan kontan co rovestakser.

Yon yambik ke minafe sare, va anameaca ekemon kodisukeson, va kranav ik dientuca ik cielka ke Lazare lasulinged. Batcoba rotir ke ind ke yamba is trakopa ; voxe lingeson va lidevakafa is listrafa is konakviele lifogresa is ligomilafa copuca, kas sinaf enid zo zomer, isen keska tir giwasa, inde sin co djumed ? Icdeon me roveboyá. Mbi rokalí da, nedison va bata groya suxana lev rantaf sid ke sivakuca, sin va kulikaj kovudad milinde, bak ugalon dem moxinafa stutera, egayana kela is awalk gadiaf gu atcuxafa mara pu in zo nediyid. Dure batse tozekik demipoas va tuvel is adjubesik pitcas va komodera zo konedid. Movú da gildansá inde in do vligun ayikeem zo tolnepaleter ise gu kranavera ke wawik zo tugustatar ede bat wawik ton divflintawesik is mielmwarnesik zo atoer. Kultaf awalk, talgadwes is dingeltus koe yona ewava ke Holbein is konak abdiik, luxe bat krilt ta deweldera va diavik is vinura va kosik me al mergiltrasir. Kas minaf suteroteem damo yambik ke Klaamialuk is Blinazbalarugal me co diotemer ?

Ulisik ke Holbein ton yatkinda ta ilplatira va rieta ke awalk, merowin vox yordas va zanisik, va intaf vim kopled. Va folkay is buli ta divfira va rieta va kevmadara monedina gan yamba izgon pintason kobasa is keson va gemeltany ta ipera va seltafa soka, anoelaf kulikaj moerur. Uja ke Klaamialuk va eaftaceem ke saref rotikirik kan dolera va driaca dulzayar. Anoelafe bowere va bemuuca ke kulik tudodesason va jontik batultik isu fuxedjik isu fluga isu flint tuvumeltar.

Albrecht Dürer is Michele Angelo is Holbein is Callot is Goya va rotokeem ke sinafa decemda isu guga al klecanyad. Batse yon meawalkolaf grabom, izvafu bu dem volrotaklena voda, tid ; va roka va bralara va eepteem ke selt isu tulebara kev min, pu yambik me dameú ; voxen kas koncoba arafa gu mallingera va kovudara is dratcera dure me krulder ? Koe bat suteroteem va yon bula dem volmiltekuca, tucavan gan fitc is gesta, va zijnafa is bursiafa vola lodam pizakiraf gomilik lodalbá. Bata robokar ise lajudewelder, vols ban kovudar, ise vudera me griketsar volse tulopoar.

Folí da vuida ke yamba tir vuida va pestaka is renara, ise duref berpot va wadja is rojula ke opelkafe sare co gonikaplekur, isen yambik va lomantafa is lodezlafa lagara lodam dragera va abica xeyafa is nepalesa sabegara ta tuaxara va kovudara koswana gan intafa lingera godir. Mukot co gotir tualbanara va mukeem ke inafa trumuca numen lantode me culimeté da in tulolistamar. Yamba me tir vayara va lovafa geltruca vox aneyara va rietavafa ageltuca ise Ikagertik ke Wakefield berpot tiyir lofavlafa is logalafa neva mu gloga dam Firugan Tawadayik berpot oku Yona Wupefa Skedegara.

Belisik, va batyon undeks ixel ise ton abduekrent djunalel. Koe rupama jinon negatana va mek trasitil, isen in titir trelaf is opelaf eke me abdion gonopará, pu rin kalison da va yona eaftafa rupa trakú.

Icde batse ziasik al iské da ko bata ezkalira zo koliziyí. Rupa ke aptolaf ziasik. Pu rin djugakaliyí voxe moion kalití.

Konak yunkeks va berpot gan Edmond Rudaux, 1889




#Article 246: Tula (Tolteca) (503 words)


Tula kelu ke Tolteca gindaxo lente Mexico jumtak koe ref Hidalgo galdolk tigir. Minaf ref grupes sok nover da roruyet da Tula tir debak ke Tollan vundafa widava ( Xo dem edgarda kan Azteca ava ), i xo torigino gu diolaca gan Azteca saneik, lize berma tiyid kum aka. Nuve, Motecuhzoma Xocoyotzin Azteca gindik folkiyir volambik ke Tolteca gazik.

Rawopafa joxara razdad da Tula moni 900-e RGJ bak radimpulukugal zo zabduyur ise va vegeduropafa gundaca dum Teotihuacán atoeyer. Tula gan gelbesik to rotir zo vegeduyur, i gan gelbesik otceyes il Teotihuacán ba inafa teyvilara bak 750.

Gijafa leon dam Teotihuacán, Tula soe tir woeckesa widavapa stujeyesa va gindaxo ruldaso vas jontiko radimpulukugalafo Maya xo, tulon vas Chichén Itzá.

Tela lozolonafa cugexa ke Tula yoltkiron gu B relida zo gruper. Bata relidadopewa pu Quetzalcoatl ( Bruxakirafe Perake ) zo tarizayar. Inafe levedre tid yunkeyene gu fetinte kaatoese va djuprodilfus tukrunol isu yaxol ik kiiz vumbes va takra, i gu leca muxasa va gejanorlik ke Tolteca sane. Dye kabdue relida, omafa rebava dem moeon balumaks kaatoes va Quetzalcoatl ton Lorik va Suka tigir.

Sedme remtrakura ke Azteca saneik, Tula radimi vilara va Teotihuacán gan Quetzalcoatl zo zabduyur viele in do jontik gertik isu jiomik gonotceyer. Inafe gadikye, i Mixcoatl mialalorik ( Perake ke Rujod ) ape tiyir taneik kizes va Tolteca felira. Soe tire Tolteca saneik va dugeem ke lorik gu tel ke ayik belcon vangluyayad ise va yon vund ke Teotihuacán vanikatcuyud enide va intaf vexeem di mwedayad numen atayera va Quetzalcoatl to koe Tula di waltodayar. Quetzalcoatl tiyir zolonaf maneke Ce Acatl Topiltzin sersik ke Tula, i zabdusik va widava is belcon ironokaf okilik, gu Quetzalcoatl va int yoltayar.

Bak 1156, Azteca saneik va Tula dilfuyud aze kalvilayad, arse kiren ina tiyir wupesa jowawidava lentuon rokallanina gan dilfura ik faspara ke yon alizmonaf grelt. Ta tumalyara va lana fastafa vilasa tegira, widava zo kalanteyayar isen cugexa zo kidayad. Azteca saneik dakteyed da tamef meld wal Tezcatlipoca ( Vikizasa Elza ) intaf adomtaf lorik is Quetzalcoatl al dilizeyer.

Sedme vunda, Quetzalcoatl tiyir kaelaf loraf korobutik. Inafa karuca va djolera va walikrara is abidara va soyutafi goni is blodaceem ke gertapik rupteyer. Voxen Tezcatlipoca tcedeyer da in ulipiyir maneke ve akoleyer aze va listaf Xochiquetzal mbi atoeyer, i va tilikya ke baerdaf tresenikeem, nume tison izkaf walikrayar. Nope bati tegi, Quetzalcoatl va int gu teyxonuka di zo lanzayar, numen batcoba va firdera va Tula di tumalyayar. Takra ke Quetzalcoatl mal teyka ticniyir aze va kelt artniyir lize di kadayar Wuluz gazdabitej. Azon gu redus lorik zo dasugdayar nume lanviele dimpitir, divrokatason va Tezcatlipoca is tenatason va felira ke Azteca sane va Istefa Amerika.

Kipi ke Tula mea zo kojoxar ; ant istefa cugexa kotron zo vestayad : Anteyayana Berma is B Relida is Rebava dem Perake is Viputixopo. Bata kolna bak vilara va debak gan Azteca tolgenisik zo kidapayad. Gijotafi ki kum ckoda ke B relida zo deswayar. Jontik tawarn men disukeyen aname istef seg moe welmapa tigid neke icde tiyis lum ke widava bazecked.




#Article 247: Tridekirafi snavolzveri (Colius striatus) (125 words)


Tridekirafi snavolzveri (Colius) tir tana katca ke Colius oxi ke Coliidae yasa vey Coliiformes veem.

Gan Brisson bak 1760 taneon zo pimtayar.

Dem adalaf xed is livamaf oral is lerkaf bruxeem, tridekirafi snavolzveri va intaf yolt gu tride is atokorafa kretsa ciaesa va bruxa ke wilteem, keve berga is larida.
danur. Gitis eyaf sulem, ton yasalospa dem tanoya tolonga is konak melukraf olkik  gikabelcar. Dene bata lospa, zveri ta epura va begama is aneyara va sinka is tucuara va sint pomad. Estudjaf, bat sulem tir dratcerapa koson gu miduks.

Bazes yolt vas snavolzveri ke Coliidae yasa tir male inaf lanirask kan bayafa lanirama re ruxeem, bro abiceke snavol ik ar tovoldunolam.

Bata zveriinda koe Afrika gee Saxara soblir.

Sedme Alan Peterson, 17 apta sotid :




#Article 248: Tristão da Cunha (113 words)


Tristão da Cunha ~ Portugalaf vestasik va Afrika

Tristão da Cunha tiyir portugalaf kotgrupaf vestasik is totasik bak toza ke 16-eafa decemda.

Vestara va Mozambika krimteem isu Madagasikara is kosmara va Tristan da Cunha tursia.

Bak 1506 do Alfonso de Albuquerque kosayik totar. Bak bata koyara portugalik va Socotra ewala rune Ahmar Bira az Ormuz rune Persa Bira vannarid nume va arabafa birajoya van ronefa Afrika ixatcad. Da Cunya 
greleteson va Francisco de Almeida gan Manuel I gazik zo stakser.

Totason koo geefa Atlantika Welfa mal Brasila kal geefa Afrika is Boa Esperança evilma, va Tristan da Cunha tursia kosmar voxe golde zivotccek me soktar. Azon va krimta ke Mozambika az Madagasikara vestar.




#Article 249: Troskol (Hippopotamus amphibius) (133 words)


Troskol (Hippopotamus amphibius) ( okon Ordaf troskol ) tir tana moukolafa katca ke Hippopotamus oxi vey Hippopotamidae yasa ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Ordaf troskol va alnafo alto is abrotcaf akintaf ulim is trelaf inyeem sodir ; inafa alma sotir vafa ; taka gijafa is pezay mantaf. Iteem is oblakeem is pezolkeem tice taka tigid enide sulem levlavekason rozavzagir edje pestafa vila koe rid tigid.

Troskol va uvoonapa is milbaxekaf lanyey rotis abrotcaf vas 60 m- sodir.

Va cug afiz koe lava tiskickir. Voldum klodaf troskol ( ke Hexaprotodon katca ) lopinaf is dem amidafa altozafa kira is gubeon antion blis, ordaf troskol lospon giblir.

Va sidayafa ruxa ik tulon webek malestur.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 3 apta ruldar :

  




#Article 250: Tueskol (Didelphis marsupialis) (143 words)


Tueskol (Didelphis marsupialis) tir tana moukolafa katca ke Didelphis oxi vey Didelphidae yasa ( Didelphinae volveyyasa ) ke DIDELPHIMORPHIA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Tueskol koe Amerika soblir. Va imiskaf is grunaris ault sodir, i va ault zanudas va rumkanyera is aalticumara, abrotcaf riwe lion dam alto. Pezay tir azekackaf is oblakeem tir gijaf is dere imiskaf. Imeem tir kum tec pibaf myot is dem dere abicote lodrumaf is lodolgaf imolk.

Tueskolya va mantackaf jivotaf ucom dem vabduf remak sodir.

Inafa logevasa kira tir rojusa linulara : debalon gu wupe, tire sulem laninde toz krezer nume awalkkoron nyebawer.

Tueskol koe aalaf seg sosoker ise koe aal nelkon blir lizu va blot adraf gu intafa malestura drikon rotcaluter : va beza ik enga ik niskakiradunolam.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 2 apta ruldar :

  




#Article 251: Tolbiac meld (496) (trutca ke Ary Scheffer) (116 words)


Tolbiac meld (496) ( francavon Bataille de Tolbiac, 496 ) tir trutcapa lumkirafa gu 415 × 465 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Ary Scheffer francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 5-e runda re kereler.




#Article 252: Toleaf wiks va Bayonne, male Boufflers lanivawa (trutca ke Vernet) (119 words)


Toleaf wiks va Bayonne, male Boufflers lanivawa ( francavon Deuxième vue de Bayonne, prise de l'allée des Boufflers, près de la porte de Mousserole ) tir trutca lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1761.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud. Va molt ke Bayonne vagetalte Franca kene Atlantika Welfa kaatoer.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.

Vernet va toloy amidaf wiks va molt ke Bayonne lingeyer.




#Article 253: Toleaf wiks va Bordeaux, male Trompette folk (trutca ke Vernet) (103 words)


Toleaf wiks va Bordeaux, male Trompette folk ( francavon Deuxième vue de Bordeaux : prise du château Trompette ) tir trutca lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1759.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.

Vernet va toloy amidaf wiks va molt ke Bordeaux lingeyer.




#Article 254: Toleaf wiks va Toulon, male widava is bepra (trutca ke Vernet) (117 words)


Toleaf wiks va Toulon, male widava is bepra ( francavon Deuxième vue de Toulon : vue de la ville et de la rade ) tir trutcapa lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1755.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud.

Bata trutca koe Louvre tcilaxe koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.

Vernet va baroya trutca va molt ke Toulon al lingeyer, i ke Toulon lozolonaf sayakaf molt ke Franca kene Mediterranea Bira.




#Article 255: Tollubekdunol (Artiodactyla) (352 words)


Tollubekdunol (Artiodactyla) tir tan moukolaf veem ( Mammalia pula ).

Gan Owen bak 1848 taneon zo pimtayar.

Veem dem vitodakiraf moukol. Tollubekdunol gu inya dem gelt ton tolokafa ota zo adalar. Veem gu baroy volveyveem zo pular : Tylopoda ( Cwol (Camelidae)), is Suina ( Wafibol (Suidae) is Stukol (Tayassuidae) is Troskol (Hippopotamidae)) is Ruminantia ( Nefasatol (Tragulidae) is Kinzol (Antilocapridae) is Kustrol (Giraffidae) is Jaftol (Bovidae) is Wocol (Cervidae) is Nefasesatol (Moschidae)).

Beka loa katca tid xantafa gu Afrika, dunol ke bat veem koe Amerika is Europa is Asia dere krulded, voxen meka katca tir vey Australia. Veem gan Owen bak 1847 taneatomon zo vayayar ise vas 68 oxi dem 154 katca is 842 amidafa apta ruldar.

Kot veemolk va vitodeem ke bareaf gelt isu balemeaf sokaltogir. Ambik va aluboy gelt diyir ; bak towara taneaf gelt en al griawir isen toleaf gelt isu alubeaf ton dre yoltkirafe gu varza ableyed, i ton varza ticefa loon dam gelt altogin gan sulem. Gubeon mila varza va koni aptafi fli gimeaskir vaxeda tatcer da sulem koe diblaxo vanludevawer. Kot ke toloy altogin geltap ( bareaf isu balemeaf ) tir dem arteon tanoya kriza ; numon kota inia va toloya solwifa kriza sodir. Troskol va balemoy millumaf gelt, batcoba tir to tanaf tod ke tollubekdunoleem.

Talgeem ke tollubekdunol abicote tir : gubeon is cugtode, meka sebada isu ticef myast krulder. Ta rojura kev tcabanes sulem, tollubekdunol va kalie is pesteem nelkon zinular. Loe katcolkye va nola sodid voxen sina bak doaliera kev kevlik ta olgalicura va sulemya moekote zanudad.

Jontik katcolk vanmiae lospa giblid, dem konaka sulemya sotre tanoye sulemye. Oc arti ocaga amidafa kare katca koblid aze gan gadikya tuzeitasa va kolospara trumon zo gaad ise zo rojud.

Tollubekdunol va ruxa cugote gimalestud, vaxe wafibolaf yasik dere estus va ato is perakam is lesko is povi. Ta lodrikafa logara va ruxator, Ruminantia volveyveemolk bak intafa towara va uvoona dem balemoy amidaf ucom al voner lize kot ucom va aptafi fli soksuber.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bat veem vas 10 yasa ruldar :

Suina :

Tylopoda :

Ruminantia :




#Article 256: Tolteca (488 words)


Tolteca yolt, deayan gan Azteca araya, va saneik ke Tollan ape sugdalackar. Tollan ( okon Tula ) tiyir kelu ke abdifa araya voneweyesa koe istefa Mexika az turestapayasa va yona radimifa araya isu seltay.

Isti IX-eafa decemda, gejaf grelt mal lentexo va istefa mexikafa azekexa olgalicur. Araya ke bata gola ixam tuaxana gan koef mulos acagimiyid. Gadenon gan Mixcoatl ( Perake ke Rujod ) is azikeem, va gefa abdufira linveyer nume bad lea decemda va osk Azekexa vox dere Yucatán dega di olgalicuyur. Bat tolgenisik tiyid Tolteca sane.

Icde tawavopafa is arayafa xanta ke Tolteca sane zo cenkamat. Soe tire me tiyid lentef alizmonaf yestatcabanesik larde va pofa sayakafa norluca feliyid ise va yona grustapana ervolia dadiyid. Batcoba noveyer da va sinafo vo bitupet, i va vo rotiso La Quemada folkwid tigis poke Zacatecas witafa widava.

Faspara ke Tolteca sane va warzafa ra gu isteamerikafa izva kostayar. Abdion selt gan ardilafa pula dem gertik zo gadeyed ise dace geja gan battan rupeyes va guazut zo azedeyed enide bak akenaf viel ke wuluzafa doca di dilizeyed. Voxen dene Tolteca selt, soka gan sayakaf oluikeem zo gadeyer.

Widava inon vegeduyuna tiyid yunkeyena gu erbilok ke sayakafa mava is kaatoeks va gejik, isen rebavaf lingeksap reduyun koe Maya Chichén Itzá wid tiyid kaatoeks va inyona tolgenira is olgalicura koe Yucatán gola. Vund tiskis va Tolteca sane tid gedraf is dile kevkalis, voxen niedara tir sulara va gertafa atayera va Quetzalcoatl ( Bruxakirafe perake ) joke ara atayera va Tezcatlipoca ( Vikizasa elza ), i va atayera dire vanikatcutusa wetce gejalorik gan Azteca sane.

Tolteca sane gu intafa warzafa anameda va int di zaleyer nume jupekatason va jontika leca ke yon savsaf isteamerikaf lorik vanikatcuyud, i tulon ke telyon ke Teotihuacán. Tollan ( Tula ) inafu kelu gu Teotihuacán pakon zo ksudayar, isen nuve bata vanikatcura va abdikruldesa xuta noveyer da Tolteca sane va intyona felira tumwedayar. Abigon is nekev sulara va gertikeem, Ce Acatl Topiltzin Tolteca okilik va int gu Quetzalcoatl banvielu di yoltayar, numen Bruxakirafe Perake gu adomtaf lorik ke widava di zo torigiyir.

Tolteca saneik tiyid abic, numen zabduyuna soka tiyir gluyista dem metuavanon stujeyena lospa. Vile bata kerdela, tiyid amidapaf gu irubasik ke gindaxo vegeduyuno gan Teotihuacán az Azteca saneik. Mulos is keyaksera nekiyisa va geja va Tolteca sare al nukatcalad.

Tere, amidafa lospa ke Tolteca soka va volruptesuca toz imaxuyud vieli miv Tolteca saneik platinon gan warzafa runta ke lentuf tolgenisik geon rovelamayad. Bak 1156 Tula zo dilfuyur aze zo vilayar, arse gan Azteca sane.

Soe konoleks va Tolteca seltay zo gonuldinecker. Azon Azteca gadesik dakteyed da Tula tiyir intafo vundafo vo. Gu widava dem aka vaon pimtayad isen Azteca yasa va Tolteca gazafa telyona kureyed enide va sint katanayad ise jeayad. Dere tire jontika folira ke Azteca seltay, tulon atayera va Tezcatlipoca, mali Tolteca sare va xanta dikid. Isen gubefa wetara va jontik ayik gabenton tukotgrupayasa va Azteca seltay, koe Tula bak Tolteca sare al bokayad.




#Article 257: Tom Wolfe (204 words)


Tom Wolfe, i ayik kotvieli dem batakaf aboz, koe Virginia vagee Amerikatanarasokeem al atrir. Moi Yale kotla bak 1956, va feleba koe New York toz klepar. Remi 60-e sanda, do Norman Mailer is Truman Capote is Hunter Thompson, vanpir tan redusik va amerikafa Warzafa Felura. Inyona felabrera isu teliz va koedjafa malyopara va yona amidafa kerdela ke amerikaf selt atoed.

Inaf taneaf berpot, i Teyara va giopaceem ( Bonfire of vanities, 1987 ), tir kiewatcapa dene tamava.

Erbaparloesik ke Wall Street omeltroti, djores is poles, tid xala ke bat pizaf is klecas berpot. Voxen Tom Wolfe va seltbekseem ke New York is Tanarasokeem tici 20-eafa decemda dere pulvir : uum icde zaaveva aflanon zo ruer isen tikira ke felisik va felinik rukuzon zo drunar. Kotcoba tozuwer viele erbaparloesikye do fertikya va divafa joya ke vawuda bulfer nume ko copafa is iyelafa revava xeyer.

Toleaf berpot, i Ayikye en ( A Man in Full, 1998 ) va levefa zaavafa spua koe Atlanta widava vagee Tanarasokeem mallinger.

Bareaf berpot, Jin Charlotte Simmons ( I Am Charlotte Simmons, 2004 ) va geltrevafa ewava va blira koe amerikafa kotlapa nedir.

Balemeaf berpot Dim fortey ( Back to Blood, 2103 ) va esafa skeda wal dodeem ke Miami drunar.




#Article 258: Tekudol (Nasalis larvatus) (110 words)


Tekudol (Nasalis larvatus) tir tana moukolafa katca ke Nasalis oxi vey Cercopithecidae yasa ( Cercopithecoidea veyyasa, Colobinae volveyyasa ) ke PRIMATES veem ( HAPLORRHINI volveyveem, SIMIIFORMES tolvolveyveem ).

Gan Wurmb bak 1787 taneon zo pimtayar.

Tekudol (Nasalis larvatus) tir jidol dem alnafo aldo ton pilkovapafa siva. Im tir beretraf ik jemakaf dem lukopte ok vaynuke keve titefi aldoki. Inafa nelkafa kira sotir pez. Ke tekudolye, bat tuabrotcas pez adre kadar teca sokra abrotcafa gu 10 cm- ; ke jotikye is tekudolya, pez me tir abrotcaf num loon kaf is ticlivamaf. Tekudol tuzapaf rodegrablupur ise koe mid rodepujer.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.




#Article 259: Teresa Wilms Montt (314 words)


Teresa de las Mercedes Wilms Montt, kobliyis ba 08/09/1893 koe Viña  del Mar koe Tcilea az bucakseyes ba 24/12/1921 koe Paris koe Franca, tir tcileaf ezlopik isu suterotik. Wetce tan abdufisik ke nuyevafa ayikyeva zo torigir.

Teresa Wilms Montt tir vey oluafa yasa turestafa koe tcileafa kazafa gaderopa.

Ba sanperda kev kuranira ke intafa yasa va Gustavo Balmaceda Valdés kurer. Sin va Santiago koirubad lize va arayafa blira paker. Va toloya nazbeikya kadimion nazbar.

Wali 1912 is 1915 koe vankedapase Iquique valente patecta soker.

Lickuca ke kurenye is linvesa gruadafa abdikerelera va toza ke folvafa lutcera ke suterotik tcalad. Va yon yambik is turestaf gruadik napon skedar, don Victor Domingo Silva ezlopik. Va taneaf suteks ikayolton gu Iquique Tebal ok Tebal sanegar.

Va grosibikya male vanblis dodelaf lizor rungruper ise va ayikyevafa is arotievafa rietava yoter, turestanon gan Belén de Sárraga espanikya is Luis Emilio Recabarren tcileafe sayudase dodelikye.

Dim Santiago, kurenik va inafa foredonesa skedegara kosmar nume va yaserkey grustar nume ba 18/10/1915 va xidaxe gonokolanir. Ba 29/03/1916 koeon taneatomon lakser.

Bak teveaksat ke 1916, Vicente Huidobro va inafa otcera il xidaxe pomar aze ko Buenos Aires koe Argentina doon otcer. Inafa jonvielera koe bata widava nover da va jonpatectaf gruadaf rijay rungruper. Va Victoria Ocampo suterotik isu Jorge Luis Borges is Peregrina Pastorino ayikyevikya turestapatasa tunar.

Bak 1917 va Inquietudes Sentimentales ezlak azu Los Tres Cantos sanegar.

Azon bak 1919 ko Espana lapir lize koe Madrid sakiur ise va jontik suterotik don Ramón Gómez de la Serna is Enrique Gómez Carrillo is Ramón Valle-Inclán kakever. Banugale ikayolton gu Teresa Cruz va En la Quietud del Mármol grabom isu Mi destino es errar sanegar.

Va Paris koirubar lize va toloya nazbeya mewiyina mali alubda ropisir. Wori kadimi sinafa dimpira ko Tcilea ve miseper aze astirbon ve akoler.

Kabdi Kristnazbalaviel ke 1921 bucakser. Arti konak abdiawalkes viel koe Paris ba 24/12/1921 awalker. Tiyir 28-daf.




#Article 260: Testol (Babyrousa babyrussa) (104 words)


Testol (Babyrousa babyrussa) tir tana moukolafa katca ke Babyrousa oxi vey Suidae yasa ( Suinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Testol sotir adalapaf wafibol. Ge tir livamaf dem vug butcim. Ticef myasteem tid livaf is demikoraf is gijapaf eke vwon ice iteem tigir. Inafe abrotce rotir vas 30 cm-, tise miziskafe num rantapafe.

Testol va toloya nola dere sodir, ta vajikera ba dratcera.

Vanmiae lospama koe aala soblir ise va lobaxo is wedafa anameda ik pokexo ke voa abdualbar lize tir trabiangapaf kire grupejecker.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 261: Theodore Dreiser (258 words)


Theodore Herman Albert Dreiser ( 27/08/1871 - 28/12/1945 ) tir zolonaf amerikaf berpotik ke tuwavevaf lizor.

Theodore Dreiser ba 27/08/1871 koe Terre Haute koe Indiana galdolk ke Tanarasokeem koblir, i santoleafe nazbeikye ke sanbara ke germanaf kolamasik.

Radimi tiskirama koe Indiana kotla, mu Chicago Globe fela toz suter, aze mu St. Louis Globe-Democrat fela.

Sister Carrie inaf taneaf berpot ( 1900 ) va izva ke ayikya yatesa il tawadayafa blira ko Chicago widava pwader ; koe Chicago va mefakafa moblira bokar. Bata neva va abicafa kiewatca gruper. Azen Dreiser ta piskura va ayikyafa virda kobaver. Bak 1911 va toleaf berpot ( Jennie Gerhardt ) sanegar. Dum lo diref suterot, ban va seltaf memiltaceem suleyer. Bak 1918 va larma dem lerdoy berpotam ( Free and Other Stories ) sanegar.

Amerikafa folva ( An American Tragedy ) bak 1925 tir inafa taneafa kazafa kiewatca. Gu elpat bak 1931 az 1951 zo zaler. Ar berpot azon tid. The Stoic berpot bak 1947 radimi awalkera ke Dreiser zo sanegar. Turestara ke Dreiser va direfa suterotafa oxila tiyir zolonafa. Ba awalkera, Dreiser wetce feliik is teza gan gedrapaf suterotik dum John Dos Passos is Ernest Hemingway is Francis Scott Fitzgerald zo kiavayar.

Dreiser va konak tawuk kev seltaf memalyaceem vilteyer. Va vrayara va Frank Little grosibik is lanzara va Sacco is Vanzetti is dere tela va Tom Mooney is divmimara va Emma Goldman ikz- tulon rankeyer. Ton viltes seltevik va konak gaderopaf vayarundeks suteyer. Bak 1927 koe TSSS dere koyayar. Va diroteva is amerikafa sayakeva dere rankeyer nume gan winugafa rictaga zo tuplabayar.




#Article 262: Thomas Cole (638 words)


Thomas Cole tiyir amerikaf lingesik. 

Koe jotaf amerikaf vedey kuranira va redura va yambafa tegira meruptesa va Europa exaksawer. Ilamkaf is ware ketaf patectoy ke Warzafa Tamava va meropuskena koswavasa klita pu yambik firvid. Thomas Cole tiyir taneaf lingesik koaykayas va patectoymartig aptaf gu Amerika.

Thomas Cole ba 1-e ke toleaksat ke 1809 koe Bolton valenttalte Engla koblir. Jotaf vanpir ravesik dene gwetiasik ise gu zovdara va int kotaver. Bak 1818 inafa yasa va Tanarasokeem kolamar aze koe Ohio soka inkewer. Gadikye va rosiaxeme digir numen Thomas deneon toldon kobar. Azon vanpir avlotcaf deltusik ise va Ohio widavawidavon exuler voxen kiewatca me sokir.

Yasa bak 1823 ko Pittsburgh divsoker, voxen Thomas ko Philadelphia kalion mallakir lize gu yambacultim va int kobemar. Bata tazukara va tukiewara va inafe rotakafe ckane nover. Va patectoyafa lingera dere kosmar. Bak 1825 va yasa koinkeweyesa koe New York kazokever.

Bak idulugal ke 1825, Cole va Hudson krant is Catskill fluvor lente New Yok widava exuler. Catskills tir eem dem cuisafa kusaruxafa venta, nume vanpir gelukaxo ke Cole. Koe Catskill wida mali 1827 va int parmon inker. Bal yona gozara, Cole va patectoy kan ogalt lorder aze ta puntatrutca koe lingexo di malsaver. Bata kobavesa nuva va nuyucapa nover. Cole va grupecken patectoy sagon rotarkar oke va gestan wiray roskur.

Inafa taneafa trutca kadime ralpoda ke William Coleman nevadolesik zo wonad. Dulapera ke John Trumbull gan fitc ke Thomas Cole zo sumpar nume va Kaaterskill Falls stoya ika 25 dollar talolk bak 1826 luster. John Trumbull ( 1756-1843 ) tir izvalingesik kaatoeyes va yona dalafa bifa ke geja ta volruptesuca az balemoy rebavaf lingeks ta Capitol cugexa ke Washington. Mana isterera nover da Cole va turestaf korobik ke yambafa tamava di kakever. Trumbull va ine pu Robert Gilmor dotayepesik ( 1774-1848 ) is Daniel Wadsworth ( 1771-1848 ) tulon atoer. Bristune gan Trumbull djumabduaskis va patectoyafa yamba ordon amerikafa, banvielu kulaf kumaskisik isu yambusik pu Thomas Cole belon jafad. To Hudson River School serna di vanblir.

Wali 1829 is 1832, Cole koe Europa koyar lize va tcilaxepe ke London az Paris az Firenze az Roma az Napoli. Denon, koe London va geltreva ke John Constable ( 1776-1837 ) is abdueva ke William Turner ( 1775-1851 ) norlaf abdifisik va liteva kosmar. Koe Paris, va yon pulukaf patectoy ke Nicolas Poussin ( 1594-1665 ) is Claude Lorrain ( 1600-1682 ) kosmar.

Bak 1836, Cole va Bali ke gindaxo tenuker, i va doca dem aluboya trutca. To purdaf patectoy kaatoes va milo xo ba aluboya amidafa rekola tid, mali Govitugal kali Vilarugal. Bata lidafa adala va patectoyafa lingera gan suteks ke francaf Volney trakopik zo koswavayar.

Bak santaneaksat ke 1836, Cole va Maria Bartow kurer. Tolonga va balemoy nazbeik wali 1838 is 1848 di kir.

Thomas Cole va grabomeem wanur, banvielu lyason va patectoy dem trakopafa staksa. Bak 1839 va balemoya trutca yoltkirafa gu Koyara ke Blira mu Samuel Ward omeltik skur. Va ayafa blira mali rumeugal kali guazugal lecon kaatoer.

Bak 1841/1842, i lingesik koe Europa gire koyar ise va Franca az Italia az Swiza exuler. Cole koe Tanarasokeem re tir sposafe ise pu yon jotaf yambik koe intafo lingexo ke Catskill taver : pu Frederic Church az Benjamin McConkey.

Thomas Cole klaafe gu balem-san-perda nope rizakola ba 11/02/1848 mulufter.

 
File:Scene-from-the-last-of-the-mohicans-cora-kneeling-at-the-feet-of-tanemund-1827.jpg|
File:Cole Thomas Expulsion from the Garden of Eden 1828.jpg|
File:Thomas Cole - The Subsiding of the Waters of the Deluge - Google Art Project.jpg|
File:Distant View of Niagara Falls 1830 Thomas Cole.jpg|
File:Cole Thomas Romantic Landscape with Ruined Tower 1832-36.jpg|
File:Cole Thomas The Course of Empire The Savage State 1836.jpg|
File:Cole Thomas The Consummation The Course of the Empire 1836.jpg|
File:Cole Thomas The Course of Empire Desolation 1836.jpg|
File:Thomas Cole - Architect’s Dream - Google Art Project.jpg|
File:The Fountain of Vaucluse - Cole.jpg|
File:Cole Thomas The Temple of Segesta with the Artist Sketching 1843.jpg|




#Article 263: Thomas Hardy (252 words)


Thomas Hardy dene Anglican becafa is morafa yasa, koe Higher Bockhampton ke Dorset winka koblir. Gadikye tir raporilbodesik isen gadikya grupelafa koe oga pu in taver. In va vayara ba san-tevda tenur ise vanpir ravesik dene lizukaf vegeduropik. Bak 1860 ko London mallapir lize vanpir vayasik dene King's College kotla. Va konaka gablexa war isen wetce vegeduropik kobar. Voxen inafa brostuca gu latinavafa ezlopa is savsafa ellasava ravena gan ant miv int vodjur. In va rieta ke Darwin is Comte dere kosmar numen bata belira va inafa malyopasa swava divmodad ise gu alka parmon aranamad.

Arti alubda, ektudason va suteropa, gorar da ko inaf Dorset winka di dimlapir. Bak 1867 va berpot narar, djupoblidason va intafa bruxa. Kaiki yona taneafa lirkkiraca, poron lajupaskir. Dene konaka virda is trelna re gisanegar.

Wali 1871 is 1896, va san-aluboy berpot is balemoya larma dem warzotam suter. Mon tevoy grabomap vas bat memildugaf sutekseem wexayed : 

Beka Hardy nope intafa ebeltuca tizon zo malyopar, pune kiewatca ba kakevetca tigir. Mali 1897, Tess Urberville berpot tir viank. Neva ta wenya az elpatopa bak 1913 zo zaler.

Kot berpot, tcalan gu kulafa veda is rifesa bruca ko golafa xuta ke vagetaltefa Engla zo ekastad. Nekev konaka abdipestalera va Nobel suterotafo poradro, soe meviele di seotar.

Radimi bilita nekiyina gan mulafa malyopara va kurera is alka koe Orikafe Jude, va berpotind jovler. Bam va Yon prostelayik ( The Dynasts ) intaf torigin grot ektudar, i va pizafa ezlafa drunta dem baroy pak sanegayan bak 1903 az 1906 az 1908.




#Article 264: Thomas Mann (217 words)


Thomas Mann tir germanavaf suterotik. Ba 06/07/1875 koe Lubeck koe guazafa dolekikafa yasa koblir. Kaiki awalkera ke gadikye ko München mallapir aze koe ravaldurazolosta kobar aze felur.

Malfis va glastikeem, Thomas Mann tiyir taneemaf vrutasik va lubera ke intafa anameda is yona izvafa ropplekura. Tuke warzotak taneon zo katcalar. Radimi koyara ko Italia do Heinrich berikye, va berpot icde intafa yasa suter. Buddenbrook berpot bak 1901 zo sanegar ise vabdu suterotafo kaatoexo va in burer. Wetce tana pulotaca ke saref suteroteem di zo krupter. Watsa va titolera ke glastikeem tir stas fem va inaf grabom. Bak 1912 Der Tod in Venedig warzot aotces va glastafa tamava do yanbagustuca awir. Bak 1924, vola ke antiaf yanbik is aneyara va olkafa tama va Der Zauberberg berpot remayzanudad.

Bak 1929 in va Nobel Suterotafo Poradro kazawar. Ostik, Thomas Mann kotviele askiyir da vil icde gaderopafa debala ke vo kotviele zo gruper. Tulon, bak titara ke Nazi pakoikeem ganon zo lyumar. Nume bak 1933 ba korotiwera ke Hitler va Germana bulur. Radimi jonvielera koe Franca, bak 1938 ko Tanarasokeem inkewer lize va amerikaf vedeyot narar. Koe Princeton konaktandon taver ise va yon kevtorkevaf suteks is Doktor Faustus berpot icde wiiskuca ke Germanikeem sanegar.

In koe Tanarasokeem abrotcion bliyir aze ko Europa dimlapiyir. Koe Kilchberg poke Zürich koe Swiza ba 12/08/1955 awalker.




#Article 265: Théo Van Rysselberghe (163 words)


Théo Van Rysselberghe ( Théophile Van Rysselberghe ) tir belgaf lingesik isu gretcasik isu zikesik. 

Théo Van Rysselberhe dene Yambaf Cultim ke Gent vayar az koe Bruxelles lize tir tavembik ke Portaëls is Léon Herbo. Bak 1884 tuke filav koe Espana az Magriba koyar lize va aftafa lingeropa is blif ukeem kosmar solve inaf taneaf grabom tiyid loon orikaf is cultimaf. Dim Belga, lingesik va redura az tegira ke XX Lospa paker. Va Toulouse-Lautrec is Gauguin is Degas nobar.

Mali 1881, Van Rysselberghe va Art Moderne virda piskur. Mali 1890 dene Bontay ke Yon Volruptes Lingesik divnedir, aze do Georges Seurat is Camille Pissarro tunawer. Dere tir nik ke Paul Signac is va milyona arotievafa rieta pakar. Va redura va Les Temps Nouveaux arotievafa fela paker. Bak 1898 va Paris koirubar ise va lecevaf lingesik ginobar. Va logrupena trutca bam linger, i va Belira gan Verhaeren.

Va zolonaf lingen grabomeem isker, dem lebaca is delt is patectoy, is dere jontik zovdaks isu gretcaks.




#Article 266: Tcarma Araya (199 words)


Tcarma Araya tir gelkeraporugalafa araya adalana gu kotawara va awalkikafo alto, voneyewesa koe istefa Europa bak milgaf iyekotugal ( moni 1600 ik 1200 AGJ ).

Koe istefa Europa, Tcarma Araya tir moi Unétice Araya, voneweyesa moe milo tawavo kaike Bayern gola isu Württemberg male Rhein bost kale Karpata jaka is male Alp rodega kale Balta Bira.

Tcarma Araya tir levi Fiumtaxo Araya bak Guazaf Iyekotugal adalaf gu anteyara va awalkik.

Tana kira ke Tcarma Araya tir konaboxasa kotawara va alto : awalkik ko kela suxayana koe sid zo kotawar azen sid gu tcarma zo besar, i gu tawajuro jadion ivamufo ik vizuafo. Naboxa tiyir ilkafa lidam dofa.

Naboxa kum raporpozla taneon rilafa az adre tulojomkorayana dile zo vegeduyud. Rawopik va niskaxim ke sulem ape wetayan is aryona vieleon faveyena muka al trasid.

Bak bata rekola, malsavera va iyekot ton enkafa warzera kan raporafa cupa tujadiawer. Yantanyofara rigoton tuzolonawer kire va tukiewara va imizxa is xeka nover. Isen yantafa zikexa toz zo tusporgad.

Irubaxo tid glupafo ise moe bria dum denoxa tisa tuwavafa rojuxa tigid. Dile vawale rebava kum inta ok rapor dem tanoy ok konak kelor. Lo wico tid rontagentimafo ok bolcekorafo is kum inta ik ar meslas ugot.




#Article 267: Tcerski (jaka) (139 words)


Tcerski ( rossiavon Хребет Черского ) tir jaka ke Sumefa Sibira valentrone Rossia.

Yolt ke Tcerski jaka poron gu Jan Czerski polskaf vestasik is tawavopik zo ziliyir, i gu Czerski gadeyesi tana taneafa opafa brinuga koe bata gola tici XIX-eafa decemda.

Tcerski jaka voke naelivamu sotigir ise tir dem meftafa belca ke Ronefa Sibira gee Laptev Bira. Lente jaka azekapa ke Ronefa Sibira tigir isen Moma jaka roneon. Geron, jaka adre tuomawer vane Oxotsk Bira ; geef sekol ke jaka kale Magadan molt divlized. Ke bata sekolafa belca Angatcak jakaki tigir. Valenttalteon, Tcerski jaka kale Yana krant divlizer isen vagetalteon kale Oymyakon azekexa koe Verxoyanski rodega.

Vile sidopa, jaka jowon ice eurasiafa pozla isu lenteamerikafa sotigir.

Jaka gan Indigirka bost remrus va vristafa krantoza zo remnir. Ane ontine tir Pobeda mefta vas 3003 m-.

Jaka tir dem jontiko opraxo.




#Article 268: Tatyana Lebedeva (331 words)


Tatyana Ivanovna Lebedeva ( rossiavon Татьяна Ивановна Лебедева ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Bogorodsk widama koe Moskva bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo bak 1850 kobliyir. Ba 19/07/1887 koe Kara xalta koe Sibira awalkeyer.

Tatyana Lebedeva koe oluafa is kulafa yasa koblir. Gadkiye tir malyesik koe erkey ke Bogorodsk widava ( re Noginsk ), isen berikye palsotik. Ina gan saneevafa rietoda zo droler nume va lizukaf rijay ke Tcaykovski grustaks denfir. Dene Nikolayev kizey ke Moskva vayar aze gu nazbalaropa zo dobar. 

Bak 1874 nope kevbowerefa galbedura zo soper. Taneon dagiyina koe Sucevskaya ardialxe ke Moskva, azon ko Petropavlovskaya ralma ke Sankt Peterburg bak 1876 zo arburer. Gu Jiz va 193 di zo kodoplekur. Jiz wali 18/10/1877 is 23/01/1878 dilizer. Inafa gakera va djisa dagira besar.

Kadimi tunuyara va Zemlya i Volya grustaks yoter ise van kobasikeem gin galbedur. Ba redura va Narodnaya Volya vanpir bewik ke bato pako is inafa skusa neda. Banugale va Mixail Frolenko artowas palik yerumar. Va grustara va lagadjubera va Aleksandr II gindik moo kelot poke Odesa bak muvugal ke 1879 kobaver. Radimi rodjera va yovara gan pako ko Chișinău koe Moldova zo stakser enide va erba kan nabera va sokaf omelt ta olegara ke ino kodigir.

Bak 1881 koe Sankt Peterburg va suxara va berla leve Malaya Sadova vawila az rilizara paker lize gindik co di gomoolakir. Warzafa rodjera. Azon va warzera va aora kobaver, i va aora kabutuna bal jupekasa bilmara ke 01/03/1881 lajupaytatasa va Aleksandr II gindik.

Tatyana Lebedeva ba 03/09/1881 zo soper. Koe Petropavlovskaya ralma zo dagir. 20 korik bal Jiz va 20 mali 09/02/1882 kali 15/02/1882 zo malyed. 11 bewik ke skusa neda ke Narodnaya Volya pako is 9 ar bewik zo kojizad. Dalafa kagara tiyir pakera va anyustoya lagadjubera va gindik. Ba 15/02/1882 Tatyana gu xonuka taneon zo lanzar aze gakera ba 17/03/1882 gu parmafa xalta zo nuner.

Bak pereaksat ke 1883, beka ina astirbon akoler pune mal Sankt Peterburg kal Kara xalta zo stakser. Ba 19/07/1887 nope kotcakola banlize mulufter.




#Article 269: Tawavopa va Costarika (840 words)


Divlizeso moe abrotce vas 620 km- is mante vas 300 km- wale Kariba Bira is Pacifika Welfa, tawavo ke Costarika va laefa birtuca kapbure inaf nilackaf lumeem nedir. Torestava ke patecta tir tadle dem konak driz ke isteamerikafa rodega, wale azeka moe toloya welfafa datca is valenteon omasiday tis otsa ke nicaraguafa azeka.

Icde sidopafa vayara, to noeltackon tazukayana tawova tid kire bak Kretasuk sare ticniyid viele azazafa divlankera va birakela tere di adoneyed ise va woday kagluyas va Lentefa Amerika gu Geefa Amerika nekiyid nume va lavok ke Atlantika welfa gu tel ke Pacifika parmon solparsayar.

Istefe lae vane lenttaltugeronafa lya va metrenaf bolk soe tazukad. Lentefu acku ke tawavo gan taneaf emaveks dem toloyi solwifi ki zo kereler, i dem valenteon Guanacaste Jaka is vageeon Istefa Jaka. Va jontik vrutaks va noeltafa tculkuca batlize trasit, don konaka buga ware runkafa. Zolonafa burgifa traspuxa is yazidaxo va dom ke toloya jaka tcalad, i ke jaka felina gan konak granaf tculkfey. Ke Guanacaste jaka va Rincón de la Vieja ( 1895 m- ) wan exaksawes tazukon gu dilafa wica, is va Miravalles ( 2028 m- ) ozwat.

Istefa Jaka vas enk dem tculk dile divmodes ruldar, don Barva ( 2916 m- ) kagrupeckesa nope ontinuk dem baroya arna, is Poás ( 2722 m- ) dem mantafa buga re kotrafa gu uzda dile lembiewesa, is dere Irazú ( 3432 m- ) tisu tan locrakef tculk ke kotafa Istefa Amerika, is pokeon Turrialba ( 3345 m- ) disa va balemoya kevaykanafa buga.

Talamanca jaka dem divlankexa ke losavsafa xanta vagee tawavo divlizer. An ontinuk ke Costarika to batlize tigir, i Chirripó mefta ( 3820 m- ).

Meseta Central ( okon Istef Krant ) tir azekexa ontinafa gu 1000 ik 1200 m-, tazukasa va talturonafa plorinda wale Istefa Jaka is Talamanca jaka ise va tela lofakafa remlanisa joya wale Kariba bira is Pacifika welfa maltazukar. Bata tcelda vey pozlopafa xanta tir tel losaneliaf pak ke patecta ise va San José kelu bravar.

Azeka tite jaka toz tigid voxe tid amidafa gu divatce is tazuk kare datca. Omasiday ke atlantikafa datca wanuwed ise valent patecta kal Nicaragua kaike San Juan bost tumantawed. Konak fluvoram, don lanyon tculkxantaf, iste bate azekafe divatce ekwon ice rontaf is bograf biradom madawed.

Datca ke Pacifika tir dem loeke strumbafe lae lize tigira ke jontika yalta va noafa tculkafa tegira divnedir. Valenteon Nicoya granafa dega isu vageeon Osa va levmadayan pak ke savsaf snak kaatoed solve pargalu is biradomafa azeka vas rueda vadjed.

Tigiso wale 8° is 11° ke lentef laksiwak, costarikaxo tir ton idulafa is abdafa lidawicka dace atoesa va witaluckafa kira koe omasiday kene biradom ke Kariba bira, solve bata kira moe datca ke Pacifika tuaxaweped lize zolonafa arapeniwera ke muvareka zo dizved. Dum koe kotafa istefa Amerika, lae va lidawickaf gropeem torigiron turestar : koe meftava darpe ontine va gimbafa wana ke tierras calientes ( idulaf siday ) az tierras templadas ( zakodaxo ) az terras frías ( fentaf siday ) banlize stragat.

Muvareka gilaultover voxe mo patecta punon luber, kare vakor kev welfafa turestara, ise va karibafa datca lorontion is lodelupkon titnir. Ledabdafa gola tir tela ke Guanacaste jaka nendackana gu abdafa suka mal Atlantika dum getaltexo ke Nicaragua : tire tandeafa muvareka anton tir vas 500 ik 700 mm-. Datca ke Pacifika nope goatewera ke muvugal ( mali teveaksat kali santaneaksat ) is rodamaf cadim ( mali santaneaksat kali alubeaksat ) dere solwikawer, solve moe karibafa datca muvareka remi tanda lobelon is lotantazukon giluber.

Nope aultove is beluca ke muvara, Costarika va kulaf lavagort digir, i va gort tukuvan gan toloya meftavafa datca numen voa va omaf siday ke biradom vakeneon titnid. Atlantikafa gola lodaftafa kle tir tela loon lostana. Moe ronefa datca tel lozolonaf bost tir Reventazón bost ( 280 km- ) dem klita koe Meseta Central gola. Lenteon San Juan bost tis jowa do Nicaragua va jontika kovoa kazawar, ticu Istefa Jaka ( tulon San Carlos bost pakon totarafa is sumion malsavena wetce remlanisa joya reme woday ) is Guanacaste jaka abdi blotara va Nicaragua Uzda. Moe pacifikafa datca, nelkafa voa tid Térraba bost is Tempisque bost isu Bebedero art Nicoya pargalu, is Grande de Tárcoles bost dem klita wale Barva tculk isu Irazú, is Esquinos bost isu Coto belcon artniso va Dulce pargalu.

Kole lodidulafa is lodabdafa gola, muvaala besasa va cugak ke ronefa krimtafa azeka is biradomafi gilaki ke Pacifika ( Nicoya pargalu ) sofelir. Abdafa bwaala oe datceem ke jakeem wale ontine vas 700 ik 1000 m- divlizer banlize muvareka tir umeke aultovesa. Lodontinon, va ordafo ruxaxo moe atlantikafa datca trasit lize tijkirafa persa is bwafa ruxa belcekawed isen gefestek aultoved. Talteon koe zakodaxo ( tierras templadas ) tiso dem ledabdafa lidawicka, olgintaf aal don nelkon buka is dzopoka vamoed. Vamoe ontine vas 2800 ik 3000 m- tir to werdaf ind ( páramo ) dem ageltafo ruckaxo. Tere murobat da Costarika tir sposafa gu soporuca is listuca ke bwimwa goviton atrisa.

Dunoleem tir kulapaf is gedrackaf koe lodabdafo bwaxo isu levebwaxo. Vanmiae zveri, peang mal Kolombia lekeon zo kobureyer.




#Article 270: Tawavopa va Tanzania (2327 words)


Tanzaniaxo va taltef kelor ke Rift Valley koe Ronefa Akrika ( kerelenaf gu Tanganyika uzda isu Rukwa isu Malawi ) is India welfa walenir. Va pakavapa ke ontinafa azekexa ke Uzdapaxo kale darefo taltefo selorxo, is va titefo krimtaxo wale Usambara mefteem is Ruvuma bostart baton ruldar. Kene bato krimtaxo tid konaka pokefa ewala, telyona logijafa tisa Pemba is Zanzibar is Mafia.

Tanzaniaxo va staaveem ke Roneafrika nelkon atoer : va yona tanzidafa ontinafa azekexapa dem nelkon tianafe dre, roneon kimanafa gu kadoma siduksidukon titenisa vane welfa ; is va jontolaf pozlafa bourga dem bat kimas va patecta talteon is ban isteon ardovas ; ise tere va yon zolonaf tculkfey vanmiaeon nelkon tid Meru is Kilimanjaro ( bano tiso an ontinuk ke Afrika is an adalas fluvor ke bati tadavaki ).

Anameon disa va valenteon Victoria Uzda is vagetalteon Rukwa kelor is varoneon istef kelor, istefa azekexa  tir teli logijafi patectaki. Tir tawavo tigiso moe mialukafe ontine vas 1000 m-iku 1400 is caneon nendanafo gu arestoyeem is fluvoreem kene tela toloya nelkafa yaltaconya. Lentronu ( poke Kenya jowa ) is ge patecta ( kene Malawi uzda ), tel laeeemap va tanoya conya tazukar, va gijarotif meftakarniz solparsas va koefo azekexaxo sol welfa. Toloy bugakirapaf tculk lenteon kalfelid : Kilimanjaro ( 5895 m- ) is Meru ( 4630 m- ) nazbanaf gu burgitraspuxa ba tazukawera ke pozlakelor ; Usambara jaka lae ( varoneon ) riwe tice bira, is vatalteon Hanang jaka lae ( 3417 m- ) isu  Lengai ( 2878 m- ) aname Ngorongoro gulaf skarn ( tan loon gijaf koe tamava ), vokeon madawed. Bat fluvor va tculkacakirafe divatcepe titeon tigid : va Serengeti azekexa is Masai rijust. Geef laeeem madawes reme toloya gama ke Rift Valley, lente Malawi Uzda, dere tid tculkxantaf : Kipengere jaka is Mbeya jaka is Livingstone jaka aname Rungwe anoelaf fey ( 3175 m- ).

Arak ke patecta va yona vegemafa azekexapa tite krimtazeka ruldar. Jadion omaf is buxaf is dile dem kenefa abrotcafa labaconya is fereon uzdakakiraf, krimta va 800 km- artefir. Volrontaf is drakxokiraf, va lanote aludevafa is yona bravakiranyafa ceda zeitafa ta moltkoplekura is va konaka ewala atoer

Kevsukanuca ke turestara ke India welfa is rambara is atoewera ke ontinaxo lodam witalupokeuca ( tawavo tir wale 1° is 11°30 geef laksiwak ) tid dalafa askixa gotusa va staaveem ke tanzaniafa lidawicka.

Witalumuvareka bal kotafa tanda valente patecta vanolar ; arlize solwira va cadimeem tir cufa ise muvareka kare lizukaf gropeem ( tulon ontinafe tculkafe lae ke Victoria uzda gola pakavon levgase va keskeem ke witaluabdalidawicka ) lidam lofa ok lefa pokeuca ke birafa anameda arapeniwer. Mo telo ronton rambanafo krimtaxomo muvareka va 1000 m- ( 1057 m- koe Dar es-Salaam ) jadion kaikefir ise koe Pemba ewala isu Zanzibar isu Mafia va 1500 mm- mialukafa tandafa voda rozomer.

Kaike yon taneaf arestoy solparsas va krimta sol ontinazekexaxo, muvareka torigiron tulegijar ( 659 mm- koe Kondoa talte Masai rijust ) ; kevoke gee azekexa, gola lize tawetctazuk tis tite siduksidukon krimtaxo vamoer, kevsukanuca ke biraf turestareem tir xanta va voda vanasa ok kaikasa va telyona tisa kene welfa ( muvareka vas loe 1100 mm- tandon mo Songea, widava mon tigisa arte 100 km- male Malawi uzda is loe 400 km- male krimta ). Arak ke tawavo lepon zo sister ( wale 800 is 900 mm- koe Tabora iste isteazekexa lidam Kigoma kene Tanganyika uzda ), antaf ontinaf is kevsukananyaf fluvor kazawas va aultovesa muvareka.

Yankeem, zolonaf is tantazukaf mo krimtaxo tite yona lentefe lae is domega ke Victoria uzda ( pokeon idul gan brutafa abdareka vas 70-75 % jadion zo dositar, numen alpoz tir gamiapaf ) leleon illaumar vane azekexistexo lize tust rozomes va 10° wale afizcuge is mielcuge. Fereon rindaf kelt is rodackaf gael ( brutafa abduca va 55-60% rion kaikstir ) ke bate divatcepe mialukon tise wale 1000 is 1400 m- va azekexaxo ( tulon valenteon ) tugalodapad numen in ta ayategiraceem tir kalvekapaf.

Tel lozolonaf yankeem tir moe krimta bal 12-aksat is 1-aksat ( bak geef idulugal ) ; tel lezolonaf tuwavon mo tel lodontinaf tculklaeeem zo vertokar : vamo 4000-4300 m- ontine Kilimanjaro ontinuk va muvareka kiewagisa va elupkanoldafa badapa is gestusa va konak oprakam kazawar.

Saneliakiramafa patecta, Tanzania va tuwavaruxeem nelkon digir ; soe tid jontika conyutapa va decemdafa is vilasa tawanteyara, noelafa dene tawadayaf sanelieem. Koe jontika gola, witaluaala gan kotaplekura al daletoe zo ikamidur. Kene krimta is bost is bostart wori lapter, ise fereon tir dem dervekap poke biradom.

Jadion, debala ke patecta moe bwaf is witaluf laksiwak is vamoesuca ke yono ticexo noved da balemoyo nelkafo ruxaxo zo solwid : mantafa aala poke krimta ; yone meilafe divatcepe wale 500-1300 m- ontine ( trabe teli logijafi patectaki) ; rijust male 1500 m-, tulon Masai rijustap gee Kilimanjaro ; tere, elupkafa soporafa aalxa az ontinameftaf ruxeem moe muvanapaf lentef fluvoreem. Moe ewaleem, taneodafa tir griawinapafa.

Jadion, lo mialuk ke tanzaniaf welmot tir dem amnakiramafa sudanindafa meila is aalkirafa meila lize tandatoakiraf aal is rucka is dapotapale vamoed. Iste patecta isu vagee, bat tantazukaf ruxeem fereon tir waljoanaf gu brufendaalkirafa aala. Meila, rekolon levplekuna gan yon eaftaf fird nope mivanteyawera golde turodasa awaltkeska lidam tegira va gridubura gan tawamidusikeem, va werdafa kerdela tandatandon loloon atoer. Kene kukseem joke kuksaal griawir.

Valentef laeeem va katcalafa ruxafa kerdela atoer. Antaf vamoe rijustap Kilimanjaro dataf tculkfey va ruxavegemeem atoer. Ticeon, aultoves muvareem al noved da ekamafa witaluaala vonewer. Bata aala tir kulafa gu tciaminta (furaya is irokoa is sladua ) isen merokolunafa kerdela tir lopofa yoke jontika atoewesa gefesta isu comapta. Vamoe 1000 m-, levaala tulodaftapar voxen aala va yon gijarotif is gulaf aal ( tulon dataf podocarpus is juniperus procera ) vider. Azon vamoe 2500-3000 m- aalamkirafo ruxaxo az meftawerdxo az tere tijxo is berdavaxo valeve ontinenoldaxo.

Ede cuga muvareka kazawana mo tanzaniaxo van India welfa ok tcelda ke Natron uzda iku Manyara iku Eyasi iku Rukwa kalion nir, moe bostxo ke tel toloy nelkaf afrikaf bost taltexo ke patecta divatcewer, baton merontion goleso do Atlantika ( kan Congo bost ) is Mediterranea ( kan Victoria uzda is Nil bost ).

Bost kodubies va Tanzania sol arak ke patecta kan tentunajafa conya ledam stapese lae talte istazekexa solparsawed. Rade pilkovaf tod ke yona koenisa voa artnisa va Natron uzda iku Eyasi iku Manyara ( pasusa va ronef kelor ke Rift Valley ), is va Rukwa uzda ( trenaxo va Malawi uzda yalta ), tanon bosteem konis va India welfa ise aron tel artnis va Victoria uzda iku Tanganyika iku Malawi zo rosolwid.

Rufiji bost kayestas va laveem mou mon 180.000 km² tir tela rapa artnisa va krimtaxo. Rototanon titu nardaxo kadime kokuksaxo va Luwegu, kan xatoykirapafa riskapa ko Mafia vedil kobirawer. Tel ar bostap artnis va India welfa, Ruvuma, kene mon 920 km- va Mozambika jowa kimar. Lenteon, tere, Pangani bost wale Meru tculk isu Kilimanjaro klitar aze keno Masai rijust rimekrimekon nir aze art 350 km- lente Pemba ewala kobirawer.

Do vegungikeem va baroya logijafa afrikafa uzda : valenteon Victoria is vatalteon Tanganyika is vageeon Malawi. Ede yoke turowinawera ke Rift Valley baroya tazukaweyed, anton bata toloya tid pozlaxantafa, solve Victoria uzda tir tceldackafa.

Lekeon yoltayana kan Nyanza ( lava swaxiliavon ), Victoria uzda tir tela logijafa koefa koe Afrika is tela toleafa koe tamava ; inafe 68.100 km² ( miala va Tanzania pasur, Kenya is Uganda va arak digison ) va tceldama moe azekexa kereled : cugafe aludeve tir vas 80 m-, isen welma tir ontine vas 1134 m-  vamoe biravwa.

Tawavopik bak Savsugal, tuke yonu nisu kayestayanu male yona afrikafa sanelia gan yon taneaf totasik zomeyes va krimta ke Roneafrika, va inafa kruldera uculeyed, voxen Victoria uzda bak 1858 gan John Speke englaf vestasik anton zo kosmayar. Ban in wetce caput Nili bam vaon torigiyir. Kagera kuksa, klitasa koe Burundia, wetce ageltafa klita ke Nil bost re zo krupter. Digison va jontika ewala ( tela logijafa tir Ukerewe ) divatcewesa moe mon 6000 km², Victoria uzda kuksaxo tir vas mon 238 000 km² ; lavavwa va zolonaf cadimaf arapeniwereem atoer, dem pereaksatafe vols santaneaksatafe cuge kare vertuma ke muvareka. Inaf talgakorapaf krimteem tir dem Speke aludevafu Pargalu. Domegeem tir modivatcenaf gu soporaf ruxeem dem jadion aala vox dere lobaxopo.

Toleafa uzda moe Afrika tadava kapbure welma, Tanganyika Uzda tir geefa pakava ke taltef kelor ke Rift Valley ise sol Kongoa is Zambia va Tanzania solparsar. Tadleson va tele loglupafe pozlaxantafe lavadivatce moe winta ( 32.000 km² ), Tanganyika uzda tir toleaf kapbure aludeve radimi Baikal uzda : 1470 m- valeve uzdavwa vas 774 m-. Bak 1858 gan Speke is Burton zo reduyur aze mali 1867 gan David Livingstone zo vestayar. Ban in exonerakiewaskiyir da Tanganikya kuksaxo tiyir volrupteso va Nil. Neken, mali Pleistova, ugale latrayap fradayeyer nume ko Lukuga numay vaon jupar da in malgimayar, acum tidu 340 m- inafa vwa ve tuomayar. Bata datafa koefa bira ( abrotc- 650 km- is mant- 50-80 km- ) gan Uvinza kuksa is Moyowosi is Malagarasi toloya kovoa nelkon zo blotar.

Tice Rungwe mefteem isu Livingstone, vageexo ke Rift Valley tir kerelenafo gu Malawi uzda ( savson Nyasa ), voxen lavaploda va Malawia pasur.

Nope intaf nelkon azekaf tazuk, Tanzania va jadion tantazukafa kerdela atoer. Soe tiguafo krimtaxo is ewaleem, gola tcalanafa gu welfapokeuca is noafa ayategiruca, solwiwed.

Krimtaxo kene 800 km- wale Kenya is Mozambika divimpawer. Valenteon tite Usambara mefteem, mante volcugon tir vas 35 km-, aze kale 200 km- isteon, lize nelkaf bost kobirad, loloon tumantawer. Krimta tir waljoanafa gu radimeaca dem uzdaka ik reca ik riska ik ceda ik kioda isen konaka ewala keneon tigid. Jontiko rotiso gondaxo tid xanta ke birabutc malipon grupen gan patecta.

Arte konake decitmetre male krimta, Zanzibar tir nelkon azentafa is ventamafa ewala. Antafe lae tir Mazingini istefo walziaxo, i raporaf is anamkaf fluvor dem ontine vas 216 m-. Ede ronefa krimta tir rontafa is braviskapafa, taltexo ke ewala, irfodanafo gu drakxo, va konak velk isu jadion aludevamafa ceda atoer. Sidopafe dre tir riwe milafe gu tele ke tadavafo krimtaxo. Noon savena, Zanzibar ewala wori wan tir dem vaf witaluruxeem icle koe taltefu acku.

Dere ruldasa va kulafa aala is ektudasa va warzera va luminda, Pemba tir lopinafa ewala, kotron dwakafa ise ke dana talgakorapaf is strumbaf krimteem va volvexapafa kerdela zilir.

Ironokafa zolonafa ewala lente Tanzania krimta, Mafia, loon geeon debalewesa ( lente Rufiji artexo ), tir tela lopinafa ke baroya. Bata drakewala vas 440 km² tir wageyaxokirapafa.

Poon turestan gan debala poke witalu, lidawicka ke tanzaniafa krimta gan rambakeskeem ostik zo levplekur. Bal kotafa tanda ton tizafo vox trelafo xefto muvapa baliewer, dem yone cuge wali 3-aksat is 5-aksat ( iklavamuva ) is 10-aksat is 12-aksat ( viele ramba dur ).

Krimta talteon tir kimanafa gu arestoyeem tice ontine vas mon 1200 m- kale istefo ticexo. Teniskafa meila frofanafa gu yon Bantu grelt widapokeon tawamidus is vartes batlize tozuwer.

Belca ke bata gola va balemoya alubeaca ke patecta kaatoer. Tir datafa azekexa aludevon ardovanafa koe rav gu ronef kelor ke Rift Valley, ke dana tankomuca konaklize tir waljoanafa gu konaka azekakorafa drovubama is arestoy ( tulon lentetalte Dodoma Kilimatinde tel ok kene taltedomega ke Great Ruaha Mbeya tel ). Moe sid pakavon besanaf gu mudjamit ( moekote vageeon ), antiafe wankafe lae konaklize divsidawed. Neken valenteon, sideem nelkon tir dem burgifa ugota modivatcenafa gu fulteyafa badama.

Tantazukanyaf, ontine ke istefa azekexa wale 1000 is 1200 m- arapeniwer. Kale 700 m- kene istefa tcelda wori tuomawer ise moe ticefa taltefa kadoma (Iringa azekexa is Kilosa briaxo ikz-) va 2400 m- rozomer. Bene bate divatcepe Usambara mefteem zo rokavaniksantur. Bat sol arak ke ronefa kadoma tir solparsanaf gu Pangani vwepaf krant ise ironokaf sekoleem arte lee 30 km- male krimta tir. Geef is geronef kadomeem va meftafa kerdela is yon lodesaf tazuk kaatoer, pilkovon koe Kipengere Range. Bato rodo va Usangu koefo tceldaxo ( liz Great Ruaha kuksa isu Kisigo kovoad nume va Rufiji bost tazukad ) sol Malawi kuksaxo solparsar.

Lidawicka, ke dan ist azekexa laviskuca loloon tugijawer, va kruldera ke mazdaf ruxeem ke aalamkirafa meila is brufendakiraf rijust anton nover. Ixam sutafe, bate ruxafe divatce gan noalafa is megrustana is kalvekansafa tawamidurafa savera fereon zo ligunder. Lenton patectoy vanpir miombo, i rodafa tcastafa toatandeafa aala. Poke Victoria uzda brufendakiraf rijust is gerdmeila toz turowinawed lize, kale yona lodabdafa gola novesa va vonera va kazafa midura, torstaal is « fuzolwerd » goated. Bat ruxeem tir ind ke aultoves dunoleem, nelkon lospanaf koe jontiko lentefo kalnendaxo.

Valentefa pakava ke Tanzania tir felinafa gu Kilimanjaro granaf tculkfey, i an ontinuk ke Afrika. Antiaf fluvor, tice Masai rijustap is Tsavo kenyafo kalnendaxo, noldanaf ontinuk viele saz tir aftackaf vwon ic konake sanoye decitmetre zo rowir. Toloy jelaf ontinuk voke mon 10 km- sonason va kepaita ke Afrika geltron vanmadawed : geroneon Mawenzi ( 5184 m- ) is getalteon Kibo ( okon Uhuru arna, 5895 m- ). Bat ontinuk geltron tir tela lodontinafa vorala ke bugapadom lize ara lopinafa buga tigir. Legranaf, Mawenzi ontinuk va kima ke kotabanolda me zomer voxe va aultovesa noldamuvara konakaksaton kazawar. Divef dzeteem ke tculk va jontika opratraspuxa atoer isen lanbata kene lonendanafa datca titnipid. Valeve 2000 m-, vageef sekoleem gan tawamidurafa is varterafa sanelia zo saver.

Poke Kilimanjaro, ar antiaf fluvor va tantazukafe divatce ke ontinazekexa felir : ledontinafa ( 4630 m- ) Meru bak tel loa tanda va noldiskrama soe digir. Vane taltexo, poke Rift Valley, Ngorongoro tir, tenanteyanaf tculk mali toloya celemda is bam zomes va 5000 m-, re kotgrupaf yoke dataf skarn ( tan loglupaf koe tamava : 250 km² ). Koe ludev dunolafa apta jontikote nuyackon blid. Ostik me grupet ugale is kane lanbat ( tulon troskol ) ko bata suxaca dem 700 m- ontinafa anamefa roremigajana rebavega al rolanid.

Koe bat lentef seg, lanon tel lolistaf koe Tanzania, 14.000 km² ke Serengeti vedeyaf gerd divatcewed, datafo dzavenafo werdxo, ciaenafo gu brufenda is tciastafa amna, gelbe ta konak decitoy sulem, i ta krapol ik kustrol ik beicekol ik putcol ik uzekol ik fuzol, grupes da tid bravakiraf kev tcabanesik is tadusik.




#Article 271: Taymir (dega) (178 words)


Taymir dega ( rossiavon Таймы́рский полуо́стров ) tir rossiafa dega valente istefa Sibira, tazukasa va lolentefi ki ke Asia tadava. Inafa taltefa kima tir Yenisey pargalu ke Kara bira isen tela ronefa tir Xatanga pargalu ke Laptev bira.

Ana lentefa uta ke Asia tir Tcelyuskin evilma tigisa arte dega.

Ristulon, va Krasnoyarsk winka rupter. Dega lokon tir dem Nganasan sane isu Dolgan is lonoelton Rossiik.

Taymir dega tir dem jontika uzda : Taymir uzda isu Labaz isu Portnyagino isu Kungasalax isu Arilakax isu Kokora isu Baykuraturku isu Baldaturku isu Xargi. Taymir bost tir nelkafa voa ke dega.

Nganasan sane isu Dolgan jontikedje prostewon tid sane vartese va bedakol.

Rumel koe gola zo divkawodar aze kan impadimak kal Dudinka molt kene Yenisey bost az kan tota ko Murmansk molt zo remburer.

Valente Sibira, sulemeem is ruxeem va toloy aksat ta nazbalkera tandeon anton dadid. Bak kot idulugal, bedakol gilamad nume va konak decitoy batakarupol isu spedol sekad. Silukon, zveri ke Afrika is Asia kal Taymir dega arttalad enide di nazbalked ise va telo logijafo govitafo zveriiocxo ke tamava tazukad.




#Article 272: Taz (kuksa) (106 words)


Taz ( rossiavon Таз ) tir bost valenttalte Sibira cugon koe Yamal winka ke Rossia.

Klita ke Taz bost koe wedafa azekapa ke Taltefa Sibira, ticu ontineme vas 139 m-. Salt tir abrotcaf gu 1400 km- ise lentnir, mon vakene tel ke Yenisey, koo wedaxopo. Artexo ke bost va Taz pargalu konir, i va pargalu dofu gu  Pur bost tisu ki ke mantafu Ob pargalupu num Kara Bira ke Arktika Welfa.

Inafo bostxo tir vas 150 000 km². Cel cadimon sokarapeniwer, male vuge vas 100 m³/v- kale cuge vas 7000 m³/v-. Celack tir mon vas 1450 m³/v- ko artexo.

Bost tir tapanaf mali santaneakast kali balemeaksat.




#Article 273: Tcardiol (Hylobates agilis) (112 words)


Tcardiol (Hylobates agilis) tir tana moukolafa katca ke Hylobates oxi vey Hylobatidae yasa ( Hominoidea veyyasa ) ke PRIMATES veem ( HAPLORRHINI volveyveem, SIMIIFORMES tolvolveyveem ).

Gan F. Cuvier bak 1821 taneon zo pimtayar.

Tcardiol sotir ayikkoraf jidol dem froxafo alto is anamkafa takama is abrotcaf meem noves va tuzapafa rumkura. Tir tanaf ayikkoraf jidol batkane grulanis moe radiminieem, divkabuson va meem.

Tcardiol tickir tandositikaf isen tcardiolya va tanoy oc arti ocagera vas peroy aksat ginazbar azen kali alubda ok tevda vaon viunsur.

Va ilt is toa is imwa is beza is varteba is zverimi is inyono ato gimalestur.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 274: Talakoldunol (Dermoptera) (138 words)


Talakoldunol (Dermoptera) tir tan moukolaf veem ( Mammalia pula ). Gan Illiger bak 1811 taneon zo pimtayar.

Talakoldunol ( dile yoltan gu talas bancol ) sotir moukolaf kobligaf veem vagerone Asia. Kore bat sulem nutid pokef gu bancol, pune va lanyona aptafa kira sodid ise grupazented.

Bat sulem vagerone Asia koe bwafa anameda nelkon blid.

Talakol sotid aalsokes ise va almital sodid, i va bewot kagluyas va inieem gu ault. Va blif itapeem is anamkaf oblakameem dere sodid. Inaf im gitir anamedafamaf is vaf, belon tucuan kan talgeem ke titef prijust.

Talakol gitir antiaf sulem oke vanmiae lospama blir. Talakolya arti toloy ocages aksat sonazbar. Oc va gadikya ba mon tevoy aksat gibulur.

Talakol va cug tor kum imwa is enga is mildaf geilt somalestur.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bat veem tir tanyasaf.




#Article 275: Taneaf wiks va Bayonne, male gend ke widaki (trutca ke Vernet) (118 words)


Taneaf wiks va Bayonne, male gend ke widaki ( francavon Première vue de Bayonne prise à mi-côte sur le glacis de la citadelle ) tir trutca lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1760.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud. Va molt ke Bayonne vagetalte Franca kene Atlantika Welfa kaatoer.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.

Vernet va toloy amidaf wiks va molt ke Bayonne lingeyer.




#Article 276: Taneaf wiks va molt ke Toulon, male Port-Neuf (trutca ke Vernet) (119 words)


Taneaf wiks va molt ke Toulon, male Port-Neuf ( francavon Première vue de Toulon, vue du Port-Neuf, prise de l'angle du parc d'artillerie ) tir trutcapa lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1754.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.

Vernet va baroya trutca va molt ke Toulon al lingeyer, i ke Toulon lozolonaf sayakaf molt ke Franca kene Mediterranea Bira.




#Article 277: Susanna is toloye guazikye (1) (trutca ke Gentileschi) (396 words)


Susanna is toloye guazikye ( italiavon Susanna e i vecchioni ) tir trutca lumkirafa gu 170 × 119 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Artemisia Gentileschi italiaf lingesik bak 1610.

Bata trutca koe Schloss Weissenstein tcila koe Pommersfelden ke Germana re ( 2018 ) tigir.

Ke zixeem ke Guazafa Bafela, Susanna is toloye guazikye tir tan loviele kaatoeyen olkoy, tulon bak XVI-eafa is XVII-eafa decemda. Zixa vuestena gan trutca koe Neva ke Daniel katcilik zo munester. Romeyafa Susanna bak kolavara gan toloye guazikye ginobase va mona ke kurenik zo akoyer aze ik ilaginon zo koitur : ont gu sinafa ilagira va int di zo gruider, ont sine pu kurenik di kalid da va ina do jotafe fertikye su onkad. Susanna va plukera ke volmalyafa kagara kevnaler ; voxen Daniel va rotuxadara ke toloye guazikye basxatcaxatar. Volara va Susanna akoyena gan toloye guazikye nutir tulidasa xialara, voxen batcoba fereon tir yonta keldaskitisa ba sincuca ke anelik albas va ayikyafa lebaca.

Re batugale cug malyopasik va yoftera va trutca gu Artemisia Gentileschi mea iltrakud, kore gadikye rotir pomamayar, ise va inafa danedira va abditcafa lingesa stinucapa is dere inafa aneyara va mivvexuca kapbure Orazio torigid. Beka bourgon gu Caravaggio wan tir, pune ina va warzaceem vanbureyen gan Annibale Carracci ko Roma nudulaper. Lingesik va kaatoera va Susanna ton evodasa tirka nuve narayar enide va va fitcroti divnedir. Inafo alto tir geltrevafo, don pinta dum jivot is ast, i don pinta gubeon turietavayana gan cug milsaref yambik. Bata keska tuke rukuzaf nitekseem rewan gu lebaca zo seotar.

Pedrase benele ke trutca tir martig. Doluneson gu aryone milafe detce, meka zanisikya poke Susanna tigir, mei kona jumta ok kuksama ta tcatera, mei yona gama co palsesa va toloy wisik. Kaatoexo gan ant baroy askisik relidackon deraykayan zo kereler. Toloye guazikye va lukidoy altogid ise dokalid, voxe dye ba tazukoyera va intafa mimbafa dragera zo onkad. Koe trutca ton antafa orikafa zuvda bene taka ke yikya nukoristana, numen batcoba is kadimeon elkafa rebava va iksena pestera laumasid. Artemisia va swavafa faxuca ke Susanna batkane pimtar, i ke Susanna romplekuna gan bifa num dace me lapalsesa va sivakaf is pof kor ke intafo alto, vox nubasotcesa dumede va kugdara ke toloye guazikye co djuticplatir.

Remi klepa, alkafa watsa ke Biblia va Susanna is toloye guazikye va konaka trutca ok konak siatos ke mila trutca va Artemisia Gentileschi koswayar. Lan tid grupepen.




#Article 278: Sustol (Saiga tatarica) (104 words)


Sustol (Saiga tatarica) tir tana moukolafa katca ke Saiga oxi vey Bovidae yasa ( Antilopinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1766 taneon zo pimtayar.

Sustol sotir putcolinda dem abrotcaf pezay otson gu sokrama. Ant sustolye va drorakoraf nolameem sodir.

Ton amlitaf is milkaf sulem, vanmiae lospa giblir, i vanmiae lospa gadena gan abic klaik ta aneyara va sinka. Tuke gijarotipafa pezitca gu wupe zo walzer ise kaliapon rodefotcer.

Bat sulem nope intaf eribukaf noleem faven ton ingaxa ok ta epura va selasa gruwa gan lizukafa sanelia zo tcabaneyer.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 279: Taillebourg meld (1242) (trutca ke Eugène Delacroix) (118 words)


Taillebourg meld (1242) ( francavon Bataille de Taillebourg, 21 juillet 1242 ) tir trutcapa lumkirafa gu 489 × 554 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Eugène Delacroix francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 37-e runda re kereler.




#Article 280: Stéphane Mallarmé (184 words)


Stéphane Mallarmé bak 18/03/1842 koe Paris koblir. Wavepon va gadikya is berikya drasur, batcoba den in va dustulera ke awalk pistoler. Bata koe inaf grabom di tir gustafa. Koe Sens olda lize va vayarugal tenuker, in va Baudelaire is Edgar Poe seramon kosmar ; va yon taneaf blok suter. Ko Engla mallapir ( 1862 ) lize kurer. Moi dimpira ko Franca, vanpir englavatavesik ( koe Tournon az Besançon az Avignon az tere Paris mali 1871 ).

Nomanon gan yon ravesik, va bata exava kodayasa va intaf ugal isu fa kotviele temeyer ! Axofeson va ezlafe belike soltioltese va brigafa blira, nope astirbafa krulderadeona mejer. Kaikida va konak Parnassos rijay nobayar, pu saneg gan Verlaine is Huysmans zo razdar. Inaf Poésies ezlak bak 1887 koe La Revue Indépendante zo sanegad. Lecevaf ezlopikeem wetce inaf okilik va in bam askir ise giltaver da kotbareavielon koe inafa bonta kene Rome vawila katanawer ( lize Laforgue ik Valéry ik Gide ik Claudel ik Oscar Wilde zo rokakeved ).

Ba 09/09/1898 in koe intafa mona koe Valvins ( Seine-et-Marne ) awalker edje va Hérodiade nyabafa piza zavzatasa stogoyeks kobaver. 




#Article 281: Sully Prudhomme (277 words)


Armand Sully Prudhomme, dem ageltaf yolt tis René François Armand Prudhomme, tiyir nazbeik ke kulapaf kazik. Taneon dritik koe Le Creusot, golde kobara zo gripokoler nume ko Paris ta rokavayara di dimpir. Radimi vayareem gan pisida dene tegivsutesik di zo vogiter nume di gorar da, tuke intafa ilkafa tufa, va ezlopa ektudar. Tiyir 26-daf viele va  larma ( 1865 ) sanegayar. Bata neva, kudon emudena gan Sainte-Beuve, tiyir davafa kiewatca. Empayan trig zo kotlize negayar. Bata kiewatca noveyer da Sully-Prudhomme va  reduyun gan Leconte de Lisle dokobar. In va intafa trumara va tazukafa kotunuca bam tulogijayar.

Kan Les Solitudes ( 1869 ), intafa ezlopa toz tutrakopaweyer. Bata abdikerelera kan sanegara va blokaf kalfrancavaks va De la nature des choses ke Lucretius ruyeweyer. Bak deblamera va Paris, Sully Prudhomme ko Lanis Susikeem ervolita koparintaweyer, voxen fent is cueem is kalirutakseem puon askid va aliziradilfura ke dana keskeem di kotabliron exaksaweyer.

Bata bagala is undekseem va geja tid watsa ke neva sanegayana vergumvelton gu Impressions de Guerre. Inaf grabom ke « trakuropafa ezlopa » kan Les Destins trenar, voxen kan Les Vaines Tendresses ( 1875 ) van lodilkafa is lopestakafa ezlopa abicon di dimpir. Azon bokayar va toloya abrotcapafa ezla gokaatoetesa va intafa trakuropafa itaya : La Justice ( 1878 ) laninde tir lidafa is seltafa kogrupara ; Le Bonheur ( 1888 ) tir lecaf kindap. Rotuvuca is pulvucaja va inafa ara toloya larma : Prisme is La Révolte des Fleurs ( 1886 ).

Sully Prudhomme den Francavaf Cultim bak 1881 sollibuyur isen inaf grabomeem, dem dere yon listucaf is trakuropaf is malyeropaf suterot, kan telo taneafo  bak 1901 zo sonayar. Bata waksa va redura va ezladro zo vankolayar. 




#Article 282: Solresol (419 words)


Solresol tir ava ganduna is reduna gan François Sudre bak san-lerde decemda. Ina al zo redur rogoleteson pu kottan, dace pu xadik iku wiiskik, kan ravlemeem tadlen anton gu 7 asanka, i gan melzolk : do, re, mi, fa, sol, la, si. Okaf tazuk ke si asanka tir ti voxen si tazuk en tir loyavaf.

Bata ava tanuskon rozuyur vas lexafa kotikafa ava koe neva ke François Sudre sanegayana bak 1866 trabe balemda kaiki awalkera. Bak 1902, parmon al zo yoltar : « Solresol », djak bat ravlem koe Solresol ava sosugdalar vas « ava » djakae, nope icdef suteks ke Boleslas Gajewski.

Pokaykason va melzolkafa asanka, va ravlem geltrat. Cug ravlem zo rokalkotavad yoninde. Kot ravlem ke Solresol ava zo rosuter ont kan spaf melzolk ont kan tozuraf eltay ke melzolk ( vaxe sol melzolk kiren in zo suter : so, enide me dojet gu si melzolk, gistragan gu : s ). Enide ava di tir kotikafa, Sudre kuraniyir da moekote gotir lexafa, sedme inafa neva ke 1866-e.

Va lexafa sutera Solresol ava gogolar kiren neva ke Sudre va kot ravlem gotuyur kan lexafa suterinda. Anton ravlemak ta francavusik zo suteyer kan tela peroya asanka ke melzolk. Tel taneaf siatos ke bata ava ( moni 1820-e ) tiyir dem ant 4 melzolk kire tiyir anton ta semint, djak kan semint, wavdafa da va loon 4 melzolk skut djakae, ise me tiyir ta puda.

Descartes korobutik isu Leibnitz isu Rousseau isu Chabanon isu Nodier kaliyid da lexa sotir adre ke kotikafa ava. Dere Strabon korik kaliyir da kalira is dankara sotid milafa.

Ravlemeem ke tela ava tir vey pokaykara va 7 melzolk. Ravlem al zo pulad kare yona loma : ravlemam is yavaf vragiz is ikayolt tid dem 2 melzolk ( 7²=49 ravlem ) isen yavaf ravlem tid dem 3 ( lemon 7³=343 ). Ravlem dem 4 melzolk ( lemon 2401 ) zo walmuned gu watsa ( vaxe ravlem dem pokaykana milafa asanka ) :

Opelapaf ravlem :

Ravlem dem yona asanka :

Tana kira ke Solresol ava tir da volaf ravlem tid ton volafa vura va asanka. Tula : fala ( kiewotaf ) vox lafa ( volkiewotaf ), midorefa ( abdi ) vox faredomi ( radimi ).

Arapenira vey omaf ravlem ( jadion gray ) zo skur bloskason va melzolk : soloksaca ( 1-eaf ), skusik ( 2-eaf ), sorela ( 3-eaf ), muge ( 4-eaf ). Bloskara zo stragar kan stajok ok bloska. Tula :

Ugal zo muxad vey loplekura va ravlem dem toloya milafa asanka :




#Article 283: Sopera va Ravachol (yunkeks) (381 words)


Va godjuca ke kolmeem, va vorotca ke delteem : Henri Meyer yunkesik va intafa yamba en feliler, kan bata kaatoera va sopera nutisa teca gamdaytara. Ton divpakuden meem is elekan nimateem, witaf jaxadasik riyomer kire va dierk me rokouner. Akintedji is biotedji moe sid va tizuca ke rwama bazed : ta felilera va tubizik, toloy ardialik gotid is toloy « hamburger » inde ardialik ton gubef vageeem zo toriyoltad, trabe dikis va « glastaf » arn. Geltron tire, to mon sanoy ayik ko rwama moebiduyud, voxen zovdasik djukaturingayar.

Krema is Madeira vor isu Bitter isu Vermouth, i bata pluktaca daktena gan lentos ke Véry voltaxe keve Magenta bedom mea tid noelafa bak bat izvaf vielcek viele parisaf ardial va Ravachol su soper. Koe derniga anamkafa gexata ke Jules Lhérot zanisik awir, i ke vuwik ke tilik ke voltaxe pilkomodayas va arotievik az volmiv walzeyes va ji.

Budajaf is oviskaf alkejasik, bat Ravachol va toriyolt me al gobuneyer : kobliyis yoltkiron gu Koënigstein, tir ton yolt ke gadikya. Radimi sutafa blira az wartafa rekola, kadayar arotif grekik. Bak bareaksat, i exusik va toloyo bedablo al fobayar lize toloy palsotik sokeyed, i palsotik gunaf da va « dositik » moi exaksa ke 1-e ke alubeaksat ke 1891 koe Clichy rusagon al lanzayad. Arienta me impur, isen ostik ar « tegis galbedusik » va aora koe Lobau sayakaxe al aykar. Nisu ke « arotievafa urbera » va Franca kotlize remstir. Isen bak jiz to Véry voltaxe roidar ! Jaxadayan gu inyon rankesik, Ravachol gin tir wiyackaf inde warzaf felanediks ke Yunkena Loplekuaca bazer : « Va Ravachol koe sogza konedis va rietova pu susik tcalogron terektas bro sintaik al kaatoev ».

Fobasik, koe Paris, gu poana kobara kotvieli anton zo lanzar, voxen erbalt ke Montbrison nope pisonara va guazik va in imaxur. Ba 11-e pereaksat ke 1892, Ravachol lev kumba budon avlar : gruper da « roidasa rekleda » va glastaf selt fuwan tueaftad.

Roti, taneon wiveyer da bata bilmara va dodelaf lizor tufimad. Koe Carmaux yastes kawodik va tiura ke pistolesik dace gonedobed. Voxen arotievik ontinarson fu kulmed : va Krinana Maga bak santaneaksat ke 1893 az taneagadesik va Sokasane bak 1894. Bristun gan brudara va yona « gomiliafa mwa » kimasa va sanegafa nuyuca, ardial va taneafa eaftevafa deona ke wituca tenuker.

 



#Article 284: Soyora (Prunus dulcis) (102 words)


Prunus oxi sotir teli ke loon 200 katca dem luc iku aal ke Rosaceae yasa. Jontika katca zo midud ta ilt ( soyora, kolota, raneta, glorda, yaka ). Jontikara zo malsaved ta ingara. Lanyona tid jivakirafa.
Koe Kotava, yolt ke dulcis katcolk iku fenzliana tir : soyora.

Govitafa soyora sotid ke fenzliana katca. Ina al zo tukwar bak lutafe sare mone Azera aze batinde di kadar Dulcis katca. Batcoba lizukonayar koe coyunta lize tap bam me sokiyir imwugalon, i vomi tulaviawera ke toa (Sinia is Amerika is Geeafrika is Australia). Noelkeon, California tir tela soka lowarzesa va soyora, i va dulcis katcolk.




#Article 285: Spikol (Bos grunniens) (165 words)


Spikol (Bos grunniens) tir tana moukolafa katca ke Bos oxi vey Bovidae yasa ( Bovinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1766 taneon zo pimtayar.

Spikol sotir jaftoldunol dis va vaf im is tanoya ralka moe ge is noldapeem is ault dem vaf is ezas im.

Toloya amidafa apta krulded : bata govitafa is bana kwafa. Govitaf spikol, tanon tigis koe abica gola ke Tibeta moe ontine vas 4000 ik 6000 m-, tir granaf sulem dem orikalerkaf imap isen aldo rotir vas loon tanoy decitor.

Kwaf spikol gamdarulaf gu aryona jaftoldunolinda sotir lopinon lumkiraf ise voldum tel govitaf milkatcik me tir griawis.

Spikol va ayafa skapa zolonon yordar : tir donaf rembures bonol isen inaf vrod va sinkasa dugapa sodir. Inaf im ta iara va wazdel is lay zo malsaver ise alma zo socelar. Lana oksifa fema karolapana ta epura va tciamafi tayi gu levim zo malokser.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 2 apta ruldar :

  




#Article 286: Spy (arula) (328 words)


Spy arula, tir abdiizvugalaf debak tigis koe Namur winka iste mon Belga. 

Arula keve aalafa datca kentalte Orneau kuksama tigir. Kolanixo koe xufa raporkapa ontinafa gu 20 m- tigir. Restapa ontinafa gu 5 m- voke zegodaf swalot, is listaf kojok  talteon.

Ayik ke Spy tir yolt gayan pu baroy pakaf yup is konak megluyonan yupolk, i xim tis ke Homo neanderthalensis katca kosmayan koe Spy arula. Toloy taneaf yup bak 1886 zo koafizayad ise tiyid toleafa kosmara va seri ke Neandertal ba barsanda radimi tela koe Neander krant koe Germana. Sinafa evlara tir mon 38500 AR tanda.

Abdiizvugalaf debak ke Spy va dulapera ke rawopik jontikedje sumpayar. Taneafa mojoxara bak 1879 zo skuyud. Frukti is barma is melmakolafa talga is aryona muka jontikote zo kosmayad.

Bak pereaksat ke 1886, bad toleaf joxas tawuk, Maximin Lohest sidopik is Marcel De Puydt rawopik is Armand Orban va ayaf yupolk vwon ice azekos koafizayad, i yupolk tis ke toloy olkik ( Spy 1-e ayikya is Spy 2-e oyikye ). Kiewackafa oriava va pulara wetce Neandertal xim noveyer. Bata kosmara tiyir zolonafa ise va kruldera is savsuca ke Neandertal ayik gruyeyer, i ke ayikinda amidafa gu Homo sapiens sapiens witaf ayik.

Bak 2010 bareaf yup koe Spy arula zo kosmayar, i yup ke Neandertal rumeik klaaf gu san-aluboy aksat is milsareon evlayan.

Bak 1886 kosmasik va icle peroya vwa ke lekeraporugalafa kerelera tudenayad. Baroya vwa gu Neandertal is Moustier Sare is balemoya gu witaf ayik ke Aurignac Sare ok Gravette Sare zo gayad.

Seri ke Spy bak 2009 gu 36000 AR tanda zo evlayad nume tid ke Jotaf Lekeraporugal.

Deraykara ke niskaximeem ke toleaf kosmayan olkik is ronutaltafa vodjura ( taka az nugeem ) askid da lantan va yupxo sazdad numen batcoba va alkafa abdikerelera selton gu Neandertal ayik co bazer. Omavason moe altaf tazuk ke gluda, lan aneyasik uldined da Neandertal ayik va avot diyir.

Dum Homo sapiens milsareon, laptese cave ke Neandertal ayik tiyir kan tcabanera is onara is yestara.




#Article 287: Stefan Zweig (573 words)


Osteraf suterotik, Stefan Zweig ba 28/11/1881 koe Wien koblir.

Tis nazbeik ke yudaf kulaf rabik, va vayarugal nuyackon rostar, anton terektason va intafa griva mu suteroteem is trakopa is izvopa. Jonvedeyaf alpoz ke gindaf Wien va inafa rilituca mu datafa tamava tukuvar. Merotulegan koyasik, in va patecteem ke Europa konakviele exuler, va Lentefa Amerika az Mexika az Kuba az Barata az Sri Lanka az Afrika worar. Koe Brasila di awalker.

Mali jotugal, va jontika patecta ke tamava vox dere aryona suterotafa ava kosmar. Stefan Zweig tir kalgermanavasik abdida tir suterotik : va nyubuca ke Émile Verhaeren nik kal germanava cuison remzilir, aze va Charles Baudelaire is Paul Verlaine is Arthur Rimbaud ikz- stekeon malfrancavar. Kan ezla lize turestara ke Hugo von Hoffmannstal is Rainer Maria Rilke tozur : Silberne Saiten ( 1900 ) az Die frühen Kränze ( 1907 ).

Skeus va wenya, dum kot wienikack, ba zirses taneasiel ko wenyaxe mafelatason va sposaf wenyasutesik ke sare dum Hauptman ok Sudermann lanir, aze va pizafa drunta fure toz suter : Tersites ( 1907 ) az Das Haus am Meer ( 1911 ), voxen inaf wenyaf grot wan tir Ben Johnson’s Volpone ( 1927 ).

Viele geja ke 1914 roidar, Stefan Zweig, dum Romain Rolland koe Franca, me trobindar da va vamoefa geltruca ke swavafa tinefkara ke ontinukikeem reme joweem pu basrodayana coseva co wetar. Taneafa tamavafa zivotcara tir ana joara ke inafa blira. Osk ina va tizafa kevsayakevafa kevotcera kan pizafa drunta dum Jeremias ( 1916 ) az Das Lamm des Armen ( 1930 ) di koswar, voxosk dere to dume dun dwir da gan roletaf lidaf vodeem ke titoles selt me zo ortar. Bata gwiduca koe inyon berpotam turestapayan gan Freud zo katrasir. Tulon ozwat : Amok bakestik ( 1922 ) is Verwirrung der Gefühle ( 1926 ) is Sternstunden der Menschheit ( 1927 ) is Vierundzwanzig Stunden aus dem Leben einer Frau ( 1934 ) is Ungeduld des Herzens ( 1938 ) ikz-.

Solve koe gestaraf grabom Stefan Zweig va ageltaf kireem ke lidafa linulara lasubasxatcaxar, drigdason va zolonuca ke bliroti is ikraroti, pune koe grabom wetce malyopasik va wakara do konak logijaf is logedraf gruadik ke darekeugal miledje dun aneyar. Va Stendhal az Balzac is Dickens is Dostoyevski ( Drei Meister : Balzac, Dickens, Dostojewski, 1921 ) az Kleist is Hölderlin is Nietzsche ( Der Kampf mit dem Dämon : Hölderlin, Heinrich von Kleist, Friedrich Nietzsche, 1925 ) siluksilukon koerur. Jontika berpotkorafa blirizva va Fouché azu Marie-Antoinette azu Mary Stuart azu Magalhães akz- tid ke milaf soist.

In to rotir nope bata wayedafa rilituca mu kota adalafa ok irpafa vola ke ayikeem, va zoera ke blifimuca divvawar, i ke blifimuca soe dratcepesa inde grabom dum Die Augen des ewigen Bruders. Eine Legende ( 1922 ) razdar.

Sokes koe Salzburg mali 1919 kali 1934, Stefan Zweig ba bana evla va Ostera bulur aze va London koirubar. Inafa mallapira tir a kona gaderopafa danda kire va abduaneyara dinena gan sutelara va blirizva ke Marie Stuart opelon djumektudar. Voxen guyaf gu stekeugal ke Ostera, koe Engla di zavzagir ise dace va britanaf vedeyot malseotar. Azon ko New York koe Tanarasokeem lapir aze bak anyusteaksat ke 1941 va Petrópolis koe Brasila kiblar. Bana jonvielera nutir plinafa voxen Zweig wison va flaydura ke Europa pikser. Va mivizva ( Die Welt von Gestern - Erinnerungen eines Europäers, Darekeugalafa tamava, setikeks ke lan europik ) tenuker aze ba 23/02/1942 kser, kan jivara do Elisabeth jotafa toleafa yerumanikya.




#Article 288: Stendhal (304 words)


Henri Beyle, okon Stendhal ( 23/01/1783 Grenoble - 23/03/1842 Paris ) tir francaf suterotik, sposaf gu gedeluca ta luzdara va pestakeem ke intaf koredikeem is gu kuranafa roduca ke martig.

Va konaka geja ke Artowarugal is Gindugal wetce fayik is sayakaf namyesik al paker.

Stendhal koe Grenoble koe glastafa yasa inton karolamana koblir aze gadikya di awalker viele in tir perdaf. Bak 1796, va Ecole Centrale ( Vamoefa Bema va Driteba ) koe Grenoble kobemawer. Bak 1800/1801, ko Italia ta tawuk mallapir lize va rikulik dene 6-eafa okolikafa vertega zo koflir. Dim Paris, ko parloera ik suterotafa kiewatca ik brostason va yona ayikya va int lakorundar. Bata raverafa tanda va Julien Sorel koredik koe Le Rouge et le Noir ( Kere is Ebelte ) di turestad. Mali 1810, va ristula is yona napoleonafa geja azon paker. Ba akeoyera ke Taneafo Gindaxo, bak 1814, ko Italia mallapir lize ko Milano va int inker. Batedje, va konak grabom icde Italia is De l'amour ( Icde Rena ) trakopaxa suter. Bak 1821, buntun gu luntaca ta carbonari lizor ( vanolapan is muxan ko Vanina Vanini berpotam ), ez Milano zo divmimar.

Dim Paris, riwe erbiskaf yoke muluftera ke gadikye, nobason va konaka bonta va suterotafa anameda kofir. Batinde va rijay is dace Prosper Mérimée godevrik dir. Va yona felaxa suter ise va yona trakopaxa sanegar. Va Armance taneaf berpot bak 1827 az Le Rouge et le Noir ( Kere is Ebelte ) berpot turestaman gan artowara ke pereaksat bak 1830 sanegar. Bat berpot di kiewatcapar. Vani bata artowara, wetce ikapermik koe Civitavecchia koe Italia zo koflir.

Koe Civitavecchia, argawer nume koyar. Va konak bokayan grabom ( Souvenir d'égotisme is Lucien Leuwen ) me lajutenuker. Vani jiadara va ironokaf grabom, Xidaxe ke Parma berpot bak 1839, ba 23/03/1842 nope takra mulufter.

Stendhal va konak grupecken ozwaks al isker.




#Article 289: Sespasikya (trutca ke Vermeer) (101 words)


Sespasikya ( nederlandavon Vrouw met weegschaal ) tir trutca lumkirafa gu 42.5 × 38 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Johannes Vermeer nederlandaf lingesik moni 1662-1665.

Bata trutca koe National Gallery of Art koe Washington ( Tanarasokeem ) re ( 2018 ) tigir.

Valey kontegafe koeke manafe gu Vermeer, bata trutca ape tir dem purdaf lum. Trutca bene kadimefa rebava va Bocafa Kalmalyera kaatoer, trabe va vula viele kot kristevik va intaf kumaskikseem isu trobeem mbi aldoar. Gluya tire tir. Va swavuca ke trutca bene rebava gu ugafa adaera ke ayikya guivena gan roga dere rokevut. Koe Calvin kristevaxo tigit...




#Article 290: Severnaya Dvina (kuksa) (231 words)


Severnaya Dvina ( rossiavon Северная Двина ) tir bost valente europafa Rossia.

Abrotcafa gu 744 km- ( vox 1300 km- ede va Suxona kuksa tisa dalafa klita torigit ),  dem bostxo vas 357 000 km² is celack vas 3 500m³/v-. Va Bela Bira ke Arktika Welfa ton abrotcafa riska konir.

Klita ke bost poke Veliki Ustyug tigir viele Suxona kuksa isu Yug belcon kokuksad. Suxona kuksa wetce dalafa klita dace zo rotorigir. Severnaya Dvina koo wedafa is aalafa gola taneon lenttaltnir, aze va ventaxo remnir. Inaf salt bam tuvwepawer isen tembeem tir ontinaf is arestaf dem aalxo. Arte 100 km- abdue Arxangelsk, salt gin tumantawer ise va konaka riskeda ; banlize tir mantaf gu cugon 7 km- is titsuyaf gu 15 m-. Kaike Arxangelsk poke Severodvinsk, Severnaya Dvina ton riska vas 700 km² va Dvina cedapa ke Bela bira artnir.

Bost tir rototan kale riwe naav, voxe mali santoleaksat kali balemeaksat tir tapanaf. Ta ezasisa remburera va inta noon zo saver. Narilt ke Severnaya Dvina gu Volga bost kale Kaspa bira kagluyar. Ar narilt nover da tota moelapisa va Severnaya Dvina, va Suomia pargalu koo Ladoga uzda isu Onega rokallapid. Kle tir zolonafa joya ke Lentefa Rossia.

Severnaya Dvina tir dem azekafa noldakorafa vertuma. Laumay bak alubeaksat bak bicugal. Vugafa vwa tir bak bareaksat.

Kovoa ke Severnaya Dvina tid ( male artexo kale klita ) :

Vexala dem voapa ke Rossia




#Article 291: Sibira Bira (218 words)


Sibira Bira ( ok Ronefa Sibira Bira, rossiavon Восточно-Сибирское море ) tir domafa bira ke Arktika welfa. Ina geefa kima tir krimta ke Sibira ; taltefa kima tir Vostotcno Sibira tursia ( Новосибирские острова ) talteon vome Laptev Bira ; ronefa kima tir Vrangel ewala ( Остров Врангеля ) vome Tcukotka Bira.

Inafa welma tir vas 913 000 km². Bira loedje tir tapanafa. Tir dambafa larde cugafe aludeve anton tir vas 155 m- isen lok tir vas leon 50 m- luxe 70 % ke kotafa welma. Kimafa krimta talteon kale artexo ke Kolima jadion tir azekafa vox roneon meftafa. Yanka ke gael gitir vas idulugalon 0° ik 2° vox fentugalon -30°.

Nelkaf bost konis va Sibira bira tid : Indigirka is Alazeya is Kolima.

Nelkaf molt ke bata bira tir Pevek. Ambartcik molt poke artexo ke Kolima kuksa tigir, liz rezgalesa tota artlapiyid bak Stalinugal aze va daginik azon lanisitin ko pemaxo ik kawoda ke Kolima Gulag bolk divtotayad.

Bira bak XVII-eafa decemda gan rossiaf totasik adre lapis mal kono artexo kal aro artexo zo kosmayar. Bak 1648 Semyon Dejnyov is Fedot Alekseyev va krimta ke artexo ke Kolima az tela ke Anadir kal Bering vedil kosmayad. Bolkafa vestara isu varafa liwotara va bira is krimteem xuton gu konaka brinuga bak 1735/1742 az 1820/1824 az 1911/1914 zo skuyud.




#Article 292: Sidopugaleem (536 words)


	
		
			
				Veyfirday
			
			
				Firday
			
			
				Bolk
			
			
				Sare
			
			
				Rekola
			
			
				Klaa
			
			
				Bifapa
			
			
				Aptafi	seri
			
		
		
			
				Ct- 
			
			
				plusmn; 
			
		
		
			
				PANEROZA
			
			
				
				
			
			
				
				
			
			
				
				
			
			
				
				
			
			
				
				
			
			
				
				
			
			
				
				
			
			
				
				
			
		
		
			
				Balemeugal
				
				
				
				
				S
				I
			
			
				Gelkeuk
			
			
				Xolova
			
			
				
				
			
			
				11430
				t-
			
			
				130
				t- 
				
			
			
				ayafa
				deblitura
			
			
				 
			
		
		
			
				Pleistova
			
			
				Gelkepleistek
			
			
				0.126
			
			
				0.005
			
			
				griawira
				ke gulaf moukoleem ;towara ke witaf ayik
			
			
				H.
				sapiensH. neanderthalensisH. antecessorH. erectus
			
		
		
			
				Istipleistek
			
			
				0.781
			
			
				0.005
			
		
		
			
				Lekepleistek
			
			
				1.806
			
			
				0.005
			
		
		
			
				D
				G
				E
				L
				K
				E
				UGALBareugal
			
			
				Pliova
			
			
				Gelasek
			
			
				2.588
			
			
				0.005
			
			
				 
			
			
				  H.
				habilisH. ergaster
			
		
		
			
				Piacenzek
			
			
				3.600
			
			
				0.005
			
			
				Abel
				Lucy
			
		
		
			
				Zanklek
			
			
				5.332
			
			
				0.005
			
			
				 
			
		
		
			
				Miova
			
			
				Messinek
			
			
				7.246
			
			
				0.005
			
			
				 
			
			
				  Tumay
			
		
		
			
				Tortonek
			
			
				11.608
			
			
				0.005
			
			
				 
			
		
		
			
				Serravallek
			
			
				13.65
			
			
				0.05
			
		
		
			
				Langek
			
			
				15.97
			
			
				0.05
			
		
		
			
				Burdigalek
			
			
				20.43
			
			
				0.05
			
		
		
			
				Akitanek
			
			
				23.03
			
			
				0.05
			
		
		
			
				Lekeuk
			
			
				Oligova
			
			
				Tcatek
			
			
				28.4
			
			
				0.1
			
			
				 
			
			
				 
			
		
		
			
				Rupelek
			
			
				33.9
			
			
				0.1
			
		
		
			
				Eova
			
			
				Priabonek
			
			
				37.2
			
			
				0.1
			
			
				toza
				ke taneaf witaf moukol
			
			
				 
			
		
		
			
				Bartonek
			
			
				40.4
			
			
				0.2
			
		
		
			
				Lutetek
			
			
				48.6
			
			
				0.2
			
		
		
			
				Ieperek
			
			
				55.8
			
			
				0.2
			
		
		
			
				Paleova
			
			
				Tanetek
			
			
				58.7
			
			
				0.2
			
			
				 
			
			
				 
			
		
		
			
				Selandek
			
			
				61.7
			
			
				0.2
			
		
		
			
				Danek
			
			
				65.5
			
			
				0.3
			
		
		
			
				
				
				
				
				SIDISTIUGAL
				Toleugal
			
			
				Kretasuk
			
			
				Gelkekretasova
			
			
				Maastrictek
			
			
				70.6
			
			
				0.6
			
			
				antuca
				ke Euramerika ;griawira ke rulperakeem ;taneaf
				gradakiraf moukol
			
			
				wegu
			
		
		
			
				Campaniek
			
			
				83.5
			
			
				0.7
			
		
		
			
				Santonek
			
			
				85.8
			
			
				0.7
			
		
		
			
				Cognacek
			
			
				89.3
			
			
				1.0
			
		
		
			
				Turonek
			
			
				93.5
			
			
				0.8
			
		
		
			
				Cenomanek
			
			
				99.6
			
			
				0.9
			
		
		
			
				Lekekretasova
			
			
				Albek
			
			
				112.0
			
			
				1.0
			
			
				antuca
				ke Afrika
			
		
		
			
				Aptek
			
			
				125.0
			
			
				1.0
			
		
		
			
				Barremek
			
			
				130.0
			
			
				1.5
			
		
		
			
				Xauterivek
			
			
				136.4
			
			
				2.0
			
		
		
			
				Valangek
			
			
				140.2
			
			
				3.0
			
		
		
			
				Berriek
			
			
				145.5
			
			
				4.0
			
		
		
			
				Jurasuk
			
			
				Malmova
			
			
				Titonek
			
			
				150.8
			
			
				4.0
			
			
				kanguroldunol ;taneafi
				zveri ;taneafa ruxa
			
		
		
			
				Kimmerek
			
			
				155.7
			
			
				4.0
			
		
		
			
				Oxfordek
			
			
				161.2
			
			
				4.0
			
		
		
			
				Doggerova
			
			
				Callovek
			
			
				164.7
			
			
				4.0
			
			
				 
			
		
		
			
				Batonek
			
			
				167.7
			
			
				3.5
			
		
		
			
				Bajokek
			
			
				171.6
			
			
				3.0
			
		
		
			
				Aalenek
			
			
				175.6
			
			
				2.0
			
		
		
			
				Liasova
			
			
				Toarkek
			
			
				183.0
			
			
				1.5
			
			
				soltadavawera
				ke Pangea
			
		
		
			
				Pliensbaxek
			
			
				189.6
			
			
				1.5
			
		
		
			
				Sinemurek
			
			
				196.5
			
			
				1.0
			
		
		
			
				Xettangek
			
			
				199.6
			
			
				0.6
			
		
		
			
				Triasuk
			
			
				Gelketriasova
			
			
				Retek
			
			
				203.6
			
			
				1.5
			
			
				taneaf
				rulperak ;atonazbaraf moukol
			
			
				laquo; ceacute;ratite raquo;
			
		
		
			
				Norek
			
			
				216.5
			
			
				2.0
			
		
		
			
				Carnek
			
			
				228.0
			
			
				2.0
			
		
		
			
				Istitriasova
			
			
				Ladinek
			
			
				237.0
			
			
				2.0
			
		
		
			
				Anisek
			
			
				245.0
			
			
				1.5
			
		
		
			
				Leketriasova
			
			
				Olenek
			
			
				249.7
			
			
				0.7
			
		
		
			
				Indusek
			
			
				251.0
			
			
				0.4
			
		
		
			
				
				
				
				
				
				
				
				
				SIDLEKEUGALTaneugal
			
			
				Permuk
			
			
				Lopingova
			
			
				Tcangsingek
			
			
				253.8
			
			
				0.7
			
			
				permukafa
				zegodafa griawira(90% ke apteem)
			
			
				 
			
		
		
			
				Wutciapingek
			
			
				260.4
			
			
				0.7
			
		
		
			
				Guadalupova
			
			
				Capitanek
			
			
				265.8
			
			
				0.7
			
			
				 
			
			
				 
			
		
		
			
				Wordek
			
			
				268.0
			
			
				0.7
			
		
		
			
				Roadek
			
			
				270.6
			
			
				0.7
			
		
		
			
				Cisuralek
			
			
				Kungurek
			
			
				275.6
			
			
				0.7
			
			
				 
			
			
				 
			
		
		
			
				Artinskek
			
			
				284.4
			
			
				0.7
			
		
		
			
				Sakmarek
			
			
				294.6
			
			
				0.8
			
		
		
			
				Asselek
			
			
				299.0
			
			
				0.8
			
		
		
			
				Karbonuk
			
			
				Silerova
			
			
				Gzelek
			
			
				303.9
			
			
				0.9
			
			
				jontika
				seza ;taneaf perakdunol ;
				taneaf
				taneakaf ontinaf aal
			
			
				 
			
		
		
			
				Kazimovek
			
			
				306.5
			
			
				1.0
			
		
		
			
				Moskvek
			
			
				311.7
			
			
				1.1
			
		
		
			
				Backirek
			
			
				318.1
			
			
				1.3
			
		
		
			
				Dinantova
			
			
				Serpuxovek
			
			
				326.4
			
			
				1.6
			
			
				 
			
		
		
			
				Viseek
			
			
				345.3
			
			
				2.1
			
		
		
			
				Tournaiek
			
			
				359.2
			
			
				2.5
			
		
		
			
				Devonuk
			
			
				Gelkedevonova
			
			
				Famenek
			
			
				374.5
			
			
				2.6
			
			
				 
				
			
			
				 
			
		
		
			
				Frasnek
			
			
				385.3
			
			
				2.6
			
		
		
			
				Istidevonova
			
			
				Givetek
			
			
				391.8
			
			
				2.7
			
			
				 
			
		
		
			
				Eifelek
			
			
				397.5
			
			
				2.7
			
		
		
			
				Lekedevonova
			
			
				Emsek
			
			
				407.0
			
			
				2.8
			
			
				 
			
		
		
			
				Praxek
			
			
				411.2
			
			
				2.8
			
		
		
			
				Lockovek
			
			
				416.0
			
			
				2.8
			
		
		
			
				Siluruk
			
			
				Pridoliova
			
			
				Pridoliek
			
			
				418.7
			
			
				2.8
			
			
				taneafa
				tadavafa ruxa
			
			
				laquo; eurypteacute;ride raquo;
			
		
		
			
				Ludlowova
			
			
				Ludfordek
			
			
				421.3
			
			
				2.6
			
		
		
			
				Gorstek
			
			
				422.9
			
			
				2.5
			
		
		
			
				Wenlockova
			
			
				Xomerek
			
			
				426.2
			
			
				2.4
			
		
		
			
				Seinwoodek
			
			
				428.2
			
			
				2.3
			
		
		
			
				Llandova
			
			
				Telicek
			
			
				436.0
			
			
				1.9
			
		
		
			
				Aeronek
			
			
				439.0
			
			
				1.8
			
		
		
			
				Ruddanek
			
			
				443.7
			
			
				1.5
			
		
		
			
				Ordovuk
			
			
				Gelkeordovova
			
			
				Xirnantek
			
			
				445.6
			
			
				1.5
			
			
				 
				
			
			
				ciuba
			
		
		
			
				Asgilek
			
			
				455.8
			
			
				1.6
			
		
		
			
				Caradokek
			
			
				460.9
			
			
				1.6
			
		
		
			
				Istiodovova
			
			
				Llandeilek
			
			
				468.1
			
			
				1.6
			
		
		
			
				Llanvirnek
			
			
				471.8
			
			
				1.6
			
		
		
			
				Lekeordovova
			
			
				Arenigek
			
			
				478.6
			
			
				1.7
			
		
		
			
				Tremadokek
			
			
				488.3
			
			
				1.7
			
		
		
			
				Kambruk
			
			
				Gelkekambrova
			
			
				
				
			
			
				-
			
			
				-
			
			
				taneafi
				ritafi vebdi isu kerafi
			
			
				duji
			
		
		
			
				Paibek
			
			
				501.1
			
			
				2.0
			
		
		
			
				Istikambrova
			
			
				Mayaek
			
			
				-
			
			
				-
			
		
		
			
				Amgaek
			
			
				513.0
			
			
				2.0
			
		
		
			
				Lekekambrova
			
			
				Tommotek
			
			
				-
			
			
				-
			
		
		
			
				Atdabanek
			
			
				542.0
			
			
				1.0
			
		
		
			
				Tena
				ke Abdikambruk
			
			
				630
			
			
				-
			
			
				Pangea
				tadava
			
			
				 
			
		
		
			
				PROTEROZA
			
			
				GELKEPROTEROZUGAL
			
			
				Ediacaruk
			
			
				
				
			
		
		
			
				Kriogenuk
			
			
				Varangova
			
			
				
				
			
			
				650
			
			
				-
			
			
				Varanger
				tuoprarugal
			
		
		
			
				Sturtova
			
			
				
				
			
			
				850
			
			
				-
			
		
		
			
				Tonuk
			
			
				
				
			
			
				1000
			
			
				-
			
			
				Rodinia
				tadava
			
		
		
			
				ISTIPROTEROZUGAL
			
			
				Stenuk
			
			
				
				
			
			
				1200
			
			
				-
			
			
				 
			
			
				laquo; acritarche raquo;
			
		
		
			
				Ektasuk
			
			
				
				
			
			
				1400
			
			
				-
			
		
		
			
				Calimnuk
			
			
				
				
			
			
				1600
			
			
				-
			
		
		
			
				LEKEPROTEROZUGAL
			
			
				Stateruk
			
			
				
				
			
			
				1800
			
			
				-
			
			
				Columbia
				tadava
			
			
				 
			
		
		
			
				Orosiruk
			
			
				
				
			
			
				2050
			
			
				-
			
			
				kokruldera
				ke O2
				vala
				
				
			
		
		
			
				Riakuk
			
			
				
				
			
			
				2300
			
			
				-
			
		
		
			
				Sideruk
			
			
				
				
			
			
				2500
			
			
				-
			
		
		
			
				ARXEA
			
			
				GELKEARXEUGAL
			
			
				 
			
			
				2800
			
			
				-
			
			
				
				
			
			
				laquo; stromatolite raquo;
				
			
		
		
			
				ISTIARXEUGAL
			
			
				 
			
			
				3200
			
			
				-
			
		
		
			
				LEKEARXEUGAL
			
			
				 
			
			
				3600
			
			
				-
			
		
		
			
				VEYLEKEARXEUGAL
			
			
				 
			
			
				3800
			
			
				-
			
		
		
			
				XADEA
			
			
				 
			
			
				4550
			
			
				-
			
			
				Tazukawera
				ke welfeem kan tulodekamawera ke lava is alpoz dis va
				N2
				 is
				CO2
				is CH4 ;tudelawera
				ke tawavaf mit ;tulofentawera ke Tawava 
				
			
		
	




#Article 293: Silja, i tcilafi bali (suterot) (543 words)


Silja, i tcilafi bali ( suomiavon Nuorena nukkunut ) tir berpot ke Frans Eemil Sillanpää suomiaf suteroptik; sanegayan bak 1931. Gu inaf lokiewaf berpot zo torigir.

Berpot ba awalkera ke listafa is yafa zanisikya tozuwer, i ke gadiskafa tolsantoldafa Silja Salmelus. Ina tir bocik ke intafa gama isen, nekev inafa morafa gropa, tena ke yasa va milyona kexaca dum dene tcumpaf prostelay kimbar.

Berpot tir dem toloy pak : bat gu Kuusta Salmelus gadikye ke Silja, i gu antaf konolesik va Salmelus trigafo veskxo zo ektur, is ban va blira ke miv Silja besar.

Rupa ba tena ke XIX-eafa decemda tozuwer ise koe istefa Suomia dilizer. Kustaa tir taniaf nazbeik ke Salmelus yasa, i ke yasa vas kulaf tawadayik digis va vesk dem yofraxo is jontik zanisik. I yik va gadikya drasur aze va Hilma zanisikya xantafa gu widelam ve renar. Bemuafe gu direkeuca ke vesk is boikene gan morafa gropa ke fertik ke nazbeye, lajoatason va atrisa rena ke toloy yik, gadikye ke Kustaa jupar da berikya mal widava va int deneon di inker, voxen batcoba giopafa. Piksese, ant koe baplaxe ke vesk ins di awalker. Ziavikya zo aloyar. Kustaa ise Hilma kured ise va Salmelus konoled. Azon va baroy nazbeik dikid, voxen ant Silja va ugaf gropeem loloon volkuvak ke tolonga di lapter, i ke tolonga volrodepofackasa va vesk. Bozadackena is kosafa gu eravaja ke Roivala krinanik djuvangis va Salmelus, Kustaa va abdigadaf taway tere zo ronodoler.

Yasa geon divsoker. Hilma tuaxayana gan awalkera ke toloy nazbeik is akola, koe warzafa mona poke uzda mulufter, iskeson va Silja antafa do gadikye. Kustaa is ina jeaweson is noon skedegad. Voxen Kustaa tere dere awalker, edje Silja koe uja arte konake decitmetre male mona tigir nume koton di tugadiskawer.

Nekev erodaf konoleks, Silja wetce zanisik dene konak vesk toz kobar. Va Oskar taneafe yikye kakever aze zo dustuler. Voxe dere lanmielon koe intafa mawa gan Ville vuwikye ke pilkotik zo ikrazagar. Edje suomiafa wideytafa geja vinustar, divvawatason va bifaja botcesa va tawaday, Silja va vesk bulur lize kobayar aze va tavesik digis va garia koe geeon Rantoo segur. Va renanik ke blira kakever, i va Armas jonvieles poke garia. Ton Silja skalteyena, koe baplaxe kadimi sirta tere ilagid. Direvielon, Armas nope galuca ke gadikya ko widava kwiton zo permudar nume va nouca ke renanamiksany pu Silja anton isker.

Ina ve akoleper nume zo torigir da fu mulufter. Tavesik ta kevropera doder, numen ina bexe tere griakoler.

Soe muvugal va tavesik ko Helsinki zo dimrozar numen Silja va warzafa kobara gotrasir. To dene memempes is kiewagijin vesk vanpir jaftolsusik.

Suomiavafa wideytafa geja ve vinustar, isen vesk koe tawavo stujeno gan Kerasusikeem tigir. Lansielon, toloy jotaf batakasusik ko vesk artlanid ise va pomara ta birgotafa kalanira va redjel erud. Silja va sin rem aalxo nyaper, voxen gan konak kerasusik dimlanison zo biber aze tuke anton kurenik ke sinaf okilik va arge divvawar. Va egara va fliotafa klibura ke tawayaf pilkotik dere tcoker.

Viele batakasusik va tawavo kostujed, pune gu dofuguca xuton gu pisonara va ban pilkotik zo buntur voxe va klibura nemon taruter viele tan toloy ayik nyapeyen koo aalxo walpir ise va ina kevrojur.

Silja zo givar da Armas astirbon al zo bakar nume ape fu awalker. 

Voxen, toleatomon ina ve kotcakoler. Tolsantoldafa mulufter.




#Article 294: Sinclair Lewis (383 words)


Harry Sinclair Lewis ( 07/02/1885 - 10/01/1951 ) tir zolonapaf amerikaf berpotik isu wenyasik ke 1920-e sanda isu 1930-e. Inaf berpot belcon tid tuwavevafa ugalda va witaf amerikaf selt, va inyona widavama, va inafa igeltafa mialukafa pula, is klecasa lingera va inafa tankomuca is arientafamafa is raweyasa zugiuca is abiduca is murkuca. Apkasa nek gildasa ozara ke Lewis va yon tizaf funey nekiyid.

In bak 1930 tir taneaf amerikik zilukemb va Nobel Suterotafo Poradro. Bato poradro va Babbitt ( 1922 ) pilkovon gabler, i va tan inaf logrupen berpot dem yolt vanpiyis trogarn ke giltafa avura.

In koe wida iste Minnesota soka atrir, i koe wida azon pimtatana wetce « swavanilafo is selton winkafo xo ». Ba san-barda layater vanpitison trugusik koe geja kevusa va Tanarasokeem is Espana, voxen gadikye va in mo goldetol vebidur. Kobuden idjon ice Amerika, va pone az pestakevafa ezlopa is renarupa toz suter.

Va Yale kotla bak 1902 denfir lize va Jack London kakever. Bak tilderugal ko Engla koyar aze moe narilt ke Panama kobar aze va seltevafa doda ke Upton Sinclair lingesik nobar, i va Helicon Home Colony.  

Doban bak 1908, mu fela is piskusa ja koe San Francisco az New York kobar. Bak 1912 Hike and the Aeroplane inaf taneaf berpot zo sanegar, ikayolton gu Tom Graham.

Bak 1912 va felusikya kurer ise wetce piskusik kobar. Va sutera koton ektudar aze kan Main Street tusposawer, i kan berpot pwades va spua wal klokedjuca is geltruca koe widavama dem viderevaf is avinkaf irubasik.

Babbitt suterot, i durulaf delt va arientik ke Midwest bak 1922 zo sanegar, azen Arrowsmith bak 1925 dalinges va selaropik rebokan wal kaza is klokedjuca. Arrowsmith gu Pulitzer Poradro zo gabler, voxen Lewis vewar, dusiason da bato poradro gu grabom lovon kotgrupes va Amerika sye zo ziluker, solve inafa neva tid malyopara va pakap ke mila Amerika dem glastikeem is kazafamafa dustulera is alka.

Radimi sanegara va Sam Dodswort bak 1929, Sinclair Lewis va Nobel Poradro diretandon kazawar nume vanpir taneaf amerikik batinde poran is gablen.

Bal 1930-e sanda, va wenya ruer nume va konaka drunta suter. Tela losposafa tir It Can't Happen Here bak 1935.

Va blira koe Europa jiadar, turantayan gan jontika ruyatakolafa tanda. Kiewatca ke Sinclair Lewis titfipir. Kaiki toloya kurera, re di tir antaf. Abdi sanegara va bocaf berpot mulufter.




#Article 295: Sirgenstein (arula) (185 words)


Sirgenstein arula, tigisa koe Schwäbische Alb jakama getalte Germana, tir ayaf is abdiizvugalaf debak ke Lekeraporugal.

Belca dem tevoya abdiizvugalafa arula ( don Sirgenstein arula ) milvemon tigisa getalte Germana va tano katcalapafo izvaxo ke tawava tadler nume bak 2007 wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.

Sirgenstein arula tir dem vansara tice ludev ke Ach krant. Bato nilackafo kolanixo kal lupaxapa dem ontinaf pij star. Betsava ke Sirgenstein vas vestara is ikseltara bak toza ke XIX-eafa decemda mukayar. Soe, oye yona fulteyafa bada ware spafa, opik malyedad da bata arula va kotak ke infaf rawopaf mukeem men al koblider. Koafizayana olkotca tid evlon gu Moustier Sare kali Mialukugal, kle don Jotaf Lekeraporugal is Gelkeraporugal is Azilugal is ki ke Savsugal. Olkotceem vadjes vas Aurignac nesida klaafa gu uldinera vas 35000 ik 39000 AR tanda ise tir dem tulon zikes mard kum melmakolafa wula.

Rawopafa muka divarulayasa gu fulteyafa bada koton vafa gu mon 3 m- zo divsidayad.

Sirgenstein arula tice ontine vas 560 m- tigir. Kolanixo tir mantafo gu 5.40 m- ise betsava tir koton abrotcafa gu 42 m-.

 

ISBN 3871814857




#Article 296: Sirta koe Galette sukarn (trutca ke Renoir) (283 words)


Sirta koe Galette sukarn ( francavon Bal du moulin de la Galette ) tir trutca lumkirafa gu 131 × 175 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Auguste Renoir francaf lingesik bak 1876.

Bata trutca koe Orsay tcilaxe koe Paris koe Franca re ( 2018 ) tigir. Gan soka bak 1894 zo urlickeyer, iskemayana gan Gustave Caillebotte dotayes lingesik. Nakila afiana remu toeem koe Galette sukarn ( Moulin de la Galette disukexaxo ) moe Montmartre kesi koe Paris dilizer.

Nakila diveon dilizer, kare stege govemupene gan litevik, bak kielaf taneaviel, ugale Galette sukarn disukexaxo koe Montmartre tiyir kiewatcapafo. Tigis korik ke nakila tid nik ke lingesik : tezik is lingesik is xonobasik. Va Georges Rivière suterotik is Norbert Gœneutte lingesik isu Franc-Lamy rundanyayas aname taneazentafa azega ropilkomodat, is va lane Estelle debanyese moe starka do Frédéric Samuel Cordey. Renoir va daavafi tari dem korik ke koti seltki moe trutca batkane volar, i dem korik walzilis va ugalany ik talteon stutes ik roneon ginelas ik vikizes ik ulis. 

Va baroya azenta rotentut : koe taneafa to prilara ke debanyesik tir ; koe toleafa, stutesik tigid ; isen koe bareafa, kolna tid lize kitcova zo rowir.

Ute savera va cuuca mu taneafa azenta az adrefa yosuca inde lo lingesik askid, yosuca kotlize tigir numen antafa walwira va ilsuye kan rane ke kaatoenik zo sopur. Renoir va bata nakila ton faltamafa vanama ciaena gu afikretsa djukukaatoer, i gu afikretsa memilton walmuneyena dumede artstitison va tari, va aaltoeem co remstid. Renoir to tuke afi va koredikeem divetisir, tulon vatalte nakila va tolonga nutigisa aname afi moe sid isen raltadukaf gem ke ayikya va bata keska tupoar ise abduplatir. Renoir va brioxafa uka loleon sizuntasa kare xo zanudar.




#Article 297: Sofia Bardina (756 words)


Sofia Illarionovna Bardina ( rossiavon Со́фья Илларио́новна Ба́рдина ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Catski utca koe Tambov bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo ba 15/07/1853 kobliyir. Ba 14/04/1883 koe Genève koe Swiza divbliyinon viltkseyer.

Sofia Bardina tir nazbeikya ke pilkotik tis ardialokilik koe Mortcansk widava. Dene olda ke Tambov vayar nume zo dobar, aze va Moskva koirubar lize va Olga Lyubatovitc isu Vera berikya runguper. Do sina bak 1871 va Rossia ko Swiza bulur lize dene seltaropafa kotla ke Zürich di vayar.

Koe Zürich va lospa dem rossiaf vayasik nobar, don Vera Figner isu Lidya is Anna Toporkova is baroya berikya Yevgenya Subbotina isu Maria isu Nadejda is Aleksandra Xorjevskaya is Dora Aptekman is Varvara Aleksandrova. Sin belcon va Fritsch rijay tazukad, i saneevaf rijay belis va Marx is Bakunin is aryon seltevik.

Saneroti is skapafa enmiltuca tiyid djurewan nelkot do blisa nustucapa. Sofia Bardina tiyir kireptik is luntik nume va jontik sayudasik droleyer. Do Olga Lyubatovitc is Varvara Aleksandrova va aba ke Galda dem arotievaf kobasik koe Saint-Imier koe Swiza bak pereaksat ke 1872 pakeyer aze koe rubiaxe va Vpered virda zabduyuna bak 1873 gan Pyotr Lavrov kobayar.

Bak idulugal ke 1873, rossiafe bowere dirgayar da rossiaf vayasik va Swiza di buluyud ise ko Rossia di dimpiyid. Mukot tiyir lasolelara va gaderopaf rijay sopus koe divexo. Lo vayasik ko vo dimlapiyid, wori tel ke Fritsch rijay koe Swiza ok Franca zavzagiyid. Sofia Bardina va Genève koirubayar lize va dob vas selas pomasik djuseotayar.

Banugale bewik ke Fritsch seltom do kavkazaf vayasik tazukayas va arotievaf artowas rijay koe Zürich va sint katanayad. Ke ban rijay, Djabadari is Tsitsianov is Tcikoidze tulon tiyid. Dem konakar arotievik seltevaf artowas kotrossiaf grustaks bak 1874 vanblir. Inafa ravalduga gotuyur da doda ( obctcina ) tiyir lospa icle rodeskusa va tani fli ke artowasa tegira. Kot sayudasik va intaf kiewegeem do arak walziliyir.

Inafa tegira koe Rossia keve kobasikeem di dilizeyer isen sin kan neva is aktom di galbeduyud enide kobasikafa lospa va doda azon di yoteyed. Nopeon tegulara ta kramafa artowasa tegira kan yastera is jalmara dilizeter.

Bewik ke Fritsch rijay koe Rossia adre dimpiyid. Teni 1874 cuga yikya koe Moskva tigiyid. Tuke rolafa pilkomafa eluxaxa dene konake oksiiaxe zo kokobayad. Sofia Bardina ikayolton gu Anna Zaytseva tawadayik koe Lazarev iaxe zo segeyer. Bate iaxe tiyid tece sayakaxe dem solwifo kenibexo ta ayikye ok ayikya. Olutaf dodelik vey winkafa wida va kobara remi 15 bartiv vieleon tiskiyid isen va tanoya begxa is rostelaabre anton estuyud.

Tegira ke bewikeem ke grustaks koe mon tol-sanoye iaxe koe Moskva voneweyer. Azen ta warzafa inkera, konak sin ko winka mallakiyid : Olga Lyubatovic ko Odesa, Xorjevskaya ko Kyiv, Tsitsianov ko Kavkaza.

Ba 03/04/1875 va kraba koe Moskva kowir lize Bardina is Djabadari is Kaminskaya is Tcikoidze is Alekseyev is Lukacevitc is Georgievski is Nikolayev is Agapov zo sopeyed. Bak lerdeaksat varaf grustaks zo dimtadleyer.

Jiz kev alub-sanoy bewik ke grustaks ba 21/02/1877 koe Sankt Peterburg tozuweyer. Sanoy ristanik tiyid dodelik, ise san-lerdoy oluik, ise tol-san-tanoy gruadik ; ke 50 san-tevoy tiyid ayikya. Sofia Bardina va rojura suteyeson al tugadiayar, tuseylason gu nikeem.

Ba 14/03/1877 restalira tiyir. Logamiafa gakera va Tsitsianov is Aleksandrov is Alekseyev pedrayad, lanzason gu zelara va wideyaf rokeem is sanda ta poana kobara, ise va Bardina is Olga Lyubatovitc gu perda. Restalira ke sperantara ba 05/04 va skura va poana kobara gan Sofia koe Icim koe Tobolsk bowexo ke Sibira anamstegeyer.

Runi divblirugal Sofia toz miseyer. Bumuca is tankomuca ke divblinikafa blira fereon tiyid portafa rura lion dam koe kobasa xalta, numen ksera is abdievlafa awalkera ke divblinik is poan kobasik tiyid nobafa.

To nope mana orka is ta yatera va divblira, Sofia Bardina va Nikolay Caxov lizukik metis artowasik yerumayar. Bak lerdeaksat ke 1879 va nazbeye radekayar voxen bane arti tanda mulufteyer. Pomanon gan Caxov is Bogdanovitc bewik ke Zemlya i Volya az Narodnaya Volya, ina ba 25/12/1880 il Icim yateyer aze koe Kazan az Moskva va int palseyer.

Bak teveaksat ke 1882, Bardina va int memwedon lajudivgugayar aze ko Genève koe Swiza gelbeyer. Wori beka vanmiae rossiafa divblinikafa anameda tigiyir, pune me ten miseyer. Olga Lyubatovitc nik suteyer da « ina va korik ke Tcerni Peredel grelta vulkuyusa va darefa swavafa vuwuca banlize anton al trasir. Banugale artowas lizor tiyid ton toloy salt numen cin katanas va nuyuca ta grustara va sane is diliodafa galbedura isu ervokirafa dene talpey meinde nutiyiv ke bata ok bana. Bardina koe divexo va metan nutis vikaf al trasir. »

Ba 13/04/1883 Sofia Bardina ko ast va int viltayar. Arti buktafa santolka koe ropexe awalkeyer.




#Article 298: Sofia Bogomolets (324 words)


Sofia Nikolayevna Bogomolets koblirayoltaf gu Prisetskaya ( rossiavon София Николаевна Богомолец, Присецкая ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Kovalivka widavama koe Poltava bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo is refa Ukraina ba 27/09/1856 kobliyir. Ba 11/01/1889 koe Kara xalta poke Tcita koe Sibira mulufter.

Inafa yasa tiyir vey polskaf oluik ise va pilkot koe Poltava winka koe Ukraina. Sofia Nikolayevna Prisetskaya koe olda ke Kyiv taneon vayar aze va selaropa koe ayikyafa tcema ke Sankt Peterburg toz vayar. Voxe kadimion tutenar ise do sane djublir.

Do Aleksandr Bogomolets selaropik ( 1850-1935 ) kureyen bak 1876, sin koe Kuban gola koirubad aze selaropud ise galbedud. Bak 1879 gonobulud nume ko Xarkiv va int inked, aze ko Kyiv. Sofia Bogomolets va Tanara va Kobasikeem ke Geefa Rossia zabduyuna gan Nikolay Ctcedrin is Elizaveta Kovalskaya yoter. Va skedanya do Kovalskaya adre exoner. Radimi sopera ke toloy gadesik va grustaks bak 1880, va grosiba kogader.

Sofia Bogomolets koe vawila ke Kyiv bak taneaksat ke 1881 zo soper ugale nazbeper. Inafa vreda zo kowir numen jontik memwedaf suterot zo kowid. Koe flint ke Kyiv zo dagir lize va Aleksandr nazbeye radekar. Pintik gan veygadikeem di zo gaar. Komalyenon do lerdoy ar korik gan sayakaf erkey bak alubeaksat ke 1881, va flintafa tolsanda koe kawodafa xalta ke Kara zo lanzar.

Ko Butirka flint ke Moskva az Krasnoyarsk flint zo arburer. Banlize gan susik zo fiker. Kevotcer ise do konaktan toz aelyaster. Bogomolets is Kovalskaya ko Irkutsk zo arbured. Bak toleaksat ke 1882 lajupotced voxe arti toloya safta zo vebidud.

Koe flint, mil sin konakviele zo basvaged ise zo askipejed ise va plukerapa levgad. Gire aelyasted. Bogomolets va gakera vas alubda mbi laumasir. Ko xalta ke Kara bak bareaksat ke 1882 zo arburer lize va dagis gropeem wan kevotcer. Warzafa arburera ko flint ke Irkutsk. Inafa gakera gu tanda nope mijera va susik ware zo dakir. Koe flint ve kotcakoler. Bak taneaksat ke 1892 winugon zo tunuyar voxe arti barka koe Kara mulufter.




#Article 299: Sofia Ivanova-Boreyco (337 words)


Sofia Andreyevna Ivanova-Boreyco ( rossiavon София Андреевна Иванова-Борейшо ) tiyir rossiaf artowasik. Koe gola ke Cucenski ( re Stepanakert ) koe Cemaxinski bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo is refa Azara bak sanekasat ke 1856 kobliyir. Ba 27/06/1927 koe Moskva awalkeyer.

Sofia Ivanova tir vey jontikafa yasa ke Andrey Ivanov fayik. Yasegon vayar. Bak 1872 va Moskava koirubar lize wetce asadasik toz kobar. Bak 1874 va saneevaf seltom reduyun gan Ipolit Mickin denfir. Memwedaf aktom isu neva zo rubiad aze zo staksed ko Saratov lizu koe Samara is Penza is Tambov zo amuzed. Bak pereaksat ke 1874, rubiaxe gan ardial zo kosmar numen Mickin is Sofia Ivanovna zo soped.

Arti dagira vas peroy aksat, koe mwedafe rubiaxe kobar. Azon koe Sankt Peterburg koirubar. Pakeyeson va exaksara ke Zemlya i Volya ba 18/12/1876, Sofia Ivanova toleatomon zo soper aze zo koflintar. Bal Jiz va 193, nope memwedafa galbedura zo koridar nume ba 04/02/1878 zo lanzar. Acum ko Kem koe Arxangelsk bowexo zo rezgaler. Bak bareaksat ke 1879 yater aze ko Sankt Peterburg dimpir.

Do Aleksandr Kvyatkovski is Vera Figner koe kraba deoron ice Sankt Peterburg irubar. Moi solpera va Zemlya i Volya grustaks, va Narodnaya Volya warzafo pako yoter ise gu skusa neda zo libur. Va rubiaxe ke pako inkeno koe istefa revave ke kelu mbi vajuler.

Bane rubiaxe bak kowira ba 30/01/1880 zo kosmar. Zeltara dilizer. Lan palik lajupotced. Ardial kolanir. Avram Lubkin kser, artan zo soped. Bal Jiz va 16 ba 11/11/1880, Sofia Ivanova gu balemdafa poana kobar zo lanzar.

Nope galeraja koe flint ke Sankt Peterburg zavzagir aze koe Butirka flint ke Moskva zo arburer. Bak balemeaksat ke 1883 ko xalta ke Kara zo stakser. Arti tolda ko Kirensk koe winka ke Irkutsk zo stanjur lize bak 1888 va Anton Boreyco divbliyine dositikye yerumar. Kaiki tena ke gakera bak 1900, ko europafa Rossia dimlapir lize koe Tcernigiv az Kursk az Nijni Novgorod wali 1902 is 1914 di blir. Banlize dene bema taver ise va gaderopikaf flintik viunsur.

Bak 1924 va Moskva koirubar lize ba 27/06/1927 awalker.




#Article 300: Sofia Leschern von Hertzfeld (431 words)


Sofia Aleksandrovna Leschern von Hertzfeld ( rossiavon Софья Александровна Лешерн фон Герцфельд ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Maglye Megletsi wida ke Novgorod bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo bak 1842 kobliyir. Bak 1898 koe Selenginsk wida poke Tcita koe Sibira mulufter.

Sofia Leschern tir vey savsafa oluafa yasa xantafa gu Sveriga. Nazbeikya ke Aleksandr Karlovitc Leschern jadiwik, tir dem Anna berya ( 1838-1899 ) is Aleksandr berye. Yasegon zo gaayar ise va konaka ava grupeyer ise belipiyir.

Bak 1870 dene Alartcinski ayikyaf kizey koe Sankt Peterburg vayar lize va Sofia Perovskaya is Elizaveta Kovalskaya is Anna Korba is Aleksandra Kornilova isu Vera berikya tulon rungruper. Sina va rijay vayas va gaderopaf suteroteem belcon toz tazukad.

Bak 1871 va seltafa kobara koe Megletsi wida ke yasapilkot taneaskir. Va kayderak mu tawadayikeem grustar aze va bemama fenkur liz va konak tavesik ganer. Bak 1873 zo ranker nume bema gan rictaga zo buder. Sofia vol ronotaver. Blison koe yasapilkot soe kev bowere tove tawadayikeem wan galbedur. Taneatomon zo soper voxe kalion zo tunuyar.

Tici 1873 va Sankt Peterburg koirubar ise va Lermontov rijay yoter. Bak alubeaksat ke 1874 kan rolafa remeluxaxa yolton gu Varvara Leceva, ko Saratov winka « van sane » lakir lize kev bowere di galbedur.

Ba 17/06/1874 koe Saratov zo soper. Koe lamoneflint ke widava taneon zo dagir aze ko Sankt Peterburg zo arburer. Mali toleaksat ke 1875 koe Petropavlovskaya ralma zo dagir. Va barda koe konak flint tiskir. Bak 05/05/1877 bal Jiz va 193 ke Sankt Peterburg nope redura va memwedafa doda isu pakera zo komalyer. Va bibera ke erkey vol djukudulzar. Ba 23/01/1878 gu pakera va memwedaf grustaks is gomilasa tegira zo tugunar nume gu zelara va rokeem is divblira koe Tobolsk winka zo lanzar.

Maltegira ke turestaf vuwik jupar da restali gu bardafa koenintera ke ardial ke Sankt Peterburg gan gindik zo artazukar. Aguntanik ke Sofia, i Feofan Nikandrovitc Lermontov, dere lanzayan bal mil jiz kadimion mulufter.

Bak idulugal ke 1878 il Sankt Peterburg yater. Kan rolafa remeluxaxa koe Kyiv levirubar lize va Valeryan Osinski ( kobliyisi bak 1852 ) di rungruper.

Bak 24/01/1879 do Osinski is Volocenko nope ervokirafa acagira va ardial zo soper. Ba 07/05/1879 sayakaf erkey ke Kyiv utca va Osinski gu viltxonuka lanzar. Sofia Leschern gu mila xonuka dere zo lanzar voxen gakera gu zelara va rokeem is parmafa poana kobara koe xalta waroldon zo tuaxar. Ba 21/11/1879 ko Kara artlakir.

Arti gakesa sanda bak 1890 zo divxaltar ise dene nuyafi soli zo rundar. Aze gakera gu tolsanda zo kastar aze bak 1894 winugon zo tunuyar. Va Selenginsk gonovirubar lize bak 1898 nope rizakola mulufter.




#Article 301: Sofia Perovskaya (604 words)


Sofia Lvovna Perovskaya ( rossiavon Софья Львовна Перовская ) tiyir rossiaf artowasik bewaf gu Narodnaya Volya grustaks. Ba 13/09/1853 koe Sankt Peterburg kobliyir aze ba 15/04/1881 koe mila widava zo vrayayar.

Va adjubera va Aleksandr II gindik ke Rossia ba 13/03/1881 pakeyer. Moion sopeyena, do aluboy ar bilmasik zo xonukalanzayar nume zo vrayayar.

Sofia Perovskaya tir ke strabafa oluafa yasa vey Razumovski tela. Veygadikye tiyir eldik isen Lev Perovski gadikye tiyir sayakaf bowesik va Sankt Peterburg. Ina va baroy berik don Vasili ( 1849-1941 ) dikiyir.

Sofia va yona taneafa tanda koe Krima tiskiyir lize gadikye bak 1856 al zo kofliyir. Glaston zo gaayar, tulon raveson va Francava is solokseropa. Va belira is pujera is westara joton skeuyur. Sedme Vasili berye, inafa adala tiyir pofa is elvapafa. Ina tiyir yastafa gu gadya voxen skedeem do kalstegese gadikye tiyir wavdafa.

Sofia Perovskaya is gadikya bak 1865 ko Genève koe Swiza lapid. Kadimion yasa va Sankt Peterburg gire koirubar lize gadikye su zo koflir. Bak 1869 ina va Alartcinski ayikyaf kizey denfir.

Dene kizey va konakara seramafa yikya rungruper, don Aleksandra Kornilova is Anna Korba is Sofia Leschern is Elizaveta Kovalskaya. Bak 1871 do sina va rijay ke Nikolay Tchaykovski denfir.

Toz sayudar ise va exaksara dile biuna paker. Koe Sankt Peterburg va konaka kraba birgoton favena ta kevgindafa galbedura gedir. Bak taneaksat ke 1874 zo soper aze gu Petropavlovskaya ralma zo kobuder. Tuke walpira ke gadikya amudanon zo tunuyar neke gu Jiz va 193 zo kojizar. Zelayanon gu divefa remeluxaxa, wali 1874 is 1877 koe winka ke Samara isu Tver isu Simbirsk wetce tavesik ik selas pomasik kobar. Banugale dere zo dobar. Bak 1877 ba restalira ke Jiz va 193 tere zo vanbulur.

Bak idulugal ke 1878 va Zemlya is Volya lizor denfir voxe gire fure zo soper nume ko winka ke Saratov zo stanjur. Lajuyater nume birgoton toz blir.

Wetce bewik ke Zemlya i Volya, Sofia Perovskaya koe Xarkiv ta grustara va tunuyara va gaderopikaf daginik ke flint ke widava lakir. Bak muvugal ke 1879 vanpir bewik ke skusa neda ke grustaks. Tove vayasik is sayakik is kobasik tegipison galbedur ise va gaderopikaf flintik ke Sankt Peterburg wan dikir. Bak santaneaksat ke 1879 va ladivroidara koe lano xo va gindaf impadimak lapis kal Moskva mal kelu paker. Labilmara tiner. Dim Sankt Peterburg ina va Narodnaya Volya grustaks is Andrey Jelyabov diref yerumanik denfir.

Sofia Perovskaya va aryona kevgindafa bilmara pakeyer, i tulon va tineyesa zeltara kev Aleksandr II koe Moskva bak santaneaksat ke 1879 is tela rodjeyesa koe Odesa bak imwugal ke diref ilanacek.

Tere nekev gracera ke Andrey Jelyabov yerumanik sure sopeyen, Sofia Perovskaya va grustara va bilmara ke 13/03/1881 ( 01/03/1881 RJJ ) gadeyer. Bata bilmara va aytara va gindik tcedeyer. Ina ba 22/03/1881 zo sopeyer nume ba 03/03/1881 do Jelyabov is baroy ar urbesik gu vrayara zo lanzayar. Sofia Lvovna Perovskaya kle tiyir taneafa rossiikya vrayayana nope gaderopafa lazava. Germanaf felusik tcokeyes va klibura suteyer: « Sofia Perovskaya va katcalafa takreluca nediyir. Inaf tcor va mil raltadukaf biak videyer isen gexata tiyir dure ekemafa dem mela stetara, kotrafa gu takreluca is ton belikafa wetara va inte. Inafa disukera tiyir aftafa is aulafa, dem meka vanklasa izga. » Vrayara ba 03/04/1881 RJJ moe Semyonovski viga lente tari dem vuntoy korik dilizeyer. Ara lanzanikya Gesya Gelfman va vrayara taruteyer kire nazbeyer voxe arti abic viel moi koblira ke nazbeik di awalkeyer.

Lev Tolstoy rossiaf suterotik va rietovafa is gaderopafa is gradilafa liota ke ina gu tela ke Jeanne d'Arc belikafa warlikya doluneyer.

Moi abic viel Aleksandr III warzaf gindik ke Rossia va Dakteks ke 29/04/1881 gire ruyes va mweduca ke gindaroti volmiv sanegar.




#Article 302: Fontenoy meld (1745) (trutca ke Horace Vernet) (118 words)


Fontenoy meld (1745) ( francavon Bataille de Fontenoy, 11 mai 1745 ) tir trutcapa lumkirafa gu 510 × 958 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Horace Vernet francaf lingesik bak 1828.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 95-e runda re kereler.




#Article 303: Forteykirafa biloxa ke Millery (yunkeks) (267 words)


Taneaf Yunkeyen Loplekuks ke Petit Journal, proyapon, pu belisik va winugaf delt va Carnot taneagadesik drageyer. Voxen mali 4-e otuk, mi cepitesisi va Franca ton toloy pestabaf ewavak zo stoker : Forteykirafa biloxa ke Millery.

Michel Eyraud, i etrakedaf arientusik is todlumusik, va fertikya ton vigrokasik al faver, i va axigafe Gabrielle Bompard fure toriyoltane gu « Gabrielle Bompétard » (« Gabrielle Tuvuironyo ») nope akenafa drucka. Listafa gariandikya ko ketamawa ke Tronson-du-Coudray nuda koe Paris va kulaf Gouffé flibik al koimpar. Ban in gan Eyraud zo telomtar aze zo naber. Alto rembureyeno koe biloxa koe Millery poke Lyon zo jovler azen rotapsana fertafa tolonga ko divefa patecta otcer.

Arugale, metan va kona gluyaxa wal awalkoda kosmayana gan benevtredusik is griawira ke parisaf flibik co exoneyer, voxen Lacassagne kotlebik tis tanealik ke opaf ardial, drunason va usuk lajupaskir. Luxeon Goron okilik ke ardial va feleem dekson saver nume va vrutara tuoviskasa va gunik nekir.

Jovleyene gan Eyraud, Gabrielle ko Paris dimlapir aze gu dofugik kagar. Ban in pistolen gan feleem va twa razdasa va intafe gelbe akoydon stakser : sopeyen koe Kuba di zo divzurter. Va Gabrielle nakilon gu pizafa ralentara koe mawa ke gomilara katrasir.

Bat stagaf tuelimaks soe anton tir grolaptaca kapbure bocafu bu ke Yunkeyen Loplekuks dimtadlesu ton balemoy aluk va myodaf nakileem ke arienta. Inde sutelasik xultuson suter : « Kottan va bat otuk ke Yunkeyen Loplekuks djudigitir aze videter kiren in tir tela lotageltafa is lokotrafa is loblisa kaatoera va tana piza skepeyesa va sanegikeem ».

Va kottan, vaxe Michel Eyraud lanzayan gu xonuka az vrivayan ba 3-e ke tolekaksat ke 1891.




#Article 304: Forteykirafa muska koe Limoges (yunkeks) (324 words)


Ploteson va keraf nilt isu ebeltaf, muskik va gamiaf tuvel vangabed edje okolervolia ta reltkirafa webera va seltafa wakara artlakir.

Rigelaf dodelik ke Limoges yasted : soe zovdasik al trumar da va abic atsotkirik vox dositan gan konak weltik diskis va barvagef aboz is tulwafi edji anton kaatoer, batkane tarkason va krent ke felateliz pimtas va « muskafi tari tisi dem leote geltraf kobasik voxosk loote dastrubenik ke batyona artowasa neda nudivlanisa va sid kotviele skapafa ok seltafa koboda betlize koe patecta vinustar »...

Ba balemka abdi piskura va bat otuk, Francaf Gabot ke Walvedeyaf Dodelaf Grustaks su zo tadler : bato warzafo gaderopafo pako va kota niedara ke francafa selteva tutanasa va aluteik is gruadik ke dodelaf lizor gu « ageltaf kobasik » tugaldar inde Jaurès al galper. « Kerik » ke SFIO pako lidam arotigrosibevik ke CGT va yastesik ke Limoges zobed. Golokilik va muskik al koflintar numen sinaf pusik tunuyatason vanmilenidad : va tuvel ke flint vanludevad ise jontikkase fu kolanid viele « braora dem okolsayakik revulon tcepason artlapir » aze va exaksasikeem gwarder.

Ban kabelcan koe Orsay gerd va milk pitcer ise gu raporki aorar. « Konaka viltara sokiyid », ~ felusik ruyer, voxen batcoba mekane di zo exoneyer. « Krijafa karzara zo askiyid, azen sayakik va zeltara van rid bam mbi dirgayad. Neken abic kabduon omarson al viltayad, nuve ».

Baroy bakanik is san-lerddafe yikye aytayane...  Yunkeyen Loplekuks ke Petit Journal va tunodrayan sayakik latuvolgunar neke va bata forteyotafa tenulera daborer, voxen inafa dragena tcinera me nutir vandilitisa va pulalyumara : « Lodamen va manyona ilamota gorujat ise va bali ke jontikman dulapaf kosik gonarubat, pune proyuca is xeyuca co gotiyid ta koweyonara va dilizesa kabelcara izgon ic ebeltaf nilt ».

Wetce tabexon dirotevafa ja, Petit Journal va intyon dulap gurunkar : keve rebava ke flint, wale keraf nilt is vajikes okolsayakik, milmusa finta kimbar da mila vieleafa fela dem tevoyu bu ika anton aluboy centime talolk zo sodoler.




#Article 305: Franca (118 words)


Franca tir patecta ke Europa, bewafa gu Europafa Tanara is tana tevoya zabduyusa patecta.

Enga ke gaderopafa is ctempafa izvapa, Franca tir koetife tadlemwafe sokasane dem vertuma likon gadesikafa. Nyapay ke Sokasane mali 1875 tir : « Nuyuca is Miltuca is Beruca » isen nilt tir ton baraf xuf milmantaf nok. Inaf vedeyaf drom tir  Marseillaise , i gugadank vey Francafa Artowara. Inaf nelkot tir : « Bowera ke sane isu gan sane isu mu sane ». Kelu tir Paris widava isen Francava tir winugava mali 1539 ika Latinava. Tal tir Euro mali 2002 koe lok ke cosxo voxe tir Pacifique Franc tal koe inafo tawavo koe Pacifika Welfa.

Franca drewer ton 22 troskadafa winka isu 4 kaikebirafa.




#Article 306: Francafa Artowara (179 words)


Francafa Artowara tir rekola ke izva ke Franca wali toza ke États Généraux koka ba 05/05/1789 is 18 Brumaire kevsokara ke Napoléon Bonaparte ba 09/11/1799.

Francafa Artowara bad toloya rekola dilizeyer, i bad azazon toloya artowara artazukayasa va gazaxo ke Franca ton taneon tadlemwafi gazaroti az Taneafe Sokasane tenayase va veemaf selt is savsaf gogoleem. Francafa Artowara va yon warzackaf gaderopaf tazuk iskemayar, kan tulon Daktera va rokeem ke ayik is wideyik ke 1789, i kan daktera etimasa va rokamiltuca ke wideyik lente mwa is rigotaf nuyaceem is nafaluca ke vedey rodebowes kan libun kaatoesik.

Konak vuntoy korik bak bata artowara awalkeyed, remi tulon Eaftugal is yon kevartowaraf vord don « Vendée Geja ». Mali toza, tameuca ke rieteem ke Francafa Artowara gan pakoikeem zo etimayar isen keskefa zolonuca gan tsunesikeem zo drigdayar. Gejeem ke Francafa Artowara va pakap ke tadavafa Europa vanolayar ise va redura va konake « berafe sokasane » is artazukara va jowa is yona europafa soka naavdayar, ise va amuzera va yona artowasa rieta webeyer. Bana koboda ton gejeem ke Napoléon Ugal azon zo dakiyid.




#Article 307: Francava (126 words)


Francava tir Indo-europa ava ke romavind. Francava koe Franca al tadlewer ( wetce inda ke « oïl ava » valente patecta ) aze moe kota tadava gan mon 274 celemoy korik re zo pulvir, don 212 celemoy vieleaf usik don 76 celemoy avusik. Bak 2014, 77 celemoy vayasik is ravesik koe tamava mbi taved. Tir tana tevoya winugafa ava is tana toloya kobasa ava ( do Englava ) ke Tanaraf Vedeyeem Grustaks, ise tir winugafa ok kobasa ava ke konak walvedeyaf ok golaf grustaks, tulon ke Europafa Tanara. Ava ke jontik gazaf ik sersaf aboyikeem sareon gu Savsafa Vertuma, male Rossia kale yon espanaf ok englaf gazik don yon sersik ke Germana, wan tir zolonafa ava ke walvedeyafa dobuluca do Englava.

Francava va latinackafa abava faver.




#Article 308: Franceville (151 words)


Franceville tir widava vagerone Gabona. To ristus widot ke Haut-Ogooué winka tir.

Bareafa widava ke patecta emon gu sanelia dem 110 568 irubasik ba otulara ke 2013 ( nek 31 193 ba tela ke 1993 ).

Gan Ogooué bost is Mpassa kuksa zo lostar ise arte 512 km- male Libreville kelu tigir.

Franceville tir artexo ke Transgabonais kelot is vedeyafa N3 vawa.

Debak ke savsafa wida yoltkirafa gu Masuku dum pokefa narda. Bato xo gan francik inketes va boniafo pemaxo ta vansara va Kongoa azon zo kereler.

Yolt ke noeltafa widava gan Pierre Savorgnan de Brazza bak 1880 zo ziliyir.

Franceville va walvedeyafo severo ( MVB bekson gu AITA ) dadir, i severoxo tigisa koe Mvengue arte 25 km- male widava is yoltkirafa gu El Hadj Omar Bongo Ondimba ( yolt ke savsaf taneagadesik ke patecta ), dem lodabrotcafa sleda ke patecta is bareafa nobara vome telo ke Libreville azu Port-Gentil.




#Article 309: François Rabelais (975 words)


Lasutera va tanizva ke Rabelais tir arpumara da kunte gariuca vunda ik prostewa zo torigid. Keskeon, inafa blira tir izgakirafa ise icde inafa ilkuca min turkon grupemet.

Rabelais koe La Devinière poke Chinon al koblilr, vey aluteik gadikye, lanon bak 1494. Icde inaf rumeugal isu sardugal va mecoba grupet. In rotir dene Francesco xida koe Angers al tir bodorkik. Rabelais ton izakik is pojasik me al nublir inde vunda co-kalir. Beka tis alkik (Francesco xidik azu Benoît az adlutik), in nelkon tiyir tamearayakiraf ayevik kiblayas va kipera is grolaptuca ta rietamuxara. Inafa bitonuca lanon belcon tiyir deasera is kotavera.

Remi blira François Rabelais belcon al tir alkik is selaropik is remsutesik is suterotik is ayevik.

Bak 1519 koe Fontenay le Comte Francesco xida Rabelais tir. Batlize va Ellasava is Latinava is rokopa is tuwavopa is selaropa vayar, ise va xadolafa grupesuca urlicker, ise va Guillaume Budé kotgrupaf ellasavopik ellasavon is latinavon daalar, ise va yon ayevik nobar. Do yon grupelik va sint katanas dene Maillezais tujradik Geoffroy d’Estissac Francesco xidik va yona nafa gluyara kiewagid. Grupekseem is rictela ke Rabelais gan batyon tabexaf grupeik zo kagruped. Kivason da in tir rubaf gu rieteem ke Fabdura ise golde dirgara gan Sorbonne, va yon inaf ellasavaf neveem vamoeik deswad, acum va vayara va baerdaceem mal xantaceem puon poud ; vexe kaliapon yoke rubafa walpira, enomayan neveem pu in zo di dimzilid. Koe bata xida partafa bagaliuca ksubetena pu in zo ziluker.

Bak 1524, eruyunon gan Maillezais tujradik, Rabelais gan Clemente VII papik zo ristur ta bulura va Francesco dreem joke Benoît dreem dis va yona leboksafa verta. Veem pokeon tigir, koe Maillezais ecey. In konaktandon di jonvieler ise warzon di koskedar.

Bak 1525 koe Ligugé ecey in jonvieler lize va gelbe tuzeitase va trenara va intafa vayara trasir ise va grupera va Poitou tawaday raver. Azon, koo Franca ko kotlafa widava toldon koyar : ko Bordeaux is Toulouse is Paris is Montpellier, is koo Italia ko Roma. Bak 1530 ko Montpellier selaropakotla va int bender.

Bak 1535, bal toleafa koyara ko Roma, Paolo III papik va in falenyer icde jovlera va tujpastavage. Bak 1536, Paris tujradik va ditsa koe Saint-Maur-les-Fossés ecey pu in al firviyir.

Bak 1543, Rabelais va Saint-Christophe-du-Jambet adlutaxo seotayar, yoke awalkera ke Guillaume du Bellay, berik ke etik.

Bak 1550 Du Bellay etik va Saint Martin ke Meudon adlutaxo pu in volmiv gar, tuke dano va ziliduks meirubason elupkon royuter. Bak 1552 joke Paris tujradaxo va toloyo adlutaxo jovler, levi sanegara va intafa Balemeafa Neva urayatana gan Alkopakotla is Puloda. Arti tolda di awalker, lanon bak 1553.

Bak 1530 wetce selaropik gan Montpellier kotla zo doster ( tanda ke inafa bendera, bazesa da va selaropaf grupekseem abdion al urlickeyer ) ; bak 1531, in savsaf tujpastik, vayas koe Montpellier wetce pisidadetce al kiblayar va divera va Aphorismorum ke Xipokratos is Selaropafa Yambama ke Galianus, ke dana va krent al betayar sedme intaf digin nubasuteks. Yoke wayana kiewatca, bak 1532 Rabelais va bata nevama do konaka elladavafa is latinavafa straga volmiv piskur. Va twa pu Maillezais tujradik Geoffroy d’Estissac inaf nik koingaks dobureyer.

In bak 1532 koe Grand Hostel Dieu de Nostre Dame du Pont du Rosne va selaropik zo koflir aze miltandon koe Lyon va konaka remsutera is Taneafa Neva ke Pantagruel grot. Ba 22/05/1537 koe Montpellier va selaropagelfa kazawar acum koe kotafo gazaxo va selaropa di rotaver ise di roskur.

Moni 1539, dene Guillaume du Bellay, berik ke etik is bowesik va Piemonte, Rabelais vanpir zanis selaropik. Bak 1543 kadimi awalkera ke jiomaik Rabelais va Saint-Christophe du Jambet adlutaxo di seotar.

Bak 1543 Rabelais va int gelber koe Metz lize tandapon tir widavaselaropik ise va blirastapesa kuba kazawar. Ba 31/03/1547 François I-eaf gazik awalker, acum va gaderopafli Du Bellay etik di ebgar aze do Rabelais bareon jonvieletes di tolpir.

Mali 1532 koe Lyon dene Sébastien Gryphe in va larma dem latinavafa twa ke Giovanni Manardi sanegar. In va Aphorismorum Hippocratis sectiones septem is konaka neva ke Galianus kan Hippocratis ac Galeni libri aliquot, ex recognitione Francisci Rabelaesi vergumvelt remsuter ise sebur.

Rabelais yolt me zo rosolgesiar sol toloy gradilik pu dan in va telyon nelkaf suteyen grot al ektur : pu Gargantua gadik is Pantagruel nazbeik yon gulik. Bak 1532 kan Alcofibras Nasier toriyolt (François Rabelais ors) va Kultaf is mayakaf askikseem ke kotgrupapaf Pantagruel, gazik ke Dipsodikeem sanegar. Mali 1533 Pantagruel gan Sorbonne zo urayar. Radimi dimpira mal Roma, bak 1534 in va Mekarolasa blira ke gijafa Gargantua, gadikye ke Pantagruel sanegar. Bak 1543 Sorbonne va Gargantua is Pantagruel tolon lanzar. Porfeon, Bareafa Neva ( 1545 ) az Balemeafa Neva ( 1552 ) ke stuveem ke Pantagruel zo di sanegad.

Bak 1545 gan François I-eaf gazik va gogol ta nuyafa sanegara va yona intafa neva sandon seotar. Radimi awalkera ke battel bat gogol gan Henri II nazbeik zo di gruyer.

Ko intaf groteem Rabelais va araya is itupuca katanar, ise va belisik belcon ganer enide bantan va niska joar ise va dororafa wofta bupkur ise da yoke kipera tir ayawelte aflicanyon askir.

Koe yona stuva ke yon inaf gradilik, va patectoyeem is yona wida isu widel ke Loire is Poitou grupeyen bak inafa jonvielera koe Ligugé ecey katrasit ; dere va Grandgousin lunaf gulik isu Gargantua isu Pantagruel is vepokafe Panurge dis va tev-san-baroy bask enide kotvielon erbatrasir ta intafa gowelidana olegara vexe dere tis tel lokiewaf nazbeik, ik dere Jean des Entommeures gejaf tujpastik awalkopeyes kan baerdagamda va san-bar-decit-tev-decem-tol-san-toloy volnik bal Picrocholine geja.

Bliracave ke Theleme irubasikeem kan opelaca zo vexayar : VA KURANINE ASKIL.

Rabelais tcazedar va blirenvara kaikfisa va xuta ke Dimblirugal beka kobliyisa bak XVI-eafa decemda. Yoke inafa malyopasa tila varze prosteweem ke Mialukugal, inaf fitc nuvelar norlaf.

Groteem ke François Rabelais askir da in tir tan aliik ke Dimblirugal ; batinde tabexon yordayar koe avatazukara ise tiyir tel lovaraf kaatoesik va francafa ormura.

Ozwaks ke François Rabelais




#Article 310: François Sudre (321 words)


Jean-François Sudre nazbalayar koe Albi, kre koe Saint-Etienne adlutaxo, ba 15/08/1787 aze awalkeyer koe lerde meok ke Paris widava ba 3/08/1862. Bat lexusik gilton zo yoltegar opelon gu François. In kotgrupaf nope redura va Solresol lexafa kotikafa ava is nope gandura va sumepulvira. Dere tiyir lexusik is tavesik va lexura.

Inafe gadikye tiyir Jacques Sudré dolekik. Gadikya tiyir Françoise Vignès. Jean-François Sudre va Marie-Joséphine Hugot yerumayar ba 19/04/1855 koe tole banugalef meok ke Paris. Moi inafa awalkera, bam zo kotawayar koe Montmartre awalkikxo.

Den Conservatoire National Supérieur de Musique et de Danse (CNSMD), ko Paris widava, zo dostegayar. Batlize mbi taveyer gan François-Antoine Habeneck icde dingeltura is gan Charles-Simon Catel icde tama. Va dank is tasilura koe sayakafa bema ke Sorèze dota taveyer aze bak 1818 va bema ta acedafa tavera va lexa zabduyur koe Toulouse widava ise va yon grabom sanegar. Bak 1822, va lexafa dolta koe Paris turunkayar.

Mali 1817, va bolk ta sumufa golera kan mam bas stalta trakur. Bak taneaksat ke 1828, va bat bolk pu Institut De France kizey drager ta rindera. Batlize, tuzda dem Prony ayik isu Arago isu Fourier isu Baoul-Rochette isu Cherubi isu Lesueur isu Berlon isu Catel isu Boieldieu va vanovara muxar. Francavon ina muxayar : « Tuzda folir da bata warzafa golerinda va trak, va yon guntap rofirvir ise da bolk ke Sudre weltik va rigot ke dokiafa is favlafa kosmara dogiskir. »

Bat ganduks va ava sotir teci sumesutesiki. In sotir lexafi sumesutesiki, i tela taneafa sumepulvirinda. Tela kotikafa lexafa ava sotir muxarinda va ayafa pulva kan tel 7 melzolk. Ina, skuson anton va abic melzolk, ronover va muxara va kot trak. Ina tir kotikafa numen kan ina englik do tcileik ok do rossiik ok do siniik okz- rogolenyed.

François Sudre va rieta icde unera va mamolk ta jadifa avotxa toz diyir yoke undeks ke jontik swavapik viunsuyus va avopa is siskeyes va rieta icde erava mu tana kotikafa ava.




#Article 311: François Villon (156 words)


François Villon ( 1431- 1463 ) ~ Francaf ezlopik

Blira ke François de Montcorbier ( okon François des Loges ), kobliyis koe Paris bak 1431, wan tir welimapafa. Gan Guillaume de Villon amudik zo gaayar nume va inaf yolt di narayar. Koe Kotla vayar aze vanpir yambatavesik bak 1452. Wetce yotenyesik va kotlikafa sarefa blira ( goliard kotlik ), daavon ugalar, jonkason va yoni skudji tove ardial is konaka flintafa jonvielera : pisonara va partik ( 1455 ) is dubiera ko Navarre reila ( 1456 ), kobodara va Orléans tujradik ( 1461 ).

Va Lais ( Iskemaks ), faktafa bafelinda lize va yon taf ezlaf konoleks, ise vanmiae aboyikeem ke Charles d’Orléans koe Blois jonvielemer. Inafa bafela va lodilkaf is lodorikaf grabom tadler lize anamzilison va yona fereon klecafa staksa va kottan nuve divkiavar. Kaikida al zo lanzayar ise mepokolenon al zo tukavayar bak taneaksat ke 1463, sandon zo divstakseyer. Iskeson va meka conyuta bam griawir.




#Article 312: Frederic Edwin Church (562 words)


Frederic Edwin Church ba 04/05/1826 koe Hartford ( Connecticut galdolk ) koblir aze ba 07/04/1900 koe Greenport ( New York galdolk ) mulufter. Tir amerikaf patectoyaf lingesik, i tan nelkaf kaatoesik va Hudson Bost serna.

Erbakiruca ke gadikye, i ke rogopik is truliasik dere vanpitis taneagadesik va ravaldasu sistu, nover da Frederic Edwin Church va yamba abditcon ektudar. Mali san-anyustdafa klaa, moi kakevera jupayana gan Daniel Wadsworth, i gan vegungik is nik ke Church yasa, jotaf Frederic vanpir koe Catskill tanaf tavembik ke Thomas Cole redusik va Hudson Bost serna. Stekeon, Church wetce ematcokilik ke toleafa oxila ke bat amerikaf yambaf lizor di zo torigir.

Bak 1849 gu Amerikaf Cultim ta Zovdara zo libur ise vanpir tel lojotaf bewik ke bat rijay. Kadimion va taneaf zolonaf grabom pu Wadsworth Atheneum tcila ke Hartford doler.

Bak 1850 va New York koirubar ise va patectoy ke New England gola wan linger. Banugale, mali imwugal kali muvugal tandeon gikoyar, loviele lanison, zovdatason. Ba kot fentugal koe lingexo va int inker ise va trutcapa male inyon lordeks gilinger. Dro ke inyona trutca adre tugijawer. Bata taneafa rekola ke grabomeem ke Church va martig ke Thomas Cole feliik ware danupur, voxen konaka anulaca ke inafi rali ixam remrud. Voldum Cole gogolase va turietavan is riwe vundopaf buneks ke patectoy, Church va nakila gesiasa va bli is tuca abdualbar, koe zikexa lize va kulafa ukafa luistava kosaver, i va luistava dem yona kerinda ik kadulinda ik kramteukinda, spueson laneke tupizasa va trutca. 

Kalion sposaf koe Amerika  gu ctakaf patectoy, Church gu aryon lingesik va int soe illtcalar, tugedrason va intafa koswanuca, jontikviele divrozason va divepatectafo xo. Koe geefa Amerika remi konak aksat tolon koyar. Koe Quito kelu ke Ekuadora jonvieleper. Inafa taneafa koyara bak 1853 dilizer. Ba bata vula ke klepa, Church gan rietova ke Alexander von Humboldt germanaf tawavopik icde tawava is ug is dark zo turestar. Humboldt va yambik al budayar enide sin va anulafa altoza ke Andes rodega lajukaatoed. Church moo conyuta ke Humboldt koyar. Bak 1857 koe Ekuadora is Kolombia gire worar. Inafa trutca ke bana rekola tid kiewatcapa. Idja ke Andes rodega trutcapa, lumkirafa gu 150 cm- x 300 cm-, bak 1859 pu woltendan saneg zo divnedir. Church va ina koe apton koafina bonta dem marwida is pia inker ise va worara kodroar. Va burkafa bifa redur. Batcoba tir davafa kiewatca. Mila trutca ika 10000 $ talolk zo doler, i ika lodontinafo dro banugale mu amerikaf blis lingesik. Church gu « Michelangelo ke patectoy » bam ikayoltar.

Bak 1860 erbakirauca nover da Church va dielxepe koe Greenport poke Hudson bost luster ise va Isabel Carnes kurer. Bak 1865 Frederic nazbeikye koblir, kaiki toloy ar nazbeik kalion mulufteyes bak 1863. Moe kesi ke pilkot va mona koswana gan Persa volmiv toz vegedur lize bak 1872 kotafa yasa koirubar. Remi toloya direfa tanda, Church koe Europa is Pokefa Roneka koyar. Sagaf gu giltira, va jontik lordeks zovdar. Konak ta lingera va trutca kaiki dimlapira ko Amerika zo faveted.

Sfianues mali 1876, Church gu ronenuba zo wandesipir nume leote rodelinger. Gu volfakafa tolravera va int eyoder nume ika azilafa ugda va taltenuba lajufaver nume yona trutca wan rowarzer, vox ton loriaf armor.

Remi tolsanda ke blira, yambik va lok ke fa gu tulistara va intafa mona ke Olana ektur. Ba 07/04/1900 awalker aze koe awalkikxo ke Spring Grove koe Hartford ( Connecticut galdolk ) zo kotawar.




#Article 313: Friedland meld (1807) (trutca ke Horace Vernet) (118 words)


Friedland meld (1807) ( francavon Bataille de Friedland, 14 juin 1807 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Horace Vernet francaf lingesik bak 1836.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 16-e runda re kereler.




#Article 314: Friedrich von Schiller (278 words)


Bak 1759 koe Marbach am Neckar Schiller al koblir, vey gadikye sayakik koe Württemberg ervolia. Arti konaka tanda, moni 1764, inafa yasa ko Lorch inkewer lize kali 1766 zavzagir. Beka va rumeugal is jotugal wawapon ugalzer, va dulapera ke Karl Eugen Württemberg dacik gralomber. Battan va kozolara ko Karlsschule tcema ganon reduyuna drager. Bak 1773, Schiller va vayara va rokopa az selaropa mali 1775 bokar. Bak 1780, va Diplomarbeit ( namio ba vayaratena ) suter aze vanpir sayakaf selaropik koe Stuttgart.

Bak 1781 va Die Raüber yoltiskon sanegar. Bak 1782 koe Asperg golde merictayana illapira Schiller konakvielon zo koflintar. Ko Mannheim va kaatoera va Die Raüber wenyaxa merictanon al tcokeyer. Bak 1783 wetce nevakik kobar aze koe Mannheim kali 1785 va wenyezlopikafi zubi seotar. Konaktandon fereon grilizeblir ( ko Leipzig az Dresden az Weimar ) ise bak 1788 va Goethe taneon kakever. Teni bata tanda koe Jena wetce tavesik va izvopa is trakopa korundakawer lize di inkewer. Va yon izvasuterot suter. Va Wilhelm von Humboldt ar saref kotgrupaf korik lunon skedar. Bak 1790 va Charlotte von Lengenfeld kurer. Bak 1791 vanpir turwinik ke Friedrich Christian von Augustenburg. Remi radimifa tanda, yoke inaf jontik suteks kev stegesikeem, artowarafa Franca pu in va francafa wideyuca zilir. Bak 1794, Goethe platir enide in wetce klecafelusik suter.

Bak 1799 ko Weimar dimpir lize Goethe buiver enide va yona warzafa drunta suter. Do Goethe va Weimar Theater redur dan kaliapon vanpir telo xonyo ke germanafa wenyura noveso va dimblira ke pizind. Koe Weimar kali awalkera Schiller zavzar. Bak 1802 zo tuoluar. Kabdue yolt von vragiz zo loplekur. Arti barda, tison 45-daf, golde rizafa tittisuca awalker.

Mali 1934 Jena kotla va Schiller yolt dir. 




#Article 315: Fuzol (Loxodonta africana) (194 words)


Fuzol (Loxodonta africana) tir tana katca ke Loxodonta oxi vey Elephantidae yasa ke PROBOSCIDEA veem.

Gan Blumenbach bak 1797 taneon zo pimtayar.

Fuzol sotir an ref ontinaf sidaf moukol, kire va rane vas 4 m- is aldo vas loon balemoy decitor rodir. Va oblakapeem ( gijaf dum ayik ) dere sodir, i va oblaka dure zekana is pilkovon ton elogasa sugda ik noglotuca. Inafa lodordafa kira tir gevas pez, i sokra zanudasa va jonflis gorack : ta kagaelara is gelavara va lava is wetce uzatca novesa va ebidura va toa ke aal.

Inafa taka tir gijapafa vox tubagana gan jontika betsava tigisa koe niska ke oria. Kota inia abrotcafa is belafa dum briva va konak merowin gelt is otsafa blodja sodir.

Alma ke bat sulem sotir vafa gu 2 cm- is besanafa gu tibutaf is tritapaf imolk, i gu imolk loon razaf bene taka is ault is itowa.

Ara ordafa kira ke fuzol tir talgaveem, i ticef sebadeem gijapaf tigis voke sokra. Goldeon, fuzol gan tcabanesik goxe dun zo laiter, golde tciamugafa wula tulon malsavena ta iara va roga is yambamuka...

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 316: Fuzoldunol (Proboscidea) (187 words)


Fuzoldunol (Proboscidea) tir tan moukolaf veem ( Mammalia pula ). Gan Illiger bak 1811 taneon zo pimtayar.

Fuzoldunol tir mantackaf moukolaf veem, re kaatoen gan toloya tanafa katca : afrikaf fuzol is barataf fuzol. Do nokoldunol is pogdoldunol, fuzol va Paenungulata veyveem kiron gu dre ke beweem is isk dem myasteem tazukar.

Bat sulem koe afrikafa aala is meila isu asiafa blid.

Fuzoldunol tid gulalumaf ise tir tela logijafa sidafa moukolafa katca. Va radimeinieem dem abade is woesa taka vrebafa gu levgira va sokta sodir, i va sokta tisa jeawera ke ticekutceem is pez.

Tanafa sebadafa tola kadayar talgaveem dure atris is dere zanudas va rojuxa.

Ta solkabura va idul, fuzol va gijapaf oblakeem dure ruelgas al voner.

Fuzol ton yasafa lospa stana gan gadesa guazafa fuzolya va sint katanad, i ton lospa dem fuzolya is oceem, solve fulzolye tid antiafe ise va lospa bak nazbalkes ugal anton kazokeved. Fuzoloc gan kotafa lospa zo konendad.

Nope lum, fuzol va ruxa ik toa ik gama ik almuk ik werd vas mon 100 kg- vieleon godemalestur.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bat veem tir tanyasaf.




#Article 317: Gabriela Mistral (404 words)


Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga, suterotyolton gu Gabriela Mistral ( koblira ba 07/04/1889 koe Vicuña koe Tcilea, awalkera ba 10/01/1957 koe New York koe Tanarasokeem ) tir tcileafa suterotikya isu ayikyevik. Bak 1945 va Nobel Suterotafo Poradro seotar.

Lucila de María koe Vicuña widavama valente Tcilea tite Andes rodega ba 07/04/1889 koblir. Tavesik gadikye va yasa jovler viele ina tir oxam bardafa. Yasa banvielu wavdon blir. Soe ina va bema konakedje ronobar. Tisa sanbalemdafa vanpir taves pomasik. Mali direfa tanda va taneafa ezla koe lizukafa fela ikayolton sanegar, don « Ensonaciones » is « Junto al Mar » is « Carta Intima ».

Bak 1906 Lucila tisa sanperdafa vanpir tavesik. Va Romeo Uta kelotaf unenik skedegar voxen ban in arti barda kser. Bata piza va inaf sutekseem di turestapar, i va grabom tulon tcalan gan beviuca is awalk. Bak 1914 Sonetos de Muerte ezlak va Juegos Florales poradro koe Santiago war. Banviele va intaf ikayolt narar, kozokeveson va yolt ke intaf toloy abdualban ezlopik : Gabriele d'Annunzio is Frédéric Mistral.

Bak 1922 Mexikafa Elda ta Gaara va Gabriela yaner enide ina va bolk dem nevaxe is bema di korundar. Bak mil ilanacek, Desolación ezlak va walvedeyafa kiewatca trasir. Bak 1923, ezla ke Lecturas para Mujeres larma ( Belira ta ayikya ) va gadikyuca is gaara va rumeik divrozad. Va Ternura ( Krenuguca ) larma dem rumeikaf reiz kadimion sanegar, i va larma siskesa va alto ke ayikya.

Gabriela Mistral vanpir tavesik va Espanava dene kotla ke Tcilea. Koe Tanarasokeem az Europa laxar aze va latinafa Amerika exuler. Wali 1925 is 1934 koe Franca is Italia blir ise va gruadafa dotegira ke Vedeyeemaf Seltom paker. Koe Madrid va Pablo Neruda ezlopik sekar. Bak 1929 Petronila Alcayaga gadya mulufter ; Gabriela bak 1938 va taneaf pak ke Tala neva puon di tarizar. Belundeem seotayan tuke ban sanegaks ta pomara va gadiskik ke espanafa wideytafa geja di zo kalfaver.

Bak 1943 sanperdafe nutikye kser numen bata warzafa piza va Lagar ironokaf sanegaks tcalar. Bak 1945 ina tir taneaf suterotik ke latinafa Amerika gablen gu Nobel Suterotafo Poradro. Ise bak 1951 gu Vedeyafo Suterotafo Poradro ke Tcilea. Gabriela icde gedrafa watsa dum vo is inyona indiafa is euskadiafa xanta is gadikyuca is ayikyafa ravalduga ik ware rena is awalk suter.

Turantayana gan jontika koyara, Gabriela Mistral va yona ironokafa tanda koe Tanarasokeem. Ba 10/01/1957 koe New York vetamulufter. Tcileafe bowere va barkafa vedeyafa sugawalkara kexir.




#Article 318: Galema dem cente (trutca ke Vermeer) (118 words)


Galema dem cente ( nederlandavon Het glas wijn ) tir trutca lumkirafa gu 65 × 77 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Johannes Vermeer nederlandaf lingesik moni 1658-1661.

Bata trutca koe Gemäldegalerie tcilaxe koe Berlin ( Germana ) re ( 2018 ) tigir.

Vikuca ke Vermeer is Pieter de Hooch batlize awickir. Detce va ayikya ulisa do yone ayikye konaktomon gan ban lingesik zo skuyur, tulon koe Ayikya ulisa do toloye ayikye ( 1658 ). Va trutca ke Vermeer ton brostasa nakila dem tulidasa staksa ronarut. Tire purdafa vola moe dilk va ralidura kaatoer. Tire va wegayensesa xialara isu nuva dene koredikye is kosafa debala ke yikya pestalet. Seltafa malyopara ? Ayikyefa ura gubefa banugale ? Awe...!




#Article 319: Gartol (Bison bison) (101 words)


 
Gartol (Bison bison), okon Amerikaf gartol, tir tana moukolafa katca ke Bison oxi vey Bovidae yasa ( Bovinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Gartol sotir tan lopwertaf jaftoldunol ke tamava : ton granafa tcistuca, va trelafa berga is mantafa is omafa taka kapbure ge dem ralkap sodir.

Taka tir dem toloya vokodakorafa nolama is imtum orikaf loon dam arak ke im tis ebeltaf ok lerkeblakeraf.

Va werd is ruxa bak tigira moe azeka, is va gamama is almuk koe aala gimalestur.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 320: Geissenklösterle (arula) (292 words)


Geissenklösterle arula, tigisa koe Schwäbische Alb jakama getalte Germana, tir ayaf is abdiizvugalaf debak ke Lekeraporugal.

Belca dem tevoya abdiizvugalafa arula ( don Geissenklösterle arula ) milvemon tigisa getalte Germana va tano katcalapafo izvaxo ke tawava tadler nume bak 2007 wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.

Geissenklosterle arula tir tela lolentefa ke baroya arula ke Ach krant. Kolanixo ke betsa vatalteon tigir, vwon ice 60 m- vamoe titak ke krant. Ostik nelkafa galza atitsumuyur. Rawopafa kowedira koe lirkiskafa darka vakrile galza zo sopuyud. Uzif plor riyunaf gu fultey zo kosmayar voxe men al zo kojoxar. Aneyasik malyedad da bat plor vas kotunon videweyesi seri jontikote co ruldayar. Bata rawopafa muka gu rekola wali Milgaf Lekeraporugal ( pilkovon ke Moustier Sare ) is Mialukraporugal co zo royofted.

Loa koafizayana olkotca koe Geissenklosterle arula gu -39000 ik -33000 ( Aurignac Sare ) zo evlayad. Kosmayan mukeem vas yon sulemkoraf kudjotam is skunderi is baroy val tulon ruldar, i muka epuyuna kum melmakolafa wula ok kum sulemafa talga ok zverifa niska. Tel lokiewon videweyes val kum drinca ke bregay ke ape dankas loror zo epuyur. Betsa va badopaf enk wali 10000 ik 50000 AR tanda al divnedir

Geissenklosterle arula ( rusunon sugdalasa vas reak ke deaxol ) bak toleafu acku ke 1950-e sanda zo kosmayar aze tozi 1970-e sanda zo kosuxayar. Tana muka koafizayana koe luvafa betsava tigisa koe Blaubeuren widava, tir fetintekoramaf abidaf balumaks volas va ayasulemaf tisik. Muka epuyuna kum wula ke melmakolafa talgava tir lumontinafa vas 3.4 cm- is lummantafa vas 1.4 cm-. Gu 32000 AR tanda zo evlayar. Vrutaks va dzetafa yamba bal joxara va arula dere zo karavotayad. Luvafa betsava, dum Hohle Fels arula, va kalkafi dri lingeyeni is evlafi gu guazafe Aurignac Sare al razdar.

 




#Article 321: George Sand (1163 words)


Amantine Aurore Lucile Dupin ba 01/07/1804 koe Paris koblir, vey Maurice Dupin is Sophie Delaborde. Gadikye, pomarafayik ke Murat sersik, tiyir nazbeik ke Marie-Aurore de Saxe, miv foredonenikya ke Maurice de Saxe tcodik. Bak 1808, moi awalkera ke Maurice Dupin, nope okollubera, Aurore pu veygadikya bam zo odiar, do fure adomtara. Acum koe yasafa waba koe Nohant koe Indre utca, pasusa va Dupin W-ya atriyir. Soe koe Paris poke gadikya konakviele di jonvieler.

Taneon odiayan pu obranyara ke tavesik, Deschartres, Aurore ko Augustin xida koe Paris bak 1818 azon zo kobemar. Bak 1819, warlon deoner. Awalkera ke veygadikya bak 1821 gu inafa adomtara gire zvaker. Ta ilfira va jontika evodara icde intafa enipa, ba 17/09/1822 Aurore va François-Casimir Dudevant, nazbeik ke satcik is rokopadobanik, pokion kakeveyen, kurer.

Bata kurera tir pestakafa rodjera, damo nazbalara ke toloy nazbeik, Maurice ba 30/06/1823 az Solange bak 1828. Bantelya ostik rotir tir nazbeik ke Stéphane Ajasson de Grandsagne, oluamik ke monexo konakaksaton skedegan gan Aurore. Bak 1830 milgamikya va sanlerddaf Jules Sandeau, fure tufertawes, dere rungruper. Aurore va finera ke kurenikye isu turwira seotar nume wal Nohant is Paris batvielu di ugalpakar. Bam va Jules Sandeau, rokopavayas koe kelu, bak radimifa tanda katrasir.

Sin koe kraba koe 31 ke Seine-Saint-Germain nuda az 25 ke Saint-Michel etol belcon vistaled. Jules Sandeau tir suterotaf bitonik. Toloy fertik va Le Commissionnaire taneaf berpot, belcon suteyen sanegad. Azon va Rose is Blanche. Ban grabom yolton gu Jules Sand zo sugdar. Bak radimifa tanda, Aurore Dudevant va Indiana, va renaberpot pwadesa va rupa ke kurejeyena yikya, awisa yolton gu G. Sand antion sutelar. Nekev beyolakolapa ernigusa koe Paris is kalkerelesa, bat berpot va kiewatcapa gruper. Bak 11-aksat ke 1831, Valentine Berry taneaf berpot va George Sand sutesikyolt. In do Revue des Deux Mondes virda ta sutelara va ugalda toz dokobar. Ba 29/05/1836, koe batyonu sutepenu bu, va amlit gazas valeve kepaita is kultos ke kurerafa blira bam ranker. Sutesik do konak koredik ke suterotafa is yambafa tamava, tulon Saint-Beuve malyopasik is Marie Dorval wenyusik ikz- va int dere gluyar.

Bak teveaksat ke 1833, katecton gu sielestura katanasa va dokobasikeem ke virda, in va Alfred de Musset kakever. Ba 12 ke santoleaksat sin ta pestakevafa koyara van Italia belcon mallapid. Dositon gu Stendhal kazokeves va Civitavecchia is inafa ikapermeba, Sand is Musset va Rhône krant kan tota titlapid aze koe Venezia di inkewed. Bam Musset ve akoleper. Bak pereaksat, George Sand va Venezia tere bulur, arti rezactafa is skeusafa jonvielera nekev soe mustucama yoke konaka waldafa coera. Tena ke tanda ostik tir wal Alfred de Musset is George Sand dem joara is tolnepalera. Inya va ar fertik, va Pagello italiaf kurmik selayas va akola ke sutesikye koe Venezia, skedegar. Solparsara batdume re mea zo taruter.

Bak bat konak aksat dem renarafa skeura, George Sand va sanegara jonkar : va Lélia az Le Secrétaire intime az tere Jacques. Sutesik, trasis kan dolera va yona intafa neva va vrebafa erbafa volruptesuca va rena konakilar, va int kanon eruson icde favluca ke kurera. Ba 19/08/1834 ko Nohant, antaf dimdenlapir. Bam bifapa vile inafa ayikyafa blira sokir : Aurore Dupin kan erkey va solparsara gu kurenik seotar. Ware pegaf gu koyara, George Sand va arak ke 1836 tanda koe Swiza, dositon gu Franz Liszt lexasik is Marie d'Agoult azon jonvieler. Warzaf berpot, vergumveltkiraf gu Simon, fure awir, aze Mauprat bak 1837.

Bak teveaksat ke 1838, warzafa renara do Fryderyk Chopin bokar. Mali saneaksat koe Balears tursia sin belcon jonvieleped. Dim Nohant, toloy fertik va sintafa tigira wal Paris is winka is tolongafa blira do nazbeikeem ke George Sand grustad. In wan suter. Le Compagnon du Tour de France, nega mal nuca re gluyasa va Sand gu Agricol Perdiguier, teni 1840 awir. Azon tid Pauline bak 1841, az Consuelo bak 1842. Az Le Meunier d'Angibault bak 1845 az tere La Mare au diable bak 1846. Solange nazbeikya va Auguste Clésinger balumasik bak 1847 kurer. Ba 28 pereaksat ke bata tanda, George Sand pu Fryderyk Chopin maner va twa dem bat tenaf ravlem : Done nikye.

Dare, koswan gan intafa skedara do konak seltevaf trakusik ( Leroux ik Cabet ikz- ), George Sand va feleba al lwiyir, reduson va La Revue indépendante az L'Éclaireur de l'Indre. Ba 1 bareaksat ke 1848, sutesik koe Paris re tigir, yoteson va Toleafe Sokasane, dositon gu Louis Blanc nik is Alexandre Ledru-Rollin. Kaiki redura va La Cause du Peuple fela, va sutelara va Liday ke Sokasane paker ise va konak aktom dere sanegar : va Pu kulikeem, Izva va Franca sutena dukalina gan Blaise Bonnin.... Wori kategirevaf tazuk naran gan warzafa vertuma va George Sand awuzar. Moi rodjera ke exaksa ba 15 alubeaksat ke 1848 is Aluboy Viel ke Teveaksat, in dim Nohant fure tigir, kalbuluson va gaderopaxo.

Sutesik gan griawira ke Marie Dorval wenyusik azu ke Fryderyk Chopin savsaf fertik zo vanolapar. Bak radimifa tanda va Wenyama ke Nohant inkena koe dotcxe ke yasafa waba ektudar. Sanegara va François le Champi bak 1847 azu va La Petite Fadette bak 1848 sokid. Bak 1850, in va Alexandre Manceau gretcasik, va nik ke nazbeikye vanpiyis suteptik, toz skedegar. Miledje Clésinger exoma bak 1854 solparsawer, Jeanne sinafa nazbeikya mulufter. George Sand gire zo tugabentar. Va koyara ko Italia gorar, djumilfison va bat aldoas alpoz vanpiyis vieleaca.

Bak yona kaikifa tanda, grabomeem ke George Sand gire kerdelarur. Radimi dulapera va renarafa skedara, aze iskedason va tawadayaf berpot, in va int gu italiaf setikereem re koswar, koe La Daniella nega sanegana bak 1857. Va intafa Izva ke jinafa blira bokayana bak 1854 dere wan sutelar. Azon berpotap va seila is dug, vergumveltkiraf gu Ces Beaux messieurs de Bois-Doré az dere Elle et lui bak 1859 koe La Revue des Deux Mondes virda awid. Ban ironokaf grabom tir brudira va skeusafa renara va Alfred de Musset sure awalkes. George Sand va sanegara va yona wenyaxa dere ektudar.

Sutesik va konaka winkafa koyara batugale askir. Jonvielera koe Auvergne va Jean de la Roche bak 1859 az Le Marquis de Villemer, neciaf rekodaf rezatc sanegan bak 1860, pu in koswar. Voxen bak muvugal ke bana tanda, George Sand akoleper. Batdume koe Tamaris poke Toulon konakedje soker. Tamaris ostik tir vergumvelt ke moion sanegan berpot. Azon di tir Mademoiselle La Quintinie, tizon kevujevaf grabom sutelan bak 1863 nekis va yona skeusafa kategira vanmiae vileem. Bak radimifa tanda, sutesik is Alexandre Manceau dositik va inkewera koe Palaiseau gorad.

Bak 1865, toleaf grabom koswayan gan provencafa xuta, La Confession d'une jeune fille, awir. George Sand koe Croisset poke Gustave Flaubert dogoleyen mali tolda azon jonvieler. Sutesik, dan va yon reyunik ke 2 ke santoleaksat dare al pomayar, do in va sielestura Magny ostik paker, katrasison aname azega ke parisafe voltaxe va konak sutesikap ke sare : Ernest Renan ik Sainte-Beuve ik Jules Goncourt iku Edmond. Warzaf krent radimifid, tulon Yon reiz ke veygadikya vankolana pu nazbeikyeem, taneafa karba awisa bak 1873.

George Sand ba 8 teveaksat ke 1876 koe Nohant lanyeyafa riyuwera mulufter. Sutesik va lo lerd-sanoy berpot koe yasafa waba zo kotawar.




#Article 322: Georges Darien (341 words)


Georges Darien, i ikayolt ke Georges Hippolyte Adrien, koe Paris koe Franca ba 06/04/1862 koblir.

Gadikeem tir kazik ke Protestant alka. Gadikya mulufter viele in ware tir velaf isen gadikye va boksafa katalikevikya tolkurer numen bancoba va inafa direfa parmafa gertafimuca rotir pebur.

Darien koe Charlemagne olda vayar. Bak 1881 va sayakarozera abdiaskir. Bak teveaksat ke 1883 gan Gejapirdot gu dimvegera zo komalyer nume den ugdafa rumala koe Tunusa tori 33 aksat zo stakser. Bancoba va uga ke Biribi ( Biribi, sayakafa ugda ) berpot di dafur. Soe neva bak 1890 anton zo sanegar, kaiki Bas les cœurs klecaf berpot ( 1889 ) lize Darien va danexa ke 1870-1871 dene winkafa glastedafa anameda linger. Biribi berpot weber da Puloda va ugdafa rumala di zo kosular.

Bak 1891 Georges Darien va Les Pharisiens berpot sanegar lize va Édouard Drumont is kevyudevaf korobik ke bane sare tizon dilfur. Kaikion va gedrafa arotievafa ok nuyevafa rekolafela dokobar, va tulon Le Roquet is L'Endehors.

Dubiesik ( Le Voleur ) inaf lokotgrupaf berpot bak 1897 zo sanegar. Mafelayan gan Alphonse Allais is Alfred Jarry, Georges Darien vanpir suterotik karolan gan nuyevaf anamedikeem. Bat berpot bak 1967 gu elpat di zo zaler.

Bak 1899 va Suzanne kurer. Ine bak 1919 di awalker.

Bak 1901 aktom yoltkiraf gu La Belle France zo piskur. Azon Darien va wenya ektudar. Va drunta vey Biribi berpot az pizapa koswayana gan Steinheil arienta atoer.

Bak 1911 va La Revue de l'impôt unique virda redur voxen ina arti anton tanoya tanda griawir. In va krinanik wetce « retik va tanafa koayka » az libura ta Dotapirdot ke Paris bak 1912 metcedeson libudar. Bak 1914 va Rappel fela dokobar.

Tozi 1921 toleatomon kurer, voxe ba 19 ke anyuteaksat ke 191 koe Paris, tison 59-daf.

Blira ke Georges Darien vas bulaf pak wan ruldar. Kas tiyir Georges Randal, i gradilik ke Dubiesik ( Le Voleur ) berpot ? Larde neva ta bligara me stapeyed, pune tokkane va rob seotayar ? Tulon wali 1891 is 1897 edje griawir, nuve koyason wal Paris is London is Bruxelles.




#Article 323: Gesya Gelfman (293 words)


Gesya Mirovna Gelfman ( rossiavon Геся Мировна Гельфман ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Mazir koe Belarusa ke savsafo rossiafo gindaxo ba 30/11/1855 kobliyir. Ba 13/02/1882 koe flintropexe ke Sankt Peterburg koe Rossia awalkeyer.

Gesya Gelfman tir vey yudafa yasa. Ba santevda enide va vanvuna kurera taruter, pune ko Kyiv yater lize koe oksiiaxe di kobar aze va lizukaf artowas rijay toz nobar. Pilkovon do Lev Deutsch is Nikolay Kolodkevitc titis kurenik tunawer.

Bak 1870-e sanda nope artowasa tegira zo soper. Bak 1877 bal jiz va artowas sayudasik yoltkiron gu Jiz va 50, gu tolda ta poana kobara zo lanzar.

Il stanjuxo koe Staraya Rusa bak santaneaksat ke 1879 yater aze ko Sankt Peterburg lakir lize va Narodnaya Volya grustaks yoter. Dene grustaks gu gedira va konaka birgotafa kraba zo vajger. Ugalon gu bilmara lajupadjubesa va Aleksandr II gindik (13/03/1881), yolton gu Elena Grigorieva do Nikolay Sablin palik wetce merotuculena kureyena tolonga koe tanbata kraba blir.

Arti tolka radimi bilmara, ardial va kraba kowir. Gesya Gelfman zo soper solve Nikolay Sablin viltason ko taka va ksera abdualbar. Ina va kota pakera va bata bilmara meur voxe wetce sayudasik ke Pervomartovtsi dostak gan malyerot zo xonukalanzar. Voxe nazber numen lanzara gu balemsanda radimi koblira ke pintik az parmafa koflintara zo arevlar. Nikolay Kolodkevitc yerumanye bak saneaksat dere al zo sopeyer.

Bak saneaksat Gesya va nazbeikya nazbar voxen bana ina arti balemoy aksat zo deswar ise koe gadiskikxe zo rundayar. Gesya ba 13/02/1882 nope selajayana wemudakola moi radekara mulufter. Nazbeya kadimion dere mulufter. Kolodkevitc nope brayakola arti tolda koe flint luxeon awalker.

Bak 1883 Sergey Mixailovitc Kravtcinski-Stepnyak artowas galbedusik pu Gesya Gelfman va tana anyustoya « artowasikafa liota » ke Levedafa Rossia tarizar, i va antafa liota burkon ektuna pu korik miv megrupeyen. Strepnyak suter :




#Article 324: Giuditta bastakasa va Oloferne (1) (trutca ke Gentileschi) (251 words)


Giuditta bastakasa va Oloferne ( italiavon Giuditta che decapita Oloferne ) tir trutcapa lumkirafa gu 158.8 × 125.5 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Artemisia Gentileschi italiaf lingesik bak 1611-1612.

Bata trutca koe Museo di Capodimonte tcilaxe koe Napoli koe Italia re ( 2018 ) tigir.

Trutca va Giuditta gabeyasa va taka ke Oloferne volar, watson gu nobaca mali Dimblirugal. Va vula dulaper viele Giuditta tcicena gan zanisikya va grijon komodeyese jadiwikye bastakar.

Trutca tir ton altokafa noucapa, tazukon gu mimarapa ke fortey bimiles div bakaks is pofa fa askina gan toloya pisonasikya. Sugara keve gexata ke zanisikya zo volapar, i ke zanisikya jotafa loon dam koe cuga trutca va mila watsa. Wit da ina ben berga gan reltaf nubokap ke Oloferne lyumasa ta kevblira zo konubar.

Nakila tir male zixa ke Biblia, voxen to va int wetce tezik Artemisia faver, larde Oloferne tir ton kolmeem ke Agostino Tassi. Bani ini tiyir inaf tavesik voxe weti abica tanda va ina al boer. Koe trutca ton tirka milafa gu tela ke Artemisia bak boera ( nakila pimtana bak jiz ) tigir.

Zanisikya koe trutca tegison yordar, voldum tulon milwatsaf lingeks ke Caravaggio lize va disukesik yordackar. Bana trutca, nope tuwaveva is remawisa tizuca, va nelkafa turestara va Artemisia ape tadler. Koe toloya trutca va gracera ke kota zikesa pinta koe kadimef azent rostragat.

Remi klepa, alkafa watsa ke Biblia va Giuditta is bastakara va Oloferne va konaka trutca ok konak siatos ke mila trutca va Artemisia Gentileschi koswayar. Lan tid grupepen.




#Article 325: Giuditta bastakasa va Oloferne (2) (trutca ke Gentileschi) (249 words)


Giuditta bastakasa va Oloferne ( italiavon Giuditta che decapita Oloferne ) tir trutcapa lumkirafa gu 199 × 162,5 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Artemisia Gentileschi italiaf lingesik bak 1614-1620.

Bata trutca koe Uffizi tcilaxe koe Firenze koe Italia re ( 2018 ) tigir.

Trutca va Giuditta gabeyasa va taka ke Oloferne volar, watson gu nobaca mali Dimblirugal. Va vula dulaper viele Giuditta tcicena gan zanisikya va grijon komodeyese jadiwikye bastakar.

Trutca tir ton altokafa noucapa, tazukon gu mimarapa ke fortey bimiles div bakaks is pofa fa askina gan toloya pisonasikya. Sugara keve gexata ke zanisikya zo volapar, i ke zanisikya jotafa loon dam koe cuga trutca va mila watsa. Wit da ina ben berga gan reltaf nubokap ke Oloferne lyumasa ta kevblira zo konubar.

Nakila tir male zixa ke Biblia, voxen to va int wetce tezik Artemisia faver, larde Oloferne tir ton kolmeem ke Agostino Tassi. Bani ini tiyir inaf tavesik voxe weti abica tanda va ina al boer. Koe trutca ton tirka milafa gu tela ke Artemisia bak boera ( nakila pimtana bak jiz ) tigir.

Zanisikya koe trutca tegison yordar, voldum tulon milwatsaf lingeks ke Caravaggio lize va disukesik yordackar. Bana trutca, nope tuwaveva is remawisa tizuca, va nelkafa turestara va Artemisia ape tadler. Koe toloya trutca va gracera ke kota zikesa pinta koe kadimef azent rostragat.

Remi klepa, alkafa watsa ke Biblia va Giuditta is bastakara va Oloferne va konaka trutca ok konak siatos ke mila trutca va Artemisia Gentileschi koswayar. Lan tid grupepen.




#Article 326: Giuditta is Oloferne (trutca ke Caravaggio) (102 words)


Giuditta is Oloferne ( italiavon Giuditta e Oloferne ) tir trutcapa lumkirafa gu 145 × 195 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Michelangelo Merisi da Caravaggio italiaf lingesik bak 1599.

Bata trutca koe Galleria Nazionale d'Arte Antica tcilaxe koe Roma koe Italia re ( 2018 ) tigir.

Grabomeem ke Caravaggio kare widava ok jafasik zo gipular. Kare widava lize tigiyir ise rokobayar, lingeropa ke Caravaggio va lana tanuca nediyir. Klepa ke Caravaggio tiyir tcilafa numen batdume mana pulara wan tir ebockafa

Bata bibliafa nakila va bastakara va Oloferne gan Giuditta is zanisikya, va jontikar lingesik dere koswayar, mali Mantegna kali Klimt.




#Article 327: Glabafa muoga (Recurvirostra avosetta) (109 words)


Glabafa muoga ( Recurvirostra avosetta ) sotir katca ke Muoga oxi.

Muoga sotir zveri dem abrotcaf inieem is pivkoraf nugeem, is dem abrotcaf gemaf oral ticon livaf. Va weda ginobar lize va lonadunol is lewa is ara milordafa wivga koe dambafa lava tcabaner.

Inafa begama moe sid ke wedaxo zo epur aze va balemoyo ato emuder. Katca koe taltefa Europa is lentefa Afrika tigir. Va batakaf bruxeem is ebeltafa taka is listaf ebeltaf nok moe wilteem sodir.

Vanmiae siudapa poke ceda ok reca ik gibegamur. Muoga zo dizved edje ton ekamafu viaku talad, i ton viaku iluon vektasu vas blay dem lofta. Mali toza ke entugal cadim geon gilamad.




#Article 328: Grabol (Cebus capucinus) (109 words)


Grabol (Cebus capucinus) tir tana moukolafa katca ke Cebus oxi vey Cebidae yasa ( Cebinae volveyyasa ) ke PRIMATES veem ( HAPLORRHINI volveyveem, SIMIIFORMES tolvolveyveem ).

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Grabol (Cebus capucinus) sotir jidoldunolam dem ebeltackafa anamkafa taka. Tir prantaf sulem dem imkiraf ault ginokawes aname otsa, i dem rovannaris ault abrotcaf kapbure alto.

Voklibon ice aalap giblir ise malestutuson va ilt is sulemam gamagamon afizon rumkur. Kota staba gan febaf ardil zo vexar : ane grabolye va mijera wal aryon lospik pofar. Artlanira ke volnik kan stubesa iegara davon zo walzer.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

  




#Article 329: Gravette Sare (620 words)


Gravette Sare tir abdiizvugalafa araya ke europaf Jotaf Lekeraporugal, adalane gan intafa raporafa raba. Inaf yolt tir ke La Gravette xo koe Bayac dota ke Dordogne utca koe Franca.

Gravette araya tir pak ke jotaf Lekeraporugal ise koe taltefa Europa ugalon tir wali Aurignac Sare isu Solutré, trabe -31000 ik -22000 AR tanda. Mila araya ton tanuskafa raporafa araya yoltkirafa gu Madeleine Daresare tenuwer.

Mali -30500 AR tanda, radimi Maisières walmirdig, Europa gan tufentarapa ( SIO2 mirdig ke ironokaf oprugal ) zo vanolar isen cuge bak Solutré Sare artfir. Bak Gravette sare, lefigafa zixa ton loa abda is lefentamafa lidawicka wali -28500 ik -24500 AR tanda zo pilkomodar. Gu Tursac zixa zo yoltar.

Saneliafor koe yon krantam ke Charente utca ke Franca isu Charent-Maritime isu Dordogne tir zolonaf. Gravette Sare koe Germana is Belga is Espana is Italia dere tigir, isen milvodaca male strabrega kosmayana koe Pavlov wida koe Morava zo tentuyur ise gu Pavlov Sare zo yoltayar.

Losavsafa conyuta ke Gravette Sare koe Kozarnika arula ke Balgaria zo kosmad. Azon koe geefa Krima ( Buran-kaya debak koe meftaxo ) weti mon 32000 tanda awiyid, az kene Donau bost koe Ostera is geefa Germana.

Koe Italia, tenafe Gravette Sare ton loraporamafa araya towar, i ton Gravette Diresare. Bana araya tir adalafa gu kruldera ke raporafa xekama is roidayani fasiasikimi is voltexakiraf toaz. Solzartene gu baroyi sareki kali -14000 AR tanda jijar, milugalon gu Solutré Sare isu Madeleine.

Koe istefa is ronefa Europa, Gravette Sare ( Kostyonki Sare ) ton Gravette diresarefa araya towar, i ton arayinda amidackafa gu geefe vadje.

Tana adala ke Gravette Sare tir celkara va rontapaf fruktif imiz malsaveyen ta epura va mimadjootsa dem rontafa voltexa dye yoltkirafa gu Gravette uul. Raporafa raba der tir dem gedrapafa is aptafa xekama : uulam, is Font-Robert uul, is uul dem tukarayan azentaf abduak, is yona gedrafa luzikasikiinda ( don Noailles luzikasiki ), ikz-.

Teni Gravette Sare, Gravette uul isu uulam gan voltexakiraf toaz adre zo ikaplekud. Tollentafi luzikasiki va tukarayani tanlentafi luzikasiki toz ikaplekur, isen tukarayan imiz ( Madeleine Daresare ) vonewed.

Milugale koe istefa is geefa Europa, loa xeka tulogemawed nume va Gravette Diresare kid, i va sare pakon ok varon adre ikarundase va Solutré Sare isu Madeleine.

Niskafa raba va zmintotsa tulon ruldar.

Yamba ke Gravette Sare tir adalafa gu lekeraporugalafa kudjotya nedisa va altoza fereon pwertafa ( Kudjotya ke Lespugue, Kudjotya ke Willendorf ) vox dere loon tiguafa ( Kudjotya ke Brassempouy ). Va gretcaks keve niskada ok barmada dere trasit, is va dere krexa gretcayana koe buta, is va yunkeyena arula ( ukiraf okol koe Pech Merle arula, gaboteyena nuba koe Gargas arula, Vilhonneur arula, Cussac arula, ikz- ).

Spert drunayan koe vayara ke 2016, evlayan gu -31000 ik -26000 AR tanda, koe Belga ok Ceska ok Ostera ok Italia, tid gluyaxakirapaf nume va divlizera ke sanelia gesiana gu rawopafa araya ke Gravette Sare nutcazedad. Ayik ke Aurignac Sare weti 34000 ik 26000 tanda gan ara ayafa sanelia co zo radayad, i gan Gravette sanelia. Beka sinafa nastopafa sugdara tid solwickafa, pune Aurignac ayik is Gravette ayik tid xantoc ke mila europafa gamda ke Homo sapiens ayik. Amuzexo ke Gravette Sare mon tir milo gu telo ke I nastindeem ( DNA-Y ).

Enkopafa drunara askiyina male sperttum ke rabafa vwa ke Jotaf Lekeraporugal noelton suxayana al nover da « Perigord teza » ke Denis Peyrony omavakirafa gu roklafa remgrupera va rodadin runteem di zo nuskeyer. Warzafa drunara va dre ke raporaf rabeem ke Gravette Sare ton peroy ugalaf adaleem drager, i ton kot adaleem ton lodamafa gesiara va konaka xekinda, remstasa va zalera va ugafa araya gu lidawickafa orka. Ostik nuskera va savsalidawickafa xuta va walskedara ke rabeem is orka drigdar, dotrakuson va belikafa evlara.




#Article 330: Grotte des Fées (arula) (372 words)


Grotte des Fées arula tir betsava debalon ice Châtelperron dota ke Allier utca koe Auvergne winka iste Franca. Va rawopaf debak yoltayas va Châtelperron Sare ( moni -38000 ik -32000 AR tanda ) bravar.

Arula arte mon 1 km- lente widega tigir, kene taltefa domega ke Graveron kuksama tice 6 m-.

Tadle ke Grotte des Fées arula koe Châtelperron tire tir dem toloya solwifa arula. Xanton baroya betsava kruldeyed : Poirier arula is Bailleau arula is Atitsuyusa arula dem mea kruldese moedre.

Abrotce ke Bailleau arula tir vas 26 m-, isen tele ke Poirier arula tir vas 20 m-. Toloya betsava bak 1991 zo barlumzovdayad.

Arula tid kum uzdafe kalke ke Akitanek.

Taneafe nobara va arula bak Moustier Sare dilizeyer, azen toleafa bak Châtelperron Sare azu Aurignac. Izvafa rekola gan kosmara va konaka galliaromafa muka zo slamer. Bak XIX-eafa decemda, arula gan tanoya yasa ware zo kereler.

Moni 1848 impadimaks va vawakelot koo Graveron krant kagluyas va kawoda ke Bert gu Dompierre-sur-Besbre tir ba kosmara va Grotte des Fées debak. Conyukara va witokavraday vangabeyesa va furida va yona abdiizvafa muka rune arula koafizayar.

Albert Poirier dritik ke kelotafu sistu vuidayan gu vegedura dere tiyir rawopik nume va arula toz suxar. Bata arula guon di zo yoltayar.

Wali 1867 is 1872, Guillaume Bailleau kurmik va toleafa arula suxar. Va konaki decitoyi gabafrukti is konaka melmakolafa talgava abrotcafa gu loon 2 m-.

Atitsuyuna arula bak 1867 gan Bailleau kurmik zo kosmayar. In radimion kagrupeyer da mila arula tir dem griawiyisa kepaita. Bak 1950-e sanda, Henri Delporte aptacik va Aurignac Sare va Atitsuyuna arula kosuxar aze va toloya kereleyena vwa pilkomodar : Moustier Sare azu Châtelperron. Ironokafa suxara gan Delporte wali 1951 is 1954 is bak 1962 zo skuyud. Yon fruktif radimakkiraf imiz, okon « gaba ke Châtelperron », is luzikasiki is fasiasiki is sema zo koafizad.

Loa xeka koe British Museum ke London is tcilaxe ke Philadelphia re tigid. Konakara olkotca koe tcilaxe ke Moulins koe Franca isu Saint-Germain-en-Laye zo divaykad.

Châtelperron dota lize Grotte des Fées ( -37000 ik -32000 AR tanda ) tigir, va lana araya ke toza ke Lekeraporugal al yoltar, i va Châtelperron Sare. Danexeem ke suxara va kevudara va doirubara wal gaberopon witaf ayik is Neandertal ayik al gestuyur.




#Article 331: Guanacaste Jaka (135 words)


Guanacaste jaka tir tculkafa jaka ke Costarika, lenttaltugeronon abrotcafa gu 70 km-. Va Guanacaste winka isu Alajuela, solparsar, male Cerro de la Hacha mefta is Orosí tculk poke jowa ke Nicaragua kale tcelda ke Arenal tculk.

Nelkaf ontinuk ke jaka tid : Orosí tculk ( 1440 m- ) az Rincón de la Vieja ( 1916 m- ) az Miravalles tculk ( 2028 m-, an ontinuk ) az Tenorio tculk ( 1916 m- ). Arte Tilarán jaka dem Arenal tculk isu Chato wanuwer.

Guanacaste jaka tir tan losavsaf meftaveem ke Costarika evlon gu tan ke Pleistova. Tculkafa tegira tir zolonafa.

Konaka voapa va inyona datca malnid, tulon Tempisque bost is Celeste kuksa isu Frio.

Jaka tir besanafa gu ekamafa aala vas bligedrucapa. Konak seg koe vedeyaf gerd zo konendad, tulon Rincón de la Vieja Vedeyaf Gerd.




#Article 332: Guboyukaf vetcay (Circus pygargus) (126 words)


Guboyukaf vetcay ( Circus pygargus ) sotir katca ke Vetcay oxi.

Guboyukaf vetcay sotir afizafi fliwazveri ke uzda is kuksa. Va wilteemap is abrotcafo alto is takama is metastaf abrotcaf ault sodir.

Milgafe vetcayye sotir faltalukoptafe gu moak dem ebeltaf tigaf nok keve wilteem ( dere dis va ebeltaf otseem ) is dem drajebukafa umica. Vetcayya va batakafa kretsa keve ge is orikaberetraf moak is lodaftaf is umicakiraf levak sodir.

Guboyukaf vetcay titeon gitalar dumede koe rid co kilder, V-koron wiltsotcemeson. Abrotce ke inieem tiaver da inafa abdualbana anameda tir tela ke weda, voxen in koe taya dere zo rodizver, tulon bal lamara. Va kipi ke afizcek talason gitiskir. Loviele va int mosidar, pune gisoredar.

Bata katca koe zakodafo bwaxo isu idulafo ke Eurasia is Geeamerika.




#Article 333: Gustave Caillebotte (1057 words)


Gustave Caillebotte koe erbakirafa anameda koblir. Yasafa tufa di nover da ine va tudonana tegisaca remi blira nuyon ronaratar : lingeropa, totara, vegedura va tota, grefamuca. Martial Caillebotte gadikye ( 1799-1874 ) doleson va dualt pu ervolia ke Napoléon III al tukulawer. Bak 1860 va pilkotap koe Yerres dota arte 20 km- vagetalte Paris urlicker. Bat cuisaf pilkot di tir sardafa fuda ke Gustave ise va konaka trutca va patectoy dem yasaf bewik nekitir.

Gustave va René is Martial toloye berikye dikir, is Alfred mialaberikye vanpitise gertik. Inaf reilaf vayarugal koe Louis-le-Grand olda ke Paris dilizer. Azon va rokopafa vayara denfir aze va gelfa bak 1870 seotar. Milugale toz linger. Va lingexo ke Léon Bonnat ( 1833-1922 ) denfir. Inafa lingesa griva jupar da koe Italia bak 1872 koyar. Diretandon va Yambakotla ke Paris denfir voxen bak tanda anton zavzagir. Awalkera ke gadikye bak 1874 edje Gustave anton tir tol-san-tevdafe, batcoba nover da ine va erodafa tufa konoler ise va lingeropa meabdikerelenon gan kazafa tegira rotektudar. Banugale, va jontik brevizam va pilkot is gola ke Yerres linger, is dere geltrevafa nakila dum Landesik va myeza ( 1875 ). Va bata trutca den bontay atoer voxe zo vewar kiren watsa vas dodelikafa kobara zo krupter da me tir bagaliafa gu tigira koe yambafa redura.

Caillebotte bam gu liteva va int loloon vodjur. Va litevafa divnedira ke 1876 az 1877 az 1879 az 1880 az 1882 paker ise miv zegason va grustara va divnedira va litevaf lizor fukorlason pomar. Bata pomara tiyir tciamafa kiren litevik meinde tiyid grustasik, voldum Caillebotte belcon tise katcalaf yambik is grustasikany. Va trutca bas Monet is Pissarro is Degas is Renoir is Manet luster, i bas lingesik godoles ta blidara. Va burkaf dotay batkane tadler aze ba awalkera pu soka iskematar. Mali 1876, moi muluftera ke René berikye, Gustave Caillebotte va bafela dem bata iskemara kridjover. Bata trutca koe Orsay tcilaxe ke Paris re tigid.

Radimi  awalkera ke gadikya bak 1878, Gustave is Martial berikye va pilkot ke Yerres is kodia koe Paris tisa yasafa oga doled. Bak 1880, Caillebotte va pilkot koe Petit-Gennevilliers pilkot kene Seine bost lente Argenteuil luster. Va litevik jontikviele di emuder numen lan koe matela is pokexo di linged. Gustave Caillebotte gu dotapirdotik ke Gennevilliers bak 1888 zo libur nume nope intafi rali va tegirapa playon gu bati fli voker.

Bak 1886, Paul Durand-Ruel va divnedirapa dem 300 trutca koe New York grustar, i va divnedira ta razdara va litevik koe Tanarasokeem. Sanoya trutca ke Caillebotte zo narad. Lingeropa ke Caillebotte va progera ke amerikik videter kore ine gu toleemaf lingesik di zo torigir.

Caillebotte meviele al kurer voxe tici blira do lane Charlotte Berthier al blir. Inafa bafela razdayar da inaf yoltack tiyir Anne-Marie Hagen kobliyis bak 1858 koe Paris.

Bak toleaksat ke 1894 koe intafa matela ke Petit-Gennevilliers ve fentakoler. Me lajugriakoler numen rizmyalara gepoyter. Sedme konaka klita to keravetolafa walta nuve ve tiyir. Ba 21 ke toleaksat mulufter aze koe Père-Lachaise awalkikxo zo kotawayar. Feleem va inafa awalkera kroasiyir, kimbason va yorda ke Caillebotte vanmiae litevikeem : 

Gustave Caillebotte va intaf trutcaf dotay dem 67 grabom ke Manet is Monet is Renoir  is Degas is Cézanne is Sisley is Pissarro pu soka iskemayar. Bafela tuelimar da trutca koe Luxembourg tcilaxe azu Louvre zo govideted. Caillebotte dere bazer da abdi konedira va bat trutceem lan ugal vode zo goker enide saneg di konaler. Nekev pumbara ke Yambaf Cultim malyedas va manyon lingeks gu mebagaliuca mu vedeyafa tcila, iskemara gan soka zo kevnaleyer. Voxen gracisa darka koe Luxembourg tcilaxe jupayar da 38 trutca gan soka anton zo kagiyid, solve arak di vanpiyir digiks ke Martial berikye ke Gustave. Trutceem bak 1897 pu saneg zo atoeyer. Bak 1925 den Louvre tcila zo arbureyer, aze bak 1986 den Orsay tcila.

Valey intyona ura va lingeropa is dotayera is fukorlara va litevik, Caillebotte dere tiyir elusik va wiltotara is matelamidura is gredotayera. Totaruti male Engla va francaf glastikeem mali acku ke XIX-eafa decemda levrotir. Do Martial berikye, Gustave Caillebotte moe Seine bost is Yerres kuksa totuyur. Vanpiyir bewik az ikagadesik va Wilttotarus Rijay ke Paris tigis koe Argenteuil. Azon, poke intaf pilkot ke Petit-Gennevilliers kene Seine bost lente Argenteuil, va totiaxo reduyur ise va jontika totafa teza zovdayar ise va konaka tota dace vegeduyur. Va konaka wilttotarafa graba miv wayar.

Caillebotte dere tiyir matelamidusik koe yasaf pilkot ke Yerres az mona ke Petit-Gennevilliers dadisa va matelapa is durni. Va balemoy matelamidusik uneyer ise va dotay dem biarla digiyir. Monet vaon pirdadayar viele va intafa matela koe Giverny reduyur

Bak jotugal, Gustave is Martial berikye va dotayap dem gre al tadleyed. In pu britanik ika dropo ba kurera ke Martial zo doleyer. Re tir ki ke gretcila ke British Museum koe London.

Lingeropa ke Caillebotte taneon tir ke geltrevaf lizor. Voxen lingesik va watsa kou widavafe tame, solve jontik geltrevik turestan gan Barbizon serna va biraf ok tawadayaf patectoy gogolayad. Inafa mana losposafa trutca, i Landesik va myeza ( 1875 ) va kobas dodelik kaatoer, i va watsa banugale ware riapafa nek grupemena. Koe Germana, Adolph Menzel va Meltusiko trutca miltandon lingeyer. Caillebotte tir vartafe gu inyon estobas wiks. Va widavaf wiks male egem ke bedablo pilkovon albar, dum Yikye keve dilk trutca ( 1875 ).

Solve tana watsapa ke litevikeem tiyir fakeduca, ton disukexa ik widavafa jora ok kakevera koe voltaxe ok zazda, pune Caillebotte va antuca ke ayik koe widavapa. Dace loviele va intafa yasa linger, pune kot korik va ant intafa tegira mukotar.

Mali 1877/1878, Caillebotte tir ke litevikeem numen inaf martig towapar. Inafa gasitafa lingerinda is awiafa zovdara ke tozugal joke roidasina skurinda is divrozara va tazuk is afi kan kevaykara va kseva griawid : Mona koe Argenteuil ( 1883 ). Inaf ukeem tuaftawer isen tazuk solelawed, vox me lion dam Monet. Caillebotte va pistolera me akladar nume va engeltrafa lebaca relvasa va meka mekotunaca ke alto volgubeon rowarzer : Lebikya moe ilava ( 1880 ). Voxen dalafa watsa ke ban ugal vas patectoy is tota moe kuksa is konaka yalestaca is delt moekote ruldar.

Gustave Caillebotte me folkiyir lingenyesik neke tiyir. Ton glastapik va lingeropa elon ruer, voxe grustanon is kuranon is fitcon ur nume va tela logijafa vwa zomer. Torigiyine wetce toleemaf lingesik gan jontik malyopasik, kali tena ke XX-eafa decemda koe Europa zo vulkupuyur. Wetce zolonaf geltrevaf lingesik ke XIX-eafa decemda koe yambizva resareon krulder.




#Article 334: Gustave Courbet (1580 words)


 

Gustave Courbet tir francaf lingesik isu balumasik.

Zolonaf lingesik ( loa 1000 trutca ), tir tan logijarotif is lobirtaf yambik ke 19-eafa decemda, kevcultimevaf is bilitas tove milsareikeem.

Olkevik kretus va redusa nuyuca, va yon amidapaf uum vestar.

Sokasanef libunik is tegisik ke Commune de Paris ke 1871, radimi inafa lubera az lanzara, ko Swiza va int divblir lize di awalker.

Sanegafa liwomba : 

Gustave Courbet koe to Ornans widavama tigisa idjon ice Franche-Comté winka ke Franca bak 1819 koblir. Tir taneanazbalik is tanafe nazbeye ke berikafa balema. Inafa yasa tir gotuskafa is igeltafa tuke pilkotafa gadakiewegapa ke gadikye.

Remi blirugal, Courbet va vaduluca tove intikeem vrutar. Va jontik delt ke sin al isker, dile vanmiae koredik ke buneksap. Milafa kralira va in gu vo zanudaso va zikexa koe jontika inafa trutca kagluyar. Bak blira, Courbet va yona lentefa patecta worar lize zo karolar, koe Paris irubar, ko Saintonge winka ok Normanda do Whistler amerikaf lingesik koyar, ok ko dere Montpellier ganenon gan Bruyas nik is fukorlasik, voxe ko Franche-Comté gola dun dimlapir.

Courbet to « loeke dirnuson va int is ton merosekiana giuca » va sporgafa yambafa klepa koaskir, bad balemoya nelkafa rekola.

Moni sanbalemda, Gustave Courbet gu lingeropa gan Baud gertik zo tugustar, i gan tavesik ke Ornans tiyis ravembik ke Gros. Koirubayase va Besançon mali 1837, yikye va tazukara dene godevrik ke David wanur.

Courbet tir tolsandaf viele ko Paris ta vayara va rokopa artlapir. Voxe gu bana joya va int boreon danter kire va nobara va lingexo ke Steuben is Père Suisse abdialbar. Va dalik ke Louvre tcila dum Rembrandt is Hals is Rubens is Caravaggio is Tiziano ksudar. Ke espanafa ginsa va Velázquez is Zurbaran kosmar. Courbet va Géricault is Delacroix dere mafelar, i va toloy pestakevaf dalik faveyes va brevizap ta lingera va zixa ke milsarefa izva.

Bak bata rekola, Courbet va int wan trasir. Konakviele va int viagon konakilar ( Le Désespéré – Piksesik, 1841 ; Autoportrait au chien noir – Mivdelt dem ebeltaf vakol  – 1842 ; Portrait de l'artiste dit L'Homme à la ceinture de cuir – Yambik dem leltafa anamba – 1845 ).

Kaike turestara ke yon abdiugalaf dalik is pestakevik, va xialara va taneafa yordara va izva ke yamba tuke ilkafa is purafa lingeropa ixam ruyer.

Kali 1848 Courbet dene Bontay al wonansar, aze retandon va mon sanoya trutca tere rotatoer. Katcalayanon do Champfleury malyopasik tunawer ise va sanegafa kagrupera banvielu belundar. Diretandon soka va Sielcek koe Ornans ( Une après-dînée à Ornans ) puon luster. Toleekafa diema seotayana ba bana katecta va abdilaf malyeruk mu direfa staksera solnover, voxen verta ba 1857 zo betad.

Voxon icde aryon grabom, Courbet kev megildara glawer nume va bilita nekir. To tod bak 1849 icde Raporempasik ( Les Casseurs de pierre, vilayan grabom ) az Kotawara koe Ornans ( Un Enterrement à Ornans ) bak Bontay ke 1850-1851. Bak batu toleafu acku ke XIX-eafa decemda, sedme cultimevafa prostewa, trutcapa ta izvafa ik alkafa ik vundafa ik purdafa watsa zo ickriled. Courbet lingeson va darsafa ik gubefa tamava kev trutcapa va bata agvava sulejer. Malyedar da milsarefa izva don tela ke saneik va man brevizap riwer. Ruyeson da Izvafa yamba benelon tir milsarefa, Courbet va djumera va fabdura va izvafa lingeropa muxar. Xantaf vergumvelt ke Kotawara trutca batenide tir erbilokafa : Izvafa trutca va kotawara koe Ornans.

Bak bana rekola, Courbet va kakevera gorukafa gu wana ke klepa askir. Alfred Bruyas ( 1821-1871 ) kulaf dotayesik xantaf gu Montpellier va Kolavasikya ( Les Baigneuses ) luster. Banvielu bantan vanpir fukorlasikany va yambik batkane merupteckeson roblidas va dilintyon lingeks. Kagrupera va divefo vo dere malfir. Mali 1854 ta porasa wonara va Courbet, Berlin is Wien va sint mijed.

Pelava ke bata rekola tir kan Lingexo ke yambik ( L'Atelier du peintre, 1854-1855 ), i kan trutca entisa exaksara lize Courbet va intyona yambafa is gaderopafa kiblara ruyer. Ostik Courbet va bat grabom lumkiraf gu mon 4 x 6 m- gu divrozas vergumvelt vas Geltrafa purdara gotusa va persandafa nesida ke jinafa yambafa is lidafa blira yoltar.

Malyeruk ke Bontay ke 1855 va loa sanoya stama naler voxe golde lum ke grabom va Lingexo vewar. Bata gorara plataer da Courbet va pilkafa wonara raston gu Tamefa Wonara di grustar, i va wonara koe kolna vegeduyuna oyakon gu dalint is yoltayana gu Trapova ke Geltreva.

Yona yikya domon ice Seine bost ( Les Demoiselles des bords de la Seine ) trutca wonayana dene Bontay ke 1857 nover da Courbet va sagaf rijay dem albasik is rojusik muon tadler.

Courbet dene Bontay belon wonar, jafara orad. Inafa aultovesa warzera aname yona gedrafa watsa vonewer : tcabanesa nakila is patectoy is imwafa yalestaca. Voxen, ton elupkaf tegulasik, yambik va bilita gire vanimpar, nope Dimlakira kou laxa ( Retour de la conférence, 1863, griawiyis grabom ape lusteyen az vilayan gan exukes milsareik ), i nope trutca nedisa va konak grijaf gertik lutces moe tawadayafa vawa. Lingeks gan Bontay ke 1863 nope situndara va alkafa lidopa zo vewar. In va denfira va Vewanikaf Bontay dace mbi vewar.

Diretandon to Vénus is Psyché ( griawiyis grabom ) div Bontay nope volwalnuca zo dimelagdar. Courbet to bak bata mila rekola va lopistoles grabom linger, i va Xanta ke tamava ( L'Origine du Monde, 1866 ) yasegafa jafara jontikedje grupetena gan saneg.

Bal Tamefa Wonara tigisa koe Paris bak 1867, Courbet va lerdoya trutca dene Bontay wonar. Bata kagrupera soe me tatcer da in va pilkafa wonara koe kolna vegeduyuna keve Alma viga miv gire grustar. Saneg va mon decem-balem-sanoy inaf grabom koeon romafelar.

Bak idulugal ke 1869, Courbet koe Etretat jonvieler. Va Runta ( La Vague ) trutca isu Kiria koe Étretat moi xeftoara ( La Falaise d'Étretat après l'orage ) tulon skur. Ba Bontay ke 1870 bata toloya trutca kalsiskeson zo emuded. Sposuca ke Courbet banvielu tir exoneckeyena.

Ba akeoyera ke Toleaf Gindugal, Courbet gu taneagadesik ke Yambikafa Galda zo libur. Edje Paris gan preussenafa ervolia zo deblamer isen jontiktan va kelu ilvulted, pune Courbet koeon zavzagir. Va bifeem ke 1848 dulapeson al suzdayar, ise va veygadikye tiyise artowasik bak 1789 re ape trakodur.

Bak toleaksat ke 1871 inafa viltera gruyewer : gu kokafa libura va int mekiewatcon atoer. Bak balemeaksat, koskusa tujda ke Commune de Paris vajger enide in va parisaf tcileem gire di fenkur ise va Bontay di grustar.

Libuyun gu Pirdot ke Commune, Gustave Courbet soe me tir vedeyaf susik nume va doaliera me paker. Sopeyen gan sayakik ke Versailles bowere ba 7 ke teveaksat, lingesik bak pereaksat gu flint tori tevoy aksat is gu zersa vas 500 talolk is dodera va jizopaf oyak ika 6850 talolk zo lanzar. Restali tir koxackafi kapbure gakera vas xonukera ok rezgalera rewana pu aryon bewik ke Commune de Paris... voxen batcoba anton tir toza ke malyerotafe arge.

Ba 16/05/1871 grivegedura va Vendôme brija renzayana gan Napoléon I, gan Commune ba 12 ke balemeaksat ke 1871 zo klapayar, i va vanpiyisa leca ke Taneaf Gindugal azu Toleaf. Trabe ba balemka abdi libura va Courbet. Voxen yambik bak pereaksat ke 1870 meproyon al favigeyayar kane pu bowere eruyur da gu tioltera va brija zo di morictar.

Bak 1873 nope ar jiz, Courbet wetce blodik zo malyer. Gu dimdodera va oyak ta malvegedura va brija ika 323091 franc talolk zo lanzar. Courbet va tufakipi drasur aze ko irubara va Swiza mallapir kire va warzafa koflintara kivar.

Bak divblira, soka va inaf kiewegeem konarir ise va nikeem is yasa eninter. Gaderopafa mebogruca ke taneaf tandeem ke Bareafe Sokasane tir mekuvafa gu savsaf bewik ke Commune de Paris. Courbet va dimlapira ko Franca abdi mwa vas jadifa emnagara vewar.

Nekev rubafa emudera vedgobena koe Swiza, Courbet darpe divblira flaydur. Ko ruyat va int drasur, va grabom bagaliaf gu intaf butc mea warzer. Erbarge is gostana diotexa va in loloon dustuled. Ba 31/12/1877 koe Tour-de-Peilz awalker.

Inafa patectoyafa trutca va Cézanne tumafelasasid : « Inafa vanburerapa, ~ in icde Courbet ruyer, ~ tir to nyabafa koplekura va tuwava is dakela ke abdafa toa is tijkirafa dzeta ke aala gu lingeropa ke XIX-eafa decemda [...]. Isen va nolda, in dum mek artan va nolda al linger !» Bak 1860-e sanda, Cézanne va larfi vey ckane ke Courbet zanudar. Va yona orikafa uka is vaf zom pu in dere narar.

Édouard Manet ( 1832 - 1883 ) va intafa boza tove Courbet me palser. Dum bantan, va bilita is karfa vanimpar. Estura moe werd trutca ( Déjeuner sur l'herbe ) gan Bontay ke 1863 zo vewar aze bal Vewanikaf Bontay zo pitcer. Olympia, pistolesa tresenikya dem blafotaf jivot ke Bontay ke 1865 va plabuca ke saneg titickar. Golde kuranira va tunuyara gu cultimaf vexeem, Manet va kelda conyukayana gan Courbet dakir.

James McNeill Whistler ( 1834 - 1903 ), tavembik ke Courbet, va notafa paskalera doon voner. Joana Hiffernan, okon Jo eireya, fertik ke battel, ostik tir abdiyena tezikya ke Xanta ke tamava ( L'Origine du monde, 1866 ).

Koe Estura moe werd trutca ( Déjeuner sur l'herbe, 1866 ), Claude Monet ( 1840 - 1926 ) va tcistikye dem kolmeem divrozas va tel ke Courbet konakilar. Bantan va in ostik worayar, i va jotaf yambik tenukes va lingeks koe dilintafo lingexo pakano do Frédéric Bazille.

Carolus Durand ( 1837 - 1917 ) gan Courbet titi 1860-e sanda zo turestar. Milugale Henri Fantin-Latour ( 1836 - 1904 ) va Gustave Courbet kakever aze koe inafo sedielafo lingexo kobar.

Renoir ( 1841 - 1919 ) turestanon gan Courbet dere bokawer aze adre tunuyalawer. Lebaca ke Courbet va in jontikedje tcalad.




#Article 335: Gustave Flaubert (474 words)


Ba 13/12/1821 koe Rouen koe Franca Gustave Flaubert koblir. Inafe gadikye va Hôtel Dieu ropexe ke Rouen gader. Mali rumeugal gruper va tankomuca ke winkablira lizu va griva ta cobekafa dizvera rotison lirder. Bak 2-aksat ke 1832, va Gazafa Reila ke Rouen kofir lize nijur zilkiraf vox ugdafimaf. Bak 1834 va Art et Progrès nubasutena fela sutelar lize wenyaf berpotam tid yordapa. 

Bak idulugal ke 1836, koe Trouville va Maurice Schlesinger kakever, is va moekote Elisa inafa kurenikya tove dana va birgafa renara kiewagir. Bata skewera tir xanta ke L'Éducation sentimentale ( 1843 ). Va Mémoires d’un fou ( 1838 ) tozur. Bak radimifa tanda, va Rêve d’enfer is Main de fer suter. Ko Colibri rouenafa suterotvirda va Une leçon naturelle : genre commis taneaf suterot dere sanegar. 

Bak 1840 Flaubert koo Pirineos is Corsica koyar. Bak radimifa tanda ko Paris rokopafa kotla bendewer. Bak 1842, anton tison tolsandaf, va Novembre suter. Vewayanon ta rindera va rokopa, va taneaf siatos ke Education sentimentale bokar. Bak 1844 vanlakison va Pont l’Evêque va noglavordava levgar. Katcalayanon gan bata walta, gadikye mea jugemer da in va vayara di trenar. Ko Croisset poke Rouen inkewer. 

Bak 1846 va gadikye is berikya Flaubert drasur. Do gadikya daletoe di irubar. Va Louise Colet dan vanpir fertikya kakever. Ta wayotera va inaf noglakolaceem, selaropik va jonvielera koe idulafo xo savsuted. Bak 1849 ko Roneka do Maxime Du Camp nik mallapir. Va Misra az Suria az Beirut az Jerusalem az Rodos az Konstantinopolis az Atinay worad. Va La Tentation de Saint Antoine jiadar. Bak 1851 ko Sparta is Peloponesos tolmallapir aze va Patra az Brindisi az Napoli az Roma az Firenze worar. Koyara riwe toltandon jijar. Bak 1854 do Louise Colet kaljoar. 

Arti tolda, ko Revue de Paris virda Madame Bovary berpot suten mali 1851 zo sanegar. Tir granafa kiewatca. Golde inafa nuyukamuca konaka nakila ke berpot zo yontad ta onkara va sutesik. Arti tanda Flaubert zo vanbulur. Bak 1858 ta vayara va Salammbô warzaf berpot ko Kusantina az Tunus az Carthago mallapir. 

Bak 1869 L'Éducation sentimentale zo piskur voxe va rotakafa kiewatca anton kazawar. Bak 4-aksat ke 1872, Flaubert va gadikya kranavon drasur. Vanolapan, al sonké mali 15 viel da jinafa kimtafa gadikya tiyir jinaf lodalbayan tisik. Dimpiyison ko Croisset, va Bouvard et Pécuchet abdumimaks kobrar. 

Arti tolda kaiki sanegara La Tentation de Saint Antoine suterot tir rodja. Flaubert kobar voxe nope sfianu is nogla mejer. Bak 1877 ko Paris inkewer ise va Herodias jiadar. Bak olgaf is fentaf fentugal ke 1879, Flaubert koe Croisset tigir. Va yotcaks va Boule de Suif ke Maupassant suter ise dakter da bat berpot tir bunyeragrot. 

Ba 08/05/1880 koe Croisset golde akoladilfura levgon awalker, iskeson va Bouvard et Pécuchet mejiadayan berpot. Zola is Goncourt is Daudet is Banville is Maupassant is Coppée is Huysmans is Hennique is Alexis is Céard ko awalkikxo va in stad.



#Article 336: Gutcasikya (trutca ke Luce) (130 words)


Gutcasikya ( francavon La repasseuse ) tir trutca lumkirafa gu 36 × 23.9 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1895-1900.

Bata trutca koe korikaf dotay re ( 2018 ) tigir.

Nuyevafa gustuca ke Luce al jupar da va exava elimapon dulapeyer. Remi blira va jontika trutca nedisa va dodelik is zanisik koe kobasa nakila kle lingeyer, i koe nakila lize bagaliuca ke ayik tir kan nubedafa is vieleafa sugara nekev dirotevafa ristara vanpilkasa va belunda ke bata kobara. Dof lum koe batyona trutca loviele dere tigir : ilkik me tir antaf ise kobaver, do palik walzilis va milyona zegara isu ape djumera va exura va glastaf ristas bolk. Ton sinafa opeluca, batyona kobasikya tid mafelafa lion dam unesik ok strabik lingen ta lidarotifa trutca.




#Article 337: Guy de Maupassant (375 words)


Guy de Maupassant ba 05/08/1850 koe Miromesnil lamone koe Tourville-sur-Arques koe Franca koblir. Inafa yasa tir xantafa gu Lorraina vox inkeyena koe Normandia mali XIII-eafa decemda. Bak 1856, Hervé berikye koblir. Gadikya do toloy nazbeik ko Etretat bulur. Bak 1861/1862 Aubourg eceyik va tavera va solokseropa is ellasava is latinava is alka bam vajuler. Maupassant bak 1863 koe gertatavexo ke Yvetot toz vayar. Arti barda, vanpir ugdafimaf bemik nume pu gadikya zo dimdeswar. Kottaneavielon koe Croisset dositon gu Flaubert gilugalzer. Battel va in icde yona taneafa ezlaxa nyaper ise dun pirdar : disukera is dizvera is ligabera kan disuk abdi sutera. Guy de Maupassant gu geltrevafa serna zo tugrupenasar. Vani seotara va ekul bak 1869, den Paris kotla va int bender. Vexe bak 1870, batse gejadaktera kev Preussena. Maupassant wetce lizirasusik vilter aze va gwardera tcoker. Va inyona nakila koe konak warzot divrozatar.

Ba 01/02/1873 va elda va Birervolia rundanyar. Maupassant va kote stege is inyon milunekirik tabir. Bak 1875, ikayolton gu Joseph Prunier va « Nuba ke basalmanik » (Une Main d'écorché) taneaf reiz sanegar. Maupassant va jontik zolonik ke reugalafa suterotafa tamava nobar : va Turgenyev is Zola is Flaubert is Edmond de Goncourt is Mallarmé is jontikar. Juikenon gan Flaubert, va elda va Sanefa Tavera elda lajurundanyar. Bak 1877, suterot golde pregazakola mejer.

Bak 1887 « Mont-Oriol » artfir. « Horla » askir  da saneg va tacukafe tame. Maupassant va abdufira ke oviskuca dene koredik tere basdin gu intafa ilkuca luzdar. Sutesa rekola gu konaka koyara ko Lentefa Afrika goated. Bak 05/1889, Maupassant va « Pof dum Awalk » (Fort Comme la Mort) suteks sanegar. Kivara va tuguazawera is awalkera va inafa trakura loloon kereler. In ta koyara ko Italia ta vulkura va onkasa oviskewava va Franca bulur. Bak 1891 koe Divonne-les-Bains apkazur. Altofa vira tir omafa eke in pu kurmik welidar : « Konakviele va int en djuviltá. Me rodebelí, kota twa sutena va jin rotur… Lorik, maneke va blira tabí !» Arti tanda, koe Nice, va int laridagabé. Abicabicon vanmecobanon belxar. Tire, va « Angelus » berpot al tozur. Grot zavzatar metenukeyen. Akolukera loloon tid nobafa nume va mawa leleon bulur. Kurmik va kobudera gorad aze ba 06/07/1893 koe ropexe kaiki konak aksatap ke yokara is sostawera in balem-san-bardaf di awalker.




#Article 338: Guya (113 words)


Guya taneon tir omba tcakesa va toloy ombusik voke azega yoltkirafa gu guyak dem aftaf lujor azu orikaf koton gu tev-san-balemda.

Viele grabon ok ebon zo ksuber, icde uti kre pulvit, batdume guyuti trogarn dere krulder. Voxen ton omba ok uti, verteem tir mil.  

Bal etsa, batakaf ombusik va aftaf guyolk dadir isen ebeltaf ombusik va tel orikaf. Ba toza, kota belca vas san-tevoy guyolk ruldar : tanoye gazikye is tanoya gazikya is toloy rasek is toloy tujradik is toloy okolik is anyustoy sayakik ( okon pawaga ). Kot guyusik silukon vordur arplekuson tan intaf guyolk.

Ombamukot tir rodjesira va kevelik, i debala tode gazikye zo rogralomer ise vol rototcer.

Guyolk tid :




#Article 339: Hans Christian Andersen (644 words)


Hans Christian Andersen tiyir danmarkavaf sutesik isu ezlopik, kotgrupaf gu yon warzot isu reiz.

In tiyir nazbeik ke akolaf jotaf vukudiasik is loklaafa kurenikya. Yasa koe olkobama koe Odense bliyir. Hans Christian va abditcafa gestera bristuna gan driuca ke gadikeem is broyesuca ke gadikya. Gadikye bak 1816. In ko bema ten laniyir. Va vefasikifa wenyama miv vegeduyur ise deneon zavzayar lize va yone vage ta dotc iayar, belison va kot robeitun suteks, va tulon yona neva ke Ludvig Holberg isu Shakespeare. Setikeson va volkalaf rumeugal ke gadikya koe wawafa yasa, va Velikya dem vanteyasiki belir. Djupis kaleynusik, bak 9-aksat ke 1819 ko København lakiyir. Banlize gu oviskik zo krupteyer ise zo divwenyayar ise riwe zo tucopayar, voxen Christoph Weyse lexusik isu Sibonu az kaikion Frederik Hoegh Guldberg va in tunayad. Inafa puda konjoteyer voxe wetce raves stutesik ko Gazawenya zo dosteyer. Mekon askison, va progera ke Guldberg drasuyur, voxe va Jonas Collin warzaf tilik bliron tunawetes trasiyir.

Frederik VI gazik, dulapes va bat divulaf yik, vajuleyer nume bak konaka tanda ko pulviropafa bema ke Slagelse stakseyer. Abdi vayaratena in va taneafa karba, va Tacedik ke naboxa ke Palnatoke (1822), sanegayar. Rotakapaf is ugdiskaf vayasik, koe ara bema ke Slagelse az koe Helsingør kali 1827 zavzayar ; bata tanda, ~ kaliyir, ~ al tiyid tela lodorikafa ke jinafa blira. Collin adim fineyer da Hans Christian al vanpiyir gaayan nume in ko København stakseyer.

Bak 1829 va kiewatcapa tuke tacukaf berpot semekkiraf gu Lanira mal Holmen narilt kal Amager seotayar, ise va liona is ezlaxak miledje sanegayar. In toz tiyir fiuntamaf viele nik toz gripokoleyed trakuson da meka kiewaca mal inafa diveavuca is abditcafa blieduca co vantukeyer. Bak 1833, va erbama gu gazik kazawayar ise va taneafa koyarapa koo Europa sopuyur. Koe Le Locle koe Swiza, va Agnete og Havmanden beliyir aze bak 10-aksat ke 1834 ko Roma artlapiyir.

Bak 1835 taneaf berpot Luwisik awiyir ise kiewatcapayar. Miltandon, taneafa zixa ke kruldesaf Reizak ( danmarkavon Eventyr ) zo sanegayad. Ari ki tukotrasi va taneafa karba bak 1836 is 1837 awiyid. Voda ke batyona rupa me davon zo remwiyir, nume sin zo lustemeyed. O.T. berpot (1836) is Koe Sveriga foriskak loon kiewatcayad aze bak 1837 in va Anton letcasik tel lokiewaf warzot warzeyer.

Van wenya vodjuweyer lize va sedielafa kiewatca anton seotayar, voxe koe Ewaviskaf burey mempesa deasera ke 1840 va geltrafa norluca kowazdeyer.

Andersen tiyir koyapasik. Tela lodabrotcafa koyara, bak 1840-1841, remo Germana ( lize ba taneafa toma kan impadimak lakiyir ) az Italia az Malta az Ellasa kal Konstantinopolis vanstayar. In koo Ebelta Bira az Duna bost dimlapiyir. Nega va bata bagala va Zalor ke ezlopik ( 1842 ) tadler, dan jadion gu inafa tela lokiewafa koyaraneva zo krafiar.

Wori sposuca ke inaf Reizak al tulogijaweyer ; toleaf enk bak 1838 az bareaf bak 1845 zo bokayad. Soe gotuelimat da bat reiz gu jotikeem me zo balikeyed, vexe maninde vamoion di zo remwiyid. Ae, damo gustapuca Hans Christian Andersen mu rumeikeem meviele bitonon djusuteyer.

Andersen re tiyir kotgrupaf koe varafa Europa, beka va lifa sposuca koe intafo vo me pojayar. Bak 6-aksat ke 1847 ba taneafa toma ko Engla lapiyir aze koeon va xult di grupeyer. Charles Dickens miv dositayar viele in mallapiyir. Vanion, Dickens va David Copperfield sanegayar lize Uriah Heep inaf koredik ton delt va Andersen zo wir.

In wan sanegayar, va int wetce berpotik is pizasutesik djuruyeson, iskedason va Reizak lize inafa norluca en nagewer, in va yon warzaf olkoy kle wan suteyer. Bak 1847 az 1848, toloya warzafa karba awiyid. Kaiki amlitap, in bak 1857 va Tira ok metiraar warzot sanegayar. Bak 1863 radimi ara koyara, Koo Espana ara koyaraneva zo piskur.

Reiz kali 1872 zixazixon wan awiyid. Ba Kristnazbalaviel ke milafa tanda, inaf ironokaf reiz zo sanegayad. Bak radimif nazbalarugal, Andersen lubeson tidu ilava goreston bakaweyer. Me fraskeweyer nume ba 04/08/1875 koe intafa mona ke Rolighed poke København aulon awalkeyer.




#Article 340: Hattusa (549 words)


Debak ke Hattusa ( re Boğazkale ) valente istefa Anatola, talte Ankara vas 150 km-. Tir mevtavafa gola dem figackafa is re rodapafa lidawicka. Fentugal gitir abrotcif voxen idulugal trelaf. Aname debak ruxeem tir abicaf isen anameda tickir raporapafa. Wori monefa azekexa tid bodafa numen saneliapa roblidar tode kiewon zo tuvodad. Gola tigisa lente Boğazkale tir loloon abdafa darpe vanlanira va bira numen aala tuekamawer.

Boğazkale koe kendapa ke Kızılırmak bost ( Marashantiya koe Hatti klita, i Halys koe pulotafa ellasavafa klita ) tigir. Bak Savsugal kazafa joyapa va debak remoniyid, tulon i tana geulentafa kal Kara Bira. Wori Hattusa wid eze idja ke Hatti seltay loon geeon tigisa dun tiyimir.

Hattusa widap lanugale tiyir kelu ke Hatti gindaxo. Rawaks anton wan zavzad, daykes welmon ice 1.64 km² moe datcaxo is arestaxo, voxen savsavaf wid abrotcon ice 2.4 km- tigiyir.

Kayestatason va lava ke jontika voama titnisa va meftafa datca, Hatti saneik va muvak koe pist al suxayad. Arestafe lae ke debak va vegedusik ta malsavera va beti rovegeduni tawovaki al kevvebar, me trumason va sopura va belaf nudazovdom. Sin va tawilazekos dere al senud enide va azekafa welma loote dadiyid.

Mona tiyid kum tawot is rapor dem azekafa kepaita kum bapla is tawa moe intaf trinkeem. Sinaf koak ape tiyir orikackaf kiren abic dilk tiyid. Yasaxopo ke oluikeem tiyid ageltucafe lamoneme tice pistbria von migexakirafa. Wid va jontika onya isu estuxe isu yorida isu olkxe dere bravayar.

Tawadayik vas lok ke Hatti sanelia tadleyed, voxen irubasik ke Hattusa va aryona exava isu eba ksubeyed. Dere tiyid dolekik is sayakik is susik is yoridik is selasik is vageiasik is vukudiasik is dere tawoldopik is rapornyofasik is rogopik is iyekotnyofasik ikz-.

Pelavon gu gindugal, tegirafi tari aotcesi va sane is gertik is gejik is levetirik koe nudeem ke Hattusa ape tariayar. Tawadayik is onasik pis ta dolera va intyon warzeks va widavik sekayad. Vikiz divstis va teyxo is myelgara ke glotcasik is ijera ke sayakik is iera ke vakol kaik monefa venta mopleweyed ise va tena ke koyara pu dolekik artlapis moe astolam vajayan gu doleks dakteyed.

Volnik ke Hatti saneik domus va Hattusa ton lediliodafa xialara gan trumindeem ke widava ape zo fidwayad. Ontinaf tawotaf  migexeem dem vamoeon granafa raporafa rebava va wid abrotcon ice 6 km- koanamayar. Lana elega vas raporkacka vektayad eke enekef worasik rofoliyid da wid gan gulik zo kolnayar. Abrotcaf berlot suxayan levo rebavega noveyer da rojusik ke debak roboleyed.

Tuvel ke wid gan veyadokiraf rasek isu krast zo suyud. Lokiewon videyen tuvel tid telyon ke vageeon ontinaf gabot. Kot gu fetinte balumayane ton gulindafe de zo yunkeyer, i ton vegedura kum granafa is mevexafa elega do lopinafi raporki koe waledarka. Krapolik tuvel tiyir wale toloy krapolik ( vey misrafa vundopa ) isen Krapol tuvel tiyir wale toloy jaktolies snavol djuprowelves div raporafa buraga. Balumaks ke Gazik tuvel tiyir tel lolistaf : dem jotaf gejik trelon krujakiraf is diskis va opafa atsa is plotes va ervokufta. Kudja re rowina moe wirda tir ksudaks ke xanto tigiso koe tcilaxe ke Ankara.

Geef tuvel va belca dem dopewa is lamone is dere yona lomorafa mona vansayad. Titeon ralma yoltkirafa gu « widaki » tice pistbria tigiyir : va gazafa berma dem lupaxa is brivaxo ruldayar. Dopewapa katiteon tigisa va xuta ta jorapa ke Hatti sane ape zanudayar.




#Article 341: Herman Melville (768 words)


Herman Melville koe New York koe Tanarasokeem ba 01/08/1819 koblir. Tir bareaf ke anyustoy nazbeik ke Allan Melville parloesik vey Skota. Mali 1826 inafa ja erbon zo arger nume arti balemda tinewer. Gadikye bak 1832 awalker, iskeson va mek rob pu yasa re sokesa koe Albany.

Ba santolda Herman va bemafa vayara gononur. Erbawatason va blira is pomoyatason va olegara ke yasa, konakote ebur. Tir tawamidus dodelik az dolesik koe dolta az omeltaf unenik. Miledje dene Albany Classical School gire lavayamar ise dace vanpir bewik ke lizukaf suterotaf seltom. Bak 1837 Melville yasa koe vegungafa Lansingburgh widava koirubar.

Arti tolda, Melville va Saint Lawrence dolekafa tota van Liverpool wetce zanisik rundar. Radimi dimlapira bak konak aksat koe Greenbush taver. Azon koe New York dene aluteikaf ilput kobar aze koe New Bedford va Acushnet megoltota van geefa Pacifika welfa vilter. Oxam tir tolsantandaf ise koyara alubdon jijatasa tozuwer. Tcabanera va megol ba 03/01/1841 tozuwer aze va tota ko Rio de Janeiro star aze va Horn evilma kaiknir. Ba 09/07/1842 arti san-anyustoy aksat tiskin moe bira ton yotcasa ugdafa gropa, Acushnet va Marquises tursia tere artnir.

Koe tursia Melville do dositik ke tota emdur. Bak tanoy aksat dene patectolaf Taipi grelt blir aze moe australiafa megoltota otcer. Teni pakeyena tarlera moe tota, ba 20/09/1842 koe Tahiti Melville zo divtotar aze koflintar. Zo komalyer nume zo lanzar, neke wetce kandoik moe ara megoltota zo vilter. Arti tevaksatafa koyara kal Hawaii tursia, koe Lahaina ewala va abuguca katrasir. Koe Honolulu va amerikafa gejatota wetce opelaf birelik vilter. Ba 14/10/1844 ko Boston dimon artlapir.

Dimon koe Tanarasokeem Melville va yasa koe Lansingburgh kevlapir. Mone konake berikye koe New York azon koirubar ise va remsutera va nega ke koyareem ton stuvaf berpot kobaver. Taipi, nega ke balemsaftafa jonvielera vanmiae patectolik ke krant ke Marquises tursia ba 27/02/1846 zo sanegar, azen diretandon Omoo. Bata toloya neva gu saneg pegapaf gu divepatectuca mbi tcedeped. Nope bata warzafa fiuntuca, Herman Melville gan trelna ke New York zo yaner. Va malyopas suterotaf teliz koe The Literary World is konak klecas krent mu Yankee Doodle bilder.

Ba 04/08/1847 Herman Melville va Elizabeth Shaw kurer, i va nazbeikya ke palsotik ke Boston. Tolonga irubasa koe New York va balemoy nazbeik di dikir. Bak bareaksat ke 1849, Mardi and a Voyage thither berpot zo sanegar, i bareaf berpot dem lobitonafa komuca. Tir rodja numen Melville di tir bozakirapafe. Acum dum ubzesik ton vieleafe kalie vas 3000 ravlem toz suter ! Toloya koyaranega fure zo sanegad : Redburn bak 1849 az White Jacket diretandon. Lion dam toloy taneaf berpot tcedeweped.

Dim koyara koe Engla tozi 1850, berpotik va lotsokapaf grabom re kobaver, i va rupa ke tcabanera va lan megolap, i va kotavesa axofera ke pwadesik dere razdasa va kotafe divatce ke stezuca ke Ayik. Bak lerdeaksat ke 1851, Melville va diel poke Pittsfield koe Massachusetts galdolk urlicker. Banugale va tcumpaf vegungik Nathaniel Hawthorne tunar.

Ba 18/10/1851 Moby Dick, or the White Whale tere zo sanegar voxen kazawara goxe tir rotakafa. Foktuca is moekote klokara tire zo keyed voxen Melville va ara joya ta diref grabomeem al kiblayar. Bak 1852 Pierre or The Ambiguities berpot kazon dere rodjer. Bexe Melville va Putnam's Monthly Magazine belon dokobar lize va Bartleby the scrivener berpotam azu Benito Cereno azu Israël Potter sanegar. Bak 1856 konak koe Piazza Tales karba di zo katanad. Diretandon bocaf berpot yoltkiraf gu The Confidence Man zo sanegar. Bata tizafa malyopara va erbatayera koe Tanarasokeem enkon gu inyon daref grabom bendewer, i gu grabom tcalakoraf gu rotatrakurevapa.

Suterotik va vise arge banvielu kazokever. Lide zo skoar. Koe Europa abrotcion koyar, koe Skota is Engla az totason moe Mediterranea bira. Koe Tanarasokeem dimon dimlapir aze tcampuson va tula ke Mark Twain ok Ralph Emerson, idjon ice patecta kale Chicago laxason flikoyapar. Va intyona jontika koyara koe geefa bira is savsafa tadava pwader voxe tcedenser nume bak 1859 va askira jovler.

Bak balemeaksat ke 1860, Herman Melville va anamlapira va tamava dositon gu Allan berye redakik ke tota ebgar. Bak 1863 erbarge jupad da va pilkot ke Pittsfield gonodoler. Tere arti barda wetce flibik ke moltafa zanela ke New York zo seger. Va bat play tolsandon di kereler nume erbamuson blir. Bak 1885 ten fliebur.

Bak 1866 va Battle-Pieces and Aspects of the War rovosanegar, i va ezla koswayana gan wideytafa geja. Bak 1875 to siluk ke Clarel, A Poem and Pilgrimage in the Holy Land tir azen John Marr and Other Sailors bak 1888 azen Timoleon bak 1891. Re vulkuyune gan milsareikeem, Melville kobudenon antiur. Soe bak imwugal ke 1891 va Bully Budd birafa nega tenuker. Ba 28-e ke lerdeaksat kadimion awalker.




#Article 342: Hohenlinden meld (1800) (trutca ke Henri-Frédéric Schopin) (118 words)


Hohenlinden meld (1800) ( francavon Bataille de Hohenlinden, 3 décembre 1800 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Henri-Frédéric Schopin francaf lingesik bak 1836.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 24-e runda re kereler.




#Article 343: Hohle Fels (arula) (182 words)


Hohle Fels arula, tigisa koe Schwäbische Alb jakama getalte Germana, tir ayaf is abdiizvugalaf debak ke Lekeraporugal.

Nicholas Conard abdiizvopik bak lerdeaksat ke 2008 koe Hohle Fels arula va abdiizvugalafa kudjama yoltkiron gu Kudjotya ke Hohle Fels is konak val kum turcifa niska oku lororafa ok melmakolafa wula tulon al kosmar.

Dum tela ke kudjotya, evla ke valeem tir moni 35000 AR tanda numen sin co tid loguazafa lanafa stalta batvieli kosmayana ( kiren val ke Divje Babe zo kevudapayar neke tir loeke savsaf ).

Joxara skuyuna koe abdiizvugalaf debak va kosmara va iba iayana kum stiltite kawa dere noveyed. Bata muka zo nirayar ise welmon zo gretcamayar ise tir abrotcafa vas 19.2 cm- is mantafa vas 3.6 cm- is vafa vas 2.8 cm-. Koe bada ke Gravette Sare zo trasiyir isen evlara kan 14-e beba al exoner da klaa tir vas 27000 ik 28000 AR tanda.

Belca dem tevoya abdiizvugalafa arula ( don Hohle Fels arula ) milvemon tigisa getalte Germana va tano katcalapafo izvaxo ke tawava tadler nume bak 2007 wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.




#Article 344: Hohlenstein-Stadel (arula) (148 words)


Hohlenstein-Stadel arula, tigisa koe Schwäbische Alb jakama getalte Germana, tir ayaf is abdiizvugalaf debak ke Lekeraporugal.

Taneafa jowara isu vestara va Hohlenstein-Stadel arula bak 1861 az 1866 gan Oskar Fraas abdiizvopik zo skud.

Hohlenstein-Stadel betsa tir ke glupafa belca dem levedafa betsava is buta. Kolanixo lentlyon vodjuso va vansara va arula nover. Betsava tir ton mantamafa lupaxa dem abrotce vas 50 m-.

Tir dem plor is remak kene kot kril. Fulteyafa bada ke Hohlenstein-Stadel arula va men koafizayana muka isu xa ape ruldad. Rawopafa olkotca trasiyina koe bata arula, don kudjot va krapolik, tid evlon gu Moustier Sare iku Madeleine. Nesida ke Aurignac Sare ke arula gu 35000 ik 41000 AR tanda zo evlayar.

Belca dem tevoya abdiizvugalafa arula ( don Hohlenstein-Stadel arula ) milvemon tigisa getalte Germana va tano katcalapafo izvaxo ke tawava tadler nume bak 2007 wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.

 




#Article 345: Hudson Bost serna (544 words)


Hudson Bost serna ( Hudson River School ) tir yambaf lizor awiyis koe Tanarasokeem bak XIX-eafa decemda is reduyus gan lospa dem lingesik turestayan gan pestakeva.

Hudson Bost serna va konak amerikaf lingesik kobayas wali 1820-e sanda isu 1870-e lospar. Geltron muxaks bak 1879 anton zo glotcayar. Taneaf lingeropaf lizor awiyis koe Tanarasokeem, inafa redura jadion pu Thomas Cole ( 1801-1848 ) zo yofter. Bantan koe Catskill bak 1836 va int inkeyer azen inafa trutca kaatoesa va amerikapaf patectoy, va aryon lingesik tcampus va inafa tula num batinde tazukas va Hudson Bost serna di turestayad.

Lingesik ke taneafa oxila va Hudson krant is monexo is dere Catskill jaka isu Adirondacks isu White valentrone Tanarasokeem lasukaatoeyed. Va patectoy ton brevizap nelkon lingeyed.

Yambik ke Hudson Bost serna va rietova va Lugode tuevayana gan Edmund Blake eireaf trakopik kan A philosophical Enquiry into the Origin of Our Ideas of the Sublime and Beautiful ( Trakopafa kogrupara va Xanta ke Minyona Rieta va Lugode is Liste, 1757 ). Trakuyud da Tuwava tiyir exaksara ke lorafa gijarotiuca isu vonuca. Ware ketaf patectoy ke Tanarasokeem gu Xantafuda zo doluneyed

Radimi awalkera ke Thomas Cole bak 1870, Asher Durand ( 1796-1886 ) va otsa ke lizor narir. Vanpiyir taneagadesik ke Vedeyaf Cultim va Zovdara ( National Academy of Design ) ise va verteem ke patectoyafa lingeropa tubeksayar. Durand va John William Caselear tavembik doon doimpayar numen bantan va gretcara joke patectoyafa lingeropa jovleyer, abdialbason va brevizam lodam glupaf buneks ke yambik ke taneafa oxila.

Soe lingesik ke Hudson Bost serna me tid male milyona seltafa anameda ise va mil martig me dye uned. Toleafa oxila ke Hudson Bost serna va afifa keska isu anamedafa faveyer.

Frederic Edwin Church ( 1826-1900 ) va Niagara stoya vox dere patectoy dive Tanarasokeem ( Andes rodega, Pokefa Roneka, Naelxo ) lingeyer.

Louis Rémy Mignot ( 1831-1870 ) va Niagara stoya dere linger, is nakila va tcabanera bak fentugal is ronekaf patectoy.

Lingesik xantaf gu Germana, Albert Bierstadt ( 1830-1902 ) tir bocaf kaatoesik ke Hudson Bost serna. Bak 1858 va brinuga ke Lander vombik koe Rocky rodega pakeyer. Ko bata gola bak 1863 az 1871/1872 gin lakiyir. Inaf patectoy va amerikafa talteka tid pintakirapaf is ilamkaf is dile selus. Lantan va in wetce afievik pulad. Inaf jontik buneks va Yosemite krant va disafa tuwava nedid.

Inafa trutca yoltkiraf Landers Peak ( 1863 ) gan McHenry kelotaf tilapik ika 25000 dollar talolk zo lusteyer ; va jontika mikropafa pinta razdar ise va milbavakiraf patectoy drager.

Thomas Moran ( 1837-1926 ) va Rocky rodega jontikviele lingeyer. Wira ke Thomas Moran va patectoy ke amerikafa talteka tiyir gorukafa ta redura va Yellowstone vedeyaf gerd. Inaf lingeks vangrupeyes va gijuca is gedruca ke patectoyeem ke Yellowstone pu amerikafa aba gan bokasik va azed zo atoeyed. Thomas Moran is Albert Bierstadt is Thomas Hill is William Keith gu Rocky rodega serna nope jontik patectoy ke talteka lingeyen gan bata lospa dile zo vuested.

John Frederick Kensett is Martin Johnson Heade is Fritz Henry Lane va Hudson Bost serna oye intyon nyasesaf lingeks ezfid. Va fenkunaf patectoy ( bira ik uzda ik eipxo ) tuvodan gan anamedafa keska volad. Va afievaf lizor tadled, i va lizor kruptes da afi ke Warzafa Tamava sotir pilkovafi kir exaksara ke Lorik koe patectoy.




#Article 346: Ildeblamera va Orléans (1428) (trutca ke Henry Scheffer) (122 words)


Ildeblamera va Orléans (1428) ( francavon Entrée de Jeanne d'Arc à Orléans, 8 mai 1429 ) tir trutcapa lumkirafa gu 425 x 483 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Henry Scheffer francaf lingesik bak 1843.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 53-e runda re kereler.




#Article 347: Indiana (suterot) (246 words)


Indiana, criolla jotikya vey oluafa yasa, va guazaf is tizaf buluyus fayik, Delmare vombik, volkalon al kurer. Koe winkafe lamone do in gabenton irubar. Toloya antafa tolpozilira tid mouberikya Noun is yona worara ke Ralph kosayik, yikye tumustayane gan yona abditcafa niga. Ko lamone uniferdaf brostasik, fertik ke Noun, Raymon de Ramière artlakir. Battan, legaf gu in, va Indiana djubrostar. Kosmason va relmera, Noun kser. Raymon, damo inton lazavayana volkalaca, gan Indiana zo lajurenar vox romeyon nume kalion tulegawer. Rawayan, Delmare vombik ko Bourbon ewala va int godivblir. Fertik zo solparsad voxen Raymon anyan gan volkaluca van int va Indiana rozar. Buluson va kurenik yikya me sidjer kire gan battel zo fikeyer. Raymon, trasiyison va kulikya ta divargera, va Indiana dimemuder. Numen in ton varafa gracira katrasiwer. Gan Ralph kosayik zo giwar ; in givar da Delmare vombik al awalker. Toloy yik bam gorad da ko Bourbon ewala ta ksera di dimlapid. Voxen, vanmiae tuwava, sin va bat awalkedaf azed ebgad aze va yon diliodaf viel blidad.

Bak muvaf is fedaf muvugalaf sielcek, koe lamoneme ke Brie gola, disukeson va teyedas nornokeem ke teyxo is vion abdunis varlaveel, baroy klokesik va int goreston kokereled. Toloy bat amlitik ko klubafe arge mo int aldoase va int gruidepenon nunafed ; voxen tel bareaf va yona tcala va tcumiverapa ziliyir : moe deba tegulaweyer, va konaka kexafa wirkadara ontinamon elekayar ise va kurtam ben catses flag dendayar, djukulyumason va dof volnik.

Konak yunkeks va berpot gan Tony Johannot, 1855




#Article 348: Indigirka (kuksa) (284 words)


Indigirka ( rossiavon Индигирка, yakutavon Индигиир ) tir bost valentrone Sibira koe Saxa Sokasane ke Rossia. Abrotcafa gu 1726 km-,  dem bostxo vas 360 000 km² is celack vas 1 850 m³/v-. Va Sibira Bira ke Arktika Welfa konir.

Klita ke Indigirka kovoon ice Tuora-Yuriax kuksa isu Tarin-Yuriax koe Xalkan jaka tigir. Salt tir lentaf koe Oymyakon azekexa lize Oymyakon wida ( ano fentaxo ke winta ) tigir, aze va Tcerski jaka koe abrotcafa vristafa krantoza beetcuson remnir. Bost wan lentnir, va naelafu ivamu gaber aze va Moma jaka remnir aze va azeka ke Ronefa Sibira artnir aze va Sibira Bira konir, tazukason va riskapa.

Za koe Ust-Nera va bost remenir. Arte toloyo xo Indigirka bost non tir rototan. Kaike rawistaxo kale Moma, totapa kal artexo rolapid.

Vegungafo bostxo tid roneon telo ke Alazeya bost, is geroneon telo ke Kolima, is geeon telo ke Oxota, ise talteon telo ke Yana.

Vertuma ke Indigirka bost tir noldakorafa.

Tapugal ke bost va anyustoy aksat gitiskir, mali saneaksat kali alubeaksat ok dace teveaksat.

Bost zo rototan wali teveaksat is saneaksat moe 1154 km mal artexo kal kovoaxo ke Moma kuksa.

Indigirka bost va gola konir lize taiga aala tir felisa aze kadar aalafa ruga aze vanpir rugacka pok krimta. To ana fentafa gola ke winta tir, acum abica lava koe tapsid tigir numen ant ruxama rotatrid : to gazaxo ke tij is berdava is rucka is luc tir.

Mata sanelia koe Indigirka bostxo soker. Antafa widavama tid : Ust-Nera is Xonuu is Belaya Gora is Drujina is Tcokurdax is Tabor.

Ust-Nera bak Stalinugal zo zabduyur, wetce stanjuxo is Gulag pemaxo. Savera va monefo moavaxo va nelkafa tegisaca ke bata bumafa widavama tadler.

Vexala dem voapa ke Rossia




#Article 349: Ingrid Jonker (348 words)


Ingrid Jonker ( 19/09/1933 - 19/07/1965 ) tir geeafrikaf ezlopik.

Ba 24-e ke alubeaksat ke 1994, bal koflisa dewitca lente taneafa geeafrikafa puloda sanerotion libuyuna, Nelson Mandela va ezla ke Ingrid Jonker ozwar, i va ezla vergumveltkirafa gu Die Kind : « Rumeik aytayan gan sayakik koe Nyanga...  [...] Rumeik me tir xonukeyes... to ebeltaf rumeik aytayan gan batakaf sayakik... »

Mejesa blira is gijarotif grabomeem is folvafi bali ke Ingrid Jonker jupayad da in tir tan lozolonaf suterotik ke Geeafrika is afrikaansavaf suteroteem, nekev ksera ba biwe bar-san-tolda.

Ingrid ba san-barda va taneafa larma suter, i Na die somer ( Radimi idulugal ), aze ba tol-san-barda va Ontvlugting ( Otcera ) sanegar. Remi blira va zaavafa solblira koe vo exuker ise ranker miledje dun lajupar da gan gadikye zo renar, i gan gadik is krinanik ke Vedeyafo Pako is taneagadesik va Urayasa Pulodafa Tuzda kevrojusa va Apartheid bolk.

Bristun is renan gan Jack Cope suterotik isu André Brink, Ingrid Jonker va intaf grabomeem mbi kagruper, tulon seotason va targafo afrikaansavafo poradro is filav nope Rook en Oker ( Vikiz is varka ) larma, voxe va Abraham gadikye meviele di buiver, i va gadik guon dameus va bet butc, is tabipis va dalintafa viltera kev zaavafa gaderopa ke bowere, is bilitafimaf gu dalintyon suteks, maneke bal pulodafa atatcera sanegon ganon di zo zamber.

Banugale Ingrid Jonker tiyir fertik ke toloy vilteyes suterotik, Jack Cope is André Brink. Tis loloon rantaf, ko misa is swavafa milbaviskuca tere belxar, batdume konakviele zo koroper.

Ba 19/07/1965 ba siel, mo Three Anchor Bay piluda poke kraba lanir, va bira kolanir aze va int wizur, « moe domega wale ontinaf werd is rata » milinde ba san-tevda koe ezla dye al suteyer.

Icde Ingrid Jonker, i icde suven korobik, Jack Cope suteyer da in tiyir tcumivaf is sakiaf is stuvaf, « meinde waltrakus va blira gu ezlopura. »

Ba 2004, semekon gu radimawalkera, in va diema ke Ikhamanga veem nope webera va geeafrikaf suteroteem is lyumara mu ayikaf rokeem mbi ziluker ; Ingrid Jonker Poradro va lokiewaf jotaf ezlopik ke Geeafrika batugale gabler.




#Article 350: Intotcuca is abdimalyeks (suterot) (313 words)


Guazafa Engla, Hertforshire gola. Bennet gadikeem is nazbeikyeem aulon blid, viunsuson va sint voltabira. Wal toloy vanbelcewejes gadik, aluboya nazbeikya loleon anton torled. Toloya lokaafa, i Jane is Elizabeth, tid arayakirafa is grufa ; toloya lojotafa, i Catherine is Lydia tid ekoltafa is bonafa ; Mary bareafa berikya tir walefa : axabafa is fitulafa. Kota tir kaelafa : telyona jotafa icde vegungikaf sayakik loeke tacoked, solve telyona loklaafa gan mecoba zo nuskalted.

Koirubara ke lani Bingley debalarur nume va abica warzuca ko brigaf englaf tawaday vanstar. Ini miv tir rotisikany ise gan Darcy zo dositar, i gan konolesik va jiomik num rotir tis kulapaf. Kotafa Hertfordshire gola zo relatcer. Sin tid listaf is kulaf is arayakiraf. Soe, Bingley zo karolackar voxen lumiskafa intotcuca ke Darcy va tanboyura kevon jupar. Kaliapon inafa sposuca tuebeltawer...

Va kakevera ke Bennet do toloye yikye diepilet. Va Elizabeth taneon vligur : is va inafa poransafa yasa is morafa xanta is inafa rotakafa listuca. Wori vion duxiber, mevofason va kota brunuca ke yikya. Volsuca ke bata toloya anda va dulapack ke berpot askir : intotcuca is jintrake ke Darcy kev mivokuca is dace jlokuca ke Elizabeth. Darcy tir tan suterotaf koredik va int koarugas ko keraya ke belisik ili budera va neva : bata olukaca, bata loeke okluca, bata renasa tirinda nekev in is kota inafa sugara, dure kevlaumasa rena.

Milaf erodaf alpoz foktaf is berpotkoraf dam koe Sense and Sensibility berpot. Tire va abiccoba ke Elinor ton Jane katrasimit, ise Willoughby ton aryona kolma dere zo rotrasir. Bennet abiceke tir Palmer W-ye, isen kurenikya timir Jennings W-ya. Voxen belisik sir : isket da gan kuca ke Elizabeth zo buret, i gan Elizabeth lizo kotcoba remfir, is gan loleon kalafa renara ke inyona berikya is in, is gan englaf patectoy is delt va gedron rotilkaden koredik. Is gan Darcy.

Yon yunkeks gan C- E- Brock ta piskura ke 1885




#Article 351: Ipomdunol (Gruiformes) (137 words)


Ipomdunol (Gruiformes) tir tan veem ke Aves ( zverieem ) pula. Gan Bonaparte bak 1854 taneon zo pimtayar.

Veem dem ipomaf yaseem is suvomeem is vuwaf katceem.

Ipomdunol va wedaxo ke rijust is azekonta is ruga sokabdualbad. Koe kotafa tamava tigid.

Va abrotcaf inieem is gemaf oralap is anamkaf wilteem is tixolaf bruxeem sodid. Kare sinyona linulara, kota katca va yona aptafa kira sodir, tulon va pivkoraf nugeem ok mantaf wilteem.

Bak renugal, bati zveri gidankad ise va jontika vola dum piriledara ik plencara skud. Lanyona katca ton siuda sobegamud, aryona vanpid tawavofamafa nume va kot lujdik kioxon divpakuded, pilkovon radimi cwara.

Malestura ke bati zveri kare bevulara arapeniwer : lani tid ilttorafi, ari va lavaf ok melavaf yupiskadunol malestud.

Sedme vuestesa pulara ke Walvedeyafa Zveriopafa Aba ( 2.2 siatos, 2009 ), 6 yasa zo vertokad :




#Article 352: Ivan Moskvitin (381 words)


Ivan Yurievitc Moskvitin ( rossiavon Иван Юрьевич Москвитин ), awalkeyes kaiki 1647, tiyir rossiaf vestasik, ape xantaf gu Moskva. Va rossiafa brinuga kal Oxotsk Bira gadeyer, batkane vanpiyis taneaf rossiik artlapis va Pacifika Welfa.

Moskvitin bak 1626 wetce kazakikaf sokesik ke Tomsk taneatomon zo slamer. Bak 1636 ok 1637, Dmitri Kopilov is inaf milk dem 54 sayakik don Moskvitin van Yakutsk ronon zo stakseyed. Va Lena bost vatitlapiyir aze va Aldan kuksa vaticlapiyir. Ba 28/06/1638, arte mon 100 km- katice artexo ke Maya kuksa is 250 km- gerone Yakutsk, va Butalsk folk zabduyur.

Zolkadiwik ke gola givayar da lana kuksa geon tigiyir lize keneon deblitik va zaip miduyud ise va bonol is rotir va dilgavafi vruni digiyid. Bak alubeaksat ke 1639, va Moskvitin do 20 kazakik ke Tomsk is 19 kazakik ke Krasnoyarsk do lizukaf nyapesik ronon stakseyer. Sin va Aldan kuksa vatitlapiyid aze va Maya kuksa vaticlapiyid aze va Djugdjur jaka aze va Ulya bost vatitlapiyid aze va Oxotsk Bira bak anyusteaksat ke 1639 tere artlapiyid.

Poke artexo ke bost ok arte katiceon 25 km-, va fentugalafo pemaxo exoneyed. Ba 01/10/1639, in is 20 ayik ronon barkon al totayad aze va Oxota bost artlapiyid lize Oxotsk widava di zo kolnayar. Kal 500 km- ronon wan totayad, van Taui ceda, nume batkane roliwotayad.

Bak ban fentugal va toloya totapa vegeduyud. Bak toza ke alubeaksat ke 1640, kal Uda pargalu getalton totayad. Banlize gu kruldera ke Amur bost isu Zeya isu Amgun is kruldera ke deblitafe Nivx sane kene krimta is koe konaka ewala is dere kruldera ke Daur lukastkirik digis va monapa is bonol is okol is malestus va beg zo givayad. Dere zo givayad da Daur lukastkirik kan tota sure al artlapiyid aze va jontik Nivx saneik aytayad. Moskvitin is dositikeem ronon azon lapiyid aze va Cantar ewaleem kozwiyid aze va Saxalin pargalu artlapiyid ise rotir va Saxalin ewalapa ve kozwiyid. Nope gavef cadim di dimlapiyid aze bak santaneaksat va fentugalafo pemaxo poke artexo ke Aldoma kuksa. Isti pereaksat ke 1641 dim Yakutsk tigiyid.

Tiskana giva noveyed da Kurbat Ivanov va taneaf liwot va krimta di exoneyer ( bareaksat ke 1642 ). Bak 1645 Moskvitin do Kopilov koe Tomsk tigir. Ko Moskva diretandon zo stakser aze bak 1647 dem ekava vas redakik dimplapiyir. Kaikion va betcoba icde in mea grupet.



#Article 353: Izva ke Burkina (321 words)


Patecta, koe ronexo, gan Mossi sane isu Gourmantché, zabduyusa va yonon gejafo gazaxo, zo kereler. Mossi sane, batvielon tela felisa lospa, va tuislamevara acagir. Taltexo gan jontike sane ( Dioula is Samo is Marka is Ga is Lobi ikz- ) logaveon zo kereler. Bak 18-eafa decemda, Dioula saneik ke Kong gazaxo ( noelafa Koteivoira ) aname Bobo-Dioulasso va Gwiriko gazaxo redud. 

Francik bak 1890 va Mossi patecta taneatomon kolanid. Bak 1896, Gourounsi gola vanpir francafa nendasikeba. Bak 1899 Franca va patecta ten kalkereled. Ruldayana vanmia Haut-Sénégal-Niger ( 1904 ), Haute-Volta bak 1919 ton tawavo zo tadler. Pakayana bak 1932 wal Sudana is Koteivoira is Nigera, bak 1947 zo toltadler. Rassemblement Démocratique Africain ( RDA ) pako va gaderopafa divmodara va Haute-Volta tukuvar : bak 1946 Ouezzin Coulibaly inaf retik wetce krinanik zo libur. Bak 1958 Haute-Volta vanpir sokasane. 

Bak 8-aksat ke 1960 volruptesuca zo etimar isen taneagadesikeba pu Maurice Yameogo zo odiar. Ervolia bak 1966 rotinarir. Sangoule Lanzana jadiwik, sokokilik, bak 1977 va wideytafi roti dimsular, voxe bak 1980 gan Saye Zerbo vombik zo vetrovgar. Patecta va rekola ke mebogruca bam kofir. Toloya radimifa sayakafa kevsokara va Jean-Baptiste Ouedraogo dirgasik ( 11-aksat ke 1982 ) az Thomas Sankara redakik ( 8-aksat ke 1983 ) korotid. Battan, tice Vedeyaf Pirdot va Artowara ( Conseil National de la Révolution / CNR ), va « sanerotifa is sanefa artowara » tulecana gan warzaf yolt ( Burkina Faso va « Patecta dem jabudikeem » sugdalar ) pu patecta bak 1984 sopur. Bak 1987, Thomas Sankara bal kevsokara eksudana gan rotinaris Blaise Compaoré redakik zo aytar. Battan mali 1990 kabur va tusanerotiasa abduaxa naavdasa va ikatcura va warzafa tadlemwa is ganon watana taneagadesikafa libura bak 1991. Bak 1998 tollibuyun, in va sposaca va febaf pofesik tove walvedeyaf miazilisikeem pojar. Voxen inafa olguca dolge tsunesikeem is bilita tuyena gan adjubera va felik ( 1998 ) va sposuca decenad. Inafa yorda koe yona golafa koboda dere zo moakler.




#Article 354: Izva ke Gabona (293 words)


Uumon gu sanelia, conyuta ke abdiizvugalafa frofara va Gabona evlon gu 400 000 tanda kali Azilugal krulded. Noelaf Pigme saneik tid taneaf grupen irubasik koe tawavo ke Gabona. Yestatcabanesik weti mon 7000 tanda inkewed. Runta ke Bantu frofara azon dilizer. Bantu mikra jovleyesa va turodaweso Saxara anamexo weti aluboya decitda va noelafa Gabona weti mon 3000 tanda artlanid. Voldum Pigme sane, Bantu sane tid deblitafe ise varterud. Va azilnyofara mali taneafa voldecitda  feliled.

Viele portugalik ken krimta artlapid ( 1471 ), Orungu mikra isu Mponwe va gola wale reca ke Gabon bost is Lopez evilma kereled. Geeka tir ke turestaxo ke Loango gazaxo. Mali XVII-eafa decemda, nederlandafa tota isu britanafa isu francafa va Gabona gisoktad, seotatason va vapta is loy is wula is biasa inta. Levetirikafa kazara remi toleafu acku ke XVIII-eafa decemda vonewer aze bak XIX-eafa waltodar.

Franca koe Gabona bak 1843 elupkon inkewer. Libreville bak 1849 gan tunuyayan levetirik zo redur, ise Orungu gazik bak 1862 va rojurebafa biota sugdar. Libreville vanpir zekwa ke divlizesa francafa gaderopa ko istefa Afrika, ton vestara va Ogooué bostxo ( 1875/1878 ) gan Pierre Savorgnan de Brazza. Miledje, abdulanira ke Fanga sane artlanise va bira moni 1890 va jontiki Mpongwe mikraki van krimta malplatir.

Gabona wetce boniaxo bak 1886 zo tadler, aze vanpir ki ke Francafa Witalufa Afrika bak 1910.

Gabonafe sokasane bak 1958 zo etimar aze bak 1960 tuvolruptesawer. Kali 1967 gan Léon M'Ba zo taneatir. Azon, Omar Bongo va patecta noniskon bower, jontikedje nubegason va bolk dem tanafo pako. Va Franca sayakon tigisa licanon paskaler. Mali 1990, va tunuyasa diotera arpidon bokar : jonpakoeva is warzafa tadlemwa. Omar Bongo bak 1993 az 1998 az 2005 gire zo libur beka jontika aklera al zo askid. Bak 2009 awalker, azen to Ali Bongo nazbeikye korotir.




#Article 355: Izva ke Kongoa (441 words)


Taneaf irubasikeem va patecta al nutir Pigme saneik. Bak taneafa voldecitda, lentufa bantuavafa sanelia azilnyofasa is tawamidurusa kenolanison va krimta is voeem va gola zomeyed. Konako gazaxo tadlewed. Sinafa xanta zo grupejer : Teke gazaxo lenteon koe istexo is konako Kongo gazaxo kene krimta is koe Mayombé fluvor.

Bak 1482 Diogo Cão portugalaf vestasik, va Congo bost artexo artlapiyir. Uzereem va patectolafa sanelia tiyir volfakaf. portugalik va ebeltikmordara di tozuyud, acum batcoba va sanelia illaumapayar ise va yoni gaderopafi koeti isu selt ke istefa Afrika tuvolbograyar. Tir koe bata saverorka da europik toz koluweyed moni 1875 gan Pierre Savorgnan de Brazza dana va Ogooué bost vaticlapiyir aze va ronefa domega ke Congo bost kosmayar.

Bak 1880 in zolteyer va Teke nafalik, i va Makoko gazik, va bioga ke nendareba joke Franca ( 1880 ). Azon, bak 1883, Cordier va bioga ke kagrupera do Loango gazaxo parleyer.

Francafa Puloda vlabeyer va dotrak ke Savorgnan de Brazza bak 1882, solve Berlin laxa ( 1884-1885 ) va rokeem ke Franca kene ronefa domega ke Congo kagrupeyer. Vanpiyis jadif ramisavik, Pierre Savorgnan de Brazza ko intafa rictuma va Kongoa is Gabona katanayar, aze lenton va francaf digikseem divatceyer. Francafa Kongoa boniaxo bak 1891 zo reduyur aze yonu kaxaakskirafu sistu ta savera va robeem ( loy is wula ) va tawavo wale sint walziliyid. Batu sistu lonjepeyed, acum batcoba va yona forteyrujayana kevmadara doimpayar.

Bak 1910 Brazzaville vanpir kelu ke francafa witalufa Afrika, ise vestayan goleem gan Brazza ton toloyo tawavo zo walziliyid : talteon Gabona is roneon Kongoa. Bak 1911 kaxaakskirafu sistu va intafo tawavo loote drasuyud. Kevboniarafa kategira kaikion exaksawetesa nariyir va tazuk ke kevotceraliziwera. Voxen vedeyeva geltron oxam tozuweyer radimi Toleafa Tamavageja. Impavantason va yona lizukafa kevlaca, Fulbert Youlou eceyik askiyir da di zo libuyur bal dotaf libureem ke 1956 ise va play ke taneaf eldik ke Sokasane vanmiae Francafa Witalufa Doda ( 1958 ) vansayar.

Ba 15/08/1960 va volruptesuca vansayar. Fulbert Youlou wetce taneatisik ke Kongoa Sokasane di zo libuyur. Azon patecta va konaka vertumabetawera is gaderopafa adjubera grupeyer aze mal marxlenineva kal skapafa nuyoteva remfiyir. Kongoa Sokasane vanpiyir Kongoa Sanefa Sokasane bak 1969. Radimi jadifa kevmadara bak 1990, warzafa tadlemwa ke 1992 zo vanikatcuyur ise do jonpakoeva vertuma al tolwebokar.
Enkruldesuca ke Kongoa zo kowupeyer gan azaca dem baroya apkapasa wideytafa geja ( 1993 az 1997 az 1998-1999 ). Taneafa molikera dilizeyed wale pakoikeem ke Pascal Lissouba warzaf taneatisik is tel ke Bernard Kolelas keludotagadesik. Azon, va sint vangluyayason, bata toloya lospa va levburesikeem ke Denis Sassou-Nguesso savsaf taneatisik doalieyed. Cenesik va wideytafa geja, Sassou-Nguesso va patecta mefakon toz kodiliyir. Inaf kevelik, Pascal Lissouba sanerotion libuyun taneatisik, va patecta al otcer.




#Article 356: Izva ke Tanzania (1234 words)


Tela taneafa izvafa vuestexa va krimteem ke Ronefa Afrika is noelafa tadavafa Tanzania is Pemba ewala isu Zanzibar tid koe « Anamekoyara va Ertra bira » suteks sutelayan gan dolekik ke Aliskanderia moni II-eafa decemda. Tir totarafa is kazafa nyaperaneva icde molteem ke Araba is Barata is Ronefa Afrika ( savsugalikeem kan Ertra Bira va Kerafa Bira is India Welfa is Araba Witalu belcon yoltayar ). Koeon ravet da tozi fird gubefa skeda ixam krulded wale taneon Araba is Mesopotamia is dere do krimta is ewala se ke Ronefa Afrika kale Rapta ( mepilkomodana widava ke Tanganyika, lanon kaike Rufiji riska ). Lodelimafa cenkaxa gan arabaf koyasik isu tawavopik ( Al Masudi is Ibn Xaukal is Al Idrisi ) azon zo dafud.

Orara ke arabik vane afrikaf krimteem isu yona ewala ke India Welfa, ixam zolonafa abdi islamevafa rekola, tulogijapayar kaiki awalkera ke Moxamed ( bak 632 ) is kosolparsawera wal kevlaf sagikeem. Mallapiyison vageu Persa Cirazik tiyid mo bati afrikafi krimtaki tan taneaf inkewesik. Gedrafa soka moe tadava lidam ewaleem baton di nazbalayad. Konaka, tulon Kilwa gazaxo reduyuno moni 1200, tuke moavakaza va gijarotiuca is sposuca kalion di urlickeyed. « Koyarapone » ke Ibn Battuta ( kobliyisa koe Tanja bak 1304 ) va tugrupenara va bata gola bal XIV-eafa decemda weber. Keskeon, bak 1331 bat arabaf koyapasik va Zeila is Mukdishu is Mombasa is Kilwa Kisiwani worayar.

Krimteem ke Tanganyika is Pemba ewala isu Zanzibar bak 1498 ba artlapira ke toteem ke Vasco de Gama va tamavizva tentunon di kofiyir. Portugalafa koinkewera lent Delgado evilma di tiyir sedeliapafa ise koe Mombasa gola riwe kimaweyer lize Jesus gijarotif folk zo vegeduyur. Djudilizes portugalik gan arabik ke Maskat ( kelu ke Umana gazaxo ) zo daneyayad. Bantan div Zanzibar is noelafa Tanganyika va sinafa aloyara di kiewaskiyid.

Maskat imamik dolge krimteem is yona ewala ke Ronefa Afrika va intafa rictula baton ruyeyer. Wori, bak 1741 viele Abu Said warzaf prostelay va Umana kouskejayar, « wali » ( bowesik ) va Mombasa, bewik ke Mazrui turestikeem, vewayar da kagrupeyer. Kan cenera ke Said Ibn Sultan Maskat imamik ( 1804-1856 ) decemdafa lyumara di tenuweyer. Battan ko Zanzibar va kelu arbureyer ise va kota krimtafa widava anamstegeyer. Said va kazafa skedara do Tanarasokeem is Engla is Franca bokayar, kaxaason va exonera va ikapermaxo ko Zanzibar pu bata baroya taltekafa gijarotiaca. Poki awalkera wal intaf toloy nazbeik va gazaxopo pakayar : pu taneaf va asiaf digikseem remziliyir ; Madjid toleik va Zanzibar is afrikaf krimteem konoleyer.

Koe levlyumara davon nazbana wal Franca is Engla, tuke rictela ke John Kirk englaf jadif ikapermik tove Madjid az Barxac inaf berik ( radimifiyis wali 1870 is 1888 ), bata kalion kevwayar. Milugalon, ta kerelera va telo lokiewafo tanganyikaxo isu kenyaxo, kevlapuca ke yon britanaf vestasik isu dosita kev yona germanafa dosita lizukonajayar.

Malion, Zanzibar gazik dolge abic tadavaf gabot va rictula anton ware di roruyeyer. Kan dotrak ba 01/11/1886, London is Berlin, gu 10 « mile »  mantafo krimtaxo male Delgado evilma kale Tana artexo don Zanzibar ewala isu Pemba is dere aluboy somaliaf molt ( Kismaayo is Mukdishu is Benadir ikz- ) va sultanafa rictula anton kimayad. Bata bioga va walmunera va turestaxoeem ke europaf gijarotiaceem nelkon kizeyer, voke conya wale Umba artexo is Victoria Uzda kene 1° gee witalu : va valentexo pu British East Africa Company vox vageexo pu Deutsch-Östrafrikanische Gesellschaft zo gaayad.

Ta tenura va jontik walzvak nekin gan sintaf boniaraf vegungaf skedeem, Tanaragazaxo is Germana va 01/07/1890 dotrak sugdayad. Vanmiae gedraf seotayan lumisakseem, nendareba va Zanzibar is Pemba ke bana patecta zo kagrupeyer aze ba 04/11/1890 winugon zo etimayar.

Luxe Germana, kev jontika kevmadara ke yona lizukafa sanelia is jontika jalmara eksudana gan arabik ( tcumivera ke swaxiliikeem jupan gan Abushiri is Maji-Maji kevmadara bak 1905 vagee patecta ) ve kalion zo ralentar. Bata debala kali toza ke Taneafa Tamavageja riwe abdujijaweyer. Katectason va geja, mali 1916 Britana va germanafa Ronefa Afrika kereleyer ; milk ke Kaiser ba 11/11/1918 ( dunurevla gu surtera va Germana ) oxam soe di dunuyud. Sedme Versailles bioga, joke nelkaf kevaf gijarotiaceem Germana va intaf boniaxoeem gonebgayar : Tanaragazaxo va Tanganyika bam di ristuyur.

Bal yona taneafa felirafa tanda, britanik va ristulabolk koinkeyen gan Germana betamayad. Bak 1926, va Mwas Pirdot kizeyed, ordafa vila ke britanaf boniarabolk ta tazukara va pula dem lizukaf gaderopaf gadesikeem. Viele Toleafa Tamavageja roidayar, rokadebala ke Tanganyika vanpiyir melanapafa. Dotrak sugdayan ba 13/12/1946 va zvak bralkayar : ristura ke savsafo germanafo digixo pu Tanaragazaxo zo tolodiayar. Voxen patecta zavzayar leve « trusteeship » ke Tanaravedeyeem Grustaks vieli va bantanafa ravalduga di gorayar.

Walion, geja va yono warzafo po al doliziyir, nume va int zaleson dolge sare ke divadomtara va savsafo boniaxo, London va abduaxa tukaliaweyer enide Tanganyika vanpir mivvexafa az volruptesa ; batenide, ta ikaplekura va libuyun pulodik ika intaf flibik is arburera va gadera va lizukafa rictula pu lizukaf kaatoesik, Tanaragazaxo va ponanuca ke Skus Pirdot is Mwas Pirdot  ekekon towasiyir. Taneafa libura ( 09/1958 ) gan Tanganyika African National Union, reduyun bak 1954 gan afrikaf gaderopaf ontinuk is gaden gan Julius Nyerere, xulton zo wayad. Warzafa liburafa cenera bak 09/1960 ko Pirdotgadereba rundayar. Patecta va kotrafa mivvexuca ba 01/05/1961 az volruptesuca koe xuta ke Commonwealth ba 09/12/1961 tere seotayar. Julius Nyerere tiyir bowereokilik voxe pu Rashidi Kawawa ( okilik ke pakoki djubokasi va enfabdupureem ) va roti iskeyer. Sokasane zo etimayar aze, ba taneaf ilanuk ke volruptesuca, wetce taneagadesik Nyerere zo libuyur. Inaf tel logijaf gaderopaf skuks tir tanara va Tanganyika do Zanzibara.

Tanaragazaxo pu sultanaxo va koefu mivvexuca ba 24/06/1963 az volruptesuca ba 10/12/1963 al kserayar. Vanion, doevakorafa artowara divroidayar : afrikaxantafa is persaxantafa ( afrocirazafa ) sanelia va sultanik tizon tcumiveyer nume div ewala vaon aloyayar ise, roidasison va decemdafa vidjera, va stakepera va arabaxantaf zanzibarikeem torleyer. Radimi etimara va sokasane ba 12/01/1964, wal John Okello okilik va sinakorafa kevmadara is Abeid Karume gaderopik rojus va nelkot ke meconyanuca, kevlapaca di tudenaweyer.

Deksaf gaderopik, impavantason va gracuca ke Okello, do Nyerere battan va dotrak ta tanara va toloya patecta sugdayar. Tela tanarafa warzafa soka ba 25/04/1964 di zo etimayar. Dikison va Nyerere wetce taneagadesik, ba 29/10/1964 va Tanzania Sokasane yolt zo kazawayar.

Riguyunon ba 01/10/1964 Tadlemwa ke Tanzania kan gwaca al zo tukotrayar. Bata gwaca dimnariyir va ravalduga va Tanganyika African National Union, lizor tadles va omava ke tanzaniafa opafa selteva, ke dana nelkoteem koe talpeydewitca koe Arusha ba 05/02/1967 di zo tentuyur. Malion, koomavason va dodafa skapa Nyerere va « ujamaa » gaderopa koinkeyer. Bak 1977 TANU lizor do Afro-Shirazi pako ke Zanzibar jeaweyer, baton nekison va warzaf tanaf lizor ( Chama Cha Mapinduzi / pako ke Artowara ) gaden gan Nyerere.

Teni 1978, Uganda ke Idi Amin Dada va Tanzania dilfur ise va gabot poke Victoria uzda olgalicur. Vexe arti konak aksat tuke sinaf sayakugol, levgason ayafa tazdepera, Tanzania va stayaso tawavo dimplekur aze dere bak riwe tolda va Uganda kalkereler.

Bak 1985,  Nyerere sokokilik gorar da pu konolesik va taneagadereba va Sokasane remplekur. Battan, zanzibaraf ikataneagadesik Ali Hassan Mwinyi, ba 27/10/1985 sedirgeon di zo libur. Va ekekafa fenkura va patecta isu tunuyara tukaliar. Ba 1992 jonpakoeva zo rictur. Ba 1995 az 2000 Benjamin William Mkapa, godevrik ke Nyerere, zo libur. Bal sanda va jontika voldrikaca liker : va skapadeona is « AIDS » konakakola is orara ke gelbesik otces geja kou Burundia is Rwanda. Koe Zanzibar volruptesucevafa zoenuca konakviele dere krulder. Ba 2005 Jakaya Kikwete zo libur nume vanpir tel balemeaf taneagadesik va sokasane mali redura va Tanzania.




#Article 357: Izva ke Togoa (365 words)


Izva ke Togoa tir gluyanafa gu tela ke intaf vegungikeem : ke Gana is Burkina is Benina is Nigeria. Moo mivirubafo bo lamara va sint al gamdawed : Ewe is Yoruba geu Benina is Bariba ke Kouande is Tyokossi mal KoteIvoira is Fanti mal Gana is Kotokoli mal Burkina. 

Mali 16-eafa decemda kali 19-eafa, yon portugalik isu danmarkik isu dere francik isu britik va levetirafa kazara kalvoned, nazbason va yona tizaca isu saneliakolizira. Tela logrupena tid tela ke Ewe sane. Bak toleafa miala ke 19-eafa decemda, piaruntakaza va levetirikmordara ikarundar nume europaf play ken krimt zo exoned. Azen agvava ( 1885-1886 ) kapbure Franca is Engla va germanafo turestaxo ninked. Bak 1884, Nachtigal germanaf vestasik do konak okilik icde nendaxo biogar ise va patecta gu Togoa yoltar. Azed ta bolkafa vonera gan Germana zo bokar. Radimi surtera va Germana bak 1918, Togoa bak 1919-1922 ton konako foxiegaxo zo pakar. SDN grustaks va taltexo pu Britana is va toloya bareaca ke patecta don krimtxo pu Franca gar. Bak 1946 Togoa va GTV ( UNO ) zo adomtar, dere koason va Francafo Katanaxo. Bak 1956, lentexo ke britafa Togoa brudar enide va Gana di zo kavaniksantur. 

Tuvolruptesasa bak 1960, Togoa gan Sylvanus Olympio surimano gan vageexo zo gader. Jupason va sostarevafa is rictulokafa gaderopa, kalion vanpir volsanef nume bak 1963 zo adjuber. Sayakafa kevsokara bak 1967 va Eyadema vombik xantaf gu valentexo ke patecta korotir. Sedirgeson askir da warzafa tadlemwa zo vanovar, dana mo tanafo pako ( Rassemblement du Peuple Togolais ) va int zobeson va vamoekuca ke Taneagadesik ke Sokasane ravaldur. Bak 1986 kevsokarayovara kev vertuma kan pomara ke yon francaf sayakik zo ruur. Bak 1991, xuvanon gan sane battan va pendera va jonpakoeva is dilizera ke vedeyafa laxa naler. Banvieli, nekev rotilkadena gaderopafa is seltafa lidawicka ( yon jadif yast, tizafa rujara, otcepera ke yon gelbenik ), Etienne Gnassingbe Eyadema, zobena gan ervolia, askir da ba 1993 is 1998 gire zo libur. Dilizenyera ke bat varos gan tsunesikeem is walvedeyaf dizvesikeem zo moakler. Koboda kev tsunesikeem is taltekafa xuvara wori jupad da Eyadema taneagadesik va walpira ke yon tulodrikasik naler. Bak 2005, inafa awalkera arti riwe 40 tanda ke mepakasa engazara, va melanafa rekola bokar.




#Article 358: Izva va Tanzania (1226 words)


Teli taneafi izvafi vuestesiki va krimteem ke Roneafrika is noelafa tadavafa Tanzania is Pemba ewala isu Zanzibar tid koe Anamekoyara va Ertra bira suteks sutelayan gan dolekik ke Aliskanderia moni II-eafa decemda. Tir totarafa is kazafa nyapesikiinda icde molteem ke Araba? is India? is Roneafrika (savsugalikeem kan Ertra Bira va Kerafa Bira is India Welfa is Araba Witalu belcon yoltayar). Koeon ravet da tozi fird gubefa skeda se ixam krulded wale taneon Araba is Mesopotama is dere do krimt yo is ewala se ke Roneafrika kale Rapta (mepilkomodana widava ke Tanganyika, lanon kaike Rufiji riska). Lodelimafi cenkasiki se gan arabaf koyasik yo isu tawavopik se (Al Masudi is Ibn Xaukal is Al Idrisi) azon zo dafud.

Orara ke arabik se vane afrikaf krimteem isu ewala se ke India Welfa, ixam zolonafa abdi islamafa rekola, tulogijapayar kaiki awalkera ke Moxamed (bak 632) is kosolparsawera se wal kevlaf sagikeem yo. Mallapiyison va geexo ke Persa? Cirazik se ve tiyid mo bati afrikafi krimtki tan taneaf inkewesik yo. Gedrafa soka se moe tadava lidam ewaleem baton di nasbalayad. Konaka, tulon Kilwa sultanaxo reduyuno moni 1200, tuke moavakaza va gijarotiuca is sposuca kalion di urlijkeyed. Koyarapone ke Ibn Battuta (kobliyisa koe Tanja bak 1304) va tugrupenara va bata gola bal XIV-eafa decemda weber. Keskeon, bak 1331 bat arabaf koyapasik va Zeila is Mukdishu? is Mombasa is Kilwa Kisiwani worayar.

Krimteem ke Tanganyika is Pemba ewala isu Zanzibar bak 1498 ba artlapira ke toteem ke Vasco de Gama va tamavizva tentunon di koayar. Portugalafa? koinkewera lent Delgado evilma di tiyir sedeliapafa ise koe Mombasa gola riwe kimaweyer lize Jesus gijarotif folk zo vegeduyur. Djudilizes portugalik se gan arabik se ke Maskat (kelu ke Omana? sultanaxo) zo daneyayad. Battan se div Zanzibar is noelafa Tanganyika va sinafa aloyara di kiewaskiyid.

Maskat imamik dolge krimteem is ewala se ke Roneafrika va intafa rictula baton ruyeyer. Wori, bak 1741 viele Abu Said warzaf prostelay va Omana kouskejayar, wali (bowesik) va Mombasa, bewik ke Mazrui turestikeem, ve vewayar da kagrupeyer. Kan cenyera ke Said Ibn Sultan Maskat imamik (1804-1856) decemdafa lyumara di tenuweyer. Battan ko Zanzibar va kelu arbureyer ise va kota krimtafa widava anamstegeyer. Said va kazafa skedara do Tanarasokeem? is Engla? is Franca bokayar, kaxaason va exonera va ikapermaxo ko Zanzibar pu bata baroya taltekafa gijarotiaca. Poki awalkera wal intaf toloy nasbeik va gazaxopo ve pakayar : pu taneaf va asiaf digikseem remziliyir ; Madjid toleik va Zanzibar is afrikaf krimteem konoleyer. 

Koe levlyumara davon nazbana wal Franca is Engla, tuke rictela ke John Kirk englaf jadif ikapermik tove Madjid az Barxac inaf berik ( radimifis wali 1870 is 1888 ), bata kalion kevwayar. Miledje, ta kerelera va telo lokiewafo tanganyikaxo isu kenyaxo, kevlapuca ke britanaf vestasik isu dosita kev germanaf dositeem lizukonajayar.

Banvielu, Zanzibar sultanik dolge abic tadavaf gabot va rictula anton ware di roruyeyer. Kan dotrak ba 01/11/1886, London is Berlin, gu 10 mille mantafo krimtaxo male Delgado evilma kale Tana artexo is don Zanzibar ewala isu Pemba is dere aluboy somaliaf molt ( Kismaayo is Mukdisho is Benadir ikz- ) va sultanafa rictula anton kimayad. Bata bioga va walmunera va turestaxoeem ke europaf gijarotiaceem nelkon kizeyer, voke conya wale Umba artexo is Victoria uzda kene 1° gee witalu : va lentexo pu British East Africa Company vox geexo pu Deutsch-Östrafrikanische Gesellschaft zo gaayad.

Ta tenura va jontik walzvak nekin gan sintaf boniaraf vegungaf skedeem, Tanaragazaxo is Germana va 01/07/1890 dotrak sugdayad. Vanmiae gedraf seotayan lumisakseem, nendareba va Zanzibar is Pemba ke bana patecta zo kagrupeyer aze ba 04/11/1890 winugon zo etimayar.

Luxe Germana, kev jontika kevmadara ke yona lizukafa sanelia is jontika jalmara eksudana gan yon arabik (  tcumivera ke swaxiliikeem jupan gan Abushiri is Maji-Maji kevmadara bak 1905-1907 koe vageexo ke patecta ) ve kalion zo ralentar. Bata debala kali toza ke Taneafa Tamavageja riwe abdujijaweyer. Katectason va geja, mali 1916 Britana va germanafa Roneafrika kereleyer ; milkeem ke Kaiser ba 11/11/1918 ( dunurevla gu surtera va Germana ) oxam soe di dunuyud. Sedme Versailles bioga, joke nelkaf kevaf gijarotiaceem Germana va intaf boniaxoeem gonegkayar : Tanaragazaxo va Tanganyika bam di ristuyur.

Bal yona taneafa felirafa tanda, britanik va ristulabolk koinkeyen gan Germana betamayad. Bak 1926, va Mwas Pirdot kizeyed, i va ordafa vila ke britanaf boniarabolk ta tazukara va pula dem lizukaf gaderopaf gadesikeem. Viele Toleafa Tamavageja roidayar, rokadebala ke Tanganyika ve vanpiyir melanapafa. Dotrak sugdayan ba 13/12/1946 va zvak bralkayar : ristura ke savsafo germanafo digixo pu Tanaragazaxo zo tolodiayar. Voxen patecta zavzayar leve trusteeship ke Tanaravedeyeem Grustaks vieli va bantanafa ravalduga di gorayar.

Walion, geja va warzafo po se al doliziyir, nume va int zaleson dolge sare ke divadomtara va savsafo boniaxo, London va abduaxa tulokaliaweyer ta da Tanganyika vanpir mivvexafa az volruptesa ; batenide, ta ikaplekura va libuyun pulodik ika intaf flibik is arburera va gadera va lizukafa rictula pu lizukaf kaatoesik, Tanaragazaxo va ponanuca ke Skus Pirdot is Mwas Pirdot ekekon astowayar. Taneafa libura (09/1958) gan Tanganyika African National Union, reduyun bak 1954 gan afrikafe gaderopafe ontine is gaden gan Julius Nyerere, xulton zo wayad. Warzafa liburafa cenyera bak 09/1960 ko Pirdotgadereba rundayar. Patecta va kotrafa mivvexuca ba 01/05/1961 az volruptesuca koe xuta ke Commonwealth ba 09/12/1961 adim seotayar. Julius Nyerere tiyir bowereokilik voxe pu Rashidi Kawawa (okilik ke pakoki djubokasi va enfabdupureem) va roti iskeyer. Sokasane zo etimayar aze, ba taneaf ilanuk ke volruptesuca, wetce taneagadesik Nyerere zo libuyur. Inaf tel logijaf gaderopaf skuks tir tanara va Tanganyika do Zanzibar.

Tanaragazaxo? pu sultanaxo va koefu mivvexuca ba 24/06/1963 az volruptesuca ba 10/12/1963 al kserayar. Vanion, doevakorafa artowara divroidayar : afrikaxantafa is persaxantafa (afrocirazafa) sanelia va sultanik tizon tcumiveyer nume div ewala vaon aloyayar ise, asroidason va decemdafa vidjera, va stakepera va arabaxantaf zanzibarikeem torleyer. Radimi etimara va sokasane ba 12/01/1964, wal John Okello okilik va sinakorafa kevmadara is Abeid Karume gaderopik rojus va nelkot ke meconyanuca, kevlapaca di tudenaweyer.

Deksaf gaderopik, impavantason va gracuca ke Okello, do Nyerere battan va dotrak ta tanara va toloya patecta sugdayar. Tela tanarafa warzafa soka ba 25/04/1964 di zo etimayar. Dison va Nyerere wetce taneagadesik, ba 29/10/1964 va Tanzania Sokasane yolt zo kazawayar. 

Riguyunon ba 01/10/1964 Tadlemwa ke Tanzania kan gwaca al zo tukotrayar. Bata gwaca dimnariyir va ravalduga va Tanganyika African National Union, lizor tadles va omava ke tanzaniafa opafa selteva, ke dana nelkoteem koe talpeydewitca koe Arusha ba 05/02/1967 di zo tentuyur. Malion, koomavason va dodafa skapa Nyerere va ujamaa gaderopa koinkeyer. Bak 1977 TANU lizor do Afro-Shirazi pako ke Zanzibar jeaweyer, baton nasbason va warzaf tanaf lizor (Chama Cha Mapinduzi / pako ke Artowara) gaden gan Nyerere.

Teni 1978, Uganda ke Idi Amin Dada va Tanzania dilfur ise va gabot poke Victoria uzda olgalicur. Vexe arti konak aksat tuke sinaf sayakugol, levgason ayafa tazdepera, Tanzania va stayaso tawavo dimplekur aze dere bak riwe tolda va Uganda kalkereler.

Bak 1985, Nyerere sokokilik gorar da pu konolesik va taneagadereba va Sokasane remplekur. Battan, zanzibaraf ikataneagadesik Ali Hassan Mwinyi, ba 27/10/1985 sedirgeon di zo libur. Va ekekafa fenkura va patecta isu tulonuyara tulokaliar. Ba 1992 jonpakoeva zo rictur. Ba 1995 az 2000 Benjamin William Mkapa, godevrik ke Nyerere, zo libur. Bal sanda va jontika voldrikaca liker : va skapadeona is aids konakakola is orara ke gelbesik yo otces geja kou Burundia is Rwanda. Koe Zanzibar volruptesucevafa zoenuca konakviele dere krulder. Ba 2005 Jakaya Kikwete zo libur nume vanpir tel balemeaf taneagadesik va sokasane mali redura va Tanzania.




#Article 359: Jack Kerouac (182 words)


Jack Kerouac ( ika ageltaf yolt vas Jean-Louis Kerouac ) va kolamanafa francavakanadafa yasa pasuyur. Radimi jonvielemera koe Columbia kotla lize va nugaviputi ektudar, va konaka exava funter : birelik az divmonasik az nubakobasik akz-. Mali yuca div kota gimbafa anameda va int rundar ise dakter da tir mivraves.

Zobenon gan Allen Ginsberg nik isu William Burrough, bak 1950 va The Town  The City taneaf berpot sanegar. Konaka tanda di dilized abdida gire zo sanegar. Va patecta kotnion koolapir ise va yona lonuyafa suterinda labagalar. Va mivokafa veda ke yona twa ke Neal Cassady nik batinde malgruper.

Turkon tir koe San Francisco da aname Beat Generation batinde yoltayan gan Jack mafelasacama toz reduwer. On the Road berpot ( Moe vawa ) bak 1957 tere zo sanegar numen Jack vanpir beat brija ke saneg. Voxe lente mana saneaca kategijir. Ostik, Kerouac turestan gan gadikya va viderevanyafa gaderopafa trakula dir. Va hippie vodeem ke 1960 sanda divtirkar.

Rilizan gan ruyat is benzedrina awalker 47-daf me rotukramayason va klokera : va kagluyara va intaf grabomeem, dum Balzac ok Proust, kan Vunda ke Duluoz oxif vergumvelt.




#Article 360: Jack London (346 words)


Jack London ba 12/01/1876 koblir.

Inaf ageltaf yolt tir John Griffith, nazbeik ke Flora Wellman is gadik me djukagrupeyes va in. Vani koblira, gadikya kurer va John London zornatas va gadayordacka. Batdume velaf John yoltbetatar ise vanpitir Jack enide amidaca icde gadikye tir.

Wali 1880 is 1892, London yasa mone San Francisco irubar edje Jack laumar ise koe konaka exava kobar. Koe gaeziaxe kobar ; lustera va italtiv va in gu orekrellakesik artazukar. Dere batugale in va sutera belitir.

Bak 1893, Jack ta tcabanera va spedol kene niponaf krimteem totarundanyar. Inafa taneafa nega Zivotc kene Nipona ganon zo koswar ise gu poradro gan San Francisco Fall fela zo gableter. Azon koo United States is Canada keldutur. Dere batugale vanpitir seltevik ise ko Berkeley kotla zo dosteter.

Bak 1898 va kotla Jack London jovler aze va moavipera paker. Va intafa koswaraklitacka bam trasitir, koe uzera do yon sulemtcabanesik iku moavaneyasik iku indiik, aze berpot va The Son of the Wolf kiewatcaf sanegatar. Porfeon va Elizabeth Maddern kurer aze va toloya nazbeikya dikitir.

Bak 1902, Jack London ko London mallapir aze do yon wawaf kobasik isu moniskik baraksaton tiskir. The People of the Abyss ( Bupsane ) neva titir vrutara va bata rekola. Moifa tanda titir tela ke sanegara va The Call of the Wild kiewatcapa. Jack London solkureter aze va Charmian Kittredge di tolkureter. Azon va The Sea-Wolf suteter.

Bak 1905 Korea geja sokir ise Jack vanpir gejadogolesik voxe bak teveaksat gan Nipona zo divpatectar. Va toloy berpot retandon sanegatar : va War of the Classes titis cugunaykafa kiewatca isu White Fang.

Bak 1907, va Snark tota volmiv vegeduyuson, Jack London va tamavanamlapira vukitisa koe Australia bokar. Batlize koe Sydney bwakolamejeson zo koropexoatar ise va Martin Eden suteter. Tir 1909, Jack akoler, va Snark jovleson, ko California dimlapir. Azon va reda viunsutur aze remi 1913 ko koyara van Horn Evilma tollapitir. Sanegara va South Sea Tales is John Barleycorn is The Valley of the Moon.

Bak 1916, koe Vera Cruz bakamon gejadogolesik titir aze koe Hawaii konakaksaton tiskitir. Ba 22/11/1916, tison balemdaf, vamosin is koruyataweyes, goaspilajon awalker.




#Article 361: Jacquou tayexusik (suterot) (1411 words)


Jacquou tayexusik ( Jacquou le Croquant ) tir berpot ke Eugène Le Roy ( 1836-1907 ). Ton skulta koe Revue de Paris virda wali 15/03/1899 is 15/05/1899 taneon zo sanegar, aze ton karba diretandon. Nega va blira ke Jacquou tazukon gu sordafa mivblirizva kareizur. Mali rumeugal kali guazugal, gradilik va jiomaafa vertuma is volmalyaceem dun exur. Kle to en seltaf delt gan Le Roy zo drager.

Martissou gadikye ke Jacquou tir vey oxileem ke levetirik exus va jiomaik. Zo givat da dem tayexusikaf blay va Reignac lamone al kovilar ; radimion ko xalta zo stakseyer kire va zanisik ke Nansac biptik al adjubeyer lize di awalkeyer. Buntura tiyir volmalyafa kiren bantan va inaf vakol al aytayar. Banvielu Jacquou is Françou gadikya sutapon blid ( ordon dum jontik tawadayik bak XIX-eafa decemda ) ise gan riyomes Nansac zo onkad. Ko grostanafa mona domon ice Barade aalxopo gogelbed. Gadikya ke Jacquou di kuncawalker.

Tukramason va jaxadara abdiplekuyuna pu gadya, Jacquou va aalxo ke biptik kle djukuteyar. Kaikion Bonal adlutik ke Fanlac widama va gadiskik koemuder. Voxe bak 1822 zo basflir aze waroldon mulufter, tuantason va Jacquou erbiskafu. Inu va jontika isu fiuk stuva ugalar aze gu Nansac lamone zo kobarkar. Lina inaf renanik mali rumeugal vanpiyisa aguntanik nopeon pikserser eke va Gour groya va int titmimar.

Voxen Jacquou zo lajutunuyar nume ko pokefo aalxo gelber. Batvielu jaxadatason gu batyon jiomikaj nekiyis va intafa volkaluca, dun tiskir ise dun tegir. Va tawadayikaf blay tere lajukevmadar azen sin va Nansac lamone belcon vangid azen Jacquou firder.

Gralomeyenu gan batultik, zo kojizar. Nope sokira ke Artowara ke 1830 gu lanzara nemon divvawar. Nekev skeusa runrojura ke Vidal Fongrave aluteik abidas va lazava ke kimtik, inafa kagara tiyir astirbapafa.

Direfa tevsanda ke blira ke Jacquou di tir wana dem gubeckafa bifa. Jacquou moni lerdsanda wetce intayeldiasik va kaluca lajupartfir. Kle, arti iyeptafa blirapa, Jacquou tiyisu tel ironokik ke korikeem ke intafe sare, va guazugal rotimpavantar abdida awalker.

Jacquou : ikayolton tayexusik, tir gradilik ke berpot. Rumegal tir eaftaf, tcalayan gan copuca is askipejera. Radimion vanpir godjafe is listafe yikye kotunon grupese vaintafa gola ( Périgord ) is irubasikeem ( tawadayik ). Batcoba is inafa anduca jupad da inu va kevmadara rogrustar. Va ewava ke malyerotasik bam viwazer, kaikfison va eka ke ilkafa jaxadara.

Martissou : ok yoltackon Martin Ferral tir gadikye ke Jacquou. Yofrik ke Nansac, moblison gitadur. Koe xalta awalker radimida gu adjubera va tcabanerasusik ke Nansac volmalyon al buntur.  

Françou : gadikya ke Jacquou, sintaaf kurenik isu gadikya olgon gokobasa ta gaara va nazbeik. Copon kuncawalker.

Nansac biptikye : tir kevlidik ke berpot ise va rofavera ke jiomafa vertuma viwazer. Viele tawadayik vaon exud, do Jacquou dirgasu, to va kotak ke vura lecon dilfud. Nansac tir kliwus nuyukik is krumtik. Tir vitcaf is gilinulas boges is erbavonan. Va Herm lamone is pokefo aalxo is jontiko yofraxo ke vema digir.

Nansac biptik va kategirevaf oluikeem ilempayas nope dimpira ke Bourbon prostewa bak 1815 lecackar.

Bonal : adlutik ke Fanlac tir vonik is disik meklabuyus ta koemudera va Jacquou. Va kotrakura pu inu remzilir ise kotaver. Ise gan widik volto xuye zo tarkar. 

Lina : yikya tir rumeugal renanik ke Jacquou numen va sint di aguntad. Inafa xonukera va inu apkar kiren inu va tanafa is karafa rena muon satoleyer.

Bertrille : nikya ke Lina, kaikion titisa kurenik ke Jacquou.

Geneviève de Nansac : ok La Galiotte, nazbeikya ke Nansac biptik.

Vidal Fongrave : aluteik tir riwe ayevafa vola ke berpot. Tire va lazava ke sutik runrojur kotviele rotaskir isen va lazava ke Jacquou kevrojur kore va jiz ke Martissou al tiner. Gruadik, tir ke glastafa anameda.

Galibert okoldik : antaf oluik ke nikeem ke adlutik ke Fanlac. Int is bantan va wawikeem pomapad.

Laborie : tcabanerasus flikirik ke Nansac biptik, tir tizik volwontes is dure kugdas va beta ayikya. Inafa gayana rictula va ine tudagar nume va roti fakon girofaver.

Geltrinda ke grabom gu intyona evodara me zo kastar.

Eugène Le Roy va yona pintapafa pimtara is delt va bane sare bilder, kristeson gu grabom va seltaf is malyopas lum pokef gu godela ke jontik geltrevaf suterotik. Kiren berpot va alutara mu lomalyafa seltafa vura mukotar. Me anton tir bliranega ke jotaf tawadayik voxe dere « seltafa lingera » exonena gan sayudasik va sokasanefa lazava. Va tulafa vola ke dulkik tabis va lonjera ke bumpaf jiomik is kaikanzasa copuca kle suzdat.

Sorda va izva kle davon tikir, isen batcoba mali toza ke grabom zo rowir : « Jontikedje rosetiké, to 1818 ilana viele diveik va vema olgalicuyud isen viele Napoléon yoltan gan korobutik ke Herm lamone gu  Estudjik ke Corsika  ko Saint Helena ewala kaike bira zo stakseyer ». Kan batcoba, berpot va armor ke ugalda kazokever. Dere, dizvera va towara ke jaxadasa diotera ke Jacquou tir dulapaca.

Inafa jugemera adre kadar lomantapafa pulafa jiligara vanlaumasa remi berpot. Va tokcoba icde batyon koredik tegis koe berpot ostik rotrakut ? Kottode rorabatet da Le Roy va tolnaeleva divvawar, kodoplekuson va volaca vanmiae seltaf veem. Kiren kevaxaks konakviele pedrad. Va levlikera ke Galibert okoldik kev Nansac biptik ( gradilik kev « ikoraf » oluik ), ok tela ke Bonal kev Dom Enjalbert rotozwat. Luxe Bareaf Veem, Le Roy va tadles lomeem pintapar.

Konak pak ke tawadayikeem va sint gamdad : yofrik is vieleik is barnik is dielik. Jacquou luxeon vanpir intayeldiasik. Bata loma gu konak koredik dere tis ke Bareaf Veem zo tukotrad : tanoy goyolsusik is dere yon tozekik. Voxen ton beta intafa tawadayikafa ravalduga, kot bewik ke Bareaf Veem gan milyona zexa zo alier : aelera is volgaloduca is fereon krabera. Batcoba tir volsafa gu aultove gazase dene jiomik. 

Jacquou vanpir leca ke jiluca ke milpulikeem. Va volkalaceem ke intikeem is gabentafa gropa ke sane ke Franca ikz- pulvir. To geltreva tir ta rankera is seltaf delt vox dere kan elimafa pimtara va xo is likeso po is geltrafa izvafa bifa. Maneke belisik va kimteva dile kactar. Le Roy kle tir loon dam tawekaf suterotik iku opelon winkevaf.

Va ar unaykaf kral ostik mbi yofteyer, i va kral ke « galbusik va sokasaneroti ». Soe vokuca wan krulder. Kiren beka koredik va exoneyesa vura exud, pune soe meka tcinera gan kon askisik ok sutesik zo drager. Va ganjedasa adala ke gradilik tove ckanefa abduaxa is wituca jontikviele dace pestalet. Dere miltode ovarotifa torigira kan konak koredik zo remzilid. Kadira va broya is wiiskafa folixa gan merotisa milbavara iku tuwarzara va trak fereon zo kevaldoar.

Kadime suptafa torigira, crakera va fenkura kotviele rosolelasa va savsaf is tawadyaf vodeem wan tir pokefa. Tec vund ke tawadayaf seltay kotlize muxawer. Voxen batcoba va grabomeem is blira ke Eugène Le Roy me firugar. Jontik malyopasik va in gu is voltaireevafa is rousseauevafa prostewa nope po ke inafa viltera kavaniksantud. Eugène Le Roy belcon tir suterotik is funeyasik nume meviele klabuyur da va seltafa malyopara arpumayar ise va gaderopafa trakula muxayar ise va trakusa nuyuca ruyeckeyer.

Mali milgugal, suterotik tir alkafimaf is sokasaneevaf ise tir ke Franc-maçonnerie rijay. Va tawadayikafa copuca inton pimtana efe me al blidayar, voxe soe tir yastaf gu tawadayafa tamava larde va jotugal koe diel lanedje al tiskiyir. To bata dizvera ba geltruca is inyona grupera va dafura va uga mu jontik inaf suteks al noveyed. Va zugafa malyopara va alkaf pukeem dere katrasit, i va tana inafa gelukafa watsinda. 

Berpot me anton tir geltrevaf is malyopas : wan tir sorda nume va belisik ko stuveem ke Jacquou estobasir, i ke votcukaf koredik fereon andaf. Tire, gradilik va jontolafa kotavera zo levgar : seltafa inde su wit, vox dere renafa. Mali ksera ke Lina rumeugalaf renanik, Jacquou gan Galiote nazbeikya ke Nansac zo zoer, voxe va Bertrille tere kiblar.

Batcoba tir taneafa bora ko inafa lyumara va kalfelira va ske is pesteem. Azon inafa tiskira va tamava kan konaka za vegeduwer : adlutik va inafa kotavera bokar voxen to duxara ke blira va anda ke yikye loeke di glotcar : jiz az koflintara az grustara va kevmadara. Va koblira ke koredik tcoket. Batcoba gan zolonuca ke tiskira ke Jacquou koe loletafa is lotuwavafa vema ke Périgord gola zo tukotrar, dum koe Barade aalxo.

Ostik Le Roy va man vergumvelt mu berpot al abdiwiyir. Wit, tavera ke gradilik gan tuseltara ( tadlera az grustara va kevmadara ton lospa ) is turastara nope tiskirapa sume wideytafa is tawadayikafa blira koe tuwavaxo zeitafo gu stuva is nuyuca is tama belcon zo dear. Kle aala zolonon yordackar, me anton banugale kobodon gu pilkot. Tir pakack ke vanamaf frezeem ke sanegaf berpot.




#Article 362: James Michener (227 words)


James Albert Michener ( 03/02/1907 - 16/10/1997 ) tir amerikaf suterotik, i aptik va izvaf berpot.

Michener al suter da va intafa evla ke koblira isu xo me grupeckeyer. Gan Mabel Michener brogadikya koe Pennsylvania soka ton Quaker vexeem zo gaayar.

Inafa suterotafa klepa bak Toleafa Tamavageja tozuwer edje tir rikulik dene totervolia. Keve redjel vagee Pacifika Welfa va biraf izvopik yordar. Kum intyona straga is liteem va taneafa neva suter, i va Tales of South Pacific nume gu Pulitzer Poradro bak 1948 zo gabler.

Michener va mon 40 berpot al suter. Wetce sutesik va izvaf berpot zo torigir. Va yona izvafa bifa walbuson va sordik al pwader enide va vieleuca ke rekola is sare loeke pestalesir. Tawavopa is tuwava tid miv korobackik ke inaf grabom. Va berpot ton korundarapa ik tuilkara va tawek jontikviele al bokar.

Bula aname koblira ke Michener idjon ice inaf suterotaf grabom tigir. Koe lo berpot, in mali xanta bokar enide va refa tamava di lasoltrakur ise va amerikaf selt is runda gina gan Tanarasokeem koe tamava di gildar.

James Michener tiyir famaf va amerindiafa lazava. Tiyir tan taneik miniepeson zobeyes. Indiafa watsa tir dilizesafa koe inyon berpot ( Chesapeake is Centennial is Caribbean vaon vrutapad ).

James Michener va jontiko poradro isu semek remi blira al kazawar, grewanon gu inafa jontika disafa erbaziliwalera pu kotla ik nevaxe ik tcila ik sodegara.




#Article 363: Jane Austen (1706 words)


Englaf berpotik, Jane Austen ba 17/12/1775 koe Steventon Rectory ( Hampshire ) vagee Engla kobliyir. Tiyir pereaf nazbeik is toleafe nazbeikya ke anyustocafa yasa. George Austen gadikye tiyir gertik. Cassandra Leigh gadikya tiyir vey Thomas Leigh tiyis dotagadesik va London bak gazugal ke Elizabeth I. Gadikyafe veygadikye tiyir gertik voxen bane veygadiyefe anton tiyir nubaropesik.

Ziliduks ke Austen yasa tiyid moraf nek erodaf ; sinafa tolvegemafa mona tiyir plinafa : dem aal is werda is diremafa kelda is dere baplaxe. Grupet da jotafe Jane, dum Catherine Morland gradilikya ke Northanger Abbey berpot, koe werda va krimpafa preima do Henry abdualbane berikye ik Cassandra berikya djukatitkrafuyur. Va tawaday is aalticumara albayar ise leve muvara fereon vulteyer.

Bak 1782, Cassandra is Jane ko bema belcon zo stakseyed, ko taneon Oxford den tcema gadena gan nyobrikya, az ko Southampton, az ko tere Reading den Abbey School reila enintena gan guazafa Latoumelle W-ya. Vayara nuve me tiyid puskesa larde va jontik nuyugal radimi tanoy ok toloy kobas rielaf bartiv dadiyid.

Dimon dene yasamona moi bimulafa otcera nope konakakola, toloya berikya va gaara tuke yasafa prilara ( toloye berikye al tiyid kotlik koe Oxford ) is moekote sivakaf gadikyef nevak tukotrayad. Jane kimiskon ronobeliyir nume belipiyir : va Henry Fielding is Samuel Richardson is Tobias Smolett is Lawrence Sterne is alporkaf ezleem ke William Cowper is kotgrupafa neva ke William Gilpin icde « irpe ». Skeura va matela is patectoy tir tana dalafa klita ke englaf berpot. Belira va yona pulotafa neva is abic izvak is moekote berpot. Austen yasa tiyir belipisa va berpot ( pestakevaf ik Goth indaf, fure di tid xultugal ke Ann Radcliffe ). Banugale berpot decemon zo sanegayad ise drikon is gradjokon tuke pridus nevak sure reduyun zo rolusteyed. Belira radimi sielestura volunt zo askiyir. Tire Jane va francava az italiava raveyer, meseramon gidankayar, gilasadayar ise zovdayar ( lekiewon dam Cassandra ), gruklawuyur ise tire jontikviele stuteyer, i ksubeyer va kota tegira vrebafa gu intafa ikra isu ema enide va bali is kurera egackayar. Ke batyona tegira, Jane va stutera ( bak jotugal  is belira ( remi blira ) nuvabdualbayar. Austen nazbeikeem, do pomara ke konak kosayik isu vegungik va wenya dere skeuyur numen ferefa zirsera koe baplaxe ( idulugalon ) ok kapaxo ( fentugalon ) zo getcayad.

Cugtel ke Austen yasa gisuteyed : gadikye va fanya ; Austen W-ya va alporkaf blok ; cuge berikye va undeks ta kotlafa fela ke Oxford ; is dere va yona drunta buneyene gan kottel. Jane Austen jotapon toz suteyer, ape bristuyune gan jontika yasafa tula. Kot suteks ke yasa bak fentugalaf sielcekap dun zo flideyer. Ine gu nega va int davon vodjuyur, don pilkovon weznara va pestakevaf berpot banugale urmaf. Jotaf grabom videyen is trumon ksudayan gan miv dalint ko baroya nuka vergumveltafa gu I-e karba azu II-e azu III-e, vas gevackas kiewaskiks ruldad, moekote ede trakut da wali santolda is sanperda ke sutesik al zo ponayad. Tulon Love and Friendship ( Rena is Nuca ) twaberpot ton komafa nuyuca nuve di vurjeyesa va Victoria gazikya.

Gu puve ke wenyura is belira is sutera is gozara is prilara, tele ke stutera fure di zo loplekuyud, i ke stutera tisa pakap ke seltomafi blira ke Steventon is pokefa wida. Ostik,  yik ke bata pula ke selt va to katecta riwe tanafa ta kakevera dadiyid numen batcoba kle tiyir xonyo ke kurerafa malpokolera ( va benelafa yorda ke sirta koe nega ke Northanger Abbey berpot oku Pride and Prejudice, tulon ).

Mek delt va banugale Jane Austen al zo vider. Tanoy zovdaks va ine gan Cassandra berikya krulder isen pimtara tid riafa. Tanoy sugdalas pimtas blayak icde Jane tir : « Jane tiyir listackafe is omafe is glabafe, dem anamkackaf tcoreem. » 

Tela lozolonafa klita cenkasa icde Jane Austen tir larma dem twa suteyena gan ine pu Cassandra, i pu berya ape tiyisa tel lopokef korik remi blira. Bata twa va min icde rekola ke solparsara ke toloya berikya benelon cenkad, i icde debala abicviele dilizeyesa is cugviele trelafa. Ostik, gripokolesison va blirizvopikeem, Cassandra lapteyesa va mevilayana twa gu kotcoba co rotafiasa va ilkafa is renafa blira ke berya trumon is meklabuson di divkarleyer. Videyena twa soe tid kawoda dem blifa is atedafa is trukafa dizvera icde anamefa tamava isu korikeem. Isen sinafa luvakuca voldum koe pwadesa veda gan tujadiara me zo tuzijnayar. Tulon, « Hall W-ya, ke Sherboume, arinton va nazbalawalkik abdievlon al radekar, nope vuderapa... nuve. Tce... ape va kurenikye medovoron ve disukeyer. »

Soe Austen nazbeikeem atrir isen yasa toz tcastawer. Nazbeye va int inked, tele lojotafe va biratotervolia denfid ( to astirbafe sare ke englafa geja kev Francafa Artowara az Napoléon tir ). Voxen luxeon Cassandra is Jane va gabentafi is ferefi bali ke XIX-eafa englafa decemda di giyid : dun tiyid kaelik, i Cassandra nope abdievlafa muluftera koe Antilla ke aguntanye. Luxe Jane, inafa renafa blira wan zo megruper.

Bak 1795, Jane Austen va twaberpot vergumveltkiraf gu Elinor and Marianne bokar, i taneaf siatos ke titis Sense and Sensibility berpot ( Ova is pestaka ). Sure tenukeyen az volunt beliyin kabdue yasarijay, gu toleaf zo radimifir. Abdaraf vergumvelt ke ban toleaf berpot tir First Impressions ( Taneafa litera ) aze vanpitir Pride and Prejudice ( Intotcuca is Abdimalyeks ). Azen bak 1798 va Susan ( vanpitis Northanger Abbey ) suter. Bat baroy berpot, ton tozuraf tazuk, wali inafa tol-saneafa is tol-alubeafa tanda kle zo suteyed. Bata taneafa redusa rekola levgon nonuyuna ( abdi riwe amlitafa sanda ), nekev radimifa yona zolonafa nuskera, va lana veda kotrafa gu jotugalafa seramuca isu kaluca bilder. Bat taneaf ekemaf yawaks ke Jane Austen va yasa me nudivrijayayad, voxen grupet da George Austen bak 1797 va lan piskusik gu First Impressions nubasuteks me lajudulapayar.

Bak 1800 Austen W-ye riwe tise per-sandafe va bulura levgon kiblar nume va Steventon mu widavafa is glabafa blira ke Bath jovler. Bata laizafa relmera va tawafayafa Hamphire gola gan Jane vol zo karolayar isen, sedme vunda, ine givanon nuve vijeyer nume dum Anne Elliott gradilik ke Persuasion, « dace amlitason va ilkadera va Bath di linveyer ». Batugale ukeaf albasik va berpot ke Jane Austen ko Bath rovebefoltur, voxen inaf gradilik banlize me djukabliyir. Bak 1803, tuke ape walpira ke Henry, nubasuteks va Susan berpot ( diref Northanger Abbey ) ika sanoy sterling pound talolk pu piskusik yoltkiraf gu Crosby zo doleyer, voxen bantan di vulkuyur.

Ba 21/01/1805 awalkera ke Austen W-ye va ayikyeem ke yasa ko esafa is argefa bliradebala lubesiyir. Sina va videra va « walnafa » gubefa bliracava flecuyud. Isen banvielu Austen W-ya is Cassandra is Jane va fukorlara ke Austen berikyeeem pakon di rupteyed, trabe va sinafa rotarapenina mantukuca is rustasa tufa. Mana debala banugale me tiyir riafa vox meerodafa. Toloya berikya va kota kurerafa rieta is zivolafa nek pluktafa suskera ke jotugal gojovleyed nume va spupiackafa blira ke kaelafa yikya trobindayad, ton movebara gu worara is sodegara is lorbura, is ton suskera ke belira ik sebura icde tamava, silukon viunsuson va jontik Austen rumeik, i va nutik, anamtaveson is pirdason is codason kare klaa ik aflica ik goaspil. Ewava lorbon videyena dene yasafi nami va « abegafa Jane ziavya » ke austenafa vunda tir vey bane sare.

Wori bak 1808, baroya ayikya va Bath bulud, me batceson luxe icle Jane, aze radimi jonvielera koe Clifton az Southampton, ko varnap ke Chawton wida poke Alton keve vawa wale Salisbury is Winchester inkewed. Benele ke grupen grabomeem to banlize di zo suteyer. 

Bak 1809, Jane Austen va dulapera ke Crosby piskusik va gelkeon lusteyen nubasuteks giopon gire lasunekir nume di govedimluster. Wori bak 1811, Sense and Sensibility berpot, i parmaf tazuk ke Elinor and Marianne evlon gu 1795 gan Thomas Egerton londonaf piskusik zo kevnaler. Jane katecton gu worara den Henry berikye va yotca tuwadar. Neva bak santaneaksat zo sanegar, droon gu 15 Shilling talolk. Batcoba tiyir kiewatcama. Taneafa piskura arti tol-sanoy aksat zo tenutceyer numen Jane va 140 Pound talolk kazawayar. Bata itaya tiyir mepokolena is drumbafa erba mu ine va int gituvaleane gu morapaf pol is gidadise va vuga erba ta vagera is ilkafa ixalara. Sense and sensibility berpot yoltiskon zo sanegayar numen dene yasa ant Cassandra nugrupeyer. Jane va va nuskera va First Impressions berpot kadas Pride and Prejudice bam bokar aze va warzaf berpot toz suter, i va taneaf ke milgugal : Mansfied Park.

Pride and Prejudice ika 110 Pound talolk pu Egerton bak santaneaksat ke 1812 zo doleyer aze ba 29/06/1813 droon gu 18 Shilling talolk zo sanegayar. Taneafa piskura tiyir vas 1500 tula. Moe moak, beliyit : Pride and Prejudice. Berpot. Ton baroya karba. Gan sutesik va « Sense and sensibility ». Banviele kiewatca tiyir loeke gijafa. Taneafa piskura arti tanoy aksat zo puskeyer ; toleafa mali santaneaksat zo amuzeyer, miledje dam toleafa piskura va Sense and Sensibility. Arti tanoya tanda, tiyir Mansfield Park berpot numen 1500 tula bad tevoy aksat zo doled.

Ta alubeaf berpot ( koton suteyen koe Chawton ), i Emma ( taneon piskuyun vas 2000 tula ), tarkon tarizayan pu ikagazase sersikye, Jane Austen va piskusik joke John Murray betayar. Emudera ke saneg tiyir donafa isen Jane Austen taneatomon goreston zo malyopayar, gan miv Walter Scott ( zavzatas zardaf mafelasik kali awalkera ). Zo derbepeyer. Wori ayoltuca ke Jane va kiewatca me di acagiyir. Neken Jane akladase va rekodaca va abdifa blirinda meinde di betayar.

Ikagasaze sersikye djumeyer da Jane va izvaf berpot ilamsiskepes va dalintafa Coburg gazayasa di suteyer. Voxen sposon vidguyur : « Va belira va izvaf berpot me guzeká lidame va kona alaakafa ezla. Va man lag goreston me co djuboká, vaxeon rotir iyelon gu jinafa blira. Ison ede menuleson va int is tamava xuye co tcedeté, pune va vrayara abdi tena ke taneaf luz co riwé. »

Bocaf berpot ke Jane Austen, i Persuasion ( Kobuivera ) ba 08/08/1815 zo bokayar, bak nuskera va Susan berpot vanpitis Northanger Abbey. Ine va sin piskuyun me di wiyir kire abdi tenukera va Persuasion astirbon ve akoleyer. Titi 1817 enide loon poke Lyford selaropik di tigir, pune va mona keve College nuda poke wevala ke Winchester koirubar lize kadimion mulufter, ba 18/07/1817 tison balemtandafe. Koe wevala ke Winchester zo kotawayar neken caxaf kosuteks balumayan gan yasa moe tilmu va rokarolana duga ke inafa adala anton drigdar volse va inafa vreda betote aflar.




#Article 364: Jean-Auguste-Dominique Ingres (512 words)


Jean-Auguste-Dominique Ingres tir francaf lingesik isu dingeltusik. Bak 1780 koe Montauban koblir. Jean-Marie-Joseph Ingres gadikye ( 1755-1814 ) tir lingesik is zikesik ise va nazbeik gu lingera is dingeltura wavepon kotaver. Bak 1791, santandaf va Gazaf Cultim ke Toulouse denfir lize va lingeropa is dingeltura mbi taver. Kali bliratena, Ingres jontikeke dun dingeltur. Francavafo violon d'Ingres muxadjo tir nope bana toleafa kubla ke lingesik.

Ingres dem siskesa ozexa bak 1797 ko Paris mallakir aze va lingexo ke Jacques-Louis David denfir. Bak 1801 tuke Staksenik ke Agamemnon va taneafo Roma poradro war. Nope gaderopafa debala, va Villa Medici koe Roma davon me rovokallakir. Wali 1801 is 1806 koe Paris, va jontik delt bokson malyedatan gan malyopasik linger : Delt va Philibert Rivière is Delt va Rivière W-ya is Delt va Napoléon Bonaparte.

Bak saneaksat ke 1806, Ingres ko Roma mallakir. Kali 1820 di zavzagir. Remi 1806 ik 1810, weetce emudenik ke Villa Medici, va grabom ko Paris gostakser : Kolavasikya ke Valpinçon is Jupiter is Thetis. Voxen bata trutca va parisaf malyopasikeem me dulaped. Battode koe Roma djukuzavzagir nume blidatason va jonkaf lingen ok zovdan delt di goskur. Bak 1813, Ingres va Madeleine Chapelle jotafa gemiasikya kurer. Va jontik delt va kurenik kaikion di skur. Tel losposaf kaatoeks tir levetirikya mamadasa is altosotcesa kabdueon, lingeyena sedme seroy ke 1818, koe Turkafe kolavaxe trutca ( 1862 ).

Remi 1820 ik 1824 Ingres koe Firenze soker liz va savsaf milravesik dene lingexo ke David kazokever, i va Lorenzo Bartolini balumasik. Batugale va Fuxa ke Louis XIII trutca linger, i va jafaks ke francafe bowere mu wevala ke Montauban.

Bak santaneaksat ke 1824, Ingres ko Paris mallakir ise va trutca wonatana koe Bontay dositar. Ina va seramafa emudera kazawar kire tir rape tela lokarafa pulukafa prostewa kimbasa va Ketyanya ke Raffaello. Lente Ingres, Delacroix va Stakera ke Scio atoeyer, i va exaksa va pestakeva. Banvielu Ingres wetce pulukaf lingesikany winugon zo kagruper. Va Légion d'Honneur poradro seotar aze den Yambacultim bak 1825 zo libur. Va lingexo koe Paris fenkur aze va jontik vayasik tazukar. Bak 1829 wetce tavesik ke Yambabema zo koflir. Remi 1835 ik 1841, Ingres va play vas gadesik ke Villa Medici koe Roma kereler.

Inaf kurenik bak 1849 awalker. Va Delphine Ramel bak 1852 tolkurer. Ine tir 43-dafe neken in 72-daf. Ingres kali bliratena ba 14/01/1867 koe Paris dun linger, ba klaa vas 86 tanda.

Vayasik ke David, Ingres kan izvafa lingera is vundopafa nakila is savsavafa koswavara va int al lasuruyer. Voxen wetce kaatoesik va warzapulukeva zo lajukagrupenser. Grabom tcalas va inafa winugafa ziliyara, i Fuxa ke Louis XIII, gan Dimblirugal zo koswavar. Kan ukzesa kobara, Ingres va ilkaf martig merankes va geltruca lasuzomeyer : « Martig sotir tuwava », suteyer. Acum va klokarsana is bumpusa listuca ke David ilfir nume dene teca zeviandara wal warzapulukeva is pestakeva is geltreva tigir. Inaf grot tid delt is lebaca lodam izvafa lingeropa. Beka taneon Ingres tir zovdasik, pune va kseva katcalon grusaver inde koe Kolavasikya ke Valpinçon trutca isu Delt va Broglie sersikya isu Delt va Moitessier W-ya isu Ketyanya sontesa va trudu rowit.




#Article 365: Jean-Baptiste Molière (1426 words)


Jean Baptiste Poquelin ( suteroton grupen yolton gu Molière ) ba 13 ok 14/01/1622 koe Paris koe Franca koblir, nazbeikye ke Jean Poquelin tcalistiasik is dolesik. Bak 1631 bantan va fli va tcalistdafusik is mawazanisik va Gazik luster. Gadikya ke Jean Baptiste bak 1632 awalker azen arti tanda gadikye tolkurer. Viele toleaf kurenik bak 1636 awalker, Jean Poquelin va aluboy laptes nazbeik dikir. Bak 1637, joke nazbeik gadikye ke Jean Baptiste va remzilira va fli va tcalistdafusik is mawazanisik va Gazik seotar.

Jean-Baptiste koe Orléans va rokopa vayar voxe va rokopafa klepa di ebgar. Kali 1643 va fli va tcalistdafusik funter isen lanecket da banugale toz wenyur.

Bak 1643, in va gadikyafi konolekski kazawar ise va fli va tcalistdafusik remzilitini pu berikye ebgar. Jean-Baptiste va Béjart wenyayasa stier ise ba 30/06/1643 do in va L’Illustre Théâtre redur. Jazubi gan Beys is Clérin is Bonnenfant is Pinel is Madeleine Malingre is Des Urlis is konak Béjart ( Madeleine is Geneviève is Joseph ) is Jean-Baptiste Poquelin zo sugdalar.

L’Illuste Théâtre bak 1-aksat 1644 ko Métayers texuxo koe Saint-Germain gasta koe Paris inkewer. Senurakobara zo skud ise balemoy lexusik zo seged. Ba 28/06, Jean-Baptiste Poquelin va Molière toriyolt taneon narar. L’Illustre Théâtre va La Mort de Sénèque ke Tristan L’Hermite is Le Jugement Equitable ke Charles Le Hardy de Mareschal zirser. Sistu va yon erbazvak kalion kakever nume ko Croix-Noire texuxo grilizeblir. Kiewatca wori me tiyir lanafa. Ostik adlutik ke Saint-Sulpice va sin div adlutaxo lagaloyar. Radimi konaka taneafa zirsera, Molière beitarazubier. Rostintkirik va in onkad nume kieweganarid. L’Illustre Théâtre bak 1645 konjewer. Nope bozeem koflintayanon, ba 02/08/1645 zo divflintar.

Radimi konjewera ke L’Illustre Théâtre, Molière is Béjart yasa bak 1646 va Paris bulud. Madeleine Béjart va Epernon dacik nendasik al ixam dikir numen battan pu warzafa lospa ke Molière is dositikeem va intaf yolt miazilir. Wenyalospa ke Epernon dacik, taneon gadena gan Charles Dufresne koe Bordeaux omavawer. Koe Languedoc nelkon flikoyar nume ko Pézenas arinde omavawer. Va Provence dere worar. Moni 1653 ko Lyon koirubar. Molière wetce buskawenyasik kan La Jalousie du barbouillé az Le Médecin volant batugale lanamon bokar.

Bak 1652 lospa va istrera ke Conti sersik sumpar. Bal sokera koe Lyon, wenyusikeem ke Conti sersik va toloya warzaca sutena gan Molière zirser. Toloya buska dem aluboya unecta : L’Etourdi, ou Le Contre-temps bak 1654 koe Lyon, is bak 1656 Le Dépit Amoureux.

Mali 26/02/1656 koe Narbonne lospa konakaksaton jonvieler. Ba 09/12 koe Agen tigir. Ba 16/12 koe Béziers va Le Dépit Amoureux taneon zo zirser. Runi 1657 koe Lyon az Dijon lospa jonvieler. Bak 1658 gire tigir koe Lyon az Grenoble bak Kapa az tere Rouen. Bak 10-aksat Molière is Béjart yasa va Paris dimlapid. Kiewatca ke L’Etourdi is Le Dépit Amoureux nazbar va dulapera ke Monsieur, i ke berikye ke Gazik, dan pu sin va intafa nendara kserar. Ba 24/10 kabdue gazik is aboyikeem, lospa va Nicomède is Le Docteur Amoureux liona zirser. Ko Petit-Bourbon wenyaxe lospar lize do yon italiaf wenyusik gopakar. Batugale batyon italiik zirses va Commedia dell’arte tid urmapaf numen Molière, daletoe lospagadesik, do emudesikeem va int govandelvejar.

Bak 1659 kan Les Précieuses Ridicules va kiewatcapa Molière soe kazawar. Tir liona klecasa va latugedelara va francava is yona vanklara va durimuca ; batcoba dinena gan yon korik djumilaskis va bliracava pimtana koe konak saref berpot, moekote telyon ke Madeleine de Scudéry. Batinde bata wenyaxa va wenyagadesik Molière kabudar ise ko saref suterotaf kevudereem va in askoar.

Bak 1660, wenyusikeem ke Monsieur va Petit-Bourbon bulur nume ko Palais-Royal inkewer. Italiik dere doon piyid, voxen ton lomiltaf kredeem. Italiaf wenyusik vanmiaeon tid tanoy Arlequino ( Joseph-Dominique Bianolelli ) is tanoy Trivelino ( Domenico Locatelli ) is tanoy Scaramuccio ( Tiberio Fiurelli ) krupten wetce feliik ke Molière. Konaka milsarefa nega va Molière pimtad inde ine va intafa exava va wenyusik is wenyuramartig tcampuson va Scaramuccio raveyer, isen lanet da va Commedia dell’arte Molière malsavepeyer. Batcoba nuvelar denafa ede Sganarelle koredik zo krupter. Man koredik male buskaf zanisik koe Sganarelle, ou Le Cocu Imaginaire tolawir. Ba 06/04, ba awalkera ke Jean nastolafe berikye ke Molière, va fli va tcalistdafusik va gazik wenyasik tolplekur. Kali awalkera va fli di suyur.

Va widavikeem puveyeson, Molière va aboyikeem loon lapuver. Bak 1661 wenyusikeem ke Monsieur va gradilafa buska zirser enide inaf sutesik nedir da va arcoba lidam liona grusuteyer. Neken Dom Garcie de Navarre is drunara va lickuca kiewaskiwenser. Azon, Molière koe L’Ecole des Maris va losanefa buskura di tolaskir lize va Sganarelle koredik tolnarar. Bata wenyaxa wetce abdiaca va Eyikfamik zo rokrupter, larde Ariste koredik va konaka adala dum telyona ke Alceste dir, beka anameda ke L’Ecole des Maris tir loglastafa dam tela koe Eyikfamik. Bak 8-aksat, Molière is dositikeem katectad da kabdue Aboyikeem bak Deasereem va Gazik firvin gan Fouquet koe Vaux-le-Vicomte lamone va Les Fâcheux zirsed.

Lente zugaf urayareem va inafa ilkafa blira is L’Ecole des Femmes, bata wenyaxa kruptena gan nikeem da tiyir voltarkasa va baskanyeem, bak 1663 Molière fargukar volmiv zirseson va toloya trelafa buska dolizison va yoltatana buskageja. La Critique de l’Ecole des Femmes wenyaxa va atatcereem ke yon vuroles nakilawiyis koredik konakilar, solve L’Impromptu de Versailles ara va lospa ke Molière va int egasa abdi warzafa zirsera dalinger. Wori wickit da Molière va gazafa progera kagir larde ba 01/06 Louis XIV va turwi dem 1000 livre talolk  puon getcar. Batvielu Molière vanmiae gelukikeem ke gazik zo ropatar nume kabdue Aboyikeem abdi widavikeem va yona wenyaxa lolofereon zirser. Tulon, Le Mariage Forcé wenyaxa koe Louvre Berma bak 1664 va Gazaf Deasereem paker, solve Les Plaisirs de l’Ile Enchantée kapa koe Versailles tir katecta tori taneafa zirsera va La Princesse d’Elide durimafa buska. Bal bata kapa koe Versailles, wenyusikeem ke Monsieur va Tartuffe warzafa buska dere zirser. Neken watsa icde alkafa murkuca va in kalion mopour nume mu sutesik va yona warzafa vakorkiraca kolizir. Soe, Molière va gazafa trumuca al nukagir larde, ba ailkera ke Louis taneaf nazbeik, povakikeem tiyir miv Louis XIV is Henriette ke Engla ( ikaberikya ke gazik ). Voxen nazbeik kadimion mulufter.

Lente abidaf skujereem kiewaskiyis da Tartuffe zo pouyur, Molière vukter ise va Dom Juan kevudapasa buska volmiv zirser. Azen Louis XIV dakter da kan turwi vas 7000 livre talolk va Molière istrer. Tela taneafa wenyaxa zirsena gan Warzafa Gazafa Lospa tir bak 1665 L’Amour Médecin barunectakirafa buska. Gazafa Lospa trenar da va yonar sutesik dam Molière zirser, voxen bak santoleaksat wenyasik do Jean Racine folvasutesik selewer. Bantan pu Molière va Alexandre le Grand warzafa folva al odiayar voxe kadimion gorar da koe Hôtel de Bourgogne gan kevlafa dosita in di zo zirser. Vrati wan tir tapedafi voxen Molière va Racine gu niaaf artpisik di krupter.

Bak 1667, kan L’Imposteur vergumvelt, va zirsera va Tartuffe tolyovar voxe rodjer. Kiren roti ke abidafo pako trenar. Retandon Molière astirbon ve akoler. Va Le Sicilien, ou L’Amour Peintre tanoya warzafa buska rowarzer.

Bak 1668, radimi abrotcifa akola Molière toz tolkobapar. Va Amphitryon is George Dandin is L’Avare baroya warzafa buska volmiv zirser ise ta warzera va La Folle Querelle weznaks va Andromaque ke Racine dere va Suligny pomar. Bak 1669 koe dokotaf dum re grupen siatos Tartuffe buska tere zo zirser. Molière icde warzera va Monsieur de Pourceaugnac grankabuska do Lully dere dokobar.

Bak 1670, pu Molière va detce ta Les Amants Magnifiques enidafa wenyaxa, to Louis XIV bazer. Miv gazik co djumalbayar da koe bata wenyaxa co zirseyer. Neken arti anyustoy aksat, Gazafa Lospa va Le Bourgeois Gentilhomme warzafa grankabuska zirser. Kan Jourdain Weltik istef koredik va klecara va Jean-Baptiste Colbert erbeldik jontiktan al wid.

Bak 1671 do Lully ta warzera va Psyché Molière bocatomon kobar. Psyché tir grankafolva ta dana Philippe Quinault is Thomas Corneille ( berikye ke Pierre Corneille ) dere dokobad. Bata wenyaxa kaliarson zo warzer isen Molière wetce folvasutesik me zo krupteyer, batdume emudera va Psyché tir zakodapafa. Numen zirseson va Les Fourberies de Scapin buska, Molière va italiaf martig tolkiblar. Bata buska va tari vanimpar voxe va Boileau volpuver. Bantan di kalir : Koe bat kipeaf eyelt liz Scapin va int koeyeltar, Va sutesik va Eyikfimik men kagrupé. Retandon tela taneafa zirsera va La Comtesse d’Escarbagnas dere dilizer. Ba 17/12/1671 Madeleine Béjart awalker.

Bak 1672 Molière va Les Femmes Savantes klecabuska warzer. Pierre-Jean-Baptiste-Armand Poquelin toleafe nazbeye ba 01/10/1672 zo ailker voxe arti sanka awalker. Bak 1673, ine ta ara lexakiramafa buska do Marc-Antoine Charpentier jotaf lexasik kobar. Koe Le Malade Imaginaire buska Molière va yorida ke akolafimapik zirser voxe beonapon bal balemeafa zirsera kodeonaweper. Den int zo dimstar voxe arti konak bartiv mulufter. Armande kurenik va gazik govoser enide ine kristevon zo di kotawar. 




#Article 366: Jean Nicolet (522 words)


Jean Nicolet ~ Francaf vestasik va Amerika

Jean Nicolet tiyir francaf kotgrupaf vestasik bak taneafu acku ke 17-eafa decemda.

Va Uzdapaxo Gola koe Kanada vestayar.

Kudja va Jean Nicolet lente Green Bay widava ranyer. Oklinda sol kudja diveksoyewer. Poke Nicolet bazesa bopica tir : « Bak 1634, Jean Nicolet, nik ke Samuel de Champlain ke Warzafa Franca, ko Kerafa Domega kene krimt ke Green Bay talte mon tanoye mile artlapiyir. »

Min trakut da Jean Nicolet tiyir tel taneaf europik koyayas kal noelafo Wisconsin tawavo. Izva ke bat kotgrupik tir dulapafa is tanafa.

Jean Nicolet bak 1598 koe Cherbourg koe Franca kobliyir. Gadikye tiyir gazaf kutcupsik wale Paris is Cherbourg.

Nicolet koe Allumettes ewaleem iste Ottawa kuksa irubayar, vanmiae diliokaf amerindiaf grelt. Se va Algonkin is Huron ava isu araya raveyer nume tiyir walkalisik va Iroquoi saneik is europik.

Bak 1620, koe Québec winka koirubar. Do Nippissing grelt lerddon bam irubar.

Bak 1624, Jean Nicolet tir walkalisik. Arti lerdda do yon amerindiik, ko Warzafa Franca dimlapir. Bam tir winugaf walkalisik ke Warzafa Franca, zolonapaf is targapaf play.

Jean Nicolet va Nippissing amerindiafa yerumanikya. Bak 1628 koe Québec nazbeikya veyon kobliyir : Euphrasie-Madeleine Nicolet ( 1628-1689 ).

Bak 1634, Franca gazik pu Samuel de Champlain eruyur enide in va taltafa vestara grustar. Gazik va toloya danda taon diyir. Taneon, Ottawa grelt isu Winnebago va sint kobodayad. Batdume almakazara tiyir esafa, voce erbaklitapa tiyir. Gazik kuraniyir da Champlain va Ottawa is Winnebago kodilir nume va kazara tolnover. Toleon, gazik pokoleyer da Champlain va kelda kal Sinia di co trasiyir. Kotavon, Winnebago trogarn va « Birasane » sugdalar. Rotir da Winnebago grelt poke bira al sokeyer.

Champlain tiyir guazarsaf enide va koyara miv bokayar. Va kobara ke Jean Nicolet al karolayar nume puon eruyur da in va vestara bokar.

Koyara ke Jean Nicolet kal Winnepago gola ( 1634 )

Batcoba di tiyir tela tugeltrapara ke Jean Nicolet. In va Warzafa Franca buluyur ise va koyapara bokayar, va cugunaykafa stuva. Do lospa dem konak kazik isu Huron nyapesik, kan almukwidkot mallapiyid. Nicolet is intafi soli va megrupeno tawavo koluyud.

Taneon, malu Sault Sainte Marie lize telyona uzdapa va Saint Laurent bost zokeved, lenton ve koyayad. Azon, kal kosmana Mackinac ewala loon geon trenayad. Kaike bata ewala, Nicolet is nikeem va Michigan Uzda ronuvelasa birapa artlapiyid.

Nicolet va krimta ke Michigan Uzda kal Puants ceda ve kenolapiyir. Re, Puants Ceda yolt al vanpir Green Bay. Viele Nicolet divtotaweyer, va diliokaf Menominee grelt kakeveyer. Kalion vanpiyir nik.

Nicolet bam vangrupeyer da Winnebago grelt, « Birasane », pokeon tigiyir. Walzeteson gu intafa artlapira va staksakirik bam stakseyer. Abdi kakevera do yon Winnebago saneik, Nicolet va siniaf aboz kavageyer. Trakuyur da sin rotir tid asiaf. Va westa kotnubon giyir. Nicolet artlapison westayar. Winnebago sane foliyir da in tiyir lorik numen sin vudeyed.

Bata vestara tir tela taneafa ke batakik ko Wisconsin gola. Jontikara di radimifiyid.

Ba 07/10/1637 koe Québec va Marguerite Couillard kurer. Dogoleks ke Jesus veem icde duganyeem is teginyireem ke walkalisik siskeped. Amerindiik vaon kralipid.

Ba 27/10/1642, lente Sillery vaticlapison va bost xonuker. Zivotcap va likay ve trovgayar. Anton, Savigny Weltikye mielon pujeson grupotceyer. Jean Nicolet me grupujeyer. 




#Article 367: Jean de La Fontaine (440 words)


Kudeem, reduyun mal tel ke Aisopos, va san-toloya neva piskuyuna wali 1668 is 1694 tantar. Jean de la Fontaine koblir, bak gazugal ke Louis XIII, ba 08/07/1621, koe Château-Thierry, dene glastafa yasa. Bata gorar da in di govanpir partik aze stakser, tison 19-daf, ko reila koe Paris. Voxen in me tir fitckiraf ta alkopa loon dam tegira ok arienteem. Antafa suterotura va in vanimpar. Koe Paris in va yone suterotxe isu dere ulixe isu vefaxe nobar. Gadikye gorar da va in gokurer. Bak 11-aksat 1647, Jean de la Fontaine do Marie Héricart zo kurer. Inya tir 15-daf. Ba tanda abdion, Jean de la Fontaine, gan gadikye xuvanon, va flieba ke Gadesik va Laveem is Aaleem koe vowidava al luster. Voxe va blira koe Paris abdualbar. Tir erbadebalakirajaf. Int is kurenik tid bozakirapaf.

Bak 1658, viele rawayane gadikye awalker, La Fontaine sol kurenik solparsawer. Pu Fouquet Gadepesik va Erbaxe ke Louis XIV jotaf gazik zo atoer aze va inaf gelukaf ezlusik vanpir. Vexe Fouquet zo basflir, bak 1661, numen La Fontaine drasuyus va intaf tengasik godimfir va Laveem is Aaleem ke Château-Thierry. Bak 1664, Bouillon dacikya, i ziavik ke Mazarin, ta irubara koe widava pir, aze pu La Fontaine erur enide zo relander. In va Yon reiz puvepes va dacikya medolenon suter. Ta remblira govanpir « zanise gentilhomme » ke Orléans dacikya. Koe Luxembourg berma, ke dana va mateleem karolar, tori moraca mo azega ke grenyafa guazikya zanolur. Do Molière is Racine is Boileau al joawer ise ta seotara va gazafi turwi giopon aneyar. Colbert, i warzaf Gadepesik va Erbaxe, obrar enide in ile Aboyikeem di zavzagir.

Bak 1668 La Fontaine va taneaf Kudak piskur. Soe meseotason va koni turwi. Bak 1671, va flieba adim lajudimdoler. Bak kadimifa tanda Orléans dacikya awalker. Jean de la Fontaine tir erbiskaf, riwe copaf. Tir De la Sablière Weltikya, arayakirikya, malfisa va omeltikafa yasapa, dana va in emuder ise vistaler ise kogestur. Sintafa naca 20-don jijatar. La Fontaine soe dun argeweyer. Yon Warzaf Reiz, piskuyun bak 1674, va Gazik volpuved acum zo poud. La Fontaine, ware erbiskaf, va gadafa mona ke Château-Thierry godoler.

Bak 1678, va toleaf Kudak piskur ise pu Montespan Weltikya vaon tarizar, ta vanimpara va inafa nendara. Inafa norluca adim zo kagruper : Yona Kuda pridud, in do Aisopos is Phedre zo dolunyer. Bak 1683, Colbert awalker. Ta Francavaf Cultim La Fontaine va int atoer. Voxen Gazik va arevlara va libura askir abdida tere naler. Ba awalkera ke De la Sablière Weltikya, bak 1693, in toz akoler ise abdiplekur da va volalkaca ok volceakaca mea piskutur. Remi ironokafa tolda bosgir ise va uja jeber lize va kustovudera blikeson lavulkur. Ba 13/04/1695 awalker. 




#Article 368: Jena meld (1806) (trutca ke Horace Vernet) (117 words)


Jena meld (1806) ( francavon Bataille d'Iéna, 14 octobre 1806 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Horace Vernet francaf lingesik bak 1836.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 20-e runda re kereler.




#Article 369: Jidoldunol (Primates) (375 words)


Jidoldunol (Primates) tir tan moukolaf veem ( Mammalia pula ). Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Jidoldunoleem sotir loon towayas moukolaf veem ise vas jidol tulon ruldar. Jadion, jidoldunol gu dunol dem alubgeltafa inia zo is lokon tis aalfamaf. 

Trakut da xanta ke sinafa towara tir sareon gu sidistiugal ( weti 60 celemda ) inde serixim al nedid. Titi intafa vonewera, bat dunol gu rotira ta askira va aalfamafa blira ( kan nubeem is nugeem is ronaris ault ) va int al tuaptad, azen to bak toleafa nesida lana katca gu sidafa blira va int al zaled.

Iteem va loloon jofa tirka ( novesa va kotrafa barlumafa witca ) al narar ; va yona amidafa ksevinda adre al lajusolwir. Wetce zolonapafa kira : laumara ke oriafe ceke num lum ke noglava. Towara ke sidafa blira loon wupesisa is lemusafa nope rotis isk dem sinka va laumasira va inafa kioxuca is ikatcura va seltafa linulara loon tianafa al weber ; ison koplekuson va gedrucapa is kottorafa vertuma, va torafa giltira al betar.

Jidoldunol veem vas 57 oxi dem 360 katca ruldar.

Dunoleem ke Strepsirrhini volveyveem moe cuga tadava lekeon tigiyid voxe batugale va Madagasikara is geronefa Asia benelon frofad. Jidol va bwafa muvaala ke Asia is Afrika jadion gilirubad.

Jidol benelon afizon giblir ise sotir adalaf gu yon amidapaf lum : ton 35 g- ke bancoldunol ik 100 kg- ke yiwol. Lodofa kira sotir sinafa gruraveranya is vonewerapa ke swavafa rogrupera, i dugeem noves va uniferdapafa linulara.

Lo jidoldunol ton yasaf seltom ok aotcafa dodapa ardilkorapafa va sint gilospad. Gadikeem va oceem remi arapeniwepesa rekola viunsur : remi anton 60 viel todon gu lanyon bancoldunol solve ayikkoraf jidolap va oc kali perdafa klaa giviunsur.

Kotoron, lumamaf jidol va beza loote gimalestud solve logijafa katca va enga is toa abdualbad.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bat veem vas 15 yasa ruldar :

Bancoldunol (Lemuriformes) :

Boonsyatoldunol (Lorisiformes) :

Pincoldunol (Tarsiiformes) :

Jidol (Simiiformes) :

Vaxe witaf ayik boniayas va tadaveem, lo jidoldunol koe bwafa ik vombwafa gola ke Amerika is Afrika is Asia blid.

Bat liwot va nelkafa dunollospa kare tawavopafo tigixo atoer. Vansatason va teliz, va ewava ok katcaf yolt vulegal !!

Bata francavafa tima va sazdaf towaraal ke jidoldunoleem atoer.




#Article 370: Jinaf yolt tir Kerik (suterot) (471 words)


Gedelik Weltikye tir awalkaf. Su zo adjuber ise su zo kolirdar. Batcoba me weyonar da in va kobara ironokon divrozar ise va intaf pisonasik biager. Va inafa pilkoma gruper voxe pu belisik va razdura taruter. Neken, Gedelik Weltikye givar da inafa awalkera va intafe une wetce ewavasik ke Sultanik danemer.

Ziavik Weltikye, ardilvamoeik, vajgeson da in va veneziakorafa neva birgon yunker, grupeyer da batcoba di kowupepeyer ise va yona volnapaca di koliziyir. Kalion Otman prostewa va kaatoera va geltruca biuyur. Gedelik Weltikye va yon dokobasik djuvajgen ta bat skes vox vollorbaf lag baton tulickayar.

Lanon, adjubesik tir vanmiae bat baroy ewavasik, yolton tis Kruba is Bord is Aladay. Ziavik Weltikye pu Ebeltik nutik va kogrupara erur. Battan mal santoldafa koyara askiyina ta illanira va renapane Shekure nazbeikya ke Ziavik levion dimpir. Tel volkalik borerson dakteson va intafa teyka va rodimempana volobliaca al raplekuyur nume divbliweson va tolpozilira anton al trasiyir.

Voxen adjubesik ta vansara va kevudan lingekseem atason va Ziavik tolon tazer. Shekure bam naler da va Ebeltik di kurer ede in va pisonasik katrasir. Dandayanon gan man felbes siak, va Osman Feliik tel feliapik ke sultanafe ewavaxe gukoer, enide koo pinteem ke grabom ke batyon ewavasik va sleda ke gomilasik katrasir.

Benim Adım Kırmızı taneon tir ardialberpot dulzas va indvexeem. Denon tid kosik is tubizik is welima va dana xuyavaf kogrupasik gomaer. Neken va milasavsaceem ke mana neginda dere me ikatcur. Va giltayana anuluca isu tanuskuca ke Orhan Pamuk koe inaf kot suteks belisik boreon katcalar.

Va tel berpotap opelon gixut nume sonket da gan jontiktan nega zo pwader. Denon tiyid rupakoredik voxe dere siluksilukon vakol ok aal ok erba ok miv awalk sedmeon pwades va bifeem. Nelkot va jonpudafa pwadera batlize arton zo platir. Sume Watson ik vrutas pwadesik ke gimbaf ardialberpoteem.

Min kalion narat da ardialevodara, kore afobanyana is artion cepitesisa va belisik, me tir taneaf dulap ke neva. Debaleson va rupa koe Otman Turka remi XVI-eafa decemda ugale italiaf yankik ke Tolnasbalarugal va Europa skebud, sutesik va tan inaf gelukaf underawats, va skedeem wal Roneka is Talteka ruer. Va yon ewavasik digis va kotafe brube is kotafa gedeluca ke islamindafa yanba vox dere drolen ok skalten gan listuca is nuyuca is kosmakseem ke italiafa lingera Orhan Pamuk va zirsera jupar. Mana mafelara is bata guyuca denon tid lecafa gu coba lazavana ko islamevaxo gan ronekaf selt aneyas va koaykara va intaf vodeem ko Turka dum arliz. Denon, sultanaf ewavik va mana nuyuca djumad voxe dabored da bat europaf fitckiraf yambik gan cugafa olkuca is gronafa axofera va aliuca is erba zo lizid. Sin va suvesuca va intafa kobara isu yon grabom bures va lokulaf is lozolonaf ar vodeem is drages va blitrakopa plataesa va ayik ta loa dulkuca isu moruca dere nedid. Tisucenvara gomalgrupena gan Taltekikeem batugale inafa wafivuca va boguca is erolasuca moo winta kotlizo faytawar.




#Article 371: Johannes Vermeer (1021 words)


Johannes Vermeer ( okon Jan Vermeer ) tir sposapaf nederlandaf lingesik.

Johannes Vermeer bak 1632 vey dolekafa yasa koblir. Gadikye tir gelfalayesik neke jonebur. Lanedje dace tir yoridik ise va kazafa katectara ke bat sok impavantar nume dere tir yambadolekik. Konak valdig ke Sint Lucas gesia slamed da va konaka trutca ke yon lizukaf lingesik doleyer. Voxe me tir deksaf kazik numen ba inafa awalkera bak 1652 Johannes va bozapa konoler.

Valey bata uzerara gu yambikeem, yambafa ravera ke jotaf Vermeer teni 1640-e sanda ape tozuwer. Ant sazdara noved da va inyon feliik en tis ke lingesikeem ke Delft rodasugdat. Batdume va Carel Fabritius ( 1622-1654 ) ik Leonard Bramer ( 1596-1674 ) ik Gerard ter Borch ( 1617-1681 ) ik Evert Van Aelst ( 1602-1657 ) tulon divrozat. Areldon, teni 1653 Johannes Vermeer gan Sint Lucas Gesia ke Delft zo tufeliar. Acum banugale gu konaka raveyena tanda roslameyer.

Bak 1653 va Catharina Bolnes kureyer, i va katalikevik. Bantan tiyir vey erbakirafa yasa ebakirafa gu norkakaza. Voxen Vermeer tiyir Calvin alkevik numen seotatason va pliera ke Maria Thins ikagadikya va katalikeva godewelduyur. Bata deweldura, purafa ok me, va toloya jotugalafa trutca soe nekiyir : Krist koe mona ke Marta is Maria ( 1654-1656 ) is Praxedes Tumtikya ( 1655 ). Bata kurera di noveyer da Vermeer lanedje di triguyur. Jotafa tolonga dene Maria Thins inkeweyer. San-aluboy nazbeik veyon di kobliyid.

Milugalon gu lingesa kubla, Vermeer va ebafa parloera va trutca ke gadikye wanur. Va sposucanya kourlicker larde bak 1662 wetce grosibik ke Sint Lucas Gesia ke Delft zo libur, trabe gadesik va dreema dem lizukaf yambikeem. Jafasik pu lingesik tid strabik ke widava ok vema isen inafa sposuca va winkajoweem me artfiyir.

Gaderopafa is skapafa debal ke Nederlanda bak 1672 ligundewer. Patecta belcon tir jala ke francafa ervolia ke Louis XIV ( Xollanda geja ) is englaf biratoteem. Ta konendara va Amsterdam tove volnik, siday leve bireka zo molavad. Astirbafa skapadeona nopeon tir numen yambafa dolebela di urdar. Maria Thins veygadikya va ziliduks loote drasur. Osk lingesik mea mbi jafar voxosk tegira va trutcakaza titaytcur. Ta sinkara va yasapa, Vermeer va decitoy gulden taltolk gonerbabeitur. Erbiskaf num bozakirapaf is burdackaf, i yambanyik kalion tuaxawer. Ba san-toleaksat ke 1675 koe Delft di awalker. Dimerbatason va boza vas 1000 gulden talolk, Catharina Bolnes kurenik va kotcoba di godoler : i va trutceem is guto is mona.

Kaiki awalkera, Vermeer gan abic grupesik wan zo karolar voxe ko toleafa ema gan yambizvopik zo aykar. Icde XVII-eafa decemda, rapalafamuca askiyir da va coba karolana gan gadesikeem siskeyed : i va feliikany ke Barocco lingereva is francafa pulukeva. Adre, remi XIX-eafa decemda, yolt ke Vermeer gire awir, voxen to bak oxam 1866 Thoré izvopik ( 1807-1869 ) va toloy teliz koe Gazette des Beaux-Arts virda ektur. Bat sanerotievik tire al gildayar eke uja is gazaroti va ardil dem ord koaykayad ise va alkaf vund is izvafa nakila fereon tizafa abdivodasid. Icde XIX-eafa decemda kle tiyir rojusik va geltreva kev cultimeva. Icde XVII-eafa decemda, tiyir dimkosmasik va abdigadik ke geltreva : i va nakilafa lingeropa ke Vermeer. Inafa tegira tiyir kiewatcafa ; tcila va trutca ke Vermeer di koaneyayad numen dro ticfiyid.

Vermeer me tir vaxeaca dene xollandafa lingeropa ke XVII-eafa decemda. Lizor ektun gu koexofa nakila vadjesa va lizukafa dolebelerura krulder. Ageltucafa dolebela ke yamba tire al gepoyteyer isen lustesik tiyid kulamaf glastik oku kulapaf numen sinaf dulap tiyid amidackaf gu telyon ke oluik is ujik jafas va trutca koe katalikevafa Europa. Vermeer gan Gabriel Metsu ( 1629-1667 ) is Gerard Ter Borch ( 1617-1667 ) is Pieter de Hooch ( 1629-1684 ) tulon zo turestayar.

Vermeer va loon rukuzafa is loon rotuvafa afikeska isu siakkeska vanburer. Danedira zo askiyir da in va ebeltabor ape faveyer enide va taneafa afigasutesa ewava va detceik gralombeyer. Ebeltabor tir wiropaf frez noves va kevkabura va afi tcazeni gan anamefa xa gu azentafa welma. Kevolafa ewava ke geltrafa nakila kev azentafa welma zo seotar. Nelkot bak X-eafa decemda gan Ibn al-Xaytam arabaf opik ( 965-1039 ) zo kosmayar.

Ede Vermeer va intafa taneafa watsa icde alkafa lingeropa anton al videyer, pune va sposuca ke Rubens ok Rembrandt ok Velázquez me di zomeyer. Larde, kalion jovleson va oluikafi oxi ke bane sare, i va vundopafa ok alkafa nakilapa, pune va nakilacka ektudayar, trabe va nakila va vieleafa blira. To amlit ke koexofa nakila va in dulapar. Vermeer va tapedafta malsaver ise tir divef gu lana tizuca ke Barocco lingereva. Tir lingesik va auluca. Tode yambik dum Caravaggio ok Rubens va min fiked, pune Vermeer zijnon pulvir. Voxen dum dene kot yambanyik, inafa manafa disukera va vieleuca kaikvolar. Vermeer va tageltafa tcazedara va geltruca me aneyar voxe va lana wirinda kre vetcoyer.

Toka tid sokisafa ra koe koexofa nakila ke Vermeer ? Ke bar-san-peroya trutca yoftena pu lingesik, lexa is stalta sanon volad, voxen statltesik kotviele tir ayikya. Twa ( loviele renatwa ) belina ok sutena peron tigir isen to ayikya koviele belir oke suter. Roga tid giltapafa ise gubeon tid mard diskin ton oblakakenda. Kwafa tegisaca dere tire volad : fidesikya ok ayikya dem datoy, ayikya dem vrodak. Taniafa watsa kle afton tir ayikyuca. Minafa dofuguca do disukera ke Vermeer va vodeem ke minafe sare batinde vadjer : Talteka ke toza ke XXI-eafa decemda tir teli ugalki loon turestani gan ayikyuca.

Vermeer tir lingesik koekaf gu swava is tazuk. Va brevizam albayar ugale selt va ilamkuca atayeyer : lum ke Sardikya dem mard tir vas 44.5 cm- x 39 ; tel ke Fidesikya tir vas 24 cm- x 21 ; tel ke Ayikya dem vrodak tir vas 45.5 cm- x 41. Tel cugaf breviz ke Vermeer dye tir entapafa biblafa nakila bak XVII-eafa decemda : Krist koe mona ke Marta is Maria ( 160 cm- x 142 ). Minafa XXI-eafa decemda va norlik ke Barocco lingereva kagruper neke tir brostansafa gu fawokuca ke gulafa vundopafa bopica. Brevizam ke Vermeer va minafa gustuca lokiewon vadjed. Va toloy lumamaf widavaf patectoy moni 1660 anton lingeyer : Wiks va Delft  ( 98.5 cm- x 115.7 ) is Nudama ( 54.3 cm- x 44 ). Bat patectoy soe tid ke losposaf ke izva ke lingeropa.




#Article 372: John Steinbeck (499 words)


John Steinbeck bak 1902 koblir koe Salinas ke California koe germaneireafa yasa. Gadikya, bematavesik, mali klaama va griva ta belira dear. Vanmiae gelukaf neveem, tulon tid Gomilara is tigara ke Dostoyevski is Drasuyuna fuda ke Milton is Awalkera ke Arthur ke Thomas Malory.

Vani vayara koe golafa reila, John Steinbeck va vayara va birafa bliopa koe Stanford kotla bokar, bak tevda, voxe meviele bodas va rindera. Ae krupteyer da va batcoba me olegayar kire guzekayar da di vanpiyir suterotik ; ostik, konak inaf suteks koe kotlafa virda ixam al awiyid.

Wetce felusik dene The American radimion kobamayar aze ko California dimlapiyir, abdualbason va konaka exavama rovodektusa va sutera.

Cup of Gold ( Bilaga dem moava ) bak 1929 tir taneaf berpotany, voxen in aje me kiewatcayar eke Steinbeck etudeyer. Azon di tiyid The Sea of Cortez ( Cortez Bira ) az To a God Unknown ( Pu megrupen lorik ). Bat baroy berpot bevulamayad meawin numen anton tir ba sanegara va Tortilla Flat da Steinbeck gu kiewatcaf suterotik toz zo kagrupeyer. Bata neva, konakilasa va amerikamexikafa doda djukapojasa va blira, is brapon suteyena, vodayar da in gu fitc di zo karolayar.

Steinbeck wan suteyer, tulaeason va yona lyumara koe California isu yastera, is yordason va felus suterotik. Ostik dene New York Herald Tribune bak Toleafa Tamavageja is Vietnam Geja kobayar.

Inaf losposaf berpot va konaka watsa rued : batinde Amerika is Amerikeem va Amerika wetce patecta dem klaba deltar. Valev Zideracente, dere tid Widiovu vawila is Yon slakol isu ayik is Talte Eden. Ta sutera va Zideracente, Steinbeck exuleson va koto kolamasikafo pemaxo koe California bak 1936 anameruyur. Bata neva fure tukategisayar ise gan pulodik dace zo vajikeyer. Tele gevase ke bata neva tir da, koe elpataf siatos malskuyun gan John Ford, pizafa tena suteyena gan Steinbeck me zo kagiyir voxe gan kiewatrakusa tena lazavana gan rewara va New Deal talpey ke Roosevelt zo ikarundayar.

Icde ilkafa blira ke Steinbeck, toloya taneafa kurera ten rodjeyed voxe soe barkureyer. Nazbeikye mali perda golde rofavera va codeina dorora zo koropexeyer, aze kotabliron va yon aytatas zvak va ruyat is mala di lyumayar. Koe mivizva ( The Other Side of Eden ) va blira ke nazbeik ke yambik pimtar.

John Steinbeck koe itara ke FBI dere tiyir beka kotviele zo meuyur. Taneon Zideracente berpot koe doevaf feleem kuvapon zo emudeyer, voxen ostik in va The Daily Worker vieleafa doevafa fela tiackon beliyir. Ise dere kurenikya wetce vilkiraf doevik zo krafiayar. Milinde, Steinbeck wetce tubizik zo krafiayar kire ko TSSS al koyayar. Voxen bata koyara tiyir enide va mukodafa disukera icde doeva ta Rossiafe pone neva (1948) di co rovanbureyer.

Steinbeck bak santoleaksat ke 1968 nope takradeona mulufteyer. Ironokafa neva, Tegira ke Arthur gazik is yon olukaf okoldik, sanegatan kaiki awalkera bak 1976, tiyir icde yona vunda va Arthur is inafa poramwa ; Steinbeck kle al gorayar da il yona watsa va noelot is gaderopa kereleyesa va lok ke grabom va int danteyer.

Bak 1962 John Steinbeck va Nobel Suterotafo Poradro al kazawar.




#Article 373: Jose Maria de Heredia (124 words)


Jose Maria de Heredia koe La Fortuna poke Santiago de Cuba ba 22/11/1842 koblir. Nazbeik ke xantocye ke espanaf olgalicusik is francikya, koe griva va francavaf suteroteem is espanavafa araya koe Franca zo gaar. Koe « Ecole des Chartes » (1862-1865) va izvafa grupelapaca benelafa ta stekef grabom urlicker.

Mali 1860 va toza ke lizor ke Parnassos ezlopik paker ise Leconte de Lisle ko Parnasse Contemporain (1866) va in gesiar. Dere nik va Sully Prudhomme. Bat tir piskura va larma dem warzaf blok batinde yoltayan setikeron gu mefta koe Ellasa bevulasa vundafa jonvielera ke yone Muse. Antaf ezlaf grabom, Trophées (1893) va xultafa emudera kazawar nume bak 1894 den Francaf Cultim zo libur. Vanpiyis susik va Arsenal nevaxe (1901), poke Houdan ba 03/10/1905 awalker. 




#Article 374: Joseph Vernet (1799 words)


Joseph Vernet tir francaf lingesik isu zovdasik isu gretcasik. 

Joseph Vernet ( dye Claude Joseph Vernet ) ba 14/08/1714 koe Avignon koblir. Antoine Vernet gadikye tiyir zikesik va krabatuvel is diremuko is marovak. Sedme vertok ke Saint-Genest ke Avignon adlutaxo, Antoine Vernet is Marie-Thérèse Granier kurenikya va tevoy nazbeik malnazbayad. François tane berikye ke Joseph dere di tiyir patectoyaf is izvopaf lingesik.

Joseph mali jotugal va zovdara toz amker. Mali tevdafa klaa gruzovdackar aze moni anyustdafa klaa gadikye va lingakam is rigotc bundar. Stekeon, in pu Louis René Vialy ( 1680-1770 ) lingesik is zikesik zo odiar, i pu nik ke gadye irubas koe Aix-en-Provence. Bak 1731 ko Avignon dimlakir aze tuke Philippe Sauvan ( 1697-1792 ) lingesik wan raver.

Inafa kaliafa abduxoa va in vanmia jotaf abdiplekus yambik ke lizukafa anameda rundad. In mu oluikeem kobar ise Caumont biptik mu in kan paskalera is fukorlara ta koyara ko Roma maltegir liz Joseph bak 1734 artlakir. In va fiuntaf feliikeem ke Dimblirugal di govayar ise gu pulukafa yamba va int di gokoswar. Voxen i jotaf tol-sandaf yambik va patectoy is birafa nakila anton linger. Va kiewatca koe Roma ton to bat ord di trasir. Va san-lerdda koeon tiskir.

Koe re italiafu kelu, inaf feliik tir Adrien Manglard ( 1695-1760 ), i aptacik va patectoy is birafa nakila, dile pendas va toloy ord. Vernet gan bata lingeropa danupusa va Claude Lorrain icde afi zo brostackar. Bak 1735 ik 1738 gan yon strabik ke Avignon mbi jafar nume va konaka trutca pu sin stakser. Voxe icde intyona waltera, Vernet dile tir yambon mekiewaskaf. Fouque gertikye vajgeyene va enintera va jotaf yambik gan Caumont koe twa temer, lize va wakara do Vernet munester :

Voxen duga ke kobara ke Vernet va jafasik vanimpar, i va taneon francaf az italiaf az tera englaf. Saint-Aignan dacik permik ke Franca koe Roma va baroya trutca ke Vernet bak 1739 ixam digir aze va baroya ara di jafar. Parker englik, fayik dene biratotervolia ke papik va blira ke lingesik zolonon yordatar. Vernet va inafa nazbeikya Virginia bak 1745 koe Roma kurer. Mali bata evla, englaf jafasik vanrustad. Va bata lingeropa koswana gan martig ke Claude Lorrain mafelapan koe Engla mivokon karolad. Dere to bak 1745 Vernet gan Gazaf Cultim ke Paris zo plier.

Vernet kurenikeem koe Roma kalkrulder. Francafa doda tir zolonafa is bewik ke Francaf Cultim ke Franca koe Roma tuvarad. Disukexa is gozara kan diremuko is tiskira koe tawaday is tsenkenye tid yone.

Joseph Vernet is Virginia Parker va balemoy nazbeik di malnazbad : Livio kobliso bak 1747, az Orazio kobliso bak 1750 vox velon di muluftes, az Carle ( 1758-1836 ), az Émilie ( 1760-1793 ).

Sposuca ke Vernet dun laumar. Inaf yolt koe kotrafa Europa fure zo gruper. Englik koyas koe Italia va tanoya ok konaka trutca inon sugdayana djudimbured, xollandik va inafa lingeropa dulaped, sverigaf oluik isu osteraf puon jafad, isen dace gazik ke Preussena va konak patectoyaf lingeks jafar.

Franca denon me divzawar. Acum wali 1749 is 1751 Marigny biptikye, i berik ke Pompadour weltikya, koe Italia jonvieler ise va balemoya trutca lumkirafa gu 135 × 75 cm- ika tol-san-decitoy livre talolk ( mon milvodon gu dro ke tanoyo diremuko voldo okol ) yolton gu gazik jafar. Mano dro ta yambaxa banugale tir ontinapafo. Isen dere worara ke Marigny di tir enekeon guntasa mu yambik.

Bak 1753, Joseph Vernet va Italia joke Franca bulur. Radimi tiskira koe Marseille, va Paris kolakir lize va jontik zolonaf korobik kakever. Ba 23/08/1753 vanpir bewik ke Gazaf Cultim va lingeropa is balumaropa.

Marigny biptik, re Jadif Gadesik va Kolneem ke Gazik, va tol-san-peroya trutca kaatoesa va « yon lolistaf molt ke gazaxo » yolton gu nafalik jafar. Kore in va san-aluboya trutca anton di linger, pune batcoba banugale tir rowokapa. Tire, lingesik va avlotcafa blirinda govanikatcuyur ise dizveteson va patectoy is gotutuson va bunes kiblareem moltmolton gokoyayar. Koe Marseille bokar aze ko Toulon lakir, kare savsuteyen zalorack. Bate stege soe me weyonad da ko Paris tori konak aksat dile dimlakir. Soe kotrafa yasa va in remi krimtafa koyara dositar.

Enk dem molt vol tir fumafa lingera, banugale megrupena. Seroyatason is stragatason va ukarura, lingesik ko kot molt lakir aze va trutca koe lingexo di skur. Pak ke gesta kle tir zolonafa, beka Marigny koe tweem do Vernet va zolonuca ke vekta al karaker :

Bata gazafa jafara va in mo nugevo rundar numen va jontika yasegafa jafara ke ontinaf francaf selt isu englaf mbi jafar, i va jafara di skuna bal intyona koyara koe winka.

Va molt ke Mediterranea Bira ( Marseille az Bandol az Toulon az Antibes az Sète ) taneon linger, az va balemoy ke Atlantika Welfa ( Bayonne az Bordeaux az Rochefort az La Rochelle ). Voxe azon tulegawemer nume va enk dem molt jovler. Ko Paris bak pereaksat ke 1762 dimlakir.

Vernet is yasa koe Lupaxaxo ke Louvre berma. Louvre kolna jovleyena gan aboyikeem joke Versailles zo vredar, va cultimeem banugale vedgobeyer ise va vreda mu yon winugaf yambik dere zanudayar. Bata kerelera va berma bustapon zo askiyir nume va laumasa ligundera nekiyir. Vernet va 15-e vreda kereleyer isen vegungik tiyid Chardin koe 12-e is Greuze koe 16-e.

In va frugot ke Cultim va Lingeropa is Balumaropa tcoker. Tir darsik ke bontay ke Geoffrin weltikya aksateon gilemudesa va yambik. Rekodura ke lingesik tir kotrafa liote dam koe Italia. In va kaleynaxe is wenya ginobar. Koe Italia bak jotugal, Vernet tiyir nik ke Pergolese lexasik ( 1710-1736 ). Va dolpa sonter.

Soe Marigny va viltera va lingera va molteem tigis koe kaldafuyun zalor pu in kimbar. Lorient is Brest is Saint-Malo is Le Havre is Calais tid gracaf. Vernet tairdar numen dovialara zo exoner : in va tanoy molt ware anton lingeter. Va Dieppe narar ise va arak ke zalor deokar. Mali lerdeaksat ke 1763, ko Dieppe mallakir aze arti toloy aksat dimlakir. Trutca koe lingexo bak 1765 zo tenuker. Mali 1753 is 1765, Vernet va san-aluboya tawovopindafa trutca va yon moltap ke Franca al linger. Bat enk va tanafa belca koe Europa nope tageltuca ke kaatoera is gruuca ke redura tadler. Enk dem molt vanmia saneg ton gretcaks wimpanon doleyen ostik zo amuzeyer.

Mali 1765 Joseph Vernet va gestaf biraf patectoy kotote ektudar ise tir guon donaf. jafasik tid jontik koe Franca. Dace Diderot, mafelapasik va Vernet, va toloya trutca bak 1768 az 1769 jafar. Koe twa pu Vernet suter : « Ede kontan va trutcanya ke lan yambik djuseotar, pune va mecoba godirgar voxe opelon gokalir : va kona trutca mu jin skul, kiblason va rinafe gucese detce. » Bak 1769 va aluboya trutcapa gan Du Barry biptikya gelukik ke Louis XV mbi jafar.
 
Kali 1776 Vernet va jontik englaf dodelik patar voxen ban sin kaikion nugriawid. Voxen Vernet gan europaf oluikeem ( Nederlanda is Sveriga is Germana ikz- ) is dace nafalik ( gazik ke Polska, gindik ke Rossia ) wan mbi jafar.

Bak 1778 Vernet koe Swiza koyar aze bak 1785 do Carle nazbeye ko Avignon mallakir. Bal Bontay ke 1789, va konaka trutca seramon emudena ware divnedir. Kadimion ve akoler aze ba 03/12/1789 koe Paris mulufter.

Tane nazbeikye ke Joseph Vernet, Antoine Charles Horace wetce Carle Vernet ( 1758-1836 ) vanpir sposaf lingesik. Tiyir tavembik ke gadikye is Nicolas Bernard Lépicié ( 1735-1784 ) izvalingesik. Aptacik va patectoyafa is okolafa lingeropa, va jontik okolaf delt va sersik is meldafa nakila oku tcabanesa di skuyur.

Carle Vernet va Catherine Moreau kureyer, i va nazbeik ke Jean-Michel Moreau lingesik ( 1741-1814 ). Sinafe nazbeikye Horace Vernet ( 1789-1863 ) dere vanpiyir lingesik, bourgon gu gadikye watson gu okolaf delt is meldafa nakila. Bak XIX-eafa decemda zo karolapayar.

Joseph Vernet va walvedeyafa kiewatca bak XVIII-eafa decemda gu norluca ta pulukevaf patectoy danur. Inaf buneks va felisa griva ke bane sare conyuton gu grabom ke Nicolas Poussin is Claude Lorrain dulzackad. Patectoy ke Vernet kle tid turietavan is tuezlan patectoy nelkon krimtaf larde gu tan logijaf lingesik va biranakila zo torigir.

Pintotafa kaatoera va kona krimtafa nakila volale tir inafa. Voxen in gu geltruca va int soe gokoswar enide kev trutca di remaykar ise di tucuisar. Vernet kan toloya bunesa gronaca lajuskur. Taneafa tir felilera va darkaf lum ke patectoy. Patectoy ke Vernet tid wirayap dem jadion toloya bareaca ke kelt koe ticak is tanoya bareaca ke bira ok domega koe titak.

Bat keltap, ixam kruldes koe konaka trutca ke Lorrain, oye welmapa keve stama is ilefa zidaconya bide kotafa trutca, va litesira va metenafa darka nekid.

Toleafa gronaca tir runda ta afi. Dimzilira va afi sotir jadifa adraca ke lingeropa voxe ton idjafa ra belikon benelafa dile awir. Vernet va kevafiz bas Lorrain beitur. Afi va trutca titustir. Awalt arte zida va buneks ke afizafa nakila sokoafir oken tael koe mielafa nakila milinde soyordar.

Tove kot dizvesik, toloya koredacapa ke kot patectoy ke Vernet kle tid darka is afi, dum koe pulukevaf patectoy. Voxen alkafa ik vundafa vola kotlize tigisa dene pulukevik gan gedrafa milsarefa tegiraca batlize zo ikarundad : kobara ok ela. Patectoy gotikiyis va izvafa lingeropa videteson va targuca bak XVII-eafa decemda, remi XVIII-eafa decemda va kotafa mivvexuca olgalicur, soe videteson va jugemera va rietavafa listuca ke pulukevikeem. Listuca koe molt ke Franca ton wiracka ik vegedura va keldapa ik bopelawera kene kona tiafea dere rotawir.

Lingeropa ke Joseph Vernet va katcalafa gluyaxa wal yona patectoyafa nakila ke francafa pulukeva is warzapulukeva toz vonewesa tici inafa blira batinde tadler.

Bal Bontay ke 1767, Joseph Vernet va peroya trutca divnedir. Diderot tuseraman mali konaka tanda gan patectoy ke lingesik, ba bata katecta va krentap ton gestara koo yon patectoy ke Vernet sanelar. Gestasik do gertik dile wakar. Batse divokseks ke tana waka lize Diderot va xialara va rietavafa listuca ke lingesik muxanyar.

Bak 1753 Marigny biptikye, berik ke Pompadour weltikya, tir Jadif Gadesik va Kolneem ke Gazik. Tuke bat play sanegaf jafareem va yambaxa pu nafalik rodrager. Finembon gan Louis XV, va enk dem trutcapa kaatoesa va « yon lolistaf molt ke gazaxo » pu Joseph Vernet jafar. Vernet  wali 1753 is 1765 va lingera va san-aluboya, fuxe tol-san-balemoya taneon guzekayana, di jupekar. Bata trutca lumkiraf gu 2.63 m- × 1.65 m- va molt ke Marseille (2) is Bandol is Toulon is Antibes is Sète is Bordeaux (2) is Bayonne (2) is La Rochelle is Rochefort is Dieppe kaatoed.

Trutca va yon molt ke Franca koe Bontay ke Gazaf Cultim va Lingeropa is Balumaropa zo divnediyid ise kiewatcuyud. Ton gretcaks zo kawarzeyed.

Sin va mempera ke francafa pulukeva kotote did, dem ezlaf lum ape niedas va darepestakeva. Yamba ke XVIII-eafa decemda va olkik kosmar, i va olkik dem kontera kan loa nuyuca romuxawed. Valey bat ezlaf lum, Vernet va arapeniwera ke mil patectoy kare saz ( muta ok zivotc ) ok vielki ( miel is afiz, riel is siel ) djukavayar. Geltreva is liteva va batyona arapeniwera suvepeted.




#Article 375: Judith Gautier (295 words)


Judith Gautier ba 25/08/1845 koe Paris koblir aze ba 26/12/1917 koe Saint-Enogat awalker. Tir nazbeikya ke Théophile Gautier is Ernesta Grisi.

Va Maxime Du Camp wetce povakik dikir. Théophile Gautier va nuyucapa nutisa xanta ke inafa teykasa korobaca pu Judith isker. Dum gadikye, Judith tir suterotik : inafa taneafa webera va suteroteem tir teliz icde kalfrancavaks ke Baudelaire va Eurêka ke Edgar Poe, teliz karolapan gan ezlopik suteyes va Les Fleurs du mal larma.

Judith tir arayakirapik siniavuckus tuke tavereem ke Din-dunling, ke siniaf gaderopaf gelbesik emudeyen gan Théophile Gautier. Bam va Le Livre de Jade larma dem siniafa ezla sanegar. Bata larma va kiewatcapa trasir. In dere tiyir sutesik va konak berpot is jontik berpotam is yona drunta.

Facnapan yoke intafa listuca, Judith va Catulle Mendès suterotik korenar, voxen Théophile Gautier va kurera tsuner kire va Catulle Mendès wetce blijirakirik torigir ; bata vewara va soltanara ke gadikeem ke Judith ostik daskir, lecen Ernesta va nazbeik zober. Kurera ba 17/04/1866 voldo Théophile Gautier areldon sokir ; vrutasik ke Judith tid Flaubert is Turgan, solve Catulle Mendès gan Leconte de Lisle is Villiers de l'Isle-Adam zo dositar. Catulle Mendès tire tir kurenikaj uculeyen gan Théophile Gautier, nume tolonga bak 1874 soltanawer aze bak 1896 ten solyerumar.

Judith tiyir napik ke Richard Wagner, kakeveyen bak idulugal ke 1869 koe Luzern. Va imwayikya ke Parsifal co koswavayar. Va konak suteks icde lexasik dere suteyer, ise doon daalapayar.

Dere tiyir nik ke Victor Hugo isu fertik, koswavas pu in va konaka ezla.

Tir taneafa ayikya kazawana ko Goncourt Cultim, bak 1910. Va deba ke inton mekarolan Jules Renard bam plekur. 

Judith bak 1917 koe intafa mona ke Saint-Enogat awalker.

Yona imwa ke Roneka ( Fleurs d'Orient ) : larma ke Judith Gautier dem ronekafamaf warzotam, sanegayana bak 1893. 




#Article 376: Jules Renard (516 words)


Jules Renard ( Pierre-Jules Renard, winugon ) tir francaf suterotik. Ba 22/02/1864 koe Châlons-du-Maine koblir aze ba 22/05/1910 koe Paris mulufter.

Jules Renard koe Mayenne utca xuye koblir : gadikye, François Renard ( 1824-1897 ) tir jik va levedre ise batugale ta vegedura va kelot koe bata gola kobar. Jotaf Renard tir ironokik ke yasa : Amélie ( †1858 ) az are Amélie ( °1859 ) az Maurice ( °1862 ). Gadikya, Anne-Rose Colin tir tol-san-anyustdaf ; va kurenik tabir aze do ironokaf nazbeik milinde linulatar.

Kaliapon yasa koe Chitry-les-Mines ( koblixo ke gadikye ) koirubar. Bemugal ke toloy velik koe vistalexo koe Nevers dilizer. Pierre-Jules va ekul va suterot ( koe Charlemagne olda ke Paris ) jupekar.

Kiewatca me vere sokir : jontika belira, nobara va suterotafa anameda, dokobara dene konaka fela, sanegara va yona ezla isu berpotam ( Gomilara koe wida - Crime de village ), is toza ke Surogikeem ( Les Cloportes ) va batyona tanda adalad. In titi 1888 bene Tronchet vawila soker, poke Marie Morneau aguntanik bene Tronchet vawila irubas ; numon Rocher vawila titir inafe parisafe mane kali awalkera bak 1910. Kurera va erbafa debala tulokiewar. Vey bata kurera toloy nazbeik koblitid.

Viele bak 1889 jotaf suterotik va Mercure de France fela redud, Renard tir tan nelkaf tegilakirik : belcon tir malyopasik is vedusik is okilaf sutelasik is ristusik. Kiewatca vey Comik berpot ( L'Écornifleur ) sanegan bak 1892 dilizer. Alphonse Allais is Edmond Rostand is Goncourt is Tristan Bernard is Lucien Guitry is Sarah Bernhardt tid ke inaf nikeem. Bak 1894 va Centamidusik koe centaxo ( Le Vigneron dans sa vigne ) is Afidimkirik ( Poil de Carotte ). « Golde kiewatca keunisí », in ko pone stragar.

Bak 1895, Renard do Edmond Rostand tunawer ; volfakafa naca dem djumara. Batcoba va inafa mafelara va Cyrano me funer voxen inafa twa va eeftamaf kom abicabicon basitalad. Koe ki ke Pone ( Journal ) in va taneafa atoera va drunta pwader ; va grot davon karavotar. Voxen seramuca va suterotafa gabentaca dere aotcer : da lieke dam Rostand, me al lajupaskir. Renard va kiewatca vey Puve va joara ( Le Plaisir de rompre ) drunta az Beg ke exoma ( Le Pain de ménage ) drunta anton kakeveter. Rostand, damo karakera ke inaf sutesik, va mekbata zirsera tcoketer.

Mali 1896, Renard va konak aksat koe Chaumot kottandon tiskir, i koe wida poke Chitry-les-Mines ( Nièvre utca ) koe adlutafa monama yoltkirafa gu Gloriette. Bak 1900 va Légion d'honneur poadro naler. Wali 1901 is 1903 va jontik teliz mu L'Écho de Clamecy fela sutelar : kom tir suptevaf is kevgertevaf is sokasaneevaf. Bak 1904 moi gadikye, in vanpir dotagadesik va Chitry. Libuyun moe sokasaneevafa vexala, va lyumara va megrupenuca vilter.

Remi Dreyfus arienta, va Zola zober ise va lanzara va ina malyopapar.

Bak 1907 Jules Renard wetce bewik ke Goncourt Cultim zo libur, ko iriba ke Huysmans, tuke Octave Mirbeau godratceyesu gu griflira num lajuravaldayasu. Va warzaf flicek ekemapon viunsur ise va kota katanara paker.

Jules Renard, balem-san-tevdaf, bak 1910 koe Paris mulufter.

Jules Renard vey jontik inaf ozwaks zo grupecker.




#Article 377: Jules Vallès (354 words)


Jules Vallès, i suterotaf yolt ke Louis Jules Vallez, koe Le Puy-en-Velay koe Franca ba 10/06/1832 koblir.

Rumeugal ke Jules Vallès tir volkalaf, tcalan gan wawuca, wal gadikye tise mevialas bematavesik is rofavesafa is tizafa gadikya. In vanpir elupkaf exusik va volmalyuca is exoneyena vura. Edje tir oldik koe Nantes, pune va exaksara ke Artowara ke 1848 seramon paker.

Keluyuson va ekul, Jules Vallès koe Paris remi Toleaf Gindugal sakion ugalar ise va artowas rieteem morojur. Bak 1857 va L'Argent ( Erba ) taneafa neva sanegar ise nope teliz koe Figaro fela zo katcalar nume va felusa is ugaldusa tegira bokar. Bak bana rekola, Jules Vallès va konaka fela zabdur, i va tulon La Rue ( Nuda ) is Le Peuple ( Sane ), ise mu felafa nuyuca kevalier. Konakviele zo koflintar aze va mwasa libura ke 1869 kiewatcon frubder. Wetce mevialas funeyasik, va siakrapafa buvruca is skeusa seramuca runrojusa va sanef korikeem monedir.

Jules Vallès wetce dilievik runi geja ke 1870 zo koflintar. Moi tunuyara va int, va Walvedeyaf Viley vilter ise va Le Cri du Peuple ( Iera ke Sane ) fela sanegar. Bak ugal ke Commune de Paris ( 1871 ), Jules Vallès zo libur ise vanpir tan okilik ke exura, debokason dene Tavesa Tuzda azu Divafa Skedasa. Proges va muxasa nuyuca, va lek tcanes va torkaroti ke neda ta sanefa giwara paker. Kali selura va Commune lyumar ( Forteykirafa Safta edje 20000 exusik zo zeltad ) aze ko Engla lajupotcer.

Ansuon xonukalanzayan bak 1872, Jules Vallès koe London gelbeson gonozavzagir lize copon blir. Va jontik teliz ikayolton sanegayan ko Paris wan stakser ise ta sutera va grot va divblira faver, i va grot stuvakoraf is mivizvaf, i va Jacques Vingtras barneva : L'Enfant ( Rumeik ) az Le Bachelier ( Ekulik ) az L'Insurgé ( Vintesik ).

Emnagayan gan mwa ke 1880, Jules Vallès ko Paris bak anton 1883 dimlapir. Va felusa tegira dimnarir ise va Le Cri du Peuple ( Iera ke Sane ) fela  gire sanegar ta skeusa rojura va lazava ke dodelikeem. Ba 14/02/1885 mulufter aze inaf warfok kal Père-Lachaise awalkikxo gan mon vuntoy korik zo dositar.




#Article 378: Jules Verne (663 words)


Jules Verne ba 08/02/1828 koe Nantes ( Franca ) koblir.

Koe vofa widava oldon vayar. Bak santaneaksat ke 1848 ko Paris ta bendera gu rokopa lapir, voxen aliuca is wenya va in loeke dulaped. Va konak bontay toz nobar ise va Alexandre Dumas toz paskaler, i va Dumas banugale pilkotik ke Théâtre Historique wenyaxe, ise va konaka gedrafa drunta toz buner.

Dumas va kowenyara va tanunectafa blokafa Les Pailles Rompues drunta naler. Taneafa zirsera ba 12/06/1850 dilizer. Malyopara tid driafa ise kiewatcama di tir. Tufakiraf nik va karbafa piskura doder. Jules Verne va rokopafa rindera soe di kiewaskir voxe va kanarira va fliplay ke berikye vewar nume va ara kerelera toz axofer. 

Miledje bal jontika worara va Vedeyafe Nevaxe, va jontika opafa kosmara toz skeur. Gan kopokolera ke warzafa tamava lidam inafa ezlopa ke mugrupene zo droler. Isen milugale, nobara va Jacques Arago vestasik jupar da dene bantel in va jontik koyasik isu tawavopik kakever numen tuvel ke sumefa coyunta is ketaxo muon fenkuwer.

Va rundak wetce suteptik ke Théâtre Lyrique wenyaxe soe trasir ise va berpotam ko Musée des Familles virda is Martin Paz izvaberpot toz sanegar. Mu wenya dere wan suter ise va Colin-Maillard kaleynot ba 20/04/1853 volmiv zirser, i va kaleynot sebupun gan feleem is balemsanon zirseten.

Bak tciugal, Jules Verne va bolkafa vayara va tawavopa ik solokseropa ik altelopa wanur nume va trogarneem ekon gu berpot va opa djuposuten toz urlicker. Ba 10/01/1857 kurer nume ta erbatumusara gorar da di vanpir betayesik. Banvielu ba 5-e bartiv gazdon giranyar aze kali 10-e bartiv suter aze va arak ke afizcek koe velitaxe tiskir. Banugale va vayaks va Edgar Poe koe Le Musée virda sanegar ise koe Skota koyar. Bak 1860 dene Bouffes wenyaxe va taf kaleynot volmiv zirser, i va Monsieur de Chimpanzé, az bak 1861 dene Vaudeville va Onze jours de siège ( Santankafa deblamera ).

Bak 1863 va nubasuteks va Cinq semaines en ballon ( Va aluboya safta bene vipka ) pu Hetzel piskusik vanburer. Bantel en zo tuseramar nume gu vaniksantura vaon zubir. Jules Verne vilter da va toloya neva remi tolsanda tandeon di dafur, ok va balem-sanoya neva bad lotrelaf ugal. Va kunoy franc talolk sotre kota neva di kazawar. Hetzel va zubi alubon di fabdur, kotviele dem loeke guntasa gropa mu suterotik.

Kiewatca davon sokir nume Va aluboya safta bene vipka berpot koe kotafa Europa di zo malfrancavar. Remi balemsandafa kobara, Jules Verne va bat granaf grabomeem bam di warzer, i va grabomeem xanton gu ord vas opaf berpot. Inaf vergumvelt koe koti nami krulded : Aventures du capitaine Hatteras ( Stuva ke Hatteras redakik, 1864 ), Voyage au centre de la Terre ( Koyara ist Tawava, 1864 ), De la Terre à la Lune ( Mal Tawava kal Tael, 1865 ), Les enfants du capitaine Grant ( Nazbeikeem ke Grant redakik, 1867/68 ), Autour de la Lune ( Aname Tael, 1870 ), Vingt mille lieues sous les mers ( Vuntoye decitmetre koe mid, 1870 ).

Le Tour du monde en quatre-vingt jours ( Anamlakira va tamava bad anyust-sanka, 1872 ) va datafa kiewatca gruper. Le Temps fela skulton vaon sanegar nume va intafa tulokota jonkar ; amerikaf felaf kaatoesik ko New York va warzaf fiuk vieleon sumesuted ; gadesik va birafu sistu va tufafa itaya pu sutesik firvid enide berpotaf gradilik va intafa morbera tuke tana dalintafa tota war. Bata neva is wenyaf zaleks az Michel Strogoff berpot va moavamuva vanbured numen Jules Verne va bareafa tota ( Saint-Michel III ) roluster. Kali 1886 va jontika birafa koyara di askir.

Koirubayas va Amiens mali, i va vo ke kurenik, va L'Île mystérieuse ( Bulafa ewala, 1874 ), Mathias Sandorf ( 1885 ), Robur le Conquérant ( Robur olgalicusik, 1886 ), L'Île à hélice ( Tropakirafa ewala, 1895 ), Face au drapeau ( Lente nilt, 1896 ), Le Sphinx des glaces ( Sphinx ke oprukxo, 1897 ) tulon koeon suter.

Inafa turestara va sare di tir zolonapafa. Jules Verne ba 24/03/1905 koe Amiens mulfteyer, tis per-san-perdaf. 




#Article 379: Julian Jaynes (432 words)


Julian Jaynes ( ba 27 toleaksat 1920 nazbalan is ba 21 santaneaksat 1997 awalken ) tiyir amerikaf abduaneyasik ugon gu swavopa. Bak riwe 25 ilana koe Yale kotla uyur, bal datela rekola ilanon gu 1976 fiuntaf grabom suteyer, sorozur : Nazbalara ke jiliuca koe atitsura ke tolmawaf swavay ( sedme Englava : The Origin of Consciousness in the Breakdown of the Bicameral Mind ). Inafa klepa is grabom, pu bibe ke jiliuca tarizan, va battela wetce noeltaf urlickeks ruer. Kaike blioparsafa ik drefa envara, Jaynes va jiliuca wetce ravenafa linulara guzekar, va dana kan waltegira wal yoni solwifi keravaki vanblir.

Sedme inaf ovaks, jiliuca zo nurutir atitsuks ke swavayinda dem aranyafa flira, viele rekeswavay zo dodisuker. Jaynesafa sazda gewobar, da ayafa swava gan toloy olkom zo kotadleyer, « tolmawafa » va tolafa tuwava ebokon vuester. Batyonafa waltegira tiyir maninde, da kontol olkom kan laoneks pu artel goleyer, toleaf olkom va dirgaks koskuyur. Bat pimtan ayikeem me tir jilikeem, va rodekoedisukera me gruteyer.

Tela tolmawafa tuwava va mialapozeem ke kerava ostik en vuester, Jaynes va batcoba sazdar, da keravanek va pastafa ugalara is namiks pu keravageuk rem keravazokeveks remzilir. Gaberopafa dizvera va kerava va lanibelcuca gu lanyoni swavafli divnedir, puda gan swavakolaf selanik gilden, wetce tula, kou voldalaf mialapoz klitad. Jaynes va inafa aneyara mo drunara va savsaf grabomeem omavar, koe Iliada tulon zo katcala gracera ke ravlem ta pimtara va koakaf sokikseem is yazgara va lanyon trogarn, danyon dem swavafa sugdala me al zo bueleyer, aze va dana toz urlickeyer. Dere stragar, da lorika ( puda gan koredikeem gilden ) va bali ke koredik nuve koton feliad.

Meroklanon rokalit, da Jayneseem alkaf yasa tiyir, tele gadikye ke Julian, Julian Clifford Jaynes, tiyir gertik ise tela yasa koe vodeem ke kareva al zo zaeyeper. Xanton ic Warzafa Engla, Jayneseem va alkafa prostewa tarkar, sinafa tavera, kan sintafa lidura koingana, mu in va nuyucapa luxe folira soe guzilur. Gadikye wanon gu takradeona levgon mulufter viele Julian tir toldaf. Gadikya, Clara Jaynes antafa dositon gu baroy velik zo nafer, wetce kotrakunafa ayikya va grupeluca gu Julian weber. Bak rumeugal mon intafe gadikye pester, yona inafa fanya belir, dana va univeucapa litesir, acum va ewavaxa ke intafe gadikye al glotcar.

Koe reila va sutera is izva vandroar, miltayopa soe abduvandroar. Jaynes tis grutesaf ravesik, va dob ba imwugal 1937 seotar. In ko kotla ke Virginia lapir, koe dana va gelfa koseotar. Wanon gu taneafa ilana, va tolda koe Harvard isu McGill radimifison tiskir ise va kotladob ugon gu swavopa seotar. Remi toleafa tamavafa gejara, va int wetce kevbenusik dakter, keskon gu batcoba ko wideytazaniraxo zo stakser.  




#Article 380: Julius Nyerere (387 words)


Julius Nyerere ( 1922-1999 ) ~ Tanzaniaf gaderopik

Ba 13/04/1922 koe Butiama Julius Kambarage Nyerere koblir. Va taveradob koe Makerere kotla seotar aze koe Edinburgh va yamba kiewatcon vayar. Ektudason va gaderopa valev tavesikeba, bak 1954 va Tanganyika African National Union redur ise va tazukara va vedeyafa jilaca koe vo paker.

Us katalikevik, va tawuk ta volruptesuca jupar ise, vewason va iskedara va europafa is asiafa ponesaca ke Tanganyika, va gindesa vedeyeva waster. Ikatcuson va Uhururu na Kazi ( Nuyuca is Kobara ) adja ise levgason va talpey tis vey nelkoteem ke opafa selteva, di gruper da va gijotapaca anamon lospar bak libura ba 1958 az 1960, nume batcoba di nover da in kal koefa mivvexuca az volruptesuca bak 1961 va patecta jupar.

Ba 09/12/1962 sokasane zo etimar aze Julius Nyerere vanpir taneaf taneagadesik. Bak 1964 va tanara va Tanganyika do Zanzibar tugeltrar, baton nazbason va Tanzania sokasane.

Nyerere tir pilkovik vanmiae targaf afrikaf okilikeem. Pakawes wal dinereem ke geltruca is nelkoteem ke ujamaa ( rojuyuna koe Arusha talpeydewitca ba 05/02/967 ), tel tanzaniaf gadesik meviele ebgayar, enlikeson va telyon lodesaf zvak ise pendeson do sanelia ( yoltanon gu mwalimu / tavesik swaxiliavon ) va belcelafa folskeda. Batcoba noveyer da va jontik zvak is kevkaliks is axoda moticayar. Gadera va vonensenafa patecta sedme rictulokaf bolk, voxe trumason va ravaldura va saneroti kare seltevaf talpey goredus va gotuvedeyan warzes mergileem xuton gu divedirot vox volruptesuca, ise vewason va kota conyanuca, tiyir voldrikaca.

Dekson tiuson, Nyerere kiewaskiyir da divdjigayar. Grupeyer kane va zvak tantanon suler nume maer : va vonera va blotmidura ta dulzara va sanelialatrara, is va tulopoara va rabafe levedrense, is va lyumara va roduca, is va tuvodara va levesidaf robeem, ikz-. Moekote vangrupeyer da patectafa kiewaskira va tawadaytamava adron remfiyir.

Ede redura va tawamidurafo dotegiraxo va ken danekseem me di ziliyir, pune soe va konafa lovafa keska dikiyir : va vixara va savsaf dodaf greltaf funtereem is yona seltevafa rieta ke gadesik is brubef tavereem ke boniarugal. Omavon gu prostewaf vierd, ta tenutcera va jiomaceem Nyerere va talpey ke pako is nelkot va ayafa tixara koplekuyur. Acum ton dotegiraxo warzesikeem va int lospayar. Zobenon gan soka is omelteem mano dotegiraxo pu tawamidusikam va witaf xekeem baton rodadiyir. Divatcera va gunteem ke divadomtara mu kotafa sanelia tiyir abdukaf mukot ke Julius Nyerere.

Ba 14/10/1999 koe London mulufter. 




#Article 381: Kamtcatka (kuksa) (166 words)


Kamtcatka ( rossiavon Камча́тка ) tir bostam ke ronefa Sibira koe Kamtcatka dega ke Rossia.

Va Kamtcatka winka ( Камча́тский край ) koenir ise va Bering bira ke Pacifika Welfa konir.

Abrotce ke bost tir vas 758 km- is bostxo tir vas 55 900 km².

Klita vagee dega koe Malkinski fluvor ke Sredinni rodega tigir azen salt va abrotcafa tcelda wale Sredinni rodega is Vostotcni jaka getaltuon lenronon kenenir aze ta ranamera va Klyutcevskoy tculkap ronon tublagutawer. Kaikon va Bering bira ke valentafa Pacifika welfa, valente Kamtcatka ceda poke Ust-Kamtcarsk widavama.

Vertuma ke Kamtcatka bost tir azekafa noldakorafa. Inaf celack tir axaf loon dam tel ke lo bost ke Sibira. Rekola dem ontinafa lava tir remi baroy aksat ke idulugal, vas cugon 1710 m³  bak pereaksat. Aksateaf cel kal 396 m³ bak bareaksat azon belon illaumar.

Bost tir kulaf gu kabay is termil joncelemon tandeon vaticpujes va salt. Termil va tan rigot ke sinka ke patectolafa Itelmen sane sanelia gelkeon tadleyer.

Vexala dem voapa ke Rossia




#Article 382: Kara xalta (477 words)


Kara xalta ( rossiavon : Kara katorga, Карийская каторга ) tiyir xaltafa belca dem konako xaltaxo is musapaf flint tigisa kene Kara kuksa tisa kovoa ke Cilka kuksapa koe Zabaikala koe Sibira ke gindafo Rossia is pak ke xaltaf bolkap ke Nertcinsk.

Bak 1885 George Kennan stragayar : « Kawoda ke Kara tid pilkot ke gindik ise muon zo saved. Tid konako ridafo moavaxo. » Geulenton solumon ico 30 km- kene Kara kuksa, flint ke Ust-Kara az katitef flint az gaderopikaf flint az katitefa kawoda azu istefa azu katicefa is Amurski flint tigiyid. Bowesik do sayakafa rumala is cugon 300 lanzanik koe ristulaxo ke Nijni Karsk soker. Varafo xaltafo boniaxo vas 1800 lanzanik ta poana kobara kotote ruldayar.

Xalta ke Kara wali 1838 is 1893 kruldeyer. Remi rekola ke 1873-1890 va gaderopikaf flintik vedgobeyer. Nope folva ke Kara bak 1889 zo grirunkayar.

Daginik ke xalta ke Kara koe moava zo malsaveyed. Moava poke Kara kuksa bak 1832 zo kosmayar. Taneaf rosaven femint bak 1838 zo trasiyir nume va moavaxo ke Nijni Karsk nekiyir. Azen telo ke katicefa Kara az telo ke istefa Kara bak 1852. Vruni ke Kara nijuyur tani lokulafi ke Zabaikala gola, numen pelava ke moavafa warzera tiyir vas tanoy tandeaf decitor.

Lo kobasik tiyid gomilasik, cugon vas 2000. Radimi rujara va cosafa kevmadara koe Polska is Lietuva, polskaf exusik isu lietuvaf ko Kara xalta zo stakseyed. Taneafa lospama bak 1830-1831 tiyir. Soe lo gaderopikaf lanzanik tiyid polskaf exusik ke 1863, trabe mon 180 korik. Kaikion, jontik rossiaf artowasik zo koxaltayad, nelkon bewik ke Narodnaya Volya pako. Kotote : 185 ayikye is 32 ayikya tiyid koflintayana.

Folva ke Kara tir bifenk ke 06 ik 16 ke santaneaksat ke 1889. Gaderopikaf daginik va lanyon gogol kapbure gomilasik pojayad. Rictula ke xalta va levsulara gorayar ise va lanzanikya toz bokson askipeyer. Batcoba va kevotcesa aelyastera nekiyir. Tere Korf bowesik va altofa tigara tove lana daginikya ke Ust-Kara benplekuyur. To Nadejda Sigida yikya tolsanperdafa sopeyena bak 1886 kir tiyisa bewik ke Narodnaya Volya is reduyus va birgotafe rubiaxe koe Taganrog. Moi ustara ina jivakser.

Inafa xonukera tir maluta ke folva ke Kara viele 23 gaderopaf flintik doon laksed, kevotceteson va favera va poara is altofa tigara. Koton, balemoya ayikya is toloye ayikye xonuked : Nadejda Sigida ba 08/11 az Maria Kalyujnaya is Nadejda Smirnitskaya is Maria Kovalevskaya ba 10/11 az Ivan Kalyujni is Sergey Boboxov ba 16/11.

Bata bifa va murumara dene sanegafa trakula nekiyir. Acum xalta ke Kara zo grirunkayar isen vidura va altofa tigara tove ayikya is oluik gan mweda ke 28/03/1893 zo tuner.

Bak 1930 Nikolay Kasatkin yambik va trutca vergumvelton gu Sigida ( Folva ke Kara ) lingeyer, i va trutca kaatoesa va bata bifa is monedisa va gradiluca is listuca ke inafa wetara. 

Remi 18 tanda ke gaderopikafa xalta ke Kara ( 1873-1890 ), 212 gaderopikaf lanzanik zo koxaltayad, don 32 ayikya :




#Article 383: Karguol (Cervus elaphus canadensis) (140 words)


Karguol (Cervus elaphus canadensis) tir tana moukolafa apta ke elaphus katca vey Cervus oxi vey Cervidae yasa ( Cervinae volveyyasa ) ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Erxleben bak 1777 taneon zo pimtayar.

Karguol sotir moukol xantaf gu valentexo ke Lentefa Amerika ise tir ke mila katca ke keraf wocol.

Inaf im gitir orikalerkaf keve taka is berga vox aftalerkaf keve ge is eliweem. Tandeon karguolye va ilamtaf barmeem tuwarzar.

Bak kwantugal va nelkafa lospa kazokever. Tici imwugal, lana karguolafa sanelia va azeka gijovled ise van meftava kale kima ke aalaf ruxeem lamad.

Karguolya va tanoy oc ocageson sobliar.

Lekeon bata wocolinda koe kota zakodafa gola ke taltef mialapoz irubayar voxen batugale koe anton meftavaf seg ke taltexo ke Tanarasokeem is Kanada wan trasit.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), konakara apta dere tid ke mila veyafa katca :

  




#Article 384: Katherine Mansfield (608 words)


Katherine Mansfield, agelton yoltkiraf gu Kathleen Beauchamp, bak 1888 koe Wellington koe febapafa yasa ke newzelandaf glastikeem al koblir, voxe di awalker 34-daf. Tison 20-daf sol yasafa vierma otcer ise ko London va int divblir lize bak 1909 va pudopatavesik eldeon bulutun kurer. Bak 1918 va John Middleton Murry suterotaf malyopasik tolkurer. Koe Bayerna is Provenca is Italia is Swiza di jonvieler. Ba 09/01/1923 koe Fontainebleau koe Franca nope kotcakola mulufter.

Ede lanedje, kan tanoya adala liafa blira ke Katherine Mansfield zo rovilder, in otcer aze dimpir aze tuakolawer aze joton awalker, inafa meromilaskina sutera wan tir bulapa. Wetce kotraf suterot, in va berpotam is ilkapone is tweem anton al isker, trabe abiccoba ta suterotikap. Davon tir amidaf gu yonar englavaf suterotik naris va rupa ba koblira ke gradilik az vaon jupas remi yona zixa kal tenafa grogara. Katherine Mansfield va yasa ik anameda kiblar. Va gabera konakedje askir ise va yon lit ke tisik pimtar bak kiblan gemeltam icdeon cenkason kan anton sinaf trakukseem isu oulakalikseem. Pilke ke yamba ke Katherine Mansfield dere tir kiblara, wetce watsa ke inafa vayara, va entaf viel tcalan gan meka cugunaykafa bifa. Kan inafa sutera, yasafi tegicki ik grilizeblira ik ilanuk ik kapama vanblid dum kontegaklita.

Belira va berpotameem ke Katherine Mansfield roxayer. Nega ke newzelandaf suterotik va cultimeva divvawad. Sin levgon vukid viele djumet da dakid. Tolwelved liz me zo ked. Vamoe yona imwavioma ik zveridank ik kseva ke gum ik kofigaxa ke dieka moe lima ik yon bitejkiraf kipeks ke rumeik klokes va kotvielee vangaved. Katherine Mansfield me tir geltrevaf suterotik. Vexe kan glebasaca ke fereon ayewasa is sedielafa vols tublisa pinta va kotrafa geltruca wir.

Koe bat litevaf suteroteem griva va rumeuca is awalkvudera belcon gluyawed. Baliafa vula sokir viele bak 1915 ko Engla Leslie lojotaf renapan berik artlapir enide in wetce sayakik va ervolia kazokever. « Va sintafa taneafa rumeuca konakbartivon flideyed, ~ John Middleton Murry setiker.~ Bam Katherine gorayar da va blitolnazbara ektur dum koe Newzelanda al bliyir ise al pestaleyer ». Awalkera ke tel berik, arti aksat, va inafa erava gruyeyer. Kadimion, va Engla ko Bandol Katherine Mansfield bulur aze ta berpot toz kobaver, i ta nega va inafa rumeuca. Bat berpotam yoltkiraf gu Prelude vergumvelt di sanegar.

John Middleton Murry pwader da radimi sanegara va Bliss larma lize Prelude berpotam tir taneaf, inya toz kazawar va yona twa ke opelik albas va inaf suteroteem is nelkon koefa pinafa Kezia. Inya pestaleyer blodafa dolge man belisikeem. Pu in va ageltuca is anton ageltuca danuyur. Bata abdikerelera va agelte, va inafe sutene agelte, va inafe glogagelte enide in rotir muxarabagaliaf, vanpir vumbesa skewera ke yona ironokafa blitanda.

Bak 12-aksat 1917 Katherine Mansfield ve menomakoleper. Va yona koyara jonkar : va Bandol az Ospedaletti koe Italia az Menton az Montana koe Swiza. Viele bak 1922 The Garden Party and Other Stories zo sanegar, tukotgrupesason, dene in sutera al vanpiyir volromotidana sufera, lyumara va akola is koefa minia da abdi rotabduxoara in va koefa tukarara di gokotaskir.

The Canary, entenuyuna ironokafa nega bak 7-aksat 1922 zo tenur. Arti baroy aksat, in va sutera ebgar ise ko Fontainebleau koe Gyurdjiyev viray bulur. Ba 09/01/1923 Katherine Mansfield laizon mulufter. Inafa bliratena tiyir aneyara va entulebawera gwidanyon vrutana gan pone. Engalova al sokir, ~ in suter.~ Dimon al vanpí rumeik. Va tamava is cot is degrik megrupé. In koe jinafa gesta is anton kotlize blir. Va ezlopa skotcasa veda ke Katherine Mansfield zo fereon duvur. Lexa dere zo rodivrozar, icde in dan viele tiyir jotaf djuvanpiyir dingeltokusik. Lexa anton tugrugildesana gan yon norlik.

Virginia Woolf milsareik icde in al kalir : « Tir tanafa ayikyafa sutera gu dana tí lickaf ».




#Article 385: Kawabata Yasunari (637 words)


Kawabata Yasunari (  川端 康成  Niponavon)

Kawabata Yasunari koe Osaka kobliyir. Gadikye tiyir selaropik, arayik albas va ezlopa is lingera. Bak 1900 kotcakolon ve awalkeyer. Acum Yasunari bliyir do gadikya dana ko neor ke Osaka grilizebliyir. Inya mildume dere di awalkeyer. Yasunari gan gadikyef veygadikeem zo emudeyer. Veygadikye tiyir xof korobamik dan va tayaxo ta boara ko yon leprostewaf ind al lusteyer. Voxen rawanuca di tiyir. Wali tole klaa isu pere, Yasunari kali awalkera ke veygadikya bak 1906 az tela ke berikya bak 1909 soe kalanyon bliyir.

Nekev albara ke veygadikeem, va gracuca ke merosetiken gadikeem soe satoleyer. Va mon 40 afigasuteks ke gadikye digiyir vexe darpe konaka grilizeblira vaon koton di drasuyur. Batinde yona vudesaca isu klok koofis va inaf suteroteem tozuyud.

Anyustdon kaiki awalkera ke veygadikya, jotafi Yasunari do guazapafe wiiskafe veygadikye zavzayar antaf. Vwepanyafi zokevesiki waleon reduweyed. Bak 1914 per-san-alubdafe akolafe veygadikye awalkeyer.

Battandon, va pone Yasunari suteyer. Bate pone ( Shônen ; Sardik ) arti tansanda ( bak 1925 ) zo sanegayar. Va inaf taneaf suterot zo torigir.

Dene ziavikye Yasunari tevaksaton radimion ugalzeyer aze va bemirubaxo ke Ibaragi olda kofiyir. Vanpiyison maxablodik mali 1916, va Kiyono ayikyapaf oyik di goviunsuyur.

Binunon golde niaon torigino alto ise buiveweson da Yasunari tiyir vollistafi, va Kiyono maxagositik korenayar, ton milikrafamafa renara. Radimi divfira ke Yasunari ko Kyoto bak 9-aksat 1917, wale toloy yik balemdon toz waltwayar. Koe Shônen ( Sardik ) ( 1948 ) bata skeda turowinaweyer. Dere tir dulapafa rabatera da yona doaca, rotisa bak bata blirekola vanmiaon ikrafamuca is listucadjumesuca is krenugafa golera, koe Nemureru bijo ( Kenibesa listikya ) ( 1960 ) ik Mizuumi ( Uzda ) ( 1954 ) ik Yama no oto ( Buura ke meftava ) ( 1949 ) zo rotrasid.

Vexe bat berpot poke yona inafa bagala soe leon zavzad kapbure inafa blira dam Izu no odoriko ( Stutesikya ke Izu ) ( 1926 ). Bat greelt ke blira ke Kawabata va koyara ko Yugashima bak 1918 vadjer. Bam tison 19-daf, koe noldakirafa xuta ini va cuisafa stutesikya ve kazokeveyer. Icde Yukiguni ( Nolda Vo ) ( 1935 ) batcoba dere askir da trakur.

Bak 1919, tolsandaf, ini va nuyapaf is naf suterotaf rijay pasur. Koe cavulidebaxo bewik va sint kazokeved. Va Hatsuyo rungrupeyer. Battel, koe yona inafa nega kan Michiko yoltayan, tiyir jotafa zanisikya dulapemena gan in. Neken ulidebaxo moimon xaayar, acum ko dopewa koe Gifu koe meftaveem iste Nipona ta irubara do vanikatcus gadikeem inya ve mallapiyir. Nekevon, Yasunari va ino wan nobayar aze gorayar da di kureyer. Inaf nikeem, givayanon, va egara va kurera tcokeyed. Arti aksat, ino va merogrupena kurerajoasa twa pu in stakseyer. Batcoba en zo gobelir koe Nanpô no hi ( Geuf tey ) ( 1923 ).

Arti tolda geltrafa suterotafa klepa ke Kawabata bokaweyer. Ini grupeyer da va Hatsuyo mea di tolwiyir, wori ko inaf negeem battelya di koingayar. Ta ino kaatoeson va rietavikya, mo jontika koredikya blisisa va yon inaf suterot, izga di aykaweyer. Wori arti alubda ini arinde kureyer. Vexe damo mana kurera, tira ke Hatsuyo va ini veber. Arti santolda, beka bata bifa gan konaktan zo torigir dum sordafa kore tir koe Fubo e no tegami ( Yona twa pu gadikeem ) ( 1932 ), ini va ino di tolwiyir volse di zo awuzayar.

Inafa lovafa gesta drigdasa va kotunuca ke Hatsuyo bam zo ikapiyir gan gribidganesida ugale ini va int di kobibeyer. Luxe ayikyafa ewava suna koe negeem, daletoe me tir tela ke Hatsuyo, joayana gan geltruca, vexe gundaf rietaks kolnan moe inaf ilkaf tacokeem.

Tozi 30 sanda kle tir da va tenafa bliremtrakura zomer : va nyasesa is mekramafa remtrakura, va gestafa tamava lize vanmia inaf kivakseem sordafa listuca aotcewer.

Bak 1968 inaf suteroteem gu Nobel suterotafo poradro zo gableyer. Taneaf niponaf suterotik kazawayas va mana eresklaca. Ba 16/04/1972 koe Zushi poke Yokosuka, Yasunari Kawabata kseyer. 




#Article 386: Kelda koe Kermouster (trutca ke Luce) (102 words)


Kelda koe Kermouster ( francavon Kermouster, le chemin ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik ba megrupena evla.

Bata trutca koe Hôtel-Dieu tcilaxe koe Mantes-la-Jolie (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Valey intyona trutca va Seine bost, Luce va konakviele jonvielera koe winka dere katectayar nume ta konaka trutca zo koswavayar. Koe Saint-Tropez, va provencafi afi tulon kosmayar ise ksubeyer, i va afi abegapafi gu Cézanne az jontikar lingesik. Koe Lézardrieux koe Breiza, Kermouster xo konakviele al koswayar.

Bak 1914 Luce va konaka trutca watson gu Kermouster xo poke Lézardrieux kene bira koe Breiza al linger.




#Article 387: Kere is Ebelte (suterot) (110 words)


Moron xantakiraf, Julien Sorel wetce tavesik den Rênal W-ya zo seger. Va battel patavason brostar. Kivason va bilitara, ko Paris mallapir. Va Mathilde, i va nazbeikya ke intaf nendasik, batlize renalevrotir, aze va eresklafa kagrupera pokoleyena gan intafa bitonuca seotar. Rênal W-ya wetce skujesik va in ranker : yatkaf Julien Sorel va in westar. Koe flint abdi vrivara va koefi dili anton grivuteter.

Ta sutera va bata ugalda va 1830 malgrupeson va mi, Stendhal va lingera va selt bak « Dimplekurugal » ( winkaf oluikeem is yona ujafa anameda is yon parisaf rijay ) ponar, va selt vimtas va yona fa lize rietaveem ke artowarafa is napoleonafa rekola mea dilizer.




#Article 388: Kerguelen ewaleem (127 words)


Kerguelen ewaleem ( francavafa tiyara : kɜːrɡələn ), dere Kergueleneem ok kalkotavan gu Kergeleneem, voxosk dayoltanaf ton Ewaleem ke Erolara ( francavon : Îles de la Désolation ), sotir lospa dem yona amidatumafa tculkafa ewala, vagee India welfa tigisa is vas francafe sokasane pasusa.

Ewaleem dive sidayeem ileon madawer, telo lovolilefo francafo tawavo, Réunion ewala, arte 3 000 km- tigir.

Tela molavekasafa pakava, tadlena gan tursia, wori sotir olkom ke lodatafa welfafa azekexa. Tela kerguelenafa azekexa moe antarktikafa pozla tigir ise levplawanaf tadavoc lumon gu 1,2 celemoye tollumafe decitmetre en tir.  

Kerguelen ewaleem bak 1772 gan Yves Joseph de Kerguelen de Trémarec francaf totasik zo kosmayar. Bantan gu Îles de la Désolation taneon yoltayar azen arti konaka tanda James Cook kotgrupaf englaf totasik poron gu kosmasik tolyoltayar.




#Article 389: Ketalevetiryanya (trutca ke Ingres) (788 words)


Ketalevetiryanya ( francavon La Grande Odalisque ) tir trutca lumkirafa gu 91 × 162 cm-, i puntalingeks keve eluxa keve stama skuyun gan Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1814. Koe tcila ke Louvre ke Paris koe Franca re tigir.

Joachim Murat, gazik ke Napoli dasugdayan gan Napoléon I, va trutca ke Ingres yoltkirafa gu Kenibesikya ke Napoli mali 1809 digiyir, i va trutca banvielu griawiyisa.

Tadleteson va varduk ke bata trutca wonasa koe berma ke gazik ke Napoli, Caroline Murat kurenikya ke Joachim is berik ke Napoléon, ba 1813
va bana lebikafa pu Ingres jafar, i va Ketalevetiryanya. Lingesik va trutca titi 1814 koe Roma skur, voxen akeoyera ke gindaxo bak bareksat ke 1814 jupayar da va seylafo dro meviele di kazawayar. Kenibesiky ke Napoli bal guinera va berma ke gazik ke Napoli bak 1815 luxeon griawiyir.

Ketalevetiryanya bak Winugafa Bonta ke 1819 zo wonayar lize zo emudejeyer. Lingesik va mewadafa skura va alto tulon mbi culimeyer : va abrotce ke ge is tirka ke taltenimat.

Mali Dimnazbalarugal, watsa va lebikya indon gu lingeropa ok balumaropa kan ant vuestera va pulukafa vundopa ( Venus, Danae ) ok nakila ke Biblia ( Eva ) zo koskuyur. Bata stegera titi XIX-eafa decemda linver, voxen yambik va vanfira dile djutuwarzad. Ingres va Roneka kle narar inde taltevik klokad. Titi XVIII-eafa decemda, Antoine Galland ( 1646-1715 ) va Decit-tanoy mielcek al malarabavayar, i va larma dem ronekaf sanef reiz. Kiewatca ke suteks va ronekafamafa cava azon malsavena gan jontiktan di nekiyir. 

Suterotafa Roneka mali tanoya decemda batinde tir tacokesina roneka. Ingres koe Roneka meviele koyayar numen ronekindafa kerdela ke inafa lingera va taltekaf suteroteem is gretcaks ok persafa pinoba tigisa koe Franca bak intafe sare malgruper.

Ketalevetirikya tir levetirik ke Harem zaniga bene kurenikyeem ke Sultan gindik. Turkavon trogarn tir mawazanisikya ( Odalik ). Dene taltekafa yamba mali XIX-eafa decemda, ketalevetirikya vanpir senyesa korobikya divrozasa va Roneka. Bata ewavinda gan ronekevaf lizor fereon zo saveyer, i gan teca aptafa cultimevinda.

Sedme taltekik ke XIX-eafa decemda, bata senyesikya va ayikya ke Harem zanon gu intaf jiomik is feliik kaatoecker. Ton gexata rwodesa van dizvesik va trutca, grupecker da tir jala ke disukera voxe me zo nukonter. Radimi jontikar taltekaf yambik saveyes va pulukafa vundopa, lirdeson kou ronekeva, Ingres va intafa ikrarenafa wira va ayikya drager. Kore winugikeem ke bane sare konejeyer, izvafa kiewatca ke grabom dun zo mezibuyur. Kiewaskira en tir kotrafa.

Mukot ke lingesik tir kaatoera va ayikyafa listuca. Va buneyena is ugaliskafa ewava ke jekusuca ke ayikyafo alto tove taltekikye moe stama djudimtadler. Zometeson va bat enid, va tezikya gonarar voxe volsagon gokawarzer. Volson, va konaka tezikya gomalgruper aze va rietavafa vola gobuner. Kota malyopara maneyena pu lingesik bak 1819 va kota ebokuca mantode drasud. Ingres, i zovdanyasik, va konak loplekuf putc pu intafa ketalevetirikya yofter enide va ge tuabrotcar. Acum dere ma gotir abrotcapafa videteson va ubuca. Batinde askison, lingesik va lana nuyuca kapbure geltruca pu int kserar voxen soe me relmer kiren bata ketalevetirya va tacokesine ayikyefe tame num ayafa geltruca pasur.

Kan bata trutca, Ingres il kaatoera va ayikya mali Barroco ugal dere mangickir. Turietavara va listuca, milinde lingesik ke italiaf nazbalarugal envayad, ton lana rusaguca dile fogetisa pistolesa al ligundewer. Kaiki Barroco lingereva, Rococo martig remi XVIII-eafa decemda va foktafa is silpafa adala al narayar voxen va rigoteem ke  Barroco yamba ( tulon François Boucher, Leda is loror, 1741 ) me al moakleyer. Ingres, warzapulukevaf viele va Ketalevetiryanya linger, va rietava icde listuca pokefa gu tela ke pulukevikeem kle djudimtrasir ise va ayikyafo alto liston djutukarar, kawarzeteson va ino ton abrotcuca. Geltrafamuca soe tir kiren yambik va kaatoera va alto felilecker, voxen infa redusa nuyuca askir da va opafa febuca jugemena gan losposaf yambikeem ke Tolnazbalarugal jovler.

Lujduca ke beyarkafa ronekafaminda koe truca tir nope dokaca : lesoxa is delor is plopo is neftaruelga kum gelangbruxa is roga is aka. Sina va tigira koe klokara ke bane sare noved. Voxen beona dere tigir ede bata ketalevetirya gu trutca va Julie Récamier lingeyena gan David bak 1800 zo dolunter :

Tuabrotcara va alto noveyer da David tuwarzayar, drageson va Juliette Récamier dem teniskaf nimateem, ton warzapulukevafa glabuca tuwarzapasa. Kapbure calgackafa solwikuca ke tezikya ke David, Ingres va ronekafa prelka ikaplekur, laumasipison va senyesa wanca ke korobya is ataleson va tirka ke nimateem. Grupesik ke inafe sare, taneatomon wison va trutca ke Ingres, va Récamier weltikya tire trakuyud. Ingres, ravesik ke David, va grabom ke feliik dikuon malgruper voxe gu ronekafamafa lebaca artazukar.

Felilera va ukeem, is pintotafa kaatoera va pinteem, is milbava ke buneks, is felilera va alto, is redusa nuyuca askid da bata trutca va tazukafa kotunaca aneyana gan warzapulukevikeem di zomer. Burkafa ckaneeka ke Ingres do inafa redusucapa va tan grot ke taltekafa yamba al bliar.




#Article 390: Kilimanjaro (mefta) (124 words)


Kilimanjaro tir fluvor valente Tanzania, poke jowa ke Kenya. Moshi widava titeon tigir.

Kilimanjaro mefta tir ane ontine ke Afrika, vas 5895 m-.  Tir savsaf tculk, dem istef skarn. Kadomeem va baroye ontine tazukar : va Kibo ( 5895 m- ) lize opraxo vas 2 km² wan tigir ( nopeon inaf Batakaf tculk yolt ) is geroneon Mawenzi ( 5149 m- ) is getalteon Shira ( 3962 m- ).

Trakut da ba 2030 noelafo opraxo kotron al jetewer ( bak 1900 welma tiyir vas 12 km² ).

Kilimanjaro Vedeyaf Gerd ( swaxiliavon Hifadhi ya Mlima Kilimanjaro ), tir burkafo govitaxo ke Tanzania.

Kilimanjaro vedeyaf gerd tir tano lozolonafo govitaxo ke tawava numen bak 1987 wetce tuwavaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.




#Article 391: Kilwa gazaxo (556 words)


Kilwa gazaxo tir savsafo gazaxo idjon ice Kilwa ewala poke krimta ( re koe Tanzania ) koe Ronefa Afrika, kofeliyiso va kotafo Swahili krimtaxo ba pelava. Tiyir lozolonafo gazaxo ke Swahili arayaxo. Inafa izva kan Ugalay ke Kilwa zo gruper. Bat ugalay gan João de Barros portugalik koe Décadas de Ásia ( dem vexala dem nafalik ) ba 1552 di zo dimnariyir.

Taneafe sane ke Kilwa sedme prostewa tiyid Mtakata az Mranga az tere Machinga ke Mrimba gazik.

Bak IX-eafa decemda Kilwa Kisiwani ewala gan Ali bin Al-Hasan dolekik zo luster. Battan ton kazas molt di voner.

Taneaf lizukaf talolk tid evlon gu mon 1200 tanda ise gan Ali al-Hasan gazik zo kizeyed.

Bak XIII-eafa decemda Kilwa gazaxo va kazara va moava vanburena mal kawoda ke Zimbabwea stujecker.

Inaf gazik wetce lokaf is loneciaf nafalik bak 1331 gan Ibn Battuta zo pimtar. Bat nafalik va tadava soe gizierdayar ise giguineyer. Widava va doleks ke Zambia ika indiafa roga is siniafa rigelaxa walziliyir. Mali 1425 prostelayafa mijera va gazaxo sollipad.

Soe bak XVI-eafa decemda, gazaxo re tir telo logijarotifo ke Zanzibar swaxiliaxo ; inaf wid dere tir tela losposafa is losivakafa, pimtana gu tana widava dem lolistafa kolna koe tamava. Irubasik ke krimtaxo sedme pimtara ke Ibn Battuta arabaf koyasik tid sinkanyan gu kulaf is divepatectaf burmeks is kulupon vagekiranyaf. Kazafa teremta ko tadava loloon kal gola dem uzdapa abdulakid ise va tciamaf doleks divtunseten van asiafa Pokefa Roneka divnarid.

Bak 1500 Pedro Alvares Cabral portugalik va moneem kum drak pimtar.

Gaspar Correa va widava ba artlapira ke portugalaf totuk ke Vasco de Gama pimtar. Medina wid tir dem rebavega rojuna gu rasek is rotir 12 000 irubasik.

Ontinapafa mona dem azekos is koefa matela tigid kene vwepafa nuda. Anamef tawaday tir dem yona soporafa matela dem jontika aalafa katca isu ruxafa. Molt tir kotraf gu totuk.

Kaliapon portugalik va kazara va moava is oksi is awolba is levetirik getud. Widava bak 1505 taneatomon zo vilar ise bro gazaxoeem ke krimtaxo zo levgar. Quiloa ( portugalaf yolt ke Kilwa ) va culiek pu gazik ke Portugal doder.

Mali 1512 arabaf erbudik va Kilwa dimnarid numen wid gin tutrigawemer.

Bak 1606 bal worara ke Gaspar de Santo Bernardino alkik, widava ware tir dem anamefa soporafa matela ; moe ewala plebot is zaday is botada sokatrid isen « Ewalik va coba rotaskina me gruped » ~ in kalir.

Bak 1776 gazik ke Kilwa, Hasan ibn Ibrahim ibn Yusuf, veynazbeik ke persik, pu Morice francik va decitoy levetirik ika vieleon 20 piastre talolk is 2 piastre sotre kot ayik doler. Va mordara antokar.

Bak 1784 ewala gan gazik ke Umana is Zanzibar zo kofelir. Francik va folk valente ewala banugale vegedud. Wid ilion zo jovler, bak 1840-e sanda.

Mali XIX-e decemda widava gin tir widama. James Prior englik dakter da « Dum yonara widava ke krimta duvuyuna gu zaskuca is sanelia, ina ticu seltay is triguca is gijarotiuca tit melafokuca is sutuca is nartuca al belxar. »

Kilwa Kisiwani ewala isu Songo Mnara va rawaks ke bane sare digid, i va rawaks bendeyen den tamavafa gadakiewaga ke Unesco grustaks.

Bak 1886 Kilwa gu boniaxo ke germanafa Ronefa Afrika zo tunotrar ise zo kodoplekur. Bat sok bak 1918 nope surtera va Germana num tena ke Tanefa Tamavageja ten tir. Batvielu gan Britana zo stujer, kali volruptesuca ke Tanzania bak 1960-e sanda.




#Article 392: Kinzol (Antilocapra americana) (118 words)


Kinzol (Antilocapra americana) tir tana moukolafa katca ke Antilocapra oxi vey Antilocapridae yasa ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Ord bak 1815 taneon zo pimtayar.

Kinzol sotir moukol pokef gu putcol ise ton kalie vas 80 km-/b- gruvulter. Numon gu tel lokaliaf sulem ke Lentefa Amerika zo torigir.

Inaf im tir ukon gu beretre is dem lodorikaf yinaxot ; jivot tickir batakaf dum toloy nok keve berga is kretsapa keve dey.

Va drumafa ruxa ik werd ik luca gimalestur.

Kinzol antion ok vanmiae lospama dem kinzolya is oc is tanoye milgafe kinzolye, koe fenkunafo is letamafo xo, giblir. Lana lospa vas kinzolye anton ruldad.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 30 apta ruldar :

  




#Article 393: Klita (trutca ke Ingres) (279 words)


Klita ( francavon La Source ) tir trutca lumkirafa vas 163 × 80 cm-, i puntalingeks keve inta skuyun gan  Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1856. Koe Orsay tcilaxe ke Paris re tigir.

Tezura ke yikya gu ara lebaca ke Ingres, i gu Koblira ke Venus zo beitur.

Remgudayana moni 1820, trutca bak 1856 anton zo tenuker. Ingres gan toloy ravesik nope gubeaca ta brevizap banugale zo tcicer. Turestara ke muxas mergil aptaf gu balumara va skura va yikya tir pedrasa. Ton xuf breviz, ranyesa lebikya tir dumede koe ponyaska co zo walbuyur. Gesiana gu lana tezurinda, bata bunera va yalestuca ke trilna pu Klita dear. Bata dowira 
kapbure zolonuca ke pulukaf kudjeem dene warzapulukevaf lizor dem Ingres wetce ematcokilik me gevar.

Yambaf malyopasik ke bane sare va erava ke lingesik icde bunera va vola vas rietavafa listuca, is va inaf geltrevaf pak dere nued. Kene anamez ke alto, lingerinda tir leon jebesa is loon piakokorafa, dum tiaveteson va almanosa num bidgesitison va cot. Ingres zavzar sagaf gu pulukevafa tavera ke David ton zolonuca ke conya is zovdara, voxe va bata xuta artfir nume inaf tuwarzas martig va joya mu yambik dum Degas ok Picasso fenkur. Sotceyeno alto tir yonta ton yona livoda ; skura va tezaks vas cugunaykafa tuopelara va mergileem mukar isen iskafa aludevuca va tigira ke drucka laumasir.

Dene taneaf digisik, trutca idjon ice ruxapa is lavimwa tigiyir, enide yikya ke klita loeke nuvelayar geltrik. Théophile Gautier va bat vixaks wal geltruca is rietava laninde pimtar : «Meviele cot loon plaxaf ok loon iewaf ok loon kotraf gu bli ok loon plawuken gu afi pu disukera ton intafa werkafa lebuca kempayad. Batviele rietava al kadar itortaxa.»




#Article 394: Knut Hamsun (309 words)


Knut Hamsun ( 1859-1952 ) ~ norgavaf suterotik, ba 04/08/1859 koe Garmo meftawida koe refa Norga koblir. Inaf ageltaf yolt tiyir Knud Pedersen.

Vey tawadayikeem va jontika exava funter ise gondulesikur ise koe copucapa blir aze ko Amerika toldon kolamar. Dimlapiyison is tison 31-daf va Sult ( 1890, Ael ) sanegar. Goldeon tukotgrupawer. Yon radimif berpot va opelafa blira ke norgaf tawaday is taneakafa tinefkara do tamefa tuwava ilamsisked. Lozolonaf berpot tid : Mysterier ( 1892, Yona bula ) is Pan ( 1894 ) is Livets Spil ( 1896 ) is Aftenrøde ( 1898 ) is Under Høststjernen ( 1906 ) warzotak is Benoni ( 1908 ) is En Vandrer Spiller med Sordin ( 1909 ) is Børn av Tiden ( 1913 ) is Segelfoss By ( 1915, Segelfoss widava ) is Landstrykere ( 1927, Yon gondulesik ) is August ( 1930 ) is Men Livet lever ( 1933 ) is Ringen sluttet ( 1936 ).

Duxibes va nuyuca, Hamsun belcon nuvelar olkevaf is basbidganaf is karfaf is gwidaf korik, do Dostoyevski is Nietzsche pakes va griva ta mecobevafa budara, is ayik gelavan gan jugemera va tamejoara ( bata jontolafa lizira van Hesse va in tupokar ). Va klice is volove ke ayaswavuca tudenayar ise tolnepalera va olkik do inafa anameda koe kotgrupera va tamebli waster. Ba 1920 va Nobel Suterotafo Poradro kazawar. Bal toleafi klepaki, gan rotatrakureva is tawarena grabomeem ke Hamsun soe zo biar. Voxen inafa renara va Norga vo va folvafa rokla kolizir : tison 83-daf in va pako ke Hitler evafa Germana narar viele Norga tir kerelena isen jontik norgik tegiron acagid. Radimi geja, in zo komalyerotayar ise wetce gugafimik zo lanzayar. Poki awalkera, ilikatcunon gan kottan, koe Paa gjengrodde Stier ( 1949, Moe werdtolgenina kelda ) jebesa is fartcafa neva Hamsun va pebura yovayar.

Ba 19/02/1952 koe intaf diel koe Nørholm poke Grimstad awalker. 




#Article 395: Koblira ke Venus (trutca ke Ingres) (739 words)


Koblira ke Venus ( francavon Vénus anadyomène ) tir trutca lumkirafa gu 163 × 92 cm-, i puntalingeks keve inta skuyun gan  Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1848. Koe Condé tcilaxe ke Chantilly re tigir.

Bat grabom va aluboy koredik keve taneaf azent atoer. Iste buneks, lebafa yikya moe batakaf skael ton gruticafa tila ranyer. Kan ronefa ma vamoe taka is taltefa nuba, va latkaf usukap usukotar. Pumkikam anameon ekeyud, tan va nuga kutcar, ar va bade kevlicar, bareaf va elza atoer, isen tere tel ironokaf va lavatisikya ileon lakisa moe birokol tcekar. Toleaf azent gan welfa is falte ke kelt zo kereler.

Grabom va koblira ke Venus yunker. Venus sotir ellasafe Afrodite, i lorikya va Rena is Listuca. Vundafe nega bazer da viele Kronos va Uranos gadikye lorikye ke kelt tarleyer, pune va bantel di ikrezuuyur numen batcoba va bodaf skael kiyir. Venus kum bat skael kobliyir nume nazbeik ke Kelt is Bira.

Venus koe relidafa bunera zo kobuder. Bogruca gan zidaconya tigisa iste trutca is koonisa va vurko ke lorya is xuuca ke alto zo tupoar. Icde kafkara is zidaconya tigisa vwon ice fonta ke lorya, Ingres gan dalik ke Dimblirugal zo koswavar. Inafa lewerkafa zatcarinda gu italiafa vuestera ant tuarar.

Bargentim ta armara va detce ok ki gan yambik zo faver. Toloya vanmilenidasa dadefa conya ke kril ke bargentim va disukera van otsa stad lize ana kira koe xuta tigir, i kira liz lingesik va vetcoyera djuvanimpar, mila kira tisa gexata ke lorya. Alto ton livoda is kevlivoda va pibaca is grutciuca pu milo lorafo alto getcar.

Bokayana koe Roma bak 1807 ok 1808, trutca gan yambik koe Paris bak 1848 di zo tenukeyer.

Kosuteks keve trutca va bunerugal bazer : balemsanda gotiyir inde Ingres va intaf Venus di tenukeyer. Bata trutca va tana vertafa staksera nope emudenikeba dene Cultim ke Franca koe Roma co gotadleyer, voxen Ingres me al tenukeyer ise wetce lordeks al iskeyer.

Ina konakviele zo imaxur, neke oxam bak 1848 koe Paris mu Delessert zo tenukeyer. Voxe bantan orkon gu inafe bade zovdajayane me albayar nume pu Frédéric Reiset miltandon di xaayar.

Koe taneaf lordeks, keve zovdaks evlon gu taneafa romafa jonvielera, Venus senyer, aze badenyer, aze tere ranyer, taneon ton tila ke werkikya palsesa va ikra is batu mou, ronon takaskarason. Ewavaklita zo grupecked : grabom va Venus ke Medici ton lovristafa bunera vuester. Dere ara vuestera tir ke Koblira ke Venus gan Botticelli, rotir winyina gan Ingres bal tiskira koe Firenze ( 1805 ) ok vayana sedme gweta. Zovdaks ke 1806 viden koe Montauban, va parmaf siatos nedir lize lorya mamadar ise va usuk mucur.

Koe Paris titi XIX-eafa decemda, lingexo ke David tir telo lozolonafo. Winugaf yambik, dalik ke pulukeva, David pu jontik ravesik taver, don Ingres is dere Delacroix is Gros ikz-.

Nelkaf lizor ke toza ke XIX-eafa decemda koe to bato lingexo di nazbalad : pestakeva dem Eugène Delacroix wetce emokilik, is Troubadour lingeropa djukanarasa va detce ke Mialukugal, is warzapulukeva kaatoena gan Ingres.

Va benelafa tadlexa ke bate sare godrigdat : i va Flikoyarapa koe Europa, i vrebafa is migafa koyara ke runtanyaf yik is eresklaf yambik. Roma soye tir naavdara ke bata koyara dere worasa va yono nelkafo europafo rawopaxo. Dum jontik artan, ba artlakira va Roma, Ingres gan pulukik zo baalpeyer ise zo kotcalayar. Gan trutca ke Raffaello dere zo turestapayar numen inafa lingerinda kali bliratena di tcazedayar.

To lebaca va lotanuskaf pak ke grabom ke Ingres tid ; kogluyason va musapafa zovdara gu tama ke yona gedelon drivayana kseva, tid yartesa is pestafa kotgrupera va ayikyafa listuca. Jontikviele levlikesa va pestakeva ke Delacroix, pulukeva ke Ingres re nutir teca sugara va vixara va tazukaf mergileem is yovara va gruadafa tusoloksara, lodam muxara va titickenafa cultimeva. Dem anamkaf alaveem is nirayana welma is vristafa kabduuca, bata Venus trutca gu pulukafa akaroga laizon blizesina gan idulafa is sionena blira zo rodoluneyer ; soe Ingres gan Tolnazbalarugal lodam Savsugal zo koswavar.

Ingres va bat buneks ta trutca vergumveltkirafa gu Klita ( La Source, tigisa koe Louvre tcilaxo ke Paris ) wanuyur, i ta trutca lingeyena bak 1856, milapafa vaxe tanoya pinta : abday moe epita zo burer.

Trutca ke Ingres va konakar lingeks va Venus di koswavayar, i va tulon tel ke William Bouguereau ( 1879 ) azu ke Théodore Chassériau ( Biraf Venus, 1838 ), azu ke Amaury-Duval ( 1862 ). Ksudaksam koe Louvre tcilaxe zo vider. Egas zovdaks koe Ingres tcilaxe ke Montauban tigid.




#Article 396: Kocopa (218 words)


Kocopa tir opa vayasa va flira is nira ke koceem.

Koe awaltafo bitejxo, anyustoya winta va Awalt sovanatced litokon ice in. Mal tela lopokeyafa gu Awalt kal tela lepokeyafa, awaltafa winta tid :

Bat anyustoy pilkaf yolt tid dem zae bas ug rotaskis da min va telafa winta gestit. Batenide, kiblayan ug tid tel grupepen gan ayikeem mali abdiizvugal.

Zae ke Niskaduz yolt sotir : « niskada » kiren tela winta sotir acafa isen niskada zo rovilar gan tey nume va niskaduzaf idul soskedar.

Zae ke Wuluz yolt sotir : « wula » kiren tela winta sotir vanpokeon wulukafa.

Zae ke Tawuz yolt sotir : « tawa » kiren tela winta sotir kum tawa. Tawuz dere zo yoltar : « Tawava ».

Zae ke Raporuz yolt sotir : « rapor » kiren tela winta sotir acafa.

Zae ke Almuz yolt sotir : « alma » kiren tela winta va alma nudir.

Zae ke Femuz yolt sotir : « fema » kiren tela winta gan maserk zo koanamar.

Zae ke Intuz yolt sotir : « inta » kiren tela winta sotir granafa.

Zae ke Werduz yolt sotir : « werd » kiren werd zo grupeyer gan abdiizvik. Bate zae pu tela losolumanafa winta ke awaltafo bitejxo al zo gar kiren zolonafa da bate zae zo gar pu awaltafa winta.




#Article 397: Koexo ke molt ke Marseille, wino male Horloge du Parc trapova (trutca ke Vernet) (120 words)


Koexo ke molt ke Marseille, wino male Horloge du Parc trapova ( francavon Intérieur du port de Marseille, vu du pavillon de l'Horloge du Parc ) tir trutcapa lumkirafa gu 165 × 263 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1754.

Bata trutca tir tan 15 lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud. Va moltap ke Marseille vagerone Franca kene Mediterranea Bira kaatoer.

Bata trutca koe Vedeyafe tcilaxe ke Biratotervolia koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.

Vernet va toloy amidaf wiks va molt ke Marseille lingeyer.




#Article 398: Kolakira ke Charles VIII va Napoli (1495) (trutca ke Éloi Firmin Féron) (126 words)


Kolakira ke Charles VIII va Napoli (1495) ( francavon Entrée de Charles VIII à Naples, 12 mai 1495 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Éloi Firmin Féron francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 63-e runda re kereler.




#Article 399: Kolakira ke Henri IV va Paris (1594) (trutca ke François Gérard) (124 words)


Kolakira ke Henri IV va Paris (1594) ( francavon Entrée d'Henri IV à Paris, 22 mars 1594 ) tir trutcapa lumkirafa gu 510 × 958 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan François Gérard francaf lingesik bak 1817.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 69-e runda re kereler.




#Article 400: Kolapixo ke molt ke Marseille (trutca ke Vernet) (105 words)


Kolapixo ke molt ke Marseille ( francavon L'Entrée du port de Marseille ) tir trutca lumkirafa gu 165 × 265 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Joseph Vernet francaf lingesik bak 1754.

Bata trutca tir tan san-aluboy lingeks ke  Wiks va yon molt ke Franca  jafayan pu yambik gan Louis XV francaf gazik ta abduaskira va francafa biratotervolia. Anton 15 ke 24 trutca taneon jafayana tere di zo skuyud. Va moltap ke Marseille vagerone Franca kene Mediterranea Bira kaatoer.

Bata trutca koe Louvre tcilaxe koe Paris ( Franca ) re ( 2018 ) tigir.

Vernet va toloy amidaf wiks va molt ke Marseille lingeyer.




#Article 401: Kolavara kene piluda ke Méricourt (trutca ke Luce) (103 words)


Kolavara kene piluda ke Méricourt ( francavon La plage de Méricourt, baignade ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1917.

Bata trutca koe Hôtel-Dieu tcilaxe koe Mantes-la-Jolie (Franca) re ( 2018 ) tigir.

Lingesik va inyona ironokafa tanda koe Rolleboise tiskiyir, i koe widama ke Seine krant arte 60 km- katite Paris kimon ice Normanda. Ordaf patectoy ke Rolleboise is monexo ( batlize piludafa nakila va kolavasik kene riskeda poke vegungafa Méricourt widama ) tigiso moe datcanya tice gonoy ke bost, is sinaf irubasikeem tiyid zolonafa klita koswavasa va Luce lingeyese va jontika trutca. Tulon bata.




#Article 402: Kolavasik (trutca ke Caillebotte) (144 words)


Kolavasik ( francavon Baigneurs ) tir trutca  lumkirafa gu 156.9 × 116.9 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1878.

Bata trutca koe korikaf dotay re ( 2018 ) tigir.

Bata trutcapa va kolavasikye dem orikafaltafe kolavaravage keron bwetkekirafe geuon kaatoer, i va kolavasik fu estobas ko Yerres kuksa poke yasaf pilkot bak imwugal. Ar kolavasik divlanis va lava disuker, isen bareaf koe lava dere askir. Koe ludev witkotusik geuon detceson vanlapir. Gustave Caillebotte va imwugal yason gitiskiyir, koe Yerres arte mon 20 km- gee Paris, numen to watsa ke konaka trutca tir.

Bata rekola tir tel bocaf kalaf imwugal ke barsandaf yambik koe Yerres kiren gadikya koe Paris ba 20/10/1878 di mulufter azen pilkot bak 1879 zo doler.

Watsa va kolavasik va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 403: Kolavasikya ke Valpinçon (trutca ke Ingres) (188 words)


Kolavasikya ke Valpinçon ( francavon La Baigneuse Valpinçon ) tir trutca lumkirafa gu 146 × 97 cm-, i puntalingeks lingeyen gan  Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1808. Koe Louvre tcilaxe ke Paris re tigir.

Yolt ke trutca tir ke tan digisik bak XIX-eafa decemda.

Ingres bak jonvielera koe Roma wetce emudenik ke Cultim ke Franca va bata lebaca lingeyer, tison tolsananyustdaf. Ina tiyir tan vertaf stakseks nope emudenikeba. Taneaf vergumvelt ke trutca tiyir Debanyesa ayikya. Fum ke vola gire koe toloy ar grabom di zo skuyur : ton siatosam koe harem bermaki koe trutca yoltkirafa gu Kolavasikyama ; is ton avafa vola ke Turkafe kolavaxe.

Trutca va lebafa ayikya kaatoer, geon wiyina, dem delor moe taka. Ina moe kadoma ke ilava debanyer ise amuzon zo koafir. Va tanafe detce ke trutca tadler, wale storn dem xuf soaks tuvodas va vristuca ke conyeem ke alto. Altoconya tid karafa kiren Ingres ins taruter da va niskeem abduplekursur.

Vuestera ke Ingres ta bat grabom tid jonkafa. Raffaello loeke mafelan gan Ingres zo ozwar, voxen dere Jacob Van Loo lingeyeso va lecafa ayikya dere geon wina ( Italiaskafa ilavasenyara, moni 1650 ).




#Article 404: Kolavasikye (trutca ke Caillebotte) (130 words)


Kolavasikye ( francavon Homme au bain ) tir trutca  lumkirafa gu 144.8 × 114.3 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1884.

Bata trutca koe Museum of Fine Arts koe Houston koe Tanarasokeem re ( 2018 ) tigir.

Kaaneyason va mepulotafa geltrinda, Caillebotte gu kaatoera va ayikyefa lebuca zo jupar. Mana watsa tiyir gubefa koe vundopafa nakila, voxen ayikyefa lebaca en zo turietavayad. Batlize va nakila ke vieleafa blira volson kiblar. Yikye koe soyutafa is zikexiskafa olkoba va int su divgartongar. Akoyenon geuon zo nuwir, numen batcoba va iyeluca litesir. Caillebotte va ayikyefa ewava ke bane sare batinde glar numen inafa trutca me zo konaleyer.

Watsa va lebaca va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 405: Kolima (Gulag) (2552 words)


Kolima tir gola ke rossiafa Sumefa Roneka, vanpiyisa gijotaxo ke divkawodara bak XX-eafa decemda yoke poana kobara.

Yolt ke gola tir vey Kolima bost, abrotcaf gu 2130 km- is dis va bostxo vas 680 000 km². Bato tir dem vageefa is varonefa mefta dem ontine vas 3000 m- ( Tcen mefta koe Tcerski jaka ), is dem Kolima valentefa azekapa lize bost kal Arktika Welfa traspur.

Remi Stalinugal jontik lanzanik ko pemaxo ke Gulag bolk ke gola zo stakseyed. Bata rekola tuke berpot ke Varlam Calamov ( Yona nega ke Kolima ) tulon zo gruper numen Kolima trogarn di vanpiyir tan erbilok va Gulag.

Kolima, i glupafo arktikafo is vanartikindafo tawavo, dem lanansaf gaderopaf is tawavopaf kimeem, koe lugavafa lentronefa coyunta ke Sibira. Ezeuca is bumuca is boksafa lidawicka is olgapaf bliragropeem ton batakafo kusto vaon askid, i ton pilkovaxo. Sovietik va Kolima lodam betara gola ke Gulag tursia crakeyed : « Колыма значит смерть » ( Kolima va awalk sugdalar ) banugale zo gikaliyir. Karedjo grupeno koe kotafa TSSS soka kaliyir : « Kolima, Kolima, ey vecasa winka / san-toloy aksat fentugal, ark idulugal. »

Gola jontikedje tiyir ke rossiafo ginaxo, voxe kali toza ke XX-eafa decemda wan zo grupenseyer. Valevida bato afanano tawavo wetce « batakafe aytase cade » ik « patecta ke batakaf awalk » zo grupeyer, rossiaf vestasik iku tcabanesik iku stuvik va inafa kruldera al divrozayad. Toloya kira va tanealik dive gola al kevgiyid : boksafa lidawicka is tigirafa bumuca. Taneaf europik vestapayas nutiyir Jan Czerski polskik, i gaderopaf divblinik moni 1880-e sanda.

Neken, Kolima va katcalafa aptaca atoer : i va kuluca gu moavafi vruni. Taneafi bak 1916 koe Srednekam krant ( kovoama ke Kolima bost ) zo kosmar. Bak 1928 bata kosmara gan ari vruni kene ara kovoa zo gruyer. Bak mila tanda taneafa sidopafa brinuga zo grustar. Bak 1929 pilkafa ikseltara gan rictaga zo pour, isen moavayestasik va intyona yestaks ika betafo dro pu Soyuzzoloto sokafa kawotafa ja gonoxaadad. Bak lerdeaksat ke 1929, blodik ke brinuga va siskapas munesteks icde moavafa kuluca ke gola sanegad. Mergileem ke Soyuzzoloto ja zo laumasid ; neke wan tir betaf : 150 okol is 300 bedakol ikz-.

Kawotafa ja nope kobasa gracirapa mejer. Lidawickaf gropeem drikon pebur. Moavafa tokoda divkawodayana tir axapafa : 274 kg- bak 1930 az diretandon 153 kg-. Ba 13/10/1991 ta savera va kawoda is vegedura va vawa ke gola Dalstroy viley zo redur. Neken tawavo gan Politburo ke Moskva rontion wan zo gedir. Kobasikeem laumackar : bak teveaksat ke 1929, gakerafa fabdura dire tuadrar da lanzanik vas loa baroya flintafa tanda koe flint mea di zo dagid voxe gu poana kobara di zo eyoded nume ko kobaso pemaxo di zo arbured.

Radimi kosmara va kulafa kawotafa rotiruca, gola noalon toz zo malsaver. Flintik ( rossiavon lagernik ) tid nelkafa xeka. Konak kunoy « volnik ke sane » faveyes gu levetiraf kobasikeem koe yona kawoda valente Sibira awalked, jontolon enide va kawotaf rob al malsaved isen tsunesik di xonuked.

Merovansanuca ke gola va jovlera va vawaf azed wale Vladivostok is Magadan widavapa ke Kolima nekir. Antafa rotisa gluya kle tir birafa, mal Vladivostok kal Magadan moltam ik Kamtcatka ik Ambatcik molt kene Arktika welfa. Vajtoteem ta remburera va flintik bak lapira az moava bak dimlapira zo redur.

Taneaf gadesik va kobaso pemaxo ke Kolima bak 1932 zo koflir : Edvard Petrovitc Berzin blodapik ke GPU birgardial va rotieem ta tuvodara va gola dadir. Teni 1932, pata ke gola ixam tir dem 11000 daginik, keon 90 % ta vegedura va flintafe ik kawotafe ik remburerafe levedre zo vankolad. Gadenon gan Berzin, Kolima vanpir warzafa jowa ke Sovietafa Tanara. Kotafa skapa tir moe flintikafa poana kobara. Moion, taneafa dadefa vawa ( 1034 km- ) van lenteka male Magadan kale Ambartcik zo taneaster. Kobaso pemaxo kene bata vawa zo vegedud isen warzafa kawoda nelkon moavafa toz zo saved.

Idja ke bata kaliafa vonera tiyir Magadan kelu ke Kolima. Bata onasa widama ton flintafo boniaxo kalion voneweyer. Konak vuntoy flintik vankolan gu kobaso pemaxo tandeon artlapiyid. Va sanelia ke Magadan is patectay tadleyed aze kali awalkera sye di kobayad : meka dimlapira tiyir abdiwiyisa. Batkane, Magadan tis wida dem anton 165 mona bak 1935 di vanpiyir widava dem 100 000 irubasik.

Sovietaf suteks, bro Magadan neva, va widava gu plinafo is witafo is bliso is loeke nuyafo xo pimtar. Mecoba bazer da inafa vonera 
va poana kobara va sovietaf rezgalenik is polskaf flintik isu germanaf isu romaniafu isu latviafu isu lietuvafu isu siniafu is koreafu ikz- daner. Nope griaskira va kobas pemaxoeem remi 1950-e sanda, setikera va bat levetirikeem al griawir. Beka sovietafa savseluxaxa abicote al koafiyid, pune dameura va darekeugal re wan dilizer.

Taneaf sovietaf kosik gu stalinafa rujara tozi 1930-e sanda jontikote toz artlapiyid.

Warzaf rob kum poan kobasikeem radimi tolgenira va Polska gan TSSS bak 1939 zo trasiyid. Konak decitoy polskik ko datafo tawavo ke Sibira is Kazaxa zo rezgaleyed. Kalion rezgalenik ke Lietuva is Latvia is Eestia azon artlapiyid, i ke baroya patecta tunotrayana gan TSSS. Azon flintik ke kot meld jupayan gan TSSS va mila kelda koolapiyid.

Poana kobara va axaf ramiruk kev sovietafa skapa co askiyir ede levedre turotisase va remburera va pemaxoik mal divoksexo kal malsavexo me co kruldeyer.

Транссибирская магистраль kelot vanpiyir tela nelkafa liziba ta vanstara va pemaxoikeem kal recela kene sarva ; azon kal gedrafo pemaxo valente Sibira zo rembureyed. Ronefo artexo ke kelot, i Vladivostok, tiyir mallapixo van Kolima. Neken, kabe sidafa liziba, birafa joya tiyir antaf mergil ta artlapira va krimta ke Kolima koo Nipona Bira isu Oxotsk. Toteem dikis va omava koe Vladivostok batdume zo reduyur ; wali 1932 is 1953 va mon celemoy poan kobasik rembureyer.

Vajtoteem apton senuyun va pemaxoik ta antafa lapira rembureyer.

Tota, dum Djurma is Sovlatvia is Dalstroy is Dekabrist va konak decitoy pemaxoik koe tuksaxo rembureyed. Kotbata tota, xanton tisa vajtota, rorembureteson va cugaf ayaf vaj arinde zo senuyud. Ordafa tota tiyir Djurma. Dre kum inta kene dzeteem ke tuksaxo dem unja vas aluboya vwa zo renzayar. Kota vwa tiyir dem brid emudes va aluboy senyes ayik. Rundanyas pemaxoik ton taneon meem is taka vane lanixo taruteteson va belka gonanjeyer. Divcepexo tiyid dem vedila ( paratca ) rekolon tuvlardayana ko bira ; sina jontikviele trovgaweyed nume va cekaj ko tuksaxo mopleyed.

Moe batyona kaikvajayana tota, sinka kotviele tiyir dika. Banugale kotafa patecta zo vaceyer numen levetirik ironokon zo zanivayad. Moe tota, vace gitiyir lefa gu tela dafuna koe flint. Tadle ke vieleafa estura, mu kota lospa dem san-aluboy ayik, tiyir begki is pakta dem kunta is jumega dem lava. Rezgalexof emonjelk zo rewayar : « mekobas ayik va meka sinka rokar ».

Galaf gael rem ticefa xinta ke tuksaxo kostiyir. Soe tokoda ke kostis gael gitiyir dika. Ostik, xinteem is nelkaf tuvel tiyid budenaf kotviele tota va tawavofa bira ke Nipona koolapiyir.

Djurma tota va kipi ke folveem nekiyin gan remburera va daginik askiyir.

Bak tana koyara van Ambartcik arktikaf molt, Djurma zo kooprayar. Va int me grifuneson, tota fentugalcekon zavzayar yalestafa, dem vaj vas 12 000 ayik. Sovietafa rictaga va mek greles mergil dadiyir. Kotaf ayaf vaj nope fent is ael koe tuksaxo awalkeyer.

Ba ara katecta, moe grocela, gomilusik va tey koe tuksaxo vanteyayad. Dirgasik ke tota lodopelon ikatcuyur ise va pomara ke niponaf totasik pokeon tigis vewayar. Drig va tuveleem is xinteem budeyer numen kotaf ayaf vaj nope vimtara awalkeyer. Tey azon zo tenuyur azen tota ta emudera va warzaf vaj zo dimempayar.

Robert Conquest va are egale miwar : edavera ke Sovlatvia tota kametcasa va lietuvaf pemaxoik is vaj dem foba.

Polskafa klita va are egale icde Djurma tota munester. Bak imwugal ke 1941, tota remburesa va 8000 ayik ( don 3000 polskik ) va are egale bak tizafa zivotcara levgar. Koe tuksaxo istef starkot atitsuyud numen jontiktan xonuked oke zo bakayad. Otacka meviele di zo tusaneayar.

Bataf olk tiyir kobaso pemaxo. Kolnayano koe bumpaxo ke taiga aala lize moavaf femint al zo kosmayad, pemaxo tiyir metcazafo is meesafo gu inkera. Zo envayar titison mivstapeso kiren flira vas kobara ke pemaxoikeem benaykayar. Sin va pemaxo koton vegeduyud, gabeson is ilbodeson va inta is kolnason va wico. Koe taiga aala tozi trelaf idulugalaf cadim zo nyuyud. Inaf taneaf lag tiyir inkera va sulgafa istayaxa is intafo wico dem vistalexo mu flintik is zanokeem, is dere divef xeeem mu susikeem is dirgasik. Ar blay ta vegedura va taneakaf ugol ta savera va moava zo vankolayar nume va sid fenkuyur aze va kawotafa kobara bokayar. Divkawodara va moava moi artlapira ke yon ayik vere tozuweyer. Adja vamoe kolanixo ke pemaxo kaliyir : « Patecta va moava olegar ».

Tulon, icde kawoda yoltkirafa gu Priisk tigisa arte 400 ik 500 km- lente Magadan koe krant vanmiae noldakirafo meftaxo :

Kota sugara ke bolk vas laumasira va warzera va moava niteyer. Gracara va nuva is witaf ugol jupayad da gadesik va warzesucaja gu laumasira va poan kobasikeem di lagwaeyed. Zinulayad da batyon taneakaf mergil va cugafa warzera ika vugafe tapile co ravaldayad. Nelkot tiyir da ja va int miv gostapeyer ise va ziliduksany mu soka gowarzeyer.

Konak grustaks ta kalstujera va warzera va moava kruldeyed. Gadesik ke tanbat tiyir Garanin. Rekola ke inafa boksafa gazara gu « Garaninctcina » dene gakerafa prostewa ke Kolima zo grupeyer. Mek azaf gadesik va warzaca tukiewasa va pemaxoikaf bliragropeem di lakoplekuyur. Yolt dum Vicnyovyetski ok Gakayev ok Drabkin wetce fikaf ristusik dure kaikdines is volvialas koe izva ke Kolima di zavzayad.

Pemaxo gomejijapayad. Vielu kawoda tiyir puskeyena, pune pemaxo sye zo jovleyer, isen dere pemaxoik volrodelanis. Arak van warzaf moavaf seg zo stayar lize va warzafo pemaxo di kolnayar ise va yona warzafa kawoda suxayar. Rawaks ke konakbato pemaxo re wan tid rowin.

Sedme uldinera ke Robert Conquest, moavafa warzera vas abic decitor arti taneafa tanda tiyir aze vas 400 ik 500 decitor tandeon co artfiyir edje ayikafa tazdara tiyid cuga. Re bata uldinera nutid slika numen ageltuca loon co tir vas saneaca.

 

Latema ke yoltiskaf askisik exuleyed aze zo kanariyid use zo dankagayad, ton jontika inda, koe kotafa Kolima. Va blira ke flintik kan yona zijnafa is kexafa dolantira negayad. Anatol Krakowiecki polskaf askisik va tana do lexa sanegayar :

Diref food va sutuca ke flintikafa blira mallinged isen tel bocaf va opranafa arna ke mefta divrozar lize gloga ke awalkik tori kotabafa tildera dayked.

Kuba tiyir dem blotafe vace arapenise kare warzesuca. Bak idulugal, viele warzera va cuge artfiyir, tele lozolonafe vace vieleon tiyir dem beg vas 600 g- is amu ke eipayan aaltuk is baron aftafe aabre vas tanoy ekedacek. Mu leon warzesaf ayik, vieleafe begvace tiyir vas anton 400 g- ik dace 200 g-. Fentugalon, kote vace tiyid vugeke pinafe, numen aabre anton tolon vieleon zo zanivayar. Fentugalafa kobarapa tiyid basnoldara va kelda is gaest is suxara va sid kal vwa ke moava.

Vanmiae amidafa vrutara vanbureyena gan savsaf kobudenik ke pemaxo ke Gulag ( tulon Soljenitsin is Calamov ), Georgi Demidov va blira koe pemaxo kan yon gedraf dizves gentim al pimtar ; batinde Dubar is aryona nega, inafa neva va tec « kouf ugalay » icde bliragropeem ke flintik tis vey gedrafa xanta dafur.

Dirgasik is susa braora va pemaxo stujeyed. « Flisikaf flintik » vanmiau gomilusikeem lanote zo narayad. Gaderopaf flintik zo divlapuyud. Bat flisik va koefa gedira is burmotara is vaneksara is kiewagira va inkexo viunsuyud. Inafi fli dere tiyir divmonara va flintik ba gazda, is kalfavera va mergileem ta seotara va cugafa warzereka. Levbenplekura va flintik gu gomilusik wetce malatcera va ardialafa eaftuca gan bolk zo tumalyayar. Favera va stalce is peyara kan leakom ik tresiki tiyid gubeaca. Ke pursas sabegareem va flintik, kastara va vace ik lofa kobara kaiki san-toloy bartivack tiyir. Pursara dile tiyir xonukesira.

Anatol Krakowiecki, pimtason va ayiktum stakseyen mal kawoda van lodrikafa kobavera va dimempara va vawa, va pedrasa ewava icde flintikaf sok bilder :

Sedme Robert Conquest britaf izvopik, awalkereka dene flintikeem va 30 % arti taneafa tanda az lewe 100 % arti tolda artfiyir. Lazava taneon tiyid lugavaf lidawickaf gropeem nekis va awalk ok tutapaks ; az blotafe vace dikapafe ; az tere yona brayakolafa ik amatraspufa konakakola meropena ok ropejena.

Beka, oye gracara va elimaf orig, tiskara va otacka ke awalkikeem tir riwe volrotisa, lodekemafa uldinera va 130 000 ik 500 000 kosik icde pemaxoeem ke Kolima bilded. Ota vas bar-celemoy abduplekuyuna gan Robert Conquest wetce slikacapa re zo torigir, gan dace mil askisik.

Kolima dere tiyir naboxa ke jontik doevaf blodapik koaytcuyus. Edvard Berzin taneaf gadesik va « tapanafa patecta » zo zeltayar. Kaikion, Garanin mayesiyis va gadeno pemaxo, konlize koe valentefo moavaxo griawiyir. Diref dirgasik, Vicnyovyetski va milafi bali levgayar, kojizayani nope xonukera ke yon flintik bak brinuga ilon stakseyena ta trasira va warzafi moavafi vruni.

Tolgenira va sovietafo tawavo gan Nazi Germana bak 1941 va rossiafa tazdarapa keve redjel taneon nekiyir, numen batcoba vebayar da sovietaf gadesik va intafa gaderopa tove poan kobasikeem di gotuolgayad : rabateson da intafa kobasa klita tiyid kimakirafa, va yona zolonafa betara joke flintikeem gorayad. Kobasikeem turiaweson nope geja, tuvodaweyer : olgapafa askipera ke 1937-1942 tanda do zo jovleyed numen batcoba va tukiewara va bliragropeem koe kobaso pemaxo noveyer. Awalkereka illaumapayar. Bak konaka tanda, Sovietafa Tanara tiyir loeke gindesa tove flintikeem.

Bata rekola ke izva ke Kolima gan yon polskik tunuyayan tuke mefavafa gaderopafa dotrakara wal Sovietafa Tanara is divbliyine polskafe bowere koe London zo divnediyir : bak 1941, moi tolgenira va Sovietafa Tanara gan Nazi Germana, polskikeem is sovietikeem kev mil Nazi volnik di tiyid numen vanpiyid vangluyanik. Bioga sugdayana koe London va tunuyara va kot polskik div flinteem is pemaxoeem askoayar. Rueza dinesa va davafa tunuyara gan sovietaf gakerabolk dile mekalion zo rewayad. Neken baxekap ke moblisikeem gu polskafa ervolia zo koplekuyur nume va Sovietafa Tanara di buluyur. Britik is amerikik va sinyona vrutara krafiansayad. Munesteks ke polskik ins zo afanayad ise wetce kevsovietafa galbedura zo atoeyed.

Do cenera va Germana bak 1945, tazdara keve redjel ten tiyid. Bata debala va warzafa kobasikafa klita kou patecta sure levgayana firviyir. Warzaf artlapisik tiyid germanaf gejaflintik isu niponaf is ukrainaf vedeyevik isu romaniaf is dere bewik ke polskafa acagisa ervolia pomayasa va Sovietafa Tanara. Kotbat ayik va xesteem iskeyen gan diref pemaxoik tukotrayad. Soe sinaf bliragropeem koe Kolima di tiyid olgapaf leon dam abdi geja. Jontiktan va tandafa gakera karleyed aze nope gaderoparura koe Sovietafa Tanara ko vo di rodimlapiyid.

Nope solelara va Dalstroy grustaks ke pemaxoeem bak 1957, sovietik va warzafa gaderopa va kobara koe Kolima vanikatcuyud. Beka flintikafa sanelia va poana kobara wan di levgayar, pune moekote to gubef daginik tiyid. Gaderopaf daginik griawiyid. Nuyaf kobasik koe gola ixam kruldeyed voxen jontikar kuranik koe kotak ke Sovietafa Tanara di zo kselduyud. Jontik warzaf tanealik ko gola va int koinkeyed, reduson va yasa is kolnason va mona. Yik ko bata jowafa coyunta kan abduplekura va yofteksany is lokiewafa blireka zo vanimpayad. Artfira ke witaf brubeugal va gola loeke turotcizanayar ise konakedje tutrigayar.

Sedme jontik rossiik is polskik is lietuvik is latviik, Kolima trogarn tir milsugdalaf gu baliexofa virnuca.

Soe, geltruca ke bata xonukafa tameinda tove arak ke tamava jontikedje wan zo dameuyur ise zo mastuyur. Tulon, bak 1944 viele Wallace amerikaf ikataneagadesik ganeyen gan sovietafe bowere va gola worayar, pune kotcoba zo jupayar enide ageltafa kramuca ke Gulag bolk isu pemaxo wan zo palseyer, tulon gu Potyomkin widinda nediyina pu Ekaterina II gazik bak 1787 remi flikoyara koe Krima.




#Article 406: Kolima (jaka) (152 words)


Kolima ( rossiavon Колымское нагорье ) tir jaka ke Sumefa Sibira valentrone Rossia.

Kolima jaka tir ki ke meftafa livoda ke ronefa Sibira. Va mon 500 km- getaltulenteronon kereler, solparsason va lenteon Kolima azeka is geeon Oxotsk bira.  Ane ontine tir Omsuktcan vas 1 962 m-.

Konaka kovoa ke Kolima bost va klita kou jaka did : Buyunda kuksa is Omolon is Baligitcan is Korkodon is Sugoy.

Lidawicka moe taltefa datca tir tadavapafa, dem mialukafa yanka vas 8° ik 10° bak pereaksat is -40° bak taneaksat. Idulugal tir rodaf. Moe geronefa datca, rambafa lidawicka sukafa is fentafa is abdafa gigazar, ton mialukafa yanka vas 4° bak pereaksat is -20° bak taneaksat.

Apu ke welma ke jaka me tid aalafa. Tij is berdava is lucam tid lo. Krant is datca vome ontine vas valenteon 500 m- is vageeon 800 m- tid besanafa gu klupaxo.

Jaka tir dem yoni moavafi vruni. Lani zo saved.




#Article 407: Kolima (kuksa) (398 words)


Kolima ( rossiavon Колыма ) tir bost valentrone Sibira.

Klita poke Tcerski jaka isu Verxoyansk tigir. Bostxo tir dem vageeon is varoneon mefta is Kolima azekapa kene vatitef salt. Kolima bost va Sibira Bira ke Arktika Welfa konir. Tir teveaf lodabrotcaf bost ke Rossia, direemon gu Yenisey bost azu Ob azu Lena azu Amur azu Volga. Inaf celack tir vas  4 060 m³/v-.

Kolima bost va Saxa Sokasane az Tcukotka Winka azu Magadan remnir.
 

Kolima bost getalton toz nir aze arte Tcerski jaka lenttalton dadnir. Va moavafa gola ke Kolima jaka bam remnir. Azon va wedafa gola ke ronefa Sibira keno Jansk azekexa lentronon konir aze lenttalton dadnir. Talte Anyuy jaka, bost va Kolima azekapa artnir aze tere va riskapa mantafa gu 150 km- is abrotcafa gu 100 km- nekir.

Oblaxa va Kolima bost bak Gulag ugal zo veguduyur : katice Debin widavama tigir banlize vawa stasa mal Magadan kal Ust-Nera va bost moe tana toloya kruldesa za vamoenir. Toleafa za mone Ust-Srednekan monaxo tigir lize molt ta divburera va divkawotayan yeld ke gola dere tigir. Batlizu Kolima bost tir rototan.

Kene lok ke salt ke Kolima bost, taiga aala felir aze kadar ruga pok krimta. Koe bana gola tisa ana fentafa ke saneliakirafa tawava, tapsid is mata lava koe sid va atrira ke aal me noved : to gazaxo ke tij is berdava is trask is rucka tir.

Bost gan opra mali saneaksat kali teveaksat zo tutapar edje Arktika welfa loedje dere tir tapayana. Salt ke tutapayan salt bam vanpir nelkafa vawafa lya ke gola. Viele lava tir nuyafa, vatiteon 2000 km- ta kazara kan tota zo rosaved.

Vertuma ke Kolima bost tir azekafa noldakorafa, dum kot artnis va Arktika Welfa. Levgafa laumayera bak teveaksat ba bica gidilizer solve fentugal tir lewe celiskaf.

Vaticefi ki ke Kolima bostxo koe Kolima jaka isu Tcerski, nope jontiko kobaso pemaxo ke Gulag bolk zo grupeper. To tir patecta ke batakafa awalkera. Rossiavon, karedjo ruyer da Kolima va awalk sugdalar ( Колыма значит смерть ). Loo bato pemaxo bak 1930-e sanda ta savera va moava aultovesa koe bata gola zo koinkeyed. En tiyid ageltafo awalkopeso pemaxo lize konak vuntoy flintik xonukeyed, kosaf gu fentod ik askiperaja. I bat flintik benelon tiyid kosaf gu karlera ke Stalin aze bak Toleafa Tamavageja gejaflintik ke konak vedeyot zo loplekuyud. Radimi awalkera ke Stalin bak 1953, pemaxo adre zo griaskiyid.

Vexala dem voapa ke Rossia




#Article 408: Konarira va Calais ke François de Guise (1558) (trutca ke François-Édouard Picot) (123 words)


Konarira va Calais ke François de Guise (1558) ( francavon Prise de Calais, 9 janvier 1558 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan François-Édouard Picot francaf lingesik bak 1838.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 67-e runda re kereler.




#Article 409: Kongoa (1271 words)


Kongoa tir patecta ke istefa Afrika.

Remayano gan witalu ise mialon modivatceno gan aalxo, welma ke kongoaxo tir vas 342 000 km², kene taltefa domega ke Oubangui  bost isu tela ke Congo.

Lae va baroya belca ruldar : omafa Kongoa, krimtafa meftafa tixa ( Mayombe fluvor ), gola dem venta is meftama solparsasa va vwepafa krimtafa azeka ( 200 km kene Atlantika welfa, lize Kouilou artnir ) sol istexo ; kongoafa tcelda tazukasa va mialalavafa buxafa azeka ; tere, lentetalte bata wedafa gola, yona yootafa azekexa ( Batéké is Konkouya, 1040 m- tice Leketi mefta ) solparsad va Congo kuksaxo sol  Ogooué tel koe Gabona. Modivatcen gan meila, sin tid nyikoyan gan yono voaalxo iku loba kene totaraf kovoeem ke Congo bost.

Bosteem is kukseem vas toloy jumtakap pasud : va isteon is lenteon Congo tel is geroneon Kouilou-Niari tel Congo ( 4614 km- ) tir tel logijarotif tamavaf bost rade Amazonas. Klita tigir koe Sokasanerotifa Kongoa, in rustoler va Kongoa Sokasane kene 700 km- ise do intaf kovoeem va skapafa yordapa ksuber. Kouilou ( 320 km ) kovoa isu Niari va talteka andud ; titesalt ke Kouilou tir totaraf.

Valente patecta lidawicka tir witalufa is idulafa is abdafa, dem toloy rodaf cadim is toloy muvaf cadim. Tandafa mialukafa yanka tir vas 25°. Koe Getalteka lidawicka tir bwafa abdafa dem tanoy muvaf cadim ( 8 aksat ) is tanoy rodaf cadimap ( 3-4 aksat ). Koe Istexo lidawicka tir levwitalufa dem cupaf rodaf cadim. 65 % ke kongoaxo tid bwaalxokirapaf. Talteon Chaillu fluvor is Mayombéu is lentefo vamolavano aalxo tadled va toleaf aalxof ind ke tamava. Ark ke tawavo tir meilakiraf.

Taneaf irubasikeem va patecta al nuvelar Pigme saneik. Bak taneafa voldecitda, lentufa bantuavafa sanelia azilnyofasa is tawamidurusa kenolanison va krimta is voeem va gola zomeyed. Konako gazaxo tadlewed. Sinafa xanta zo grupejer : Teke gazaxo lenteon koe istexo is konako Kongo gazaxo kene krimta is koe Mayombé fluvor.

Bak 1482 Diogo Cão portugalaf vestasik, va artexo ke Congo bost zomeyer. Uzereem va patectolafa sanelia tiyir volfakaf. Portugalik va ebeltikmordara tozuyud, acum batcoba va sanelia illaumapayar ise va yoni gaderopafi koeti isu selt ke istefa Afrika tuvolbograyar. Tir koe bata saverorka da europik toz koluweyed moni 1875 gan Pierre Savorgnan de Brazza dana va Ogooué bost ticlapiyir aze va ronefa domega ke Congo bost kosmayar.

Bak 1880 in zolteyer va Teke nafalik, i va Makoko gazik, va bioga ke nendareba joke Franca ( 1880 ). Azon, bak 1883, Cordier va bioga ke kagrupera do Loango gazaxo parleyer.

Francafa Puloda ve vlabeyer va dotrak ke Savorgnan de Brazza bak 1882, solve Berlin laxa ( 1884-1885 ) va rokeem ke Franca kene ronefa domega ke Congo kagrupeyer. Vanpiyinon jadif ramisavik, Pierre Savorgnan de Brazza ko intafa rictuma va Kongoa is Gabona katanayar, aze lenton va francaf digikseem divatceyer. Francafa Kongoa boniaxo bak 1891 zo reduyur azen kaxaakskirafu sistu ta savera va robeem ( loy is wula ) va tawavo wale sint walziliyid. Batu sistu lonjepeyed, acum batcoba va yona forteyrujayana kevmadara doimpayar.

Bak 1910 Brazzaville vanpir kelu ke francafa witalufa Afrika, ise vestayana gola gan Brazza ton toloyo tawavo zo walziliyid : talteon Gabona is roneon Congoa. Bak 1911 kaxaakskirafu sistu va telo intafo tawavo ve drasuyud. Kevboniarafa kategira kaikion exaksawetesa nariyir va tazuk ke kevotceraliziwera. Voxen vedeyeva geltron anton tozuweyer radimi Toleafa tamavageja. Impavantason va yona lizukafa kevlaca, Fulbert Youlou eceyik askiyir da zo libuyur ba dotaf libureem ke 1956 ise va play ke taneaf eldik ke Sokasane vanmiae Francafa Witalufa Doda ( 1958 ) vansayar.

Ba 15/08/1960 va volruptesuca vansayar. Fulbert Youlou wetce taneatisik ke Kongoa Sokasane zo libuyur. Azon patecta va konaka vertumabetawera is gaderopafa adjubera grupeyer aze mal marxlenineva kal skapafa nuyoteva remfiyir. Kongoa Sokasane vanpiyir Kongoa Sanefa Sokasane ba 1969. Radimi jadifa kevmadara bak 1990, warzafa tadlemwa ba 1992 zo vanikatcuyur ise do jonpakoeva vertuma al tolwebokar. 

Enkruldesuca ke Kongoa zo kowupeyer gan azaca dem baroya apkapasa wideytafa geja ( 1993 az 1997 az 1998-1999 ). Taneafa molikera dilizeyed wale pakoikeem ke Pascal Lissouba warzaf taneatisik is tel ke Bernard Kolelas keludotagadesik. Azon, va sint vangluyayason, bata toloya lospa va levburesikeem ke Denis Sassou-Nguesso savsaf taneatisik doalieyed. Cenesik va wideytafa geja, Sassou-Nguesso va patecta mefakon al toz tudiliar. Inaf kevelik, Pascal Lissouba sanerotion libuyun taneatisik, div patecta al otcer.

Ristulafa tadlenuca ke patecta tir vas sanoya utca ( francavon département ) is toloya widava ravaldugon gu utca.

Sanelia ke Brazzaville Kongoa patar va loote Bantu korikeem is konaka pinotaca dem dana tir Pigme korikeem ( 1,4 % ). Vanmiae mon tev-sanoya mikra, Kongo korikeem tir tel lodotaf ( 51,5 % ) aze Teke korikeem ( 17,3 % ) aze Mboci korikeem ( 11,5 % ). Ara mikra va 19,7 % ke kote kaatoed. Sanelia memilton walmunewer kire 70 % ke Kongoa vedeyikeem avplekuwed vagee patecta is biradom is domega ke mialukafo Congo is poke Congo-Welfa vawakelot kagluyas va bat toloy seg. Dere karaket va Brazzaville Kongoa tisa vanmiae tela lowidavafa patecta ke Afrika. Belcon, Brazzaville ( 990 000 irubasik ) rea isu Pointe-Noire ( 576 000 ir- ) va lo 60 % ke sanelia avplekud. Ara widavapa tid Dolisie ( 83 000 ir- ) is Nkayi ( 42 000 ).

Sanelia koe belca ke tawavo memilton walmunewer. Nelkafa pakava ( 84 % ) moe 30 % ke tawavo koe geeka avplekuwer, baton reduson va skapafa volmilbavapa. Tir amidapaca wale Brazzaville widavaf seg ( 8 000 ir-/km² ) is wedaf witaluaal ke ayikiskafa congoafa tcelda. Mialukaf for ( 9,2 ir-/km² ) zavzar lopinaf dam tel ke Afrika tadava ( 25,3 ir-/km² ).

Kongoa va tawadayaf forap me digir. Yoke zolonuca ke widaveem, tawadayafa sanelia va 684 000 irubasik anton kaatoer, trabe mialukaf for dem 2 ir-/km². Tel lodekamafo xo dere geeon tid : talte Brazzaville is koe Niari krant is moe Bembé is Dondo azekexa is koe patectay poke Pointe-Noire.

Gostragat da ervofa koboda se levgayana gan Kongoa bak yona ironakafa tanda XX-eafa decemda al steged va jontik geekaf tawadayik da gelbeaneyad ko widava ( Brazzaville is Pointe-Noire nelkon ). Tawaday valente Kongoa, tel lodacon saneliakiraf  ke belca, wori digid va toloyi saneliaki dem logijaf for kapbure vedeyaf mialuk : Koukouya azekexa ( lo 35 ir-/km² ), gelbe mu yoltafa mikra abdi Tuboniarugal, is geroneka ke Mboci gola. 

Bantu saneeem tir vas 80 % ke kotafa sanelia ke Kongoa. Tir dem baroya belcapa :

Congoafa skapa moe lapteratawamidura is yanbudind is toln nelkon dayker.

Tuwavaf robeem : toln, inta, demel, singel, derel, radelul, tie, ikz-. 

Toln : Va 90 % ke Sokakazawakseem is divburereem kaatoer. Mali 1976 koe Pointe-Noire tukarara zo askir. Daletoe tir tela nelkafa kategiraca.

Inta : Tir zolonafa pakava ke divburereem ke Congoa (sladuaalxa, okumeaalxa, limbaalxa, ikz-).

Ar rob se : se tiexo is moavaxo is digxo is lutxo ikz-.

Nelkaf lapteramidukseem : fekra, bilka, trapamaal, irka, ksago, starpa, ikz-

Kazaf midukseem : botaal is flecaal is fadaal.

Raba : rabama tori raweyaks se (umava, olaxa, oksi, tird, ekot, vukuda, ikz-).

Moltafe levedrenhe : Pointe-Noire molt dere dazanis va vegungaxoeem.

Lozolonafa ava se ke patcta va bantufa yasa pasud : tid Munukutubava (50,3 %) is Kikongoava (36,5 %) is Lingalava (13 %) is Mbociava (8,5 %) is Teke aveem (8 %) is konaka ara ava. Lingalava, « ava ke bost » lenteon is roneon kene voa yo zo pulvir; Munukutubava (ok Kitubava), ava ke vawakelot geeon zo pulvir.

Jontik pulvisik va Munukutubava ok Kikongoava ok Lingalava wetce toleafa ava va sin dere ud. Bata baroya ava wetce golerava zo torigid, do Francava tisa tela winugafa. Mali Francugal Munukutubava is Kikongoava al voneweped, vexe Lingalava loon al divlaumar. Luxe Franciava, yoke intafa winuguca tir ava ke roti.




#Article 410: Konolesik vund (Tolteca) (509 words)


Izva ke Tolteca sane cugote tir vundafa. Iskeyena cugexa tid evliskafa isen remi jontika tanda vayara ke opik belcon tiyid meelimafa is volsafa. Taneon trakuyut da Tollan kelu ton Teotihuacán tiyir, bata sazdara di nijuyur rolafa. Azon vugon san-toloy amidaf debak wetceon zo pilkomodayad. Re grupet da inu to koe Tula koe Hidalgo mexikaf galdolk tigiyir. Pakap ke bata ikasetikera tir kiren vund ke Tolteca sane gan Azteca sane stekeon di zo galbuyud.

Sedme batyona nega, Tolteca sane lentulaniyise va intaf wid koe arulafa gelawa koe Culhuacán exoneyer. Ce Acatl Topiltzin Quetzalcoatl va mona « kum dilgava ik batakaf ok ukaf kuld ik frolga is kulafa bruxa » koe Tula vegeduyur. Inafo gazaxo tiyir enakoydaso nope kiltaxo is irkxo is flecaxo, is aultovesa sinka eke Tolteca widik va kolavara kan anteyan irkksent tuidulayad.

Gazon gu Topiltzin-Quetzalcoatl, Tolteca saneik va perak is zveri is bord anton wetayad. Firviks tiyid kum imwa isen sin do vegungikeem dilifamon bliyid.

Bata tama va zidera ke lorik imaxus va ayafa takra lazavayar. Batdume sin va diolik stakseyed, i va diolik posatas va Topiltzin-Quetzalcoatl kan tujovasa is tugodjasa ulida. Nope keska ke bata mala, in va yikya stakseyena gan Lorikya ke Tresera is Renarura walikrayar, numen batcoba va sinyona gertafa fuxara empayar ise va tuvel mu Tezcatlipoca Lorikye ke Geja fenkuyur. Bana ina va patecta kle di rovanstujer. Amidaf siatos ke bata nega pebutuson va vilara va Tula dere zo faveyed.

Topiltzin-Quetzalcoatl va radimiikaf enk di dikiyir ; kotbat alubsantoldon dye gazayar, trabe bak jijacek ke isteamerikafa jarafa doca. Bak sinafa gazara, titaytcura ke Tula merizeweyer. Rodcek sokiyid, lesko va irk vumbeyed, tey ticu kelt lubeyer. Huemac ironokafe gazikye tiyir kosaf gu kevtiura ke Tezcatlipoca. Voldum Topiltzin-Quetzalcoatl, Huemac me al djolerafuxayar. Inafa caldafa nazbeikya va kot jukusik al vewayar. Tezcatlipoca va Toueyo diolikye mo dolexoviga ke Tula kle stakseyer, xialason va jiadara va gazara ke Huemac.

Toueyo wetce dolesik va culo va int atoeyer, nume dum kot tawadayaf pisusik va meke vage diskiyir. Nazbeikya ke Huemac rotion gu Toueyo re tiyir, va inafa iba wiyir nume toz jugemeyer. Ko kraba ke berma gelbeyer, va kota fa drasuyur, va sinkara vewayar numen inafo alto toz adeeyer. Inaf zanisik va lazava pu Huemac alutayad, eruson da in va olyastera ke Toueyo di tenayar. Gazik va ino ko berma bam rozayar aze va nazbeikya guon kokureyer.

Azteca saneik va vunda va Huemac malsaveyed, pebutuson va atitsura ke Tula. Huemac va tanafa nazbeikya pu diveik al kokureyer, i pu opelaf pisusik va culo. Nope bata kurera gu bewik ke valevafa mava, pune va oluaf yasikeem ke Tolteca gazikeem joayar. Batinde va tolgenira va Tula gan Azteca sane tumalyayar, i gan Azteca gejik vilayas va widava malblisitison va atayera va Quetzalcoatl fotiyis xantumik ke Azteca gazikeem.

Beka benelaf pak ke batyona nega nutir ke gestaroti icde yordara ke Azteca saneik, pilkovon icde inafa nafaluca, rawopaf orig va koef mulos sollipayas va Tula nugruyed. Tcakera wal gertafa atayera kaatoena gan Quetzalcoatl is roti ke sayakaf okilik rictulon gu Tezcatlipoca, va rigot ke evafa koboda dire dilizetesa koe Tenochtitlan Azteca kelu dafur.




#Article 411: Kosztolányi Dezső (371 words)


Ba 29/03/1885, koe Szabadka ( re Subotica koe Serbia ) widavama gee savsafa Magyara, Kosztolányi Dezső koblir. Gadikye tir tavesik va solokseropa ise veygadikye tiyir fayik koe artowarafa ervolia bak 1848.

Bak 1901, koe Budapest Fela va taneafa ezla sanegar. Golde keyaksejera do tavesik va suteroteem, sol olda zo divlapur. Wetce nuyaf retik va ekul di askir.

Bak 1903, va Suteroteem kotla ke Budapest kofir ise va Magyarava aptaca isu Germanava kiblar. Koe Wien tandon vayar aze bak 1905 ko Magyara dimpir. Voxe lodame vayaratenuker, pune va felaklepa bokar, taneon koe yona winkafela az mali 1906 koe Budapesti Napló. Négy fal kőzőtt ( Wale balemoya rebava ) taneaf berpotamlarma bak 1907 zo sanegar.

Bak 1908, vanpir tan nelkaf sutelasik va Nyugat ( Lenteka ) ganon reduyuna targafa virda.

Mali 1908, sanegara va A szegény kisgyermek panaszai ( Arubareem ke sutaf jamik ) ezlalarma askir da Kosztolányi Dezső tir grupeyen is eresklaf ezlopik isu berpotik, vanpison tan lotcumpaf kaatoesik va warzaserna. Miltandon do Harmos Llona wenyusikya kurer. Arti tanda Adam nazbeik di koblir.

Bak 1918 va sanerotifa artowara is milon toza ke Dota seramon kiavar. Moi lubera ke Dota bak 1919, va warzafa vertuma volabrotcion kozanir.

Bak 1921, koe Pesti Hirlap ( Budapest Vielfela ) nuyotafa fela dokobar, lize kali awalkera va yona ugalda iku suterotam iku munesteks iku teliz di sanegar.

Wali 1922 is 1926 balemoy berpot zo sanegad : A véres kőltő ( Nero, forteykiraf ezlopik ) ( abduekrent gan Thomas Mann ) az Pacsirta ( Wulpa ) az Aranysárkány ( Lorda ) az Édes Anna ( Zijnafa Anna ), va inafa sposuca vanlatras kir koe jontika patecta remsuteyen. Gan miv in wetce tel inaf logijaf berpot Pacsirta zo krupter. Mecuuwes kobasik, va yona vedeyafa fela loote dokobar ise va yon divef ezlopikap isu berpotik kalmagyaravar aze bak 1930 vanpir taneagadesik va magyaraf Pen Club.

Bak 1931, ko München in va Thomas Mann grupen mali 1910 worar.

Bak 1932, va Poradro Diema Franca pu in ziluker. Golde xuvara ke viderevikeem, va magyaraf Pen Club griflir.

Bak 1935 in va Mária Radákovich, koswasik va yona ironokafa ezla, rungruper. Voxe kaikimon, ba 02/11/1936 koe Budapest awalker.

Kosztolányi tir storkik ke magyaraf suteroteem. Kan ringaf martig va blikulaceem lidam wupeeem ke tumeayara pimtar.




#Article 412: Kotava (116 words)


Kotava tir pelafa vegedunafa walvedeyava, reduyuna gan Staren Fetcey bak 1978.

Redura va Kotava va underapa daner, i va undera sopuna mali 1975 gan Staren Fetcey zegapayas va rieta icde gwafa walvedeyafa golerava mu amidaf saneeem ke Tawava. In va gedrafa yovara batdume jupayana isu azed jontikedje vayayar nume di zolteyer da maltcinera deana gan ava dum Esperantoava ok Idoava en tir axoda. Fetcey va sinafa taltekafa staava kerektayar, tulon indon gu ravlemeem, nume va kotrafa is tanuskafa ava envayar.

Kotava bak 1978 winugon nazbalayar aze va toloya fabdurapa bak 1988 az 1993 levgayar. Banvielu, ava zo gubograr, moe ravlemafa pata vas loon 20 000 omavafa zaeya. Towara gan avafa neda ( Avaneda ) zo stujed.




#Article 413: Koxawanikya (suterot) (205 words)


Koxawanikya tir tan toloy zolonaf berpot ke María Luisa Bombal, sanegayan bak 1938.

Askisikya ke Koxawanikya su awalker viele rupa tozuwer ; voxen bak miel edje ware tir koxawayana vamoe ilava, inaf iteem fenkuwer numen, teka artan vofad, pune ina va coba pokeon dilizesa wir. Wira va kot korik woras va setikeks ke inaf darekeugal kimbar milinde sinafa wira va awalkikya askir. Acum male inyon setikeks is telyon ke pokeik, va taneafe kempanikye bak sardugal, is va gadikye, is va nazbeikeem, is va berya... rupa va int layer vieli askisikya ixam levgayasa va awalkera ke blisik pune va toleaf awalk jugemer : i va awalk ke awalkik. Batcoba tir spuesisa rupa, dem brugey is volacagina jugemera edje tuwidlasa vula me gracawed.

Bata rupa gu Izva ke María Griselda arnazbeya ke Koxawanikya negana gan bana ina zo tuvarayar : brazanikya nope cugunaykafa listuca ko sumef geekaf pilkot gan kurenik mejeteson zo stanjur. Koe kotbata rupa, cugunaykaf delt va koredikya jontikviele lyumasa wal klokura is geltrura tudenad. To ayikya loviele mevangrupena tid dem koefa blira kulafa ise va koncoba meropimtana onkad, i va koncoba presafa dace kaikfisa va dalintafa jiluca ; i to ayikya va nuyuca is ayikyafa gropa lakevrojud neke gan kotcoba anameon tigisa zo ripindad.




#Article 414: Koyara ke Blira - Guazugal (trutca ke Thomas Cole) (101 words)


Koyara ke Blira - Guazugal ( englavon The Voyage of Life: Old Age ) tir trutcapa lumkirafa gu 133.4 × 196.2 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1842.

Bata trutca koe National Gallery of Art koe Washington (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Bata trutca tir ke enk dem balemoya trutca purdafa gu koyara ke blira, turestana gan pulukevafa envara.

Moni awalkera, kuksa loon tuaulawer voxen rujod kobedewed isen pumkik va keltkelda pu guazik nubazer. Bata purda ton balemoya patectoyafa nakila
va folvafi bali ke ayik sedme kristevafa alka tcazedar. Titetamavafa blira sometir ta kaluca.




#Article 415: Koyara ke Blira - Milgugal (trutca ke Thomas Cole) (109 words)


Koyara ke Blira - Milgugal ( englavon The Voyage of Life: Manhood ) tir trutcapa lumkirafa gu 134.3 × 202.6 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1842.

Bata trutca koe National Gallery of Art koe Washington (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Bata trutca tir ke enk dem balemoya trutca purdafa gu koyara ke blira, turestana gan pulukevafa envara.

Kuksa vanpir soist kiren milgaf ayik gu wavdaceem ke blira zo ralentar. Pokolera blizesiyisa va jotaf ayik koe darefa trutca kadar ilfolira. Poeem ke tuwava kev in va int basrodar voxen sus pumkik koe kelt al iltalar nume mea nendar kiren ayik al trobar.




#Article 416: Koyara ke Blira - Rumeugal (trutca ke Thomas Cole) (138 words)


Koyara ke Blira - Rumeugal ( englavon The Voyage of Life: Childhood ) tir trutcapa lumkirafa gu 134.3 × 195.3 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1842.

Bata trutca koe National Gallery of Art koe Washington (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Bata trutca tir ke enk dem balemoya trutca purdafa gu koyara ke blira, turestana gan pulukevafa envara.

Bata purda va ayafa blira ton balemoya trutca vas lidafa kira vey kristevafa malgrupera doburer. Radimi dimlapira koo Europa remi 1841 ik 1842, Cole vanpir bewik ke lana uja. Kle gan swavuca zo abdikereler viele va bat enk linger. Ordik va kuksa volasa va blira kenelapir. Gan sus pumkik zo dositar. Koe taneaf buneks, tota ke rumeik va arula divlanir aze va fudaf patectoy artlanir lize imwa aultoved. Kali guazugal va kuksa kenelanitir.




#Article 417: Krapolik (balumaks) (277 words)


Krapolik tir balumaks kum melmakolafa wula, ontinafa gu 29.6 cm-. Inafa evla tir bak Aurignac Sare ( Guazaf Lekeraporugal ). Bat balumaks va ayalto dem krapolkorafa taka, i dem elimon taka ke arulaf krapol kaatoer. Tir tan losavsaf re grupen.

Inafi ki bak 1939 koe Hohlenstein-Stadel arula ( Baden-Württemberg, Germana ) gan Robert Wetzel is Otto Völzing zo kosmayad. Voxe arti barsanda kaiki Toleafa Tamavageja oxam di zo vayayad. Balumaks bak 1988 di zo dimempayar.

Inafa klaa vas 32 000 AR tanda bam zo uldineyer. Taneafa zoltera va ayikye bazeyer, azen askisik ika ayikya rietaruyud. Voxen gubef isk ke yinaxol ke arulaf krapol koe abdiizvugalaf kaatoeks va remtrakura tumedrikar. Mek aptik ke arulaf krapol va yinaxol co diyir. Peroya zidafa is lanibelcafa conyeta keve taltema zo balumayad.

Bak 2010 is 2011 joxara rune arula va tigira ke aryoni ki ke kudjot al razdad aze va warzafa evlara vas 40 000 AR tanda al noveyed. Inafa dimempara bak 2013 zo tenukeyer. Balumaks dimempayan male 300 stogoyeks kum melmakolafa wula re tir lewe kotraf.

Remgrupera va kudjot tir wavdafa. Konaka vekta do lanyon francaf pistaf lingeks dere nedis va gamdarulaf tisik ( tulon koe Chauvet arula ) tid. Soe ban tid loon jotaf gu konaka decitda. 

Gundaf balumaks lopinaf vox dere kaatoes va krapolik do aryon kudjot vas sulem is tanoya kudjotya koe Hohle Fels arula koe mila gola zo kosmayar. Evlon gu 40 000 ik 35 000 AR tanda, ban kudjot tid ke Aurignac araya milugalafa gu artlanira ke witaf ayik ko Europa runi Guazaf Lekeraporugal.

Rotir krapolik koe vundopa ke ayikeem banugale co yordapayar.

Kudjot ke Krapolik koe tcilaxe ke Ulm ( Germana ) re zo wonar.




#Article 418: Ksera ke Boulanger jadiwik (yunkeks) (321 words)


Koe tildera ke Ixelles awalkikxomo poke Bruxelles koe Belga, ebeltakirafe korikye va gorestafa skaltafa sugda nedir. Bat rilitaf bask gis va dierk rewan keve ozde ton zatca jadion bazesa va oviskuca, va perzuca num faxuca vrutar, is dere bata bagaltweboka kev suka is edji moe sid.

Kiren ayikye bilmase va intafa blira, ba 30-e ke lerdeaksat ke 1891, me tir rotapsan ezlopik, volse Boulanger jadiwik, i vartaf « Kakevda Jadiwik »  yarteyes va Franca eke va sokasane al vanvilar ! Inafa laniganya isu gugafamuca al tuyatkad viele Clemenceau va inafa kobowerera wetce eldik va geja bak 1886 surimayar.

Deksaf caprik, Boulanger moe ebeltaf okol gilingoyur, ise va suesik gu teykaso barksevafo pitcaxo kopaasler, ise nope jowaregala kan acafa vanyera kev Bismarck va saneg pedrar. Inafa saneguca va taltevaf vedeyevikeem lidamu ronevaf is dere yon volnik ke sokasanefa vertuma tugaldar : i va gazarotievik is bonapartevik meviele baservoayas is fukorlas « Boulangereva » lizor kan orikaf levtrak. 

Zoben gan bat cunkaf dotanaks, Georges Boulanger koe tevoya utca gu krinanik zo libur. Ba 27-e ke taneaksat ke 1889 katecton gu tuvaras varos koe Paris xultur numen inaf nik van Élysée taneagadesikafa berma djuprogavlad. Kevsokara tir rotisa voxen jadiwik me goveraplekur.

Sokasaneevik ildunud ise va jonkafa retaca biud ise komalyerotad. Emokilik ke vedeyeva dum zugiaf stuvusik otcer aze ko Belga va int gelber.

To aytcunaf okilik tir inde Yunkeyen Loplekuks ke Petit Journal nedir. Savsaf stasik bruweamaf is tulukoptawemes ton disukera divulon titickafa va kota anduca al drasur. Tublafotaweyesa imwasona vas bazexa va levif sugawalk va naboxa ke Marguerite de Bonnemains murobad, i ke fertikya dositayasa ko divblira ke Bruxelles az mulufteyesa ba 16/07/1891. Sumplekun gan nigera, Boulanger jadiwik ko taka va int viltar.

Bata pestakevafa tenulera mu rekodusikya gilevcenkasa va ardial, va meka sanegafa vagrablera mu Boulanger nekitir. Izva wetce neruma va udutaf tazukoy ke Clemenceau savsaf nyapesik anton namitir : « Batlize Boulanger dayker, i jadiwik awalkeyes dum bliyis, ton rikulik !»




#Article 419: Kudjotya ke Brassempouy (414 words)


Kudjotya ke Brassempouy ( okon Kudjotya dem djim ) tir stogoyeks ke wulafa kudjama. Evlon gu Jotaf Lekeraporugal ( Gravette Sare,  22 000-29 000 AR tanda ), tir tan loguazaf geltrackaf kaatoeks va ayafa gexata ise ape tir tel losavsaf koafizayan.

Brassempouy tir widama ke Landes utca koe Franca. Toloyo serixo ixam jontikedje vestayano koe Franca moe bata dota tigid : Hyènes Lupaxa ( Lupaxa dem digdatol ) is Pape Arula ( Arula ke papik ).

Bana arula mali 1881 gan Pierre-Eudoxe Dubalen az Joseph de Laporterie az mali 1894 gan Édouard Piette zo vestayar. Savsafa evla ke taneafa joxara va taneon dika trumara va badeem ke debak diver. Soe, Édouard Piette va konaka bada yoftena gu jotafe Solutré Sare isu milgafe pimtayar, is va omavafa bada inton drageyena va yoltara gu « Éburnéen Sare » ( Wula Sare ) nope jontik wulaf stogoyeks. Koe to batyona bada, re pulana dene Gravette Sare, va konak stogoyeks ke ayikyafa kudja kayestayar. Kudjotya dem djim tir tana, mali 1894.

Édouard Piette va batyona kudjama gu sulemaf kaatoeks ke Madeleine Sare trasiyin koe Pirineos rodega kavanayar nume va rietovaf ugalay exoneyer, voxen bana gan Henri Breuil di zo kevkaliyir.

Kudjotya ke Brassempouy kum melmakolafa wula zo ilbodeyer. Tir ontinafa gu 3.65 cm- is abrotcafa gu 2.2 cm- is mantafa gu 1.9 cm-. Gexata tir bargentimafa is milbavakirafa. Jo is pez is wolteem tid fetintef voxen art me tir.

Xufa yargada koe ronekril ke gexata tir nope dre ke malsaveyeni wulaki. Lujoruks ton bidef glarpuks moe taka wetce digea ok djim ok opelafa volara va tronkayan usuk zo remgrupeyer. Gexata tir dem umica ok kogabeks divrozas va ralfeks ok bolkeks.. Gu kudjotya zo giyoltar, voxen mecoba wazdecker da ina me co tir kaatoeks va ayikyefa gexata.

Kaatoeks tir geltrackaf neken baxekeem ke oria va kon ref ok darekef ayord me vadjer.

Kore kosmara valevion sokiyir isen badafa orka trumanson zo vayayar, tire Kudjotya ke Brassempouy tir warzeks ke raba ke Jotaf Lekeraporugal is Gravette Sare, ape ke milgafe Gravette Sare ke Noailles ( 24000-26000 AR tanda ).

Loleon tir milsarefa gu aryona lekeraporugalafa kudjotya : Kudjotya ke Lespugue is Kudjotya ke Dolní Věstonice is Kudjotya ke Willendorf ikz-. Voxe nope geltrackafa adala ke kaatoera solwikapar.

Kudjotya ke Brassempouy koe Rawopafe Tcilaxe ke Saint-Germain-en-Laye koe Franca zo vider.

Koe Brassempouy wida, tcilaxeme va yona xa kosmayana remi konaka joxara koe debak ke Pape Arula wonar, dem dotay dem cupaks ke lekeraporugalafa kudjama firviyin gan Henri Delporte abdiizvopik.

Opafa neva




#Article 420: Kudjotya ke Dolní Věstonice (113 words)


 Kudjotya ke Dolní Věstonice ( ceskavon Věstonická Venuše ) tir lekeraporugalafa kudjotya kaataoesa va ayikya evlon gu 25 000 ik 29 000 AR tanda ( Gravette Sare ).

Bata kudjama tolkion empanafa koe guboyafa bada koe Dolní Věstonice rawopaf debak koe Morava ke Ceska ba 13/07/1925 zo kosmayar.

Bat kudjot, do konakar pokeon trasiyin, tir tel losavsaf grupecken trocadayaf kudjot . Tir ontinaf gu 11.1 cm- is cugon mantaf gu 4.3 cm-. Tir kum kuritca burmeyena kan idulam.

Koe tcilaxe ke Brno taneon zo videyer voxe dene Vedeyafa Tcila ke Praha re tigir.

Bak 2004, witafa dimjoasa afigasutera kan vusiko is ewavaf talpey va geltafa koinga ke perdaf ik sanalubdaf rumeik razdayar .




#Article 421: Kudjotya ke Galgenberg (165 words)


Kudjotya ke Galgenberg tir kudjama kum kusaf fruktul, ontinafa gu 7.2 cm- is aldofa gu 10 g-.

Evlara kan 14-e beba va klaa vas 30 000 AR tanda gotur nume jupar da ina gu ont Aurignac Sare Sare ont Gravette Sare Sare di zo yofter. Abdi kosmara va Kudjotya ke Hohle Fels, tiyir to tela losavsafa grupena kudjotya.

Bat kudjot ba 23 lerdeaksat ke 1988 zo trasiyir, xuton gu kojoxara va tcabanesikafa buta datcon ice Galgenberg mefta koe Stratzing dota poke Krems widava ke Ostera.

Ge ke kudjot tir azekafe isen wanca va tela ke stutesikya nutiaver. Batdume, vuesteson va Fanny Elssler gu « Fanny stutesya ke Galgenberg » dere zo dayoltar. Voldum aryona kudjotya lonoeltafa ke gola ( ke Willendorf, is ke Dolní Věstonice ), tir loon gedelafa voxen inafa gadikyuca tir denansafa. Lantan va ina gu tcabanesik dem stalce moe epita dace pimtad.

Kudjot ape lizukon zo epuyur kiren ug sotir lizukxantaf. Koe tcilaxe ke Wien zo divaykar isen ksudaks koe Stratzing tigir.




#Article 422: Kudjotya ke Hohle Fels (225 words)


Kudjotya ke Hohle Fels tir kudjot, is rotis ayikyaf kaatoeks, ke Abdiizvugal evlon gu Jotaf Lekeraporugal.

Kudjotya ke Hohle Fels ( okon Kudjotya ke Schelklingen ) tir kudjot kaatoes va ayikya. Bak lerdeaksat ke 2008 gan Nicholas Conard rawopik koe Hohle Fels arula tigisa poke Schelklingen vagee Germana zo divtawayar.

Inafa evla tir vas loon 35 000 tanda isen abdiizvugalafa araya kle tir Aurignac Sare. Banugale koe bata gola Neandertal, ayik taneakon kereles va xo, is witik tore artlanis ko istefa Europa koo krant ke Donau bost tozi Jotaf Lekeraporugal, doirubayad. Isen bata arula gan Neandertal ayik az witik arti mon 2000 tanda zo kereleyer.

Bata kosmara va evla ke tel losavsaf abdiizvugalaf balumaks num tela losavsafa volasa yambaxa gu konaka decitda ilplatir, exoneson da batman grot remi kotafe Aurignac Sare zo warzeyed.

Kudjama tir mon varafa : taltefa epita isu ma anton tid enjafa. Kota ikrakolma ( moueem is penayeem is lanca ) tir ebdeeyena kapbure arak ke alto, iskiren taka me krulder. Bana ina gan meistef maserk zo ikaplekukur. Inafa lamenuca tiaver da kudjot co rotir risu diskinu ton skunderi

Aldo ke kudjama tir vas 33.3 g- isen ontine tir vas 5.97 cm- isen mante vas 3.46 cm-. Ina kum wula ke melmakolafa talgava zo balumayar. Kudjot va zidaf glarpuks wale moueem is awoskotsa nedir. Milafa tcala keve ge ke kudjama dere tigid.




#Article 423: Kudjotya ke Kostyonki (127 words)


Kudjotya ke Kostyonki tir kalkaf kudjot trasiyin koe Rossia. Evlon gu Jotaf Lekeraporugal ( Gravette Sare,  21 000-23 000 AR tanda ).

Kum kalka is dem conyuta ke keraf ksevaks, is ontinafa gu 10.2 cm-, kudjotya ke Kostyonki bak 1983 koe debak evlon gu Gravette Sare ke Voronej gola vagetalte Rossia zo kosmayar. Tiyir empayana.

Taka tir xowamasa, ton nubeem keve walzaf jivot vox meem nutigis kake sivakaf moueem. Mak vwon ice ladaveem nugiwed. Taka tir gexatiskafa is anamkackafa, dem koton glarpuks obas va tronkayan usukot ok gom. 

Ton evodase is riaca, java ke kudjotya ke Kostyonki  gu lenteon is geeon yona refema zo nuyunkeyer.

Evlara va savsuca wali -21 000 is -23 000 AR tanda uldiner.

Debak ke Kostyonki va mon 150 ar kudjot al bilder.




#Article 424: Kudjotya ke Laussel (324 words)


Kudjotya ke Laussel ( okon Kudjotya dem nola ) tir lekeugalafa kudjotya evlon gu Gravette Sare ( moni 25 000 AR tanda ). Kev kalkafa elega seyton balumayar aze kan kerafa varka zo lingeyer. Va koredikya gisa koe ronefa nuba va xa torigina gu nola ke gartol vadjer. Koe tcilaxe ke Bordeaux ( Franca ) zo vider.

Kudjotya bak 1911 koe Laussel rawopaf debak ke Marquay dota koe Dordogne utca ( Franca ) zo kosmayar. Keve kalkafa elegapa koafizayana koe zolonafa bada valeve abrotcafa buta vamoe Beune krant poke Les Eyzies wida, zo trasiyir. Konakara kalkafa elega balumayana gu ayafa vola koe mil debak dere zo kosmayad.

Gaduca ke kosmara va kudjotya pu Lalanne kurmik ke Bordeaux zo yofter. Bantan skeus va rawopa is abdiizvugal, ta suxara va Laussel debak is vegungafa Cap-Blanc buta lizudedayar. Suxara bak 1908 tozuwed, kan yon lizukaf dodelik. Kudjotya dem nola gan Peyrille pomasik ke Lalanne zo kosmayar.

Bak 1911, konak skuks gretcayan azon zo kosmayad :

Kudjotya dem nola keve elegapa dem levak tigis koe vwa razdayasa va raba ke Gravette Sare zo balumayar. Yunkeyeni ki zo solgabeyer, maldeswatanon is gelbetenon. Voxen solgabera roton zo skuyur, me dotolmilon.

Kudjotya ke Laussel elimackon me zo rotevlayar voxe gu Gravette Sare nope martigafa is badafa drunara zo yofter.
Nume evlon gu mon 25 AR decitda co tiyir.

Kre gijafa ( 54 cm- x 36 ) gu dzeta gelbetenon zo griiksantuyur.

Kudjotya lentuon zo kaatoeyer. Va nola ke gartol koe ronefa nuba gir. Bata nola sedme lanyona remgrupera co rotir nola vas aultovera. 13 big keve bata nola tigiyid, rosugdalasa va taelafa doca oku puzefa.

Inafa taltefa nuba tir aykayana keve jivot, robazesa da ina nazber. Coba nutisa usuk moe taltefa epita luber.

Milinde icde kota lekeugalafa kudjotya, va konaka volasa agvava dere rowit, i va konaki ki slikeke volayani dum dalkava is kafkeem is moueem is penayeem is lanca, solve ara dum nugeem is gexata askarasa van nola me tigid.




#Article 425: Kudjotya ke Lespugue (217 words)


Kudjotya ke Lespugue tir wulaf kudjot is tan losposaf ayikyaf kaatoeks ke Abdiizvugal, evlon gu Jotaf Lekeraporugal.

Ba 09/08/1922 gan René de Saint-Périer koe Rideaux arula tisa betsava koe Save krantoza koe Lespugue dota, zo kosmayar. Joxara ten zo tenuyur viele bocafa trera va kudjot ve koafizayar voxe dere kidapayar. Voldum aryon gundaf skuks, bat in kou elimafa rawopafa orka zo kosmayar : raporafa is niskafa raba ke inafa tigira tir ke Gravette Sare ( luzikasiki ke Noailles, kuboykirafa zmintotsa, tugasitasiki, niskadaf mard ). Istife Gravette Sare ke Noailles tir evlon gu -26 000 AR tanda. 

Kudjot tir kum melmakolafa wula.  Arbeyen ba kosmara, inaf lum radimi dimjoara tid ontine vas 147 mm- is mante vas 60 mm- is pwerte vas 36 mm-. 

Jadif tazuk va martigafa lova tudenayana gan André Leroi-Gourhan vadjer : moueem is jivot is kafkeem koe ivamu tigid lize anameon riguba va taka is nimateem kodoplekur. Dotolmilafa lova zo tarkayar.

Taka tir pinafa is atokorafa, a altofa pinta. Tir dem gretcayana conya loleon vakenefa remtrakuna wetce volara va usuk. Moueem is penayeem tid granapaf is riwe pozkoraf. Kot nimat tir trelaf is tenaf gu remgudayan nuga.

Keve radimak, enk dem vakenefa abrotcafa umica male zidafa conya leve penayeem tozuwer. Bata kira va jontika remtrakura al mukad, tulon vuestesa va vage, i va taciinda.




#Article 426: Kudjotya ke Moravany (291 words)


Kudjotya ke Moravany tir lekeugalafa kudjotya evlon gu Gravette Sare ( moni 23 000 AR tanda ). Koe debak koe Moravany nad Váhom ke Slovenska zo kosmayar.

Bata kudjama ontinafa gu 7.5 cm- kum wula ke melmakolafa talgava zo balumayar aze tuseriaweyer. Va ranyesa lebafa ayikya kaatoer. Taka is titak ke nimateem tid enja, is dere meem. Moueem tid walzaf, kafkeem mantaf is jivot walziaf. Vurko dikuon krulder, is dere ikra.

Rawopafa orka ke kudjot tir megrupena. In gu uldinera vas mon 23000  AR tanda zo evlar. Inafa rawopafa rekola tir Gravette Sare.
Inafo kosmaxo tir Podkovica debak, koe Moravany nad Váhom dota ke Slovenska. Bata va jontiki rawopafi vruni ke Jotaf Lekeraporugal al modafur.

Bak 1959, Juraj Bárta rawopik va twa ke 15 saneaksat ke 1958 ozwar lize Lothar Zotz ar rawopik konekviele joxayas va debak ke Moravany nad Váhom, va kudjot urlickeyen bak Toleafa Tamavageja divrozar. Juraj Bárta, teliz Plastika Vénuse Na Zapadnom Slovendzku, koe Archeologické rozhledy virda, Praha, 1959, volume XI, pp 874-875, rorupen den  - divokseks ke teliz icde kosmara va kudjama kalenglavayan gan Pavel Dvořák, Venus of Moravany, 2006, p 24, PDF siatos : Etrakayason va gariuca ke kudjama, Lothar Zotz va kosmaks me pulviyir aze pu Henri Breuil ko Paris soe di stakseyer, i pu aptacik va abdiizvugalafa yamba. Bantan di malyedayar da ina tickiyir lekeraporugalafa.

Bak 1967, opafa vayara skuna gan Florian Heller ceskaf bliopik isu guazasulemopik va gariuca ke muka zolter, larde wula zo ilbodeyer abdida tuseriaweyer. Diretandon, bata vayara is twa ke Lothar Zotz icde kudjot zo tusanegayad. Fl. Heller Die Venusstatuette von Moravany in naturwissenschftlicher Sich, Slovenska Archeologia virda, k- XVI-1,1968, p. 15 - Lothar F. Zotz, Die Venusstatuette von Moravany Nad Vahom ibid, p 5 - rorupen PDF siatos : 




#Article 427: Kudjotya ke Renancourt (310 words)


Kudjotya ke Renancourt tir afoltaf kudjot. Evlon gu Jotaf Lekeraporugal ( Gravette Sare,  22 000-29 000 AR tanda ).

Zuvdama dem kalkeki bak pereaksat ke 2014 moe joxana pradja tigisa koe Renancourt revava vagetalte Amiens valente Franca zo kosmayar.

Bak Lekeraporugal debak ke Renancourt tiyir tcabanesikafo pemaxo. Amidafa muka zo jovleyed :

Kan mon tol-sanoy kalkaf stogoyeks, rawopik va ayikyaf kudjot dimvilayad, i va lekeraporugalafa kudjotya ontinafa gu 12 cm-. Ina tite 4 m- leve welma ke noeltaf sid. Tapafa dura va inafa stogoyewera nekiyid nume pebuckud.

Arti dimvilara, kudjot va sivakikya ( bro loa abdiizvugalafa kudjotya ) kaatoer. Gamiaf moueem keve jivot kaluber. Penayeem tir walzapaf dum radimon impan. Tir pwertapaf is mantaf.

Bro jontika kudjotya, kudjot va katcalapaf ikraf pilkovoyeem dir solve beweem is gexata anton tid lordeks. Sedme abdiizvopik, « Bat kudjotam va lecafa muxara va ayikya is va pilkovon nazbukuca ».

Kudjot me tir varaf : tanoyi ki ke ronef titak me tir. Katrasiyin ton 18 ki, kudjot nope tapara rotir biwe roidaweyer.

Evlasa nuva kan 14-e beba va elimara va sare noveyer viele bata re sposafa Kudjotya ke Renancourt zo balumayar. Gemelt teni araya ke Gravette Sare wali -29 000 AR isu -21 000 tir, uldineson evlackon gu -23 000. Banugale banlize, to Homo Sapiens ayik va bata kudjotya is fruktiki gririlayar.

Sedme abdiizvopik, kosmara tir cugunayakafa kiren kudjot tir tela taneafa kudjotya trasiyina valente Franca. Mon 244 kudjotya batvieli zo otulayad, i kudjotya nelkon trasiyina vagetalte Franca ( Aquitaine gola isu Périgord ) ok koe Ostera ok Germana ok Sibira. Weti 23 000 tanda, bak tapaf firday, Picardie gola leve nolda tigiyir, sedme sazopik va abdiizvugal.

Sedme kosmayas abdiizvopik, tcabanesik ke Lekeraporugal va zixama ke tukiewotawesa lidawicka ape impavantayad nume di lentlaniyid. Bat tcabanesik gilillaniyid ise lanipiyid. Fruktiki trasiyini moe joxana pradja ke Vatalteka isu ingaxa nedid da va 200 ik 300 km- gilexuleyed.




#Article 428: Kudjotya ke Savignano (230 words)


Kudjotya ke Savignano tir steatite nibaluindaf kudjot trasiyin koe Italia. Evlon gu Jotaf Lekeraporugal ( Gravette Sare,  22 000 ik 29 000 AR tanda ).

Kudjotya ke Savignanon bak 1925 zo kosmayar, katceton gu vegedusa kobara poke Savignano sul Panaro wida, koe Modene winka ke Italia.

Kudjotya arte 1 m- koe sid tigiyir, koe buxaki, voxen meka dofa ra ronovevlayar. Inafa klaa zo atatcepeyer. Lantan va gelkeraporugalaca tiaveyed voxen martigafa dolunera gu aryona grupena kudjotya va losavsafa klaa ke Jotaf Lekeraporugal di tentuyur. Tire, bata kudjama va jontika milaca tove kudjotya ke Gravette Sare ( moni 29 000 ik 22 000 AR tanda ) nedir. Ostik zavzaks ke raporafa raba ke Gravette Sare koe gole dere zo trasiyid.

Bata kudjama tir tan logijaf lekeraporugalaf balumaks ke bat ord larde tir ontinafa gu 22.5 cm- is mantafa gu 5 cm- is vafa gu 6.5 cm-, ise va aldo vas 586.5 g- dir. Vexa vas lentafa dotolmiluca zo tarkar. 

Inafa welma kotron zo nirayar ise va poldeks konaklize nedir. Ticefa otsa tir tazukafa gu abrotcafa relida divrozasa va dulkotesikafa eresta. Abrotcafa xufa stona vwon ice tec lesay tigir. Java lyon ice mila bergiskafa relida tigir. Meem tir lordeyen ise va moupueem nuvaltogir. Jivot tir pinaf vox walzaf, isen welzeem dere, isen penayeem wexayer. Titefa ekwa dere tir uulafa. Nope man tazuk is konak big, trakut da kudjot rotir gitiyir kougayan koe sid.




#Article 429: Kudjotya ke Willendorf (224 words)


Kudjotya ke Willendorf tir kalkafa kudjama ke Jotaf Lekeraporugal is Gravette Sare, re viden koe tcilaxe ke Wien koe Ostera.

Kudjama tir kum kalka isen inafe ontine tir vas 11 cm-. Va ranyesa pwertapafa lebafa ayikya volar, i va ayikya ton meem moe moueem. Taka gedelon gretcayana xowar ise nutir kotron besayana gu yon nokeyen tronk. Dotolmilafa vexa zo tarkar. 

Xim ke kerafa lyova jupad da trakut da kudjama kerakoron xanton zo lingeyer. Afriskuca ke tezanuca va tamavafa sposuca puon al krister.

Gan Josef Szombathy do Josef Bayer dunolopik bak 1908 koe debak ke savsafe norkiaxe koe Aggsbach zo kosmayar, i koe monaxo ke Willendorf wida arte 24 km- male Krems an der Donau koe ronefa Ostera. Badopa pilkomodayana bak suxara noveyer da kudjama gu Gravette Sare zo yofter is gu mon 25 000 AR tanda zo evlar.

Bata kudjama tir tana lekeraporugalafa kudjotya nume tir tcistapafa is penaykirapafa. Mana kolma dere adalasa va Kudjotya ke Lespugue kum wula, gu leca ke nazbukuca loviele zo remgruped. Ar kudjot, dere wulaf, vox anton ware dis va taka, nutir radeaca nope intafa gedeluca : i Kudjotya ke Brassempouy kosmayana koe Landes utca ke Franca.

Bak 1988, ara kudjotya yoltayana gu Kudjotya ke Galgenberg evlon gu 30 000 AR tanda tice Krems zo kosmayar.

Remgrupera tir zvakafa. Amidafa sugdala zo drageyed, kota esafa gu opafa weslara    :




#Article 430: Kuelap (719 words)


Kuelap tir zolonafo rawaxo abdi Inca ugal tigiso lentrone Andes rodega koe Perua, koe Luya winka, gan Chachapoyas arayik zo vegeduyur.

Va vegeduropafa belca dem cugexafa jolapa tazukar, is dem tcaf azekosap geulenton tigis moe xed ke Cerro Barreta kalkafa stona ( ontine vas 3000 m- ). Azekos kene mon 600 m- divlizewer ise gu anamezafa rebava zo anammadayar, i gu rebava konaklize tisa ontinafa gu 19 m-. 

Uldinet da vegedura moni XI-eafa decemda zo bokayar, keni tuzaskawera ke Chachapoyas araya, azen kerelera di tiyir cugafa isti XVI-eafa decemda. Ctakaf rebaveem is birtafa koefa vegedurinda va fli mu lana grustayana sanelia vrutad, dem irubaxo is alkaf seg isu fiptaf is elupkaxo.

Rawopaf birtey ke Kuelap manekon ice 6°25’9.29″ G- is 77°55’22.85″ T- koe Luya winka ke Amazonas gola tigir. Mallanixo koe Chachapoyas widava tigir azen vansasa kelda va wixafa vawa vwon ice Nuevo Tingo poke doma ke Utcubamba kuksa bulur aze tawaf vraday ticnir. Mal tawila poke cugexa binka kal ralma star.

Vansara moo arestafa binka zalorafa gu 9 km- is ticumasa va 1200 m- mal El Tingo widavama dere rotir. Mali 2017 raxanja ta exulera vas 20' titu Nuevo Tingo krulder, divnedison va ilamkaf patectoy vanmiae wuka.

Bata cugexafa stabrega ke Chachapoyas vegeduropa riwe kali 1843 zo afanayar. Lazava tir merovansanuca ke aalafa gola elupkon muvakirapafa. Wori ba 31/01/1843 Juan Crisóstomo Nieto gan lizukaf irubasik zo nyapeyer nume va debak winugon kosmayar.

Azon Kuelap gan konak rilitik isu grupelik zo dulapeyer. Tulon Adolf Bandelier va in pimtayar azen Louis Langlois francik bak 1930-e sanda drunayar. Isen dere Federico Kauffmann Doig peruaf rawopik va debak is Chachapoyas araya vayapayar.

Dalafo kolanixo va favera ke ticemaf koredik vrutar, oye osk tazuk is vegeduropaf pinteem voxosk runda ke jontiki raporki ke vegeduks yunkeyeni gu gedrafa alkafa leca don gexata is vundaf sulem, i don perake lecase va alkucapa. Vwon ice vansaxo va vrutaks va laumara ke debak dere trasit, i va tulon yona adonesa badapa voneyesa va konaka azafa divlizera. 

Dopewapa ( espanavon Templo Mayor ) tir tano lozolonafo tumtaxo ke cugexa. Bata kolna ton tazuk ke trovgaf fey tir xakolafa vas 13.5 m- vwon ice ontinuk. Jontik vrutaks va gedraf firviks al zo stragayad isen birtafa miga va rundara va ayafa niska is niskaxopo koe koef ak kodoplekuyud. Aname xe konako kotawaxo isu firviks malu lentefa krimta is geuon meftavaxo ke Ayacucho is Cajamarca koe lentefa rodega zo trasiyid.

Ivamuf azekos tigis kake geefa rebava ke debak tiyir flikirackaf gu « Dopewapa ». Moe bat azekos tel koredik blodaf gu flira ke debak batlize ape sokeyer. Tena ke blira ke Kuelap va lana tsokapafa stakera dikir, i va stakera dilizeyesa vawale ant mil azekos is divlapuyusa va beta ayikya, skuyuna gan grustapayana lizukafa lospa xuton gu rotikoboda. Diza ke bata bifa tiyir firdap anamvilayas va debak num parmafa jovlera. Batcoba moni 1570 ape sokiyir ugale espanik va bolk saves va amerindiikeem jadion exoneyed.

Ticefa widava valente debak isu vatalte tigir ise gu rebavapa anamnarisa gu arak ke belca zo kimar. Baroy gotunackaf seg tid ise koo toloyo xo zo vansad. Bato va vansara va lentef is istef gabot nover solve bano va geef seg tickis irubaxof anton rovansar.

Koe aptafe dre Inca naboxa zo kosmayar, i naboxa ke sardik dem dugapaf firviks tis gedelafa trocadayxa is xim ke intafa muka is tanoy yantaf enaav. Batcoba rotir tiyir Capacocha firviks, i Inca orpa ksubeyena koe loo lozolonafo alkaxo ke gindaxo.
 

Bat gabot va sanegafi fli bak bocafa kerelesa rekola goyordayar. Baroye dre lujorafe ok rontagentimafe ke Inca rekola krulded ise va yone savsafe ivamufe dre traozed. Balemgentimafe emoyapayane dre geeon arte bat gabot tigid ise vas jontika taneodafa ok toleodafa ayikafa naboxa ruldad. Bata kolna ape tiyir dem tolbopifa ok balembopifa kepaita. Wazdexa ke yona losavsafa kolna valeveon tigid.

Bata kolna tir ke Inca xanta. To tela logijafa ke debak, ton rontagentimaf tazuk isen inafi fli rotir tiyir wetce callanca xe zanudase va fiptaxo vox dere sokexo mu koyasik is emudenik bak Inca rekola.

Delafe xe flion gu fipta tigise lenteon arte debak tir pak ke lentef gabot ke ticefa widava, drume vatalteon merovansan bup. Konaki decemoyi anamkafi kalkafi raporki zanudasi va mimadjo koe ticak tigiyid. Voxen sinafa yorda rotir tiyir fiptafi lodam rojusi. Ticefa darka tiyir pinafa nume va tigira ke abic korik noveyer. Ostik vegungafa mona va wiranya vakorayad.




#Article 431: Kurbat Ivanov (324 words)


Kurbat Afanasyevitc Ivanov ( rossiavon Курбат Афанасьевич Иванов ) tiyir tan lozolonaf kazakikaf vestasik va Sibira, i taneaf rossiik kosmayas va Baikal uzda is liwotayas bak 1642 va Sumefa Roneka is va tulon Tcukotka dega is Bering vedil, omavason va vestara ke Ivan Moskvitin.

Kurbat Ivanov tiyir kazakik ke Yenisey gola. Bak 1643 mal Verxolenski folk kene Len bost, do 74 dositik is Tungus nyapesik va bost vaticlapiyir, stujeteson kase nisu miwasu va lavafe divatcepe vagee Lena gola co tid ageltafu. Vatico Lena bost az Ilikta kovoa, va Primorski xed artlapiyid aze remlaniyid aze va Sarma kuksa kal Baikal uzda vatitlapiyid. Kan warzafa tota lizukon vegeduyuna, Ivanov va Olxon ewala kallapiyir.

Ivanov va 36 ayik dirgan gan Semyon Skoroxodov stakseyer, totatason keno taltefa krimta ke Baikal kal divexo ke Angara kuksa. Skoroxodov va lentefa otsa ke uzda artlapiyir aze va fentugalafo boniaxo kolnayar. Teni 1643 do lik ke ayikeem geon dimlapiyir voxe gan Buryat milk zo koskayayar nume zo aytayar. Konak ayik va folk ke Verxolenski soe lagartlapiyid solve toloy ar ( Lyovka Vyatcanin is Maksim Vijegtcanin ) kal Yenisey bost layateyed.

Luxe Kurbat Ivanov, in va Verxolenski kan mila koolapiyisa joya muson dimlapiyir. Va valdig ( Чертеж Байкала и в Байкал падучим рекам и землицам ) pimtas va koyara is vestara kridjoveyer.Va vudimes kabay koe Baikal is jontik aultoves sulem kene domegeem pulviyir. Jontik kazakik va gola ke uzda batdume azon artlakiyid ise artlapiyid.

Stekeon, Ivanov keno vaticef Lena bost koe Jigansk kozaniyir. Wali 1659 is 1665 va folk ke Anadirsk dirgayar, radimi Semyon Dejnyov. Bak 1660 mal Anadir ceda kal Dejnyov evilma totayar. Malsaveson va intyona vestara is telyona ke Dejnyov is Alekseyev is yona irubasikafa nega, Kurbat Ivanov va Tcukotka dega is Bering vedil liwotayar. Inaf liwot tir taneaf nedis va Wrangel ewala is Diomed ewaleem is dere Alaska, kan merontifa giva. To bak 1732 brinuga ke Fyodorov is Gvozdev va kruldera ke Alaska oxam rabateckeyer. Wrangel ewala kaikion zo kosmayar.



#Article 432: Kustrol (Giraffa camelopardalis) (160 words)


Kustrol (Giraffa camelopardalis) tir tana moukolafa katca ke Giraffa oxi vey Giraffidae yasa ke ARTIODACTYLA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Kustrol sotir an moukol dem lodabrotcaf inieem ke dunoleem isu berga. Abduef inieem sotid lotrelaf dam tel radimef ; taka pinafa is djobakorafa gitir adalakirafa gu baroya nola.

Nope inaf lumeem is cugunaykaf baxek ke berga, bat dunol va gedrafa bliopafa pilkovaca sodir, va tulon enk dem gemapafa kenala tite kerava tirkon tigisa enide taka ke kustrol ba takomara num tigira vwon ice toloye metre valeve takra gu porsafa forteyafa xuva rokeunisisa me zo levgar. Ison, kotviele kustrol omagir, pune videteson va mosxonyo va abduef inieem godivpaklar. Tir veotes dunol ise tuke ranepe va lodontinafa aaltoa romuler, anamplekuson kan yoy rotis abrotcaf gu 40 cm-.

Meila tir rietavafo irubaxo lize kustrol koe patectoy tuke kretsakiraf im jewecker.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 6 apta ruldar :

Sedme Hassanin, 2003 :

  




#Article 433: Kwanza (kuksa) (103 words)


Kwanza sotir voapa ke Angola, walonison va Cuanza Norte winka isu Cuanza Sul.

Malnisa va Bié azekexa, Kwanza bost lentnir aze taltnir aze tere va Atlantika Welfa konir, arte mon alub-sanoye km- gee Luanda.

I bost va toloya winka ke Angola vokeon milyoltar, i va Cuanza Norte winka isu Cuanza Sul. 

Nope jontika rawista kene salt, Kwanza va totara vatit anton Dondo ( arte 193 km- male art ) nover. Tigisa koe azekapa, vatite reca tir tonga ise krayta sodur.

Vaticefi ki ke bost va lavatralafa rotisaca firvir. Kapanda oblaxa koe Malanje winka bak 1990 toz zo vegeduyur aze bak 2004 zo tenutceyer.




#Article 434: Kyaxta (137 words)


Kyaxta ( rossiavon : Кяхта ; buryatavon : Хяагта ) tir widava ke Buryata Winka koe Rossia. 

Kyaxta widava keno Kyaxta kuksa vagee Sibira tigir, jowon ice Mongola lente Altanbulag widavama ke Mongola. Kyaxta arte 183 km- getalte Ulan-Ude widot ke Buryata winka is arte 6195 km- rone Moskva tigir.

Inafa sanelia bak 2018 tiyir vas mon 20 000 irubasik, voxe mali tena ke TSSS miler.

Widava bak 1727 nope sugdara va Kyaxta bioga wal rossiafo gindaxo is telo Qing siniafo zo redur. Bioga va siniarossiafa jowa titickar ise va Kyaxta wetce divlapuso kazaxo ke mila jowa gotur. Voxe zolonuca is yorda ke Kyaxta vantenur vieli bak 1860 kotafa jowa ta kazara zo fenkur.

Re batugale, Kyaxta kevo vawa wale Ulan-Ude buryatafu kelu is Ulan-Bataar mongolafu kelu tigir ise wan tir zolonafo remdolekaxo wale Rossia is Mongola.




#Article 435: Kyaxta bioga (1727) (177 words)


Kyaxta bioga ( rossiavon Кяхтинский договор ; siniavon 恰克圖條約 ; manjuavon ᠵᡠᠸᠠᠨ
ᡝᠮᡠ
ᡥᠠᠴᡳᠨ
ᡳ
ᠪᡳᡨᡥᡝ ) tiyir tana taneafa bioga sugdayana gan rossiafo gindaxo isu Qing. Va kazaf dotrak exoneyer ise va jowa wale rossiafa Sibira is Qing tawavo ke Mongola is Manjua titickayar. Gan Tulicen mu Sinia is Vladislavitc-Raguzinski mu Rossia koe Kyaxta jowafa widava ba 01/11/1727 aze gan Pyotr II gindik ke Rossia ba 06/06/1728 zo vlabeyer.

Kyaxta bioga va siniarossiafa jowa kene Kyaxta kuksa isu Argun titickayar. Do Nertcinsk bioga ( 1689 ) az Aygun bioga ( 1858 ), va exonera va noelafa jowa webeyer. Va rokopafa is kazafa skeda wal toloy vedey kene jowa dere suleyer. Pursara va aptolafa gomilara zo tentuyud, tulon teliz icde ikadigira va otcesik. Ostik, rossiaf dolekik is kazaxo va lana divpatectafa eka is lana arayafa tuzawodara belundayad. Ke aryona iksantura, sin gu culiek pu siniaf gindik zo tuzawodayad. Bioga tiyir ton baroy siatos : rossiavaf is latinavaf is manjuavaf vox mek siniavaf.

Bioga vas san-tanoy teliz ruldayar. Tel nelkaf va kazafa skeda is dobulafa tuzawodara suleyed :




#Article 436: La Marsaille meld (1693) (trutca ke Eugène Devéria) (120 words)


La Marsaille meld (1693) ( francavon Bataille de La Marsaille, 4 octobre 1693 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Eugène Devéria francaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 89-e runda re kereler.




#Article 437: Landesik va myeza (1) (trutca ke Caillebotte) (323 words)


Landesik va myeza ( francavon Les raboteurs de parquet ) tir trutca  lumkirafa gu 102 × 147 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1875.

Bata trutca koe Musée d'Orsay koe Paris koe Franca re ( 2018 ) tigir.

Watsa va exavaf kobasik va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :

Detce pu Caillebotte gan adrafa yadzura ke myeza ke inafa oga nope abdaruca zo koswayar. Gan cug malyopasik banugale yoromon zo malyedayar.

Bunera afigasutepesa va grabom ( yona ilnisa conya, is milbaviskafa xutara, is kevafizafa koafira, is volgubefa siakara nekev tageltuca litesisa da myeza tir blaganafa isen meem ke landesik tir tuabrotcayan, tir tana lazavapa ke kaliafa kiewatca ke tutca.

Exava is kobara batlize elimon zo pimtad : ronef dodelik ant tir kobas kan landesiki. Isen taneon tegir enide va zokevexeem ke myezimiz soniedas va stimawera lander. Myelga tir ke in ise dolantison va landesiki kan vordavarama va xekekwa num malplatison va imiz zo faver kotviele paila koe boyta ke xeka tere elekawed.

Toloy ar dodelik kan abovesiki kobaved, i kan teca azekafa azilxa rontagentimafa vox dem anmakamaf vanuteem. Duga ke kobavera kan abovesiki sotir nope duga ke witrumara. Batenide , dodelik va witrumasiki kouned. Taltef dodelik ronuon konubar solve teli ke istef dodelik kabdue ban in tigir. Witrumasiki dem bargentimafa gabiyexa va kabaliera va stona ke abovesiki num nekira va gabexa moi witrumara kan gatcewas raporugot sozanudar. To bata gabexa va inta vangaber. Voldum landesik abduon soplatis va xeka, abovesik vanon sokimpar, blagackason va dilfura. Batenide va xeka kan nubeem acon gir isen kan vadimeon rundayan arekteem va abovesiki tulivamar. Aboveteson va mialukaf pak ke imiz, abovesik moi landesik tegickir.

Bata kobara tir altokapafa nume va lebaf kulor is tigira ke grisiputesis vorak diver. Caillebotte tir tan cug lingesik govesules va watsa vas exava tikisa va widavapa. Va bata dulapera dere krulder viele va kolnalingesik trutca buner.




#Article 438: Lanzerotto Malocello (498 words)


Lanzerotto Malocello ( ? - ±1384 ) ~ Italiaf vestasik va Afrika.

Lanzerotto Malocello ( francavon Lancelot Maloisel ), nuve kobliyiso tozi XIV-eafa decemda koe Varrazze ( Italia, poke Genova ) az awalkeyeso abdi 1385, tiyir genovaf totasik ke XIV-eafa decemda. Wetce kosmasik va Canarias tursia koe Atlantika Welfa zo torigir. Yolt ke Lanzarote ewala tir nope inaf yolt. Inafa tiskira moe ewala gan ugalay va olgalicura ke Jean de Béthencourt va tursia zo slamer.

Yolt ke Lanzerotto Malocello moe biraliwot ke 1339 gan Angelino Dulcert katalaf liwotopik taneatomon awir. Moe bat liwot, ewala yoltkirafa gu  « insula Lanzaroti Maroxelli »  is yunkeyena gu irowa ke Genova grocelon ice afrikafa krimta awir. Inaf yolt is tigira ke bata irowa, dere rowina moe liwot ke Bartolomeo Pareto ( 1455 ) tid bazexa mu genovafa xanta ke Lanzerotto.

Neken ra mu francafa xanta dere krulded. Tire bak 1632 Maloisel yasa sokesa koe Coutances koe Normandia vox nuve tisa vey Liguria, va larn icde intafa izva rubiayar lize Lancelot Maloisel ( yolt ke Lanzerotto Malocello francavon ) zo ozwar, vuesteson va nubasuteks isti XIV-eafa decemda, lize lan Lancelot Maloisel nuve artlapis bak 1312 va Canarias tursia kir rewayas va bazera ke yon birelik ke Cherbourg banlize abdion bopelaweyes. Do koyas dositik va ewala di koinkeyer ise di yoltayar. Azon va folk vegeduyur aze wetce jiomaik tolsandon di sokeyer vieli gan patectolik zo aloyayar oke zo aytayar. Bat bazeks tir ke sanegayan ugalay va brinuga ( 1402 ) kal Canarias tursia ke Jean de Béthencourt. Koe ugalay, blayak bazer da domuson va lentefa ewala ( Lanzarote ), normandiik va « ung viel chastel que Lancelot Maloesel avoit iadiz fait faire » ( lan guazaf folk dare vegeduyun gan Lancelot Maloesel ) al trasiyid.

Bata vrutara re tir antafa vuestesa va tigira ke Lanzerotto Malocello moe ewala voxe va meka bazera va inafa xanta ok sare ke kosmara dafur.

Goaspil ke kosmara va ewala tid megrupen. Evla vas 1312 bazeyena gan Maloisel yasa ke Normandia nutir abdievlafa kiren ba mana evla, Portugala ( tirodaf dorjesik va brinuga ) va afrikafa krimta men dulapeyer. Noelafa uldinera va bata kosmara bak gazarugal ke Alfonso IV wali 1325 ( evla ke liwot ke Angelino Deporto lize Canarias tursia mea tigir ) ik 1339 ( evla ke liwot ke Dulcert ) debaler. Ewala artlapiyina gan Lanzerotto Malocello yoltayana gu Titeroygatra gan patectolik di vanpiyir Lanzarote. Moe bata ewala Lanzerotto va folk kolnayar, i va folk ware kruldes bak 1402 isen rawaks poke Guanapay tculk ape tigid.

Vegedura va folk tir wazdexa va jiomafa vertuma is kuranira ke Lanzerotto va sokerapa moe ewala numen inaf slamen yolt di tid Malozella ( 1374 ) is Maloxella ( 1385 ). 

Warzafa brinuga bak 1341 va kosmara va kotaf ewaleem noveyer. Tunafalara va tursia pu Castilla gazaxo bak 1479 parmon di zo gaayar.

Goaspil is evlacka ke awalkera ke Lanzerotto Malocello tid megrupena. Sedme konak izvopik co tid vas 1385, voxen lan genovaf tegivsuteks ke 1384 va abdifa evla merontion bazer.




#Article 439: Laptev Bira (270 words)


Laptev Bira ( rossiavon мо́ре Ла́птевых ) tir domafa bira ke Arktika welfa. Inafa taltefa kima tir ronefa krimta ke Taymir dega is Severnaya Zemlya ( Северная Земля ) ewaleem vome Kara bira, isen geefa kima tir krimta ke Istefa Sibira, isen ronefa kima tir Kotyelni ( Остров Котельный ) ewala is Lyaxov ( Ля́ховский ) ewaleem vome Sibira bira. Inafa lentefa kima tir conya male taltuon Arktika evilma ke Komsomolets ( Комсомолец ) ewala ( uton ice 79° L- 139° R- ) kale ronon Anisi evilma. Welma ke bata bira tir vas mon 672 000 km².

Inaf yolt tir ke Dmitri Laptev rossiaf vestasik isu Xariton, i toloy kosayik vestayas is liwotayas va inaf krimteem bak XVIII-eafa decemda. Mialukafe aludeve tir vas 50 m- isen tele cugafe tir vas 3385 m-. 

Bata bira va lavada ke Lena bostap ke ronefa Sibira dem arteon riskapa kazawar. Loon talteon, kene Taymir degapa abrotcafa reca ke Xatanga bost tigir. Bat toloy artexof tazuk tid lecaf gu arapeniwes salt nekin gan sibiraf bostap ko Laptev bira. Ban va lizukafa lidawicka loeke dere gotud. Arte mon 80 km- male Lena bost, Olenyok bost va Laptev bira dere konir.

Toloy ar bostap va Laptev bira artnid : talteon Anabar is roneon Yana.

Fereon tsentena gan sukarapa is noldotara, Laptev bira leve figaf lidawickacek fentugalon gitigir, voxen sel ik noldawaxa dere idulugalon dile dud. Bira tir tapanafa lokon gu tanda, voxen noldempasa tota va grifunera va Tiksi nelkaf molt ke bata bira poke artexo ke Lena ginoved. 

Ke lizukaf fled, lempol ( Odobenus rosmarus ) is yona spedolinda ( Erignathus barbatus is Phoca vitulina ) trasit.




#Article 440: Las Manos (arula) (123 words)


Las Manos arula, tir abdiizvugalaf debak tigis koe Santa Cruz winka vagee Argentina. 

Bak 1999 wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.

Joxara is evlara kan 14-e beba va dzetaf lingeks ke Las Manos arula nedid ba sin tid evlon gu konake sare :

Debak va tana losavsafa muxara va abdiizvugalafa yamba koe Geefa Amerika divendir. Arula is cek ko Tamavafa Gadakiewega gan UNESCO zo dakteyed.

Aryon vemaf abdiizvugalaf debak koe Los Toldos is Piedra Museo is El Ceibo koe Santa Cruz winka zo kosmayad, i debak evlon gu 13000 tanda.

Las Manos arula tir ke enk dem geeamerikaf abdiizvugalaf debak alutas va savsackafa frofara va Amerika, do tulon Monte Verde ( Tcilea ) is Pedra Pintada ( Brasila ).




#Article 441: Lautréamont (264 words)


Isidore Ducasse koe Montevideo ( Uruguaya ) ba 04/04/1846 viel ke Isidoros Tumtik vey francafe gadkiye koblir. Bane ine tiyir gardik koe permaxo. Ko Franca bak 1859 lapir ta vayara, ko Tarbes reila az Pau olda lize in di tir koeik. Azon ko Paris mallapir enide va « École Polytechnique » di egar. Tison 22-daf, kan Lautréamont Biptik ikayolt, va taneaf Chants de Maldoror, va volwina ezlavedaxa, dodeson sanegar ( 8-aksat 1868 ). Bak idulugal ke 1869 kotrafa karba di zo sanegar. Azon, in gu Poésies vergumvelt, va toloyi nevaki ke abdueneva dere sanegar, ke abdueneva ta enidafa vox meviele sutetena neva. Nope kotcakola bak 1870 koe Paris mulufter. Inaf grabom gan kaikgeltrevikeem di zo ilamsisker. Dum noapaf muxaks va pestakevafa gripokolesuca isu boluca batvielon awir. 

Rune Chants, Maldoror, gradilik kaatoen kan ayafa laviaca, va copaceem is polas is tisikopaf bibeeem ke redusik viwazer. Tove min awir zwaf is gebiaf is forteyajkiraf is ton gebiaf art is vozes. Inafa cugafa gwinuca gan in locuynon askir da in wir va mejesuca ke ayikeem is gejeem is akoleem alokon apkas. Tison poiskaf lente ayafolva, gripokolewer aze kev Lorik va tizuca basrodar. 

Maldoror bam vanpir kustoleca. Jontazukaf tisik, in va int artazukar ton kiiz ik kancey ik grokjaxok ik ebeltaf loror. Dum sulem ke Tamavatena, va tamava koolanir ise va tawavaxo inafu jaxadasa tizuca tolgenir. Tacuke ko nyabuca ik yon pulvipiks kalaotcewer. Yatkafa oviskuca va yon blayak isu food koakolar ise kotnoelaf rotapstan gradilik batlize tir ta va eaftaf dakteks ke taneaf dank yunker, va : Jin, askí enide va lingera va sutkaceem ke udutuca norluca zanudar.




#Article 442: Lawfeld meld (1747) (trutca ke Auguste Couder) (118 words)


Lawfeld meld (1747) ( francavon Bataille de Lawfeld, 2 juillet 1747 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Auguste Couder francaf lingesik bak 1836.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 99-e runda re kereler.




#Article 443: Lebikya moe ilava (trutca ke Caillebotte) (148 words)


Lebikya moe ilava ( francavon Nu sur un lit ) tir trutca  lumkirafa gu 129.5 × 195.5 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik wali 1875 is 1885, ape bak 1880.

Bata trutca koe Minneapolis Institute of Arts koe Minneapolis koe Tanarasokeem re ( 2018 ) tigir.

Bata trutca tir pak ke belca dem vayaks va ayikyafa lebaca isu ayikyefa, i va lebaca lingeyena gan Caillebotte moni 1880. Soe tir entanafa nope mekaxaasa geltrinda ke altoopafa dizvera is intafa denafa ikrafa koruca. Tezikya fu vanpir fertik ke yambik.

Caillebotte va lidaf is listopaf prekseem ke cultimafa prostewa banugale kalfelisa moretiar, i va prostewa anton nalesa va turietavana lebaca. Nope intafa pistolesa anda, bat lingeks abdi awalkera ke Caillebotte meviele zo kabdunediyir meie zo doleyer.

Watsa va lebaca va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 444: Lebikya senyesa (2) (trutca ke Modigliani) (216 words)


Lebikya senyesa ( italiavon Nudo sdraiato ) tir trutca lumkirafa gu 60 × 92 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Amedeo Modigliani italiaf lingesik bak 1917.

Bata trutca koe korikaf dotay koe Sinia re ( 2018 ) tigir.

Bata trutca tir tan losposaf grabom ke Modigliani.

Va senyesa lebikya iste ewava atoer. Battanya pokuon zo wir numen inaf bewotseem mevaron zo nedir. Kimi ke pandeem is nubeem is titak ke nugeem me tid. Gexata vane disukesik tigir ise itasoason rontion dizver. Kafkeem vadimeon senyemer, batdume va pinta ke awosk me wit. Alto moe keraf ilavadualt dayker nume va aftorikafa kevaxarama redur. Faltaf takak leve taka tigir ise do doma ke batakaf moek va tel lodaftaf seg ke ewava tadler. Rebava vadimazenton tigir.

Vaxe alto, abica ra ke ewava va disukera solpakesid. Vodjura va ewava tir rape bunera va afigasutera va lebaca ke bane sare, wori ikrarenuca me zo drigdar voxe gu kexuca zo nider. Nope bagaliuca is awiafa fentaluca ke ayikya, va lana vadjera va balumaks ke Modigliani rotrasit.

Bak 2015, bat lingeks pu siniaf dotayesik ika itaya vas 170 celemoy dollar talolk zo doleyer.

Amedeo Modigliani tir lingesik dem kagrupepen is pilkapaf martig, dalon sposaf gu intyon delt isu ayikyafa lebaca. Nekev trelapafa klepa, va konaka sanoya lebaca lingeyer. Lana tid grupepena, don :




#Article 445: Lekeraporugalafa kudjotya (211 words)


Lekeraporugalafa kudjotya tid ayikyaf kudjot adalafa gu eurasiaf Lekeraporugal, kum wula ok mildaf rapor ( steatite ok kalkeip ok kalke ) ok tawolda. Loa tol-decemoya al zo kosmad. Kotote tid vas pinackafa, i vas mon 4 ik 25 cm-.

Konaka pulara al zo draged. Tela lovarafa tir tela ke Henri Delporte omavon gu kosmaxofa xanta. Sutesik waltrakur :

Noelton, toloya savsapafa raporafa muka ( vas 200 000 ik 300 000 tanda ) gu yovara va ayikyafa kaatoera al zo remtrakuyud. Bata ( Kudjotya ke Berekhat Ram ) moe Golan azekexa zo kosmayar ise bana ( Kudjotya ke Tan-Tan ) koe Magriba. Soe bata nela ape tid xacka nemon tezamayana is xuye ayakorafa.

Antaf volaklen ayikyaf raporugalaf kudjot tid evlon gu Lekeraporugal. Savson toriginyin gu Aurignac Sare, gu Gravette Sare oku Madeleine loote re zo gesiackad.

Kudjotya ke Galgenberg jontikedje tiyir tel losavson grupen ayakoraf kudjot ( vas 30 000 AR tanda ). Kosmara bak 2008 va Kudjotya ke Hohle Fels koe Schwaben gola ke Germana, evlon gu 35000 ik 40 000 AR tanda, ilfisa gu mon tanoya kunda va evla ke awira ke volasa yamba.

Towara ke martig ke volara adre dilizer, male pimtas martig bak Gravette Sare kale loon fralekas martig bak Madeleine Sare. Tazukafa gedruca betugale soe wan tir.




#Article 446: Lelia (suterot) (177 words)


Stenio ezlik va Lelia d’Almovar kaikrenar. Yikya va daava is mejera ke kobrara lodam cotpuve lomegar kire, jotapafa, va volkalafa renara al blidar. Va Lelio renar voxe beldar. Va nik is odiaxik yoltkiraf gu Trenmor, ireglies xaltik, dir. Stenio taneon tir lickaf gu Trenmor. Soe vanpir nik viele va in gabuon gu beyolakolafa Lelia katrasir. Poman gan Magnus tucpastik dere jekupun gan Lelia, sin va in lagiwad. Yikya moblir. Arti tanaksatafa antiafa bulura, Lelia vanmia « tamava » dimpir lize va Pulchérie berikya memperablisa katrasir. Lelia pu Stenio walter da va in di kempar, voxe gu kakevetca va berikya ikastakser. Gripokoleno Stenio koe xida ke Magnus kser. Viele Lelia ta wira va Stenio pir, pune Magnus va in telomtar.

George Sand va berpot ke 1833 ta lokiewatrakurafa tena al fabdur : Lelia va tamaf selt koe xida al lajuredur. Stenio batliz katrasir. Do in flideper nume kser. Magnus bam vleper enide Lelia arti awalkera ko xidaxe co zo kobuder. Ba awalkera ke Lelia, Trenmor va in poke Stenio kotawar.

Konak yunkeks va berpot gan Maurice Sand, 1867




#Article 447: Leporella (suterot) (152 words)


Leporella tir berpotam ke Stefan Zweig, sanegayan koe Vuda larma ( Angst ) bak 1925. Inaf vergumvelt tir kro ke Leporello kwikye ke Don Giovanni koe kaleynaxa ke Mozart.

Wien, titi XX-eafa decemda. Crescentia xantafa gu Ziller krant tir kwikya zanon gu tolonga dem xanton oluafe kurenikye erbiskafe is nazbeon dolekikafa kurenikya kulapafa. Kurera ke bat toloy olkik tir reniskafa numen debala ke exoma tir atcenafa. Luxeon Crescentia va kota batcoba moobrason remfir kire gan erba anton zo dandar, gan erba olegana jiadatason va blira megokobason. 

Toza ke inafa blira gan isk dem muxana pestaka zo tcalar ( tulon, metan meviele va ina kipesa al wir ), neken konaka walpulvira do unesikye is inafa zdunagesa yordara bak gracara ke weltikya koyasa jupad da ina va blira toz grivuter. Puvegatason va unesikye, gorar da gu kurenikya vaon di grikter, voxen warzafe nyobrikye gan zanisikya batvielu zo tuaklar. Levvilana nope niga, ina tere kser.




#Article 448: Lev Tolstoy (297 words)


Lev Nikolayevitc Tolstoy koe Yasnaya-Polyana ( pilkot ke intafa yasa koe Tula kola ) bak 1828 kobliyir. Va ontinapaf ginaf oluikeem pasuyur ; koe sayakafa is dobulafa rossiafa izva Tolstoy yolt poron jontikviele kozwir. Veygadikye al tiyir tcodik ke aboyikeem is dobulik koe Paris poke Napoléon I-eaf. Gadikye, fayik, bak 1814 gan francik zo gralomeyer ; kaiki 1815 ko Rossia dimpiyison, va ervolia buluyur aze ton tawadayaf pilkotik deneon bliyir.

Koe Kazan kotla Lev Tolstoy vayayar. Bak 1851, wetce ervoliazana, va vertega koe Kavkaza kiblayar lize berikye va ekava ixam kereleyer. In va Rumeuca taneaf suterot az Kazakik bam suteyer. Male intaf tawuk koe Krima, va Sevastopol bareaf suterot reduyur. Moi dili grifliyison, koo Germana is Swiza is Franca koyayar aze va Yasnaya-Polyana dimlakiyir lize bak abrotcifa bliratena riwe kotvielon di irubayar. Va konak berpotam az yon suterotap piskuyur : va Geja is dili ( tenuyun bak 1872 ) is  ( 1877 ) is Dimblira ( 1900 ).

Wori koe swava ke Tolstoy lidafa is alkafa artowara askiweyer. Prilaks do yon warlaf tawadayik dum Sutayev is Bondarev va jontik suterot isu teliz korietayad. In pu yon tawadayik va yon intaf pilkot djumanamziliyir, voxen kurenik is nazbeikeem tsuneyed. In va olegana kotcoba miv riwe iayar, va vage is vukuda ikz-. Inafa alka nuvelayar lidatorafa acum bak 1901 va Tolstoy Tumtafa Ujamawa divalkayar. Voxen koo Rossia va galbura va intaf rietoveem trenayar ise ton mujik ilkon bliyir. Vanmiae galbedus suteroteem, Jinafa movera ( 1879-1882 ) is Tokon tir jinafa folixa ? ( 1888 ) is Giwawera koe win tigir ( 1894 ) is Baroya wadja ( 1904 ) is Tokcoba tir yamba ? ( 1905 ) ikz- zo gomurobad.

Tison balemsandaf, deonepeson, in otcer aze koe impadimak tuakolawer aze ba 07/11/1910 koe Astapovo widama ke istefa Rossia ve awalker. 




#Article 449: Levetiruca koe Rossia (630 words)


Xanta ke levetiruca koe Rossia tid mali Rusa ke Kyiv bak XI-eafa decemda. Rokopaf valdig ke bate sare, tulon Ruskaya Pravda, va konaka eka ke jiomafa ruptesuca ke tawadayikeem walgruped. Levetiruca bak XVI-eafa decemda soe tujadiaweyer : gan mwa ke 1649 zo ziliyar aze bak 1861 zo tuneyer.

Xanteem ke levetiruca koe Rossia tid male XI-eafa decemda, voxen banugale ant pak ke tawadayikeem gan levetiruca ton ravalduga dum zalup ok xolop zo vanolar.

Wali XIII-eafa decemda isu XV-eafa, jiomafa ruptesuca va logijafa tawadayikafa ota zo rewar, voxen levetiruca men tiyir jadifa ra. Isti XV-eafa decemda, lana tawadayikafa loma gu betara va jiomik bak saftafa rekolama voki 26-e ke san-taneaksat zo korictad, i voki viel ke Georgi tumtikye.

Sudyebnik rokak ke Gijaf Ivan III, sutelayan bak 1497, va bata edja winugon gruyeyer ise den kotafa patecta tujadiayar nume va ruptesuca ke tawadayikeem tupoayar ise va inafa lanisa nuyuca sulayar. Kopoura va bulura va jiomik tove tawadayik gan kexi ke 1597 zo inkeyer, i gan kexi dere tentusi va roka ta vebidura is onkara va otces tawadayik.

Lan oluik va batyona edja onkatason va intyon otces levetirik malsaveyed, tulon kiren oluik vagee gindaxo va otces levetirik gilemudeyed. Soe ar jiomik erutuson va divatcera va onkasa edja favigeyayad. Bak 1642 rossiafe bowere va kima vas 10 tanda ta onkara va otces levetirik exoneyer.

Radimi otulara ke 1626 isu 1646-1647, Ulojenye rokak ke 1649 va kimiskafa onkara va otces levetirik noveyer. Nope bata fabdura kalirutasa va nuyafa pridura ke rossiaf tawadayik, sin cugote di zo tulevetirayad. Bak 1658 otcera ke levetirik vanpiyir gakesa juklotera. Rossiaf tawayaf pilkotik va kimiskafa digira va levetirik tere seotayad. Batkane va intyon levetirik volsu taway pu ar pilkotik ronovarbureyed kire va ilkafa digira va levetirik is inafa yasa dagiyid. Soe, pilkotik va aytara va levetirik me rokayar. Balemoya alubeaca ke rossiaf tawadayikeem sedme otulara ke 1678 isu 1719 tiyid levetirikafa ; nuyaf tawadayik valente patecta isu valentrone moekote tigiyid.

Kotoron, levetiruca koe Rossia gaveon loon dam koe aryona europafa patecta voneweyer. Savsafa levetiruca wan tiyir zolonaf kizey koe Rossia kali 1679 ik 1723 vieli levetirikaf ravaldugeem zo tutanayar, don kwafa levetiruca is tawamidusa levetiruca.

Jontika tcumivera va bata levetiruca sokiyid, loote dikisa va kazakikafa kevmadara dum tela ke Ivan Bolotnikov ( 1606-1607 ) az tela ke Stenka Razin ( 16667-1671 ) az kevmadara ke Bulavin ( 1707-1709 ) az tela ke Yemelyan Pugatcev ( 1773-1775 ). Wali Tawadayikafa Exura ( 1773-1775 ) is toza ke XIX-eafa decemda, konak decemoy exus aveg koe Rossia divlizeyed, isen meugale tawadayikeem tiyir aulaf.

Isti XIX-eafa decemda, 81.6 % ke sanelia tiyid tawadayikafa isen 9.3 % tiyid dolekikafa, isen 6.1 % tiyid sayakikafa isen 1.3 tiyid oluikafa isen 0.9 % tiyid alkikafa. Bak 1857, ke loon 62.5 celemoy irubasik ke rossiafo gindaxo, 23.1 celemoy tiyid ravaldugon gu levetirik. 

Abdi tunera, rossiaf rokak va toloya levetirikafa loma walgrupeyer :

Balemeaf dov ke Rokak ke Rossiafo Gindaxo ( Свод ) va seltaf puleem vertayar : i va nuyik ( oluik ) is porik ( glastik ) is dolekik is nuyaf yambudik is nuyalaf boniasik  is levetirik. 

Jadibaskon, sokaf levetirik vuroleyed pojas va ravalduga lokiewafa dam tel sayakaf is tel jiomaf. Kwaf levetirik, jontikviele loon kotrakuyun, va pofera va yona kazafa arienta ke meronoviunsus jiomik dile mbi nafeyed ; lanban tcedepeyed maneke va int di lajudimlusteyed. Loa nuyafa yasa vey levetirikafa xanta ( Tcexov, Ulyanov, ikz- ) co tid vey man tunuyanik.

Bak 1861 levetirikeem kan zabdurapa zo tunuyar. Aleksandr II gindik va levetiruca tuner.

Radimi fabdura, amu ke tawadayikeem va tawayki vas 1.2 decemiray sotre ayik mbi yofteyer, isen acku va ki vas 0.85 ik 1.14 decemiray, trabe leon dam adrafa welma ta laptesira va tanoya yasa. Batdume tawadayik va jontikari tawayki di golizukedad oke va pinarsaf taway di gojovled. Batcoba va granafa lamara di nekir.




#Article 450: Libakol (Lepus) (132 words)


Libakol (Lepus) tir tani oxi vey Leporidae yasa ke LAGOMORPHA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Libakol dum libol sotir ke Leporidae yasa. Tana dalafa kira ke ordopa va bat dunol tir zolonuca ke inaf radiminieem. Libakol va int drikon rodelidawickar nume koe beta anameda roblir, voxe tuwavon sotir vazaf is vudesaf nume gan beta wupesisa sugda zo elogawer.

Bata katca gan nazbarekapa dere zo adalar : libakolya mali tevka abdi bliara zo ronazbukar. Batdume edja wali toloy occek gitir trelapafa.

Kotviele otcer, libakol rontion vulter ise fereon beetcur ise dere dace dile dimvulter. Inafe kalie rotir vas 60 - 70 km-/b-. Libakol dere tir ticumasikany.

Tir werdtoraf voxe va malgestura kare anameda sokataler.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bati oxi vas 32 katca ruldar :




#Article 451: Libol (Oryctolagus cuniculus) (175 words)


Libol (Oryctolagus cuniculus) okon Europaf libol tir tana katca ke Oryctolagus oxi vey Leporidae yasa ke LAGOMORPHA veem.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Europaf libol tir vey Europa is taltefa Afrika. Ko Australia is Newzelanda is Tcilea zo kobureyer. Batugale koe Europa nelkon blir.

Bat vibas dunol dem vaf is pibaf im va anameda kum bixesid koe fenkunaf patectoy dem rodafa is idulafa lidawicka koe azeka ledam briaxo karolackar. Poke aala moe beripafa ik pistafa datca ik koe dubuxo ik baspexo is poke golebafa nuda koe gerd is matela is cane widavapa vaon trasit.
Afizon zavzar palsewes koe levesidaf tawaz aze anton moni siel az miel va welma ticlanir.

Tir nazbukapaf : mali toleaksat kali pereaksat walikrackar, isen libolya arti barsankafa ocagera kalion sonazbar. Oc sotid jontik ise imiskon is wiiskon koblid. Koe dambaf aptaf tawaz dem kolanixo riyuyuno is kotawayano gan libolya zo gaad.

Europaf libol gizavzar sagaf gu vreda ise kaik 6000 metre rion illanir.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 6 apta ruldar :

  




#Article 452: Liboldunol (Lagomorpha) (174 words)


Liboldunol (Lagomorpha) tir tan moukolaf veem ( Mammalia pula ).

Gan Brandt bak 1855 taneon zo pimtayar.

Liboldunol sotid moukol videyes va konaka taneakafa kira is mevoneyes va tazuk is bevulara kalvekafa gu anameda groparuyusa darpe towara nekev savsapafa xanta is mantapafa amuzewera.

Liboldunol koe cugkota azekafa tawova ( lodamon poke miduxo ) is dere toaala is noon miduna vema irubad. Koe meftavafa anameda dere blid.

Liboldunol sotid sidaf sulem mialukon lumkiraf, dem froxaf tazuk. Va takama is itapeem is abrotcaf oblakeem is radimef bewapeem kalvekaf gu vultera is grablura sodid. Sinafa dofa kira sotir tigira ke balemoya zaeiskafa sebada bene ticef prijust is toloya abduefa logijafa talga isu toloya radimefa lopinafa ; ison liboldunol va myast somedir.

Pofa nazbareka sonover da bat sulem va yona sanelia nekev dat wivgusik jontikote tazukad. Sinafa urimafa nazbalkera tir nope medocafa nazbalkera nekina gan walikrara. Ikrafa lukruca dere sotir abditcafa is ocaga tir trelapafa.

Malestus ord ke liboldunol nelkon tir ruxatoraf.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bat veem vas 3 yasa ruldar :




#Article 453: Libreville (130 words)


Libreville tir widava vatalte Gabona. To ristus widot ke Estuaire winka tir, kene lenteon reca ke mantaf Komo bostam van Atlantika Welfa.

Taneafa widava ke patecta emon gu sanelia dem 703 940 irubasik ba otulara ke 2013 ( nek 419 596 ba 1993 ). Va mon 40 % ke kotafa sanelia ke patecta lospar. Inafa laumara tir kaliapafa is krogafa. Widavaf levedreeem tir gavepaf gu warzafa vegedura.
Libreville tir telo nelkafo patectafo ristulaxo isu bareodacaxo ise va rabafa tegiracapa ( Owendo rabaxo ) dere ruldar. 

Widava va walvedeyafo severoxo ( LBV : IATA beksa ) lenteon dadir. Sleda tir abrotcafa gu 3000 m-.

Libreville bak 1849 gan francik zo reduyur ise tiyir malaxo ke francafa boniara va Gabona. Intaf yolt yoke tunuyara va levetirik kototayan moe Elisia suleratota zo ziliyir. 




#Article 454: Lidya Ezerskaya (210 words)


Lidya Pavlovna Ezerskaya koblirayoltafa gu Kazanovitc ( rossiavon Лидия Павловна Езерская, Казанович ) tiyir rossiaf artowasik. Koe widama ke Magilyov bowexo koe savsafo rossiafo gindaxo az refa Belarusa ba 27/05/1866 kobliyir. Ba 30/09/1915 koe Yakutsk mulufter.

Ina tiyir nazbeikya ke oluikya, i kobliyisa koe yasa ke kulaf pilkotik. Koe Minsk vayayar. Bak 1900 va intaf talgopaf ilput koe Sankt Peterburg fenkur, aze koe Moskva bak 1904. Titi 1900-e sanda va artowas lizor kazokever. Nope labilmara va Vyatceslav Plehve wetce dofugik zo askoar nume ba 29/01/1904 zo soper. Nekev nopef jiz, gevason kalion di tunuyar.

Ba 29/10/1905 va Klingenberg bowesik va Magilyov labilmar voxe anton bakamar. Ba 07/03/1906 gan wideyaf vols sayakaf erkey ke Kyiv zo malyedar. Gu poana kobara koe xalta vas 13 tanda is acku di zo lanzar.

Va gakera koe Akatuy xalta askuter, dositon gu aluboya sposafa artowasikya : Maria Spiridonova is Aleksandra Izmaylovitc is Anastasya Bitsenko is Rebekka Fialka is Maria Ckolnik. Sinya va cesterka ( teva ) belcon zo dayoltayad. Bak fentugal ke 1907, ko Maltsev flint zo arbured lize dagis gropeem tir jontikote lodolgaf. Lidya Ezerskaya ton kotcakolinda ve akoler.

Bak 1909 div Maltsev zo tunuyar aze ko Zabaikalskaya gola zo divblir aze bak 1912 ko Yakuta zo arburer. Ba 30/09/1915 koe Yakutsk tere mulufter.




#Article 455: Lidya Figner (428 words)


Lidya Nikolayevna Figner yer-kiraf gu Staxevitc ( rossiavon Лидия Николаевна Фигнер, Стахевич ) tiyir rossiaf gaderopaf artowasik. Koe Nikiforovo widama ke Kazan bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo ba 03/12/1853 kobliyir. Ba 09/03/1920 koe Lugan wida ke Oryol winka awalkeyer.

Lidya Figner tir nazbeikya ke Nikolay Figner oluikye ( 1817-1870 ) redakik ke aalaf susikeem az winkaf flibik is pilkotapik, is ke Ekaterina Kupriyanova ( 1832-1903 ). Tolonga va balemoya nazbeikya is toloye nazbeikye : Vera ( 1852-1942 ) az Lidya az Pyotr ( 1855-1916 ) az Nikolay ( 1857-1918 ) az Yevgenya ( 1858-1931 ) az Olga ( 1862-1919 ).

Mali 1864 Lidya koe Rodyonov kizey ta oluafa sardikya koe Kazan aze bak 1871 di zo dobar. Bak 1872 va Swiza do Vera koirubar ise va selaropa dene kotla ke Zürich vayar. Sina va Fritsch rijay belcon denfid, i va rijay levlikes va gindevafa vertuma lize va Sofia Bardina is Olga Lyubatovitc is Varvara Aleksandrova is Yevgenya Subbotina isu Maria berikya isu Nadejda rungruped.

Kaiki jonvielerama koe Paris koe Franca, Lidya is Vera ko Rossia bak taneaksat ke 1874 dimpid. Bak balemeaksat ke 1874 va Moskva koirubad lize do Maria Subbotina is Sofia Bardina is Varvara Aleksandrova va saneevon galbedus rijay grustad. Bak toleaksat ke 1875 Seltevaf Artowas Kotrossiaf grustaks vanblir. Ayikya dodon bliyid ise koe iaxe kobayad lize icde selteva galbeduyud ise pu dodelikeem va birgotafa neva isu aktom amuzeyed.

Bak balemeaksat ke 1875 Lidya is Varvara Aleksandrova il sopera yated aze ko Ivanovo gelbed lize va memwedon wan tegid. Voxe ba 19/08/1875 zo soped aze ko Moskva az Sankt Peterburg zo arbured. Koe Petropavlovskaya ralma kali jiz bak bareaksat ke 1877 zo dagid.

Restalira ba 26/03/1877 va 47 ke 50 jizanik lanzar. Lidya Figner gu perda ta poana kobara koe iaxe zo lanzar. Inafa sperantara ( koe rossiafa gindevafa vertuma, ant oluik va man sperantas gogol dadiyir ) va gakera gu divblira ko Sibira ba 19/05/1877 nuner. Lidya ko Urik az Irkutsk zo stanjur lize bak 1878 va ar divblinik yerumatar, i va Sergey Staxevitc ( 1843-1918 ).

Kaiki konaka arburera nope kosmara va memwedafa daalara do bewik ke Narodnaya Volya artowas grustaks, tolonga ba 28/02/1882 koe Irkutsk zo soper aze zo koflintar. Arti tanda ko Novoyaminsk widama ke winka zo stanjur.

Arti gakera is dakereem, ba 19/06/1892 zo tunuyar numen Lidya den yasaxo koe Nikiforovo dimlakir. Bak 1893 va Riga az Sankt Peterburg bak 1900 koirubar. Kali 1915 dene Ruskoye Bogastvo virda kobar. Va Lugan koe Kazan winka koirubar lize wetce selaropik kobar. Ve vicer aze arti baroy aksat ba 09/03/1920 nope takra ve mulufter.




#Article 456: Liwot va Aachen (Civitatis orbis terrarum) (301 words)


Aachen tir widava ke Germana. Liwot vey zovdomaks gan Henrik Steenwijk, skuyun moni 1576.

Aachen jontikedje tiyir jowafa widava. Yoltayana gu Aquisgranum gan romik poron pu Apollo Granus lorik payun gluyon gu tevoya nulafa klita ke widava, Aachen va zolonuca bak gazugal ke Carolus Magnus urlickeyer, i ke gazik volmiv kolnayas va bermapa ( Aula Regia ) wali 777 is 786 is ontinapteyes va widava gu toleaf wid ke dilintafo gindaxo.

Bak bata rekolama, Aachen vanpiyir idjapa ke taltekafa araya. Wali sonara va Ludovicus Pius bak 1813 is tela va Ferdinand I bak 1531, tiyir tugindaxo va bar-sanoy gindik ok gazik. Nekev guinera sopuna gan Viking elakesik bak IX-eafa decemda, to anton bak XII-eafa decemda gu folkay zo konendayar, i gan migexa vegeduyuna wali 1172 is 1176 gan Friedrich Barbarossa. Rebavegafu divefu ivamu, afton rowinu moe bat zovdom, moni 1300 zo tenukeyer ; igaesa rebavega, loon savsafa, va kimeem ke Altstadt wid ( yoltkiraf gu Barbarossa-mauer ) tcalar. Bak XIV-eafa decemda, Aachen, vanpiyis mivvexaf gindaf wid va gudiliara moe tawavo wale Rhein bost isu Maas vamoeson yordayar.

Koe widava, soe, wideytaf rokeem tiyir irutanaf nope tigira ke gazaf bowesik ( vogt ). Bak 1470, exura va dostera va kaatoesik va dreemeem ko bowera nekiyir. Bal XVI-eafa decemda, zolonuca is skapafa triguca ke Aachen illaumayar kiren wid tigiir slikeke poke francafa jowa ta musuca is slikeke sume idja ke germanafo gindaxo ta koneke turestara.

Acum, sonara va Maximilian II bak 1662 koe Frankfurt-am-Main dilizeyer, azen bata prostewa kali atitsura ke Tumtafo Germanafo Romafo Gindaxo wanuweyer.

Bat gretcaks, skuyun moni 1570, va tore vantenus wid nedir. Banugale, Aachen va bar-san-baroya uja digiyir, don gijafa Sankt Follian kolnayana bak XII-eafa decemda is Sankt Paul dem cuisaf ralpot. Gindafa berma va savsafa idja ke Altstadt kereleyer, riwe iste gretcaks. Bat wiks geon disukeson zo zovdomayar.




#Article 457: Liwot va Amsterdam (Civitatis orbis terrarum) (350 words)


Amsterdam tir widava ke Nederlanda. Liwot vey zovdomaks gan Cornelis Antoniszoon bak 1544.

Bat liwot va Amsterdam tisa isti XVI-eafa decemda nedir, ton ordon nederlandaf tazuk ke widavafa kerelera : bost ( battode Amstel, kevbayan poke artexo, is dem rust tubelan gan on narilt van bira ), is divef molt ( reduyun koe katitef pak, i Damrak ), is koef molt ( katiceon, i Rokin ). Kevba kagisa va lava, va vawa ta sidayafa pridura kal emaxe kolnayane moe soa dere yordad. Sanegafa kolna
to koe Dam revava rowina iste zovdom al zo avplekud, tulon savsaf Stadthuis dotaxe dem vakrilefa uja.

Bat gretcaks va Amsterdam ware anammadanaf gu rebavega ke mialukugalafa widava az divatceyena mali taneafa kevbara ke 1240 pimtar, i mali kevbara tazukayasa va Damrak xantaf molt isu Rokin. Amsterdam ke XII-eafa decemda anton tiyir onas moltam, morapaf loon dam Delft widava oku Leiden oku Haarlem. Divatcera bak 1367 az 1380 az 1450 zo epuyud, isen nendas bolk bak 1482 dere zo taneasteyer.

Batcoba tir to benelafa watsa ke bat gretcaks : rebava keskoton konendasa va widava kali vonerapa gorayana gan Driegrachtenplan azed ke 1607. Stabrega ke bata savsafa rebavega rekeon ware zo rowid : Schreierstoren poke Ij kuksa, is Waag keve Nieuwmarkt, is savsaf Sint-Anthonispoort, is Munt. Keve Damrak divef molt inde batlize zo nedir, va Opt Water etol rowit, i va etol lize jontik dolekik va liwot ik zovdom remi felis tandeem ke Amsterdam wetce dolekaf wid is idja ke glupafo gindaxo koirubayad.

Viele bat wiks koe Civitatis orbis terrarum liwotak bak 1572 taneatomon zo sanegayar, pune Amsterdam va laumasira va moltafa tegiruca toz raplekuyur, nope anamvilara va Antwerpen bak 1576 gan sayakik ke Felipe II gazik ke Espana. Moni 1600, Amsterdam va zolonuca dare tisa ke dilintaf geef kevlaf wid al urlickeyer, isen do Balta Bira is geefa Europa is yona losumepafa coyunta bam gikazayar. Banugale va cofuot ke coba vanpitisa gindaxopo kle al koaykayar, i gindaxo tukevlaso va aryona birafa europafa gijarotiaca ta olgalicura va India. Totara batlize nedina va tariara ke bat savsaf onas widel tigis moe kevba kene artexo ke bostam ixam rietar.




#Article 458: Liwot va Bremen (Civitatis orbis terrarum) (241 words)


Bremen tir widava valente Germana, vatiteon kene Weser bost, totason rovanstana mal North bira. Liwot vey zovdomaks gan ape Heinrich von Rantzau.

Sedme Martin Luther, Bremen zabduyun kenrone Weser bost va intaf yolt vey bräm trogarn sugdalas vas temba, vuesteson va vwepafa uvenda dikiyir moeon lize bat wid al vanbliyir. Vanpiyir tujradaxo mali 787 viele Willehad tumtik va okiluja exoneyer, is dere nope arburera va tujradaxo ke Hamburg bak 848 moi anamvilara ke skandaf zierdasik. Bak 965 Otto I naleyer da gard gedin gan Adaldag veytujradik di zo exoneyer.

Bak 1283 Bremen va Hansa gluyista yoteyer voxe arti tolda nope koef skaltugal zo divlapuyur. Bak oxam 1358 gire zo dostegayar. Warzafa skaltera va toleafa divlapura bak 1427 askiyid. Bak 1433 nope dimsulara va oluaroti tic dota gire denfiyir, i va oluaroti vetrovgayani bak 1304. Dolekafa dreema va gijaroti meviele azon di katrasiyid isen roti koe nubeem ke oluikeem di zavzagiyir. Tuke bana warzafa bogruca, Bremen va triguca kaikion rovoneyer.

Bat zovdom va Altstadt wid is gasteem elimon dalinger : i va Vorstadt kenrone Weser kake etoleem lize tegirapa gazar, is ekwa ke Südevorstadt kaike bost. Idjon ice Altstadt, va gard ( Forum ) lente Rathaus dotaxe ( Curia ) ke XV-eafa decemda is wevala ( Der Doem ) ke XII-eafa decemda is dere Liebfrauenkirche uja ( Beate Mariae ) solwipon wit. Isen tere artlente widava ( talteon moe zovdom ) livek ke Roman Sankt Stephan uja ( Sancti Stephani ) vanmadawer.




#Article 459: Liwot va Bruxelles (Civitatis orbis terrarum) (226 words)


Bruxelles tir widava ke Belga. Liwot vey zovdomaks gan  Lodovico Guicciardini bak 1567.

Bat liwot va anamkarsafe anambe is dere konaka mantarsafa vawila nedir. Bat grabom ke Braun is Hogenberg va jontik piskusik kali XVII-eafa decemda soe turestayar. Ostik konaka tawovopafa pinta nutid male tanuskaf nubasuteks sutelayan moni 1550 gan Jacob van Deventer.

Trakut da yolt ke bat wid tir vey Broeksele, i vey wida kolnayana voke klape ke Senne kuksa. To bak VIII-eafa decemda taneatomon zo miwayar. Remi toloya direfa decemda, inafa dolekafa dreema loloon tuzolonawed vieli va telyona ke Gent tukevlad, i ke Gent tigis talte 60 km-. Bak 1312, Brabant dacik va irubasikeem ke Bruxelles efayar. Bak 1357, lomantafe anambe zo kolnayar, belcon kodoplekuse va konak tawamidun nyosalot is widavafa rea. Bate anambe kali rekola ke Belgafa Artowara ( 1830-1831 ) riwe guspaweter. Bak 1383, Brabant dacik va aboyikeem mal Leuven ko Bruxelles arbureyer. Inafa sanelia gu mon 50 000 irubasik banugale zo uldiner.

Bak 1420, ravalduga ke dreemeem kan Efaya ke Lerdoy Cos zo vertotar, ise Brabant dacik va intafa berma ( 17-e otuk moe bat zovdom ) poke debak ke witafa Gazafa Viga volmiv kolnayar. Ara zolonafa cugexa batlize zo dalinged, tulon Dotaxe ( 51-e otuk ) keve Vigapa, isteon. Va mugxo is etoleem kene domega ke Senne kuksa dere rodizvet, batcoba vrutasa va skapafa gijarotiuca ke Bruxelles bal XVI-eafa decemda.




#Article 460: Liwot va Budapest (Civitatis orbis terrarum) (480 words)


Budapest tir kelu ke Magyara. Liwot vey zovdomaks gan Georg Hoefnagel.

Izva ke Budapest tir tela ke toloya widava, i Buda is Pest, zabduyuna  Duna ( Danubius ) bost. Buda kene  domega gan romik yolton gu Aquincum bak II-eafa decemda zo exoneyer aze gan Hun saneik bak 376 zo vangiyir. Xanta ke Pest wan tir tapedafa : trakut da inaf yolt tir vey pestj Slava trogarn sugdalakiraf gu teyxo, batcoba battode co bazesa va savsavafo pemaxo ke Slava sane kene bata domega ke bost. Magyarik kaiki intafa olgalicura bak X-eafa decemda va toloy yolt di videyed.

Taneafa uzera va kristeva tid ke XI-eafa decemda. Bak 1241 Pest gan Mongol saneik zo anamvilayar aze wetce mivvexafa gazafa widava gan Bela IV zo dimvegeduyur. Remi konaka direfa decemda, nekev izgara ke Buda digisa va granfa ralma is gazafa berma, Pest triguyur.

Vegedura va ralma bak 1247 gazon gu Bela IV zo tozuyur aze ogluk ke divlizera ke Buda rea tadleyer aze bak 1361 vanpir kelu ke Magyara. Berma gan Sigismund von Luxemburg az Hunyadi Mátyás ( Matthias Corvinus ) wali 1458 is 1490 zo tugijayar. Moe bat zovdom gu Arx et Palatium Regium ( B eltay ) zo yoltar. Bak 1526 turkik va Pest guineyed numen Buda vanpiyir sokexo ke lizukaf bowesik wali 1541 is 1686. Remi turkafa felira, titaytcura ke Pest tiyir riwe kotafa numen rawaks anton ware tigiyid viele tolgenisik bak 1686-1687 div Magyara di zo aloyayad. Inafa gogolkirafa tirka gamdon ice konaka kazafa vawapa noveyer da widava soe di kamadaweyer. Bak 1723, tiyir sokexo ke magyaraf oluikeem is flibapikeem.

Széchenyi za wale toloya widava, i grabom ke William Tierney Clark englaf dritik, bak anton 1842 zo vegeduyur : tela awisa moe bat gretcaks tir tulacka ke ezasa za.

Bat wiks va toloy wid sareon gu turkafa felira nedir. Loa uja dum Templum olim Divae Virginis nunc Meskita ( moni 1500 ) batlize pebudon gu C, gu mazjida banugale al zo artazukayad. Isen, wetce tupizara va bati tegi ko gesta ke kristevaf saneg ke Civitates orbis terrarum, toloy koredik koe taneafa azenta tid bluctekiraf cavon gu turkik.

Koe pimtara va Budapest, Braun va mek sisk frayer : « Bat wid kotugale al tir mard ke gazafa sona ke Magyara... Inafa ilamkafa berma, i oklaca ke bat cos, tir riwe tanafa koe Europa, pilkovon intaf rasek kotafion is karamoavon jowikas... Inafa nelkafa uja poron gu gadikya ke Lorik gan Geza gazik isu Ladislas zo kolnayar. Listafa meftava lente berma ticeon tigir lize turkik va folkay re al renzad ise va virutsa al inked. Gelkeon bata meftava tiyir yoltkirafa gu Sankt Gerhardtsberg dem uja emudesa va befoltik bak tulon keftakolugal.. Re islamevafa aklaca anton tigid. Kene bana domega ke Duna, lente Buda, Buda mivvexaf wid vokewer, idjon ice bodafa azeka dem katcalafa matela isu baspexo. Dun arubat da bat toloy wid is anamef patectoy koe nubeem ke turkaf olgalicusik tid lubeyes. »




#Article 461: Liwot va Cambridge (Civitatis orbis terrarum) (426 words)


Cambridge tir widava ke Engla koe Britana. Liwot vey zovdomaks gan William Smith is Richard Lyne bak 1574.

Yolt ke Cambridge tire nutir vey Grontabricc ( VIII-eafa decemda ), azon artowayas ton Grantebrycg koe Anglo-Saxon Chronicle ugalda bak 875. Xanton, bat yolt gu pemaxo poke za vamoe Cante kuksa ( ok Granta ok Cam ) ape zo yofteyer. Tisa xopo ke kuksafa totara, inafa rea bak sare ke Henry I ixam zo miwar. Inaf etoleem kene tawova resareon yoltana gu « Backs » titnisa va domega  tigid.

Bak XVI-eafa decemda, Cambridge va sposuca gu intafa kotla danur, i gu kotla tisa ke valevifa xanta vey yona darefa alkafa tcema. Tela losavsafa tiyir Saint Giles Augustus tucpastaxe reduyune bak 1092 az arbureyene ko Barnwell bak 1112. To bak 1224 Francesco veem ko Cambridge koinker, azen Domenico veem. Tucpastik va jontik vayasik koimpayad eke bak 1231 Cambridge wetce kotavexo gan winugaf tegiv kristeyen gan Henry III zo kagrupeyer.

Peterhouse taneafa reila bak 1281-1284 gan Hugh de Balsham tujradik ke Ely zo reduyur. Ara rowina keve bat zovdom tid : Clare reila ( 1326, vanpiyisa Clare Hall bak 1538, gan Elizabeth of Clare ) ; is Trinity Hall reila ( 1350, gan William Bateman tujradik ke Norwich ) ; az Corpus Christi reila ( reduyuna bak 1352 yolton gu « House of the Scholars of Corpus Christi and the Blessed Virgin Mary ») ; is Pembroke reila ( 1347, gan Mary de Saint Paul nyobrikya ke Pembroke biptik ) ; az King's reila ( 1441, gan Henry VI ). Wafafa amuda ke King's reila bak 1515 di zo tenukeyer ise tir tana locuisafa cugexa ke Europa ( genekon ice bat gretcaks ).

Azon zo kolnayad : Queen's reila ( 1445, gire reduyuna bak 1465 gan Elisabeth Woodville kurenikye ke Edward IV ), az Saint Catherine's reila ( taneasteyena bak 1473 gan Robert Woodlark ), az Jesus reila ( 1496, gan John Alcock tujradik ke Ely ) az Christ's reila ( 1505, gan Margaret Beaufort ), az Saint John's reila ( 1511, dere gan Margaret Beaufort ), az Magdalene reila ( gire reduyuna bak 1542 kaiki taneafa redura bak 1428 wetce emudexe va vayaf tucpastikeem ke Crowland ), az Trinity reila ( 1546, gan Henry VIII ), az Gonville and Caius reila ( gire reduyuna bak 1557 gan John Caius kaiki taneafa redura bak 1348 gan Edmund Gonville ).

Keve dadeon Bridge vawila talte idja, va Saint Pulchers uja rowit, i va tana balemoya savsafa anamkafa uja ke Engla ; gu Temple veem zo gesiar ise gu 1120-1140 zo evlar.




#Article 462: Liwot va Den Haag (Civitatis orbis terrarum) (413 words)


Den Haag tir widava ke Nederlanda. Liwot vey zovdomaks gan Cornelis Bos is Joris Van Hurn bak 1616.

Bak XIII-eafa decemda anton tiyir tcabaneratrapova vegeduyuna wale dacafo tawavo ke Leiden is telo ke s'Gravezande. Batvieli dun tiyir sokexo ke gazaf aboyikeem solve Amsterdam tir skapafu is ristulafu kelu.

Exonera va diref wid nope yon tuwavaf oblarot dum monefo labaxo is drumefo miduxo is konako graltxo is baspexo zo stapayar, is nope lana tawadayafa kelda. Pokeon savsavafa romafa nuda kagluyasa va savsafa reca ke Rhein bost is tela ke Maas bost tigiyir. Floris IV bak 1229 to moe bat debak va rawaks ke folkdiel ( okon hoeve ) kaaneyayar lize Binnenhof lamone ( rowina rone istexo, poke Hofvijver tcuzda ) di zo exoneyer. Radimifisik ke Floris IV va batyona kolna divatceyed, kodoplekuson va sokexe mu Willem II is Ridderzaal ke Floris V ( moni 1254-1296 ).

Kiblason va Den Haag wetce sokexo, bipitik ( nederlandavon graven ) va vankedasa rekola joke widava taneasted, tulon wali toleafu acku ke XIV-eafa decemda is toza ke XIV-eafa decemda. Savsafo tawadayafo monaxo ( op de Geest ) vanpiyir opelafa notraca ke aboyaxo, aze bak 1370 gu dorp widega winugon zo emayar, i gu ravalduga ware dagina.

Sint Jacobus adlutafa uja ( isteon, kan 4-e otuk ) wali 1370 is 1470 zo kolnayar, bak taneaf moavugal ke Den Haag. Gan Goth kolna dem aluboy reak bak XV-eafa decemda zo ikaplekuyur. Ant Dominicanenklooster reak lapter. Mon san-toloya amuda is jontikara kolna dere zo vegeduyud. Kene Voorhout narilt, Vijverberg kesi tigir madayani kum tawa maltiolteyena remi suxara va Hofvijver uzda. Kene Kneuterdijk kevba, oluikafa berma tigid.

Bekatire Den Haag va winugaf dotaf rokeem wan me pojar, pune soe ban in bak XV-eafa decemda efayiskon zo kaxaayar. Wid gan koboda is koef mulos me zo umbeyer : vuxa ke vagefa raba, is lyumara dilizesa moi xonukera ke Charles Téméraire bak 1477, is konakakola ik fird ik alkageja. Pelava bak tuyera va Anyustdafa Geja)] artfiyir viele nekev volokafa tcakera ke irubasikeem, espanik igaeyed. Kadimion, konak dreem ke bowere diminkeyed, don Staten Generaal is aboyikeem ke Stathouder okilik. Toleaf moavugal ke Den Haag bam tozuweyer, kali toza ke XVII-eafa decemda.

Wali 1594 is 1610, warzaf kolom zo suxayad, enide tota koe Spuikwartier di rotewalzeyed. Bak Santoldafu Cenu do Espana, wali 1609 is 1621, truminda zo vegeduyud, rojuson va welma vas 200 decemiray, don kolniskafu acku. Sanelia ke Den Haag male 7000 irubasik bak 1585 kale 16000 bak 1622 fiyir, kadimi sanegara va bat gretcaks.




#Article 463: Liwot va Lisboa (Civitatis orbis terrarum) (363 words)


Lisboa tir kelu ke Portugala. Liwot vey zovdomaks gan yoltiskaf liwotopik.

Yolt ke Lisboa tir vey savsavafo Olissippo dile dere yoltayano gu Ulysippo sedme vund ke wid co zabduyun gan Ulysses koe Ibera. Romafo boniaxo mali 205 kali 407, gan Alarico is Wesgoten sane mali 505 az Arab sersik mali 711 azon zo kereleyer. Bak arabafa felira, widava gu Al-Oshbuna ok Lashbuna zo yoltar, kali olgalicura ke Afonso Henriques bak 1147.

Widava gan Viking zierdasik dere zo tukosayar, voxen viele Afonso I va Estremadura is Alentejo kopatcetayar, pune widava fu tiyir tela bocafa levrotina arti deblamera tiskiyisa va konak aksat edje taneaf gazik ke Portugala gan francaf is englaf alkagejik lakis van Roneka zo pomayar.

Islamevafa ervolia bak 1184 kiewatciskon dere dilfuyud. Bak 1373 cugak ke wid gan milk ke Castilla zo vilayar. Tison veytujradaxo bak 1390, Lisboa bak 1422 dere vanpiyir debak ke bowere. Remi XVI-eafa decemda, va kuluca is cuisuca tuke gijarotiuca ke portugalafo birafo gindaxo koe India is Sumefa Roneka is Afrika grupeyer. Wali 1580 is 1640, bal kokurenuca ke Espana is Portugala, Lisboa anton bam tiyir golafu kelu. Voxen wori Grande y Felicísima Armada birervolia to mal inafa bepra van Engla bak 1588 zo stakseyer.

Tadle ke Lisboa bak romafe az islamevafe sare nelkon tiyir lani ki ke widava yoltakirafi gu Alfama tit São Jorge lamone, i tit savsafi arabafi widaki betatani gu ralma is sayakaxe. Prostewa miwar da Sé Patriarcal wevala bokayana bak 1150 gan Afonso I xanton tiyir mazjida. Kidayana gan ruftara ke 1334, bak 1380 gire zo vegeduyur. Ke aryona cugexa rowina moe bat gretcaks, va São Vicente de Fora uja evlon gu XII-eafa decemda zo wit, is va Nossa Senhora do Monte amuda is Nossa Senhora da Graça uja evlon gu XVI-eafa decemda. Truminda vegeduyuna bak 1375 gan Fernando I kene titon warzafa widava tigid, van Praça bepradoma.

Kan noafa totara moe Tajo bost, bat gretcaks va idjafa tirka ke Lisboa vanmiae glupafo gindaxo ke bane sare divrozar. Inafa gijorotiuca zo kagrupeyer viele Alexander VI papik bak 1502 va semek vas « Jiomik ke olgalicura is totara is kazara do India is Ityopia is Araba is Farsa » pu Manuel I ( 1469-1521 ) kaxaayar.




#Article 464: Liwot va London (Civitatis orbis terrarum) (373 words)


London tir widava ke Britana. Liwot vey drasuyun zovdom ke ayoltik skuyun moni 1547-1559.

Fenkus va taneafa karba ke Civitates neva, London zo dalinger wetce « savsapafa widava, tigisa koe lobodafa is loluvedafa azeka ke kotafa Engla, koe Middlesex gola, kenlente Thames bost [...], miv glupafa is dem katcalafa gasta is dere cuisafe lamone yoltkirafe gu Rasek. Va intyona wafafa kolna is san-toloya adlutafa uja dere romilmur. Abrotcapafa raporafa za daykesa moe jontik swalek gu geefa domega ke bost kagluyar. Vokefa monama va kerdela ke glabafa vawila lodam tela ke za kristed [...]. Isen Thames bost va kota kulaca is aultove dem kotindafa kiewega mal kotrafa tamava banliz lostar... ».

Bat taneaf pintaf liwot tir vey zovdom dem tol-sanoy eluxok goxe re drasuyun, vaxe toloya gretcayana pozla kaatoesa va Finsbury revava isu City lente davon London Bridge za. Trakut da sina wali 1547 is 1559 zo skuyud.

Bat liwot tir tel logubef va London prostelayon gu Tudor, nedis va sagackafa wira va City is Westminster is Southwark moni 1550. Migexeem va varuca ke kolnayan welmot dem sanelia vas loon 200 000 irubasik men kimayar ; Portsoken revava isu Bishopsgate isu Cripplegate isu Aldersgate isu Farringdon, i eem ixam divlizepes kaike migexeem. Gasta aname vawapeem domakiraf gu kolna mal widava avplekuweyed. Lurd ke sokexepe is berma kengee Thames bost wale City is Westminster van Charing Cross divlizeyed.

Southwark vome Thames bost bak 1550 katecton gu dimdolera va baroyo gazafo indxo gu London zo kowidavayar. Porfeon, inafa vartuca ke revava dem wenyaxe is gruspeckeno suskexo nekev sugara va stujera jontikedje di acagiyir. Biwe talte bat seg, va yona tciumba ta doaliera ke rupol ok vakol rowit.

Gostragana dulapaca tir da konaka tawavopafa pinta tid mali abdipafa evla beka zovdom bak 1572 zo sanegayar, tulon tceka ke Saint-Paul uja ( batlize iste gretcaks ) nek vilayana bak 1561. Toloy titef xutaks va kazafa tegira ke London pimtad, loplekuson va viaguca gu nelkaf vergumvelt ke bat liwot rokalkotavan gu « London, kelu ke trigapafo gazaxo ke Engla. » Tel taltef va migexenjafa Steelyard revava talte London Bridge za divrozar ; wetce londonaf play ke Hansa gluyista, va lana dulapera mu germanaf belisik va Civitates rodikir kiren inaf parloesik va konak gogol al lajuvideyed vieli Elizabeth I tuneyer.




#Article 465: Liwot va Metz (Civitatis orbis terrarum) (333 words)


Metz tir widava ke Franca. Liwot vey zovdomaks gan Sebastian Münster skuyun moni 1550.

Metz foalkafa widava dun tiyir zolonopafa mu jowafa gola lentrone Franca. Bat gretcaks va savsafa rebavega ke widava nedir. Bata rebavega bak 1550 gu migexa zo ikaplekuyur, is gu toza ke widaki talteon.

Widava gan romik ton Divodurum yolt zo grupeyer, ise banugale tiyir kelu ke Mediomatrici grelt, numen Metz yolt di zo danteyer. Caesar wetce tana losavsafa is lozolonafa widava ke Gallia vaon al pimtar. Romik folkayeyed aze gu lava kan lavanarilt vaneksayad ise va jontika dopewa isu kolavaxe is fult vegeduyud. Mone istexo ke bat gretcaks, va ki ke romafe dre ke widava ware roconyukat. Vawa kagluyasa va Metz gu Toul is Langres is Lyon is Strasbourg is Verdun is Reims is Trier evlon gu bane sare tid. Kristeva va widava bak III-eafa decemda kofiyir.

Bak V-eafa decemda, widava gan Hun saneik ke Attila zo guineyer, aze di vanpiyir digiks ke Franc sanexo is kelu ke Austrasia gazaxo. Ba walzilira va Carolus gazaxo bak 1843, Metz pu Lothar zo getcayar ise vanpiyir kelu ke Lorraina gazaxo. Tujradik vamoegon di yordayad. Tucpastaxo is mon tol-sanoya uja zo kolnayad. Moni 888 Yud doda exoneweyer, azon moni 1000 baroyo kazaxo zo kizeyed.

Bak XIII-eafa decemda, Metz va gogol ke gindafa nuyawidava seotayar, numen batcoba va laumasira va kazafa triguca jupayar, tulapon kan oksifa raba. Metz bak 1552-1553 gan Alkafabdura zo kofiyir voxe moi kevrojura ke François de Guise kev Karl V gan Franca gazaxo zo kopatectayar. Azon ema ke Metz gu tela ke winkawidava zo irutayar numen sanelia male 60 000 irubasik kal 20 000 kastaweyer.

Metz kene Moselle kovoon gu Seille kuksa tigir, arte mon 160 km- lenttalte Strasbourg. Kuksa koo konaka riskeda va widava konir, inde gretcaks nedir. Rowit da wid kan sanoy tuvel zo kalsuyur : tel logranaf roneon tiyir Allemands tuvel (  4-e otuk ), kolnayan bak 1445. Goth wevala ( 12-e otuk, isteon  ) bak XIII-eafa decemda zo bokayar aze bak 1546 winugon zo taneasteyer.




#Article 466: Liwot va Napoli (Civitatis orbis terrarum) (348 words)


Napoli tir widava ke Italia. Liwot vey zovdomaks gan Antonio Lafreri skuyun moni 1566.

Mali lekeugal, sposuca ke Napoli tir oye burkafa tirka idjon ice pargalu, valeve Vesuvio tculk tigis arte 13 km-.

Napoli tir savsapaf wid. Sedme Titus Livius ( -64/17 ), Palaeopolis ( Guazawidava ) moni -600 gan irubasik ke Cumes zo exoneyer, i ke Cumes tigis talte 19 km- is tis losavsafo ellasafo boniaxo, reduyuno moni -800. Bak -328 zauzeteson va inyona faspara va intafo vangluyano boniaxo ke Campania, romik va Palaeopolis cidayad.

Bak -V-eafa decemda, boniasik rontion mal Ellasa va Neapolis ( Warzawidava ) zabduyud, moe lujorus azed ; conyuta moe bat gretcaks zo katrasir. Mana azedera gan grabom ke Ippodamos ke Miletos rotir zo koswavayar, i ke ellasaf vegeduropik ke V-eafa decemda askiyis va widavaf bolk omavon gu enk dem rontafa nuda bidon gamdasa. Moni -400, widava wetce skapafa kelu ke Campania anamstegeyer aze vanpiyir bak -82 municipium ristulaxo ke Roma, moi xaara is girefa torsara gan milk ke Sulla. Mali azafa sanda, Napoli vanpiyir teco birafo kolavaxo mu romaf oluikeem, don Licinius Lucullus is Pompeius is Calpurnius Piso is Iulius Caesar is Vergilius.

Dum koe aryon wid ke Europa, napolif selt vas vamoefa pula dem oliuk is kulaf dolekik ( milizia ), is mialukafa konolerokafa pula, is valevefa pula ( popolo ) dem moraf dolesik is yambudik ruldayar. Kota kazafa tegiraca va lana tuaptana vawila iku revava istfiyir. Divef dolekik va intafo tegiraxo dadiyid.

Bak VI-eafa decemda, rictula ko nuba ke tujradik deaweyer. Bak VIII-eafa decemda, Napoli vanpiyir dacaxo aze mali XII-eafa decemda gan konaka amidafa divefa gijarotiaca zo gadeyer. Lobata va inafe dre webeyed voxen abiccoba ta bolkafa azedera va wid zo skuyur. Prostelayon gu Aragona, bitonafa divlaumasira va wid zo skuyur, artplekuson va kruldes lujorus azed. Aryona kobavera va deokara va kria is merowin gentim is kot kaikiak, is va vegedura va lavanarilt is yon sul isu gamdotafa viga, is kolnara va bermapa ta gazafa ristula, is va warzafa conyukara va folkay is truminda  mukotayad. Moe bat gretcaks to bat wid gire tezodayan wali 1488 is 1499 nelkon zo atoer.




#Article 467: Liwot va Paris (Civitatis orbis terrarum) (472 words)


Paris tir kelufa widava ke Franca. Liwot vey zovdomaks gan Sebastian Münster bak 1569.

Tore bata troskadapa tire anton tiyir boniaxomo inkeyeno moe omafa is wedafa ewala ke Seine bost : Cité ewala, rowina iste bat gretcaks. Gallii Parisii grelt banlize irubas is ruptes va Senones sane gu Lutetia yoltayar. Inafa wida va gamdaxo ke dolekafa vawa wale lenteka is geeka banugale stujeyer, i ke vawa kadatasa ana etolapa kagluyasa va taltefa doma ( geeon vox talteon moe liwot ) isu ronefa ( lenteon vox roneon moe liwot ).

Darpe romafa rekola, divlizera van taltefa doma va int arplekuyur, ton folkaykirafa revava rojuna gan ralma moe ref lizuk ke Pantheon dopewa. Banlize romik va zolonafa widava dem forum goba is wenyaxo is tciumba is lavanarilt voneyed. Zalor ke lavanarilt kene conya ke rasekotkirafa migexa is abidjeem batlize rowin, vanpokeon tigiyir.

Kaiki titfira ke Romafo Gindaxo, germanafa tolgenira jupayad da irubasikeem ke Lutetia Parisiorum ( romaf yolt ke widava ) mo Cité ewala kadimon di inkeyed. Porfeon warzafa divlizera moe ronefa doma dilizeyer. Inafe anambe aname rontagentimaf vierd ke nudatum poke istak ke bat gretcaks zo roconyukar.

Vonewera ke Paris gan anambe vegeduyune wali 1180 is 1210 gazon gu Philippe Auguste azon zo kimayar. Widava banugale dere toz zo lumeyer. Bate anambepe va wid rojuyur, i va wid tukeluayan gu gazaxo ke Franca gan Hugues Capet bak 987. Va ekamapafo irubaxo gu leon kolnakirafo walrebavaxo griuziar, i gu seg vawale migexa porfeon renzayana gan Charles V ( 1364-1380 ) is Charles VI ( 1380-1422 ), dem La Bastille ralma ( ticeon iste gretcaks ). Migexeem va welma vas 440 iray vawaleon kimayar. Taneafa askifoara ta askira va Paris ton targafu is galodafu kelu to gazon gu Henri IV ( 1589-1610 ) jupekackason zo raplekuyud.

Bak 1200 Paris vanpiyir kotlafa widava, i tela lorotuvafa ke kotafo kristevaxo, num dimzilitisa va blira gu xantaxo ke taltefa doma. Bak XIII-eada decemda isu XIV-eafa, dotaf pirdot koe xeme ke Sainte-Geneviève venta va int gikatanayar ; gazon gu François I ( 1515-1547 ), maga koe runda ke refa dotaxe dilizeyed, i koe Maison aux Piliers ( Mona dem Swalot ) drumeon valeve istak.

Notre-Dame wevala ( 1163≈1240 ) ware tisa tana lozolonafa leca ke Paris otson varone Cité ewala zo rowir. Xanta ke Louvre berma tir evlon gu ralma vegeduyuna gazon gu Philippe Auguste az profeon balieyena az dimvegeduyuna, ton tazuk ke kolneem re grupen, gan François I is kaikif nafalikeem kali acku ke XIX-eafa decemda.

Otson vatalte Cité ewala savsafa berma ke Mérovée gazikeem az yon taneaf Capet gazik tigiyir, i berma vanpiyisa Puloda ke Paris darpe XII-eafa decemda isu XIII-eafa. To banlize malyerotxe di zo kolnayar, moe debak batlize rowin, i moe debak alkejatan gan tey bak XVII-eafa decemda isu XVIII-eafa. Sareon gu bat gretcaks, sanelia ke Paris vas mon 200 000 irubasik melanon zo rotuldiner.




#Article 468: Liwot va Vilnius (Civitatis orbis terrarum) (446 words)


Vilnius tir widava ke Lietuva. Klita ke bat liwot tir megrupena.

Remi konaka decemda, Vilnius va kuksa is gamdasa savsavafa kazasa vawa wale ronexo is taltexo stujeyer. Bak X-eafa decemda, va greelt moe zalor van Rossia mu Viking dolekik tulon tadleyer.

Vilnius mali 1128 ton folkayxo pilkoton gu lietuvik zo miwayar. Vanpiyir kelu ke Lietuva bak 1323 viele Gediminas sersik ( 1316-1341 ) va in kunte Trakai bam dasugdayar. Banugale folkayeem batlize pimtatan zo vegeduyur.

Tutanara va lietuvafo gazaxo isti XIII-eafa decemda dilizeyer, remi gazugal ke Mindaugas. Inaf diref gazik, Gediminas az Algirdas az Kęstutis va ronefo tawavo is divatcepe koe Rossia dimolgalicuyud voxe va taway kereleyen gan Teutonicorum veem gee Nemunas bost koe Polska isu lente koe Livonia me rodimdigiyid. Bak gazugal ke Vytautas Didysis, Vilnius vanpiyir kelu ke gazaxopo divlizeso male Balta bira poke Klaipeda kale Tcerna bira.

Bak 1410, arti mon toloya gejasa decemda, Teutonicorum veem koe Tannenberg meld zo ceneyer azen Fratres miliciae Christi de Livonia veem bak 1435 koe Pabaiskas zo surteyer, numen ronafa abdufira ke germanaf boniasik zo vukiyir. Vilnius gu Polska zo katanayar viele bak 1447 Kazimieras Jogailaitis sersik ke widava gu Polska zo tugazar. Vilnius va Magdeburg bioga soe yofteyer. Dere tiyir debak ke aveg ke Hansa gluyista : Deutsche haus ( batlize ke 9-e otuk koe pebuda ) abrotcafe tanvegemafe emaxe dem duzuma kum inta kene domega ke Neris bost poke savsafe lamone ( Das hoche Schlochs 1-e otuk ke pebuda ). Rossiaf dolekik va Moskowiten hof emaxe ( 19-e otuk ke pebuda ) dadiyid.

Ke lokatcalaf kolneem ke bata widava vegeduyuna kum inta, gindafa berma is Stanisław wevala ke 1387 ( 4-e otuk ke pebuda ) is konakara uja is yonara alkafa kolna evlon gu XIV-eafa ik XVI-eafa decemda tigid, numen batcoba va ravalduga ke Vilnius wetce tujradaxo ke ellasafo ortodoksevaxo is dere tucpastaxo ke romafo katalikevaxo vrutar. Raporafa migexa ( lukopton ksevayana, dum kolneem ke lamone ) va kotafa guazafa widava anammadar. Iohan tumtikye wevalapa ( 14-e otuk koe pebuda ) ke Goth martig wali 1327 is 1427 zo vanmadayar. Bernardiner Clost tucpastaxo ( 12-e otuk ke pebuda ) tiyir tana locugunaykafa tula ke Goth germanafa vegeduropa : inaf cuisaf taltef lentor vegeduyun kum norka tir evlon gu mon 1501.

Bat wiks ke Braun is Hogenberg va widava dem cuga mona tisa kum inta nedir, ape sedme pimtara munesteyena gan Guillebert de Lannoy vlaanderaf yambik worayas va Vilnius bak 1414. Voxen remi tanoya direfa decemda is acku, cugak ke widava gan germanaf dolekik kum rapor is norka gire zo vegeduyur, batinde sinafa Deutsche Gasse nuda aname Rathaus dotaxe ( 18-e otuk ke pebuda ) vrutar. Bata ugota mal taltexo gan miv dolekik fereon zo kobureyed.




#Article 469: Liwot va Visby (Civitatis orbis terrarum) (435 words)


Visby tir widava ke Sveriga, koe Gotland ewala. Liwot vey zovdomaks gan Heinrich von Rantzau.

Visby moe Gotland ewala tir tela losavsafa widava ke Sveriga. Beka abdifa conyuta va kazafa tegira moe ewala krulded, pune taneafa miwara va Visby ba XI-eafa decemda oxam tir. Tiyir kabelcaxo ke germanaf dolekik parloes gu yona gola valente Balta bira isu varone. Arabaf tal isu englasaksafa is tal ke ara xanta koeon zo kosmayad, vrutas va noafa tegiruca. Mali 1161 germanaf dolekik nope ritagira van rossiafa widava dum Novgorod ik Pskov ik Kyiv ik Smolensk zo ozwad.

Bak XIII-eafa decemda, saneliakirafa gu 10000 ik 20000 irubasik, Visby widava vanpir toleafa widava ke Hansa gluyista moi Lübeck. Banugale tiyir gijarotipafa nume bak 1199 va 500 dolekik ko Livonia stakseyer enide sin va Teutonicorum veem di kevlanpiyid ise va inyon kazaf dulap varone Balta bira di nendayad.

Bak 1361, gazon gu Valdemar Atterdag, danmarkik va widava konariyid. Dolekik ke Hansa gluyista bak 1392 lasudimnariyid ise miltode elakeyed. Wali 1398 is 1408 Teutonicorum veem va Visby is kotafa Gotland ewala gu Vitalienbrüder tcordik kevrojuyur, i gu tcordik ware gusagas gu Albert basdigiyin gazik ke Sveriga. Bak 1408 ewava pu danmarkik zo zurteyer. Ban sin kali Brömsebrö bioga bak 1645 di boweyed aze pu Sveriga dimdeswayad.

Bat gretcaks va Visby ton lana grostawera nedir. Anambe ke XIII-eafa decemda va welma loeke glupafa dam kotak ke vegedukseem is kolnakiraf tawoveem besar. Truafa rindera va Klinten gabot koe istexo va konaka kolna rawafa mali tena ke XIV-eafa decemda razdar, viele danmarkik is bolera sopuyuna gan Hansa gluyista va dre ke Visby kidayad. Taltexo poke molt va jontika darekefa kolna atoer : Maria Tumtikya uja, evlon gu 1190-1225, dem jontolaf rasek ( Q koe pebuda ) ; sanoya ara uja, tulon Trinitat uja isu Olav Tumtikye isu Nicolai Tumtikye evlon gu toza ke XIII-eafa decemda ( F koe pebuda ) darekeon tiyisa ki ke Dominicus tucpastaxepe, is Helgeandskyrka uja ton roman martig moni 1250 ( I koe pebuda ) isu Clementus Tumtikye ( G ) isu Lars Tumtikye ke XII-eafa decemda ( S ), i uja katcalafa gu granaf rasek. Catharina Tumtikya uja ( V ) vamoe istexo ke gretcaks tir Goth kolna ke XIII-eafa decemda, tiyisa ki ke Franciscus tucpastaxe.

Bat wiks va guazaf molt ( Portus vetus β ) bixeweyes atoer, is warzaf molt ( Portus novus γ ) geeon sun gan yon folkay rasek is storka. Kotcoba va burkafa triguca ke widava mali XI-eafa decemda isu XIV-eafa slamer. Va Gamda ke Valdemar dere wit, i va cugexa vanmadayana alion gu 1800 irubasik ke Visby xonukeyes bal meld kev Valdemar ke Danmarka ba 27/07/1361.




#Article 470: Loftadunol (Charadriiformes) (149 words)


Loftadunol (Charadriiformes) tir tan veem ke Aves ( zverieem ) pula. Gan Huxley bak 1867 taneon zo pimtayar.

Bat veem vas yona katca disa va gedrapaf tazuk iku lum ruldar, don lofta is krepay is krepayot is muoga is dadjuga is bodjim is tcubay is lakro.

Lobati zveri poke lava soblid. Vaxe abica yasa ke lentef alpoz, loftadunol koe kotafa tamava sotigid.

Bati zveri disi va gedrapaf tazuk iku lum gitid dem abica uka is pibaf bruxeem.

Cugi zveri ke bat veem moe sid vanmiae zolonapafa siuda gibegamud. Gimbaf vierd ke ingoyuse zveriye is zveriya viunsusa va oceem dene jontikbata katca tukevolawer : to zveriye va oc gitrumar solve zveriya lasusumpar.

Loa katca ke bat veem sotid cottorafa : yupiskadunol is kabay is ato is zverimi sotid ki ke sinafa gubefa malestura.

Sedme vuestesa pulara ke Walvedeyafa Zveriopafa Aba ( 2.2 siatos, 2009 ), 19 yasa zo vertokad :




#Article 471: Louis II de Bourbon-Condé bak Lens meld (1648) (trutca ke Jean-Pierre Franque) (123 words)


Louis II de Bourbon-Condé bak Lens meld (1648) ( francavon Bataille de Lens, 20 août 1648 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Jean-Pierre Franque francaf lingesik bak 1835.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 73-e runda re kereler.




#Article 472: Louise Labé (207 words)


Louise Labé, francavaf ezlopik ke Lyon serna aname Maurice Scève, tiyir tana nelkafa suterotikya ke 16-eafa decemda.

Kobliyise koe Lyon, tiyir nazbeik ke kulaf wazdeliasik, i ke Pierre Charly ( ok Charlin ) yoltkiraf gu Labé. Va italiakorafa gaaranya ( dem ravera va Italiava is Latinava is lexa ) kazawayar ise va ervoura tavur. Moni 1543, kurera va wazdeliasik va « Belle Cordière » ( Listafa Wazdelya ) ikayolt daskiyir.

Inafa volruptesa anda is nisuju va skedegara va Magny ezlopik ke Pléiade lospa vodayad da ina wetce foktikya zo kruptejeyer. Kevoke tiyir sposapafa ise gan jontik milsaref ezlopik zo karolapayar nume konak va jontik blok tarizayad ise va inafa listuca dankagayad.

Grabom ke Louise Labé, koton sanegayan bak 1555, va yona alporka isu sonnetto renablokak nelkon ruldar. Bata ezla, tazukon nustapafa, kapbure lo noelaf blokak yoke lujuca is mivokuca is puruca ke muxana pestaka is miledje trakopa va rena koswana gan Platon, solwikad.

Ayikyevaf ezlopik ewavon gu konakara suterotikya ke 16-eafa decemda, Louise Labé va volruptesuca ke trak is nuyuca va renafa pulvira is roka va gaara mu ayikya kretuyur. Va batyon tcilk tulon koe wakas undeks ( Débat de Folie et d'Amour - Atatcera va Oviskuca is Rena ) rojuyur.

Tana inafa ezla : Blí, awalké




#Article 473: Luís Vaz de Camões (227 words)


Luís Vaz de Camões ape koe Lisboa bak 1525 koblir. Tir nazbeik ke Simão Vaz de Camões, oluazanisik koe Gazaxe pasus va galiciaxantafa yasa, is Ana de Sá Macedo kou Santarem. Icde inafa jotuca abiccoba zo gruper. Yoke inafa pulukafa araya, in zo seriur da koe Coimbra kotla al ape vayar. Bak 1547 ko Magriba wetce sayakik mallapir. Batlize va roneita drasur. Kaiki dimlapira ko Lisboa, sakion blir. Bak 1552, larde va Gazaxeoluazanisik al bakayar, zo koflintar. Divflintayan ba 13/05/1553 arti sanka ta Roneka totarundanyar.

Wali 1556 is 1560, koe Macau soker aze va Moluka tursia worar aze koe Kwantung jonvieler. Kene Kamputcea bopelawer, aze, artlapison va Goa tapedon landume zo koflintar, aze arti tolda ok barda zo tunuyar. Mali 1564, va dendara ke dom Antão de Noronha warzaf ikagazik impavantar. Bak 1567 va dimkoyara van Lisboa bokar. Radimi abrotcifa soktara koe Mozambika, ba 07/04/1570, ko Lisboa erbiskapon artlapir. Remi koyara va Os Lusiadas intaf vartaf kind al suter aze bak 1572 koe Lisboa vaon rubiar. Pu Sebastião jotaf gazik va bat tarizar acum ganon zo turwimir inde kali awalkera moron di blir. Inaf suteroteem loon dam bat kind tir. Camões va yona wenyaxa isu ezla dere al warzer, va grabom askis da tir ezlopikany ke intafe sare.

Ba notrara va intafo vo gan Espana awalker. Nekev intaf abdumimaks va Parnassos, Camões va mekara ropiskutuna ezla iskeyer.




#Article 474: Lyudmila Terentyeva (194 words)


Lyudmila Dementyeva Terentyeva ( rossiavon Людмила Дементьевна Терентьева ) tiyir rossiaf artowasik. Koe gola ke Xerson koe refa Ukraina vox savsafo rossiafo gindaxo bak 1862 kobliyir. Koe Sankt Peterburg bak 1883 awalkeyer.

Lyudmila Terentyeva koe yasa ke kulaf pirdotik tavesik ke vedeyafa olda kobliyir. Yasa tiyir pokefa gu artowas rieteem : tane berikye Mixail ko Kara xalta ta poana kobara zo rezgaleyer ; toleafe tise tavesik ko Kavkaza dere ristulon zo divbliyir. Batdume Lyudmila va kevbowerefa tegira waveon vilteyer.

Koe Mariinski ayikyafa olda ke Odesa vayayar. Bak 1878 zo dobayar. Azon va Narodnaya Volya grustaks denfiyir.

Bak 1879 do Rossikova is Yurkovski va fobara va koaykaxe ke Xerson paker. Bak diref ilanacek do Nikolay Kibaltcitc is Praskovya Ivanovskaya koe birgotafe rubiaxe ke pako kobar.

Ba 02/05/1881 koe Sankt Peterburg zo soper. Aze koe Petropavlovskaya ralma zo dagir. Gu Jiz va 20 ke Narodnaya Volya zo kojizar. Ba 15/02/1882 zo tugunar ise gu zelara va rokeem is poana kobara koe xalta bak tolsanda zo lanzar.

Ayikya lanzayana bak bat jiz, Lyudmila Terenyeva is Tatyana Lebedeva is Anna Yakimova ko Kara xalta koe Sibira zo gostakseyed. Soe Lyudmila Terentyeva koe Petropavlovskaya ralma bak 1883 levgon awalker.




#Article 475: Lyudmila Volkenstein (389 words)


Lyudmila Aleksandrovna Volkenstein koblirayoltaf gu Aleksandrova ( rossiavon Людми́ла Алекса́ндровна Волкенште́йн, Алекса́ндрова ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Kyiv bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo ba 30/09/1857 kobliyir. Ba 23/01/1906 koe Vladivostok xonukeyer.

Lyudmila dene kulafa is oluafa yasa koblir. Gadikye tiyir darkasaberopaf flibik. Sedme ina, tiyir fikaf is evayaf ise dile alieyer. Ina tiyir loon yastafa do gadikya.

Dene sardikafa olda ke Kyiv vayayar voxe me di zo dobayar kire va rindera al vewayar.

Bak 1876 va Aleksandr Volkenstein jotaf kurmik kureyer. Sin va tanoye nazbeikye ( Sergey  °1877 ) di dikiyid. Koe Gogolev koe Kyiv winka koirubad lize Aleksandr va kobara al trasir. Bak 1877 nope gluya do Tcaykovski gaderopaf rijay zo soper aze ko Sankt Peterburg zo arburer. Arti jiz tere di zo vanbulur. Ko Kyiv dimlapid lize Lyudmila va dob ebon gu pomas selaropik bak 1878 seotar.

Bak mil ilanacek, Aleksandr is Lyudmila dene Zemlya is Volya artowas lizor zegad. Do Goldenberg is Kobilyanski is Zubkovski va adjubera va Kropotkin bowesik va Xarkiv azeded. Ban in va flintik al askipejeyer ise va yastes vayasik koe Xarkiv al stakeyer.

Ba 21/02/1879, pomanon gan Kobilyanski, Goldenberg va Kropotkin dimdenlakis koe lakirirem dierkar. Ban in astirbon zo bakar nume arti alubka xonuker. Aleksandr Volkenstein bak idulugal ke 1879 koe Kyiv zo soper. Lyudmila ko Poltava lajulakir aze bak santaneaksat va Rossia bulur.

Lyudmila va rolafa remeluxaxa yoltkirafa gu Axmatova faver ise koe Swiza az Franca az Italia az Turka az Balgaria az Romania koyar ike blimir. Bak anyusteaksat ke 1883 ko Rossia dimlapir. Ba 31/10/1883 koe Sankt Peterburg zo soper aze ko Petropavlovskaya ralma zo kobuder. Xuton gu Jiz va 14 ke Sankt Peterburg dem tulon Vera Figner dere koridan, zo komalyer. Di zo xonukalanzar aze gakera gu tolsandafa koflintara koe Schlüsselburg ralma zo nuner.

Katecton gu sonara va Nikolay II, Lyudmila Volkenstein va kastara va gakera belundar voxe gu sokera koe sumefa Saxalin ewala ke Sibira zo steger. Bak 1897 ko flint ke Odesa zo arburer lize va namio di suter. Azon do Aleksandr ko Saxalin dimplapir lize ban in koe lizukafe ropexe di kobar. Bak idulugal ke 1902 koe Vladivostok koirubad. Bak geja wal Rossia is Nipona, Lyudmila va sayakik roper ise artowason galbedur. Ba 23/01/1906 bal exaksara kev geja is bowere imaxusa va tunuyara va gaderopaf flintik, milk va exaksasik viltar. Lyudmila Volkenstein tir tan jontik kosik.




#Article 476: Mafia (293 words)


Mafia ( swaxiliavon Kisiwa cha Mafia ) tir ewala ke Tanzania koe India Welfa, tisa ke Zanzibar tursia. Va Pwani gola rupter ise va tana inafa utca tadler.

Mali VIII-eafa decemda, mafia tir greelt mu persafa tota isen widava kolnayana moe pokefa Chole ewalama va mallapixo ta vestara va afrikafa tadava is malsavera va rob ( dilgava ke Zimbabwe ) is divburera zanudar. Bam ewala gu arabafa is persafa is swaxilifa turestara adre zo levgar.

Nelkafa ewala ke Mafia tir vas 394 km² dem mon 40 000 irubasik, voxen utca tir vas 424 km². Konakara ewalama poke Mafia tigid isen konaka tid saneliakirafa, dum Chole dem 1500 irubasik. Kotak ke Mafia utca tiyir vas 40 801 irubasik ba otulara ke 2002.

Mafia tir abrotcamafa ewala. Ronefa krimta vane grocela tir rontackafa, solve taltefa vane Mafia vedil lente tadava tir loon volbelafa ton dega ( Ras Mbisi, Ras Kisimani ) is ceda is ewalama ( Mbarakuni, Sungi-Mbili, Bwejuu ) is tuwavaf molt nume va lok ke sanelia emuder. Ana valentefa evilma tir Ras Mkundi.

Geroneon, wale Mafia ewala isu Juani, Chole ceda tigir, i tuwavaf molt goles va grocela reme Kinasi remasti. Drakcanak is drakxo is xatoy kuvaf va ridafa estobara va geefa is taltefa krimta ke Mafia ewala kereled. Biraf gerd vas 822 km² bak 1995 zo reduyur. Va dervek is meila is drakxo is krimtaalxo is anoda dogiskir.

Lok ke irubasikeem tir onasik, arak tir tawamidusik. Ewala dere tir debak ta ridafa estobara.

Severomo koe Kilindoni vatalte ewala tigir.

Sedme winugafa otulara ke 2002, kotafa sanelia ke Mafia utca tir vas 40 801 irubasik. Chole ewala tir dem 800 irubasik. Kilindoni kene taltefa krimta tir logijafa widava ke Mafia ( mon 12000 ir- bak 2002 ).

Ewala tir dem peroya ristulafa dota.




#Article 477: Magdalenenberg tcarma (217 words)


Magdalenenberg tcarma tir sersafa naboxa ke Azilugal tigisa koe Schwartzwald gola koe Germana. Dem krotc vas 33000 m3 is xakola vas 102 m- is refe ontine vas 6.60 m-, tir telo logijafa tcarma ke Halstatt araya. Bak Mialukugal, amuda ektunafa gu Maria Magdalena tumtikya ticeon zo vegeduyur nume va yolt ( Venta ke Magdalena ) di ziliyir. Eze 4 km- xim ke keltafa wida moe Kapf velk vamoe artexo ke Kirnach kuksa isu Brigach zo kosmayad. Bana wida wali -600 is -550 anton zo kereleyer kiren azilaf rob kalion zo puskeyed.

Tcarma ontineon ice 740 m- tigir isen 140 naboxa anameon ape tigiyid, don 126 zo rofenkuyud. 131 korik zo kotawayad isen 8 zo tuguboyayad. Tcarma bak 1890 taneatomon zo gamedayar voxen pokolena jwa ixam al griawiyir. Kaljoxara bak 1970-1973 gan Konrad Spindler zo skuyur. Caxafa mawa kum inta ( 8 × 6.5 m- ) idjon ice tcarma al videwenyeyer kire tiyir kotrafa gu lava. Kan ivayevlopa gu -616 zo evlayar. Elakesik arti 37 tanda al kolaniyid inde intagaba evlayana kan mila nuva slamer.

Nelkaf kosmaks tir berta kum inta zanudayasa va burera va sersik. Povi ke bulol ton firviks is tcatak ( dem olkoy ta oblaka is vitoda is lukast ) dere zo katrasiyid. Trasiyina tcata is caxafa mawa koe tcila ke Villingen re zo konedid.




#Article 478: Maiden Castle (ralma) (2540 words)


Maiden Castle tir folkaykirafa bria ( englavon hill fort ) evlon gu Azilugal, tigisa arte 2.5 km- getalte Dorchester koe Dorset winka koe Engla. Yolt ape tir vey mai-dun trogarn ke savsafa keltafa ava ke geefa Engla, i vey trogarn co sugdalas vas briapa.

Taneafa rawopafa wazdexa va ayafa tegira moe debak tir gelkeraporugalafo karnizxo dem vansas vraday is pieyena tcarma. Moni 1800 AGJ, bak Iyekotugal, debak zo komiduyur aze zo jovleyer. Ralma moni -600 luxeon zo vegeduyur. Remi taneafa nesida tiyir opelaf is entaf debak oltavaf gu jontikara folkaykirafa bria koe Britana, i debak welmaf gu 6.4 decemiray. Moni -450 va zolonapafa divlizera grupeyer edje welma ke budeyena darka riwe zo jonbarayar, zomeson va 19 decemiray numen debak vanpiyir tela logijafa folkaykirafa bria ke Britana is dace Europa kare lana tentura. Millugale trumindeem ke Maiden Castle loeke zo birtayar, nope loplekura va yona isafa migexa isu kelor. Moni -100 kerelera va bria vantenuwer, avplekuson moe ronefa otsa ke debak. In kali icle romafa rekola di zo kereler ugale koe tawavo ke Durotriges keltaf grelt tigir.

Radimi romafa olgalicura va Britana, bak taneafa decemda ke RGJ, Maiden Castle zo nujovleyer voxen romik va sayakafa tigira moe debak rotir dakiyid. Tici IV-eafa decemda, dopewa is notrafa kolna zo vegeduyud. Radimi VI-eafa decemda, briotsa kotote zo emduyur aze remi Mialukugal midunon anton zo malsaveyer.

Mortimer Wheeler rawopik bak 1930-e sanda va taneafa rawopafa kojoxara va Maiden Castle bokayar. Ara joxara gan Niall Sharples lonoelton zo skuyud, noveson va lokiewafa gildara va debak is pakafa dimempara va kideem nekiyin gan slikote koyutarula.

Abdi vegedura va ralma, gelkeraporugalafo karnizxo dem vansas vraday moe debak al zo exoneyer. Evlon gu -4000 bate taneafe anambe vizuafe tiyir dem toloy kimas kelor. Bat frez vas waljoaks xanton ruldayar. Valey bat dovoraf xesteem, ontine ke mandi tiyir vas anton 17 cm-, batdume bate taneafe anambe ta rojusi fli me zo envayar. Voxon kelor rotir tiyid lecaf, anton solparsason va koak ke anambe gu divefa tegira. Niall Sharples rawopik joxayas va debak bak 1980-e sanda, krupter da wira male bria va vemaf tawaday tiyir kasafi askisiki ta kiblara va tigira ke bate taneakafe anambe. Kevolon, tigison eliwon ice bria, karnizxo male konake decitmetre co zo rowiyir kiren suxara va kelor va batakaf levesidaf afolt kabdunedickiyir, i va afolt divetis keve jadifa kusuca ke patectoy. Koak ke karnizxo gan kerelera va debak is direfa tawamidusa tegira zo relatceyer. Debak banugale me zo nukereleyer, kore tanoya naboxa dem xim ke toloy rumeik klaaf gu tevda ok perda zo kosmayar. Anambe tir tela losavsafa wazdexa ke ayafa tegira moe debak.

Mukot ke gelkeraporugalafo karnizxo dem vraday me tir aftaf isen sino ape tiyid dem konaki fli. Dum naboxa bazesa da Maiden Castle debak tiyir xo ta miga icde awalk, tawoldaxa iayasa poke krimta ok koe taltefa gola iku ronefa obad da wetce kakevexo vanimpaso va korik mal solumapa zo faveyer. Evlara kan olyabeba bazer da anambe moni -3400 zo jovleyer. Tcekotsa kosmayana koe kelor robazed da tegira dikisa va anambe va tizafa tena ve grupeyer.

Bak mon alubdafa edja, pieyena tcarma moe anambe zo exoneyer. Tiyir tawafo juro abrotcafo gu 546 m- dem vokeon toloy kelor solumon ice 19.5 m- wale sint. Jontika tcarma moe naboxa zo renzayad ise tid cugexa namion gu awalkik, voxen larde tcarma ke Maiden Castle moe meka naboxa tigir, kasafa rieta tir da ina va kima wale toloy seg rotir tcalayar numen batcoba va ayafa tegira moe ant bria remi aluboya decemda kaiki vegedura va pieyena tcarma co pebuyur. Moni 1800 AGJ, titi Iyekotugal, bria zo tucuayar aze ta tawamidura zo malsaveyer, voxen sid kalion di zo puskeyer numen debak gire zo jovleyer. Bana jovlesa rekola kali Azilugal jijayar ugale ralma zo vegeduyur. Pieyena tcarma ton kesimi lapteyer isen remi bata rekola kota vegedura moe tcarma zo taruteyer.

Folkaykirafa bria bak Gelkef Iyekotugal is titi Azilugal voneweyed, trabe moni toza ke taneafa decitda AGJ. Lazava ke sinafa awira koe Britana is mukot al tiyid atatcen uum. Konaktan kabdunediyid da sina rotir tiyid rojuxo exoneyeno kev olgalicura mal tadavafa Europa, ok vegeduks ke miv olgalicusik, ok ware sayakafa tegira va seltafa vorotca nekina gan laumasa sanelia is xuva ke danesa tawamidura. Felis trakuray mali 1960-e sanda tir da laumasa malsavera va azil va seltafa betara koe Britana jupayar.

Belcetaxo va azil konaklize zo katrisiyid, poke kawot ke vopel iku lut adraf ta iara va iyekot. Rozoltet da moortese dre ape kadayar isen savsaf taneikeem va skapafa is seltafa ravalduga di drasuyud isen roti den warzafa saneliafa lospa deaweyer. Barry Cunliffe rawopik malyedar da vanlaumara ke sanelia dere yordayar.

Va 31 mana folkaykirafa bria koe Dorset winka mon patat ; Sharples rawopik kojoxayas koe Maiden Castle al sazdar da mana bria ta stujera va midun tawayeem adraf gu kiewagira va dodapa zo exoneyer : ralma ke Dorset poke bodaxo vas divatecepe tigiyid. Cugexafa truminda dum kelor ke Maiden Castle bazed da tawayeem zo akleyer numen doda kostujeteson va sint likeyed. Batcoba gan Cunliffe zo zober, i gan Cunliffe kalise da buneyena azekosafa kijara, dum telyona trasiyina aname kolanixo ke Maiden Castle is Danebury, ta rojura va lodaxaf pak ke ralmafa bria zo skuyud : sinafa yorda tiyir kagavera va ruzadesik ba kallanira va tuvel enide ban sin gan poxas rojusik zo wupesiyid. Tokoda dem poxaye trumon kiblayane moe bat toloy debak zo katrisiyid.

Vegeduyuna moni -600 moe tawavofa kima, welma ke taneafa ralma ke Maiden Castle tiyir vas 6.4 decemiray, koanamayana gu tanoy kelor. Inafa bria tiyir pak ke xed moe lentefa datca ke krant ke Winterbone rionda tisa kovoa ke Froma kuksa. Arte taltefa otsa ke xed is vwon ice ontine vas 132 m-, debak ke taneafa ralma soe me tiyir tela lodontinafa uta ke xed. Bria ke Maiden Castle vamoe vemaf tawaday vas mon 40 m- tigir. Truminda ontinafa gu 8.4 m- vas vekoraf kelor is migexa ruldayad. Migexa ape tiyir dem penca kum inta vox anton aname tuvel, rotir woeteson va worasik. Debak reme lenttaltefo kolanixo is jontolafo ronefo kolanixo ape zo rovansayar. Mano jontolafo kolanixo tir tanafo koe folkaykiraf brieem ke Britana. Lazava ke tigira ke jontolaf tuvel me tir aftafa. Niall Sharples rawopik va teca solblira tiaveyer ; mantode rotir konaka tawamidusa doda koe ralma bliyid isen kota va intaf tuvel co galpeyer.

Truminda ke taneafa ralma icle tanon gire di zo vegeduyud : kelor loon zo tualudevayar, malu 1.5 m- kal 7 m-. Baspieks ke bata fabdura vadim migexa zo daykayad. Miledje ronef trumindeem aname kolanixo zo tubirtayar. Mandi is kelor dive toloyo kolanixo zo vegeduyud. Piexo zo malmadayar wale bato kolanixo ise vas rebava dem kalkafa penca ke raporxo tigiso arte 3 km- ruldayar. Rawopafa conyuta ke toza ke Azilugal gan radimif fabdureem jontikote di zo vilayad. Soe doluneson gu vegungaf debak dum Poundbury is Chalbury milsareon, va tegira ke Maiden Castle bak Azilugal romaltrakut. Dioteson male batyon tulanibelcaks, Niall Sharples maltrakur da Maiden Castle ekamon ape zo kereleyer, dem solparsayan seg ke  irubaxo is abdaraykaxo. Va abiccoba ke ugafa araya is skapa ke Azilugal grupet isen nope vugote kosmaks ke bane sare koe Maiden Castle, icde tegira moe debak volfakon rozoltet.

Ton tozuraf tazuk ke taneaf Azilugal, Maiden Castle ralma me tir burkafa : tiyir tana ke loa decemoya millumafa ralma milugale vegeduyuna koe gola dem re Berkshire winka isu Dorset isu Hampshire isu Wiltshire. Bak mialukaf Azilugal, Maiden Castle zo tugijayar, batinde vanpison tela logijafa folkaykirafa bria ke Britana is tana lozolonafa ke Europa. Moni -450 welma ke Maiden Castle va 19 decemiray male 6.4 artfiyir. Seg tozuron tiyir kimanaf gu tanoyi mandi isu kelor : piexo va ontine vas 2.7 m- zomeyer, dem dambaf kelor. Bata divlizera ke folkaykirafa bria me tir tanafa : vagee Engla konaka folkaykirafa bria zo tulogijayad, kunte jontik folkam jonkaweyes bak taneaf Azilugal, pilkovon koe Dorset winka. Folkaykirafa bria ke Berkshire winka isu Dorset isu Hampshire isu Wiltshire dere zo darkayad vox kota va dalaf robeem don lava vansayar.

Awira ke batyona zolonafa folkaykirafa bria gu tubirtawera ke selt bak Azilugal al zo yofter. Ralma tice vema bazer da irubasikeem ke lanyona folkaykirafa bria loon dam aryona al tuzolonawed, rotir nope geja. Wori enjapa dem wazdexa va vilara is laumara ke yambudafa ok rabafa nela isu iaxa obad da lazava ke betawera tiyir skapafa. Folkaykirafa bria wetce kazaxo rotir tuzolonaweyed. Bata sazda gan tigira ke kelor is jonkafo piexo zo tugodjar. Tire aname ralma ( tulon koe Maiden Castle ) jontikote trasit, slikote ta rojuracka num kre ta ruyera va roti is rictela. Ralmapa jadion tiyid dem zolonafa sanelia : wazdexacka koe Danebury tigir lize likap ke debak al zo joxar. Cunliffe stragar da cugexafa migexa ke Maiden Castle ape bazed da bana ralma tiyir vas ravalduga ontinafa loon dam telyona vegungafa. 

Maiden Castle talton divlizeyer, niedason va kodoplekura va Hog Hill vegungafa denoxa. Toloya bria bam mea tiyid voke rodaf sak tukoanambeyen. Lirk koe krant va laveksara rotir tumusayar. Moi tugijara vas 19 decemiray va tankelorafe anambe, kobavera va trumideem toz tubirtayad. Kruldesa migexa gu 3.5 m- zo tuzegodayar isen ara migexa isu kelor zo loplekuyud. Vakrilgee ralma, balemoya migexa is baroy kelor zo exoneyed, voxen nope guruca ke lentefa koliava ke bria, balemeafa migexa me tir kotrafa numen ant baroya banlize krulded. Miledje ronefo kolanixo gire zo tubirtayar ise va vanlanira va debak tuabrotciayar.

Balemgerotafe dre dofa koe ralmeem ke kotafa Engla koe Maiden Castle kle krulded. Sinaf mukot moe bat debak soe tir melanaf : sinafa welmama vas 2 m² va irubaxo me novecker, acum zolteks al tir da sine ape tiyid olkxe. Tigira ke jontike olkxe tiaver da ralma ta stujera va blotafa vaneksara va vema zo faveyer. Abica wazdexa va kruldera ke mona koe Maiden Castle kaiki malvegedura ke V-eafa decemda AGJ zo trasiyid. Maiden Castle remi Azilugal zo kereleyer isen irubasikeem koe anamkaf kiray bliyir. Porfeon mona ton emacek zo nugrustayad, i ton emacek kot oltavaf gu lumeem, kare warzafa grustara bazesa va laumasa gijarotiuca ke gadesikeem va selt ke Azilugal.

Iyekotafa muka dum orilna is roga is pizauxa evlon gu mialukaf Azilugal moe debak zo trasiyid. Isk dem lizukafa klita ke vopelaf kawot isu lutaf va kruldera ke solumapafa kazara danedir, i va ape getaltufa kazara. Beka iyekot koe Maiden Castle me zo warzeyer, pune warzexa va nyofara koeon krulded. Duganyaf azilaf kawot koe vema zo rotrasir voxen ralma banugale me nutiyir warzexo va azil. Vuga ralma ke Berkshire winka oku Dorset oku Hampshire oku Wiltshire va conyuta ke warzera va azil al razdad. Titi Azilugal, loa tawolda trasiyina koe Maiden Castle tiyid male seg ke Poole Harbour vas 56 km-. Bata solumapafa kaza tir wazdexa va laumasa skedara do yona lospa koe logijafo lizuxo, is va awira ke greltafa pilkoma. Beka Sharples al exoner da tulogijayana ralma dum Maiden Castle me tiyid widava ise batinde me zo rotorigiyid kire slikeke tiyid tikisa va tawamidura is belcetara, pune Cunliffe is Mark Corney rawopaf milexavik isu Andrew Payne va tulogijayana ralma tazukon gu abdiwidavopa pimtad.

Koe Britana jontika folkaykirafa bria bak -50-e sanda ik 50-e sanda ten zo faveyed. Batcoba zo sazdayar da nekira al tiyir laumayasa waltegira do romafo gindaxo, dum kopatectara va tal is awalkikxo is dere vonewera ke yambudikeem. Vonewesa raba va jovlera ke vamoeikeem va forteykirafa ralma gijarotifa gu tawamidura rotir nekiyid. Mana betawera koe Dorset winka tir denafa leon dam koe arak ke Britana, voxen niedara va jovlera va folkaykirafa ralma ke gola is jonkawera ke trumindiskaf barnam tir, bazesa va lamara ke sanelia.

Moni -100 grustayan zovdom ke nudeem ke Maiden Castle vreparlewer isen vreda lovuxon zo inkewed. Miledje taltef lik ke debak zo jovler isen irubaxo koe roneak ke ralma avplekuwer. Dere bak gelkef Azilugal, lana kijasa kobavera mone ronef tuvel zo adoneyed isen irubaxo kaik kolanixo is wal mandi divlizeweyer. Joxara ke Mortimer Wheeler rawopik va konaka mona isu belcetas kelor is seg malsaveyen ta azilnyofara is tanoy awalkikxo zo razdayad. Koe rabaf debak, azilafi puki vas loon 60 kg- koe seg vas 30 m² zo kosmayad : batcoba vas warzera va azil vas mon 200 kg- vadjer. Larde tokoda ke adraf kawot gan lizukafo divoksexo me zo rotiskayar, nope rotrakut da in tiyir vey warzexo dum Weald vagetalte Engla is Kimrua. Maiden Castle mali gelkef Azilugal tiyir tan lozolonaf debak warzes va azil vagee Britana.

Abica wazdexa va kotawara bak Azilugal kali tena ke rekola zo trasiyid numen folit da gubefa nuva ta daykara va alto tiyir bascotara. Joxara ke Wheeler koe awalkikxo ke ronef tuvel va 52 naboxa razdayad, voxen ant kimi ke awalkikxo zo vayayar. Lan seg va naboxa ke 14 xonukeyes olkik razdayar, don lano alto dem tanoy fixuk ke romafo rodjemasiko koe ge. Wheeler va bat kosmaks wetce romafa wazdexa va Maiden Castle remtrakuyur.

Romafa olgalicura va Britana bak 43 tozuwer : tawuk ke Vespasianus te levrotira va Atrebates grelt isu Dumnonii isu Durotriges vagerone Britana mali 43 kali 47 divlizer. Zolteson male kosmara va lospa dem xonukeyeso alto koe awalkikxo ke gelkef Azilugal, Mortimer Wheeler rawopik va blisa izva ke titfira ke Maiden Castle kev romafa ervolia al malredur. Sedme in, jopa va debak anamvilayar, lipuson va kot ayik isu rumeik az kalanteyason va ralma nekev truminda. Wori abica rawopafa wazdexa dilfusa va bat siatos ke bifeem krulded, kore tire ralma gan romik zo dilfuyur. Va bada ke intada efe trasickit voxen ina jontikkase gu azilnyofara di zo gesiat isen dalafa wazdexa obasa da romik va trumindeem is rojuxeem fakon remigayad va to atitsura ke tan kolanis tuvel ke ralma kralir. 14 alto tigiso koe awalkikxo va sugda ke xonukera divnediyid voxen va meka wazdexa va awalkera koe ralma krulder. Ronak ke ralma bak icle konaka taneafa sanda ke romafa kerelera wan tiyir tegis, beka jijacek is tuwava ke irubara tid melanafa : jontika romafa stabrega ke I-eafa decemda poke kolanixo is iste ralma zo kosmayad. Maiden Castle wetce romaf sayakaf abduplay ok meelupkaf folk ape zo kereleyer, larde mekar folk koe gola tigir isen kerelera ke romafa ervolia bak tawuk ke Vespasianus moe aryona folkaykirafa bria vagerone Britana zo rabateyer : koe Cadbury koe Somerset winka is Hembury koe Devon winka is Hodd Hill koe Dorset winka.

Maiden Castle tici I-eafa decemda zo jovleyer ugale Durnovaria ( Dorchester ) va fiuntuca wetce civitas ravalduga ok golafu kelu ke Durotriges grelt artfiyir. Soe bak pereaksat ke 2015 is kosmara va xim ke Duropolis boniaxo ke Azilugal, rawopik trakud da jovlera va ralma rotir tir dikisa va vonewera ke warzaf debak. Sedme Klaudios Ptolemaios savsaf tawavopik sutes bak II-eafa decemda, Dunium tiyir dalafo irubaxo ke Dunotriges grelt. Solve Dunium gu Maiden Castle jontikedje zo pilkomodayar, pune ara toloya ralma ke Hod Hill is Hengistbury gu toloy rotis debak vas Dunium re zo torigid. Dunium ape tiyir vey duno- britanakeltavaf trogarn sugdalas va « ralma ». Moi 367, romakeltafa dopewa koe Maiden Castle koe ronef lik ke ralma zo vegeduyur. Evla gu taljwa kosmayana leve bitcsid koe dopewa zo maltrakuyur. Istefa bonta vas 6 m² tiyir dem koanamasa lupaxa vas 3 m- oltavafa gu tela ke jontika romakeltafa dopewa vagee Engla. Ara toloya kolna pokeon tigiyid : bata rontagentimafa vas 7.9 m- × 5.5 m- dem toloya maxa rotir tiyisa gertikafa vreda, is bana ivamufa rotir tiyisa befoltaxo. Keni vegedura va dopewa, ronef tuvel ke ralma zo tuwarzayar : rotir kono tumtaxo koe bata lupaxa tigiyir.




#Article 479: Maji-Maji kevmadara (260 words)


Nope Berlin laxa bak 1885, Germana va nendasikeba gu Tanganyika exoner, radimida va figafa acagira ke Makonde sane isu Mbunga al cener. Kilwa widavapa ke Swaxili kimtaxo warzon zo aorayar, kaiki yona vilasa dilfura ke Portugala bak yona darefa decemda.

Milinde koe Namibia, germanafa boniara va Tanganyika tizapon dilizer. Boniasik va acagis gazik aytad numen Carl Peters, i bonias bowesik gu Mikono wa Damu ( swaxiliavon, ayik dem forteyotaf nubeem ) zo duvur. Germana va grastupu pu ebeltikeem koaykar ise ta vegedura va vawa is midura va kilt tulevetirar, bene berga fereon korodason.

Volvaleuca tujadiawer numen bak 1905, Kinjikitile Ngwale susik va lorafa birga va oga bulur aze, ruyeson da do yon ambik su goler, is erumbon va jupara va kevmadara, va katanara kev boniasikeem pu saneeem ke Tanganyika koldar, ise dakter da va baerdafa lava rojusa gu vilt al trasir. Maji-Maji va baerdafa lava kan lizukafa ava sugdalar. Kabakiraf is bumbeyes gu Maji-Maji, patectolik ke Tanganyika va kiltxo vilad ise va germanik dilfud.

Vintera ko kipi ke patecta moplewer isen bak anyusteaksat ke 1905 kunoy doaliesik va germanafo pemaxo dilfud voxe me lajucened. Bak saneaksat, Germana dulzavar, stakeson va Nguni sane yoteyese va tcumivera. Konak decemoy ayik isu rumeik zo xonukesid. Kinjikitile Ngwale zo soper aze vrayar. 75 000 afrikik bak doaliera xonuked. Germana va gaderopa va tawanteyara ksuber, numen aelakola is awalkera ke 150 000 tanzaniik di dilized. Maji-Maji kevmadasik arti tolda ke gradilafa tcumivera zo surted, aze boniara zo wanur.

Maji-Maji kevmadara, beka rodjeyer, va aryon lyumara ta tunuyara koe gola nope intafa kabelcasa adala di koswavayar. 




#Article 480: Malawi Uzda (191 words)


Malawi Uzda tir tana roneafrikafa uzdapa, savson yoltkirafa gu Nyasa. Domegeem gan baroya soka zo digid, i gan Malawia is Mozambika is Tanzania.

Tana kira ke Malawi uzda tir burkafa kuluca ke midaf sulemeem, disa va loa apta dam tela ke betara uzda. 

Bata uzda gu yankarurapa nope belaf armor ke cadimaf doceem moe bat laksiwak geef loon dam tel ke Tanganyika Uzda oku Victoria zo givanolar.

Kengee uzda Malawi Uzda vedeyaf gerd tigir, i tan debak bendeyen dene tamavafa gadakiewega ke UNESCO.

Malawi uzda tir abrotcafa gu mon 580 km- is mantafa gu 30 ik 80 km-. Sotir tana logijafa uzda ke tamava, tirkon gu alubeafa ema icde krotc ( 7 775 km³ ) is lerdeafa ema icde welma ( 29 500 km² ). Bata uzda sotir tel bareafa ke Afrika, ise tir tela logeefa ke Rift krantap. Tir jadion titsuyafa uzda isen cugafe aludeve tir vas 750 m-.

Lavada ke Malawi uzda tir karapafa ; rowinuca tir burkafa kale 20 m- male lavek. Mialukafa yanka leve lavek tir vas 24° ik 29° solve tite mid gizavzar taniafa vas mon 22°. Lava tir nabinelkiramafa ton pH vas 7.8 ik 8.5.




#Article 481: Mallakira (trutca ke Thomas Cole) (162 words)


Mallakira ( englavon The Departure ) tir trutcapa lumkirafa gu 100 × 162 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1837.

Bata trutca koe National Gallery of Art koe Washington (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Kan bata trutca is dere ban varduk ( Dimlakira ), Cole va izvafa pwadera is ilamkaf patectoy ke Lenteamerika lasunepaler. Bata toloya trutca gan kulaf tawayaf pilkotik anton koaykayas va watsaca vas gazda is siel zo jafayad.

Mallakira trutca va okolsayakikaf milkam mallakis ta gejura kaatoer, i va milk dirgan gan jiomik moe batakaf okol. Gestin patectoy tir dem jonkaf tuwavolk isu vegeduks ise va patectoyany ke vlaanderaf lingesik ke toza ke XVI-eafa decemda gevason kimbar miledje va tavera ke francaf pulotik ke XVII-eafa decemda ta milbava ke buneks koplekur. Cole va vanawaltafta mo werdxo is kev toeem mafelon trumar. Koyayason weti abica tanda koe Europa, va yona patectoyafa truta ke Claude Lorrain al romafelayar, i ke an felisik va afikeskeem.




#Article 482: Mallard nudol (Anas platyrhynchos) (127 words)


Mallard nudol ( Anas platyrhynchos ) sotir zveri is katca ke Anatidae yasa. Tir welmaf nudol tcalutes va sinka moe lavek is koe mod kali 30 cm-. Va mantaf is tsokaf wilteem sodir nume batkane jontikedje grutalar. Tir eyaf sulem tove milkatcik is milyasik. Va dibla kan gustaf oral xutirkon flancer nume va niskakiraf sulemam lidamu niskiskaf romalestur. Nudolye va sizuntason ukaf bruxeem sodir, noon kusaf keve taka is berga dem batakaf flek. Aultekwa tir ebeltafa, dem balemoya glabafa kendakirafa bruxa ; eliweem tir lukoptaf is ebeltamaf isen jivot tir pibon batakaf. Luxe nudolya, inafa uka gitir lerkafa dem vaf bruxeem gilavaf tuke sumafa terma edzosiana gan sulem.

Mallard nudol tir ambik ke kota kwafa nudolafa zaava vartena mali Savsugal.

Sedme Alan Peterson, 2 volveykatca sotid :




#Article 483: Mandarin nudol (Aix galericulata) (232 words)


Mandarin nudol ( Aix galericulata is siniavon 鴛鴦 ) tir katca ke Anatidae yasapa, xantafa gu Lenteronefa Asia.

Tir tan kruldes nudol losposaf gu listuca is kuluca ke bruxeem ke nudolye is glabuca is opeluca ke bruxeem ke nudolya. Uka ke nudolyef bruxeem va sizuntase kramteuke moe bruxa keve zarevoeem is berga nedir, ton jagilekoracapa keve krileem. Taka tir dem jontika kerafa is kusafa bruxa dem vokodakoraf batakaf nok kene berga. Va oralam vas kerapafa uka dir. Ast tir randes faltaf, eliweem tir flemaf is batakamaf ; ault tir opaf kusaf is batakaf. Bene wilteem rigubakorafa lerkafa bruxapa divetir. Luxe nudolya, bruxeem tir lukoptaberetraf dem batakafa conya valeve larida is poke iteem, is dem eliweem kretson gu batake is orikaf wilteem.

Atoara bak imwugal gisokir ; nudolya va mon sanoyo ato koe begama jadion senuyuna koe betsava ke aal gicwar.

Koe Sinia is Korea, bati zveri tir leva va etorkafa vaduluca is saguca ; nudolye is nudolya belcon dun zavzagid. Lekeon glupon tigis koe Sinia is Nipona is Rossia, Mandarin nudol remi darefa toloya decemda gan divburera is basaalara zo dratceyer.

Malestura ke Mandarin nudol kare cadim arapeniwer. Remi muvugal is fentugal, va perse is fay lokon giraweyar. Bak imwugal, va beza is benev is kabay is lavafa ruxa gubeon malestur. Idulugalon, va lesko is kabayam is salma is tulwadunol is perakeme nelkon malestur.

Mandarin nudol koe aalafa is lavaxokirafa gola giblir.




#Article 484: Mapungubwe (131 words)


Arayaxo ke Mapungubwe ( englavon  Mapungubwe Cultural Landscape ), tir burkaf debak ke Geeafrika.

Arayaxo ke Mapungubwe tir tano katcalapafo izvaxo ke tawava nume bak 2003 wetce arayaf debak ke tamavafa gadakiewega ke UNESCO zo bendeyer.

Baroya gazafa stabrega iste wirdapa abrotcafa gu 300 m- is ontinafa gu 30 m-. Gazik is sayakik tice kesi bliyid ise sane moe valevef vweem. Moavaf woz is kudjot va beicekol koe naboxa zo trasiyid. Flek kum trivamard gan rumeik is milgik zo diskiyid. Drunara va ayaf xim bazer da bata doda tiyir ton gedrafa is galafa malesturinda. Sin va deaxol is namulol varteyed ise va vakol dikiyid.

Xim ke plebot is kilta va bazexa va lizukafa midura tiskayad.

Tawoldaxa is inta is wula is niska is ato ke waikoy is dere kuld ke benev 




#Article 485: Mard (suterot) (707 words)


Kino wawaf mardyestasik do Juana etorkya is Coyotito pintye koe kirka ke Baja California bumafa gola ke Mexika blir. Nekev copucapa sin tid moron kalaf. Xo tir fudafo kiren « bira is siday va opafa elimuca is yosuca ke klok belcon firviyid », isen anameon wawik va coba ke swava is gesta gifolid. Kino gidankagar : « Batlize musuca tir, batlize idul, batlize kotcoba ». Va jontika danka mu bira is awalt is tael is kabay is yasa gruper. Va pibafa cwa icde mard dere dankagar. Jontika lexuca koe bato bumaxo nanjesino do anameda va takra vecar. Kosmara va mard co tir ervayap ise co tir « sugda ke nuca ke Lorik is lorikeem ». Kino bliker ise pokoler da Coyotito gu bata flexaraja ke xaliom fu frasker. Antaf selaropik ke wida me al djuropeyer kiren ino va dika erba ta dodera dadiyir. Larde batcoba tir zolonapafa, Kino wan bliker, va fala ta fraskera va nazbeye wan djuposeotar. Wan folir ise va birgafa cwa ke mard ubzeson dun dankagar wari va kon co tredur, va tanoy co stapetes ta giwara va epita ke Coyotito. Opelon, coba abiceke zo godjumer edeme va falanya sodanter, batinde korik koe wida trakud.

Voxen fure fala kicer : Kino va afifa tcaza moe ludev ke bira kozwir. Kas co tir fala ok bidga ?... Me, mardap banlize tigir ! « Mardap, kotunaf dum tael. Va afi gralomber aze tukarar aze ton dilgavukafa baponawera dimstakser. Tiyir pwertaf loon dam ato ke lofta. Tiyir an pwertaf mard ». Mard ke kota merotisa klokara, ke kota yokagesa galpera, ke kota kosuxedayana pokolera, batlize tigir. Danka ke rena tunoawer, toz yarter, toz dendawer ise ilamsisker, tir ilamkafa ise xultuckur. Kaskase mancoba en tir ? Ino va warzafe vage fu luster, va Juana koe uja fure kurer, va zelt lusteter isen dace Coyotito va bema nobatar enide « va coba suteyena koe neva miv ravaldatar ». Bat mard titir ravaldaxa va direkeugal, va igeltura, va musuca. Dere titir idulafa dosita, wayot kev akola, rebava kev pobaxa... Kino krodoeson klokar, va ayafa klokarapa betatasa va intafi bali.

Kalion mardap ko kotafa widava zo divgoler. Voxen swava ke mard va pegafa is bogesa is greciafa is rotubgafa zolkaja jontikote dere divmodar. Kino batvieli re tir antafo is ankutafo lente kotcoba. Va rotuca mwarnesa sielon pestaler, poke mona. Ebelte is izga is iluca lolon turusagawed ise mo ino baliewed. Ino loloon tuyatkawer. Juana kan intafa ayikyafa swavapa a diliodafa blira abdi mard batcer. Pestaler da etorkye tise « oviskafe lidam maninde lorikafe va meftava poarson co koaskir, va bira poarson co iper... ». Dere gruper da « meftava co wan titir mezekasa solve ayik empaweter, da krayta somonir edje ayik wizuweter. » Voxe va Kino me lajubuiver enide ino va bat rotapsan mard di jovler kiren sedme ino « bat mard re al zo vanpir intafa gloga numen jovleson ino va gloga co drasur. »

Kino va mard ika kinokon forgafo dro drageno gan dolekik ke widava vol djukudoler, i gan dolekik yontas da bat mard anton tir rilitaca. Jontikdroe ladoleteson ko kelu mallapir. Lanmielon zo lagadjuber ; va int kalrojutuson va ayikye aytar. Azon inafa guema konoleyemba va gadikye az trumon kiewagiyina is tadlesa va inafa antafa zilidusa klita gan megrupenik zo tsaxar. Inafa kirka tisa antafa brava zo firder. Rotapsana lexa va alpoz toz veber, suka ke rotuca toz stir. Ino do etorkya is nazbeye mallanir, divbureson va mard van pokefa widava. Zo onkar, gritenon gan sledasik kuranis va alma is mard. Gol va ino nyaper isen « ambafa aptatca dositar ». Ino va lyumas dank dankagar enide va ayafa takreluca di vider.

Arti konak viel, Kino do eborkik ko wida dimlanir, burdafo is pikseso, solve nazbeye gan tcabanesik al zo aytar. Kino va mard ko bira kalmimar numen « lexa ke mard adre vreparlewer aze oxam vanpir prejarama aze parmon tere stivawer ». Isen larde izva jontikviele zo kareizuyur, pune idjon gu nami ke kottan tigir. Voxen dum guazaf reiz irubas koe takra ke ayik, ant kiewe is rote, ebelte is batake, kuca is rotapsara a bet walef nideks, en tigid... Bata tir izva ke Kino. Vas kunoy korik ristan is volmalyon anzan gu gabentafi bali vektar, i gu dilintafa divlapuwera, parmon, i gu dilintafa kotafa blira.




#Article 486: Maria Ananina (234 words)


Maria Aleksandrovna Ananina yer-kirafa gu Deutsch ( rossiavon Мария Александровна Ананьина, Дейч ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Sankt Peterburg koe savsafo rossiafo gindaxo bak 1849 kobliyir. Ba 25/01/1899 koe stanjuxo koe Nertcinsk koe Sibira awalkeyer.

Maria Ananina tiyir nazbeikya ke dodelik ke Sankt Peterburg. Kaikion dene gadiskikxe zo gaayar, kali 1865.

Moni 1868 va tawadayik ke Nijne Serbinskaya wida koe Perm bowexo kurer aze va konak nazbeik dikir. Isti 1880-e sanda divkurer. Banugale va radekaropa vayar aze koe Pargolovo poke kelu wetce radekarapomasikya kobar.

Ba 03/03/1887 koe Pargalovo gan ardial zo soper aze koe Sankt Peterburg zo dagir, buntuyuna gu tikira va labilmara va Aleksandr III gindik stayana gan lospa ke Narodnaya Volya grustaks ke Aleksandr Ulyanov. Gu pakera va gomilasa lospa is epura va aora is divroidaxa ta bilmara bak jiz ke 15-19/04/1887 zo komalyer. Gu zelara va rokeem is vrayatanon zo xonukalanzar voxen erkey va gakera gu tolsanda ta poana kobara di nuner.

Maria Ananina ko Sibira zo rezgaler. Bak santaneaksat ke 1887 koe flint ke Irkutsk toz aelyaster. Ba 08/01/1888 va xalta ke Kara artlakir. Ba 11/06/1892 ko flint ke Kara zo arburer.

Ba 03/04/1896 va Lev Deutsch divblinik ronoyerumar.

Bak lerdeaksat ke 1896 jijacek ke poana kobara gu bareaca zo kastar. Nope budera va flint ke Kara, ko tel ke Akatuy ba 06/06/1898 zo arburer. Toz akoleper nume ko flintropexe ke Nertcinsk zo stakser. Ba 25/01/1899 nope welzavega koeon mulufter.




#Article 487: Maria Ckolnik (500 words)


Maria Markovna Ckolnik ( rossiavon Мари́я Ма́рковна Шко́льник ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Borovoy Mlin widama poke Smargon ke Vilnius bowexo koe savsafo rossiafo gindaxo az refa Belarusa ba 06/03/1882 kobliyir. Ba 09/04/1955 koe Moskva awalker.

Maria tiyir nazbeikya ke yudafa yasa blisa koe Borovoy Mlin widama poke Smargon banugale tigisa koe Vilnius bowexo ke rossiafo gindaxo. Va konakar berik dikiyir. Yasa tiyir wawapafa numen Maria kali sanbarda zavzayar olutafa.

Jotapafa koe oksionya toz kobar. Ba sanalubda, radimi yastera is dewitca ke sayudasik ke Bund grustaks, va artowas lizor kakever. Va intafa wida bulur aze va Odesa koinker lize nuyotafa anameda iku artowasa ixam tid zolonafa is turestafa. Koe blotiaxe kobar.

Maria Ckolnik tir ke artowas seltomam amuzes va birgotaf galbeduks isu fela. Bak toleaksat ke 1902 do Cpayzman palik taneatomon zo soper. Susik ke flint lize tir kobudeyen tid udutaf is askipejes. Do konak artan tarler nume ko estesa sogza zo aykar.

Inaf jiz bak santaneaksat ke 1903 koe Odesa dilizer. Ckolnik is palikeem zo lanzad, gu zelara va wideyarokeem is divblira koe Sibira. In koe Aleksandrovskoye widama di goblir.

Bak 1905 moi Artowara ke Toleaksat Maria Ckolnik il divblixo yater. Do pintafe nazbeikye is pomanon gan yasa ke dositikye, va Rossia lajubulur aze va Genève koe Swiza artlapir lize konak zolonaf gadesik ke Seltevafo Artowaso Pako banugale tigid.

Koe Genève, Ckolnik va Aaron Cpaizman dere yateyes il Sibira katrasir. Savinkov is Azev okilik ke SAT va bilmara koe Rossia vuidad. Batenide sin va Trepov jadiwik taneon labilmad voxe tined. Sinafa toleafa jala tir Kleigels jadif bowesik va Kyiv, voxen gire rodjed.

Ba 01/01/1906 va Xvostov bowesik va Tcernigov bilmad. Cpaizman va taneafa aora meedavesa kevkabur azen Ckolnik va toleafa. Xvostov zo bakar voxen dere miv Ckolnik. Soe lajupotcer voxe kadimion buluson va widava do Yaca Leykina palikya di zo soper.

Ckolnik is Cpaizman is Leykina gan sayakaf erkey zo komalyed. Ckolnik is Cpaizman zo xonukalanzad. Soe gakera ke Maria Ckolnik gu parmafa poana kobara koe xalta zo nuner.

Koe Butirka flint, Ckolnik do konakara nuyevafa artowasikya  zo kalospar : Maria Spiridonova is Lidya Ezerskaya is Aleksandra Izmaylovitc is Anastasya Bitsenko is Rebekka Fialka. Sinya va cesterka ( teva ) belcon fu zo dayoltad. Viafa koyara kan impadimak kal sumefa xalta poke Tcita is siniafa jowa va tanoy aksat tiskir. Koe kota recela luntafi tari mu lanzanik exaksar. Bak pereaksat ke 1906 gu Akatuy ke Nertcinsk zo koxaltad.

Tozion, dagisa gropeem koe Akatuy tir koxackaf, voxen bak fentugal ke 1907 ko Maltsev flint zo arbured lize tid antafa gaderopafa daginikya ke flintikeem. Gropeem tid loeke olgapaf.

Bak idulugal ke 1910 Ckolnik ve akoler nume zo gotcobar. Acum ko Irkutsk zo arburer voxen remi tandacku gonoker. Tcobara tir kiewatcafa. Kadimion Maria ayikyekoron vagekirafa div flint lajuyater. Tuke jontika dofugaca taneon va int lajupreyutar aze ko Mandjua lajulapir. Azon kal Europa az Amerika koyar.

Bak 1924 ko TSSS tere dimlapir lize va konaka bema koe Moskva redur. Bak 1927 va Doevafo Pako yoter. Mali 1935 wetce rumeagaaropik kobar.

Ba 09/04/1955 awalker.




#Article 488: Maria Kalyujnaya (227 words)


Maria Vasilyevna Kalyujnaya ( rossiavon Мария Васильевна Калю́жная ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Lebedin wida ke Xarkiv bowexo banugale koe rossiafo gindaxo is koe refa Ukraina bak 1864 kobliyir. Ba 10/11/1889 koe Kara xalta koe Sibira jivakser.

Ina tiyir berikya ke Ivan Kalyujni artowasik num ikaberya ke Nadejda Smirnitskaya.

Maria Vasilyevna Kalyujnaya tiyir nazbeikya ke dolekik. Koe sardikyafa olda ke Xarkiv az tela ke Romni vayar. Turestayana gan berye, va Narodnaya Volya denfir. Wetce zanisik mu Sergey Degayev galbedusik koe Odesa kobar. Birgotafo rubiasiko ke Narodnaya Volya koe inafa kraba al zo inkeyer. Kraba ba 18/12/1882 zo kowir numen Maria zo soper.

Ko Oxtirka wida ristulon zo stanjur lize gadikya irubar, voxe yater aze koe Sankt Perterburg az Xarkiv az Odesa birgoton blir. Kosmara va relmera ke Sergey Degayev rankeyes va bewik ke Narodnaya Volya pu ardial va ina piksesir. Kle bam ina ant gorar da va Katanski vombik batultaf dirgasik ke Odesa fu bilmar. Ba 08/08/1884 va in dierkar voxe bulfemer. Davon zo soper. Ba 29/08/1884 gan sayakaf erkey ke Odesa gu poana kobara vas 20 tanda zo lanzar. Moi abic viel koe sogza lakser.

Tere ko Kara xalta zo stakser. Moi altofa estera va Nadejda Sigida, ba 07/11/1889 do Maria Kovalevskaya is Nadejda Smirnitskaya is Ivan Kalyujni berye kan morfina buca vas dugapa jivakser, kevotceteson va flintafa vertuma is volayafa tigara. Ba 10/11 tere xonuker.




#Article 489: Maria Kovalevskaya (200 words)


Maria Pavlovna Kovalevskaya koblirayolton gu Vorontsova ( rossiavon Мария Павловна Ковалевская, Воронцова ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Yekaterinoslav winka banugale vagee Rossia is koe refa Ukraina bak anyusteaksat ke 1849 kobliyir. Ba 10/11/1889 koe Kara xalta koe Sibira jivakser.

Maria Pavlovna Vorontsova tiyir vey oluafa yasa. Dene Ayikyaf Kizey ke Odesa vayar. Va saneevaf rijay vanfir ise bak 1875 va Kyiv koirubar. Va Nikolay Kovalevski yerumar nume va inaf yolt narar.

Mali 1876 koe Xarkiv ristulon zo ogagledar, voxen koe gola soe birgoton wan galbedur. Mali tena ke mil ilanacek birgoton is preyutason toz blir. Gu kogrupara kalfisa va Jiz va 193 ke Sankt Peterburg ke 1877-1878 zo askoar. Ba 11/02/1879 koe Kyiv gire zo soper.

Ba 04/05/1879 gan sayakaf utcerkey zo lanzar nume va oluafa ravalduga mbi deswar ise gu poana kobara vas sanalubda zo gaker. Va xalta ke Kara ba 15/01/1880 artlapir.

Radimi dagira koe konako stanjuxo dum Minusinsk az Irkutsk, koe xalta ke Kara mali 1887 gire zo kobuder. Nekevon arti oxam toloy aksat abdi tunuyara, moi altofa estera va Nadejda Sigida, ba 07/11/1889 do Maria Kalyujnaya is Nadejda Smirnitskaya kan morfina buca vas dugapa jivakser, kevotceteson va flintafa vertuma is volayafa tigara.  Ba 10/11 tere xonuker.




#Article 490: Maria Kutitonskaya (401 words)


Maria Ignatyevna Kutitonskaya ( rossiavon Мария Игнатьевна Кутитонская ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Odesa gee savsafo rossiafo gindaxo is refa Ukraina ba 23/02/1856 kobliyir. Ba 04/05/1887 koe Aleksandrovski flint poke Irkutsk koe Sibira awalkeyer.

Maria Kutitonskaya tir vey oluafa yasa ke Odesa. Gadikye tiyir pilkotik is flibik ke kazaf erkey ke widava. Ina koe ayikyafa olda vayar nume zo dobar. Va mulafa artowasa galbedura toz dulaper.

Bak 1876 ko Paris koe Franca lapir lize va G- Lopatin kevlanir. Kadimi dimpira ko Rossia, turestayanon gan in, va seltom ke Kovalski denfir. Inaf bewik tid tan taneaf viduyus va eaftevafa tegira koe Rossia.

Ba 20/07/1876 taneatomon zo soper aze kadimi restalira ke sayakaf erkey, golde maltegira ke yasa amuleson kalion zo tunuyar.

Ba 19/06/1877 gire zo soper, uculenon gu bewik ke gomilasa gesia koe Odesa is Mikolayiv. Gan sayakaf erkey ke Odesa zo komalyer. Zo tugunar nume gu poana kobara koe iaxe vas sanalubda zo lanzar. Gakera gu balemda gan bowesik ke Odesa zo kastar. Dagixo di tir xaltaf bolk ke Nertcinsk koe Sibira. Ba 15/01/1880 va Kara artlakir.

Bak 1882 gan sayakaf bowesik ke Zabaikala gola gu koirubara ko Akca wida zo korictar.

Azon, bak milaf ilanacek, koe uja tigir. Va dofa yatera ke anyustoy gomilasik div ayikyef flint tcoker. Yatesik di zo gralomed ise konak gaderopikaf daginik kadimion zo staked. Kaikion xaltafa vertuma zo tuolgapar, ton altofa tizuca is sostara. Flintik gu yona roka dum belira is daalara is lustera va arsay ik buca zo zelad. Lan daginik toz aelyasted voxe poanon zo kogestud. Ilyacevitc bowesik ke Zabaikala gola tir tel dirgayas va bat sabegeem.

Maria Kutitonskaya ba 14/09/1882 va Akca merictanon bulur. Moe kelda gan kazakaf milk zo soper nume ko Tcita zo malstar. Arti tolka ta keyaksera ko bazaxo ke bowesik eruyuson zo star. Waroldon kan dierkam va in tanon viltar. Ilyacevitch ko uvoona astirbon zo bakar. Ina vere so soper. Ba 17/11/1882 nope yatera il rezgalexo is lagadjubera va bowesik gan sayakaf erkey ke Tcita utca zo malyer nume gu vrayara zo lanzar. Wori Ilyacevitc gruyeyen gan rictaga ke Sankt Peterburg va ina grigaker numen gakera gu parmafa poana kobara zo nuner.

Oye kivara va inafa rotisa fimafa turestara va aryon daginik lize ina va gakera sye co gosopur, pune ko xalta ke Kara me zo dimstaker voxe titi 1883 ko Aleksandrovski flint poke Irkutsk ugaloron zo arburer.

Ba 04/05/1887 nope kotcakola ke larida koe Aleksandrovski flintropexe  mulufter.




#Article 491: Maria Spiridonova (953 words)


Maria Aleksandrovna Spiridonova ( rossiavon Мари́я Алекса́ндровна Спиридо́нова ) tiyir rossiaf artowasik. Koe  Tambov koe Rossia ba 16/10/1884 kobliyir. Ba 11/09/1941 koe Medvedevski aalxo poke Oryol gan NKVD ardial flioton zo klibuyur.

Maria Spiridonova koe Tambov koblir, i koe widava gerone Moskva arte 480 km-. Gadikye tiyir ravaldugafe gu ilkoluuca ise wetce omeltaf gadesik kobayar. Bak 1902 mulufter. Ina koe Tambov taneon vayar aze koe Moskva djuvanpir talgopik. Voxe ko Tambov kalion dimlapir lize wetce unenik kobar. Wavepon gan saneevafa gaderopafa rieta zo jekur nume va exaksara paker. Bak bareaksat ke 1905 taneatomon zo soper. Va Seltevafo Artowaso Pako yoter.

Gavriil Lujenovski tiyir kulaf pilkotik is winkaf pirdotik flikiraf gu musuca ke Borisoglebsk utca gerone Tambov. Ostik tiyir lizukaf andik ke cosevaf grustaks ( Ebeltikafa Decema ). Neda ke Seltevafo Artowaso Pako va ini djukuradjuber. Maria Spiridonova vanyer kuranafa ta batcoba. Arti konak tcalutes vielcek katecta ba 16/01/1906 koe impadimakafa recela ke Borisoglebsk sokir. Ina va ini alubon dierkar. Lujenovski me ve xonuker voxen ba 10/02/1906 di awalker.

Maria Spiridonova gan fuzodes kazakik zo soper. Koe ardialxe zo basvager aze zo joxar. Bak vielacku gan toloy ardialik zo koerur ise zo naker. Aze bak arburera ko Tambov kan impadimak, ikron zo kugdar ise ape zo boer.

Koe nuyotafa fela ke Sankt Peterburg va levgayana askiperaja lajuranker. Lana kroara di tir.

Ba 11/03/1906 Maria Spiridonova nope pisonara va Lujenovski zo malyer nume xonukalanzar. Wori erkey va gakera gu narmafa dagira nuner.

Spiridonova do aluboya ara eaftevikya ke SAP ko Sibira kan impadimak zo stakser. Sina ( Maria Spiridonova is Maria Ckolnik is Anastasya Bitsenko is Aleksandra Izmaylovitc is Rebekka Fialka is Lidya Ezerskaya ) gu cesterka ( teva ) bam zo dayoltad. Viafa koyara kal xalta ke Nertcinsk poke siniafa jowa va tanoy aksat tiskir. Koe kota recela luntafi tari mu lanzanik exaksar.

Bak balemeaksat ke 1911, 28 daginikya don Spiridonova ko Akatuy dimon zo arbured lize gropeem al loeke tuolgawer. Re gonokobad.

Moi Artowara ke Toleaksat ke 1917, jadifa emnagara va ina is arak ke gaderopaf daginik gu Akatuy divflintar.

Mali dimlapira ko Moskva az Sankt Peterburg, ina va tegira ke Seltevafo Artowaso Pako gire pakeper. Va exonera va soviet pirdot vanmia tawadayikeem dere weber.

Moi Artowara ke Saneaksat, Spiridonova va taltefa grelta ke pako kazokever, aneyason va grufa is purafa dokobara va Bolcevik gadesikeem, is tazukatason va tanarafe bowere. Wetce kaatoesik ke intafo pako, va blodaf play ta tawadayafa arienta kereler ise tir tan riaf zobesik va Lenin ta kevnalera va figaf kredeem ke Brest-Litovsk bioga do Germana. Inafa tirka tir lekapafa koe pako. Bak taneaksat ke 1918 tir retik ta gadesikeba ke Tadlesa Koka voxe me di zo libur. Ison mila koka gan bolcevik roti waroldon zo solelar.

Rekolanya wal Spiridonova is taltefa grelta ke SAP do Bolcevik roti abiceje tiskir. Mali imwugal ke 1918, taruteteson va aelakolacek koe loa widava skapon atitsuyusa, sayakafa taksa zo tazukad aze ko tawaday va zaipa poason toz kucilodad. Fikafa Bolcevik gaderopa abicdoe lustesa va zaipa is ramirukap ke olgapafa skapafa is tawavofa kaxaara pu Germana, va adre laumasa tsunera ke tawadayafa sanelia nekid. Wetce blodik ke tawadayafa arienta, Spiridonova va tuastirbara va copuca ke tawadayikeem koe patecta jiligapar. Tanara wal taltefa grelta ke SAP is bolcevik pako kadar kevlafa icde enekeugal ke Artowara numen sin toz grabapad.

Bak pereaksat ke 1917, Lenin is Bolcevik roti va adjubera va Mirbach germanaf permik orkad numen okilikeem ke taltefa grelta ke SAP don Spiridonova is 400 dastrubenik ke Sovietafa Aba koe Moskva zo koflintad. Sedme konaka klita, lo 200 bewik waroldon flioton nuve zo klibuyud.

Moi flintafa tiskira bak konak aksat, Spiridonova ba 27/11/1918 birgoton zo malyer. Gu flintafa tanda zo lanza voxen gakera direvielon zo emnagar.

Spiridonova bam vanpir puda ke mulafa grelta ke SAP, dimfolison va kota vandelvejara do « doevafa » vertuma, nume sanegon ranker da bowere nope intafa gaderopa isu tegireem va Artowara relmer. Soe va pastara ko eaftevafa tegira ke lan pak ke sayudasikeem kevvewar.

Bak taneaksat ke 1919 moi sanegafa dewitca kevusa va doevikafe bowere, Spiridonova gan Tceka ardial zo soper. Ba 24/02/1919 gire zo malyer, tulon koridanon gan Nikolay Buxarin. Zo buntur da co tir swavakolesik ise dratcesik va selt. Gu tanda koe oviskikafe ropexe zo lanzar.

Ba 02/04/1919, sayudasik ke SAP va ina lajudivflintad. Azon ina koe Moskva wetce tawadayikya yoltkirafa gu Onufriyeva birgoton blir. Voxen arti 19 aksat ba 26/10/1920 gire zo soper. Inafa galera ligundewer. Gu oviskikaf flint gire zo kobuder.

Ba 18/11/1921 zo tunuyar. Va kota gaderopafa tegira ten askir.

Nekev intafa jovlera va tegisa gaderopa, ba 16/05/1926 gire zo soper. Gu barda ke ristulafa divblira zo lanzar azen bata gakera konakviele zo dakir. Va arak ke 1920-e sanda koe Kaluga ( 1923-1925 ) az Samarkand ( 1925-1928 ) az Tackent ( 1928-1930 ) tiskir. Azon bak 1930, warzafa bardafa lanzara koe Ufa ( az toloya abdujijara ). Bak kotaf divblirugal, do savsafa xaltafa dositikya Aleksandra Izmaylovitc blir. Isti 1920-e sanda, va Ilya Andreyevitc Mayorov ronoyerumar, i va savsaf gadesik ke taltefa grelta ke SAT dere divbliyin.

Bak 1937 Spiridonova ware gire zo soper, keni konakar savsaf palik ke pako don yerumanik is sardafe ikanazbeikye is megalucafe ikagadikye is Aleksandra Izmaylovitc is Irina Kaxovskaya. Inafa lospa gu voltirodafa urbera va doevikafi roti ke Backira gola zo koridar. Spiridonova va konaka udutafa koerura remi konak aksat koe Ufa is Moskva levgar. Va mecoba welidar. Va konaka twa kalaklesa va koridareem pu rictaga maner. Ta tunera va xonukagakera skeuson tulon alutar.

Ba 07/01/1938 gu koflintara vas 25 tanda gan sayakaf erkey ke Ilamaf Tregul tere zo lanzar. Kaiki aelyastera, ko flint ke Oryol zo stakser. Ba 11/09/1941, Spiridonova is Izmaylovitc is Mayorov is lo 150 ar gaderopaf flintik koe Medvedevski aalxo poke Oryol benplekuyunon gan Stalin zo klibud.




#Article 492: Maria Subbotina (223 words)


Maria Dmitrievna Subbotina ( rossiavon Мария Дмитриевна Субботина ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Preobrajenskoye widama ke Oryol bowexo koe savsafo rossiafo gindaxo bak 1854 kobliyir. Ba 08/02/1878 koe Novouzensk widavama vane Ural gola mulufteyer.

Vey oluafa yasa, Maria tiyir nazbeikya ke Dmitri Subbotin pilkotik is Sofia Iovskaya. Radimi oldafa vayara koe Moskva, bak 1872 ko Swiza do Yevgenya berya is Anna Toporkova nikya mallapir lize sina va selaropafa kotla ke Zürich denfid. Va Fritsch rijay dem jotaf rossiaf vayasik kalion paker. Va Pyotr Lavrov seltevaf suterotik rungruper aze vanpir dokobasik va Vpered virda.

Kadimi kopoura va nobara va kotla ke Zürich gan rossiafe bowere, va Paris koe Franca koirubar ise koe Sorbonne kotla vayar voxe va tandafa doca me tenuker. Bak 1874 ta seltevafa galbedura do Olga Lyubatovitc ko Serba koyar. Bak lerdeaksat ke mil ilanacek ko Rossia dimpir.

Do gadikya gu kumsetusa tegira zo koridar voxe arbe kowazdera di zo vanbulur. Bak 1875 koe Moskva soker ise va Seltevaf Artowas Kotrossiaf grustaks denfir. Do Lidya Figner koe Oryol zo soper. Ko Butirka flint ke Moskva zo arburer. Lakser aze amudanon zo tunuyar. Koridanon gu pakera va Zemlya i Volya artowas grustaks, bak 1876 gire zo soper aze xuton gu Jiz va 50 zo kojizar. Ba 14/03/1877 gu balemdafa divblira koe Sibira zo lanzar. Moe kelda  ba 08/02/1878 koe Novouzensk nope kotcakola mulufter.




#Article 493: Maria Vetrova (181 words)


Maria Vetrova ( rossiavon Мария Федосьевна Ветрова ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Solonivka widama poke Tcernigiv koe savsafo rossiafo gindaxo is refa Ukraina ba 03/01/1890 kobliyir. Ba 12/02/1897 koe Sankt Peterburg teykser.

Maria Fedosyevna Vetrova tiyir nazbeik ke mekureyena tolonga. Gadikye co tiyir tegivsutesik ke utca. Ina ton tawadayik zo gaar aze dene vuwiskaxe zo emuder. Azon koe olda ke Tcernigiv vayar. Mali 1889 tir tavesik koe vegungafa Liubetc widavama ise lizukon wenyumur.

Wali 1890 is 1894 koe yikyafa bema koe Azov vagee Ukraina taver. Bak 1895 bak tilderugal koe Yasnaya Polyana, va Vladimir Tcertkov is Lev Tolstoy kevlanir. Gan rieteem ke bantan zo turestapar.

Bak 1895 va Sankt Peterburg koirubar lize taver, tulon pu dodelik ke Obuxov azakiaxe. Va birgotaf Narodnaya Volya saneevaf grustaks yoter.

Ba 22/12/1896 keni Anna Rasputina xuton gu Laxtinskaya rubiaxe zo soper aze zo koflintar. Azon ko Petropavlovskaya ralma zo arburer lize tizon zo kalerur.

Ba 02/02/1897, kevotceteson va boksapafa flintafa vertuma, Maria Vetrova kum egeba ke sogzagum va int sister. Nope anteyaksap ba 12/02/1897 koe ropexe ke flint xonuker. Koe megrupeno xo waroldon zo kotawar.




#Article 494: Marignan meld (1515) (trutca ke Alexandre-Évariste Fragonard) (118 words)


Marignan meld (1515) ( francavon Bataille de Marignan, 14 septembre 1515 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Alexandre-Évariste Fragonard francaf lingesik bak 1836.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 65-e runda re kereler.




#Article 495: Marina Tsvetayeva (876 words)


Марина Ивановна Цветаева ( rossiavon )

Marina Tsvetayeva  ba 26/09/1892 koe Moskva koblir. Tison jovapafa, dum yonara rossiafa ezlopikya, belison va yona kevartowarafa ezla, va 1905 Artowara moliker. Вечерний альбом ( Sielburey ) taneafa larma zo sanegar viele ina nemon tir sananyustdafa.

Ba 1912 va Sergey Efron kurer do dan va baroy nazbeik di askir, vanmiaeon Irina nazbeikya aelawalketesa bak 1920. Kali Artowara, Tsvetayeva is yasa koe Krima irubad. Efron tiyir gejaf sayakik aze va Batakervolia di kozaniyir. Bam ko Moskva Marina gelber lize volfavlapon alubdon di ugalzer.

Bak 1921 Pasternak pu in vangruper da Efron tir blis is irubas koe Praha. Luxe Marina, tir toza ke divblirafa abrotcifa sanperda koe Berlin az Praha az Paris. Do Pasternak in va skewesa twadogolera kiewagitir ise erolaweter viele bak 1923 va blira koe TSSS kre dam va divblira battel kiblatar. Bak 1920 sanda ezla ke Marina va sanegprogera kakeved. In va yon rossiik remofis va Praha rungruper : va Nina Berberova is Nabokov is Gorki ikz-. Lente vonewera ke fascievafa iyela, wan lyumar suteson va doca dem ezla tarizana joke Ceskaslovenska. Bak 1925 inaf suteks kev batakaf divlamanikeem va sovietafa vertuma mibud acum in zo stragajar. Teni tanda, copon blison ise va blirugaceem trumamason volse golde volfakafa blira koe Ceskaslovenska puskeweyeson, ko Paris mallapir, koe Praha va kurenik iskeson. En tir robiskapaf. Ile intaf blif kliteem (« koe Rossia tí neviskaf ezlopik volse batlize tí belisikiskaf ezlopik ») soe wan blir ise suter milkalion dam kontegeem is milarmoron dam poeem tualbasas gan ina va yona logripokolena lazava.

Bak 1926, kan Pasternak, va Duineser Elegien is Sonette an Orpheus ke Rainer Maria Rilke kazawar. Barafa twadogolera koblir lize kottel va artel mafelar. Rilke tijir kotcakolaf koe Swiza levi awalkera. Pasternak gan sovietafa vertuma zo belkur. Rilke, dan dene bat tuantan is grupensen ezlopik va tana sarefa taneafa puda al grusoltrakuyur, pu in suteyer va « tokkane va sint uzat ? Wiltvordon », bak bata trelafa is cuisafa dogolera.

Koe kerafa Rossia, Marina va batakervolia siskeyer ; koe divlamanikeemxo va Mayakovski kevrojur. Bak 1928 brudison va inafo ezlapo va divlamanikeem ripindar. Kore bak divblirugal suteper, golde intafa kotirkara zo sanegansar acum gojer : « batlize [koe Paris] tí mefavlaf, banlize [koe Rossia] tí volrotis ». Do sovietaf birgardial kurenik kobar ise va yona bilma kunte yon kevstalinevaf lyumasik paker, va coba Marina nujidafanayar. Bak 1937 ko Rossia nazbeikya dimlapiyir. Azon di tiyir Efron baton divvawas va francaf ardial.

Bak 1939, me rozavzason, ko TSSS Marina is nazbeikye silukon dimlapid. Volkaluca va in koon ker : kurenik di zo zeltar ise nazbeikya di zo rezgaler. Tison gripokolewes is jovlen gan kottel, in suter : « Pu redusik : adim tir gemelt / da va fizud dimzilí. / [...] pu rinafa volpestorafa tamava / Va vewara anton kalí ». Marina Tsvetayeva, dum enide va ironakafa vewara tcalar, ba 31/08/1941 va int rumkar. Anton tir 49-daf. Bak geja nazbeikye di xonuker ise tir tuke Ariadna divpemaxoayana nazbeikya da va inaf grabom grupet.

Inafi bali tir lugavafi. Yona folvafa watsa vlupesa va grabom ke Tsvetayeva gan tizafa griva va blira is kramuca is vedeyaf zaeeem, is tori vewara va rapaluca is yon soaks is skintaceem zo felid. Koe Tir jin levconyas, Nina Berberova, dana va inafa ezlopa mafelayar, va in batinde atoer : « In va guazafa titolesa zoera va yordagandura al xaakar ; ikikon tiyir rotapstan is mevangrupen ezlopik ik gadikya ik kurenik ik fertik ke jotalistikye, aliabdiugalkirik ik dankasik ke otcesa ervolia ik jotaf godevrik ik skewesa nikya. […] Voxe me kiewaskiyir va felira va int iku nyofara iku grupera. Va mana grupejera va int milon arayayar. Tiyir korowupen ik mivokajaf ik volkalaf acum iste yasafa  begama  zavzayar antiaf. Trenon vecaweyer ise coeweyer ».

Pegon aneyason va yon kakeveks is kagrupesuca, keskeon ( va Sofia Parnok is Rodezvitc ) in divekureron skedayar ise va yona napaca ( do Sonia Holliday jotaf wenyusik is Staxovitc elpatusik is Andrey Volkonski guazaf sersik is Nikolay Gronski ). « Va jin kalterktac ! Ware zo gonalbá kire awalketé ». Olegara va bellike viwazena gan tueaftasa albolegara. In, kotviele gripokolen, kotviele bakan, kotviele volkalaf… Va blira inafa lugavuca weyonar. Yona iyeptasa skewera, yona twalbara, sedme Tsvetayeva alba tir kevaldo ke redura. Volruptesi is iyeptafi is belikevafi rali va in vol spinkayar ta stuvablira koe doeva koe SSSR ik tira do kevdoevaf lyumasikeem, acum sol saref suterotxoeem uduton zo divpakudeyer. Dolge avot, tila ke Tsvetayeva tir milafa : jonte blifa isu ageltucafa, pestalenyera va altafa geltruca ke ravlem is sugdaleem. « Slikon kotviele al tir sabe ke jinafo koexo », in kaliyir.

Blira dem skewera is sollipawera is naca. Blira tanion kaikvolana koe inaf ezleem. Ezlopa dum folvabali. Volbografa is pirafa is basalmapana anda dana gan in tusutesar ta moblira kaiki kote yasafe ik pestakafe ik ugafe egale.  Joanuca is mejenianuca ke yon inaf blok kevie milbava is cwa ke telyon ke Puckin dile zo osted. In va tazukuca ik glabuca trumamar. Gonier. Awalkera is sutera va sint en gluyad. Ede ezlopa tir blira, tir wetaradro ise kobarazega tir muxelk. Godilfusa is gonempasa is gotrovgasa wetara va rolona koe ava. Wetara va tana intafa pakava ke dana basalmaks is gribidga anton lapted. Enide me zo rotroker, in va intaf tey godivbulur. Sutera ok awalkera, tir antafa okaca . 




#Article 496: Mark Twain (272 words)


Mark Twain tir Amerikaf suterotik, kobliyis koe Missouri soka. Inaf yoltack tir Samuel Langhorne Clemens. 

Gadikyeiskaf ba san-toldafa klaa, Mark Twain va konaka eba ur : rubias ravesik az sutelasik va teliz dene fela ke gadikye az stedasik va yantatota moe Mississippi bost. Kire mu videra va levetiraf bolk do vageexoikeem me djulyumar, pune ko Nevada otcer aze vanpir moavaneyasik. Mali 1864 wetce daalasik felur. Radimi kurera do Olivia Langdon bak 1870, koe Hartford varone Tanarasokeem va int inker.

Koe taneaf berpot, Mark Twain va koyara koe Europa is Polinesia ( Innocents Abroad, 1869 ) divrozar, nuleson va abdimalyeks is linulara ke milpatectik, is va intafa rekola wetce moavaneyasik ( Roughing It, 1872 ). Va sposuca wetce braf sutesik tuke to toloy berpot urlicker : i tuke Yona stuva ke Tom Sawyer ( 1876 ) az The Adventures of Huckleberry Finn ( Yona stuva ke Huckleberry Finn,1885 ).

Mark Twain va logrestaf krent rotatakurevon rankes va ilamoteem ke seltay is volliduca renzana gu lidopa bak toleafu acku ke grabomeem soe suter. Inafa bliratena gan erbarge is awalkera ke tana nazbeikya az kurenik zo tuorikar.

Geltrafamon is bokson pimtason va amerikaf selt, Mark Twain tir tan taneaf sutesik malsaves va garifa avura ke geefa ik taltefa soka. Jontikviele dolunen gu Stevenson is Dickens, tir donaf gu winkafa divrozara va Amerika, trabe divrozara askina gan voik grupenyes va ugalane ke pimtano xo. Kipi ke inaf grabomeem va bat nelkot soe bisar kotviele in kadar « dizvesik va sane » rundason va nega koe worayana patecta.

Mark Twain tir garfelaf is volsiskes aktomasik, tulon kotviele va lorik ik alka is kon rigot ke kristeva dukar.




#Article 497: Mary Wollstonecraft (783 words)


Englaf berpotik, Mary Wollstonecraft ( 27/04/1759 - 10/09/1797 ) va konak grabom watson gu gaara isker ise va gaara va ayikya is miltuca ke rokeem kretur. Ba titufira ke ayikyeva wetce tanealik zo kagruper. 

Toleik ke peroy nazbeik ke Edward John Wollstonecraft is Elizabeth Dixon, Mary Wollstonecraft ba 27/04/1759 koe Spitalfields revava ke London koblir. Yasa tir igeltafa voxen gadikye gibituper nume va rawara adre star. Ton tizik Edward va kurenikya gilalier isen Mary fereon lasunendar.

Bak sardugal Mary golde toloya zolonapafa naca va int gruadon is selton tazukar, do Jane Arden vayase do ini is Fanny Blood torigin gu milyasik. Mary vanyer varapafi gu nuca, suteson pu Jane : « Tí manamaf luxe jinafa envara va rena is nuca : Va taneafa runda oku meka gokerelé !»

Ba sanlerdda, Mary Wollstonecraft va gadikeem bulur aze vanpir dositasikya koe Bath dene Sarah Dawson nyobrikya. Unesik tir figaf numen portafa bagalara anton toldon tiskir aze in den gadikya dimpir. Kadimi inafa awalkera den Blood yasa koirubar voxe gu sinafa agvavafa envara va kurera is ayikyafa yordara zo ilpuver.

Nope mejesisa bagala ke kurera ke gadikeem, Mary malyedara da kurera sotir gadikyerotif kizeks koristas va ayikya. Bak 1784 pomar da misepesa Eliza berya va kurenik is nazbeik jovler ise yater. Eliza selton di zo dimemuder ise lirkkiron di dulkur.

Arti tolda dene Blood yasa, Mary do Fanny mivvexon djuminker voxen dika bliba me noved. Toloya ayikya va bema belcon fenkud voxen Mary di kurer. Nope megalera ko Europa gan kurenye laselatanon zo divstar. Viele nazbera va inaf sok tuastirbar, pune Mary va bema jovler nume kevlapir voxen Fanny kadimion mulufter. Bata folva va Mary vanolapar.

Radimi awalkera ke Fanny, Mary Wollstonecraft vanpir vexasik koe Eirea ise wetce tavesik tove toloya jotikya ke yasa ebur. Arti tanda buvenon gan bagalara va suteropa djukoaskir. Va kalenglavaks is suterotaf malyopaks taneon skur ise va gruadikaf is suterotaf rijay ke London toz nobar.

Ta intaf suteks, Mary gu intaf ugalaks isu naceem isu ebafa bagala omavar. Thoughts on the Education of Daughters ( Trakura icde gaara va rumeikya ) taneafa sanegayana neva va pirdara pu rumeik icde ayikyafa gaara atoer. Mary: A Fiction ( Mary : lana sorda ) taneaf berpot va nuca do Fanny malgruper. Original Stories from Real Life ( Rupacka male bliracka ) gu tavesa bagala omavar ise va gaara va jotikya kotirkar.

Inaf suteks adre tugaderopawed, tulon kan A Vindication of the Rights of Men ( Kretuks va ayikaf rokeem ) trakopaxa suteyena ta vidgura pu Reflections on the Revolution in France ke Edmund Burke rojuse va gazaroti. Neva ke Wollstonecraft va sanerotieva volson morojur. Arti tolda, koe A Vindication of the Rights of Woman ( Kretuks va ayikyaf rokeem ) trakopaxa re torigina gu tan taneaf ayikyevaf suteks, ta gaara va jotikya is dimtuvodara va ayikyafa yorda isu ravalduga alutar ise va azed ta vedeyafa gaara drager.

Bak 1792, dezun gan Francafa Artowara rojuna koe intyon suteks, Mary Wollstonecraft va Paris mallapir lize va gruadikafa anameda denfir. Banlize va Gilbert Imlay amerikaf fayik skedegar. Va Fanny nazbeya doon di konazbar. Wori wan suter nume bak 1794 va An Historical and Moral View of the French Revolution ( Lana izvafa is lidafa malyedara va Francafa Artowara ) sanegar.

Mary is Gilbert me yerumad voxe rojutuson va Mary bevulad kurenik. Kaiki dimpira ko Engla, bravatason va nazbeya gu febaf seltaf agvaveem ke intafe sare, Wollstonecraft va Imlay yolt wan faver. Soe Imlay tere bulur nume Mary tisi varafi ta rena lidam nuca is ape misesi va yona yatkafa twa stakser. Bak 1795 tolon lakser voxe kotviele zo giwar.

Mary Wollstonecraft va gruadafa is suterotafa blira ke London adre dimdenfir, ko rijay lize va William Godwin trakopik tulon nobar, is dere Mary Hays is Elizabeth Inchbald is Sarah Siddons.

Mary va Godwin toz skedegar nume ve nazber. Sin va kurera gorad. Bam pokeikeem ke Mary kosmar da ini va Gilbert Imlay me al yerumayar numen bilita va tena ke konaka paskalera nekir.

Bak anyusteaksat ke 1797 Mary va toleafa ocya nazbar, i va Mary radimfitisi va joya ke gadikya is vanpitisi suterotik yolton gu Mary Shelley. Moi koblira tuyicayanon ve radekaravozer nume arti konak ilblipis viel ba 10/09/1797 mulufter.

Bak direfa tanda moi awalkera, William Godwin va blirizva ke kurenya sanegar, razdatason va inyon suteks isu gaderopafa trakura. Voxen nuskena blira ke Mary is skedegareem is laksereem va selt ke bane sare lemisted. Vartuca ke suterotik zo tuseitar numen inafa blira lodamu grabomeem zavzar grupena. Ini vanpir lana teza ke metisa rotarkanikya.

To toza ke witaf ayikyevaf lizor, sayudasik is suterotik dum Millicent Garrett Fawcett is Virginia Woolf is Emma Goldman va suteks is blira ke Mary Wollstonecraft kiormud. In gu gijotafa tanealikya ke ayikyeva re torigir.




#Article 498: María Luisa Bombal (599 words)


María Luisa Bombal Anthes, kobliyis ba 08/06/1910 koe Viña del Mar koe Tcilea az awalkeyes ba 06/05/1980 koe Santiago, tir tcileaf suterotik. 

Gadikye ke María Luisa Bombal tiyir argentinik xantaf gu Franca isen gadikya xantafa gu Germana. Bak 1923 moi awalkera ke gadikye, María Luisa is gadikya is toloya berya ko Franca lapid lize va sardugal di tiskir. Francava vanpir inafa gubefa ava numen inaf taneaf suterotam batkane tid. Batcoba rotir pebur dume inaf martig tir aftackaf is volslikaf voldum prostewaf espanavaf martig tis veda rusagafa gu muxasa rotuvaca.

María Luisa Bombal dene Sorbonne kotla ke Paris kan tcilk icde Prosper Mérimée francaf suterotik ke XIX-eafa decemda zo dobar. Va pizopa dere al vayar ise va konak wenyusiktum koe Franca lidam Tcilea al paker. Remi inyona tazukasa tanda koe Paris, suterotaf is yambaf vameogeltrevaf lizor tiyir urmaf numen vamoegeltrevafa niedarapa koe inaf berpotaf grabomeem exaksawer.

Bak 1931, María Luisa Bombal ko Tcilea vo dimlapir voxen arti tolda va Buenos Aires koe Argentina di koirubar lize den zaskaf suterotaf rijay dem Jorge Luis Borges is Victoria Ocampo denfir. Mu Sur virda ke Ocampo kobar lize toloy inaf berpotam zo sanegad. Banugale Pablo Neruda koe argentinafu kelu bliyir ise va María Luisa luxe inaf taneaf berpot ( La última niebla ~ Areldafa bra ) sanegayan bak 1935 az siskeyen gan malyopasikeem koswayar.

Bak 1938 toleaf berpot ( La amortajada ~ Koxawanikya ) zo sanegar. Mililanon va argentinaf lingesik kurer voxe arti tolda joar.

Diretandon ko Tanarasokeem tcilon koyar lize va zolonaf suterotik dum William Faulkner is Sherwood Anderson di rungruper. Dim Buenos Aires, va toloya nega sanegar : El árbol ( Aal ) is Las islas nuevas ( Warzaf ewaleem ). Kadimi jonvielerama koe Tcilea bak 1941, ko Tanarasokeem gire lapir. Banlize bak 1944 va francaf amerikik gire yerumar.

Bak barsandafa rekolapa, María Luisa Bombal koe New York soker lize abicote is nelkon englavon suter. Mali 1970 ko Tcilea dimlapir lize koe Santiago ba 06/05/1980 mulufter.

Bombal tiyir tan taneaf espanamerikaf berpotik joayasa va geltrevafa prostewa ke sorda is suteyesa kan pilkapaf is ilkaf martig, bloskason gu meovafa ok levjilafa watsa. Bak 1930-e sanda, solve lo naf suterotik va grabom karakes va seltafa koboda warzeyed, pune trasitison va koswara Bombal gu to koee va int istfiyir nume va konak grabom katcalon dugapaf al warzer. Batinde gu abdufisik va suterotiktum ke Trelay ke 1960-e sanda isu 1970-e koe latinafa Amerika zo rotorigir. Ise kan veda dem jontika ezlindafa yartera is pestaka ke furefa folva al askir, i ke kexaf alpoz lize askisiki va ugal is awalk orikon yordad.

Koe inaf toloy berpot, belisik va cugcoba kan iteem is pestabeem ke askisik wickir, i ke askisik satolepes va cobeem. Izva ko yordama zo stanjur, tulon koe Areldafa bra (La última niebla). Ezlopa va bata vewukafa veda numalfir isen Bombal va lecafa ewava faver (dum bra ik muva ik suka) ton keskanya is kan glabaf martig. Gradilikya ke The House of Mist koe klokana tamava loedje blir, i koe tamava miv asketcana sume geltruca ke intafa kureraja. Koe Koxawanikya (La amortajada), askisik koe nomulk awalkon dayker, disukeson va lo boresik tantanon pis az wis, is gin ugalason va darekefa renara is yasafa skeda ton terefa aftuca is barlipafa utcoruca. Koe Aal (El árbol) inafa lokotgrupafa rupa, belisik va osk swavopafa luzdarapa va ayikya voxosk dere woese ckane ke uxafa voxuca zo ralentar. Edje Brígida va dolpa terektar, pune inafa blira isu folva sokid, divrozanon gan lexaroti.

Remi cuga blira María Luisa Bombal va riwena sposuca me zomeyer. Voxen mali vonewera ke ayikyevaf lizor mali konaka sanda, inaf grabomeem lomanton zo belir ise zo sebur.




#Article 499: Mauprat (suterot) (202 words)


Bernard de Mauprat ba sanda va gadikeem al drasur. Nume lev ruptera va Tristan de Mauprat ziavik is inafe toloye nazbeikye al luber. Sin va in al lafirugad. Bat baroy ayik, i ironokafa anga ke govitaf is udutaf oluikeem, dodubieson blid ise va vegungikeem kovudapad. Edmée de Mauprat kosyikya ke Bernard, egluyusa mon vreda ke Mauprat yasa, gan sin zo gralomer. Bat rostazik plataed enide Bernard va yikya di boer. Tufican kan ruyat, Bernard laskur, voxen yikya lajukagir aze do in otcer. Vask ke Mauprat yasa gan yon batultik zo dilfur. Mona anteyawer ise ziavik ke Bernard is toloy nazbeik bevulad awalkaf. Yikye gan Hubert titbiptik, gadikye ke Edmée zo emuder ise ta puvera pu Edmée djuprovayar. Voxen nekev jontika sugara, in va inafa abdugara kalvewar. Nume ko Amerika do ervolia ke Lafayette mallapir lize tevdon zavzagir. Viele dimlapir, va antafe Edmée katrasir. Va kurera tolerur voxe tolvewar. Vanion, bak tcabanera kan zeltara Edmée zo balier. Bernard ven gu gomilara zo uculer nume zo koflintar. Edmée, dimon galese, va in tcelmar. Ageltaf gunik, Antoine de Mauprat mexonukeyes koe firdera ke intafe lamone, zo kosmar. Radimi bata ironokafa satolera, Edmée gorar da Bernard tere tir bagaliaf gu in numen sin va sint kured.




#Article 500: Maximilien Luce (1276 words)


Maximilien Luce tir francaf lingesik isu zovdasik. 

Kobapase, Luce va vudimes grabomeem al isker. Gan yon albasik zo grupecker neke gan saneg zavzar grupensene. Konakviele zo wonayar, voxe kotviele gogolason va pilkovafa kerdela ke warzekeem ke Luce : warzalitevaf lingesik, ok dalingesik va Ebeltaxo ok domegeem ke Seine, ok viltes yambik, ok garfelaf yunkesik... Dace gedruca ke inaf fitceem dile grivodjuyur. Zolonaf ksevasik, Luce tiyir tan lodezus korobik ke warzalitevaf lizor aze va darejemakevafe muxase cave vodjuyur. Va izvafa lingeropa dere dulapeyer aze va lodutcorafa liteva dimfiyir. Pulanyaf zovdasik, va pestanya va keskotuca ke ewava dere dikiyir. Tiyir donaf fintusik is dugapaf yunkesik.

Tueresklawera nope inafa ilkuca vas nuyaf yambik ape al mejer. Tiyir brunafe is dace plabafe gu kota poraca, numen kota rolona tiyir ezefa. Wetce elvaf arotievik, va kretuna gaderopafa viltera urdayar. Trace kota kazafa torigira, dere me abdikereleyer kase pimtara va dodelikafa blira va zikexa ke bontay ke dotayesik co vadjer. Voxen ostik vol djusauyur nume va kobarafe tame mepestakon pimtayar. Luce va fa is bagaliuca ke sugara lingeyer, ickrileson va yunkes fitc gu rankera va volmalyaceem.

Tumusatason va laptera, Luce taneon va exava vas yambudaf gretcasik vanikatcuyur. Mu Eugène Froment kobayar aze va sayakugal sopuyur ise ba lingexo ke Carolus-Duran ronobayar. Inafa taneafa grupena trutca tid evlon gu 1876. Tuke delafa ravera, mali toza va prantafa ksubera skuyur, kiblason va divrozara va vieleafa blira ke intafa anameda is darsaf patectoy. Bak 1887 dene Salon des Artistes Indépendants taneatomon wonayar. Batkane va Georges Seurat is Camille Pissaro is Paul Signac gorukon kakeveyer. Ban in va trutca yoltkirafa gu Tcatera lusteyer.

Luce va warzafe ckane solzartese va ukeem banvielu ksubeyer. Voxe vol ikatcuson va upakafa disukera ke Seurat, va milsarefa tamava skeuson pimtayar. Va tizafa keska ke afi albayar ise va koafiawera ke nom lidam tcaza ke widavafa koafira mo lavek ke Seine bost lujapon luzdayar. Koe mweem ke ukakevaxara va lan bask vanzilis va lo ramiruk gu kseva trasiyir ise batcoba va inafi rali katiyir. Ugda dinena gan ksubera ke solzartena uka va muxara va ukafa gedeluca mekena bas lingesik va dodelikafa tamava ( Zazda ) luxeon tukuvayar.

Konak patectoy lingeyen koe Paris ok Saint-Tropez ok Breiza ok Normanda ok London tid ke katcalon vixasa yamba : Etol koe Camaret, Biradoma koe Toulinguet uul. Luce va sizunta ke awaltara koe inyona trutca va patectoy ke Geeka ( Molt ke Saint-Tropez ) fitcon divrozayar neke va mielafe detce ( Louvre berma is Carrousel za mielon ) isu nomafe ( Domega ke Seine bost koe Herblay ) abdialbayar ise va keska ke sel ke London ( Wiks va London ) karolayar.

Dere tiyir va lingesikany va delt, ickrileson va fitc gu nik : siakrafa liota ke Signac jotikye xowase van lingen grabom ; kuranafa trituca ke Félix Fénéon munestesik ; notafa vetcoyera ke Henri-Edmond Cross vanmiae stama is zova... Yambik va katcalafa ginsa dem delt va zolonaf korobik ke warzalitevikeem al isker.

Bal 1897-1900 rekola, inafa yamba wal warzaliteva adre ebgayana is lonuyafa darejemakevafa skura va kseva stibuskar.

Bak 1895 katecton gu jonvielera koe Bruxelles dositon gu Émile Verhaeren belgaf ezlopik, Luce do Théo Van Rysselberghe ko Charleroi lapiyir aze va Borinage gola banugale rabon vonewepesa kosmayar. Drolene gan bane tame bak diretanda gire lapiyir ise bak tulon 1897 az 1899 koe Sambre krant gire jonvieleyer. Remi batyona jonvielera, va tan intaf lotanuskaf enk lingeyer ise skuyur.

Va yamba ke Constantin Meunier belgaf lingesik isu balumasik nume bak 1896 va inyon grabom ta yunkera va Ebeltagarizik kawarzer. Voxe Luce va ilkapafa disukera va Ebeltaxo al plekur, lize kobara mielcekon is afizcekon dun zo skuyur. Me edavese tie mei yastviel keve batyona stama lize orikafa brucka ke dodelikeem va listuca ke ayafa sugara tcazedad. Yambik va gijarotifa ezluca ke bate tame ve gildayar, dure remstason va gevasa disukexa ke azakiaxe lize tey is ganta is jewesa yanta va warzafa keska pu albasik va mielafa koafira firviyid. Evodason i ksevasik va po ke kevaxaks ke izga is afi to koe Ebeltaxo cugeke satoleyer. Diveon, Luce va mielafa koafira gogolayar ise va zova ektudayar, gu flifa opeluca ke norkafa is azilafa vegedura is yona ontinafa keldega vikizasa is liota ke yon kawarn tezas va zida ke azekaxo.

Arti decemda, vegedura va widavimpa va patectoy ke Paris mulon romplekuyur. Bak rumeugal, Luce va artazukareem ke Haussmann utcagadesik ta witafa widava 
al tcokeyer. Kobara kaiki Toleaf Gindugal jontikedje wan tiyid numen va abdumimakseem dikis va tamefa wonara ke 1889 azu 1900 dere di wiyir. Taneafa sarva ke widavimpa bak pereaksat ke 1900 zo taneasteyer. Batcoba anton tiyir toza ke torlera artazukatasa va Paris gu teca pradjapa remi jontika tanda.

Brostane gan disukexa ke « tuwitawesa widava », Luce va bat bifeem pokuon dizveyer. Bro enekeevik koe Italia, bro Fernand Léger porfeon, va bata kerdela ke wituca gu jontika trutca ektuyur. Va darkasaberopa is truj albayar, ise va refa artazukara mebevion pimtayar, gogolason va divefa kaatoera is cufa uka, kare litevindafa skurinda. Siakrafe gu fa ke vegedusik, vaon dun dizveyer, elimon stragason va zatca is tila is vageeem ke yona amidafa exava, is dere foalk is xeka. Afigasuteks ke bane sare nedid da tiyir sagafe gu geltruca.

Jiligase va tcokera va koblira ke warzaf firday, is djumese va pendera va seltafa milbava loon malyafa, Luce va lingera va grabomap bokayar, i va tulon Yon nukkougasik trutca oku Yon azekosik. Lingesik va witafa blira va nuyufa is ksevakirafa liteva ke stama bam levebgayar ise va prostewafa lingera koe lingexo gire tikiyir. Ta bunera va batyona loon bitonafa trutca, va tezik kudjusiyir ise kare pulotackafa nuva dem lingeyen vayaks is egas lordeks dioteyer. Tugradilana vola ke dodelik va izvafa lingeropa denfiyir.

Jotapafe, Luce va zugafa rujara ke Versailles sayakaf milk kev Paris Dotikeem tcokeyer. Kultuca ke bata disukexa va ine tcalayar ise va inafa gaderopafa viltera parmon di trumeyer. Bak 1903, arti barsanda radimi banyona bifa, va trutca divrozasa va ban forteykiraf vieleem bokayar, kan Vawila ke Paris bak alubeaksat ke 1871. I yambik wetce izvalingesik volunt vanyeyer, voxe wetce lingesik va ugalackayana izva. Gu kosik va int volunt kopakoayar, i gu alto zuvdayano moe taneaf azed ke trutca estobana ko izga is folvon kevaxaso gu ksevakiraf lentoreem ke guazafa Montmartre revava. Bata trutca tiyir maluta ke enk dem grabomap ektuyun gu zixeem ke Paris Dota, i gu don Klibura va Varlin.

Taneafa Tamavageja ve roidayar nume Luce kiblayar da va refa izva wina gan sayakik is melafokik di lingeyer. Va mallapira ke kevaliesik is dimlapira ke tildenik ik bakanik koe yona golda ke Paris rodizveyer. Trutca ke bane sare wazded da yambik va kota elimuca en al videyer. Ksevasik va sayakaf tantazukot faltaf az firnukaf wickiyir. Va trobindara ke cuga yasa is tila ke jontik gebes sayakik dere stragayar. Fandizaweyes izgon ice trist ke golda, bantan ton orikaf is elkaf yonak tigid ise tid brunaf gu xultusa afta koafisa va Paris ke Haussmann.

Kadimi geja, yambik koe Rolleboise toz grizideyer lize bak 1920 va mona urlickeyer aze va lana yamba lowiyon skuyur. Pradjapa gire zo bokayad voxen va sina loon sumuon dizveyer. Va konaka watsa ke taneafa liteva bam gire tikiyir : i va tulon tuwava kene Seine bost is kolavasik.

Luce tiyir zovdasikany. Jean Bouin tane nutikye va bata skeura al divrozar : « Setiké da bak rumeugal, ine va jin ko Giverny den Claude Monet dostayar, dure vukison keno kelda disuketeson va kotcoba anameon tigisa is zovdatason, azen sielon gavepon dimlaniyiv numen va jin moe epiteem gobureyer, ton ucomeem kotraf gu seroyki inde yoltayar ».

Ostik batyona straga vere lingeyena, va loon tenukeyen delt ton enk ektuyun gu warzalitevaf nik goloplekut. Riaf zovdaks askon gu Seurat, izgakirapaf is afikirapaf, dere krulded. Isen yunkeks tikis va arotievafa virda isu nuyevafa tid.




#Article 501: Mazedol (Alouatta seniculus) (142 words)


Mazedol (Alouatta seniculus) tir tana moukolafa katca ke Alouatta oxi vey Atelidae yasa ( Alouattinae volveyyasa ) ke PRIMATES veem ( HAPLORRHINI volveyveem, SIMIIFORMES tolvolveyveem ).

Gan Linnaeus bak 1766 taneon zo pimtayar.

Mazedol koe rijust nelkon blir. Giltis va xopo, va vultesa kaliucapa al voner ( vas 50 km-/b- ) rodezomer.

Alto tir froxafo ise va plaxapaf abrotcaf beweem dir. Ault tir abrotcaf is prantapaf kire zanudar kotviele moe radiminieem ranyar. Im tickir trelapaf is tibutaf, blakeraf moe ge is batakaf moe beweem. Mazedolye tise pwertamaf loon dam dunolya, va lukast is nyoxeem is yinaxotap sodir.

Mazedol lospon blickir ise va ruxa, i va tulon toa is imwa is geilt, is dile beza malestur. Mazedolya va tanoy oc arti ocagera vas mon 140 viel gibliar.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 3 apta ruldar :

  




#Article 502: Mbeya (203 words)


Mbeya tir widava vagetalte Tanzania. To ristus widot ke Mbeya gola tir.

Bak 1905, gola va moavavultera nekisa bak 1927 redura va kawotafa widava lize zanoxa mu gola avplekuwed. Mbeya remi englaf boniarugal kalion laumar aze kaiki volruptera is artlapira ke Tanzara kelot bak 1970-e sanda wan vonewer.

Widava moe bodafa ontinafa azekexa ontineon gu 1700 m- tigir. Anameon konaka jaka dem jontik tcullk tigid. Mbeya mefteem ( ontine vas 2818 m- ) lenteon ticeon tigir, isen geeon Poroto mefteem is Rungwe mefta va 3000 m- kactad. Vedeyaf gerd loon pokef tir Vedey Gerd ke Kitulo Azekexa, noeltaf is abicote giworan.

Nope ontine, idulota gitid zakodafa koe Mbeya. Mialukafa muvareka tir vas mon 900 dm-, i umafa tokoda ta torlera va noafa tawamidura mone widava ( irk is zaday is bilka is ola ikz- ). Abdugal mali santaneakast kali alubeaksat gitiskir ; rodugal gu lopof yankatust wali afiz is miel zo gitcalar.

Mbeya tir gamdot zolonaf gu neuk ke patecta. Widava tir vebackano remlapixo van Zambia, ont kan Tazara kelot, ont kan Tanzam Highway kotron wixafa vawa wale Dar es-Salaam is Lusaka. Ara gama ke bata vawa mal Mbeya kal Malawia star.

Severoxo dem tawafa sleda ( IATA beksa : MBI ) krulder.




#Article 503: Megenol (Balaenoptera physalus physalus) (148 words)


Megenol (Balaenoptera physalus physalus) tir tana apta ke physalus katca vey Balaenoptera oxi vey Balaenopteridae yasa ke CETACEA veem ( MYSTICETI volveyveem ).

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Evodason, pez ke bat megoldunol sotir tolksevaf : talteon ebeltaf is roneon batakaf. Bat aptaf ukeem co tir nope inafa giltira va pujera moe ronefa eliwa. Megenol ton antiik ok tolonga jadion blir.

Va tandeafa lamasa doca gitarkar : van naellavok idulugalon az witalu fentugalon sareon gu nazbalkera. Bata exulera gan dadira va sinka dere is olegara va tigira koe mana gola ta nazbalkera zo nekid.

Oc arti ocaga vas 11 aksat koblir. Arti lerdoy aksat zo ulkoyar. Megenol va adalafa mamafa sugdava divplekur, i va opagaf lor is bule is pofe bre, i va lor rogilden male konake decitmetre.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), konakara apta dere tid ke mila veyafa katca :

  




#Article 504: Megol (Balaena mysticetus) (116 words)


Megol (Balaena mysticetus), okon Nunaataf megol, tir tana katca ke Balaena oxi vey Balaenidae yasa ke CETACEA veem ( MYSTICETI volveyveem ).

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Dis va zegodafo alto, nunaataf megol dum kotar megol va torestava sodir. Inafa ukacka tir orikafa dem toloya batakafa kretsa valeve itowa is rune ault.

Lumapafa gariza sotir talgiskafa voxe va mon 300 nolakiraf toaz bene kot kril sodir, i va xudoga kane va lava espar ise va malestun spolk kagir. Kota gulalumafa xudoga rotir vas abrotce vas 4.50 m-.

Pezolk ke nunaataf megol tice taka sotigid kane arti kot tolsanoy verast in pezidar.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.




#Article 505: Megudol (Delphinapterus leucas) (115 words)


Megudol (Delphinapterus leucas) tir tana katca ke Delphinapterus oxi vey Monodontidae yasa ke CETACEA veem ( ODONTOCETI volveyveem ).

Gan Pallas bak 1776 taneon zo pimtayar.

Megudol, i katca kosayafa gu yaburol, va lotrelaf pezay vols torestava sodir. Jotaf sulem sotir tanon orikalukoptaf ok kretsakiraf. Milgik va loon aftafa uka sodir, i va kseva riwa batakafa, batdume bata katca gu batakaf yaburol oku megol dile zo yoltar.

Ara kira askir da gu birafa natconga dere ikayoltar kire ton ermitara ik bresitolieinda ik felku ik iptoka grumamrogdar.

Fura va inafo tuwavafo irubaxo is durulafa tcabanera ke ayik jupad da megudol tir griawisa katca.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.

 




#Article 506: Merkuri Vagin (319 words)


Merkuri Vagin ( rossiavon Меркурий Вагин ), xonukeyes bak 1712, tiyir rossiaf vestasik va Arktika.

Titi XVIII-eafa decemda, Gagarin bowesik va Sibira va staksera va brinuga ko Arktika welfa ta kosmara is vestara va warzafa ewala co tisa kulafa gu myot pu bowesik ke Yakutsk dirgayar. Va giva vas kosmara moni 1690 va ewala gan lane Maksim Muxoplyov dere djugruyeyer. Bantan bak 1711 va Merkuri Vagin wetce okilik ke brinuga kiblayar, i va kazakik ke Verxoyansk.

Bak muvugal ke 1711, Vagin va lospa dem 10 kazakik mal Yakutsk kal Ust-Yansk gadeyer. Lizukaf irubasik bazeyed da konaka ewala lente Svyatoy Nos evilma tigiyid. Va bata evilma az Yana ceda artlakiyid, azon moo opruk kal Lyaxov tursia remlakiyid. 

Lospa ke Vagin dere tiyir dem Yakov Permyakov kazakik, i dem totasik kosmayas va tana Bear ewala az artlakiyis kan vakolaf impadimot va Bolcoy Lyaxov.

Brinuga ke Vagin va biropruk kan vakolaf impadimot dere artlakiyir. Moe Bolcoy Lyaxov ewala, va sumeon Mali Lyaxov gee lentefa krimta kozwiyir.

Arbe uma sinka, Vagin gu wilufa dimlakira van tadava zo vebayar. Lospa va idulugal koe xo wale artexo ke Xromy bost is Svyatoy Nos tiskir kiren kelda van Ust-Yansk tiyir merotis golde jontika uzda isu weda. Voxen pemaxo nijeyer rotafo is megalafo. Lavada tiyir eipkirafa numen brinugik siputepeyed. Ise radimi goyolafa divlamara dere aeleyed nume va impadimotaf vakoleem gonaytayad. Damo batcoba, Vagin va warzafa vestasa yawara va Lyaxov tursia tori diretanda djukuraskiyir. Arak ke kazakikeem ke brinuga levlikeyer aze tarleyer numen Vagin is Permyakov di zo aytayad.

Artlanison va Ust-Yansk, pisonasik dakteyed da kot gracik al aelawalkeyed voxe me zo foliyid. Koe flint ke Yakutsk va gomilara welidayad. Toloy bat kazakik sanegon di zo vrayayad ; kotar zo ustapayad aze krimton ic Oxotsk bira zo divstakseyed.

Kosmara ke Vagin banugale me zo kagrupeyer numen ewala ke tursia jontikedje wan tiyid yoltiskafa. To vamoion lano xocko valente Yakuta is koe Lyaxov tursia gu inaf yolt zo askiyid.




#Article 507: Miafizestura (trutca ke Caillebotte) (248 words)


Miafizestura ( francavon Le déjeuner ) tir trutca , i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1876.

Bata trutca koe korikaf dotay re ( 2018 ) tigir.

Va estusa nakila koe estuxo ke kodia ke Caillebotte yasa keve 77-e ke Miromesnil vawila kaatoer. Bata mona re mea krulder.

Tigid : Martial Caillebotte weltikya ( 1819-1872 ) gadikya ke lingesik, zanivamba gan kwokilik ; roneon René Caillebotte ( 1851-1876 ) berikye ke Gustave. Bantan koe ara trutca ke berye miltandon zo kaatoer ( Yikye keve dilk ) ; waroldon laizon mulufter.

Caillebotte weltikya ware sugawalkar kiren yasagadikye, i trigaf arientusik volmiv vegeduyuse bak 1863 va bata mona, teni 1874 mulufteyer. Litera ke bata nakila tir rusagafa dum glastaf zikexeem ke estuxo. Lan yambamalyopasik batinde al suter : « Koe bata trutca, Caillebotte va dratcesa wira va glastafa blira bilder. Olkoba gu relingera ke divefa tamava kan gamiaf storn pakon riyus va dilk trumon zo konendar. Azega kum vapta meplodason zo tienduyur. Alpoz tir amlitaf num nekis va satolena antinda isen vewukxa do bata ilblisa yasa nuguyud ».

Norluca ke yambik kan gentimapafa wira jupar da va bata nakila paket, is kan vlardafa razeka keve taneafa azenta, rotir tela ke lingesik. Afi va dilk remustir isen kev vewukxa tcazar solve koredik kevafizon tigid. Buneks kan ivamu is ivamuacku is bargentim ke dilk ton iluta zirser.

Watsa va oxifa nakila va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 508: Michelangelo Merisi da Caravaggio (474 words)


Michelangelo Merisi ( okon Caravaggio ) koe Milano bak 1571 koblir. Inaf yambayolt tir vey Caravaggio dotama poke Bergamo ( Lombardia gola valente Italia ) lize va rumeugal tiskiyir. Gadikye wetce gelusik is kijasik is vegeduropik is pofesik ke jiomik ke Caravaggio kobayar. Bak 1584 wetce tavenik va lingexo ke Simone Peterzano milanof lingesik ( 1540-1596 ) denfir lize balemdon di zavzagir. Azon va Caravaggio dimlanir aze ko Roma bak 1592 mallanir. Koe bata widava va figafa blira star, kobason zanon gu lingesik dum Giuseppe Cesari ( 1568-1640 ) winugik ke papik. Va nakilafa trutca dum Sardikye dem kita dem ilt ( 1593 ) is Lexusik ( 1595 ).

Katcalayano gan Francesco Maria Borbone del Monte etik ( 1549-1626 ) lusteyes va Liwusik, Caravaggio mali 1597 koe Madama Berma koe Roma irubar. Bat gijarotif rojusik jupar da Caravaggio va trutca gan gertikeem ta zikera va alkafa kolna mbi jafar : Awalkodayura ke Matteo tumtikye ( 1599 ) is Deweldura ke Paolo tumtikye. Bata tuwarzapasa trutca vangluyasa va lizira is izga is afi di zo katcalapad. Voxen Caravaggio tir ralif gu tarlesik tizaf is motcas. Arieton gu lida is gomil zo askoar nume konakviele koe flint ok ropexe jonvieler.

Soe inafa lingesa norluca zo torigir. Inafa sposuca va kimeem ke Roma kaikstir aze va kotafa Italia kostir. Inafa geltreva dile tizafa ( tulon Giuditta bastakasa va Oloferne, 1598 ) va yon siakrik iku rapalafamik glar numen jontika inafa trutca zo vewad.

Tizafi rali ke Caravaggio va blira di romplekur. Bak 1606, bal rwama is doalie, va Ranuccio Tomassoni aykar, i va okilik ke ervolita ke revava. Xonukalanzayano, div Roma bak 1607 otcer. Bam va krabesa blira bokar : Napoli az Malta az Sicilia az gire Napoli. Dun linger ise va yon grot warzer. Bak 1610 zo givar da papik djuprogrigaker numen gorar da ko Roma di dimlapir. Koe Palo soktar voxen zo soper aze zo koflintar. Arti konak viel zo tunuyar voxen tota mea tigir. Ino gorar da kal Roma di lanir. Voxen artlanison va Porto Ercole ve akoler aze ba 18/07/1610 koe bata widavama mulufter, tison anton bar-san-anyustdafo.

Caravaggio tir tan zolonaf tuwarzasik ke bane sare. Inafa lingerinda gu wifreva joackar nume van gijarotifa geltreva is dalafa listopafa towara va int vodjur.

Do Caravaggio, turietavana kaatoera zo jovled. Ino va ayaf tezik ke sanef martig kiblar, is dace jontikviele va levblisik : tresenik ok wipitesik ok nudarumeik. Ayafo alto tir tuwavakorafo tudenaso va relteem, tulon koe Awalkodayura ke Matteo tumtikye  is Davide dem taka ke Golia . Katalikevafa uja, lapedrasa va swava kev Protestant lizor vanyer vebasa : lanyona trutca zo vewad kire glad, jontikara zo kevnaled.

Caravaggio va kevaxara ke afi is orika vefapar, i va listopafa tuwarzarapa katrasitina koe elpatopa is afigasuteropa bak XX-eafa decemda. Keve orikaf ludev, dalafa nakila ton kaatoexo kan momimasiki zo koafir, numen batcoba va afiorikafa kevaxara tugijapar.




#Article 509: Miguel de Cervantes (306 words)


Miguel de Cervantes Saavedra koe Alcalá de Henares (lentrone Madrid) bak 1547 koblir. Nazbeik ke wawaf selaropik ise levgas va krabesa blira ke gadikye, va vertafa vayara me tiskir. Soe va Alcala kotla azu Salamanca nunobar.

Beliraskeus, tir mivraves. Moni 1568 va yon taneaf blok suter, icde awalkera ke Elisabeth de Valois, i ke toleaf kurenik ke Felipe II gazik ke Espana. Voxen vazafa yawara anton tid, ise Cervantes koe ervoeba taneon ektuwer. Bak 1569, koe Roma va yasapa joawesa va Papik kozanir. Va Italia exuler ise, belison va yon pulukaf is milugalaf italiaf suterusik, va suterotafa ravera tukotrar. Bak 1571 va Lepante totameld kev turkik paker, viele va taltenuba drasur, nume va nubiskik ke Lepante toriyolt di zilur. Arti balemda, dimlapison va Espana, Cervantes gan yon tcordik ke Barbaria (Lentefa Afrika) zo gulder aze ko Aljazaira gralometenon zo star, keson da kev inafa tunuyara paxay di zo doder. Batinde alubdon zavzar flintaf.

Wali 1582 is 1585 va sutera nelkon ektudar. Ton mefolisa kaliuca, va yona ezla isu drunta dana riwe kota kotvielon al griawid bam warzer. Tuke La Galatea tawadayberpot tugrupenawer, beka kan bruxa meblison. Bak 1584 kurer. Lanugale koaykakik, gan rictaga luxe erbabutcara zo uculer nume konakviele zo koflintar.

Koe Sevilla az Madrid, fordon is olon jadion remblir, voxen batcoba va kulaf ugot pu intafa suterotafa norluca dafur. Bak 1605 taneafa pakava ke El Ingenioso Hidalgo Don Quijote de la Mancha awir ise va kiewatcapa seotar, voxe golde baroya tcordafa piskura kodoleyena koe Madrid arti toloya saftama moi awira ke xanto pu in munestenser.

Bak 1615 in va toleafa pakava ke Don Quijote sanegar, kaiki toloy ar suterot, Novelas ejemplares (1613) is El viaje del Parnaso (1614). Adim, arti balemda levi awalkera, va Los trabajos de Persiles y Sigismunda ironokaf berpot, va tacukaf is purdaf berpot ke okolervolia, tenur. Ba 23/04/1616 koe Madrid awalker.




#Article 510: Mindegol (Bradypus variegatus) (109 words)


Mindegol (Bradypus variegatus) tir tana katca ke Bradypus oxi vey Bradypodidae yasa ke PILOSA veem ( FOLIVORA volveyveem ).

Gan Schinz bak 1825 taneon zo pimtayar.

Mindegol va anamkafa taka is abrotcaf beweem dem otsaf kotceem sodir, i dem kotca milapafa gu demi novesa va rumkanyera bene aalgama ton titafa taka. Inaf im sotir vackaf is bramon iksantunaf male jivot kale ge ta tufakara va divtraspura ke muva jontikviele dilizesa koe anameda.

Tir aulackaf sulem ise viapon soliziwer. Bak muvugal, im ke mindegol tukusawemer kire gu wugila kum pinapafi kusafi vebdi zo besar.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca vas 15 apta ruldar :

  




#Article 511: Mispodunol (Apterygiformes) (104 words)


Mispodunol (Apterygiformes) tir tan veem ke Aves ( zverieem ) pula. Gan Haeckel bak 1866 taneon zo pimtayar.

Bat veem tir dem tanoya yasa isen bata yasa dem dere tanoyi oxi, i dem oxi dem aluboya mispofa katca.

Bat mielaf is aultiskaf sulem dere va abrotcaf gemaf oral is ruxeem milaf gu myot sodid.

Ato ko fe koe tawa zo daykad aze remi mon toloy aksat gan zveriye zo gicwad, gan zveriye gestuse is nendase va oceem.

Bati zveri va broza is cabiala is bezatoka loote somalestud.

Sedme vuestesa pulara ke Walvedeyafa Zveriopafa Aba ( 2.2 siatos, 2009 ), bat veem tir tanyasaf :




#Article 512: Mivdelt lente rigotc (trutca ke Caillebotte) (276 words)


Mivdelt lente rigotc ( francavon Autoportrait au chevalet ) tir trutca , i puntalingeks keve stama skuyun gan Gustave Caillebotte francaf lingesik bak 1880.

Bata trutca koe korikaf dotay re ( 2018 ) tigir.

Bat mivdelt koe lingexo ke 31-e ke Haussmann bedom zo skuyur lize Gustave Caillebotte su kosokeyer ise va jontika trutca doykayar.

Caillebotte tiyir ageltaf fukorlasik is dotayesik. Va litevaf nik bristuyur lusteson va inyona trutca. Va taneafa ba 24/03/1875 bal botcozara koe Hôtel Drouot lusteyer.

Va Sirta koe Galette sukarn ( Bal du Moulin de la Galette ) trutca ke Renoir doykana gan Caillebotte koe lingexo keve kadimefa azenta ke bat mivdelt katrasit. Caillebotte remi blira va grabom ke Renoir aze ba awalkera bak 1894 pu francafa soka iskemayar. Aryona trutca bene rebava kimbad da Caillebotte va litevaf nik pomayar lusteson va sinyon grabom.

Batkane Gustave Caillebotte wetce lingesik is dere yambafamik koe bat grabom belcon awir. Bata trutca bal Kabdunedira va litevik ke 1879 zo atoer.

Koe bat lingeks, Gustave Caillebotte va int reme elza tcazesa va intafa ewava is tela ke Sirta koe Galette sukarn kadimeon tigisa kaatoer. Numen inaf delt is dere kadimef lingeks oye favera va elza zo tukevolad. Ladavagisa yikya ke Moulin de la Galette trutca talton batlize rwoder, voldum ronon lentuon wison. Caillebotte va lokiewaf rumeugalaf nik Richard Gallo ( tigiso koe icle peroya trutca ke Caillebotte ) nimatsoason beliso moe saxatca. Sedme Marie Berhaut yambizvopik, bantan poke oga ke Caillebotte berikeem keve Haussmann bedom irubayar ise tiyir tolpozilisikany radimi awalkera ke sinafa gadikya bak 1878.

Watsa va mivdelt va Gustave Caillebotte remi trelafa klepa koswavayar. Ine va konaka trutca oku siatos lingeyer. Tulon grupet :




#Article 513: Mixail Coloxov (245 words)


Михаил Александрович Шолохов ( rossiavon )

Mixail Aleksandrovitc Coloxov tir sovietaf rossiavaf suterotik. Bak 1965 va Nobel Suterotafo Poradro zilukur. Strabon tir sutesik va Don Diliodaf Bost.

Mixail Coloxov koe Krujinin wida poke Vecenskaya ke Don gola koblir. Bak 1918 golde Wideytageja zomesa va Don gola va vayara gotutenar. Ko Kerafa Ervolia vilter aze va kevaliera va yon ironokaf blay ke Batakafa Ervolia paker.

Bak 1922, viele debala dimon tir vumeltafa, ko Moskva divsoker, lize va yona gedrafa exavama funter : va buresik az kijasik az patopik. Va yona fruga va sutesikafa tazukara dere tcoker nume koe konaka fela  va yon taneaf berpotam sanegar.

Bak 1928, Mixail Coloxov va taneaf dov ke vanpitis nelkaf suterot ( Тихий Дон - Tixi Don - Don Diliodaf Bost ). Balemeaf dov va 1940 ta piskura di goker.

Bak 1932 Mixail Coloxov va Doevafo Pako ke Sovietafa Tanara yoter nume batvielu di zo porapar ise wetce winugaf suterotik ke vertuma di zo atoer. Bak 1937 vanmia Ilamaf Soviet Viley zo libur, titir bewik ke Istefa Neda ke DPST is bewik ke Opaf Cultim ke TSSS is taneagadesik ke Tanara dem sovietaf suterotik, is wasik va konako poradro.

Bak 1932 va sanegara va toleafa berpotafa doca bokar. Vergumveltkirafa gu Поднятая целина ( Podnyataya tselina - Wasarnaxo ), in va tudoara va tawamiduxoeem ke Don gola mali 1930 pwader.

Kaikion, in va konak berpotam anton suter. Tan, Судьба человека ( Sudba tceloveka - Bali ke ayik, 1957 ) vanpir kiewatcaf elpat.




#Article 514: Mixail Staduxin (474 words)


Mixail Staduxin ( rossiavon Михаил Васильевич Стадухин ), awalkeyes bak 1666 tiyir rossiaf vestasik. Va valentronexo ke Sibira kosmayar ise tiyir tan taneaf koyasik artlaniyis va Kolima bost isu Anadir isu Penjina is dere va lentefa krimta ke Oxotsk Bira.

Tiyir nuyaf tawadayik isu kazasik, xantaf gu wida kene Pinega kuksa koe valentefa Arxangelsk winka ke Rossia. Moni 1633 kene Lena bost iste Sibira tigiyir.

Bak 1641 va brinuga van tana kovoa ke Indigirka bost dirgar, i van Emolkon kuksa inton yoltana. Bat yolt co rotir arapeniks ke yolt ke tana wida ke gola ( Oymyakon ), mantode Staduxin ron Sibira al illaniyir. Radimi konaka tanda, Semyon Dejnyov va mila joya di moolaniyir aze va tela loon ronefa evilma ke Sibira di artlaniyir, i evilma fure vuesteyena vey inaf yolt. 

Larde Staduxin va dilk myoxakiraf sulem trasir ise va patectolafa plabuca kakever, pune va vegedura va toloya wilttota gorar aze va Indigirka bost kal bira do dositikeem vatitlapir. Banlizu sin van Kolima bost ronlapid aze va fentugalafo pemaxo exoned, ape poke Srednekolimsk wida. Kolima gola nijur  tan lokulaf seg ke Sibira dem myotaf sulem.

Bak 1645 Staduxin dem yulteem dem bruntolxa ko Yakutsk dimlanir. Bak 1647 gin mallapir, aykatason va gola rone Kolima bost kene Pogutca kuksa lev rossiafa ricuma lize Tcuktci sane blir. Nope mutacek va fentugal kene Yana bost gotiskir. Bak imwugal ke diretanda, va Indigirka bost kan impadimot artlakir lize va tota vegedur aze kal Kolima bost totar. Banlize zo givar da Semyon Dejnyov va Pogutca kuksa ixam al artlapir. Bat pereaksat ke 1649, kan toloya tota do bar-sanoy dositik va brinuga ke Dejnyov radimelapir. Tana tota kev raporka seluwer. Levaykat da Staduxin is lospik va Tcaun ceda oku Koliutcinskaya azon artlapid.

Nope gracira va uma eksa is wavduca ke totara is plabafa linulara ke patectolikeem, Staduxin dim Kolima lapir.

Radimion va Dejnyov kene Anadir bost kevlapir. Diretandon, sin belcon mallapid, ta vestara is grupera va lizukafa Yukagir sanelia is kabelcara va giva is myot koe batyona gola.

Bak toleaksat ke 1651 oku bareaksat, Staduxin va gefa brinuga kogader aze va Penjina bost artlapir. Bak idulugal va tota vegedur aze kene lentefa krimta ke Oxotsk bira totar, aze va artexo ke Gijiga bost kosmar lize fentugalur. Bak fentugal ke 1652 va Yana bost mone noelafa Magadan widava artlapir aze kal Taui ceda koe Oxotsk Bira dakir.

Bak 1657 Staduxin va Oxotsk gin lapir, az ko Yakutsk bak 1659. Ko Moskva wetce redakik tere dimlakir liz va warzot icde warzafa patecta vanburer, i va patecta lize bresitol is beretraf rupol dis va gulafe gije blid. Voxen tel lodulapaf sulem sedme in tiyir merikol dis va myot anton dowin gu tel ke ebeltaf bresitol. Koe Moskva bak 1666 awalker.

Klita ta exonera va tegira ke Staduxin wali 1651 is 1657 gracad. Va Kamtcatka rotir al vestar voxen mek kiewaskaf izvaf valdig vaon slamecker.



#Article 515: Mochica araya (788 words)


Mochica  araya tir tan lozolonaf savsavaf seltay ke Andes golapa. Vanbliyisa koe Moche krant isu Chicama koe refa Perua, kene lentefa krimta ke patecta wali I-eafa decemda isu VIII-eafa vonewer.

Beka Mochica sane va mek suteyen valdig al isker, pune blisa ewava ke inaf seltay tuke trocadayafa zikexa isu rebavafa di mobliyir. Ostik yona glupafa relida is naboxa is dere nakila va ayikafa vikeara va min icde bata araya cenkad. Bat seltay tiyir dem grustapan selt vas pulabolk benaykayar.

Mochica selt gan vamoefa pula tadlefa gu yon gertik isu gejik zo gadeyer ise vas kobara ke yambudikeem is tawamidusik benaykayar. Ana widava ke bata araya tiyir yoltkirafa gu Moche. Banlizu Mochica gejuse sane va yona lodaxafa sanelia blisa koe vema toz olgalicuyur ise va taneafo gazaxopo ke Perua exoneyer. Pelavon gu seltay ( wali 200 is 600 RGJ ), Mochica widava ken idulafa is rodafa krimta vas 350 km- grianamplekuweyed.

Mochica saneik va irk is xot is aryona ruxa miduyud. Sisteson va taya, va yon tawaf lavanarilt vegeduyud, konariltason va andesafa voama ko birtaf andus bolk. Konakban lavanarilt ostik reugale wan zo malsaved. Manlize gurafa krimpa va tawamidura tuwavdayad, pune Mochica saneik va tawetc laumas va romidun welmot vegeduyud. Bata noalafa tawamidusa nuva noveyed da sinafo tawavo ken krimta di tumantaweyer, voxen larde meke istefe bowere, pune kot voaxof krant va mivvexafi seltafi koeti tazukayar.

Widava tiyid dem gobapa is azekepaitafa relida. Rebaveem ke relida tiyir kum tawotafa norka kseayana sotre vwa. Iatason va norka, kuritca is lava gu gatelanon nugapeyena bapla zo aotceyer. Bata aotcaca koe intafa xuta di zo cupayar aze gan awalt zo turodayar.

Lowoesa relida ke Moche tid Awalt relida ( Huaca del Sol ) is Tael relida ( Huaca de la Luna ). Awalt relida tiyir tele logijafe dre kum tawot ke abdieuropafa Amerika. Gu loon 140 celemoya turodayana norka zo kolnayar ise re tir ekwafa gu lum vas 340 x 160 m- is ontinafa vas loon 40 m-.

Xanton tiyir gijapafa voxen krileem gan muta is jwatcabanesik zo kidayar. Tite batakafa ventapa Tael relida tisa vas lopinaf lum lenteon vanmadawer ; lekeon inaf azekos va konak kuk isu bonta giskiyir. Lopinafa relida kene dokotafa lentefa krimta vanmadaweyed.

Mochica saneik va nelkafa sanegafa kolna gu zultaf rebavaf lingeks al yunked. Jontik va gejafa tcedera ton moxinafa nakila volasa va gralomera va ebidunik az bastakara namidad. Lana nakila lingeyena keve trocadayxa va ebidunik vikeayan mu lorik dere volad, i lorik demumason kices is debanyes moe uskej tice relida.

Wale bata toloya dopewa ke wid, goba ( plaza ) va awalkikxo zanudayar, isen naboxa batlize is arlize kosmayana va ardilapaf selt razdad. Naboxa ke Jiomik ke Sipán tigisa valente Perua koe Lambayeque gola tid noeltaf zolonaf rawopaf kosmaks. Bak 1987 joxason va bata jonvwafa naboxa evlon gu mon 300 RGJ, rawopik va vask dem caxaf firviks vrutas va gulafa kuluca ke Moche gadesa pula kosmayad.

Toloya naboxa tiyid ke lizukaf korobik. Kot awalkik senyeson moe ge al kotawayar ise va ilamtafa kruja diskiyir ise tiyir dem moavafa roga isu dilgavafa don tulon oblakafa ingaxa isu pezafa is mak is flek is astak. Va vikleayan zanisik dere zo trasiyid, i va yone ayikye isu ayikya.

Trocadayaf trig isu tirac koe naboxa dere zo kotawayad nume va tciamafa giva icde blirinda ke bate sane dafud. Jontikote warzeyen kan cupasiki, keraf is batakaf trig va tazuk ke ayafa taka ok ayafa ik oretlafa vola ok sulem ok kaday ok zveri ok ruxa ok alkafa nakila ok xe vanikatcud. Mochica trocaday tir kotgrupafa gu geltrevafa pinta ise va konak lolistaf balumaks ke izva ke trocaday al warzer. Jontik trig tid lingeyen gu blizesa nakila yunkesa va migafa ok vieleafa blira dem gejik do daginik ik ayafa vikeara ik tcabanera ok layera. Bat fum burkon pokiraf askid da Mochica trocadayxa tid garifa yambaxa is yartes vrutaks va bata araya.

Atitsura ke Mochica araya vas wana dem tuwavafe egale ape daner. Rodcekap bak VI-eafa decemda az tizaf ruftacek arti tanoya decemda is kentacekap is bixedacek dilizeyed, i egale rawayase va taya abdion bodafa. Isen ostik Mochica sane gan vegungafe Huari kioxafe sane tere zo dilfuyur aze zo ceneyer.

Moava valente Perua aultoveckeyer numen Mochica saneik tiyid fitckiraf rogopik. Va karafa moava oku vangluyana gu lut ik dilgava ik ara yanta nyofayad, myelgason ta malseotara va tigaf toaz kane va tazuk gaboteyed. Lut is iyekot ta iara va ervo is xekacka zo malsaveyed solve moava is dilgava gu roga is migaxa zo artazukayad. Cuga moava moavabuxuson koe kuksa ke ontinafa azekexa zo malseotayar, kan rontafa is uulafa peya griaskisa is empasa va tawaki flanceteni koe intaf dambaf azekot. Koe lanyona gola, lird zo suxayad ise va istorafa litca zomeyed lizu moava zo divokseyer. Dilgavaf kawot isu lutaf koe kuritcafe cade zo kastayad.




#Article 516: Moe vawa (suterot) (625 words)


Sal Paradise, i jotaf kotilk is bodorkaf suterotik blis dene ziavikya koe New Jersey, va koyaka klokar. Va divulaf korik kou Talteka rungruper, i va Dean Moriarty. Sin va zazda ke New York belcon dun nobapad, trakopuson ise va kevlapira koe Denver xialad.

Bak pereaksat ke 1947, dem anton 50 dollar talolk koe ucom, Sal mo vawa mallapir. Inafa taneafa koyara tir rodja, voxe mali direviel gire mallapir, elvackaf da va Denver di soktar lize nik va in ked. Va Chicago moolapir lize gan be-bop stute zo skebur, aze gan genik az bonolsusik az avlotcaf kobasik is midusik silukon zo vajar.

Koe Denver, Sal dene Chad nik az koe sivakafa kraba ke gadikeem ke Tim Gray nik jonvieler.

Carlo Marx nik ( jotaf aroaf kotlik ) sumepulvir enide in di kevlanir. Koe fukot, va Dean is Carlo katrasir. Ban sin gibevirtud : « va kotcoba koswavasa purackon is cugote kalgoled », pomapanon gan puiltafa dororinda. Bara is konakar nik gibekapud ise dun flided.

Radimi trubara koe Central City kawodafa savsafa widava, Sal va widava djukubulur ( nume va Rita Betencourt jovler, i va « opelafa is purafa » yikya abicedje skedegayana, aze ko San Francisco mallapir.

Sal va Remi Boncoeur nik blis is kobas koe widava wetce ardialpomasik katrasir. Kliwur ise va fada gibedulir ise va nios ta Hollywood dun grincur ; gan dositikya ke Remy zo karolajar. Do nik tere soe kobar. Sin va jandexojo kotrafo gu ugaloraf birelik eninted, voxe doon djuprogulid lodame gonenintedad. Nope ligundawesa anama dene Remi, Sal djukumallanir milinde al artlanir : mielon rem dilk.

Koe diremuk van Los Angeles, Sal va Terry listafa mexikikya duxiber. Sin va toloya safta belcon tiskid. Va kobara koe Hollywood giopon latrasid, keno vawa is koe vawagida krabed aze dene yasa ke Terry koe Sabinal abicedje jonvieled.

Sal vanpir kiltayestasik ise va lana milbava nutrasir. Voxen moi bocafa renara, Terry is in va sint batcemeson bulud. Sal gin koyar. Do droles gondulesik lanedje keldur (« Utsala ke Susquehanna »), va orikafa govituca ke Roneka remi izvugal kobrar, aze den ziavya dimlanir.

Dean va Sal dene inafe berikye koe Virginia vebidur. Dean ( tuoviskaweckes ) va kurenik is nazbeya is kobara levgon ve buluyur. Va direm al luster aze va Marylou savsafa dawarikya nume va patecta doon re exuler. Ed Dunkel, i rumeugalafe nikye, dere divvawase va warzafa kurenya va sin dositar. Daavafa lospa va divsokera ke berye ke Sal skur, aze ko New York dimlapir.

Radimi jonvielerama tcalana gu konaka grijura isu jazz dolpa is data ilamota, sin van New Orleans mallapid lize gan Old Bull Lee zo ked, i gan arayakiraf warlusik viban gan mala. Arti konak gruspes mielcek, gildad da me rozavzagid. Dean is Marylou is Sal gin mallapid.

Kaliapon remlapison va Texas az California, Dean va mefakaf rumeugal do ruyatakolese gadikye trakodur. Ise gu kot gondulesik va bane ine fopilkomodar. Koe San Francisco edje sin va erba mea dadid, pune Dean levgon gorar da jovler kire katrasitison va Camille kurenya mallapir.
Sal is Marylou konakedje belcon zavzagid, azen inu silukon bulur. Sal, piraf is aelepes, va Camille is Dean vanpiyis burmadolesik katrasir. Sin va trubaranya belcon tiskid aze va sint gire divgid, trakuson da direfa wira mevielu titir. 

Ba imwugal ke 1947, Sal ko Denver dimlapir voxe va metel di kakever nume filtewer. Daletoe anton tir « batakikaf basbidganik ». Ko San Francisco lapir lize Dean va gadikyefa yorda ksubejer : va « yelada » ( i va marijuana puilt ) vikizer eke tuoviskawer ise va Camille dure mijene gu Marylou dun vuder. Toloy « aytcuyus pumkik ke miel ke Talteka » va koyara ko Italia, kan erba sure malseotayana gan Sal ika sanegara va lana neva, bam abdumimad. Arti konak sielcek do yon savsaf nik, tola van New York dimlapir.




#Article 517: Mona koe aala (trutca ke Thomas Cole) (113 words)


Mona koe aala ( englavon Home in the Woods ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Thomas Cole amerikaf lingesik bak 1847.

Bata trutca koe Reynolda House Museum of American Art koe Winston-Salem (Tanarasokeem) re ( 2018 ) tigir.

Koe ketafa tuwava, yasa ke sare ke olgalicura va Talteka va intamona al vegedur, malsaveson va tuwavaf rob. Lidafa staksa tir tigisa. « Koe mona koe aala, apkaks ke kufta mo taneaf azed zo tudenad. Yambik va seg aname wico re aaliskaf is vilundenaf gu muka digina gan yasa, gu ketafa meftava keve toleaf azed kevupur. Va wisik nuwalzer : ede korik jontikote artlakitid, pune bato xo batvieli gukaraweyeso di griawitid. » 




#Article 518: Mons-en-Pévèle meld (1304) (trutca ke Charles-Philippe Larivière) (118 words)


Mons-en-Pévèle meld (1304) ( francavon Bataille de Mons-en-Pévèle, 18 août 1304 ) tir trutcapa lumkirafa gu 465 × 543 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan Charles-Philippe Larivière francaf lingesik bak 1841.

Bata trutca koe Meld Ginsa ke Izvatcila ke Franca re ( 2018 ) tigir, i koe ginsa moe taneaf vegem ke geef berk ke Versailles Lamone ( Franca ).

Meld ginsa va 33 trutca icde zolonaf meld ke francafa izva is dere 86 java va francaf sersik lyumason xonukeyes isu sayakik wonar. Atoena rekola mali 406 ( Tolbiac Meld ) kali 1809 ( cenera ke Napoléon I ) dilizer.

Bata trutca nope ariekafa jafara ta koinkera koe bata ginsa zo lingeyer. Va 35-e runda re kereler.




#Article 519: Muhu (133 words)


Muhu tir tana ewala ke Moonsund tursia tigisa koe Balta Bira, vatalte Eestia, getalte Saaremaa ewala is wale bana ewala is tadavafa krimta. Tir tela bareafa logijafa ewala ke patecta.

Do pokefa Kesselaid ewalama isu Viirelaid isu Võilaid isu Suurlaid, va Muhu tawadayafa dota tadler.

Suur väin vedil va ewala gu tadava solparsar, isen Väike väin tel gu Saaremaa. Muhu tir gluyakirafu gu Saaremaa kan vawa is kevba, solve ferry tota va vansara va tadava mal Kuivastu moltam nover.

Ewala bak 1227 kev eestiaf zolkevaf irubasik gan Schwertbrüderorden germanaf ujaveem zo levrotiyir.

Azon ewala gan Danmarka ( 1583-1645 ) az Sveriga ( 1645-1721 ) az Rossia ( 1721-1917 ) zo digiyir. Re tir ki ke volruptesa Eestia.

Nelkafa wida ke ewala tid Liiva ( widot ) is Kuivastu ( molt ) is Koguva.




#Article 520: Multatuli (187 words)


Multatuli ( winugon yoltkiraf gu Eduard Douwes Dekker ).

Multatuli tir nederlandaf arotievaf suterotik, kobliyis koe Amsterdam ba 02/03/1820 az awalkeyes koe Ingelheim am Rhein ( Germana ) ba 19/02/1877. Nope Max Havelaar aktomberpot nelkon zo gruper.

Inaf ikayolt tir vey latinavaf muxaks : multa tuli (  tcizapayá  ).

Flibik remi san-anyustda koe Nederlandafa India boniaxo, Eduard Douwes Dekker bak 1856 va play ke ikabowesik va Lebak gola ( Java ewala ) griflir, kevienon gan diweda balikena pu patectolikeem, aze toz suterotur, rankeson va boniareva is lidaroti is abdimalyeks.

Max Havelaar berpot bak 1860 zo sanegar. Kro koe Nederlanda tauleper kiren bat riwe mivizvaf berpot tir taneaf rankes va volmalyaf skapabolk anzas va mon bar-san-celemoy Java saneik. Kan Max Havelaar, Multatuli va lyumara ke tumulan enelogasik kev ristara va tawadayikeem ke direfa Indonesia pwader.

Koe toleafa piskura ( 1875 ), va straga is tuelimara loplekur ise kan taneaf ilkom muxar. Douwes Dekker dere tir sutesik va yon klecaf grabom isu aktom isu wadja isu funey is abicar berpot.

Max Havelaar walvedeyafa gesia ta abduaskira va miltekafa kaza va vergumvelt ke berpot al narar ise wetce kazatcala saver.




#Article 521: Mungo Park (343 words)


Mungo Park ( 1771-1806 ) ~ Skotaf vestasik va Afrika

Ba 10/09/1771 koe Fowlshiels koe Skota Mungo Park kobliyir. Abdi selaropafa vayara, vanpiyir nubaroperopik. Koyaraskeus, vanpiyir baltanaf ta kosmara va klita ke Niger kuksa.

Mungo Park va trenara va vestara ke Houghton drageyer. Va koyara tandon egayar aze ba 22/05/1795 va Engla mallapiyir. Ba 21/06/1795 va Gambia kuksa art kallapir aze kal Pisania kazafo xo va kuksa titlapiyir. Va abica xofa afoka raveyer aze bak 12-aksat 1795 koo gola va koyara di tozuyur.

Va Senegal kuksa remlaniyir aze va Mule gola az Bondu gola az Kaarta gola worayar. Gan yon maurik zo sopeyer aze balemaksaton di tiyir flintaf lize wetce levetirik gan Ali sinaf okilik zo askipeyer.

Tere va otcera kiewaskir. Tison antaf, gelanir ise va mano kusto abrotcion koolanir. Arti baroya safta, noon enmejeson is aelepeson is siputnakenon, va Segou widava tere artlanir lize va Niger kuksa taneon wir.

In vofar da Niger kuksa vion ronon traspur. Tison volkeaf ta kosmara va kuksaxo, va mon 110 km kenlanir. Wori puskewer ise tir akolaf maneke da va dimlanira va Segou di gorar. Vexe zdarion walzeyenon gan yon patectolaf nik da koe bata widava olgalicuyuna gan intaf savsaf fuxedjik di co tir kowupen ede co dimlanir, Mungo Park van Kamilia ara widava remo mevtavaxo gelanir.

Ko Kamilia dene Manding sane puskepeweyeson artlaniyir aze wale blira is awalkera konakvielon zavzagiyir. Radimida dimon tiyir galamaf, gorayar da do levetirikafa teremta lanisa van krimta va int zokeveyer. Ba dimlapira koe Engla, arti tevoy aksat, va kridjoveks va intafa koyara di tusanegayar.

Bak 1798 va int kurer ise koe Peebles koe Skota va ilput fenkur. Voxen bata deblitafa blira va in vol rwaver. Acum bak 1803 va firvira ke bowere ta stara va warzafa brinuga ko Niger kuksa daavon naler. Ba 30/01/1805 va Gorée brinuga bulur. Golde muvugal kaiki portapafa koyara ko Bamako va kuksa artlanir. Koe Sansanding va tota ta vaticlapira va Niger kuksa volmiv di vegedur. Nekev volfakaceem, ken 1600 km  vaticlapiyir vieli gan yon Xausa saneik zo dilfuyur. Dum yon dositik vaxe toloy ve wizuweyer. 




#Article 522: Mwanza (164 words)


Mwanza tir widavapa valenttalte Tanzania. To ristus widot ke Mwanza gola tir.

Mwanza kene geefa kadoma ke Victoria Uzda tigir, rune aludevafa ceda dana arte mon 60 km- geon divatcewer.

Kazaxo ke gola ektudasa va rabamidura ( kita ) is zaipamidura ( plebot is koda is irk ) is dere divoksera va moava is duz, Mwanza va vonera va toleodind koe gama ke blotraba is oksiraba is midurafoalkraba is totaraba al wir.

Lok ke sanelia ke widava is gola tir ke Sukuma mikra.

Tegirapaf molt koe kazara do Uganda is Kenya, dadisa va severoxo dazaniso va yona koefa sarva, Mwanza tir malkelotxe kagluyase va toloyi kelotki male krimta is Tanganyika Uzda remo Tabora. 

Winkafo severoxomo krulder, dem sarva van Dar es-Salaam is aryona widava ke Tanzania is Nairobi koe Kenya.

Ba 21/05/1996, MV Bukoba tota ravaldasa va belafa sarva wale Bukoba is Mwanza koo Victoria Uzda, poke widava bopelawer. 800 lapisik xonukeyed, ton batcoba tadlesa va tele lorotafe egale koe witafa izva ke patecta. 




#Article 523: Naboxa ke Hochdorf (320 words)


Naboxa ke Hochdorf tir sersafa tcarma ke keltaf gejik ke taneafa rekola ke Azilugal, kosmayana bak 1977-1978 koe Hochdorf an der Enz tis revava ke Eberdingen lenttalte Stuttgart koe Germana. Vayayana bak 1979 va kulapaf caxaf mukeem al bilder.

Naboxa tir evlafa gu tena ke -VI-eafa decemda ( moni -530/-500 ) ise tir ke Hallstatt araya. Tir ke lana rawopafa belca dem konaka naboxa ke Boii sersokilik banugale bliyis. Bata belca koe lentalpaf birtey tawavopon tigir, trabe koe coyuntapa male Paris azeka kale Ceska dem geefa Germana is Swiza is Ostera. Bato sersaxo tcastafo uton ice gejopafo kooxo va kazafa moortera stujeyed, tulon sersaxo ke Vix koe Bourgogne gola, is Lamone Pemaxo koe Doubs utca koe Franca, is Heuneburg folkayenafa ralma poke Donau bost. Vuestes debak koe Halstatt koe Ostera tigir.

Bata naboxa leve tawafa tcarma besanafa gu rapor is xakolafa gu 60 m- is uldinenon ontinafa gu mon 10 m- xanton tigiyir. Sugayan fukap dem dzeta yombanafa gu inta is dem toloya milavafa yultava kum intaf trink idjon ice tcarma tiyir, i kum trink lumaf gu 7.4 m- x 7.5 is 4.7 m- x 4.7. Darka wale toloya yultava gu rapor vas 50 decitor zo riyuyur ape enide caxadebak gu rotis elakesik di zo nendoyeyer. Bak tiskiyis ugal, kepaita besasa va fuk ve atitsuyur aze tcarma tuwavon vwaweyer. Kali kosmara, naboxa wan tiyir envarafa nume va xim ke lane ayikye sivakon bluctekirafe is mukeem vas burkafa kuluca di robildeyer.

Ordafa gu naboxa ke Hallstatt araya, eda va rundapa kereler kire va kabdunedira va alto isu remburera bak caxa ape co zanudayar. Dile okol zo westayad aze do awalkik konaboxayad. Wori koe rawaopaf debak ke Hochdorf, meka conyuta me zo katrasiyir. Dum aryona sersafa naboxa ke mila rawopafa belca, watsa va caxaf lorot tir divedjapafa ; trigap ape tiyir kotraf gu ulida isen jontikafa porma is lerdoya uliranola ke Hochdorf jupad da va atayafa vorulira dositasa va caxafa miga trakut.




#Article 524: Nadejda Sigida (286 words)


Nadejda Konstantinovna Malaksiano kurerayolton gu Sigida ( rossiavon Наде́жда Константи́новна Малаксиа́но, Сиги́да ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Taganrog vagee Rossia bak 1862 kobliyir. Ba 08/11/1889 koe xalta ke Kara koe Sibira jivakser.

Nadejda Malaksiano tiyir vey ellasafa kazafa yasa kotgrupafa ke Taganrog widava lize dene sardikyafa Marinski olda vayayar.

Kaiki olda, va yasegafa bema fenkur. Va Narodnaya Volya grustaks bak 1883 yoter aze mali 1885 va birgotafe rubiaxe inkeyene koe intafa kraba viunsur.

Nadejda va ar bewik ke grustaks bak anyusteaksat ke 1885 yerumar, i va Akim Stepanovitc Sigida felabunesik, nume va inaf yolt di narar.

Birgotafe rubiaxe ba 22/01/1886 mielon zo kowir numen Nadejda Sigida is yerumanik zo soped. Jontik artowas tulok isu biun sanegaks zo vannarid.

Nadejda do aryon birgotik bal aptaf frugot ke Jiz ke Don gola ( Донской процесс ) zo malyerotar. Gu xonuka zo lanzar, azen nope malyegara ke yasa, gakeks gu poana kobara vas anustda zo nuner.

Koe xalta ke Ust-Kara, ba 31-e ke anyusteaksat ke 1889, bal tegira kevotcesa va debala ke gaderopafa flintikya is udutuca ke Masyukov xaltadirgasik isu wavidura, Nadejda Sigida va bantan sanegon kavalkur. Kan decemoya asorara bokson di zo ester.

Moi bata volayafa askipera, kan morfina buca vas dugapa jivakser.

Inafa xonukera tir maluta ke folva ke Kara viele 23 gaderopaf flintik doon laksed, kevotceteson va favera va poara is altofa tigara. Koton, balemoya ayikya is toloye ayikye xonuked : Nadejda Sigida ba 08/11 az Maria Kalyujnaya is Nadejda Smirnitskaya is Maria Kovalevskaya ba 10/11 az Ivan Kalyujni is Sergey Boboxov ba 16/11.

Bak 1930 Nikolay Kasatkin yambik va trutca vergumvelton gu Sigida ( Folva ke Kara ) lingeyer, i va trutca kaatoesa va bata bifa is monedisa va gradiluca is listuca ke inafa wetara.




#Article 525: Nadejda Smirnitskaya (191 words)


Nadejda Simeonovna Smirnitskaya kurerayolton gu Kalyujnaya ( rossiavon Надежда Симеоновна Смирницкая, Калюжная ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Kyiv bowexo banugale koe rossiafo gindaxo is koe refa Ukraina bak 1852 kobliyir. Ba 10/11/1889 koe Kara xalta koe Sibira jivakser.

Nadejda Simeonovna Smirnitskaya tiyir nazbeikya ke gertikye.

Mali 1876 kali 1879 va tegira ke saneevaf rijay ke Kyiv. Bak 1878 va egara va adjubera va Dmitri Kropotkin bowesik tulon paker aze va Grigori Goldenberg klibusik preyutar. Bak alubeaksat ke 1879 taneatomon zo soper aze ko Solvitcegodsk koe Vologda bowexo ristulon zo stanjur.

Bak bareaksat ke 1880 do Ivan Kalyujni toleaf yerumanik yater. Koe birgotafa kraba ke Moskva va iaxo va remeluxaxa is rolaf valdig mu bewik ke Narodnaya Volya doon grustar.

Bak bareaksat ke 1882 toleatomon zo soper. Koe Sankt Peterburg xuton gu Jiz va 17 zo komalyer aze gu 15 xaltafa tanda ta popana kobara zo lanzar. Do yerumanik zo rezgaler aze ko Kara xalta ke Ust-Kara bak 1884 zo artlapir.

Moi altofa estera va Nadejda Sigida, ba 07/11/1889 do Maria Kalyujnaya is Maria Kovalevskaya kan morfina buca vas dugapa jivakser, kevotceteson va flintafa vertuma is volayafa tigara.  Ba 10/11 tere xonuker.




#Article 526: Nadejda Subbotina (267 words)


Nadejda Dmitrievna Subbotina yer-kirafa gu Mokiyevski-Zubok ( rossiavon Надежда Дмитриевна Субботина, Мокиевская-Зубок ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Yelets utca ke Oryol bowexo koe savsafo rossiafo gindaxo bak 1855 kobliyir.Kaiki 1930 koe ape Moskva co awalkeyer.

Vey oluafa yasa, Nadejda tiyir nazbeikya ke Dmitri Subbotin pilkotik is Sofia Iovskaya. Radimi oldafa vayara koe Moskva, bak 1873 ko Swiza va Maria berya kevlapir lize va trakuropa koe kotla ke Zürich vayar. 

Va Fritsch rijay dem jotaf rossiaf vayasik kalion paker. Va Pyotr Lavrov seltevaf suterotik rungruper aze vanpir dokobasik va Vpered virda. Kadimi kopoura va nobara va kotla ke Zürich gan rossiafe bowere bak 1874, ko Rossia dimlapir ise va Izmalkovo vofa wida koirubar lize tove tawadayikeem kev bowere galbedur. Azon koe Oryol va Pyotr Zaitcnevski artowasik skedar. Do Lidya Figner koe Tetyuci soker.

Ba 23/09/1874 nope walzilira va biuna neva pu oldikya ke Oryol, koe Kazan zo soper. Bak idulugal ke diref ilanacek amulanon zo tunuyar. Bam va Odesa koirubar lize artowason wan galbedur ise va Seltevaf Artowas Kotrossiaf grustaks denfir. Ba 07/08/1876 koe Moskva zo soper nume gu Butirka flint zo kobuder. Kevotceteson va boksaf dagis gropeem, va tarlera ke daginikeem paker.

Ko Sankt Peterburg zo arburer. Kojizayana gu Jiz va 50, gu tevdafa stanjura koe Sibira gan erkey ba 14/03/1877 zo lanzar. Bak lerdeaksat ko Narim koe Tomsk gola az Kainsk koe Novosibirsk. Bak pereaksat ke 1880 koe Tomsk va Stepan Mokiyevski-Zubkov divblinik yerumar lize kaikion al zo stanjur.

Bak 1889 ko europafa Rossia ronodimpir. Radimi titfira ke gindaxo, tir ke Seltom dem savsaf daginik is gaderopikaf divblinik. Inafa conyuta kaiki 1930 koe Moskva zo drasur.




#Article 527: Nagib Maxfuz (614 words)


Nagib Maxfuz ( نجيب محفوظ‎ arabavon).

Suterotafa klepa ke Nagib Maxfuz do izva ke witaf berpot koe Misra is arabaxo manton dojewer. Teni XIX-eafa decemda, arabavaf berpot va selt is araya kosmasa va bato suterotxo kan kalarabavara va yon decemdaf europaf berpot toz kofir. Bak 1920 sanda, Muxammad Xusayn Xaykal suterotik is gaderopik waster va nazbara va vedeyaf suteroteem kan yona europafa teza enide misrikeem koeon wir da tir abduef loon dam Talteka, ise rotir da tir kaikef loon dam in koe seltayind. Metel loeke dam Nagib Maxfuz va man abdumimaks artstatar.

Bak 1911 koe glastedafa yasa ke Alkaira Nagib Maxfuz koblir. Koe Alkaira kotla ( Fuad kotla ) vayar ise bak 1930 sanda koe konaka suterotafa virda va yon taneaf suteravord sanegar. Aze va flibikaf play seotar ise gorar da ta berpotafa tolsutera va izva ke Misra di ektudar. Rodjama ke yon taneaf berpot, tikis va faraonafa Misra, is rotir orkakwituca ( yoke toza ke Toleafa Tamavageja Misra jebeper ) joke negara va davafa izva gan in askid da va man abdumimaks ebgad. Daletoe, koe milsarefa Alkaira inaf berpot sokid. Va inaf seltaf ropplekuwereem geltrevon pimtar ( Zukak al-midak, 1947 ; Bidaya wa-nixaya, 1949 ).

Vexe sanefa kiewatca is malyoparafa kagrupenuca gaveped. Bak 1952, kaikida tenuyur va berpotap vanpitis Bara ( Bayn al-Kasrayn, Kasr al-Cauk, Al-sukkariya ), joke nios ( ledolukafa vols lododesa sutera ) va berpotafa sutera Maxfuz malisker. Sanegara va Bara bak 1956-1957 va in basetrakar. Tison 45-daf in tere zo kagruper. Kan bat yasaf bwoy dere tis izvalenopara va Misra, mali 1919 artowara kali ironokaf tandeem ke gazaroti, Maxfuz tir nesidaf gu tela warzafa gaderopafa debala male vertumabetara ba 1952 is gu suterotaf is yambaf lizor gogolas va kottazukafa geltreva.

Soe in kan Aulad Xaratina azaf berpot ( 1959 ) ilon ilawer ; tir viank koe klepa is izva ke arabavaf berpot. In va kulafa prostewa ke purdasorda tire tolwebokar enide voner va malyopara va ginukaf dantereem ke vertuma ke Nassir, aze va rotatrakurevafa undera va roti voner. Koe Al-Axram fela skulton sanegayanon, tel berpot, gan yon ulemik karolas da in tir lamtas, zo dilfur aze koe Misra zo levpour ( bak 1967 koe Beirut zo sanegatar ). Milugale bilita va inafa sposuca weber ise va flibaklepa me vanolar. In sanegapar : va yon berpotam koe feleem is mon tanoy tandaf berpot, lopokon dimpison va malyoparafa geltreva ( Tartara fauk al-Nil bak 1966, Miramar bak 1967 ), oke palseson va intafa staksa koe yona tselkaxa ( Al-lis wal-kilab bak 1961, Al-tarik bak 1965 ). Nelkaf geltrevaf berpot tantanon elpatopon zo zaled, acum va logijaf saneg dam tel suterotaf en vanfir.

In tir pokefis va yon jotaf zidaf suterotik tidfis remi lembiekafa rekola moi 1967 egale, aze koe yon radimif berpot va yon sinaf listucaf tuwarzaks balte miv nareter. Voxe tir viele do intafa gelukafa koswasa klita ( guazafa Alkaira ke rumeuca ) in tolwebokar da tice yamba en tir ( Xikayat xarati-ba bak 1975, Malxamat al-Xarafic bak 1977 ).

Zavzason lisagaf gu nuyevaf gaderopaf minieem is intafa envara va suterot, remi 1980 sanda in tir feliik tarkan tuke lidadugeem is vanburerapa pu arabavaf berpot, voxe golde yon gaderopaf ikatcuks ( tulon zobera va misrayisraelafi dili ) fereon zo akler. Ba 1988 Nobel Poradro zo ziluker. In tir tel taneaf arabavaf suterotik batinde gableyen, acum va tamavadolebela di vansar ( konak decemoy remsuteks kal konaka sanda dem ava batvielon zo ropatad ). Voxe, orkon gu tizafa likera wal roti is yona lugavevaca ke islamevaf kevusikeem, is dere koe lidafa is alkafa tutritawera riwe icdesa va kotyona bada ke misraf selt, motcara icde Aulad Xaratina zo toltitfir. Golde wedasa lapisonara gan toloy islamevaf jotaf ukik ( 1994 ) Nagib Maxfuz galovon moblir. 




#Article 528: Napoléon moe gindaf uskej (trutca ke Ingres) (265 words)


Napoléon moe gindaf uskej ( francavon Napoléon sur le trône impérial ) tir delt va Napoléon I moe gindaf uskej ton tubaerdaraf aboz, i trutcapa lumkiraf gu 260 × 163 cm-, i puntalingeks lingeyen gan Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1806. Koe Ervolia tcilaxe ke Paris re tigir.

Envayana wetce galbedus gaderopaf grabom gokotgrupes va francaf gindik, trutca ta kolna ke puloda tore zo jafayar. Viele dene Bontay zo wonar, pune gan milsareik kre meon zo malyedayar. Numen gadesik va tcila va grabom gu Bontay di deswayar.

Kaikion, i grabom lokuvon zo gunesteyer nume gu tana losposafa trutca volasa va Napoléon Bonaparte re zo torigiyir.

Grabom va savsaf gretcaks va francaf gazik is tanoy gretcaks volas va Jupiter lorik wetce vuestesa teza kiblar.

Va Napoléon debanyes moe cugexaf uskej is bluctekiraf gu kulupaf batakaf gem is rolmukaf aboz dem moavayaf blat ke Mérovée prostelay kaatoer. Gindik va flek ke Légion d'Honneur poraveem bene berga diskir. Taltefa nuba moe jaday tigir edje tela ronefa va woz volas va kudjama va Charles V gir. Toleaf woz dem otsa volasa va Malyesa Nuba ( savsaf woz ke francaf gazik ) keve taltefa ma ke gindik tigir, isen dugot kimbas va Joyeuse vartaf is vundaf dugot ke Carolus Magnus do moavukafa zikexa ke gem dojewer. Pretcasona tir denafa vuestexa va gindikeem ke savsavafa Roma.

Valeve uskej, tcalist kaatoes va gindafa leca vas kiiz is sespa vas malyerot is birgaf sugdaks ke yambik. Keve geak, toloya zawa ke Italia gazaxo zo rowid.

Soyutaf is granaf delt va Napoléon Bonaparte kotgruper, artazukason gu riwe lorafi koeti inde cugexuca ke detce tiaver.




#Article 529: Narkoydunol (Casuariiformes) (118 words)


Narkoydunol (Casuariiformes) tir tan veem ke Aves ( zverieem ) pula. Gan Sclater bak 1880 taneon zo pimtayar.

Veem lospas va metalasa katca.

Bat dunol koe Australia is Newzelanda tigid.

Va abrotcaf wiltameem is pranttaf inieem tickis ta vultera ik pukera did. Kot baroy nubek va abrotcafa kotca dir. Sinafa ara kira tir teca nendasa atsa moe taka is toloy ralkotap keve berga.

Zveriye va iepe divplekur enide bak walikrarugal va zveriya vanimpar. Va atoeem ke zveriya di cwar aze va oceem remi anyustoy aksat trumatar.

Narkoydunol va fay is voja is ilt nelkon somalestur. Narkoy va zaipa dere me ikudar.

Sedme vuestesa pulara ke Walvedeyafa Zveriopafa Aba ( 2.2 siatos, 2009 ), bat veem tir tanyasaf :




#Article 530: Natalya Armfeld (376 words)


Natalya Aleksandrovna Armfeld ( rossiavon Наталья Александровна Армфельд ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Moskva koe savsafo rossiafo gindaxo ba 08/01/1850 kobliyir. Ba 29/09/1889 koe xalta ke Kara koe Sibira mulufter.

Natalya tir vey kulafa oluafa yasa suomiasverigafa. Gadikye tir kurmik ke kotla ke Moskva. Ina va baroy mobliyis berik dikir : Aleksandr ( 1842-1897 ) az Olga ( 1845-1921, kuretesa va Fedcenko ) az Nikolay ( 1858-1880 ).

Yasegon dugapon mbi taver. Ke Nikolayev kizey ke Moskva zo dobar. Azon va solkseropa koe kotla ke Heidelberg koe Germana vayar. Banlize gan gaderopikaf divblinik is mulafa rieta zo turestar.

Titi 1870-e sanda ko Rossia dimlapir, djukukevlanison va sane aze koe Moskva va Tcaykovski rijay denfir. Bak 1874 do Varvara Batyuckova nik galbedutuson kev bowere lakir ise va biun sanegaks pu tawadayik amuzer. Nope sopera koe Yeletski wida ke Oryol winka, den gadikya koe Troparevo ke Mojaisk utca zo divblir.

Bak lerdeaksat ke 1875 gu gomilasa galbedura tove tawadayikaf nazbeikeem ke inafa bema fenkuyuna koe Troparevo gire zo soper. Ko Buy ke Kostroma winka ristulon zo rezgaler lize gan ardial kotedje zo eninter.

Bak 1877 koe gadikyaf pilkot ke Troparevo gire ronoblir. Konak zolonaf artowasik dum Jelyabov is Sofia Perovskaya va ina worad.

Bak balemeaksat ke 1878 va sokexo birgon jovler. Koe Moskva taneon blir aze ko Kyiv va int inker lize va artowas rijay denfir. Ba 01/02/1879 teni maltegira ke ardial zo soper. Artowasik kan ervo va int al acagid, tanoy batultik zo aytayar isen konakar zo bakayad.

Kogrupara lanedir da Natalya co tir blodafa gu westara va batultik. Teni jiz ba 04/05/1879 ina gan sayakaf erkey ke Kyiv utca zo lanzar. Inafa gakera tir zelara va rokeem is lanzara gu poana kobara remi 14 tanda is 10 aksat az stanjura koe Sibira.

Ba 22/11/1879 va xalta ke Kara artlakir. Ko flint ke kawoda taneon zo rundayar aze ko Ust-Kara zo arburer. Kota eksa isu rob stakseyen gan kulaf vuwik ke daginik ko jadifo daginikafo yultexo zo bulkayad. Natalya djukalinger voxe va ura mbi zuker.

Bak 1883 do Sofia Leschern va sanegafa iregliera va intaf bidgereem ixetenon mbi drager. Malvewackar.

Bak 1885 arti xaltafa alubda zo tunuyar aze va nuyafi soli denfir. Ba 03/05/1887 va Aleksey Komov gaderopikaf flintik yerumar. Voxe kadimion ba 29/09/1887 nope kotcakola mulufter.




#Article 531: Natalya Klimova (411 words)


Natalya Ivanovna Klimova ( rossiavon Ната́лья Серге́евна Кли́мова ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Ryazan koe savsafo rossiafo gindaxo bak 30/09/1885 kobliyir. Ba 26/10/1918 koe Paris koe Franca divbliyinon awalkeyer.

Natalya Klimova tiyir nazbeik ke Sergey Klimov, i ke pilkotik ke Ryazan is aluteik bewaf gu Sokapirdot. Bak 1903 gan sardikyafa olda ke Ryazan zo dobar aze va Loxvitskaya-Salon kizey koe Sankt Peterburg denfir. Va tilderugal do gadikye vagee Franca poke Nice gitiskiyir.

Bak 1906 va cugevafa grelta ke Seltevafo Artowaso Pako denfir lize va Mixail Sokolov rungruper aze di yerumar.

Ba 12/08/1906 va lagadjubera va Pyotr Stolipin taneaf gindeldik paker. Konak artowasik efuyun gu batultik is gaden gan Sokolov, va valdigak dem aora ko inafa trapova koe Aptekarski ewala koe Sankt Peterburg kabud. Divroidara va Stolipin kelur voxe va tol-san-peroy xonukesik is jontik bakanik nekir, don tane nazbeye is tana nazbeya ke Stolipin.

Kevoeteson va eafteva, ban in va bolk dem sayakaf erkey kalrictas va sopera az mulafa komalyera va bet wideytik uculen gu gunuca tadleyer. Ede koridanik zo xonukalanzar, pune restali abdi tol-san-balemoy bartiv merosperantanon di zo malskuyur. Lo 3000 tubizik wali 1906 is 1909 gan bolk ke Stolipin batkane di zo lanzayad aze zo klibuyud. Va « stolipinafa eaftuca » dile pulvit.

Ba 30/11/1906 Natalya Klimova zo pilkomodar nume zo soper. Koe fuxedja ke flint ke Sankt Peterburg, va kotgrupafa twa vergumveltkirafa gu « Abdi klibura » sanegatana koe virda bak 1908 suter.

Bak taneaksat ke 1907 gan sayakaf erkey zo xonukalanzar. Ixedara ke gadikye va Gazenkampf jadiwik konter, i va okilik ke sayakafa utca ke Sankt Peterburg, numen ba 29/01/1907 gakera gu parmafa dagira is poana kobara zo nuner.

Bak siel ke 30/06/1909 san-baroya lanzanikya div Novinskaya ayikyaf flint ke Moskva lajupotced, pomanon gan susikya. Natalya Klimova remi tanoy aksat koe Moskva va int lajupalser. Azon va Vasili Kalacnikov dritik yerumar. Ina kan remsibiraf kelot belcon birgoton koyar aze kan wegidol va Gobi letaxo remlakir aze va siniaf molt tere artlakir. Kan tota ko Tokyo koe Nipona lapid aze van Italia az tere Paris koe Franca.

Dene divlamasikeem ke Franca bak 1911 va Ivan Stolyarov rungruper, i va seltevaf artowasik otceyes va poana kobara koe Tcita aze yerumar. Bak 1912 va artowasa tegira jovler ise va Natalya nazbeya nazbar. 

Kadimi Artowara ke 1917, Ivan Stolyarov ko Rossia dimlapir. Arti konak aksat, Natalya dere djulapir voxe zo weyonar. Toloya nazbeikya nope espanafa grakola ve akoled. Klimova silukon tuyicawer nume ba 26/10/1918 koe Paris mulufter. Koe Franca di zo kotawar.




#Article 532: Natalya Kogan-Bernstein (250 words)


Natalya Osipovna Kogan-Bernstein koblirayoltafa gu Baranov ( rossiavon Наталья Осиповна Коган-Бернштейн, Баранов ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Aleksandrovski utca ke Zaporijya bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo bak 1861 kobliyir. Bak 1927 koe TSSS awalker.

Natalya Baranova dene yudafa kazafa yasa ke Yekaterinoslav ( Zaporijya ) winka vagee gindafa Rossia bak 1861 koblir. Tisa sanperdafa, va vofa mona bulur nume koe Simferopol az Kyiv va selaropa is radekaropa vayar. Va saneevafa tegira toz pakecker.

Ba 30/05/1882 va dankasa exaksara valeve dilk ke flint ke Kyiv paker ise va parlera do aloyatan gaderopikaf daginik. Gan ardial ke widava zo soper kire tiyir yordapas bewik ke Bitckov rijay. Bak 1882 lanzayanon nope pakera va artowas lizor ko Tomsk zo divblir.

Bak bat divblirugal va Lev Kogan-Bernstein yerumar, i va tegis bewik ke saneevaf lizor. Moi tena ke gakera, sin ko Rossia dimlakid, va Tartu koe refa Eestia koirubad, lize Matvey nazbeikye bak 1886 koblir.

Bak 1888 xuton gu birgotafe rubiaxe ke Taganrog zo soped nume gire zo divblid, banviele ko Yakutsk ton anyustadafa gakera. Bak 1889, Natalya Kogan-Bernstein va tcumivera ke gaderopikaf daginikeem ke Yakutsk paker. Peroy exaksasik gan sayakik zo aykad numen baroy flioton zo xonukalanzad aze zo klibuyud, don Lev yerumanikye.

Natalya ko flint ke Vilyujskaya tori tanda bam zo arstakser. Azon ko fentunafo Verxoyansk boniaxo zo rezgaler. Bak 1893 ko Krasnoyarsk lozakodafa widava malrictanon zo stanjur, lize va sanda di tiskir.

Bak 1904 il divblixo oxam rovoyater aze va Germana levirubar. Bak 1915 ko Rossia rodimpir aze koe Voronej soker.




#Article 533: Nathaniel Hawthorne (153 words)


Salem koe Massachussetts soka, 1804 - Plymouth koe Massachussets soka, 1864, Tanarasokeem.

Nathaniel Hawthorne waveon tir gadikyeiskaf. Koe diksuapafa yasa zo gaar lize teni 17-eafa decemda tan abdigadik, Hathorne malyesik, al tiyir kotgrupaf brazasik va diwedikya.

Dustulene gan uum va rotuca, Nathaniel Hawthorne, kan sutera lokon koe tacukaxo, va  gunuca ke diksuafa gloga djumalingeyer. Vani raverugal, ta vayara va sutera, va sostarafa santolda muper. Kaiki bat tazukarugal, va konak reiz isu warzot isu berpot sanegar.

Taneafa larma Yon tolon pwaden reiz bak 1837 az Kerukafa twa tel logrupen berpot bak 1850 zo piskud. Poe va inafi warlafi rali kiavar ise Melville mafelar. Bak 1853 ine wetce ikapermik koe Liverpool ke Engla balemdon zo yoltar, aze mali 1857 kali 1859 koe Firenze ke Italia az Roma va mili fli ksuber. Viele ko Tanarasokeem dimlapir, galuca bupilkawer. Ine va Faunus kum trilna ( 1860 ) ware sanegar ise va metenukeyen tacukaf berpot. Ba 18/05/1864 awalker.




#Article 534: Neonila Salova (312 words)


Neonila Mixailovna Salova ( rossiavon Неонила Михайловна Салова ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Noviye Tcecuyki ke Tcernigiv bowexo ke savsafo rossiafo gindaxo bak saneaksat ke 1860 kobliyir. Bak 1941 koe Tcita awalkeyer.

Neonila bak saneaksat ke 1860 koe Noviye Tcecuyki kazakafa wida koe Mglin utca ke Tcernigiv gindafo bowexo koblir, vey oluafa yasa. Kali 1877 koe sardikyafa olda ke Tcernigiv vayar aze va ravera ebon gu selas pomasik koe Sankt Peterburg raplekur. Va artowasa anameda vanfir.

Va sayudasik ke Narodnaya Volya tis bewik ke skusa neda dum Sofia Perovskaya is Maria Olovennikova is Vera Figner, ik va Aleksandr Kvyatkovski blodik va dodelikaf grustaks. Van dodelik galbedur. Bak idulugal ke 1880 va Narodnaya Volya is inaf kotlaf grustaks yoter. Van jotaf vayasikeem sayudar.

Bak 1881 gu selas pomasik zo dobar. Bak 1882 ko Xarkiv az Odesa lapir. Tir tan winkaf andik ke pako. Tici saneaksat ke 1882 vuidanon gan Vera Figner ko Swiza lapir enide va kotgrupaf artowas divblinik kevlanir. 

Va aba ke Narodnaya Volya ke 1884 koe Paris paker nume gu ristulafa tuzda zo libur. Bak bareaksat ke mil ilanacek do Herman Lopatin is Vasili Suxomlin ko Rossia dimlapir.

Neonila Salova ba 06/10/1884 zo soper. Va tanda is acku koe Petropavlovskya ralma ke Sankt Peterburg tiskir aze ko abdarafe dagixe zo arburer. Bak teveaksat ke 1887 bal Jiz ke 21 zo komalyer. Zo xonukalanzar aze gakera gu xaltafa tolsanda zo nuner. Ko Ust-Kara koe Sibira zo stakser. Bak 1892 den nuyafi soli zo arburer aze tere bak 1898 va Tcita koirubar.

Bak rossiafa Artowara ke 1905 koe Tcita tigir. Bak 1906 ik 1907 tir bewik ke lizukafa neda ke Seltevafo Artowaso Pako. Bak artowara ke 1917 koe Sumefa Roneka tigir aze koe Poltava koe Ukraina dimon blir. Va namio isti 1920-e sanda suter.

Tir kosafa gu stalinevafa moristara nume bak 1935 gan NKVD ardial gire zo soper. Bak 1941 koe Tcita awalker.




#Article 535: Nikolay Gogol (284 words)


Nikolay Gogol ( Николай Васильевич Гоголь rossiavon ), kobliyis poke Poltava, tir nazbeik ke flibamik vey ukrainafa yasa dem sayakik is gertik tuoluayan bak 17-eafa decemda, taneik ke san-toloy nazbeik. Bak san-taneaksat ke 1828 ko Sankt-Peterburg ta klepara mallapir. Va konak ristulaf rundak dene konaka elda kereler ise va yon berpotam toz sanegar. Ba Puckin bam kakever ise bantel bristur da in wan suter. Bak 1831 va taneafa suterotafa kiewatca kan Вечера на хуторе близ Диканьки ( Sielcek koe Dikanka widel ) seotar.

Bata larma, dem vertovaf ik ferimaf ik tacukaf berpotam koswavayan gan blira ke yon ukrainaf tawadayik, va inafa sposuca ravaldar. Ruldar : Kazaxo ke Sorocintsi, Mielcek ke Ivan Kupala, Mielcek ke Alubeaksat, Griawiyisa kutcupsa. Malyopasikafa emudera tir donafa. Toleaf dov diretandon zo sanegar. Ruldar : Krisnazbalamielcek, Eaftafa jaxadara, Ivan Fiodorovitc Cponka is ziavikya, Kodiwayana tawova. Gire kiewatca.

Bak 1833 in wetce ikatavesik va izvopa koe kotla ke Sankt-Peterburg zo player. Voxen batcoba tir rodjera nume gin suterotur.

Bak 1835, Gogol va Арабески ( Regvel ) larma, dem tulon Nevski ikpa berpotam isu Delt isu Pone ke oviskik, sanegar. Ise koe Mirgorod larma, Vii tacukaf reiz is tanef siatos ke Taras Bulba tigid.

Wali 1835 is 1837, in va jontik berpotam is wenyaxa vergumveltkirafa gu Ревизор ( Stujesik ) sanegar. Inafa zirsera gan nafalik di zo karolad. In va tan grabomap dere milsareon bokar : i va Мёртвыe души ( Yona awalkafa gloga ) dem detce tiaveyese gan Puckin.

Mali 1841 in ko alkafa ilamsiskera toz pastawer. Yoke konaka jonvielerapa koe taltefa Europa, il rossiafo suterotafo kaatoexo griawir. Viele bak 1846 dimdenlapir, inaf tapedevaf is tulidas suteks me di tid sedme grita ke saneg. Radimi jontikote mumbera, va tana bak 1852 zertur.




#Article 536: Nok araya (681 words)


Nok, wida lente kokuksaxo ke Niger is Benue koe istefa Nigeria, va abdiugalafa araya enzolonafa gu vonewera ke afrikafa kudjabalumara al yoltar.

Sedme Franck Willett savsopik is yambizvopik zo gotorigir wetce xantume ke loa talteafrikafa balumarafa prostewa. Sedme bat aptacik, dere rotir kro ke Nok martig tid koe balumaks ke Baga sane (Guinea) ik Senufo sane (Koteivoira) ik Bembe sane (Zaira) ik Tcokwe (Angola is Kongoa).

Nok Araya zo pilkomodar bak 1943 gan Bernard Fagg savsopik ; kan yolt ke telo taneafo kosmayano xo vaon vexon yoltayar. Kosmayaks fereon askiyin gan dodelik ik dritik kobas koe vopelxo malfid va mon tol-sanoyo xo walmunenafo gu talturonon 500 km- lizuxopo. Koe Jos lentrone bata gola, kawodafu sistu va tcilaxe bravase va lo olkom divsidayan va yono vopelkirafo buxaxo al kolnar.

Tir koafizayana tawoldafa kudjopa : riwe yona geltralumafa taka kota nuvelasa pasuyusa va ayikkorafa kudja.

Sin ropeson zo tugasitad ; bassumasa dorora, kladanraporkirafa, anton turowinawer lize welma al zo lamer. Konaka sulemafa kudja dere krulded, tulon fuzolkorafa ik jidolkorafa. Tazuk ke batyona kudja vol tir milkafa, wori Nok martig tir. Adala tid : taniafa tumartigara va lanyona kolma is kaatoerask. Iteem is art zo tumartigad : anamkaf is remruyun etcueem, ik iteem balumayan koe tukevolayan barlent ( ke dan wolt omava tir ticefa ), ik fenkumuyun kutceem. Kaatoerask mialon tir tuwavakoraf : wale envareva ( tulon tela ke bambarafa kudjabalumara ) is Ife turietavayana tuwaveva. Tazuk ke taka arapeniwer : koe poz ik fey ik akinta.

Nok martig nuvelar lodafrikaf dam telyon ke Ife iyekotafa ik trocadayafa taka. Voxen lana zolonafa nuxasaca wale Nok is Ife elimon noved va lokiewafa vangrupera va runda ke Ife koe afrikafa prostewa. Obrasa rindera razdur va pintafa vektasaca ( zikesikifa otapa dem flek is mardmak, tumartigara va nugeem, dulapera va sorgraca ), acum lanon tir mexuyavafa. Voxen Ife tuwaveva me tiyir megrupena gan Nok tezasikeem, ise me tiyir kaike inafa stinuca, voxe va sulemaf kaatoeks yo anton zanudayar. Kaiki Ife, Nok adalaf tazuk krulded koe beninafa iyekotxa is milon yorubafa anoelafa yamba ( tulon Gelede xatcaxa ). Bat turestasaceem ke Nok Araya va inafa nyergafa yorda koo nigeriafu yambafa trenuca bazer.

Mecoba co tir akoyesa ede Nok Araya me tiyir valevi 22 ok 23 decemda kali yorubaf balumaks, is valevi 15 decemda kali pulukaf Ifeugal (13-eafa is 14-eafa decemda). Bibe ke evlara va Nok Araya kle en tir aldafe. Bernard Fagg uldiner da bata araya lanon al vonewer bak toleafa alubdecemda ke taneafa voldecitda ise icle kali toleafa decemda lanon al linver. Bata besugdara dayker moe evlara kan 14-eaf bebamilraz ruyena kan yona sidopaca. Lo olkom zo trasiyid koe buxaxo ke nakurugulafa savsafa kuksa. Ostik, baroya evlara kan 14-e beba bazed va 440 is 300 is 280 abdi fird wetce tel lorotis evlaks ke baroya vwa ke Taruga debak lize jontik stogoyeks ke yona Nok kudja bak 1960 al zo koafizad.

Koe yon abdion saveyen buxaf debak, Nok trocadayxa tiyid do yon warzaraporugalaf olkom ( kufta ik niranraporafa genva ik ilbodenraporafa tcekotsa ), is do conyuta ke azilraba ( puki ik stogoyeks ke yaxayki ), is do yona vopelkirafa zikexa. Kle trakuyut da Nok Araya nelkon tiyir warzaraporugalafa gu gwafa nazbalasa yantanyofara. Walgrupera va toloya rekola me tiyir rotisa kiren kuksabuxa aotced va abdiugalafa conyuta.

Taruga joxaxo al betar va bat zolteks. Koe bato kopolexo merelatceyeno gan lavara, mon sanoya cadeka balikeyena ta jera va azilkawot koeon zo trasiyid. Vanmiae stogoyekseem meem ke kudja ( mon 90 cm- ontinafa ) al zo rotoltadler. Kwafa tawolda aultover ; tulon tantar va yona wizbuyuna ekeda isu furutsa is rilitafi tawoldafi spuntesiki. Koe Taruga mek warzaraporugalaf ugol zo divsidayar. Vaxede aro kopolexo di bilder va dotis warzaraporugalaf ugol, Nok Araya rotorigir divlapuron pasusa va azilugal.

Nok ayikeem va brubeeem ta iara va azilxeka grupeyer ; kare aryona bazexa lanon tiyir tawamidusikeem. Dum bantuavaf saneeem batugale ve buluyur va pokepaxo ( Bauchi azekexa ) ta tozuyur va gefa is ronafa viafa lamara. Lanon anton tir sazdafa toltadlera tuke avopafa luzdara. Voxen tir zoesa da in zo tukotrar : ede lamasik dere tiyid Nok ayik, jontika balumarafa ebeltafrikafa prostewa co rotid milxantafa.




#Article 537: Nokoldunol (Hyracoidea) (119 words)


Nokoldunol (Hyracoidea) tir tan moukolaf veem ( Mammalia pula ). Gan Huxley bak 1869 taneon zo pimtayar.

Vektas vas libol, nokoldunol va nastafa liota pokefa gu taneakaf vitodadunol loon dam liboldunol sodir.

Pistafa arestafa is lindafa tawova va irubaxocko ke bat dunol tadled : inafo blixo koe abica afrikafa gola is mat seg ke Pokefa Roneka anton tigir.

Inafa altozacka vas tela ke sebadadunol sovektar, voxen sinafa nuga va blodja tuabdana gan feelafa edzosiara sodid numen nokoldunol bene lebaf pist drikon ticumar.

Nokoldunol sotir milkaf sulem. Inafa ocaga vas peroy ok anyustoy aksat sojijar, isen occek vas baroy olk cugon tir.

Malestura va ruxa is pima.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bat veem tir tanyasaf.




#Article 538: Nolda (suterot) (477 words)


Turkaf ezlopik, dis va Ka toriyolt, koe Germana mali jontika tanda divbliyinon blir. Yoltoe Istanbulafa fela, ko Kars sostanafa widavama arte Turka zo stakser. Ta kogrupara va ksera ke yona yikya is ta sutelara va teliz icde enidafa dotalibura zo vuidar. Voxen inafa birgafa jugemera tir enide in va Ipek koeon co rokatrasitir. Battanya tir savsaf milbemik noelton solkureyes va Muhtar liburaretik.

Mali artlapira, Ka zo yaneper : gan ardialokilik zo ganer, va minieson italkkirafa berikya ke Ipek rungruper, do sordopasutes kotlik ke islamevabema keyakser, do cugaf islamevik birgoton blis artukon doalier, do gaderopaf tegulasik kevudar… Kottan yawar da tove ezlopik tuluntawer ise vaon kavangluyar.

Kars widava gan gronon lubesa nolda zo elekar. Jadifa vanama tir rotapafa ise seltafa ilatcewera va pizaca yo abditar. Soe, dezunon gan rena va Ipek, Ka va gracasa mali balemda ezlafa koswavara dimdrasur.

Wenyaxa grustana gan winugarictaga ta rojura va turkafa vedeyeva isu suptuca gan belikevaf alkaf lizoreem pistolenon zo remwir. Bilma ke yon islamevik va konak kosik aytar ise va tizarunta askisa da in albodar va blira ke kotaf koredikeem basrodar.

Kar tir taneaf berpot ke Orhan Pamuk kowedis va gaderopaxo. Kan sorda is jontik esaf koredik is ardialskujeranya, va lingera va vo sollipano gan vonewera ke belikeveem is vedeyevaf mevialasaceem suterotik drager. Va bat turkaf zokaceem budon suler nume batcoba va yona eaftafa volnaca kevon al askir.

Kars xayastanafa widavama keskeon tir lecafa gu seltaf ik gaderopaf ik skapaf zvakeem ke patecta kiren, batlize dum kotlize, Sokasane is suptafa Soka koaykayana gan Mustafa Kemal Atatürk gan islameva zo moakled. Bata islameva koe vielaf drikaceem ke turkafe sane is copuca mejena gan tela loa sanelia va zeitafo tawavo trasir. Koe dere Kars poura va italk koe bema va bogara titickar nume va yona tizafa kevotcera is dere yona bilma tuyer lize birgotaf islamevaf grustaks tid gadesik. 

Voxen Kar me tir tcilkberpot kiren inaf askisik va pakovil meviele vanikatcur ise vewar da va tegira ke konakilayan koredikeem malyer. Kotron tir berpotaf grabom, dem tanuskapaf martig kan yona nobafa waltegira ke sutesik ( radimiwituca va belisik taon al gilter ) is rukuzafa vegedura rotplekusa va bifevlemeem. Koe gaderopaxo ik ar ind Orhan Pamuk me yawar enide danedir volse ganer enide icde coba tegisa va kontan is rotisa lizisiki va tisuca va int bibet. Kotcoba zo goremtrakur ise mecoba tir drikon rovangrupena. Kota blira va intafa esuca isu olyastewesuca, ewavon gu ezlafa koswavara ke Ka dana nuvelar da va keveluca malestur.

Kotcoba tir leca is ikasugdala. Batdume, do rupa wenyaxa zirsena koe Kars is tisa jala ke eaftevik zo doluner. Koredik ke berpot, sixoason va Hegel turemsetikesar da « en dum koe wenyaxe, izva va yordeem ziliwaler. Ise dere, dum koe wenyaxe, tid takrelik kofis va izvaxo ».

Tenuyuson va neva, belisik van bali va koredikeem batceson jovler. Loote bati bali tir folvafi, teka skaltewera koton tekawer ise nazbayane rigotafe bibe geltron zo relvad.




#Article 539: Norkiaxe (trutca ke Luce) (124 words)


Norkiaxe ( francavon La Briqueterie ) tir trutca, i puntalingeks keve stama skuyun gan Maximilien Luce francaf lingesik bak 1908.

Bata trutca koe Musée des impressionnistes de Giverny re ( 2018 ) tigir.

Nuyevafa gustuca ke Luce al jupar da va exava elimapon dulapeyer. Remi blira va jontika trutca nedisa va dodelik koe kobasa nakila kle lingeyer, i koe nakila lize bagaliuca ke ayik tir kan nubedafa is vieleafa sugara nekev dirotevafa ristara vanpilkasa va belunda ke bata kobara. Dof lum koe batyona trutca loviele dere tigir : ilkik me tir antaf ise kobaver, do palik walzilis va milyona zegara isu ape djumera va exura va ristas bolk. Ton sinafa opeluca, bat dodelik is kobasik tid mafelaf lion dam strabik lingen ta lidarotifa trutca.




#Article 540: Nudama (trutca ke Vermeer) (109 words)


Nudama ( nederlandavon Het Straatje ) tir trutca lumkirafa gu 54.3 × 43.5 cm-, i sugdakiraf puntalingeks keve stama skuyun gan Johannes Vermeer nederlandaf lingesik moni 1657-1661.

Bata trutca koe Rijksmuseum tcilaxe koe Amsterdam ( Nederlanda ) re ( 2018 ) tigir.

Bat widavaf patectoy gan vumeltafa revava ke Delft zo koswar. Kot korik va vieleafa adaera rotcar. Aulaf lit va bata divefa nakila dum loa nakila ke Vermeer ticstir. Lentaf siak moaykason va konak azent zo skur : i va nuda moe ironokaf azent, is va norkamona moe toleaf, az va kelt is sumef moneem. Nudama va ilsuyafa keska laumasir. Sugdava ke lingesik keve batakafa rebava talteon tigir.




#Article 541: Nudoldunol (Anseriformes) (187 words)


Nudoldunol (Anseriformes) tir tan veem ke Aves ( zverieem ) pula. Gan Wagler bak 1831 taneon zo pimtayar.

Bata lospa tir dem mon 200 katca. Tir dem zveri pakon sidayafi is pakon kalvekafi gu laveda. Bat veem tir dem baroya yasa : Wagela ( Anhimidae ) dem grupenseni zveri ke Geefa Amerika, is Nudgoyol ( Anseranatidae ), is Nudol ( Anatidae ) lospasa va nudol is goyol is loror.

Nudoldunol koe kotafa tamava rade Antarktika tigid.

Krotcafo alto ke batyoni zveri sotir abrotcafo is azekamafo van gilevlavekan levak. Kota inya va balemoy lubek sodir : baroy abduef lubek sotid dem katanas bewotap ; tel balemeaf radimef lubek, loon ontinon, gitir lotrelaf.

Begamara moe siday gidilizer, bravon gu ruxeem, ok koe betsava ke aal ok pist. Zverioc ixam atrickiyison sokoblid ise tid bruxakiraf. Arti abic bartiv, radimelanison va gadya dace rodelanid ise rodepujed.

Kalvekafa gu lavedafa blira, jontika katca welmon lidam midon gitcabaned ; aryona va sinka moe siday anton gitrasid. Kottode, malestura ke batyoni zveri loote tir kum putciskaf dunol.

Sedme vuestesa pulara ke Walvedeyafa Zveriopafa Aba ( 2.2 siatos, 2009 ), 3 yasa zo vertokad :




#Article 542: Nyama choma (estuxa) (101 words)


Nyama choma estuxa tir kum deaxolafa pustayana atela, sanegapafa koe Kenya ( lize wetce ana vedeyafa estuxa ) is Tanzania. Nyama choma muxaks vas « pustarotafa atela » swaxiliavon sugdalar. 

Koe Kenya, deaxolafa atela zo abdualbar, voxen jaftola dere zo faver.

Ta garifa nyama choma estuxa, eip is culo anton zo loplekud, voxen yontan koe aotceks dem nyorku is biolma is glefayan betcelek do abico pofo rizo is vobekratela taneon koljed.

Nyama choma estuxa koe estuxeje kene vawa lidam sposafe voltaxe ke widava zo gidrager. Kan gelteem zo estur.

Gubefa vanbelcexa tid gedrafa, voxe jontikviele tid kachumbari coluba ik ugali regeltaxa.




#Article 543: Octave Mirbeau (1293 words)


Octave Mirbeau tir felusik is aktomasik is yambamalyopasik is berpotik is pizasutesik.

Vani moavukaf jotugal ugalzeyes koe Rémalard widega ke Perche gola lize in belkur, is oldafa vayara koe Jesus reila koe Vannes lizu ba san-alubda tubizapon landume zo aloyar, koe tegivsutexo ke wida gripokolepenon gonokobar. Arti tolda kaiki wabergasa bagala va 1870 geja, va rozera ke zoesik dulzer, ke Dugué de la Fauconnerie bonapartevaf andik isu savsaf krinanik, dan kare pilkovaf suteptik va in seger ise ko Paris maljupar aze den L’Ordre de Paris ( winugaf viley ke gindafo pako ) kostar. Batvielu rekolapa dem belirakubeleba isketena va trakurayap dem gunuca tozuwer : siluksilukon ok lanibelcon, in « kwikur » ( kare pilkovaf suteptik ke Dugué az Arthur Meyer gadesik va Gaulois fela ), aze « tresenikur » ( kare kevdoden felusik ke L’Ordre bonapartevafa fela azu L’Ariégeois az Le Gaulois gazevafa fela az Grimaces kevevartevafa is aje kevsemitevafa fela ), ise « ikasutesikur » ( mu konak unesik va mon san-toloya karba ik berpot ik berpotam suter, va tulon  « L'écuyère » az « La Maréchale » az « Amours cocasses » az « La Belle Madame Le Vassart »). Anton remi 1884 tanda katecton gu cidasa skedegara va Judith Vimmer ceakajikya ( vas Juliette ke « Tozela »), mal intafa blira ke kelusik va mef laot malsaver nume arte Bretagne va int toltadler, aze, tere, dimpiyis koe Parie, va « intafa dimdolera » medrikon bokar : batvielu, ta kozanira va yona intindafa lazava is seltafa malyuca is abduaskira va yon norlaf yambik, va yozdasa is keskotapafa bruxa di plekur.

Taneafa karba sanegana vey inaf yolt bak san-taneaksat ke 1885, « Les Lettres de ma chaumière », larma dem warzot dis va Normandie gola isu Finistère vas xuta, djugatir voltcilk va agraluca ke Alphonse Daudet…

Bak 1890-e sanda, va tirafa deonapa remfir, is va dere astirbafa kurerafa deona ( bak 1887 damo velark va Alice Regnault savsafa wenyusikyaja is durimikya kureyer ) ise fotí megrupikrus. Wori bak batyona kranavafa tanda ton skulta va taneaf siatos ke « Pone ke mawakwikya » ( Le Journal d’une femme de chambre ) az « Matela dem rejdera » ( Le Jardin des supplices ) is dere « Koe kelt » ( Dans le ciel, 1892-1893 ) cugunaykaf abdikrulderevaf berpot sules va folva ke yambik koswayan gan Van Gogh sanegar. Va sandafa dokobara do Le Journal fela dere bokar ise va « Namulolsusikajeem » (Les Mauvais bergers) kubelafa folvinda icde uga vegungafa gu tela ke Germinal ke Zola sutelar, va redutuna gan Sarah Bernhardt is Lucien Guitry bak san-toleaksat ke 1897. Voxen Dreyfus arienta, mimason ko selton favlafa tegira, va in gu noglaza di divrotokayar. Mali 28/12/1897 kan giltafa vonuca vilter. Va krent ke toleaf gruadikaf favigey sutelar ; va Zola remi inaf jiz kotvielon vandositar ; va 7500 franc talolk mu in gimar ise va 30000 franc talolk bas Reinach ta dodera va konaka zersa ke sutesik va « Buntú » felateliz ( J’Accuse ) seotar ; va jontika exaksara mu Dreyfus koe Paris is winka paker ; ise moekote koe Aurore fela va mon alub-sanoya ugalda sanegar lize va dodelafa pula is gruadaf ebeem latixar ise, daavapon viduson va yona gestana koerudara, va vedeyevikeem is ujevikeem is yudfimikeem tuforgar. Bak lo tanoy aksat va jiz ke Alfred Dreyfus koe Rennes exukeson tcoker aze gripokolepen ko Paris dimpir.

Keskon gu aludevafa rotatrakureva, va « Matela dem rejdera » ( Le Jardin des supplices, 1899 ), va suterotafa stezaca dem aotcaca dem abdif krent merupteson envayan is memilkomaf, az va « Pone ke mawakwikya » ( Le Journal d’une femme de chambre, 1900 ) lize va kwikebafa levetiruca ke witugal tukluzar ise va prazdaf leveaceem ke glastikeem stoker, az va « 21 viel ke noglazik » ( Les 21 jours d’un neurasthénique, 1901 ), va kruks dem mon alub-sanoy udutaf reiz awiyis mali san-alubda moe fela, in sanegar. Kan redura va pulotafa buskapa icde lida is andeem dene Comédie-Française wenyaxe, va « Arienta tid arienta » ( Les Affaires sont les affaires ) lize va kiewaskisikafa pula ilboder ise va gijarotiucapa ke gazafa erba kan koredik ke arientik vanpiyis ord, kan Isidore Lechat, bak balemeaksat ke 1903 xultur. Drunta koe Germana is Rossia is Tanarasokeem dere xultuwer. In, vanpiyis kulaf, va felafa warzera tuviapar ( va inafa tevaksatafa dokobara dene L’Humanité fela ke Jaurès bak 1904 wori drigdá ) ise va berpotind konoleyes va lerd-saneafa decemda ebgar, voxe malimpason div tuwavevaf zavelt al latuwarzar : bak 1907 va « 628-E8 » ( La 628-E8 ), va nega va koyara koo Belga is Xollanda is Germana, ke dana gradilik ae tir intaf direm, az bak 1913 va « Dingo » rabelaisindafa taca koswayana gan vakol, sanegar.

In dene Comédie-Française wenyaxe bak san-toleaksat ke 1908 va sulfulkirafa buska volmiv zirser ; bata va exavindafa sodegara is skapafa is ikrafa savera va sardikya ranker.

Lolofereon akoles is piraf, vanpir riwe megrusutes ( va nevama icde tresera, va « Renara ke erbudikya » ( L’Amour de la femme vénale ) awitisa kaiki awalkera… koe Balgaria !, wori sutelar ) aze ko Triel bulur lize do yona imwa isu trutca ke yon linges nik va int gu oruzuca ke ayikeem vinur. 1914 Geja va bat ayik alokon rankeyes va gomilafa klicuca ke kota geja is ixuleyes va francagermanafa nuca ten gripokoler. Ba 16/02/1917 awalker. Vani konak viel, rofavesa nyobrikya koe Le Petit Parisien fela va rolafa « Gaderopafa bafela ke Octave Mirbeau », va testaf gugafamaf krent, awisir. Nik ke suterotapik va bata krizafa volgivarinda giopon ranked, dana va namira va Octave Mirbeau jontikedje webeter.

Numon, in va rekolapa vas karlexo mon tev-sandon di remfir. Ae, inaf toloy lokotgrupaf berpot verton zo tolpiskud, ise « Arienta tid arienta » drunta ( Les Affaires sont les affaires ) jontikviele zo zirser. Vexe pakam ke inafa warzerapa anton zo gruper ; Mirbeau me zo grusuter nume gu yon solovaf kral ( tuwavevaf ) iku ramadas ( wolyaf, fatmas ) zo tiobaler ; luxe kotla is zolaf kosteem, en afanad, ise antaf konak Englasachsen aneyasik va tcilk ektud. Batcoba arti 1970 sanda toz betawer, tuke sanegara ke Hubert Juin den « Fin de siècle » dotay va inaf berpoteem, az remi 1980 sanda kan yona taneafa francafa kotlafa aneyara az mali 1990 : awira ke taneafa blirizva ( Octave Mirbeau, l’imprécateur au cœur fidèle ) az taneafa vixara va « Les Combats d’Octave Mirbeau » ; sanegara va mon bar-sanoya xantaxa ( Dans le ciel, Contes cruels, Combats pour l'enfant, Paris déshabillé, Combats esthétiques, Lettres de l'Inde, L'Amour de la femme vénale, Chroniques du Diable, Amours cocasses, Noces parisiennes, Premières chroniques esthétiques is aluboy berpot ikayolton awiyis ) ; tolzirsera va « Ebava » drunta isu « Arienta tid arienta » ; jonkara va wenyafa zalera va yon berpot ke Mirbeau iku reiz iku ugalda ; sanegara va taneafa malyoparafa piskura va « Berpotaf grabomeem » ( Œuvre romanesque ) is « Varafa wenya » ( Théâtre complet ) is « Jadif tweem » ( Correspondance générale ) ke Mirbeau…

Octave Mirbeau tere zo dimrundanyar : vanmia taneaf rundeem ke francavaf suteroteem. Taneor vas viltes suterotik, nuyotevaf is olkevaf, tir grivundapasik va ripindas ik ristas ik atas korikeem isu kizeyeem. Va listopinda va razdara al koskur ise va kovebara va baltanaf wiiskik ta modisukera va Méduse rostaza pu int al vuidar. Batenide va osk glastaf selt is dirotevafa skapa voxosk mofelisa rietoda is prostewaf suterotindeem, va kotcoba webesa va gripestara va jlatodeem is warzera va rotuxasa is kastasa wira icde minafa gropa is selt, al buntur. Va atara va « geltrevaf » berpot tulon al paker. Dimfolison va tuwaveva is cultimeva is leceva, walo liteva is muxareva va intafa joya al conyukar nume jontik suterotik ke tol-saneafa decemda mu in va boza gid.




#Article 544: Odayol (Physeter catodon) (176 words)


Odayol (Physeter catodon) tir tana katca ke Physeter oxi vey Physeteridae yasa ke CETACEA veem ( ODONTOCETI volveyveem ). Gu Odayol (Physeter macrocephalus) dere zo yoltar.

Gan Linnaeus bak 1758 taneon zo pimtayar.

Tana kira ke odayol sotir isk ke torestava ikaplekunafa gu ralkotenk. Inafa taka tir vabdueon basbenelenafa ise va gariza dem runkaf talgeem sodir. Ostik, betsava leve prijust tigir. Vas
puntafa is remawisa dorora yoltkirafa gu spermaceti ruldar, i vas dorora sozanudasa va lavayalestafa vila num tubelasa va lavaxuva.

Lanyey ke odayol va ara pilkovafa dorora sowarzer, i va lukoptafa eriba dere puntafa is ekamafa is dakelajafa, karolapana mali Savsugal nope tciamuca is yazgara ta iara va vayna ik medrega.

Abrotce ke bat sulem tir gedrafe ise va ikra girupter : sulemye rotir vas 26 metre solve sulemya tickir mon mialabrotcafa.

Odayol va irubaxocko sometir nume koe kota bira ke tamava don Mediterranea zo trasir. Odayol lospon giblir, vanmiae lospa gadena gan loklaafe olkikye, lize kote odayolye va konaka odayolya gidadir.

Sedme Mammal Species of the World (siatos ke 2005), bata katca tir aptiskafa.




#Article 545: Okavango (kuksa) (158 words)


Okavango bost ( okon portugalavon Cubango ) sotir bareaf bost ke Geefa Afrika emon gu abrotce vas 1600 km-.

Inafa klita poke Huambo widava moe Bié azekexa koe Angola sotigir. Genir aze va jowaki kene Namibia tadler aze koonir aze va salt ko Botswana jiadar.

Okavango tir biriskaf bost nume va welfa somekalnir ; inaf salt va riskapa vas 15 000 km² koe Kalahari letaxo tazukar liz griawir.

Riska tir dem ewalafa is nariltafa is uzdakafa gelawa. Dile bak lanyona tanda edje cel tir gronaf, tani lavaki va Ngami uzda artnir edje ari lavakimi va Zambezi koo Magwekwana kovoama vakorkiron artnir.

Riska tir cugunayakafa gola dem yon vedeyaf gerd ta sulemafi bli nume va govitafa apta jontikote bravar. Jontika zveriinda isu moukdunol isu kabay isu perake isu ruxa blid.

Kotviele remi rodugal riska illaumar, wali alubeakast is saneaksat, mon 200 000 sulemap siudad : fuzol is krapol is kraimol is uzekol is eyundol is rayol is beicekol ikz-.




#Article 546: Olenyok (kuksa) (203 words)


Olenyok ( rossiavon Колыма is yakutaton Өлөөн ) tir bost valentrone Sibira, koe Saxa Sokasane ke Rossia.

Abrotcafa gu 2292 km-,  dem bostxo vas 219 000 km² is celack vas 1 210 m³/v-. Va Laptev Bira ke Arktika Welfa konir.

Klita ke bost koe azekexaxopo ke Istefa Sibira, arte mon 200 km- lente Ekonda monaxo tigir. Inaf salt taneon ronon az lentronon vanmiae meftaxo nir . Vatiteon va azeka ke lentefa Sibira konir aze va Laptev Bira tere artnir, arte 220 km- talte dalaf salt ke Lena bost. Inafa riska tir vas 475 km², poke Buolkalax monaxo. 

Olenyok tir kabaykirapaf bost is rototan mal Suxana keno 965 km-. Kene bost, Olenyok widavama azu Suxana azu Taymilir azu Sklad azu Ust-Olenyok azu Buolkalax tigid.

Vertuma ke Olenyok bost tir azekafa noldakorafa. Aksateaf celack gitir vas vugon 7 160 m³/v- bak teveaksat ik 2 m³/v- bak balemeaksat.

Bak 1633 Ivan Rebrov va Olenyok mal riska ke Lena bost artlapir, aze va folkma vegeduyur. Diretandon, Fedot Alekseyev dere artlapir, voxe gan patectolik zo aloyar.

Vasili Prontcictcev vestasik is Maria Prontcictceva kurenik bak lerdeaksat ke 1736 kene krimta mulufted radimida va ki al zovdayad. Poke artexo ke Olenyok bost di zo kotawayad.

Vexala dem voapa ke Rossia




#Article 547: Olga Lyubatovitc (281 words)


Olga Spiridonovna Lyubatovitc ( rossiavon Ольга Спиридоновна Любатович ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Moskva koe Rossia bak 1854 kobliyir. Ba 08/08/1917 koe Tbilisi koe Sakartvela kser.

Olga Lyubatovitc tiyir nazbeikya ke gaderopaf gelbesik ke Cernagora. Olga va baroya berikya dikiyir : Vera ( 1855-1908 ) is Tatyana ( 1859-1932 ) is Klavdya ( 1860-1924 ). Va selaropa djuvayayar voxen mana askira gan ayikya tiyir volrotisa koe Rossia. Batdume ko Zürich koe Swiza di vayayar.

Banlize va Vera Figner artowas sayudasik kakeveyer nume ganon gaderopon zo turestayar. Do bewik ke kotrossiaf artowas seltom di sayudayar.

Bak 1875 Olga ko Rossia dimlapir aze va tegisa seltevafa galbedura pakeyer. Koe Tula taneatomon zo sopeyer. Wetce gunik zo restaliyir nume gu lerddafa poana kobara zo lanzayar. Bata gakera gu divblira koe Sibira zo nuneyer. Stakseyena ko Tobolsk, banlize va akolik selayar ise va sanelia tciceyer.

Bak 1876 Olga Lyubatovitc il Sibira lajuyateyer aze koe Sankt Peterburg va ins palseyer. Va lizukaf seltom ke Zemlya i Volya lizor gaden gan Sergey Strepnyak-Kravtcinski is Nikolay Morozov kazokeveyer.

Azon ko Genève koe Swiza gelbeyer lize va Vera Zasulitc artowasik di kakeveyer. Bak 1879 bal solpera ke ban lizor, va Sofia Perovskaya is Narodnaya Volya kadimfiyir.

Bak 1880 Olga Lyubatovitc is Nikolay Morozov va nazbeikya ve dikiyid. Kadimion titi 1881 Morozov ko Rossia dimlapiyir voxe fure zo sopeyer. Olga gorayar da di dimlapiyir, latunuyatason va in. Voxe silukon bak 1882 zo sopeyer aze ko Sibira koe gola ke Tobolsk zo rezgaleyer.

Bak Artowara ke 1905, Olga is jontik flintik zo tunuyayad. Bam ko Sankt Peterburg dimlapiyir aze va namio suteyer. Ba 27/07/1917 koe Tbilisi koe Sakartvela kseyer lize do Ivan Djabadari warzafe dositikye grupeyene bal divblirugal koe Sibira bliyir.




#Article 548: Olga Taratuta (1140 words)


Olga Ilinitcna Taratuta koblirayoltkirafa gu Elka Ruvinskaya ( rossiavon Ольга Ильинична Таратута, Элька Рувинская ) tiyir rossiaf artowasik. Koe Novodmitrivka Perca wida poke Xerson koe savsafo rossiafo gindaxo is vagee refa Ukraina ba 21/01/1876 kobliyir. Ba 08/02/1938 ape koe gola ke Moskva bak karlerapa ke Stalinugal flioton zo klibuyur.

Toktan va bali ke Olga Taratuta koe rossiafa izva gruper ? Ba 08 ke toleaksat ke 1938, Olga Taratuta gan volgubef erkey nope arotievafa is kevsovietafa tegira zo xonukalanzar. Ba mil viel gan NKVD gaderopaf ardial koe megrupeno xo zo klibur. Weti abic aksat ba 27 ke santaneaksat ke 1937 koe Moskva al zo soper. Stalinugalaf malyerot zo fliotaf. Milinde Pravda fela banugale afton dakter : « Tukarara va trotskievik is catalunyaf arotievik votcukon zo statar mileke koe TSSS zo askiyir ». Geltron, koe TSSS mukot ixam al zo sopuyud : to jizara ke ironokaf arotievaf sayudasik tid. Vilara va lizor tenuwer, « ebeltafa iyela » zo deokar.

Tokdume va Olga Taratuta narat, i va grupensena vola ke sovietafa acagira solve konak nuyevik va mili bali al levgad ? Ape kiren folve ke inafi bali is po ke inafa viltera ; ape dere kiren ina tir tan zabdusik va « Arotievafa Ebeltafa Gamda », i va grustaks greles va gaderopaf daginik.

Olga Taratuta, tisa koblirayoltafa gu Elka Ruvinskaya, koe Novodmitrivka poke Xerson vagee Ukraina ba 21/07/1876 kobliyir. Inafa yasa tiyir vey Yud xanta isen gadikye va doltama gediyir. Teni vayarugal vanpiyir tavesik.

Arge tove gindafa rictaga gaveon tozuwed. Bak 1895 taneatomon zo soper : birgaf ardial ke gindik va gaderopaf trakuray muxayan xuton gu fli me karolad. Arti tolda, va seltevasokasanerotifa galbedusa lospa zabduyuna koe Elizavetgrad gan Grossman toloye berikye kazokever. Moni decemdarura vanpir bewik ke ilput ke pako koe Elizavetgrad ise va Tanara ke Kobasikeem ke Geefa Rossia yoter. Bak 1901 ko divexo gonotcer nume ko Swiza di gelber. Va Lenin kevlanir ise va Iskra fela belon dokobar. Aularsafa blira ke divlamasikeem va inafa poafa anda me katir numen titi 1904 ko Rossia dimlapir. Koe Odesa bak balemeaksat ke 1904 nope artowasa galbedura gan ardial toleatomon zo soper voxe kabe kagaxa umeke buivesa koe vargi bak muvugal zo tunuyar. Dene arotidoevafa lospa ke Odesa waroldon gin sayudar. Vanpir tan kotgrupik ke lizor koe Rossia. Nekev inafa jotafa klaa, ikayolton gu Babucka ( Veygadya ) zo gruper.

Mali taneaksat ke 1905 nope warzafa sopera num trelafa koflintara is zultafa yatera, inafa tegira tumulawer. Ina wetce bewik ke arotievafa lospa zabduyuna koe Białystok bak 1903 zo murobar, i ke Tcernoye Znamya lospa torleyesa va jontika eaftevafa tegira. Mukot ke skuna gejopa tir grobograra va gindafi roti vajikeson va gedraf kaatoes kizey. Tizuca ke rossiaf arotievik tir ekon gu tela ke rictaga : nakera is mulafa levmalyera is rezgalera is vrayara tid dofa nyosa ke jontik artowas sayudasik bak bane sare.

Tela lokotgrupafa bilmara raplekuyuna gan Tcernoye Znamya lospa tir tela va Libman zazda bak santoleaksat ke 1905 koe Odesa, i bilmara ke egara tegiron pakena gan Olga. Arotievaf lizor va tana nesida volgubeon voneweyesa koe Rossia banugale ugalar. Paul Avrich izvopik va lo aluboy tegiraf sayudasik koe widavapa is jontik dotrakusik kopatar. Sayudasik va noafa galbedura koe kobaxo torled isen Olga Taratuta tir tan lotegiraf.

Bak bareaksat ke 1907 taruteteson va warzafa sopera, ko Swiza warzon gelber voxen divblira is bulura va tegixo ke seltafa lyumara va inafi rali parmon me katid. Radimi greelt koe Ekaterinoslav az Kyiv ko Odesa gin dimlapir. Gu konaka bilmara va jadiwik ke gindaxo gire zo askoar : va Kaubars sayakaf bowesik va gola ke Odesa az Tomalcov bowesik va widava. Tici toleaksat ke 1908, va granafa divflintara va arotievik dagin koe Lukyanovka ralma ke Kyiv egar. Voxen vord zo tiner kiren lospa gan toidesik al zo koespar. Jontik sayudasik zo soped. Olga lajudivvawar voxe falarur. Bak 1909 koe Ekaterinoslav zo soper. Ba bata toma inafi vargi tir gamiafi nume va xonukagakera girewapasa pu artowasik nemon taruter. Gu 21 flintafa tanda zo lanzar. Koe Lukyanovka flint kali tunuyara gan Artowara ke toleaksat ke 1917 zavzagir.

Bata flintafa perda va ina al tcalapad. Mali tunuyara gu tegisa gaderopafa blira is arotievaf lizor va int djumilfir enide va dositikye is nazbeik rotektudar. Wori eze gaderopafa blira abicviele zavzagir. Mali alubeaksat ke 1918 va Kerafa Gamda grustaks ke Odesa pomasa va gaderopaf daginik zegar. Bata nobara va dagixo is flint va ina par viele va askipera va arotievikeem gan warzafi gaderopafi roti rabater. Acum gin sayudar nume va Bolcevik warzaf feliasik va patecta ralentar. Va Ukraina ko Moskva bulur. Bak teveaksat ke 1920 va Golos Truda arotievafa fela dokobar. Mali imwugal ke 1918 sayudasik jontikote zo koflintad ise zo naked ise zo klibud kore Bolcevik roti rotuxadason ruyer da arotievik lidam bettan nuyon ronomuxad...

Bak muvugal koe Ukraina sovietafe bowere va Kevartowara stana gan batakafa ervolia ke Wrangel jadiwik vakorkirapon rotsuner. Diliuk gan bowere ke Moskva is milk ke arotievafa tcumivera nyapena gan Nestor Maxno zo sugdar. Gu tuseylara, maxnoevik va tunuyara va daginikeem koe poano pemaxo ke Sibira vas uldinenon 200 000 korik nelkon ikadined. Jontik ke sin tid ukrainaf tawadayik vox dere jontik rezgaleyen arotievaf sayudasik. Olga Taratuta va bat zakodcekam wal Bolcevik roti is lizor ke Maxno impavantar nume ko Ukraina dimplapir. Va Maxno andik ko Gulyay Pole kevlapir. Erbitayapa gan okilikeem ke bata anulafa ervolia zo bulkar enide ina va redura va arotievafa « Ebeltafa Gamda » avegon ice Xarkiv di fukorlar. Mukot ke bat grustaks tir pomara va gaderopaf daginik ke lizor loloon jontikote koflintan koe Bolcevik fuxedja.

Relmera ke doevikafi roti fure sokir. Tuliskafa rujasa runta mo maxnoevik baliewer. Ebeltafa Gamda zo solelar ; Olga Taratuta zo soper. Bak taneaksat ke 1921 koe Moskva zo arburer. Ba 26/04/1921 ko flint ke Oryol do aryon palik zo star ise gan susik dun zo vordavar. Erkeyaf malyesik lajupar enide ina va gaderopafa viltera sanegon kaagder voxe malvewar. Bak pereaksat ke 1921 kevotceteson va dagisa gropeem, do konakar daginik aelyaster. Ve tir kosafa gu brayakolera nume va cuga talga drasur. Koe twa pu nik, kalir da « flintafa tolda sure levgayana, va bliraki lodam tandeem tiskiyin koe poano pemaxo bak gindugal al deswar ».

Bak bareaksat ke 1922, Olga Taratuta koe Veliki Ustyug koe savsafo Vologda bowexo toldon zo divblir. Titi 1924 nore zo tunuyar aze ko Kyiv dimlapir. Va gaderopafa tegira mea askir voxe va abic arotievaf sayudasik nuyon zavzagis wan skedar. Va fa ta viltera va bristura va Sacco is Vanzetti ware dir. Keni bat tawuk, va walvedeyafa kevotcera mu tunuyara va koflintik koe TSSS ubzer. Bak 1929 gire zo koflintar, kaganon gan GPU ardial gu grustara va arotievikaf seltom dene impadimakikeem.

Inafa blira wanuwer, dem sopera az tunuyara, kali 1937. Banugale koe Moskva irubar ise koe yantanyofaxe kobar. Ba 27-e ke santaneaksat zo soper, kaganon gu arotievafa is kevsovietafa tegira. Ba 08/02/1938 zo malyer aze davon zo zeltar.

Bat teliz tir pakaf kalkotavaks va 




#Article 549: Orhan Pamuk (276 words)


Orhan Pamuk ba 07/06/1952 koe kulamafa yasa koe Istanbul koblir. Vanplatiyin gan yasa, va vegeduropafa vayara koe Istanbul kotla bokar. Voxe ta ektudara va sutera arti barda jovler. Bak 1979 Karanlik ve Işik ( Tapeduca is Afi ) taneaf berpotam zo sanegar. Radimida felavayayar, va Turka ko New York kotla konaktandon bulur.

Orhan Pamuk va jontiko poradro wayar, vanmiaeon va Independant Award for Foreign Fiction zolonafo poradro bak 1990 tuke Beyaz Kale ( Batakalamone ) izvaberpot. Miltandon, koe Turka va Kara Kitap ( Ebeltafa neva ) sanegar. Bata neva, beka intafe dre isu martig tid esaf, weber da va intafa fiuntuca tulopoar. Kiewatca trenar kan Yeni Hayat ( Warzafa blira ) neva isu Benim Adım Kırmızı ( Jinaf yolt tir Kerik ). Bata va yoni amidafi oxi isu watsa, va tulon ardialnega ik berpotara ik trakopundera koe Istanbul bal XVI-eafa decemda, gilton aotcer. Martig ke Pamuk ugalon towar ise va radimiwitafe brube loloyovar inde intaf berpotap tugrupenayas koe Europa vrutad. Batcoba kapbure tuwaveva ke yon taneaf grabom tir varafa betara.

Orhan Pamuk tir fitckiraf suterotik vox dere wideyik djumuxas va intaf gaderopaf trakuray. Koe Kar ( Nolda ) berpot sanegayan koe Turka bak 2004 batinde taneon askir. Koeon va islameva is suptuca is italkkiruca is copuca is gracisuca va muxaranuyuca ikz- suler. Golde kaliks koe swizafa fela lize va xayastanafa saneaytara bak 1915 ware stingason meusa gan Turka soka is va yona lonoeltafa stakera varze yon kurdik divrozayar, al zo onkar ise al zo arpeodratcer. Battode va zobera ke jontik kotgrupaf sutesik, tulon Umberto Eco is Mario Vargas Llosa is Günter Grass al kazawar.

Bak 2006, inaf grabomeem kan gara va Nobel Suterotafo Poradro zo gabler. 




#Article 550: Oscar Wilde (426 words)


Oscar Wilde ( 1854-1900, intaf yoltack : Oscar Fingal O’Flahertie Wills Wilde ) tir tan lokotgrupaf yoltik ke eireaf suteroteem. Tir suterotik ke Dublin kiavapan gan kotrafa tamava icde inyon tuwavevaf suteks. Ilion kobudeyene koe englaf flint golde milikrafamuca, Oscar Wilde, jowikas suterotik koe kiewatca is malaytcura kali awalkera di bliyir.

Oscar Wilde bak 1854 koe Dublin koblir. Nazbeik ke nubaropesik ( Robert Wills Wilde ) is cosevaf ezlopik ( Jane Francesca Elgee ), Oscar Wilde erbakiron blir. Taneon dene Trinity College targafa kotla az Magdalen kotla koe Oxford vayar. Batvielu, Wilde gan suteroteem zo zoeper ise va mafelafa momuxasa drikuca dir. Inyona wifrafa tila va « dandy » sposuca melajugriktetena kalion daskid...

Arti vayarugal, Oscar Wilde ko Dublin dimlapir, aze va Florence Balcombe korenar, voxe givanon da bantel va artan ( Bram Stoker ) tere djukurer va Eirea djukubulur. Oscar Wilde va intafa milikrafamuca kosmar, ise va taneaf suterotaf abdumimaks bokar.

Mali 1879, va London kle koirubar, vanpir okilaf sutelasik va The Woman’s World fela, aze va Engla ko Paris bulur. Bak 1884 va Constance Lloyd kureten kakever. Arti tolda va Robert Ross kakever, korenar numen sin vanpid fertik.

Ba 1891, Oscar Wilde va taneafa kiewatcapa kevfir, i va Deltara va Dorian Gray grabom, nume vanpir ageltucafa vola dene suterotafa anameda ke London is Paris. Eke inafa sposuca va jowa ke Europa kaikfir nume va fluntucapa koe Amerika pojar.

Arti tanda, va Lord Alfred Douglas of Queensberry kakever, aze va sintafa milikrafamafa skedegara sanegon fintar. Neke bata tila va jontiktan ilpuver, isen gruspesa blira ke Wilde do fertik kal jiz kev gadikye ke Alfred Douglas dace jupar. Bat jiz bak 1885 va Oscar Wilde gu flint nope milikrafamaca bam lanzar. Banlize, ine dublinaf suterotik golde gropa ke flintafa blira numejeper. Ostik, kurenik va ine bulur aze ko divefa patecta yater, milinde Alfred Douglas fertik dere askir. Ant Robert Ross wan worar.

Kaikanzane gu nigera is kalkivane gan koflintara, arti tolda Oscar Wilde va flint ke Reading bulur, aze moion va The Ballad of Reading Gaol ezla sanegar, i va grabom tarizan gu watsa vas koflintara lize xonukalanzanik muxawer.

Vanolapayane is re antafe, va Engla ko Franca poke Berneval tere jovler. Djuvideson va ayoltuca, askir da gu Sébastien Melmoth zo yoltar, aze malaytcuckur, rofaveson va ruyat is mala is klarmon levblison. Inafa tila va intaf anameikeem elogar vexe batin me lajugiwar...

Anton tison 46-dafe, Oscar Wilde nope abrokakola mulufter. Levi awalkera, Oscar Wilde va batyona batvielu kotgrupafa ewa co tiyayar : « Awalké milinde al blí, jontikeke vamoe jinyona bliba. »

Inafa naboxa koe Paris tigir.




#Article 551: Oxotsk Bira (480 words)


Oxotsk Bira ( rossiavon Охотское море ) tir bira ke Pacifika welfa, tigisa wale roneon Kamtcatka dega is geroneon Kuril tursia is geeon Hokkaido ewala is talteon Saxalin ewala is lenteon abrotcafi krimta ke Ronefa Sibira.

Inaf yolt tir male Oxotsk widavama, i mal taneafo rossiafo boniaxo koe gola.

Oxotsk Bira va nilackafe midaze kene valentafa is valenttaltefa krimta dir. Toloya ara bareaca ke  bata koetadavafa bira mialukon titsuyafa gu 1500 m- kal Kuril jumtak ( cug- 3400 m- ) lentugeon ticnid.

Antaf bostap artnis va Oxotsk bira tir sibiraf Amur bost. Va fultey vas tokodapa lent Tatarski vedil wale Saxalin ewala is Asia tadava vanburer. Ar krimtaf bostam va lavada ko Oxotsk bira djaved. Lavok ke Pacifika welfa koo konak numay wale ewala ke Kuril tursia konid. Gijarotif geulentaf salt nope bat welfaf lavok varononir. Batdume varonexo ke Oxotsk bira tir idulafa loon dam vataltexo lize ligijarotimaf salt gestun gan lavada ke Sibira kevo asiafa tadava is Saxalin ewava geon pridur.

Tadavafa lidawicka gazasa vamoe Asia rodolunena gu tela ke Arktika welfa, va sazafa dura is tigira ke opra moe Oxotsk bira sogotur nume askir da bata bira tir tela lofentafa ke Asia.

Remi fentugal, elkafa oprabada moe valenttaltexo ke Oxotsk bira isu valentexo isu vataltexo. Voxen vageeon is varoneon, nope turestara ke lavok ke Pacifika welfa, abica opra tigir.

Vanburera va lavada ke bosteem is noafa xufa aotcera nope salteem is sukara va titunira ke aludevaf lavok kulaf gu sinkasa eipinda sowebed. Batdume Oxotsk bira gu tana bliopon lowarzesa bira zo torigir.

Remi abic aksat edje fent leeke dur, bli laizon nusizuntar. Vudimes kabay kazon zo malsaved, voxen bat sulemeem dere tir vrebaf gu blira ke konaka moukdunolafa sanelia keneon sokesa, dum spedol is piakudol. Lukoptaf megol ko Oxotsk bira ta malestura dere pujed.

Moe midaze valente Oxotsk bira, tolna is tie zo kosmayad, is dere telyoni lozolonafi vruni ke Tawava dem barytine kawot. Bat kawot dene edegopafa raba wetce nendara gu tutsoasa ayewara nelkon zo malfaver.

Sure, aneyasik va tanalnaxo leve ludevek kosmayad. Danexa va Oxotsk bira gu tana gola lokulafa gu lavagul ke tanalna nupilkomodad. Batkane va towara ke tawavafa lidawicka lovon co turestar.

Ivan Moskvitin vestasik isu Vasili Poyarkov tiyid taneaf taltekik artlapiyis va Oxotsk bira is dere Saxalin ewala, bak 1640-e sanda. Taneafo rossiafo inkexo kene krimta tiyir Oxotsk molt. Azon bak XIX-eafa decemda, Ayan moltam va kazafa is totasa tegira avplekuyur.

Toleafa brinuga van Kamtcatka stayana gan Vitus Bering wali 1733 is 1743, va liwotara va krimteem noveyer. La Pérouse francik is William Broughton englik koe bata bira azon totayad ise va liwotara is grupera va konak vedil isu ewaleem tukotrayad. Krusenstern bak 1805 va varonexo ke Saxalin ewala vestayar. Mamiya Rinzo niponik az Genadi Nevelskoy rossiik danediyid da Saxalin tire tiyir ewala kaike vedilam lente tadava. Taneaf pintakiraf munesteks va Oxotsk Bira gan Stepan Makarov bak 1894 zo kridjoveyer aze zo sanegayar.




#Article 552: Oyem (112 words)


Oyem tir widava valentrone Gabona. To ristus widot ke Woleu-Ntem winka tir.

Tir balemeafa widava ke patecta emon gu sanelia tir, vome Libreville az Port-Gentil az Franceville.

Tigisa ontinon ice 650 m-, Oyem widava va lidawicka loon fedafa dam Libreville belundar.

Gamdot wale Kameruna is Witaluguinea is Gabona, widava va kazasi is moortesi fli dikir.

Tir winkafu kelu ke Valentexo is idja ke Fang gola tigisa male Ewondo mikraxo ( golon ice Yaoundé koe Kameruna ) kale Libreville. Nelkon frofanafa gu Fang mikrik tir vox dem islamevafa Hausa dodapa ( vartesik is kazasik ).

Akouakam tir logijafa revava ke widava, dem gedrapafa sanelia ( Fang is Hausa is Fulbe is Bamileke ).




#Article 553: Pablo Neruda (1078 words)


Siskesik va kotafa tadava, viltes vrutasik ke intafe sare, Pablo Neruda tir tan lozolonaf amerikespanavaf ezlopik. Tanizva nover da gaderopafa is arayafa towara ke decemda zo tolconyukar, ton meeuropaf siak. Inaf grabom wal dank va listuca ke tamava is inaf saneeem is lyumarezlopa pakawer. Sporgaf ezlopik, Pablo Neruda va teykas is viltes grabom isker.

Tire, ezlopik is savsaf dobulik, Neruda tir vund dem konak lent. Icde ayuca, ezlopik al tir tulik, noveson da golde geja div Espana ta gelbera ko Tcilea konak celemoy korik al rototceyed, vukteson va jontika gaderopafa acagira. Voxe dere, baalpeyenon is volgivayanon is dadison va meka malyopaxa meiu ileaca, va torkik is adjubesik Stalin sisker. Artipon, goldeon miv di ziwideyer. Dere batcoba va merorelvana conyuta al isker…

Nazbeik ke impadimakikye is tavesikya tolaksaton kaiki koblira awalkeyesa, Ricardo Neftali Reyes Basoalto, okon Pablo Neruda, ba 12/07/1904 koe Parral koblir. Koe Temuco widavama koe Araucania ilefa winta va rumeugal tiskir. Gan indiafa pofa araya ke gola is anoelapaca ke tuwava is darkapa belcon jijason zo di tcalayar.

Tison sanbardaf, in va yona taneafa ezla is yona vedaxa sanegar. Mali 1921 koe Santiago va gaaropa is francava is francavaf suterot vayar kire djuvanpir francavatavesik. Brudison va Jan Neruda ceskaf ezlopik ( 1834-1891 ), va Neruda ikayolt kiblar, aze tuke yon sanegaks isu ezlanegaks kalion tusposawer. Tison sanlerddaf, doleson va konako guto is trula firviyina gan gadikye, va Crepusculario taneafa neva dodeson sanegar. Arti tanda : cuisafa Veinte poemas de amor y una canción desesperada.

Bak 3-aksat ke 1921, in ta francavavayara ko Santiago kosoker. Bak 10-aksat, intafo Canto de la fiesta koe Kotlafa Galdaboda va Taneadro seotar. Koe Juventus kotlafa fela isu Claridad kotlafa dokobar ise va yona artowarafa exaksara kevusa va yon dodelik gu ardial paker.

Bak 1924, ta ektudara va suteroteem va francavavayara jovler aze, bak 1927 wetce dobulik zo koflir, tison coskaatoesik koe Rangun az Colombo az Batavia ( lize bak 1930 va jotafa nederlandikya listafa Maruca kurer ) az Singapore (1931) az Kalkatta az Buenos Aires.

Bak 1932, ko guga dimlapir aze va Residencia en la tierra sanegar. Mali 1935, koe Espana tir coskaatoesik lize do Rafael Alberti is Jorge Guillén is nelkon Federico Garcia Lorca grupeyena koe Buenos Aires non dokalir. Battel tori inafi bli isu grabom di tir gotus.

Bak 1934 Malva Marina nazbeikya koblir. In koe Madrid kotla laxar ise ezlanegar. Va Delia del Carril titis toleaf kurenik kakever. Koe Espana gejabagalar ise va selteva yoter. Moi fascievafa kevmadara ke Franco ba 18/07/1936 az adjubera va Garcia Lorca koe Viznar, vanpir aluteik mu Espanafe Sokasane. Va Dank ke yon awalkaf ervolitik taneafa gaderopafa ezlapa sanegar acum sol coskaatoerafli zo di nabildar. Bak 4-aksat, do Cesar Vallejo va espanamerikafa lospa ta pomara va Espana is Vangluyaks ke yon tcileaf gruadik ta arayarojura. Bak 10-aksat, ko Tcilea dimlapir lize va España en el corazón sutelar. Koe bata neva siskesa va sokasanefa Espana in godelon gorukon kaikfir. Azon koo Mexika is Kuba is Perua koyar.

Bak 1938 gadikye awalker. Tison puskeyena is akolafa, Pablo Neruda mea grusuter, larde tcileafe bowere erur da in va emudera va yon sokasanef gelbesik ko Tcilea viunsur. Tol-decitoy kan Winnipeg tota va Tcilea mal Franca batinde di kallapid. Wetce jadif coskaatoesik koe Mexika lize taltevafa bagala dere dilizeyer bam zo koflir. Va yon nelkaf rebavaf lingesik nobar, ise intaf grabom, pilkovon Canto General, gire zo koebelgar ise tulozolonawer. Neruda va Canto en Chile, va taneaf greelt ke Canto General, bokar. Arte 15 km gee Valparaiso, va Isla Negra ( Ebeltewala ) ind luster.

Bak 1940 ko Valparaiso in dimlapir aze ko Mexico wetce jadif coskaatoesik zo koflir. Bak 12-aksat ke 1941 koe Cuernavaca gan nazievaf dostak zo dilfur. Bak 1942, Malva nazbeikya awalker.

Bak 1945, Neruda wetce pulodik ke lentef kawodaf winkeem zo libur ise vanpir bewik ke tcileafo doevafo pako. Inafa saneuca tir datafa. Va liburaf tawuk ke Gonzalez Videla gader, vexe moi libura wetce taneagadesik bak 1946 battan di nijur kevdoevapaf torkik. Neruda koe puloda kan dewitca dem J’accuse! kotgrupaf vergumvelt ke Émile Zola kategir. Golde gugarelmera flintlanzayanon, va sopera penon divvawar aze loon tandon birgoton blir aze ko Argentina va Andes rodega remlakir. Koe Europa divbliyinon, ko SSSR is Polska is Magyara is Italia lapir. Va India is Mexika ( do Paul Eluard ) dere di worar. Koe Rangun wetce Ad Honorem coskaatoesik zo askir, lize va Josie Bliss jotafa myanmikya zivotcon skedegar.

Bak 1949, Neruda tir bewik ke Tamavaf Dilipirdot koe Paris aze, bak 1950 do Pablo Picasso va Walvedeyafo Dilidro seotar. Battandon va Canto General suteyen bak birgotugal zo sanegar. Koe Tcilea suterot davon zo zuker. Tiskison va Italia, koe tana Tirreneafa ewala zo sokeragledar. Va Matilde Urrutia blirarenanik kakever. Inya pu in va Cien sonetos de amor ( 1959 ) yona renezla ton cugunaykafa listuca koswar. Bak 1952 ko Tcilea dimlapir aze bak 1954 va Odas elémentales sanegar.

Bak 1957 vanpir taneagadesik va Tutanaks va tcileaf suterotikeem. Aze bak 1964 va liburaf tawuk ke retik va sokasanefa taneagadera Salvador Allende kotron bristur ise va Memorial de Isla Negra sanegar lize va dimara va intaf abdiugal is klokera icde loberafa ayuca ruer. Bak 1965, malenglavasik va Shakespeare, wetce Doctor honoris causa ( trakuropa is suteroteem ) zo porar.

Bak 1969, va in wetce retik va taneagaderalibura doevafo pako dasugdar, voxe joke Allende tanaf retik ke Unidad Popular Neruda ebgar. Radimi libura va Allende, Neruda va permeba koe Franca naler. Va La espada encendida is Las piedras del cielo koeon di sanegar, va toloya neva lize adrafa gotuskuca is amlit ke tamava va tela lonoafa muxara zomer.

Bak 1971,  va inaf grabom sonar. Inyona ironakafa neva, tulon La rosa separada, kan undera icde akola is guazuca is awalk zo tcalad. Bak 1972, ebgason va permeba koe Franca ko Tcilea dimlapir lize koe vedeyafo utiuxo ke Santiago va sanefa porara kazawar.

Bak 1973, in va tawuk ta pulodalibura paker, kabeson va latinamerikaf suterotikeem isu europaf enide tcileafa koegeja zo taruter. Ba 11/09/1973, Pinochet is amerikafa CIA va Salvador Allende vetrovgad ise adjubed. Mona ke Neruda koe Santiago zo torsar ise inaf neveem zo koteykar. Ba 24/09, Pablo Neruda sokeragledanon awalker. Vrutasik va folva tazesa va vo is va rujara lubesa mo tcileafe sane moi rotinarira gan sayakikeem. Inafa caxa enintenon gan ervolia sokir. Inafa kotawara vanpir leca ke kevotcera kev fascievafa eaftuca. Dank Mal tari bimiled, kaikawalkon vrutas va kumsetusi ezlaroti.

Bak 1975 Confieso que he vivido namio zo sanegar lize in va inaf koyareem isu viltereem isu kakevereem isu renareem bron is krenugon negar.




#Article 554: Pacifika Welfa (103 words)


Pacifika Welfa tir dem divatce vas mon 166 000 000 km². Tir tela logijafa is lodaludevafa welfa ke tawava, trabe mon tanoya bareaca ke kotafa welma ke winta. Lente witalu tir Lentefa Pacifika welfa ise geeon tir Geefa Pacifika welfa.

Pacifika welfa tir tadava ke Oceania woxe dere tir dem konaka tursia ke Asia isu ewala ( Nipona, Pilipina, Indonesia ). Kimeem tir Asia is Australia is Amerika is Antarktika.

Tir gluyakirafa gu geefa Atlantika welfa reme Drake vedil gee Horn evilma. Dere tir gluyakirafa va India welfa, agvavon kaike conya wale Australia is Antartika. Isen lenteon do Arktika Welfa reme Bering vedil.




#Article 555: Panama bilita (yunkeks) (295 words)


Bro Moyses titlanis va Sinay, belisik gu tremafa is keviesa nakila zo ralentar : kabdue brivaxo ke Palais-Bourbon berma ctakafa moavafa kudja dem jaftolafa is nolafa taka renzawer isen sontera va ina va osafa stuterinda nekir. « Moavaf jaftol wan ranyer, isen inaf gertik tid jontik is pirtaf kali malyes viel viele keviera ke teldikeem va sin art avlak ke nugevo ke sinafa zanina diersa onkar ». Moavaf jaftol ke Supplément Illustré fela va Baal ok Memnon lodam Tumtaf Suteks vektar, voxen xabe ? Jovleyes va dopewa ke Mwa, krinanik ke koto pako va avonasa lorinda tudiersad. Moe sid, eldavobor dayker, i forgaf erbilok va buktafi roti.

Bak lerdeaksat ke 1892, tire Panama bilita al vinustar, i tanbata « arienta » tuwidlayasa va III-eafe Sokasane. Ferdinand de Lesseps radimida va Suez woday bak 1869 al remruyur, pune va tel ke Panama koe istefa Amerika di bokayar. Sistu ta fenkura va walwelfaf narilt artowatas va tamavafa butcara zo tadleyer, voxen kobavera nijud tcazafa loeke dam abdiwira.

Kobuiveteson va konak krinanik isu eldik mu bristura va warzafa wimpara, turestaf Reinach biptik is zdunagesik yoltkiraf gu Cornelius Herz va erba pu konaka krinanik isu eldik al levzilid. Patecta bilitana va « panamevik » is « anaxakirik » lusteyen gan yon yudaf omeltrotiik bokeper, voxen to pulodafa vertuma kotoron zo kulmer...

Tire kogrupara va tanoya gakesa lanzara anton naavdatar, i va tela va Baïhaut eldik va sanegafa kobavera kiren ban in roklason al welidar. Pursara titir nelkon gaderopafa larde puloda bak libura ke anyusteaksat ke 1893 zo betapatar. Dace Clemenceau soe metis anaxakirik, nope intafa pokeuca do Cornelius Herz va intafa deba drasur. Kevyudevaf vedeyevik va varos soe me impavantad voxen seltevik platid nume va lospacka fu rotadled.

Narilt ke Panama vulkuyun bak rand luxeon di vanpir amerikafa ja.




#Article 556: Pantagruel (suterot) (109 words)


Kotlik koe Paris, Pantagruel gulik vanpir nik ke Panurge. Beya ke battel va in pomar numen in cenyer va Loupgarou gulikeem do dan gazik ke Dipsodikeem ( Siputesikeem ) va Utopia gazaxo ke gadikye al olgalicuyur. Blira ke gadikye koe Gargantua neva ( 1534 ) zo pwader. Ede in va ayevafa gaara ( volsafa gu savekaf nuveem ke alkopik abdif feliik ) al belundar, soe va voda ke Jean des Entommeures eceyik grukagrupeyer. Do lembiewes eceyik, Gargantua va barlipalukskirafa geja ke Picrochole vegungik kev Grandgousier ( Piravisk ) gadikye vanmecobar. Kan kserara va Thélème ecey ke dan nuyucarietova tir tan krilt ke daavafa ayeva ke Rabelais, Jean zo gabler.




#Article 557: Paolo is Francesca (trutca ke Ingres) (154 words)


Paolo is Francesca ( francavon Paolo et Francesca ) tir trutca tollumafa gu 48 × 39 cm-, i puntalingeks keve stama skuyun gan  Jean-Auguste-Dominique Ingres francaf lingesik bak 1819. Koe Beaux-arts tcilaxe ke Angers koe Franca re tigir.

Paolo is Francesca tir enk dem trutca skuyuna wali 1814 is 1819. Bata watsa tir male pak icde kusto koe Lorafa Buska suterot ke Dante Alighieri. Do Aguntara ke Raffaello trutca, tir tan taneaf yovaks ke Ingres va lingeks vas Troubadour martig.

Nakila va bareaf koredik koplekur, i va Gianciotto giso va dug is onseso va toloy fertik.
Ke peroy grupen siatos, tel ke Beaux-Arts tcila ke Angers wetce tela kotunafa zo torigir. Yambik va vola ke Paolo al iltazukar, tulon va deera va berga kimbasa va pinta tigisa koe ara trutca ke Ingres ( Zeus is Tetis ). Kabduuca ke fum is skura va gutof pinteem isu bluctef va lingeropa ke lenteuropaf Dimblirugal denon vuested.




#Article 558: Paul Cézanne (389 words)


Paul Cézanne tir francaf lingesik. Ba 19/01/1839 koe Aix-en-Provence vagee Franca koblir. Ba 22/10/1906 millize awalker.

Inafe gadikye taneon tir edjiiasik aze vanpir omeltik. Jotugal ke Cézanne tir kalaf is brunaf. Dene Bourbon reila koe Aix-en-Provence do Émile Zola tunawer. Bantel jontikedje wan titir odiaxikany.

Zoene gan lingeropa is zovdara, Cézanne mali 1858 va fastafa vayara va zovdara inkeyena koe tcilaxe ke Aix paker.

Gadikye va ine gu rokopaf klepa solve Cézanne klokar da di vanpir lingesik. Va rokopafa vayara dene kotla ke Aix remi 1859 ik 1861 bokar voxe di jovler kire va lingeropa djumektudar. Acum ko Paris mallapir, bristune gan Zola xialasa va suteroteba num ixam tigisa koe Paris.

Bak 1862, pestakevugal ( okon « période couillarde ») ke Cézanne tozuwer aze kali 1872 tiskir. Ine va Yambabema koe Paris elicer voxe rodjer. Banvielu va jonvielera koe Provenca goater lize va jontik lingesik rungruper. Va tuwavevaf lizor to banugale paker radimida va taneaf rusagaf is tizaf pestakevugal al gruper.

Bam litevugal ke yambik wali 1872 is 1883 fenkuwer. Bal 1872 pok Camille Pissaro lingeteson koe tawaday ke Pontoise mone Paris va int koinker. Cézanne va intaf kseveem tuaftar ise va fum en kobaver. Va taneafa litevafa worara bak 1874 paker aze bak 1877, voxe linveteson va intaf aneyareem va lizor azon ilfir.

Wali 1883 is 1895 vegedurevugal ke lingesik dilizer. Ine va drepes lum gu kobavera vanzilir. Lingeropa ke Cézanne tudarkasabenawer ise va lageva abdivolar. To banugale « Yon liwusik » trutca voxu dere « Bibemus » isu « Château-Noir » is yona cugunaykafa yalestaca tid.

Vixarugal bak 1895 tozuwer aze ba awalkera ke yambik di tenuwer. Cézanne va Aix-en-Provence parmon koirubar. Kadimi awalker ke gadikya bak 1897, Jas de Bouffan yasaf pilkot zo luster. Cézanne va kraba koe widava kodigir. Voxe trumase va antuca, mali 1901 va lingexo vamoe tice widava moe Lauves venta volmiv kolnar. To sare ke « Kolavasikyanya » trutca isu enk dem « Sainte-Victoire » is delt va « Vallier matelik » tir.

Cézanne va ageltafa xultura to weti tolda abdi awalkera oxam gruper, bak Muvugal Bontay, numen inafa sposuca va joweem toz kaikfir.

Datuca ke Paul Cézanne kan yalestaca is patectoy ke Provenca muxawer, i kan tulon Sainte-Victoire mefta loon tevsanon lingeyena. Skuyuse va loa 900 trutca is 400 lavalingeks, Cézanne koe yambizva gu gadik ke witafa lingeropa en zo torigir.




#Total Article count: 557
#Total Word count: 199642